OBLAST 1: HISTORIJSKI IZVORI I PROUČAVANJE HISTORIJE

Ishodi učenja

1. Provodi školska istraživanja kako bi ispitao prošlost i sadašnjost.

2. Pokazuje drugima historijsko znanje i razumijevanje.

3. Tumači prošlost temeljem didaktički oblikovanih historijskih izvora i razumije šta sve može utjecati na pisanje historijeotkriva različita historijska stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta gledišta nastala (kritičko mišljenje).

Indikatori u skladu s uzrastom za:

Komponente:

Kraj 6. razreda

(11, 12 god.)

Kraj 7. razreda

(12, 13 god.)

Kraj 8. razreda

(13, 14 god.)

Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.)

Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18, 19 god.)

Poznavanje i pronalaženje izvora

1.1

Razlikuje vrste historijskih izvora, njihovu podjelu i vrijednost.

1.1

Razlikuje vrste historijskih izvora, njihovu podjelu i tumači kriterij podjele.

1.1

Bira i određuje različite historijske ili arheološke izvore važne za proučavanje određene teme.

1.1

Proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja i određuje različite odgovarajuće izvore u svrhu istraživanja teme.

1.1.

Proučava određenu temu, postavlja ključna pitanja, procjenjuje različite izvore i daje kritički osvrt.

Rad s izvorima: postavljanje pitanja o izvorima, pronalaženje podataka na temelju izvora, organiziranje, analiziranje i sinteza podataka

1.2

Bilježi odgovarajuće podatke sa svrhom iz ponuđenih izvora.

1.2

Pronalazi podatke iz jednostavnih grafičkih i statističkih izvora (npr. tablica, grafikona, grafičkih prikaza).

1.2

Razlikuje prednosti i nedostatke raznih historijskih izvora, npr. Ko je napravio historijski izvor i koje mu je porijeklo?

1.2

Prikuplja podatke iz određenih didaktički oblikovanih izvora kako bi ispitao prošlost.

1.3

Utvrđuje značaj izvora (obrazlaže prednosti i nedostatke) i zaključuje o prošlosti.

1.2.

Prikuplja podatke iz određenih historijskih izvora, analizira ih i na osnovu toga donosi zaključke o prošlosti

Priopćenje o historijskom znanju i razumijevanju historije (pisanje historije, odgovaranje na pitanja)

2.1

Organizira historijske podatke hronološki odgovarajući na pitanja o ljudima, događajima, objektima i mjestima u prošlosti.

2.1

Odgovara na pitanja koristeći historijske podatke iz didaktički oblikovanih izvora.

2.1

Interpretira historijsko znanje potkrepljujući ga dokazima u raspravi pisanjem kraćih historijskih tekstova, crtanjem, grafičkim ili dramskim prikazom; i uz korištenje informacijskih tehnologija tamo gdje je to moguće i primjereno.

2.1

Interpretira historijsko znanje iznošenjem dokaza u raspravi, pisanjem kraćih historijskih tekstova, crtanjem, grafičkim ili dramskim prikazom i uz korištenje informacijskih tehnologija tamo gdje je to moguće i primjereno.

2.1.

Daje kritički osvrt o historijskom događaju uz korištenje informacijske tehnologije (esej, grafički prikaz itd).

Tumačenje temeljeno na historijskim izvorima (kritički stav spram prihvaćenih izvora)

3.1

Prepoznaje kako se nastalo mišljenje o nekom događaju može razlikovati od činjenica i podataka o njemu.

3.1

Objašnjava neke događaje iz prošlosti koji se različito tumače.

3.2

Uspoređuje dvije verzije određenog historijskog događaja koristeći vizuelne i pisane izvore.

3.3

Razlikuje izvore nastale neposredno nakon događaja i izvore nakon vremenske distance.

3.1

Provjerava određeno historijsko tumačenje postavljajući pitanja o porijeklu određenog historijskog izvora.

3.2

Pronalazi i pobraja razloge zbog kojih se prošlost predstavlja i tumači na različite načine.

3.3

Objašnjava kako različiti vrijednosni sistemi i tradicije mogu utjecati na način kako će se tumačiti određeni događaji iz prošlosti.

3.1

Procjenjuje određene sadržaje, odnosno kako historičar konstruira historiju pišući o događajima iz prošlosti i prosuđuje zašto historija nije u cijelosti objektivna ili neutralna.

