Službeni glasnik BiH, broj 22/17

Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 7. stav (4) i člana 20. stav (1), (2) i (3) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), člana 13 stav (1) i (2) i člana 15 stav (1) točka a) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05) i Naputka o proceduri izrade dokumenata sistema odbrane broj 06-02-2-4042/11 od 07.07.2011. godine, donosim


PRAVILO


LETENJA ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE


POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE


Član 1.
(Predmet)

(1) Ovim Pravilom letenja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu PL OS BiH) propisuju se osnovne odredbe o organiziranju, provođenju, rukovođenju letenja kao i prava i dužnosti lica koja učestvuju u organiziranju i provođenju letenja, unapređenju sigurnosti i sprječavanju udesa.

(2) PL OS BiH regulira pravila, uslove, procedure i postupke u letenju vojnih zrakoplova u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu BiH) i zasnovan je na poštivanju principa i pravila međunarodnih zrakoplovnih organa i Zakonu o zrakoplovstvu BiH.

Član 2.
(Primjenjivost)

(1) Odredbe PL OS BiH primjenjuju se na vojne zrakoplove OS BiH i na strane vojne zrakoplove dok lete u zračnom prostoru BiH, u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu BiH i Zakonom o odbrani BiH.

(2) Odredbe PL OS BiH primjenjuju se i na vojni zrakoplov OS BiH kada leti u zračnom prostoru pod suverenitetom druge države, osim ako su pravila letenja propisana odredbama ovog PL OS BiH manje ograničavajuća od pravila letenja te države ili su u suprotnosti sa zakonodavstvom te države.

(3) Pravilom letenja OS BiH uređuju se pitanja vojnog letenja na koja se ne primjenjuju odredbe Naredbe o pravilima letenja zrakoplova izdate od strane BH DCA u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu BiH.

(4) PL OS BiH se odnosi na sve zrakoplovne sisteme OS BiH i osoblje uključeno u operacije, zrakoplovnu obuku, standardizaciju i održavanje zrakoplova u OS BiH.

Član 3.
(Definicije)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilu imaju sljedeće značenje:

a) akrobatski let: Namjerno izveden manevar vojnog zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja vojnog zrakoplova, neuobičajen položaj vojnog zrakoplova ili neuobičajenu promjenu brzine leta.

b) alpha scramble: Let vojnog zrakoplova presretača u svrhu identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu aktivne protuzračne odbrane ili u svrhu pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti.

c) avion: Letjelica teža od zraka, pokretana motorom, koja uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičnih reakcija na površinama koje u određenim uslovima leta ostaju nepokretne

d) bespilotna letjelica: Letjelica namijenjena izvođenju operacija bez pilota unutar letjelice.

e) borbeni let: Let vojnog zrakoplova koji se provodi u području borbenih dejstava i let naoružanog zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta BiH.

f) grupni let: Vrsta leta kod kojeg dva ili više zrakoplova, uz prethodni dogovor pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz održavanje horizontalnog i vertikalnog odstojanja.

h) izviđački let: Let u svrhu prikupljanja informacija od obavještajnog značaja vizualnim posmatranjem iz zraka ili senzorima.

i) hitni medicinski prijevoz: Zračni prijevoz organa za transplantaciju, oboljelih ili ozlijeđenih osoba kojima je potrebna hitna medicinska pomoć u medicinskoj ustanovi.

j) kontrolirani aerodrom: Aerodrom na kojem se obavlja kontrola zračne plovidbe za aerodromski saobraćaj.

k) let za obuku: Let koji se provodi radi dostizanja osposobljenosti vojnih letača za provođenje zadataka na određenom tipu vojnog zrakoplova.

l) letačka dužnost: Svaka aktivnost letačkog osoblja vezana za pripremu i provođenje letačkog zadatka.

m) letačka posada: Članovi posade zrakoplova koji posjeduju odgovarajuću dozvolu, sa zaduženjima nužnim za operacije zrakoplova tokom trajanja dužnosti u vezi s letom.

n) letačka pripravnost: Letačka dužnost tokom koje se letačko osoblje nalazi u pripravnosti za izvođenje letačkog zadatka.

o) letački zadatak: Sve aktivnosti koje slijede nakon prijema zadatka, a uključuju pripremu leta, provođenje leta i analizu leta.

p) nadležna kontrola zračnog prometa: Oblasna kontrola zračnog saobraćaja, prilazna kontrola zračnog saobraćaja ili aerodromska kontrola zračnog saobraćaja.

q) Nap-Of-The Earth: Vrsta brišućeg leta vrlo niskog profila kojeg provode vojni zrakoplovi (prvenstveno helikopteri) kako bi izbjegli otkrivanje od strane protivnika i proveli napad u okruženju visoke ugroženosti.

r) noć: Vremensko razdoblje koje počinje pola sata nakon zalaska sunca i završava pola sata prije izlaska sunca.

s) opći zračni promet (General Air Traffic – GAT): Svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova, koji se obavljaju u skladu sa postupcima ICAO-a.

t) operativni zračni promet (Operational Air Traffic – OAT): Svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju u skladu sa posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT).

u) plan leta: Skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova, koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog saobraćaja.

v) namjenski zadatak: Letački zadatak kojim se koriste sve mogućnosti zrakoplova za izvršenje misije jedinice izuzev letačke obuke posada zrakoplova. U namjenske zadatke spadaju i probni letovi.

w) podvjesni teret: Bilo koji vanjski teret koji visi ispod trupa helikoptera u helikopterskim transportnim operacijama,.

x) traganje i spašavanje: Upotreba zrakoplova, površinskih plovila, specijaliziranih timova za spašavanje i opreme u svrhu potrage i spašavanja osoba u opasnosti na kopnu ili moru i njihovog dovođenja na sigurno mjesto.

y) zrakoplovni oficir za navođenje: Osoba koja, s prednjeg položaja na tlu ili u zraku, navodi dejstvovanje borbenih zrakoplova uključenih u blisku zračnu podršku kopnenim snagama.

z) razdoblje trenaže: Najduži vremenski rok od zadnjeg leta u kojem se smatra da je vojni letač spreman za obavljanje pojedinog letačkog zadatka u određenoj vrsti letenja i za određeni tip zrakoplova.

aa) Brifing oficir: Lice određeno od strane komandanta letačke jedinice odgovorno za realizaciju letačkih aktivnosti.

bb) tango scramble: Let zrakoplova presretača u svrhu uvježbavanja identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu uvježbavanja protuzračne odbrane ili u svrhu uvježbavanja pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti.

cc) transportni let: Let za prijevoz putnika i/ili tereta koji se obavlja vojnim zrakoplovima koji su registrirani kao transportni.

dd) vojni zračni saobraćaj: Zračni saobraćaj u kojem sudjeluju zrakoplovi OS BiH i/ili strani vojni zrakoplovi.

ee) vođa posade: Osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i opsluživanje zrakoplova tokom vremena leta i na tlu.

ff) zrakoplovne priredbe: Sva javna takmičenja, aeromitinzi, uključujući i izložbe, kao i predstavljanja zrakoplova, ako se zrakoplovi predstavljaju javnosti, a ne samo kupcima.

Član 4.
(Nadležnosti)

(1) Ministarstvo odbrane BiH (u daljem tekstu MO BiH) je nadležno za:

a) reguliranje zaštite zračnog prostora BiH,

b) reguliranje upravljanja zračnog prostora koji je dodijeljen OS BiH,

c) reguliranje upotrebe Zrakoplovstva i protuzračne odbrane (Z i PZO),

d) reguliranje vođenja i čuvanja letačke dokumentacije,

e) uspostavu sistema poruka o sigurnosti letenja (SOF), poruka za djelovanje po pitanju

f) sigurnosti letenja (ASAM) i poruka za djelovanje po pitanju održavanja zrakoplova (AMAM),

g) odobravanje programa letačke obuke,

h) reguliranje upotrebe vojnih aerodroma,

i) reguliranje odnosa na civilnim/mješovitim aerodromima,

j) izmjene i dopune PLOS-a.

(2) Komanda brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane (ZS i PZO) je nadležna za:

a) izradu dokumentacije za obuku, standardizaciju i ocjenjivanje programa obuke posada zrakoplova,

b) izradu i provođenje Programa sigurnosti letenja u brigadi ZS i PZO,

c) izradu i provođenje Programa standardizacije u brigadi ZS i PZO,

d) reguliranje rada letačkih operacija,

e) reguliranje upotrebe letjelišta i poligona za obuku,

f) nadgledanje potreba za obukom i operacijama, zaštitnom opremom letača i zrakoplovno- tehničkog osoblja i opremom za preživljavanje posada zrakoplova,

g) realizaciju poruka o sigurnosti letenja (SOF) i poruka za djelovanje po pitanju sigurnosti letenja (ASAM, AMAM),

h) izvršavanje drugih poslova neophodnih za sigurno i efikasno planiranje i realizaciju zadataka,

i) predlaganje izmjena i dopuna PLOS-a.

(3) Komandanti jedinica u sastavu brigade ZS i PZO:

a) planiraju, organiziraju i rukovode letačkim zadacima,

b) provode obuku u skladu sa Programima letačke obuke (PLO),

c) formiraju i vode letačku dokumentaciju,

d) organiziraju rad letačkih operacija u jedinici,

e) izrađuju instrukcije za upotrebu letjelišta i poligona za obuku,

f) provode Program standardizacije u jedinicama brigade ZS i PZO,

g) provode Program sigurnosti letenja u u jedinicama brigade ZS i PZO,

h) vrše realizaciju poruka SOF, ASAM, i AMAM,

i) provode smjernice i procedure vezane za zaštitnu opremu letača i zrakoplovno-tehničkog osoblja i opremu za preživljavanje posada zrakoplova,

j) izvršavaju druge poslove i zadatke neophodne za sigurno i efikasno planiranje i realizaciju zadataka.

Član 5.
(Odstupanja)

(1) Odstupanja od ovog pravila su moguća samo u slučajevima zaštite života ili u vanrednim slučajevima kada su potrebne hitne reakcije.

(2) Pojedinci koji postupe na način drugačiji od propisanog PL OS BiH moraju prijaviti detalje odstupanja direktno svom komandantu jedinice.

(3) Odstupanje od PL OS BiH mora biti prijavljeno u roku od 24 sata od momenta dešavanja.

(4) Kršenje Zakona o zrakoplovstvu BiH, pravila međunarodnih organizacije civilnog zrakoplovstva ICAO i EUROCONTROL-a, zemlje domaćina i zrakoplovne regulative MO i OS BiH će biti tretirano u skladu sa članom 126. ovog PL OS BiH.

Član 6.
(Prijenos nadležnosti)

U cilju reguliranja cjelovitog uređenja upotrebe vojnih zrakoplova i vojnog letenja, Ministar odbrane BiH može prenijeti određene nadležnosti na druga lica koja on ovlasti u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.

Član 7.
(Zračni prostor)

(1) Zračni prostor Bosne i Hercegovine je dio atmosfere iznad kopna i teritorijalnog mora koji je pod isključivim suverenitetom i kontrolom Bosne i Hercegovine.

(2) Propisi koji reguliraju operacije zrakoplova Oružanih snaga BiH (u daljem tekstu OS BiH) moraju biti usklađeni sa Zakonom o odbrani BiH, Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, ICAO i EUROCONTROL propisima, te osiguirati maksimalnu interoperabilnost u OS BiH i interoperabilnost sa snagama NATO.

(3) Vojni zračni saobraćaj je zračni saobraćaj u kojem učestvuju zrakoplovi OS BiH i strani vojni zrakoplovi, a koji isključivo služe u vojne svrhe.

(4) Kada vojni zračni saobraćaj zahtjeva mjere zaštite sigurnosti letenja od ostalih korisnika zračnog prostora, one se provode primjenom povećanih normi razdvajanja u određenom dijelu zračnog prostora.

(5) Rezervacija zračnog prostora primjenjuje se na letove vojnih zrakoplova u skladu sa zahtjevima vojnog letenja.

(6) Kada je to neophodno u interesu odbrane suvereniteta BiH, ili u interesu sigurnosti, neki dijelovi, ili cio zračni prostor BiH može biti proglašen zabranjenim, ograničenim ili opasnim zonama/zonom za civilne zrakoplove, a u skladu sa Zakonom o odbrani BiH i Zakonom o zrakoplovstvu BiH.