3.2

Analizira uzroke koji su utjecali na pisanje historije.

3.3

Razlikuje značajne podatke od nevažnih, ključne od sporednih i provjerljive od neprovjerljivih podataka u historijskim kazivanjima i pričama.

3.4

Tumači određene historijske događaje na temelju didaktički oblikovanih izvora.

3.1

Procjenjuje okolnosti koje su utjecale na stav historičara prilikom pisanja historije.

3.2

Daje kritički osvrt o podacima u primarnim i sekundarnim historijskim izvorima.

3.3.

Procjenjuje određene historijske događaje na temelju historijskih izvora.

Slika o prošlosti na osnovu arheoloških nalaza i sjećanja

3.4

Bira i određuje elemente koji predstavljaju neke aspekte iz prošlosti koja se proučava, kao doprinos školskoj izložbi, školskom muzeju ili lokalnom arhivu.

3.5

Opisuje kako arheolozi i historičari izvode zaključke na temelju arheoloških ostataka iz prošlosti i usmene predaje.

3.4

Opisuje ključna obilježja i načine korištenja materijalnih ostataka iz prošlosti u datom kontekstu.

3.5

Objašnjava važnost konzerviranja i čuvanja naše prirodne i kulturne baštine, npr. objekata, lokaliteta.

3.5

Bira kulturno-historijske spomenike, simbole kako bi objasnio (kulturu sjećanja) njihova različita tumačenja.

3.6

Objašnjava kako i zašto se mogu razlikovati sjećanja ljudi o prošlosti.

3.4

Procjenjuje sjećanja svjedoka o istom događaju iz prošlosti.

3.5

Ispituje tumačenja kulturno-historijskih spomenika u različitim historijskim kontekstima.

OBLAST 2: HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: HISTORIJSKO VRIJEME I HRONOLOGIJA

Ishodi učenja

1. Zna i razumije kategorije historijskog vremena.

2. Koristi se različitim načinima prikazivanja historijskog vremena i hronologije.

3. Razumije historijska razdoblja, kako su povezani događaji u njima, objašnjava glavne pravce, procese i probleme iz prošlosti smještajući ljude i događaje u vremenski i prostorni okvir.

4. Razumije kako se mijenja stajalište u ovisnosti od vremena i prostora.

Indikatori u skladu s uzrastom za:

Komponente

Kraj 6. razreda

(11, 12 god.)

Kraj 7. razreda

(12, 13 god.)

Kraj 8. razreda

(13, 14 god.)

Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.)

Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18, 19 god.)

Kategorije historijskog vremena (razlikovanje historijskog i kalendarskog vremena)

1.1

Razlikuje prošlost, sadašnjost i budućnost.

1.2

Objašnjava kategorije kalendarskog vremena: godina, decenija, vijek i milenij; razlikuje značenja termina prije naše ere i poslije naše ere i kako postoje i drugi načini računanja vremena.

1.3

Mjeri i računa vrijeme i prevodi jednu kategoriju historijskog vremena u drugu.

1.1

Razumije značenje i razvrstava po kategorijama historijsko vrijeme: godina, decenija, vijek i milenij koristeći termine prije naše ere i poslije naše ere kao referentnu tačku.

1.2

Mjeri i računa vrijeme i prevodi jednu kategoriju vremena u drugu.

1.3

Objašnjava potrebu računanja vremena, uvjetovanost vremenskih odrednica načinom života (kako potreba, odnosno nužda tjera na uređenje prirodnih ritmova i tehnološki razvoj).

Upotreba različitih načina prikazivanja historijskog vremena i historijskih događaja

2.1

Koristi vremensku liniju (lentu vremena) kako bi označio kategorije kalendarskog vremena povezane s događajima, ljudima i društvenim promjenama upotrebom termina prije naše ere i poslije naše ere.

2.2

Kreira vremensku liniju (lentu vremena) i dijagrame poradi prikaza historijskog razdoblja i događaja u datom historijskom razdoblju.

2.1

Označava događaje o kojima uči na vremensku liniju (lentu vremena) upisujući ključne odrednice.

2.2

Pravi vremensku liniju (lentu vremena) i objašnjava podatke date na vremenskoj liniji (lenti vremena).

2.3

Predstavlja grafički ili maketom trajanje pojedinih historijskih razdoblja (prahistorija, stari vijek, srednji vijek, savremeno doba), kako bi se međusobno uporedilo njihovo trajanje.

2.1.