(7) Zabrane ili ograničenja su, koliko god je to moguće, privremeni, a ukidaju se čim prestanu postojati razlozi za njihovu primjenu.

(8) Strani vojni zrakoplov može ući u zračni prostor BiH i vršiti operacije unutar tog prostora uz posebnu dozvolu izdatu od Ministarstva prometa i komunikacija BiH, a uz suglasnost Ministarstva odbrane BiH, i u skladu sa uslovima datim u takvoj dozvoli.

(9) Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdaje dozvole za slijetanje stranih državnih zrakoplova u BiH ili prelete stranih državnih zrakoplova koji nemaju namjeru slijetanja u BiH.

(10) Podjela zračnog prostora po ICAO klasifikaciji precizirana je u aneksu 1 "Klase zračnog prostora".

(11) Radi sigurnijeg letenja kao i lakšeg kontroliranja letenja i vođenja zrakoplova u zračnom prostoru ovim propisom se utvrđuju zone zračnog prostora: sloj slobodnog letenja, aerodromske i terminalne zone, područje oblasne kontrole letenja, zračni put, granični koridor, zabranjene, uvjetno zabranjene, opasne, privremeno izdvojene i privremeno rezervirane zone.

(12) Zone zračnog prostora:

a) Sloj slobodnog letenja - je zračni prostor iznad kopna i mora države, van aerodromskih zona do visine 450 m;

b) Aerodromska zona - je dio zračnog prostora oko aerodroma koji se prostire od površine zemlje ili vode do visine propisane za tu zonu;

c) Terminalna zona - je opći pojam koji se koristi da opiše zračni prostor u kome se pružaju usluge prilazne kontrole ili aerodromske kontrole zračnog saobraćaja;

d) Područje oblasne kontrole letenja - je dio zračnog prostora iznad sloja slobodnog letenja i iznad gornje granice aerodromskih i terminalnih zona neograničeno po visini;

e) Zračni put - je dio zračnog prostora, utvrđene širine, visine i pravca, određen za letenje i označen zemaljskim navigacijskim sredstvima (ZNS).

f) Granični koridor - je dio zračnog prostora na zračnom putu iznad određenog mjesta na državnoj granici, određen za ulazak zrakoplova u državni zračni prostor i izlazak iz njega.

g) Zabranjena zona (Prohibited area – P) - je dio državnog zračnog prostora iznad određene teritorije u kome je zabranjeno letenje.

h) Uvjetno zabranjena zona (Restricted Area – R) - je dio državnog zračnog prostora u kome se letenje može vršiti u određeno vrijeme i pod određenim uslovima.

i) Opasna zona (danger area – D) - je dio zračnog prostora u kome se u određenom vremenskom periodu odvija aktivnost opasna za letenje.

j) Privremeno izdvojene zone (Temporary Segregated Area –TSA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti Direkcija za civilnu zračnu plovidbu (BHDCA) i koji se privremeno izdvaja za ekskluzivnu upotrebu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji drugom zračnom saobraćaju neće biti dopušten prolaz.

k) Privremeno rezervirane zone (Temporary Reserved Area – TRA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti BHDCA i koji je privremeno rezervisan za specifičnu upotrebu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji se može dopustiti prolazak ostalom zračnom saobraćaju, pod uslovima iz odobrenja kontrole zračnog saobraćaja.

Član 8.
(Podjela letova)

(1) Letovi se dijele prema namjeni, dobu dana, načinu upravljanja zrakoplovom, visini, rejonu u kojem se izvode i aerodromu slijetanja, kao i broju zrakoplova koji istovremeno izvršavaju zajednički zadatak.

(2) Prema namjeni, letovi mogu biti za obuku, borbeni, probni i posebni.

a) Letovi za obuku su oni koji se vrše u cilju kontinuirane obuke, obuke za misiju i kvalifikacijske obuke letača, a izvode se prema PLO;

b) Borbeni letovi su oni koji se izvršavaju u borbenim uslovima;

c) Probni letovi su letovi koji se poduzimaju radi provjere i verifikacije ispravnosti zrakoplova;

d) Posebni letovi su svi ostali letovi koji ne spadaju u letove za obuku, borbene i probne letove.

(3) Prema dobu dana, letovi mogu biti dnevni i noćni.

a) Dnevni letovi su oni koji se izvršavaju pola sata prije izlaska do pola sata poslije zalaska sunca;

b) Noćni letovi su oni koji se izvršavaju pola sata poslije zalaska do pola sata prije izlaska sunca.

(4) Prema načinu upravljanja zrakoplovom, letovi mogu biti vizualni i instrumentalni.

a) Vizualni let je let koji se od polijetanja do slijetanja vrši u uslovima vidljivosti prirodnog horizonta i orijentira na zemlji, koji omogućavaju određivanje prostornog položaja zrakoplova i vođenje vizualne orijentacije;

b) Instrumentalni let je let u kojem se položaj zrakoplova u prostoru i pozicija, u cjelini ili djelomično, određuje, održava i mijenja na osnovu pokazivanja instrumenata za upravljanje zrakoplovom.

(5) Prema visini na kojoj se izvršavaju, letovi mogu biti:

a) brišući letovi - na stvarnoj visini do 100 m,

b) letovi na malim visinama - na stvarnoj visini od 100 do 1.000 m,

c) letovi na srednjim visinama - na visini od 1.000 do 5.000 m,

d) letovi na velikim visinama - na visini od 5.000 do 12.000 m,

e) letovi na vrlo velikim visinama - na visini iznad 12.000 m.

(6) Prema rejonu u kome se izvode i aerodromu slijetanja, letovi mogu biti aerodromski, vanaerodromski i preleti.

a) Aerodromski letovi su oni koji se izvršavaju u aerodromskoj zoni i koje kontrolira i vodi aerodromska kontrola letenja (AKL);

b) Vanaerodromski letovi su oni koji se izvršavaju van aerodromske zone, a slijetanje se vrši na aerodrom /helidrom polijetanja, a za helikoptere svi letovi van aerodromske zone, sa slijetanjem van aerodroma /helidroma;

c) Preleti su letovi u kojima se polijetanje vrši sa jednog, a slijetanje na drugi aerodrom/helidrom.

(7) Prema broju zrakoplova koji izvršavaju zadatak, letovi mogu biti pojedinačni ili grupni.

a) Pojedinačni letovi su oni kada se zadatak izvršava pojedinačnim zrakoplovom;

b) Grupni let je let dva ili više zrakoplova koji lete u određenom poretku, u međusobnoj vizualnoj ili radarskoj vezi, pod komandom vođe grupe, radi izvršenja zajedničkog zadatka.

Član 9.
(Zrakoplovi)

(1) Zrakoplovi OS BiH imaju državnu pripadnost BiH i obavezni su nositi oznake državne pripadnosti i biti upisani u Registar vojnih zrakoplova.

(2) Državnim zrakoplovima smatraju se, u skladu s međunarodnim ugovorima, zrakoplovi koji se upotrebljavaju u vojne, carinske ili policijske svrhe, i zrakoplovi koji se upotrebljavaju isključivo za prijevoz lica koja uživaju poseban status.

(3) Vojni zrakoplovi se dijele prema vrsti i namjeni.

(4) Prema vrsti, vojni zrakoplovi se dijele na: avione, helikoptere i bespilotne letjelice.

(5) Prema namjeni, avioni i helikopteri dijele se na: borbene, školske, transportne, posebne namjene i opće namjene.

Član 10.
(Upotreba vojnih zrakoplova)

(1) Vojni zrakoplov se može upotrebljavati, ako zadovoljava uslove upotrebe zrakoplova i zrakoplovne tehnike, u skladu s Pravilom zrakoplovno-tehničke službe (PZTSl).

(2) Vojni zrakoplov se može upotrebljavati u operativne svrhe i prema namjeni propisanoj Pravilnikom o upotrebi vojnih zrakoplova u OS BiH, a na način određen u naputku za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(3) Operativna upotreba uključuje zadatke potrebne za izvršenje misije OS BiH i održavanje borbene spremnosti zrakoplovnih i kopnenih jedinica.

(4) Operativna upotreba uključuje sljedeće zadatke ali u načelu nije ograničena na navedene stvarne ili simulirane taktičke i borbene operacije:

a) obuku zrakoplovnog osoblja,

b) obavještajne poslove,

c) traganje i spašavanje,

d) transportiranje zatvorenika,

e) upotreba zrakoplova po odobrenju MO BiH,

f) istraživanje i razvoj,

g) probni letovi,

h) provjere u zraku,

i) transport opreme i jedinica,

j) specijalna upotreba (humanitarni poslovi, pomoć u slučajevima elementarne nepogode),

k) evakuacija (uključujući i medicinsku evakuaciju),

l) uvježbavanje komandovanja i kontrole,

m) ostale aktivnosti potrebne za izvršenje misije OS BiH.

(5) Zrakoplovi OS BiH se ne smiju upotrebljavati za lične potrebe ili bilo koje druge potrebe koje nemaju službeni karakter.

(6) Zabranjuje se letenje zrakoplovom bez potpune posade.

Član 11.
(Meteorološki uvjeti za letenje)

(1) Prema stupnju utjecaja na izvršenje leta meteorološki uslovi se dijele na:

a) povoljne meteorološke uslove (PMU - VMC),

b) složene meteorološke uslove (SMU - IMC),

c) nepovoljne meteorološke uslove (NMU).

(2) Povoljni meteorološki uvjeti za letenje su oni pri kojima vidljivost, vrsta, količina i visina oblaka omogućavaju vizualno letenje na sigurnoj visini.

(3) Složeni meteorološki uslovi za letenje su oni pri kojima su meteorološki elementi i pojave ispod uslova za vizualno letenje, pa je moguće samo letenje po instrumentima. Tu spadaju letovi:

a) u oblacima,

b) između ili iznad oblaka, bez vidljivosti ili sa povremenom vidljivošću zemlje (oblačnost 5/8 ili više),

c) iznad mora i terena bez orijentira, kada se ne vidi obala ili prirodni horizont,

d) u stratosferi, na visinama iznad 15.000 m,

e) pri intenzivnim padavinama i sipećoj kiši,

f) ispod niskih oblaka i pri ograničenoj vidljivosti, u dozvoljenim granicama do meteorološkog minimuma za pilota, zrakoplov i aerodrom.

(4) Nepovoljni meteorološki uslovi za letenje su meteorološki elementi i pojave opasni za letenje.

(5) Nepovoljni meteorološki uslovi za polijetanje i slijetanje su:

a) oluja praćena jakim vjetrom, gradom ili ledenom kišom,

b) magla, sumaglica i padavine pri kojima je vidljivost ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, zrakoplov ili pilota,

c) niski oblaci sa donjom granicom ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, zrakoplov ili pilota,

d) prizemni vjetar čija je brzina veća od propisane za dotični tip zrakoplova,

e) poledica ili snježni pokrivač na poletno-sletnoj stazi (PSS) i stazama za voženje čija je visina iznad dozvoljene za dotični tip zrakoplova,

(6) Nepovoljni meteorološki uslovi za let na marš-ruti su:

a) olujna zona koja se ne može obići,

b) intenzivno zaleđivanje zrakoplova koje se ne može odstraniti pomoću uređaja za odleđivanje na zrakoplovu,

c) zaleđivanje zrakoplova koji nije opremljen uređajem za odleđivanje,

d) jako vertikalno strujanje (turbulencija) zraka koje ugrožava sigurnost letenja.

(7) Zabranjuje se letenje u nepovoljnim meteorološkim uslovima, osim u izuzetnim slučajevima o čemu odluku donosi komandant jedinice.

Član 12.
(Meteorološki minimumi)

(1) Radi povećanja sigurnosti letenja u složenim meteorološkim uslovima, propisuje se meteorološki minimum za pilota, zrakoplov i aerodrom.

(2) Meteorološki minimum za pilota predstavlja minimalne vrijednosti visine oblaka i vidljivosti orijentira pri kojima se pilotu dozvoljava polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum zavisi od stepena osposobljenosti pilota i određuje se za svakog pilota posebno u skladu sa Programom standardizacije.

(3) Meteorološki minimum za zrakoplov predstavljaju minimalna vrijednost visine oblaka, vidljivosti orijentira i maksimalna brzina vjetra (za hidroavion i stanje vodene površine), pri kojima letačko-tehničke osobine zrakoplova i njegova oprema, u sprezi sa odgovarajućom opremom na aerodromu, omogućuju sigurno polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum je propisan naputkom za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova.

(4) Meteorološki minimum za aerodrom/helidrom predstavlja minimalnu vrijednost visine oblaka i vidljivosti orijentira pri kojima je, zavisno od reljefa zemljišta, vještačkih prepreka i odgovarajuće opreme aerodroma, moguće sigurno polijetanje i slijetanje. Ovaj minimum propisuje se instrukcijom za korištenje aerodroma.

Član 13.
(Aerodromi)

(1) Aerodrom je određena površina sa poletno-sletnim i drugim stazama, površinama, objektima, uređajima i postrojenjima namijenjenim za sigurno baziranje, voženje, polijetanje i slijetanje zrakoplova.

(2) Aerodrom se sastoji iz:

a) manevarskih površina,

b) prelaznih i bočnih sigurnosnih pojaseva,

c) pretpolja i prilaznih sigurnosnih pojaseva,

d) prilaznih (odlaznih) sektora,

e) mjesta za smještaj zrakoplova,

f) objekata, uređaja i opreme za rukovođenje letenjem,

g) mjesta i objekata za specijalne potrebe.

(3) Manevarska površina je dio aerodroma određen za polijetanje i slijetanje, voženje zrakoplova na zemlji, isključujući hangarsku platformu i dio aerodromske površine namijenjene za tehničko održavanje zrakoplova (stajanka).

(4) Vojni aerodrom osim navedenih elemenata može sadržavati ili obuhvatiti i slijedeće dijelove ili objekte posebne namjene:

a) prostor za padobranske skokove,

b) prostor za odbacivanje vučene mete,

c) prostor za odbacivanje tereta,

d) površinu za prinudno slijetanje vojnih zrakoplova,

e) prostor za dizanje i spuštanje podvjesnog tereta,

f) zaklone vojnih zrakoplova,

g) zaklon vatrene reglaže naoružanja (grudobran),

h) prostor za naoružavanje i razoružavanje vojnih zrakoplova,

i) prostor i oprema za zrakoplovna goriva i maziva,

j) prostor (ubojni kvadrat) za eksplozivne naprave,

k) prostor za kompenzaciju magnetskog i radio kompasa,

l) prostor za provjeru ispravnosti vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike (probni sto).

(5) Vojni aerodromi se prema namjeni i stupnju opremljenosti objekata, instalacija i uređaja, razvrstavaju u kategorije u skladu s Naputkom za vojne aerodrome, koje propisuje MO BiH.

(6) Kategorije vojnih aerodroma određuju se prema vrsti podloge PSS, dužini i širini poletno-sletne staze, širini staze za voženje, odnosno prema dužini, širini ili dubini vodene površine određene za polijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova kao i prema stupnju opremljenosti PSS sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za voženje, te prema drugoj opremi koja služi za sigurno manevriranja vojnog zrakoplova i sredstava za protiv-požarnu zaštitu.

(7) Posebna vrsta vojnog aerodroma je vojni: helidrom, hidrodrom i letjelište.

a) Vojni helidrom je određeno područje na zemlji namjenjeno za sigurno voženje, polijetanje, slijetanje i baziranje vojnih helikoptera;

b) Vojni hidrodrom je dio vodene površine opremljene uređajima i objektima na vodi i kopnu, a namjenjen je za sigurno voženje, polijetanje, slijetanje, pristajanje, sidrenje, spuštanje i izvlačenje vojnih hidroaviona;

c) Vojno letjelište je određena površina koja ispunjava minimum sigurnosnih uslova i namjenjeno je za privremeno ili povremeno voženje, polijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(8) Letači mogu upravljati zrakoplovima OS BiH na aerodromima i helidromima koji su vlasništvo MO BiH, u vlasništvu države BiH ili civilni.

(9) Privatni, zatvoreni ili na drugi način ograničeni za upotrebu aerodromi i helidromi će biti korišteni samo uz prethodno dobijeno odobrenje od strane ovlaštenih institucija i ukoliko su ta letjelišta pogodna za korištenje.

(10) Komandanti letačkih jedinica mogu odobriti korištenje privremenih slijetnih područja (koja nisu aerodromi i helidromi), a nalaze se izvan vojnih područja ili područja za izvođenje obuke, ukoliko imaju odobrenje od vlasnika zemljišta ili nadležnih vlasti.

(11) Letači mogu, bez ograničenja, birati sletne i poletne površine kada su u misijama spašavanja života ili kada iz sigurnosnih razloga moraju prekinuti dalje izvršenje leta

Član 14.
(Zone za obuku)

(1) Zona za obuku je dio zračnog prostora u kojem se provodi osposobljavanje i usavršavanje vojnih letača iz elemenata upravljanja vojnim zrakoplovom, nošenja podsvjesnog tereta i protivpožarnog vedra ili drugih letačkih zadataka.

(2) Zona za obuku objavljuju se u zrakoplovnim publikacijama na način uobičajen u zračnom saobraćaju.

Član 15.
(Poligoni za obuku)

(1) Zrakoplovni poligoni za obuku mogu biti zrakoplovni poligon za gađanje, raketiranje i bombardiranje (GRB) ciljeva na kopnu /vodi i zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku.

(2) Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu /vodi može biti školski i/ili taktički.

(3) Školski zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi) je dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za obuku u GRB ciljeva na kopnu /vodi školskim sredstvima i zrakoplovnim naoružanjem.

(4) Taktički zrakoplovni poligoni za GRB ciljeva na kopnu/vodi je stalno ili privremeno uređen dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za obuku i dejstvo u uslovima određene taktičke situacije.

(5) Zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku je dio zračnog prostora iznad određene teritorije (akvatorija) namijenjen za gađanje i raketiranje vučenih, letećih ili raketnih ciljeva iz zraka ili sa zemlje.

(6) Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu /vodi može biti dio većeg združenog poligona.

(7) Mjesto zrakoplovnog poligona, namjena, veličina, uređenje, upravljanje letenjem i dejstvo vojnih zrakoplova, kao i mjere sigurnosti tokom dejstva precizira se instrukcijom za korištenje poligona.

(8) Aktiviranje zrakoplovnog poligona provodi se u skladu sa procedurama za podnošenje zahtjeva za objavu i poništenje NOTAM-a.

Član 16.
(Koridor brišućeg leta)

(1) Koridor brišućeg leta određuje se srednjom linijom između prekretnih orijentira rute, izraženih geografskim koordinatama. Širina koridora je 3 NM (5,5 km) i to po 1,5 NM (2,25 km) lijevo i desno od linije rute i visinom od površine zemlje do 1000 ft (300 m) iznad tla.

(2) Koridori brišućeg leta objavljuju se u zrakoplovnim publikacijama na način uobičajen u zračnom saobraćaju.

Član 17.
(Instrukcije za korištenje letjelišta i područja za obuku (zona, poligona, koridora brišućeg letenja...))

(1) Instrukcije za korištenje letjelišta i područja za obuku sadrže informacije neophodne za efikasno i sigurno korištenje letjelišta, područja za obuku, područja za probne letove, prilazne i odlazne rute i ograničenja po pitanju korištenja zračnog prostora, a u cilju uspostavljanja kontrole letačkih aktivnosti.

(2) Komandanti letačkih jedinica su odgovorni za izradu instrukcija za korištenje letjelišta i drugih područja obuke koja su u njihovoj nadležnosti a Komandant brigade ZS i PZO odobrava iste.

(3) Uređivanje odnosa, u slučaju baziranja letačkih jedinica na civilnim/mješovitim aerodromima vrši se posebnim ugovorima između MO BiH i nadležnih institucija.

Član 18.
(Vojno zrakoplovno osoblje)

(1) Vojno zrakoplovno osoblje su pripadnici MO i OS BiH koji posjeduju odgovarajuća vojno zrakoplovna zvanja i osposobljeni su za obavljanje poslova:

a) vojnih letača/članova posade zrakoplova OS BiH:

1) rangirani članovi posade

2) nerangirani članovi posade

3) ostali članovi posade

b) ostalog zrakoplovnog osoblja:

1) zrakoplovno-tehničko osoblje,

2) osoblje za osmatranje zračnog prostora,

3) osoblje za navođenje vojnih zrakoplova,

4) osoblje za planiranje i pripremu vojnog letenja,

5) oficir letačkih operacija,

6) vojni padobranac,

7) operator bespilotne letjelice,

8) zrakoplovni meteorolog,

9) kontrolor letenja,

10) zrakoplovni oficir za navođenje.

(2) Ovlaštenja, prava i dužnosti vojnih letača, te način i uslovi za stjecanje letačkih zvanja detaljno su propisana Pravilnikom o vojnim letačima i letačkoj službi u MO i OS BiH.

(3) Ovlaštenja, prava i dužnosti zrakoplovno-tehničkog osoblja te način i uslovi stjecanja zvanja detaljno su propisana PZTSl.

(4) Ovlaštenja, prava i dužnosti ostalog vojnog zrakoplovnog osoblja regulira se posebnim naputkom koje donosi MO BiH.

Član 19.
(Ovlaštenje za upravljanje vojnim zrakoplovima)

(1) Vojnim zrakoplovom može upravljati vojni letač koji posjeduje zvanje vojnog pilota, ovlaštenje i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova, a iznimno i osoba izvan OS BiH osposobljena za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova uz odobrenje Ministra obrane.

(2) Bespilotnom vojnom letjelicom može upravljati osposobljeni operator koji ima ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, a iznimno i osoba izvan OS BiH osposobljena za upravljanje određenim tipom bespilotne letjelice uz odobrenje Ministra odbrane.

(3) Sastav letačke posade za svaki tip vojnog zrakoplova, prema njegovoj namjeni i vrsti letačkog zadatka, propisuje naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova, a po potrebi i naputkom za provođenje namjenskih zadataka određenog tipa vojnog zrakoplova.

(4) Član posade vojnog zrakoplova može biti i osoba izvan OS BiH osposobljena za dužnost člana posade određenog tipa vojnog zrakoplova i koja posjeduje ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, uz odobrenje Ministra obrane.

(5) Letenje vojnim zrakoplovom nije dopušteno ako sastav letačke posade nije kompletan, osim u vanrednoj situaciji.

(6) Vođa posade vojnog zrakoplova je vojni pilot kojeg odredi komandant jedinice koji izdaje letački zadatak.

(7) Ako komandant jedinice ne odredi vođu posade vojnog zrakoplova, dužnost obavlja vojni pilot koji se tokom leta nalazi na sjedištu kapetana posade.

(8) Izuzetno od navedenog dužnost vođe posade vojnog zrakoplova tokom letačkog zadatka obavlja:

a) trenažni pilot,

b) pilot instruktor letenja,

c) pilot instruktor instrumentalnog letenja,

d) pilot instruktor za standardizaciju,

e) probni pilot, instruktor probnih pilota,

f) pilot za eksperimentalne letove.

(9) Sjedište kapetana posade vojnog zrakoplova određeno je naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(10) Vođa posade vojnog zrakoplova je nadređen posadi i putnicima te je odgovoran za pripremu letenja, red i disciplinu u zrakoplovu tokom leta, provođenje zadatka, sigurnost letenja, a izvan aerodroma baziranja i za održavanje i osiguranje vojnog zrakoplova na zemlji.

(11) Članovi posade odgovaraju vođi posade vojnog zrakoplova za ličnu pripremljenost za let i provođenje dužnosti tokom i poslije leta, zaključno s analizom leta.

(12) Osobe koje se prevoze vojnim zrakoplovom, bez obzira na čin i položaj, dužne su se pridržavati naređenja i naputka vođe posade vojnog zrakoplova koje se odnose na red u zrakoplovu i postupke u vanrednim slučajevima tokom leta.

(13) Opis ovlaštenja i dužnosti vođe posade i ostalih članova posade određuju se naputkom za upotrebu određenog tipa vojnog zrakoplova i po potrebi naputcima za provođenje namjenskih zadataka.

(14) Vojni letač obavezan je pristupiti provjerama osposobljenosti na zemlji i u letu koje provode ovlašteni ispitivači u skladu sa PLO.

(15) Provjere vojnih letača na zemlji i u letu mogu biti planirane i neplanirane.