Pravi vremensku liniju (lentu vremena) i smješta važne događaje i razvoj iz svjetske historije u njihov hronološki slijed.

2.2

Postavlja različite vremenske crte s glavnim događajima, osobama i historijskim razdobljima koje proučava.

2.3

Služi se podacima iz hronoloških tabela ili sinhroniziranih tabela$$$Sinhronizirana tabela- tabela u kojoj su prikazani događaji koji su se istodobno događali bilo na različitim prostorima, bilo po različitim oblicima društva.$$$

kako bi odgovorio na postavljeni zadatak.

2.1

Koristi sinhroniziranu tabelu pri opisu određenoga historijskog razdoblja, te odgovara na postavljena pitanja i zadatke.

2.2

Samostalno izrađuje sinhroniziranu tabelu za određeno historijsko razdoblje.

2.3

Koristi različite načine predstavljanja trajanja historijskih događaja, kao i njihov redoslijed.

2.1.

Kreira vremensku lentu, u nju unosi zadate podatke (godine, periode, pojmove, procese i sl.)

2.2.

Samostalno izrađuje sinhroniziranu tabelu za određeno historijsko razdoblje i o određenim historijskim događajima.

2.3.

Osmišljava načine predstavljanja historijskih događaja.

Historijska razdoblja i povezanost događaja u njima

3.1

Razlikuje kriterij određivanja prahistorije i historije (pojava pisma), obilježja prahistorije i staroga vijeka.

3.2

Imenuje historijske periode.

3.3

Hronološki reda ponuđene datume i periode.

3.1

Objašnjava obilježja srednjega vijeka (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke prilike).

3.2

Stavlja u vezu vrijeme i historijska razdoblja.

3.1

Objašnjava obilježja novog vijeka (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke prilike).

3.2

Stavlja u vezu vrijeme i historijska razdoblja.

3.3

Povezuje historijske događaje i procese različitih konteksta istog historijskog perioda.

3.4

Određuje kojem historijskom razdoblju i prostoru pripadaju različiti ponuđeni historijski događaji.

3.1

Ukazuje na ključna obilježja određenih historijskih razdoblja analizirajući društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke prilike uz događaje koji su obilježili njihov početak i kraj.

3.2

Povezuje historijske događaje i procese različitih konteksta istog historijskog razdoblja.

3.3

Reda hronološki i sinhronizirano slike s odabranim historijskim osobama ili historijskim pojmovima i poredi važne događaje i postignuća iz različitih vremenskih razdoblja svjetske historije.

3.4

Popunjava sinhroniziranu tabelu iz svjetske historije podacima iz regionalne i evropske historije.

3.1

Daje kritički osvrt na obilježja određenih historijskih razdoblja analizirajući društvene, privredne, kulturne, religijske i političke prilike.

3.2

Utvrđuje povezanosti historijskih događaja i procese različitih konteksta istog historijskog razdoblja.

3.3

Analizira historijske događaje i ličnosti, upoređujući ih u istom ili različitim historijskim periodima.

Načini mijenjanja perspektiva ovisno o vremenu i prostoru

4.1.

Pobraja primjere utjecaja antičkog razdoblja na sadašnjost.

4.1

Poredi pojedine oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život)$$$Samo jedan oblik u usporedbi dva doba.$$$ društva u starom i srednjem vijeku.

4.1

Poredi pojedine oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život) društva u starom, srednjem i novom vijeku.

4.1.

Poredi sadašnjost s prošlošću procjenjujući posljedice.

4.2

Analizira određene historijske događaje iz vremena u kojem su nastali, a ne s gledišta današnjice.

4.3

Naznačuje ključne prekretnice u svjetskoj historijipotkrepljujući ih dokazima o tome do kojih je promjena došlo i koje su posljedice tih promjena. SGK

4.1.

Analizira određene historijske događaje iz vremena u kojem su nastali i iz današnje perspektive.

4.2.

Daje kritički osvrt o prekretnicama, promjenama i posljedicama u historiji.

OBLAST 3: HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: KONTINUITET I PROMJENA

Ishodi učenja

1. Objašnjava kako su glavni događaji u vremenu povezani jedan s drugim, i rekonstruira, prati i tumači određene oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život) društva u različitim kontekstima kroz vrijeme i kroz različita historijska razdoblja.

2. Razumije trajanje nekih ideja u vremenu i kako preplitanjem određenih ideja i historijskih događaja može doći do novih historijskih obrazaca.