(16) Odobrenje za samostalno letenje daje ovlašteni ispitivač nakon provedene obuke ili dijela obuke, u skladu sa PLO.

Član 20.
(Računanje vremena)

(1) Računanje vremena leta počinje od momenta kada zrakoplov počne sa voženjem ili kada se odvoji od zemlje.

(2) Vrijeme leta se završava kada se zaustavi rad motora ili dođe do promjene posade.

(3) Način računanja vremena leta je detaljno opisan u Naputku za vođenje letačke dokumentacije u MO i OS BiH.

Član 21.
(Letačka dokumentacija)

(1) Letačka dokumentacija je dokumentacija koja se vodi u cilju efikasnog planiranja, organiziranja, rukovođenja, evidencije i izvještavanja o letenju u letačkim jedinicama, Komandi brigade ZS i PZO.

(2) U letačkim jedinicama i Komandi brigade ZS i PZO izrađuje se i vodi tri vrste letačke dokumentacije:

a) dokumentacija za planiranje,

b) dokumentacija za evidenciju,

c) dokumentacija za izvještavanje.

(3) Formiranje, vođenje i čuvanje letačke dokumentacije se vrši po Naputku za vođenje letačke dokumentacije koje propisuje Ministarstvo odbrane BiH.

Član 22.
(Mjerne jedinice)

(1) U vojnom letenju primjenjuju se sljedeće mjerne jedinice za:

a) navigaciju: nautička milja (NM) i desetice i/ili kilometri (km) i desetice,

b) kraće udaljenosti (do 4 000 m), posebno za mjerenje udaljenosti na aerodromima: metar (m),

c) apsolutnu visinu (altitude) i relativnu visinu (height): stopa (ft) ili metri (m),

d) nadmorsku visinu (elevation): stopa (ft) ili metri (m),

e) horizontalnu brzinu, uključujući brzinu vjetra: čvor (kt), kilometara na sat (km/h), metara u sekundi (m/s), Mach (M),

f) vertikalnu brzinu: stopa u minuti (ft/min), metara u sekundi (m/s),

g) smjer vjetra kod polijetanja i slijetanja: stepen (°) prema magnetnom sjeveru,

h) smjer vjetra: stepen (°) prema geografskom sjeveru,

i) vidljivost u letu, pri tlu i uzduž PSS: kilometar ili metar (km ili m),

j) pritisak zraka za postavljanje barometarskog visinomjera: milibar (mb), milimetara, živinog stuba (mmHg), inča živinog stuba (inHg),

k) temperaturu: stepen Celsius (°C),

l) masu ili težinu: tone (t), kilogrami (kg) ili libre (lbs),

m) vrijeme: sat, minuta, sekunda,

n) zapremina: litre (l) i američki galoni (US gal).

(2) U vojnom zračnom saobraćaju vrijeme se mjeri i određuje primjenom jedinstvenog koordiniranog vremena (Universal Time Co-ordinated – UTC) ili lokalnog vremena (Local Time Co-ordinated – LTC).

Član 23.
(Zdravstvena sposobnost letača)

(1) Svi članovi posade (rangirani, nerangirani i ostali članovi posade, padobranci OS BiH i kontrolori letenja) moraju zadovoljiti zahtjeve ljekarskog pregleda bez obzira na njihovu trenutnu dužnost.

(2) Redovni ljekarski pregled se obavlja svakih 12 mjeseci u zdravstvenoj ustanovi koja je ovlaštena za provjeravanje i ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti članova zrakoplovnih posada, kontrolora letenja i padobranaca.

(3) Ljekarski pregled za ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti članova zrakoplovnih posada, kontrolora letenja i padobranaca se vrši prema kriteriju, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja, a na način opisan u Pravilniku o zdravstvenoj sposobnosti, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uslovima koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja.

(4) Ocjenjivanje letačke sposobnosti, kao i uslovi koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja moraju biti u skladu sa ICAO standardima.

(5) Prekoračenje propisanih rokova za redovno ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti preko 30 dana povlači za sobom zabranu vršenja letačkih zadataka, dužnosti članova posade, skakanje padobranom i obavljanja kontrole letenja do ocjene zdravstvene sposobnosti.

(6) Vanredni ljekarski pregled obavezno se radi nakon zrakoplovnog udesa i po potrebi što regulira Pravilnik o zdravstvenoj sposobnosti, uslovima i načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uslovima koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i ovlašteni ljekar za obavljanje ljekarskih pregleda zrakoplovnog osoblja.

POGLAVLJE II. PLANIRANJE I RUKOVOĐENJE LETENJEM


Član 24.
(Planiranje letenja)

(1) Letenje planiraju komandiri letačkih četa, komandanti zrakoplovnih jedinica ranga bataljona i komandant brigade ZS i PZO, na osnovu godišnjeg individualnog plana letačke obuke, kvartalnog plana letačke obuke i naređenja pretpostavljenog starješine.

(2) Planiranje letenja obuhvata:

a) procjenu uslova i elemenata koji utiču na odluku o letenju,

b) koordinaciju u procesu planiranja,

c) izradu plana letenja.

(3) Uslovi i elementi koje treba cijeniti pri donošenju odluke o letenju su:

a) tok izvršenja zadataka iz plana letačke obuke i zadaci koje treba planirati,

b) stepen osposobljenosti i trenaža letača,

c) mogućnosti sopstvene zrakoplovnotehničke jedinice za pripremu i opsluživanje zrakoplova,

d) mogućnosti jedinice za podršku letenju,

e) stanje aerodroma baziranja, ZNS, alternativnih aerodroma (letjelišta, helidroma), poligona i rejona za skakanje padobranom i izbacivanje tereta,

f) meteorološki uslovi i prognoza vremena,

g) ornitološki uslovi u aerodromskoj zoni,

h) uslovi i režimi letenja u zračnom prostoru, zoni aerodroma baziranja, susjednih i alternativnih aerodroma,

i) raspoloživo vrijeme za pripremu letenja i drugi uslovi i elementi koji mogu da utiču na odluku o letenju.

(4) Izbjegavati planiranje letenja u aerodromskim zonama civilnih aerodroma i raskrsnica zračnih puteva.

(5) Koordinacija u procesu planiranja letenja vrši se između komandanata zrakoplovnih jedinica koje baziraju na istom aerodromu i nadležne službe KL ili njihovih predstavnika.

(6) Koordinacijom se usaglašava i određuje:

a) startno vrijeme i njegova podjela na smjene i izlaze,

b) način korištenja trenažera i drugih sredstava za pripremu letenja,

c) način korištenja ZNS, zona, poligona, letjeilišta i helidroma,

d) način korištenja sredstava za kontrolu izvršenja zadataka,

e) vrijeme, posada i način izviđanja vremena,

f) jačina, sastav i vrijeme rada dežurne smjene za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova i za obezbjeđenje letenja,

g) način snabdijevanja, opsluživanja i obezbjeđenja letačkih jedinica,

h) način korišćenja zračnog prostora u rejonima planiranog letenja sa jedinicama koje istovremeno koriste taj zračni prostor.

(7) Plan letenja predstavlja odluku starješine letačke jedinice za predstojeće letenje.

(8) Zavisno od doba dana za koje se letenja planira, plan letenja može da bude dnevni ili noćni, a zavisno od osposobljenosti pilota, meteoroloških uslova i vrste letova, plan letenja se, po pravilu, izrađuje u dvije varijante: glavni i rezervni.

(9) Glavni plan izrađuje se za letenje po primarnim zadacima iz plana letačke obuke.

(10) Rezervni plan izrađuje se za letenje u slučaju kad glavni plan ne može da se realizira zbog promjene nekog od bitnih uslova koji osiguravaju njegovo izvršenje.

(11) Za izvršavanje namjenskih zadataka popunjava se obrazac za letački zadatak.

(12) Zrakoplov neće letjeti ako plan letenja ili obrazac za letački zadatak nisu popunjeni. Formu plana letenja i obrazac za letački zadatak precizira Naputak o vođenju letačke dokumentacije.

(13) Plan letenja i obrazac za letački zadatak mora da sadrži:

a) jedinicu i vrijeme izvođenja letenja,

b) broj i tip zrakoplova, sastav i dužnost posade, vrstu zadatka,

c) uslove leta,

d) vrijeme polijetanja i slijetanja svakog zrakoplova (grupe),

e) pozivne znake,

f) realizaciju zadatka,

g) napomenu/razlog neizvršenja.

Član 25.
(Organiziranje letenja)

Organiziranje letenja je skup djelatnosti, postupaka i mjera koje se poduzimaju u letačkoj jedinici i KL radi ostvarivanja što povoljnijih uslova za pripremu i izvođenje letenja.

Član 26.
(Izdavanje zadataka za letenje i nadležnost za izdavanje zadataka za letenje)

(1) Komandant letačke jedinice ranga bataljona za ljudstvo iz svog sastava, odnosno Komandant brigade ZS i PZO za cjelokupno ljudstvo iz sastava brigade, kao i letačima van sastava brigade ZS i PZO kad su isti upućeni na izvršenje letačkih zadataka od strane pretpostavljenih komandi izdaju zadatke:

a) za letove prema PLO,

b) za probne letove nakon radova izvršenih na zrakoplovu u radionici bataljona letačke podrške ili u sopstvenoj jedinici - probnim pilotima,

c) za polijetanje zrakoplova sa mjesta prinudnog slijetanja poslije otklonjenog kvara i odobrenja pretpostavljene komande,

d) za letove u vezi sa organizacijom, obezbjeđenjem i kontrolom izvršenja zadataka sopstvene jedinice,

e) letenje na taktičkim vježbama potčinjenih letačkih jedinica,

f) prelete i prebaziranja potčinjenih letačkih jedinica,

g) letove za namjenske zadatke.

(2) Zadatak za let se izdaje u suglasnosti sa:

a) odredbama PL OS BiH i propisa proizašlih iz istog koji regulišu letačku službu, obuku i letenje u OS BiH,

b) letnim osobinama i taktičko-tehničkim mogućnostima zrakoplova, aerodromskim, meteorološkim i drugim uslovima koji utiču na mogućnost sigurnog, potpunog i pravovremenog izvršenja zadatka,

c) stepenom osposobljenosti, zdravstvenim stanjem i trenažom pilota za određeni zadatak.

(3) Ni jedan let ne smije da se otpočne bez postavljenog zadataka za let, izvršene pripreme i kontrole stručne pripremljenosti i zdravstvene sposobnosti posade zrakoplova.

Član 27.
(Sadržaj zadatka)

(1) Zadatak za letenje sadrži:

a) datum, vrijeme i cilj letenja,

b) sastav ekipe letačke jedinice za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova,

c) intenzitet i režim letenja na aerodromu baziranja, susjednim i alternativnim aerodromima i u rejonu planiranog letenja,

d) meteorološke uslove i prognozu vremena,

e) ornitološke uslove u aerodromskoj zoni i na aerodromu slijetanja,

f) alternativne aerodrome, poligone, sredstva za vezu, ZNS i način njihovog korištenja,

g) mjere sigurnosti letenja,

h) način kontrole izvršenja zadatka,

i) vrijeme, mjesto i način pripreme za letenje i način korištenja trenažera i drugih sredstava,

j) vrijeme i mjesto kontrole spremnosti posada za let,

k) potrebne elemente za pripremu zrakoplova,

l) drugi naputci i obavještenja u vezi sa zadatkom za letenje.

(2) Zadatak za letenje izdaje se poslije završenog planiranja letenja, a prije početka prethodne pripreme za letenje.

(3) Zadatak posadi za let sadrži:

a) vrsta zadatka i njegov cilj,

b) vrijeme i način polijetanja i slijetanja,

c) način zbora poslije polijetanja, poredak, marš-rutu i profil leta i manevar u rejonu objekta dejstva (izviđanja),

d) tip zrakoplova i sastav grupe,

e) meteorološki minimum pri kome se pilotu (grupi) zrakoplova dozvoljava letenje i ograničenje u letu,

f) opremanje zrakoplova (količina goriva, ubojna sredstva, oprema za izviđanje i druga oprema),

g) korištenje alternativnih ili drugih aerodroma, ZNS, radarskih sredstava, sredstava za vezu i drugo,

h) način i vrijeme izvještavanja,

i) vrijeme, mjesto i obim analize i drugo.

Član 28.
(Priprema letenja)

(1) Cilj pripreme letenja je da osigura kvalitetno i sigurno izvršenje letenja.

(2) Priprema letenja obuhvata:

a) pripremu zrakoplova,

b) pripremu posade,

c) pripremu osoblja i sredstava za kontrolu letenja i vođenje zrakoplova i za obezbjeđenje letenja.

(3) Prema sadržaju i vremenu izvođenja, priprema letenja se dijeli na opću, prethodnu i izvršnu.

(4) Opća priprema letenja obuhvata sve mjere, postupke i radnje koji nisu vezani za izvršenje konkretnog letačkog zadatka, ali doprinose općoj pripremljenosti i spremnosti posade zrakoplova i ostalog osoblja koje učestvuje u organiziranju, obezbjeđenju i izvođenju letenja, kao i zrakoplovnog materijala i ostalih sredstava za letenje.

(5) Opća pripreme letenja izvodi se neprekidno prije dobijanja zadatka za let.

(6) Prethodna priprema letenja obuhvata sve one radnje koje obezbjeđuju točno, potpuno i sigurno izvršenje zadataka u letu, osim onih koji će se izvršiti neposredno prije leta. Obim i karakter radova u prethodnoj pripremi zavise od kvaliteta opće pripreme leta.

(7) Prethodna priprema letenja počinje, načelno, odmah poslije izdavanja zadatka za let.

(8) Za prethodnu pripremu treba predvidjeti dovoljno vremena da bi se sve radnje mogle obaviti kvalitetno i na vrijeme.

(9) Kad god postoji mogućnost, između prethodne i izvršne pripreme treba ostaviti dovoljno vremena za odmor ljudstva.

(10) Izvršna priprema letenja vrši se neposredno pred polijetanje ili prelazak u pripravnost za izvršenje zadataka. U njoj se vrše radnje i postupci koji se zbog tehničkih, organizacijskih ili meteoroloških uslova ne mogu završiti ranije.

(11) Izvršna priprema treba da je što kraća, ali bez pretjerane žurbe koja bi mogla dovesti do grešaka i propusta.

Član 29.
(Priprema zrakoplova)

Opća, prethodna i izvršna priprema zrakoplova vrši se prema odredbama naputka i mjerodavne dokumentacije za održavanje i korištenje zrakoplova, a nađeno stanje se unosi u liste pregleda i knjižicu održavanja zrakoplova.

Član 30.
(Priprema posade)

(1) Posada zrakoplova snosi punu odgovornost za pravilnost i potpunost svoje pripreme za let.

(2) Dužnost pretpostavljenih starješina je da posadi obezbijede potrebno vrijeme, pruže sve podatke i pomoć, kao i da izvrše kontrolu njene pripreme.

(3) Opća priprema posade obuhvata:

a) proširivanje i produbljivanje teorno-stručnih znanja u skladu sa planom i programom letačke obuke,

b) proučavanje pravila i uputstava kojima je propisano letenje i letačka obuka u OS BiH,

c) analizu iskustava iz prethodnih letova,

d) pripremu karata i proučavanje rejona predstojećeg letenja,

e) održavanje psihofizičke kondicije,

f) izvršenje propisanih provjera i ispita.

(4) Prethodna priprema posade vrši se poslije dobijanja zadatka za let i sastoji se iz individualne i kolektivne pripreme.

(5) Individualna prethodna priprema obuhvata:

a) proučavanje i shvatanje zadatka za let,

b) proučavanje uslova i okolnosti pod kojima će se zadatak izvršavati,

c) razradu i usvajanje varijanti izvršenja zadatka i postupaka od polijetanja do slijetanja,

d) planiranje i proračun upotrebe naoružanja i druge opreme u vezi sa zadatkom za let,

e) navigacijsku pripremu leta (ucrtavanje, proračun i proučavanje marš-rute i profila leta, izradu navigacijskog plana leta i drugih proračuna),

f) proučavanje postupaka u vanrednim slučajevima u letu,

g) uvježbavanje radnji i postupaka u toku leta na trenažerima i drugim sredstvima.

(6) Kolektivna prethodna priprema predstavlja dopunu individualne pripreme i ima za cilj da se razjasne i zauzmu jedinstveni stavovi u vezi sa pitanjima bitnim za kvalitetno i sigurno izvršenje zadataka i kontrolu pripreme za let, i vodi je brifing oficir.

(7) Kolektivnoj prethodnoj pripremi su dužni prisustvovati:

a) piloti i letači tehničari planirani za izvršenje zadatka,

b) predstavnik saniteta,

c) predstavnik letačkih operacija,

d) predstavnik komandne čete,

e) predstavnik zrakoplovno-tehničke jedinice,

f) druga lica po zahtjevu brifing oficira.

(8) Kontrolu pripreme članova posade na višesjednom zrakoplovu vrši vođa zrakoplova, a kontrolu pripreme pratilaca pri grupnom letu vođa grupe.

(9) Kontrolu pripreme pilota ili vođa zrakoplova letačkog voda vrši komandir letačkog voda.

(10) Kontrolu pripreme vođa grupa, komandire vodova, a po potrebi, i pojedinih pilota voda, vrši komandir letačke čete.

(11) Kontrolu pripreme komandira letačkih četa, pilota iz sastava komande letačke jedinice, a po potrebi i pojedinih pilota, odnosno članova posada vrši komandant letačke jedinice, odnosno lice koje on ovlasti.

(12) Izvršna priprema vrši se neposredno, a najmanje 60 minuta, prije početka letenja i vodi je brifing oficir.

(13) Izvršna priprema se drži objedinjena za sve tipove zrakoplova na letjelištu i obuhvata:

a) kontrolu spremnosti posada za izvršenje zadatka,

b) kontrolu lične letačke opreme,

c) upoznavanje sa stvarnim stanjem i prognozom vremena za period planiranog letenja, stanjem manevarskih površina, ZNS, intetnzitetom letenja i alternativnim aerodromima,

d) navigacijsku pripremu (izradu dopunskih proračuna, sravnjivanje satova i provjeru stanja ZNS),

e) finalno zaključenje plana letenja.

(14) Plan letenja i način izvršenja letačkih aktivnosti zaključen na izvršnoj pripremi je naredbodavnog karaktera i naknadne izmjene nisu dozvoljene osim u slučajevima ugrožavanja sigurnosti letenja.

(15) Na izvršnoj pripremi su dužni prisustvovati:

a) piloti planirani za izvršenje letenja,

b) predstavnik saniteta,

c) predstavnik letačkih operacija,

d) predstavnik komandne čete,

e) predstavnik zrakoplovno-tehničke jedinice,

f) meteorolog,

g) predstavnik KL-a,

h) dežurni obezbjeđenja letenja,

i) druga lica po zahtjevu brifing oficira.

(16) Odluku o početku i varijanti plana po kome će se izvoditi letenje donosi brifing oficir na osnovu podataka neposrednog izviđanja vremena i ostalih uslova.

Član 31.
(Rukovođenje letenjem)

Rukovođenje letenjem je skup djelatnosti, mjera i postupaka koje se poduzimaju s ciljem da se letenje izvrši sigurno, organizirano i potpuno po obimu, sadržaju i kvalitetu.

Član 32.
(Odsjek letačkih operacija (letačke operacije))

(1) Misija zračnih operacija je da pruža administrativnu i taktičku podršku jedinici tokom izvođenja letačkih zadataka i da djeluje kao taktički operativni centar u jedinici tokom realizacije istih.

(2) Zračne operacije su mjesto gdje se prikupljaju sve informacije vezane za pripremu, koordinaciju aktivnosti oko podrške izvođenju i realizaciju letačkih zadataka te mjesto gdje se prati izvršenje plana letenja u letačkoj jedinici.

(3) Zračne operacije moraju biti upoznate sa svim letačkim i drugim aktivnostima na letjelištu uključujući i startovanje zrakoplova.

(4) Sve letačke aktivnosti se izvode uz prethodnu najavu zračnim operacijama.

(5) Organizacija i način rada zračnih operacija su precizirani Naputkom za rad zračnih operacija za čije donošenje je nadležna brigada ZS i PZO.

Član 33.
(Određivanje brifing oficira)

(1) Brifing oficire određuje komandant letačke jedinice u skladu sa osposobljenošću pilota.

(2) Načelno za brifing oficire se određuju kvalificirani članovi posade iz lanca komandovanja (sa rangom ne manjim od komandira voda).

(3) Brifing oficiri se biraju na osnovu iskustva i nivoa odgovornosti koji imaju u jedinici.

(4) U izuzetnim slučajevima i kada to nalažu trenutne okolnosti komandant letačke jedinice može za brifing oficira odrediti i pilota koji se ne nalazi u lancu komandovanja, a na osnovu njegovog iskustva u izvođenju letačkih aktivnosti.

(5) U slučaju izvršavanja letačkih aktivnosti dvije ili više letačkih jedinica na jednoj lokaciji komandanti letačkih jedinica određuju brifing oficira horizontalnom koordinacijom.

(6) Osoblje uključeno u izvršenje misije ne smije izvoditi brifing ukoliko to nije odobreno od strane komandanta letačke jedinice.

Član 34.
(Odgovornosti brifing oficira)

(1) Brifing oficir je odgovoran osigurati da ključni elementi misije budu do detalja razrađeni i da piloti budu upoznati sa istim.

(2) Brifing oficir se tokom izvršenja letačkih aktivnosti nalazi u zračnim operacijama i u stalnom je kontaktu sa posadama na zadatku. Brifing oficir može biti planiran za letenje.

(3) Kada brifing oficir leti njegove dužnosti preuzima oficir iz zračnih operacija.

(4) On donosi sve odluke o izvršenju zadataka za zrakoplove koji lete u zoni brifing oficira (zona u kojoj brifing oficir ima kontakt sa posadama zrakoplova).

(5) Ukoliko leti više zrakoplova u različitim zonama nad kojim brifing oficir nema kontrolu (kontakt sa posadama) određuje se komandant zračne misije (AMC) za svaku zonu.

(6) Za pojedinačni zrakoplov AMC je vođa posade.

Član 35.
(Dužnosti brifing oficira tokom realizacije namjenskih zadataka i letačke obuke)

(1) U toku planiranja i pripreme za realizaciju namjenskih zadataka, brifing oficir će procijeniti sve uslove za izvršenje zadataka po slijedećim ključnim elementima:

a) da je let podrška misiji jedinice, u drugim slučajevima da je odobren od strane komandanta jedinice,

b) da je letačkim posadama osigurano dovoljno vremena za pripremu prije zadatka,

c) da su letačke posade kvalifikovane i imaju važeći letački status za potrebe zadatka prema PL OS BiH,

d) da prognozirani meteorološki uslovi za zadatak zadovoljavaju zahtjeve PL OS BiH,

e) da letačka posada zadovoljava zahtjeve jedinice za naprezanjem posada,

f) da izvrši procjenu rizika i isti smanji na najniži mogući nivo,

g) da je potrebna oprema za specijalne zadatke održavana prema važećim uputstvima,

h) da kontroliše organizovanje podrške za izvođenje zadatka.

(2) Dužnosti brifing oficira tokom letačke obuke ("školsko letenje"):

a) prije letačkog dana u letačkim operacijama prikuplja podatke o letenju za naredni letački dan,

b) vodi prethodnu kolektivnu pripremu po obrascu brifing oficira, definisan u Uputstvu za vođenje letačke dokumentacije, na kojoj su prisutne posade planirane za letenje i ostalo neophodno ljudstvo za organizaciju i povođenje letenja, gdje saopćava plan letenja i ključne elemente obuke za naredni letački dan,

c) do izvršne pripreme prikuplja podatke za letenje u letačkim operacijama i uvjerava se da su svi letači zdravstveno sposobni za letenje,

d) vodi izvršnu pripremu po obrascu brifing oficira,

e) isključivo je nadležan za određivanje zabrane letenja letačima,

f) zabranjuje letenje letačima po svim osnovama (preporuka instruktora letenja, preporuka doktora jedinice, preporuka vođe grupe, procjena da letač nije spreman za izvršenje letačkog zadatka i dr.),

g) vodi analizu letačkog dana sa instruktorima i u obrazac brifing oficira popunjava analizu letačkog dana,

h) obezbjeđuje da letačke operacije imaju sve potrebne formulare u letačkom paketu,

i) obezbjeđuje svu potrebnu podršku za izvođenje obuke,

j) zabranjuje se zamjena brifing oficira tokom provođenja misije, izuzev kada on iz opravdanog razloga nije u stanju da vrši svoju dužnost,

k) pretpostavljeni je starješina dežurnoj ekipi za obezbjeđenje letenja, dežurnoj ekipi KL (ako je KL podređena samo letenju vojnih zrakoplova), kao i letačkom osoblju koje učestvuje u letenju,

l) odgovoran je da se letenje izvodi organizovano, disciplinovano i u skladu sa odredbama ovog Pravila i pripadajućih pravilnika i propisa kojima je regulisano organizovanje, pripremanje, izvođenje i obezbjeđenje letenja.