3. Utvrđuje na koji način dolazi do promjena u različitim historijskim razdobljima, objašnjava kako se neki oblici mogu promijeniti, dok drugi ostaju isti; razumije složenost promjena i njihov utjecaj ne samo na politiku i tehnologiju već i na vrijednosti i vjerovanja; utvrđuje ključne prekretnice u svjetskoj historiji i određuje uzroke koji su doveli do promjena i dugoročnih posljedica tih promjena.

Indikatori u skladu s uzrastom za:

Komponente

Kraj 6. razreda

(11, 12 god.)

Kraj 7. razreda

(12, 13 god.)

Kraj 8. razreda

(13, 14 god.)

Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.)

Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

(18,19 god.)

Obilježja historijskih razdoblja i njihova međupovezanost

1.1

Opisuje obilježja prahistorije i staroga vijeka i ključne događaje u njima.

1.1

Opisuje obilježja srednjega vijeka i ključne historijske događaje u njemu.

1.2

Određuje neke oblike društva koji su se promijenili i one neke koji su ostali isti kroz vrijeme.

1.3

Razlikuje ulogu i doprinos pojedinaca i grupa u društvenim, kulturnim i religijskim događanjima i aktivnostima.

1.1

Određuje neke oblike društva koji su se promijenili i neke koji su ostali isti kroz vrijeme u različitom kontekstu (na nekoliko primjera jednog društva).

1.2

Povezuje određeni historijski događaj s društvenim, političkim i ekonomskim kontekstom u kojem je nastao.

1.3

Ispituje ulogu i doprinos pojedinaca i grupa društvenim, kulturnim i religijskim dešavanjima i aktivnostima.

1.1

Poredi određene oblike društva kroz historijska razdoblja i regije, kako bi utvrdio probleme koji traju.

1.2

Tumači kretanja stanovništva npr. glavne nacionalne i međunarodne migracije, mijenjanje različitih oblika životnih sredina i naselja i sukobe među grupama stanovništva, kao i širenje ideja, tehnoloških inovacija i robe koristeći različite mape i dokumente.

1.1

Analizira obilježja društva kroz različita historijska razdoblja.međusobno ih upoređuje.

1.2

Raspravlja o kontinuitetu razvoja društva i utjecajima na promjene u društvu kroz različita historijska razdoblja.

Oblici društva u historijskom vremenu i kroz različita historijska razdoblja

2.1

Prepoznaje određene oblike društva u prahistoriji i starom vijeku.

2.1

Poredi različite oblike društva (društveni, ekonomski, kulturni, religijski, politički, te svakodnevni život) u prošlosti i sadašnjosti.

2.1

Poredi različite oblike društva (društveni, ekonomski, kulturni, religijski, politički, te svakodnevni život) u prošlosti i sadašnjosti, kao i između dva historijska doba.

2.2

Objašnjava dinamiku kulturoloških promjena i utjecaj interakcije različitih kultura na kulture širom svijeta.

2.1

Raspravlja o određenim oblicima društva (društvenom, ekonomskom, kulturnom, religijskom, političkom, te svakodnevnom životu) od staroga vijeka do savremenog doba.

2.2

Procjenjuje uzroke promjena određenih oblika društva analizirajući utjecaje različitih konteksta na historijske događaje kroz historijsko vrijeme.

2.3

Daje kritički osvrt na promjene u širem historijskom kontekstu i kontekstu životne sredine.

2.4

Ispituje (istražuje) i poredi društvene, kulturne, političke, ekonomske i religijske norme i vrijednosti zapadne civilizacije s drugim kulturama u svijetu.

2.1

Procjenjuje oblike društava (društveni, ekonomski, kulturni, religijski, politički, te svakodnevni život) od starog vijeka do savremenog doba.

2.2

Poredi ideje koje su utjecale na pojavu promjena u društvu.

2.3

Daje kritički osvrt o različitim idejama kroz historijska razdoblja.

Razumijevanje prirode historijskih promjena i utjecaja prošlosti na kasnija zbivanja

3.1

Prepoznaje šta je iz antičkog razdoblja ostalo sačuvano do danas (savremeno doba).

3.1

Objašnjava šta je iz srednjeg vijeka ostalo sačuvano do danas (savremenog doba).

3.1

Poredi sličnosti i razlike antike, srednjeg vijeka i novog vijeka i utvrđuje međusobne utjecaje ovih razdoblja.