Član 36.
(Komandant zračne misije (AMC))

(1) Ukoliko leti više zrakoplova u različitim zonama nad kojim brifing oficir nema kontrole određuje se AMC za svaku zonu.

(2) Za pojedinačni zrakoplov AMC je vođa posade.

(3) AMC zapovjeda zrakoplovima kao i ljudstvom na zemlji uključenim u izvršenje zadatka.

(4) Komandanta zračne misije, ako su zrakoplovi na zadatku iz iste jedinice, određuje komandant dotične letačke jedinice, a ukoliko su zrakoplovi iz više letačkih jedinica na istom zadatku, zapovjednika zračne misije određuje Komandant brigade ZS i PZO.

(5) Obaveze zapovjednika zračne misije su dio komandne odgovornosti, a ne dio dužnosti posada.

Član 37.
(Dežurni letenja)

(1) Na dužnost dežurnog letenja se određuje komandir voda ili iskusan pilot letačke jedinice koja planira i izvodi letenje.

(2) Dežurni letenja se određuje u slučaju letenja zrakoplova sa izvlačećim stajnim trapom, a po potrebi i kod letenja drugih zrakoplova.

(3) Radno mjesto dežurnog letenja je lijevo od PSS u visini slova "T", kod letenja aviona, odnosno kod letenja helikoptera uz sletno-poletnu kapiju ili na poziciji koja je utvrđena na prethodnoj pripremi za letenje u zavisnosti od vrste zadatka.

(4) Dežurni letenja je opremljen radio-stanicom i propisanim signalnim, svjetlosnim i pirotehničkim sredstvima.

(5) Tokom vršenja dužnosti, dežurni letenja neprekidno vizuelno osmatra zrakoplove koji se nalaze u fazi prilaza za slijetanje, te kod letenja zrakoplova sa izvlačećim stajnim trapom potvrđuje posadi uočenost izvučenog stajnog trapa.

(6) U letenju svih zrakoplova, dežurni letenja osmatra zrakoplove po školskom krugu (ŠK), te ostale detalje koji mogu uticati na sigurnost letenja.

(7) Ukoliko uoči nepravilnosti ili opasnost koja može uticati na sigurnost letenja, dežurni letenja obavještava sve učesnike u letenju i po potrebi, a uz suglasnost KL i brifing oficira, preuzima potpunu komunikaciju sa zrakoplovom koji se nalazi u nebezbijednoj situaciji.

Član 38.
(Rukovodilac na poligonu)

(1) Na dužnost rukovodioca na poligonu određuju se komandiri letačkih četa i komandanti letačkih jedinica, njihovi zamjenici i pomoćnici.

(2) Ukoliko dejstvo na poligonu vrši jedinica do nivoa skvadrona, onda komandant letačke jedinice određuje rukovodioca na poligonu, a ukoliko više skvadrona izvodi dejstvo na poligonu, onda rukovodioca određuje Komandant brigade ZS i PZO.

(3) Rukovodilac na poligonu je potčinjen starješini koji ga je odredio na dužnost, a kada se poligon nalazi u aerodromskoj zoni, potčinjen je i brifing oficiru.

(4) Dužnosti rukovodilaca na poligonu propisuje se instrukcijom za korištenje poligona.

Član 39.
(Obezbjeđenje letenja)

(1) Obezbjeđenje letenja je skup mjera i postupaka koji se preduzimaju radi blagovremenog i potpunog obezbjeđenja uslova za kvalitetno i sigurno izvršenje letačkih zadataka.

(2) Dežurnu ekipu za obezbjeđenje letenja čine:

a) dežurni obezbjeđenja letenja,

b) dežurna sanitetska ekipa,

c) dežurna protivpožarna ekipa,

d) dežurna deponažna ekipa,

e) dežurna ekipa sa svjetlosno-signalnim sredstvima,

f) ekipa za prihvat, opsluživanje i otpremu zrakoplova,

g) dežurni stajanke.

Član 40.
(Dežurni obezbjeđenja letenja)

(1) Na dužnost dežurnog obezbjeđenja letenja određuje se starješina iz sastava zrakoplovno-tehničke jedinice ili komandne čete.

(2) Dužnosti dežurnog obezbjeđenja letenja su:

a) da prisustvuje koordinaciji u procesu planiranja letenja,

b) da se upozna sa planovima letenja letačkih jedinica i njihovim zahtjevima za obezbjeđenje letenja,

c) da komandantu letačke jedinice predloži jačinu i sastav dežurne ekipe za obezbjeđenje letenja saglasno potrebama planiranog letenja,

d) da provjeri sadržaj i kvalitet pripreme dežurne ekipe za obezbjeđenje letenja,

e) da u toku letenja prati obezbjeđenje letenja i preduzima potrebne mjere,

f) da obavjesti ekipu za prihvat, opsluživanje i otpremanje zrakoplova sa drugih aerodroma o dolasku zrakoplova.

Član 41.
(Dežurna sanitetska ekipa)

(1) Dežurnu sanitetsku ekipu čini ljekar ili medicinski tehničar sa sanitetskim vozilom i sanitetskim kompletom.

(2) Ljekar ili medicinski tehničar sa sanitetskim vozilom nalaze se pored tornja KL ili na mjestu koje odredi brifing oficir.

(3) Dužnost sanitetske ekipe je da pruži hitnu medicinsku pomoć posadi i putnicima u slučaju nezgode ili udesa zrakoplova na aerodromu i bližoj okolini.

Član 42.
(Dežurna protivpožarna ekipa)

(1) Protivpožarnu ekipu čini potreban broj požaraca sa protivpožarnim vozilom i namjenjena je za gašenje požara na aerodromu.

(2) Za vrijeme dežurstva, ova ekipa se nalazi na mjestu koje joj odredi brifing oficir.

Član 43.
(Dežurna deponažna ekipa)

(1) Dežurnu deponažnu ekipu čini ljudstvo iz komandne čete letačke jedinice sa potrebnim alatom i sredstvima.

(2) Ova ekipa namijenjena je za sklanjanje zrakoplova koji su pretrpjeli udes na aerodromu i bližoj okolini.

Član 44.
(Dežurna ekipa sa svjetlosno-signalnim sredstvima)

(1) Dežurnu ekipu sa svjetlosno-signalnim sredstvima čini potreban broj ljudi iz komandne čete, kao i stalna i pokretna svjetlosno-signalna sredstva.

(2) Stalna i pokretna svjetlosno-signalna sredstva su namijenjena za obilježavanje manevarskih površina aerodroma, prepreka i opasnih mjesta na njima i u njihovoj neposrednoj blizini, kao i za signaliziranje koje vrši dežurni signalista.

(3) Označavanje manevarskih površina aerodroma precizirano je u aneksu 2 "Sheme označavanja manevarskih površina svjetlosno-signalnim sredstvima".

Član 45.
(Dežurna ekipa za prihvat, opsluživanje i otpremu zrakoplova)

(1) Dežurnu ekipu za prihvat, opsluživanje i otpremu zrakoplova koji dolijeću sa drugih aerodroma čini ljudstvo iz zrakoplovno-tehničke jedinice i komandne čete.

(2) Osoblje dežurne ekipe za prihvat zrakoplova za vrijeme dežurstva u radnom vremenu radi na svojim radnim mjestima, i po prijemu obavještenja dežurnog obezbjeđenja letenja o dolijetanju zrakoplova sa drugih aerodroma izvršava prihvat istih.

(3) Kada je najavljeni prihvat ili otprema zrakoplova sa drugog aerodroma u vanradno vrijeme, komandant letačke jedinice naređuje ekipi da produži dežurstvo dok se zrakoplov ne prihvati (otpremi).

Član 46.
(Dežurni stajanke)

(1) Dežurni stajanke se određuje po potrebi, iz sastava zrakoplovno-tehničke jedinice, za vrijeme izvršavanja letačkih zadataka.

(2) Dežurni stajanke je potčinjen dežurnom obezbjeđenja letenja i odgovoran je za rad i disciplinu na stajanci.

Član 47.
(Kontrola letenja (KL))

(1) Kontrola letenja je kontroliranje letenja i vođenje zrakoplova u zraku i na manevarskim površinama aerodroma.

(2) Vođenje zrakoplova je poduzimanje određenih radnji u vezi sa vođenjem zrakoplova od strane službe KL, koje se vrši pomoću prilagođenih uređaja i na propisani način.

(3) Kontrolu letenja i vođenje zrakoplova u aerodromskoj zoni vrši AKL.

(4) Kontrolu letenja i vođenje zrakoplova vrši kontrolor letenja izdavanjem naređenja, naputka, odobrenja i obavještenja pilotu zrakoplova u skladu sa odredbama ovog PL OS BiH.

(5) Kontrolor letenja je dužan da obavijesti pilota o opasnosti od sudara na zemlji i u zraku ako je takvu opasnost osmotrio vizuelno ili na radarskom ekranu.

(6) Radnje i postupke zrakoplova na manevarskim površinama vođa zrakoplova mora prilagoditi naputcima i naređenjima nadležne KL, signalizaciji na manevarskim površinama, signalima zrakoplovno tehničkog osoblja i vođe grupe (Aneks 3 "Signali za vezu između pilota i tehničara zrakoplova/signaliste").

(7) Ako postoji sumnja da prepreke za vrijeme voženja mogu ugroziti sigurnost zrakoplova u voženju, vođa zrakoplova obavezan je zatražiti pomoć zemaljskog osoblja.

(8) KL neće dozvoliti prelet helikopterom iznad drugih zrakoplova, pri vožnji po stajanci i manevarskim površinama.

(9) Kada se pilot za vrijeme voženja na manevarskim površinama i u toku leta ne pridržava propisa, naređenja, odobrenja i naputka KL, kontrolor letenja je dužan da poduzme sve mjere za otklanjanje opasnosti koje mogu biti prouzrokovane takvim ponašanjem pilota i da o tome izvijesti brifing oficira.

(10) Pilot zrakoplova koji bi postupanjem po naputka kontrolora letenja ugrozio sigurnost letenja, ili ako zbog tehničkih karakteristika zrakoplova nije u mogućnosti da izvrši dati naputak, dužan je da o tome odmah obavijesti kontrolora letenja i zatraži izmjenu naputka.

(11) Kad na letjelištu nije organizirana služba KL, kontrolu letenja i vođenje zrakoplova vrši dežurna ekipa letačke jedinice.

(12) Pristup mjestu sa kojeg se vrši kontrola letenja i vođenje zrakoplova dozvoljen je samo brifing oficiru i osoblju iz sastava ekipe KL kojima je to radno mjesto, te licima koja vrše kontrolu rada dežurne ekipe.

(13) U vršenju kontrole letenja i vođenju zrakoplova upotrebljavaju se propisani izrazi na engleskom ili na jeziku konstitutivnih naroda BiH.

(14) U slučaju da posada vojnog zrakoplova ne vlada u potpunosti frazeologijom na engleskom jeziku vođa posade je dužan obavijestiti nadležnu KL da će komunikaciju provoditi na jeziku konstitutivnih naroda, kada kontrolor letenja svu dalju komunikaciju sa vojnim zrakoplovom mora vršiti na jeziku konstitutivnih naroda. U tom slučaju, ako u zračnom prostoru kojeg kontrolira nadležna KL lete zrakoplovi čije posade ne razumiju jezike konstitutivnih naroda BiH, kontrolor je dužan prevoditi poruke kako se ni u kom slučaju ne bi ugrozila sigurnost letenja.

(15) Razgovori koji se obavljaju u KL radio putem i telefonom u vezi sa kontrolom i vođenjem zrakoplova moraju se snimati. Snimak se čuva 30 dana odnosno do završetka ispitivanja nezgode ili udesa ako se takav slučaj dogodi.