3.2

Analizira i utvrđuje uzrok i posljedice promjena veličine i sastava porodica, obrazaca migracija, raspodjela bogatstava i promjena u privredi.

3.1

Poredi i sučeljava različite vrste ideja, vrijednosti, ličnosti, institucija i obrazaca ponašanja u svakodnevnom životu otkrivajući sličnosti i razlike među njima.

3.2

Prosuđuje i potkrepljuje dokazima kako promjena i razvoj ne dovode uvijek i do napretka društva.

3.3

Bira ključna pitanja i probleme kroz raspravu te kvalificira interese, vrijednosti, gledišta i stajališta onih koji su dio tih pitanja i problema.

3.4

Tumači događaje iz prošlosti u okviru konteksta u kojem se događaj odvijao, a ne u odnosu na savremene norme i vrijednosti.

3.1

Potkrepljuje argumentima historijske promjene i utjecaj na sveukupan razvoj društva.

3.2

Analizira prekretnice svjetske historije, promjene i utjecaj na razvoj društva.

3.3

Osmišljava prikaz o prekretnicama svjetske historije.

3.4

Procjenjuje događaje iz prošlosti u kontekstu vremena u kojem su se dogodili poredeći ih s vrijednostima savremenog društva.

OBLAST 4: HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: UZROČNO-POSLJEDIČNI ODNOSI

Ishodi učenja

1. Razumije i međusobno razlikuje uzrok i posljedicu određenih historijskih pojava.

2. Ukazuje na povezanost između određenih historijskih događaja i širih društvenih, ekonomskih i političkih pravaca i razvoja.

3. Razumije složenost historijskih uzroka i posljedica, kao i ograničenja da se utvrdi uzrok i posljedica.

Indikatori u skladu s uzrastom za:

Komponente

Kraj 6. razreda (11, 12 god.)

Kraj 7. razreda (12, 13 god.)

Kraj 8. razreda (13, 14 god.)

Kraj devetogodišnjeg obrazovanja i odgoja (14, 15 god.)

Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18,19 god.)

Uzroci, posljedice i povezanost određenih historijskih događaja

1.1

Povezuje uslove života i obilježja društva, kao i nastalih društvenih odnosa.

1.2

Razlikuje uzrok od povoda određenih historijskih događaja.

1.1

Objašnjava kako svaki historijski događaj ima svoj uzrok, povod i posljedice (promjene).

1.2

Razlikuje uzrok od povoda određenih historijskih događaja.

1.1

Objašnjava kako se uzroci i posljedice događaja razlikuju po važnosti i po utjecajima na promjene, npr. lokalni-globalni; trenutačni-dugoročni.

1.1

Procjenjuje razlike uzroka i posljedica događaja po važnosti i kategorijama, npr. trenutni-dugoročni-direktni-indirektni; lokalni-globalni.

1.2

Objašnjava uzroke i potkrepljuje ih dokazima zašto je nešto nastalo, kao i koje su posljedice, koje prati kroz historiju.

1.1

Potkrepljuje argumentima vlastite stavove o uzročno-posljedičnim odnosima.

1.2

istražuje i utvrđuje uzroke i posljedice određenog događaja.

Povezanost određenih historijskih događaja i šireg društvenog, ekonomskog i političkog konteksta

2.1

Navodi razloge nastanka ključnih događaja i prepoznaje posljedice i promjene tih događaja.

2.1

Opisuje uzroke nastanka određenog historijskog događaja i njegove posljedice te ih povezuje s promjenama u širem društvenom, ekonomskom i političkom kontekstu.

2.1

Opisuje i povezuje uzroke i posljedice određenog historijskog događaja i promjene koje je izazvao u društvenom, ekonomskom i političkom kontekstu.

2.1

Bira historijske događaje koji su bili značajni za današnja događanja (historijski su im prethodili) od onih koji nisu relevantni.

2.1

Daje kritički osvrt o posljedicama historijskih događaja na razvoj društva i privrede.

2.2

Utvrđuje efekt historijskih događaja na promjenu političkih odnosa

Složenosti uzroka i posljedica historijskih događanja

3.1

Poredi uzroke i povode određenih historijskih događaja otkrivajući višestrukost njihovih utjecaja na posljedice historijskih događanja.

3.1.