(16) Dužnosti kontrolora letenja propisane su naputkom za rad zračnih operacija.

Član 48.
(Izvještavanje o letenju)

(1) Vođa zrakoplova, vođa grupe ili AMC nakon realizacije letačkog zadatka, podnosi izvještaj brifing oficiru u skladu sa izdatim naređenjem za provođenje istog.

(2) Dežurni obezbjeđenja letenja, po završetku letenja izvještava brifing oficira.

(3) Izvještavanje o provedenoj letačkom zadatke može biti usmeno i/ili pismeno.

Član 49.
(Analiza letenja)

(1) Brifing oficir odgovoran je za provođenje analize letenja radi sagledavanja učinaka provedenih letačkih zadataka, otkrivanja nedostataka i određivanje mjera za njihovo otklanjanje.

(2) Vođa zrakoplova s višečlanom posadom, obavezan je, nakon izvršenog letačkog zadatka, provesti analizu leta sa posadom.

(3) Vođa grupe obavezan je, nakon izvršenog letačkog zadatka, provesti analizu leta sa pratiocima.

(4) Analiza letenja sa posadama zrakoplova redovno se provodi nakon realizacije planiranih letačkih aktivnosti.

(5) Ako je tokom leta bila ugrožena sigurnost letenja, kao i u drugim slučajevima kada to odluči brifing oficir, analiza letenja provodi se i sa ostalim sudionicima pripreme i provođenja letačkih aktivnosti.

(6) Analiza letenja se evidentira u obrasce propisane Naputkom o vođenju letačke dokumentacije.

(7) Osoba koja provodi analizu letenja obavezna je:

a) analizirati rezultate provođenja planiranih letačkih aktivnosti, nedostatke i pozitivne strane u pripremi, organizaciji, obezbjeđenju i provođenju letenja,

b) izdati konkretne upute za otklanjanje uočenih propusta,

c) analizirati iskustva drugih posada i jedinica,

d) razmotriti primjedbe ostalih učesnika u letenju.

POGLAVLJE III. OBUKA


Odjeljak A. Programi obuke i literatura


Član 50.
(Opće odredbe)

Letačka obuka u letačkim jedinicama će se izvoditi u skladu sa PLO, Programom standardizacije i drugim dokumentima koji regulira ovu oblast.

Član 51.
(Odstupanje od zahtjeva)

(1) Odstupanja od osnovnih zahtjeva PLO mogu biti odobrena samo od strane MO BiH.

(2) Kada postoji razlika između drugih publikacija i PL OS BiH ovo pravilo ima prioritet,

(3) Zahtjevi za odstupanja od PLO se podnose pismeno MO BiH.

Član 52.
(Publikacije)

(1) Publikacije čine:

a) program letačke obuke za svaki tip zrakoplova,

b) program standardizacije,

c) naputci za upravljanje zrakoplovima,

d) ostale publikacije koje reguliraju oblast zrakoplovstva.

Član 53.
(Program letačke obuke za svaki tip zrakoplova - PLO)

(1) PLO standardizuje obuku i provjere da bi se osigurao zahtijevani nivo spremnosti zrakoplovnih posada.

(2) PLO odobrava MO BiH.

(3) Primjena PLO je obavezna za sve vojne letače određene za izvršenje letačkih zadataka.

(4) PLO obavezno sadrže:

a) kvalifikacijsku obuku,

b) obuku za misiju,

c) održavanje dostignutog nivoa obučenosti – trenaža,

d) uvođenje u trenaž,

e) preobuka,

f) obuka za kapetana posade,

g) obuka za instruktora,

h) obuka za probnog pilota,

i) pregled vježbi sa standardima i načinom izvršenja letova,

j) provjere i ocjenjivanje.

Član 54.
(Program standardizacije)

(1) Program standardizacije definira i precizira:

a) sve vrste obuke iz PLO,

b) individualnu, posadnu i kolektivnu obuku i njihovu integraciju u cilju izvršenja misije,

c) sve vrste uvježbavanja,

d) stepene obučenosti letača,

e) godišnje provjere letača,

f) minimalni broj letačkih sati za obuku u toku godine,

g) nemogućnost dostizanja zahtjeva PLO,

h) upravljanje rizikom,

i) meteorološki minimumi za pilote,

j) trenaža pilota i

k) naprezanje posada.

Član 55.
(Naputci za upravljanje zrakoplovima)

Naputak za upravljanje zrakoplovom je propisana originalna dokumentacija proizvođača koja precizno definira eksploataciju zrakoplova.

Član 56.
(Ostale publikacije koje reguliraju oblast zrakoplovstva)

Sva zakonska i podzakonska akta koja reguliraju oblast zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini i međunarodna akta usvojena od strane Bosne i Hercegovine.

Odjeljak B. Letači


Član 57.
(Letačke posade)

Komandanti letačke jedinice ce vršiti odabir letačkog osoblja za određena letačka zvanja na osnovu prijedloga instruktora letenja i oficira za sigurnost i standardizaciju.

Član 58.
(Pilot)

(1) Letačko zvanje pilota OS BiH dodjeljuje Ministar odbrane BiH osobi koja je završila odgovarajuće institucionalno obrazovanje i letačku obuku u zemlji ili inostranstvu.

(2) MO BiH precizira odgovarajuće institucionalno obrazovanje posebnim ugovorima u zavisnosti od potreba za školovanjem letačkog kadra.

(3) Po završetku obuke po PLO za određeni tip zrakoplova (za višesjede) pilot je kvalifikovan za izvršenje letačkih zadataka sa sjedišta kopilota (drugog pilota) preciziranim naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

Član 59.
(Pilot kapetan posade)

(1) Letačko zvanje pilota kapetana posade dodjeljuje se pilotu po završetku obuke po PLO za jednosjede ili po završetku obuke za kapetana posade po PLO za višesjede.

(2) Kapetan posade je kvalificiran za upravljanje zrakoplovom u skladu sa propisanim naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

Član 60.
(Trenažni pilot)

(1) Trenažni pilot je pilot osposobljen da izvršava određene trenažne letove sa pilotima na stalnoj trenaži i obuku sa pilotima na obuci za misiju.

(2) Trenažnim pilotima nije dozvoljeno da izvode obuku u vanrednim postupcima na zrakoplovu.

(3) Trenažnim pilotima nije dozvoljeno da ocjenjuju osnovne i posebne zadatke prema PLO.

(4) Kada izvršava dužnosti trenažnog pilota, isti mora biti kvalificiran prema PLO i biti u trenaži za zrakoplov na kojem leti.

Član 61.
(Pilot instruktor letenja)

(1) Letačko zvanje pilota instruktora letenja dodjeljuje se pilotu po:

a) završetku kursa za pilota instruktora letenja OS BiH za kategoriju zrakoplova na kojem treba da izvršava dužnosti pilota instruktora,

b) završetku letačke obuke za instruktora letenja po PLO za određeni tip zrakoplova,

c) uspješno završenoj provjeri za pilota instruktora letenja koju daje pilot instruktor za standardizaciju koji je odabran od strane Komandanta brigade ZS i PZO za zrakoplov na kojem treba da izvršava dužnosti pilota instruktora.

(2) Pilot instruktor letenja obučava i ocjenjuje rangirane, nerangirane i ostale članove posade u određenom zrakoplovu u svim uslovima prema PLO.

(3) Kandidati za pilota instruktora letenja će imati najmanje:

a) 500 sati ukupnog naleta na helikopterima / 400 sati na avionima,

b) 250 sati na helikopteru /150 sati na avionu istog tipa,

c) 50 sati kao pilot kapetan posade,

d) pismenu preporuku od komandanta letačke jedinice.

(4) Osoba koja može odobriti prijenos ovlasti u tačkama a), b) i c) je Komandant brigade ZS i PZO.

Član 62.
(Pilot instruktor instrumentalnog letenja)

(1) Pilot instruktor instrumentalnog letenja je pilot osposobljen da obučava i ocjenjuje pilote i druge članove posade u instrumentalnom letenju po programu letačke obuke na određenom tipu zrakoplova.

(2) Zvanje instruktora instrumentalnog letenja se određuje instruktoru letenja nakon uspješno završenog kursa instruktora instrumentalnog letenja,a po programu letačke obuke za instruktore instrumentalnog letenja i stjecanja uslova propisanih PL OS BiH.

(3) Zvanje instruktora instrumentalnog letenja dodjeljuje Komandant brigade ZS i PZO.

Član 63.
(Pilot instruktor za standardizaciju)

(1) Pilot instruktor za standardizaciju će obučavati i vršiti provjeru pilota instruktora i pilota instruktora za standardizaciju.

(2) Pilot instruktor za standardizaciju može obučavati i vršiti provjere za svih rangirane i nerangirane članove posade, kao i ostalo osoblje u određenom zrakoplovu prema PLO.

(3) Piloti instruktori za standardizaciju će imati tehnički nadzor nad Programom standardizacije u jedinici.

(4) Kvalificirani pilot instruktor će biti pismeno određen kao pilot instruktor za standardizaciju od strane Komandanta brigade ZS i PZO i mora biti kvalificiran i u trenaži za zrakoplov na kojem leti.

(5) Pilot instruktor za standardizaciju obučava i provjerava sa pozicije pilota, kopilota ili sa pozicije neletačkih članova posade.

Član 64.
(Probni pilot)

(1) Probni pilot je pilot osposobljen da vrši probne letove na zrakoplovima OS BiH. Samo kvalificirani probni piloti mogu izvoditi probne letove na zrakoplovima OS BiH radi provjere i verifikacije ispravnosti istih.

(2) Da bi postao probni pilot, pilot mora zadovoljiti sljedeće uslove:

a) imati zvanje pilot kapetan posade na odgovarajućem tipu zrakoplova,

b) uspješno završiti obuku za probnog pilota po PLO na odgovarajućem tipu zrakoplova,

c) uspješno proći provjeru od strane instruktora probnih pilota po PLO na određenom tipu zrakoplova.

(3) Probni piloti će raditi u skladu sa procedurama navedenim u naputku za probne letove na odgovarajućem tipu zrakoplova.

Član 65.
(Instruktor probnih pilota)

(1) Instruktor probnih pilota će obučavati i provjeravati probne pilote u određenom zrakoplovu prema odgovarajućem PLO.

(2) Da bi postao instruktor probnih pilota, probni pilot mora zadovoljiti sljedeće uslove:

a) završen kurs za pilota instruktora letenja OS BiH za kategoriju zrakoplova na kojem treba da izvršava dužnosti pilota instruktora probnih pilota,

b) minimalno 50 sati naleta probnih letova u zrakoplova u kojem se vrše dužnosti instruktora probnih pilota.

(3) Izuzetno od odredbi ovog pravila Komandant brigade ZS i PZO može da dodijeli zvanje instruktor probnih pilota probnom pilotu sa završenim kursom pilota instruktora letenja OS BiH za kategoriju zrakoplova na kojem treba da izvršava dužnosti pilota instruktora probnih pilota.

(4) Pilot instruktor probnih pilota obučava i provjerava sa pozicije pilota, kopilota ili sa pozicije neletačkih članova posade.

Član 66.
(Pilot za eksperimentalne letove)

(1) Probni pilot za eksperimentalne letove je pilot na eksperimentalnim, ili projektnim probnim letovima koji su odobreni od strane Komandanta brigade ZS i PZO.

(2) Probni pilot za eksperimentalne letove može biti probni pilot, ili instruktor probnih pilota na određenoj vrsti vojnih zrakoplova.

(3) Zvanje probnog pilota za eksperimentalne letove dodjeljuje Komandant brigade ZS i PZO.

Član 67.
(Nerangirani član posade)

(1) Nerangirani članovi posade su vojni letači koji rangiranim članovima posade asistiraju pri eksploataciji opreme, uređaja i naoružanja zrakoplova u toku leta.

(2) Za sticanje zvanja nerangiranih članova posade potrebno je:

a) da su zdravstveno sposobni za vršenje letačkih dužnosti,

b) su uspješno završili odgovarajuće obuke za dodjelu zvanja nerangiranih članova posade po programima obuke nerangiranih članova posade u zemlji ili inostranstvu.

Član 68.
(Ostali članovi posade)

(1) Ostali članovi posade su ljudstvo određeno za izvršavanje poslova koji nisu neposredno vezani za upravljanje zrakoplovom, eksploatacijom opreme, uređajima i naoružanjem zrakoplova tokom leta.