Razlikuje uzroke i posljedice, imajući na umu: višestruke uzroke određenog događaja; važnost utjecaja određenih osoba u historiji; utjecaj ideja, ljudskih interesiranja i vjerovanja; i utjecaj sreće, slučajnosti i iracionalnoga.

3.1

Procjenjuje efekt određenih ličnosti,ideja, ljudskih interesiranja i vjerovanja na složenost uzroka i posljedica.

OBLAST 1:

HISTORIJSKI IZVORI I PROUČAVANJE HISTORIJE

Komponenta 1.

Poznavanje i pronalaženje izvora

Komponenta 2.

Rad s izvorima: postavljanje pitanja o izvorima, pronalaženje podataka na temelju izvora, organiziranje, analiziranje i sinteza podataka

Komponenta 3.

Priopćenje o historijskom znanju i razumijevanju historije (pisanje historije, odgovaranje na pitanja)

Komponenta 4.

Tumačenje temeljeno na historijskim izvorima (kritički stav naspram prihvaćenih izvora)

Komponenta 5.

Efekt o prošlosti na osnovu arheoloških nalaza i sjećanja

ISHODI UČENJA:

1. Provodi školska istraživanja kako bi ispitao prošlost i sadašnjost

2. Pokazuje drugima historijsko znanje i razumijevanje.

3. Tumači prošlost na osnovu didaktički oblikovanih historijskih izvora i razumije šta sve može utjecati na pisanje historije; otkriva različita historijska stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta stajališta nastala (kritičko mišljenje).

OBLAST 2:

HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: HISTORIJSKO VRIJEME I HRONOLOGIJA

Komponenta 1.

Kategorije historijskog vremena (razlikovanje historijskog i kalendarskog vremena)

Komponenta 2.

Upotreba različitih načina prikazivanja historijskog vremena i historijskih događaja

Komponenta 3.

Historijska razdoblja i povezanost događaja u njima

Komponenta 4.

Načini mijenjanja perspektiva ovisno o vremenu i prostoru

ISHODI UČENJA:

1. Zna i razumije kategorije historijskog vremena.

2. Koristi se različitim načinima prikazivanja historijskog vremena i hronologije.

3. Razumije historijska razdoblja, kako su povezani događaji u njima, objašnjava glavne pravce, procese i probleme iz prošlosti smještajući ljude i događaje u vremenski i prostorni okvir.

4. Razumijmijenja stajališta zavisno o vremenu i prostoru.

OBLAST 3:

HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: KONTINUITET I PROMJENA

Komponenta 1.

Obilježja historijskih razdoblja i njihova međupovezanost

Komponenta 2.

Oblici društva u historijskom vremenu i kroz različita historijska razdoblja

Komponenta 3.

Razumijevanje prirode historijskih promjena i utjecaja prošlosti na kasnija zbivanja

ISHODI UČENJA:

1. Objašnjava kako su glavni događaji u vremenu povezani jedan s drugim, i rekonstruira, prati i tumači određene oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život) društva u različitim kontekstima kroz vrijeme i kroz različita historijska razdoblja.

2. Razumije trajanje nekih ideja u vremenu i kako preplitanjem određenih ideja i historijskih događaja može doći do novih historijskih obrazaca.

3. Utvrđuje na koji način dolazi do promjena u različitim historijskim razdobljima, objašnjava kako se neki oblici mogu promijeniti, dok drugi ostaju isti; razumije složenost promjena i njihov utjecaj ne samo na politiku i tehnologiju već i na vrijednosti i vjerovanja; utvrđuje ključne prekretnice u svjetskoj historiji i određuje uzroke koji su doveli do promjena i dugoročnih posljedica tih promjena.

OBLAST 4:

HISTORIJSKO ZNANJE I RAZUMIJEVANJE: UZROČNO-POSLJEDIČNI ODNOSI

Komponenta 1.

Uzroci, posljedice i povezanost određenih historijskih događaja

Komponenta 2.

Povezanost određenih historijskih događaja i šireg društvenog, ekonomskog i političkog konteksta

Komponenta 3.

Složenosti uzroka i posljedica historijskih događanja

ISHODI UČENJA:

1. Razumije i međusobno razlikuje uzrok i posljedicu određenih historijskih pojava.

2. Ukazuje na povezanost između određenih historijskih događaja i širih društvenih, ekonomskih i političkih pravaca i razvoja.

3. Razumije složenost historijskih uzroka i posljedica, kao i ograničenja da se utvrdi uzrok i posljedica.