(2) Za stjecanje zvanja ostalih članova posade potrebno je:

a) da su zdravstveno sposobni za vršenje letačkih dužnosti,

b) da su uspješno završili odgovarajuće obuke za dodjelu zvanja ostalih članova posade po programima obuke ostalih članova posade u zemlji ili inostranstvu.

POGLAVLJE IV. PRAVILA I PROCEDURE LETENJA


Član 69.
(Opće odredbe)

(1) Vojno osoblje uključeno u proces letenja vojnog zrakoplovstva OS BiH mora se ponašati prema:

a) pravilima i regulativama Zakona o zrakoplovstvu BiH i vojnog zrakoplovstva OS BiH,

b) regulativama međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO i EUROCONTROL),

c) pravilima, zakonima i regulativama zemlje domaćina,

d) vojnim regulativama,

e) državnim nezrakoplovnim zakonima koji se mogu odnositi na letenje vojnog zrakoplovstva,

f) naputcima za upravljanje zrakoplovom.

(2) Prije početka letenja, posada će se upoznati sa procedurama i pravilima.

Član 70.
(Planiranje)

(1) Letač će proračunati performanse zrakoplova, procedure odleta, rutu i prilazne podatke, upozorenja za letače (NOTAM) i odgovarajuće mape instrumentalnih prilaza.

(2) Potrebe za gorivom: na polijetanju zrakoplov mora imati dovoljno goriva za dostizanje destinacije i alternativnog aerodroma (ako je potrebno) kao i planiranu rezervu za:

a) helikoptere:

1) za vizuelne letove - 20 minuta na krstarećoj brzini,

2) za instrumentalne letove - 30 minuta na krstarećoj brzini.

b) avione:

1) za vizuelne letove (dan) - minimalna količina goriva plus 10% od ukupne količine goriva,

2) za vizuelne letove (noć) - minimalna količina goriva plus 20% od ukupne količine goriva,

3) za instrumentalne letove - minimalna količina goriva plus 20% od ukupne količine goriva.

Član 71.
(Procedure odleta)

(1) Svi letači će se pridržavati objavljenih nestandardnih minimuma za polijetanje i procedura odleta pri instrumentalnom letu iz karti odlaza objavljenih u AIP (Aeronautical Information Publication).

(2) Letač koji polijeće sa zrakoplovom, a koji nema ostvareno 50 sati naleta u uvjetima bez vizuelnog kontakta sa zemljom i horizontom, ne računajući vrijeme provedeno na simulatoru, mora se pridržavati sljedećih minimuma:

a) avioni – baza oblaka 60 metara i vidljivost 800 metara ili horizontalna vidljivost PSS 700 metara,

b) helikopteri – baza oblaka 30 metara i vidljivost 400 metara, horizontalna vidljivost PSS 350 metara.

(3) Horizontalna vidljivost PSS se može koristiti samo za polijetanje sa PSS za koju je i izmjerena.

(4) Specijalna pravila vizuelnog letenja unutar i sa polijetanjem iz zračnog prostora klase B, C, D i E su dozvoljena ako meteorološki uslovi odgovaraju pravilima letenja zemlje u kojoj se let izvodi i ako je dobijena odgovarajuća dozvola KL.

(5) Minimumi za vojne helikoptere pri izvođenju letova po specijalnim pravilima vizuelnog letenja su vidljivost 800 metara i izvan oblaka izuzev ako aerodrom nema veće minimume.

Član 72.
(Procedure na ruti)

Pri letovima u meteorološkim uslovima za instrumentalno letenje (IMC) svi instrumenti i komunikacijska oprema u pilotskoj kabini će biti uključeni, na položaj "ON", i odmah spremni za upotrebu.

Član 73.
(Letovi iznad oblaka)

(1) Zrakoplov neće letjeti iznad oblaka ili sloja magle po pravilima vizuelnog letenja duže od 30 minuta osim:

a) ako je opremljen instrumentima za ovu vrstu leta u skladu sa aneksom 5 "Oprema za instrumentalno letenje" i nije mu zabranjeno da leti u ovim uslovima,

b) ako sva pravila i zahtjevi za instrumentalno letenje mogu biti zadovoljena za preostali dio leta.

Član 74.
(Radio – veze)

(1) Pri letovima po pravilima instrumentalnog letenja, izvještaji i radio frazeologija će biti u skladu sa odgovarajućim navigacionim mapama.

(2) Pri letovima po pravilima vizuelnog letenja, pilot će slušati odgovarajuću frekvenciju i slat će izvještaje o poziciji po potrebi.

Član 75.
(Čekanje)

(1) Letač može zahtijevati dozvolu od kontrole letenja za čekanje ako ima dovoljno goriva i može postupiti u skladu sa dodatnim zahtjevima.

(2) Čekanje će biti u skladu sa odgovarajućom kartom prilaza objavljenom u AIP (FLIP).

Član 76.
(Prelijetanje zona zabranjenih za letenje)

(1) Letač će izbjegavati prelijetanje zona zabranjenih za letenje ispod 600 metara iznad terena,osim ako nije drugačije definirano NOTAM-om.

(2) Izuzeci će biti samo na temelju instrukcija u odgovarajućoj FLIP.

Član 77.
(Procedure u dolasku – prilaz)

(1) Prihvatanje odobrenja za vizuelni prilaz koji se nalazi na mapama nije obavezno.

(2) Kada je neophodan instrumentalni prilaz, odobrena procedura će biti izvedena. Odobrene procedure su objavljene od strane vojnih organa i Direkcije Civilne Avijacije (DCA) zemlje domaćina.

(3) Kada objavljeni minimumi vidljivosti za slijetanje zahtijevaju da se horizontalna vidljivost PSS pretvori iz milja u metre, koristit će se tablica za pretvaranje mjera iz FLIP.

(4) Horizontalna vidljivost PSS je kontrolni faktor vidljivosti kada se objavljuje i izvještava za PSS. Horizontalna vidljivost PSS neće biti korištena za kružni prilaz.

(5) Zahtjevi za duplim VOR uređajem navedeni u FLIP se ne primjenjuju za zrakoplove OS BIH. Dozvoljena je promjena frekvencije sa prilaznog navigacijskog sredstva da bi se identifikovalo propisano prilazno sredstvo. Primjenjuju se minimumi za prilaz po dva VOR uređaja.

(6) Prilaz može biti započet bez obzira na bazu oblaka i vidljivost.

(7) Prilazi kategorije II ILS (Instrumental Landing System) sistema u meteorološkim uslovima za instrumentalno letenje su dozvoljeni samo onda kada su svi zahtjevi iz aneksa 6 "Zahtjevi za opremom u zrakoplovu za prilaze kategorije II" zadovoljeni.

(8) Snižavanje po prilazu ILS sistema kategorije II je ograničeno do najviše visine odluke za produžavanje objavljene za odabranu proceduru po FLIP.

(9) Uvježbavanje prilaza pod kalotom/pokrivkom se može izvoditi do visine odluke za produžavanje ili minimalne visine snižavanja kada zrakoplov ima duple komande i pilot se nalazi za drugim setom komandi.

(10) U svim ostalim slučajevima, prilazi pod kalotom/pokrivkom ne smiju se izvoditi ispod 150 metara iznad terena.

(11) Specijalni VFR letovi unutar i sa polijetanjem iz zračnog prostora klase B, C, D i E su dozvoljeni ako meteorološki uslovi odgovaraju pravilima letenja zemlje u kojoj se let izvodi i ako je dobijena odgovarajuća dozvola KL.

(12) Minimumi za vojne helikoptere za izvođenje specijalnih VFR letova su vidljivost 800 metara i izvan oblaka, osim u slučaju da se zahtijeva veći minimum za aerodrom.

Član 78.
(Neuspjeli prilaz)

(1) Izvođenje objavljene procedure neuspjelog prilaza ili neke druge procedure će se izvršiti po instrukcijama KL.

(2) Dodatni prilazi se mogu izvoditi ako postoji dovoljna količina goriva, uključujući i rezervu. Prije nego se produži do drugog aerodroma mora se zatražiti i dobiti odobrenje KL.

(3) Ako vrijeme to dozvoljava izmjena plana leta će se izvršiti prema FLIP.

Član 79.
(Školski krugovi)

(1) Avioni preko 6000 kg težine će letjeti na 500 metara iznad aerodroma osim ako nije neophodan manevar da bi se zadržalo odgovarajuće odstojanje od oblaka.

(2) Izuzeci će biti navedeni u FLIP ili po instrukcijama KL.

(3) Školski krugovi za helikoptere na helidromima i aerodromima OS BIH se izvode na 200 metara iznad terena.

(4) Na ostalim aerodromima helikopteri treba da izbjegavaju da prakticiraju školski krug zbog zračnog prometa.

Član 80.
(Slijetanje)

(1) Zrakoplov neće nastaviti prilaz za slijetanje niti letjeti ispod minimalne dozvoljene visine ili ispod visine odluke osim ako ne postoji neki od sljedećih uslova:

a) da su prag PSS na koju se vrši prilaz, prilazna svjetla, ili ostale oznake koje pripadaju pragu ili zoni slijetanja, jasno vidljivi pilotu,

b) da je zrakoplov na poziciji sa koje je moguće izvesti siguran prilaz do PSS i zone slijetanja.

Član 81.
(Zaključivanje plana leta (ICAO plana))

Kada se let završi kapetan posade će osigurati da se plan leta zaključi.

Član 82.
(Vizuelno letenje)

(1) U zračnom prostoru BiH dozvoljeni su VFR letovi:

a) u toku dana,

b) u toku noći (noćni VFR),

c) do nivoa leta FL 200,

d) u meteo uslovima za letenje ispod minimuma propisanih za letenje sa vidljivošću (specijalni VFR let),

e) unutar i izvan kontrolisanog zračnog prostora,

f) u skladu sa odobrenjima nadležne službe KL.

(2) Vizuelno letenje danju može da se vrši samo ako pilot zrakoplova vidi liniju prirodnog horizonta, a noću i svjetlosne orijentire na zemlji i može da bude kontrolirano i slobodno.

(3) Kontrolirano vizuelno letenje je vizuelno letenje pri kome razdvajanje zrakoplova vrši nadležna služba KL prema pravilima za vizuelno letenje, a pilot zrakoplova je dužan da javlja svoju poziciju na tačkama javljanja koje mu odredi nadležna služba KL.

(4) Slobodno vizuelno letenje je vizuelno letenje u uslovu slobodnog letenja pri kome pilot zrakoplova samostalno bira visinu leta u okviru planom najavljenog opsega visina i odgovoran je za sigurnost leta.

(5) Minimalni uslovi pri kojima se dozvoljava vizuelno letenje, izuzev polijetanja i slijetanja su:

a) za avione nadzvučnih brzina:

1) vidljivost: 5km danju i 8km noću,

2) vertikalna udaljenost od oblaka: 300m danju i noću,

3) horizontalna udaljenost od oblaka: 1,5km danju i noću.

b) za borbene i transportne avione dozvučnih brzina:

1) vidljivost: 4km i 5km noću,

2) vertikalna udaljenost od oblaka: 300m danju i noću,

3) horizontalna udaljenost od oblaka: 1,5km danju i noću.

c) za lake avione višestruke namjene i helikoptere:

1) vidljivost: 1km danju i 1,5km noću,

2) vertikalna udaljenost od oblaka: 150m danju i noću,

3) horizontalna udaljenost od oblaka: 500m danju i noću,

d) pri grupnom letenju, vrijednosti minimalnih uslova se povećavaju za 25%.

(6) Pri izvršavanju posebnog zadatka (prevoženje bolesnika, elementarna nepogoda, traganje i spašavanje i sl.) vizuelno letenje pojedinačnog zrakoplova može da se vrši i u uslovima ispod propisanih, o čemu odlučuje komandant letačke jedinice ili viši.

(7) Vizuelno letenje iznad oblaka i između oblaka može da vrši pilot zrakoplova koji ima uređaje za održavanje radio-veze sa nadležnom službom KL i ako postoje sljedeći uslovi:

a) da se let vrši na 400 m ili više iznad najviše pirodne ili vještačke prepreke u širem području letenja,

b) da pilot može da upravlja i vodi zrakoplov zadatom marš-rutom leta bez ulaska u oblake,

c) da na aerodromu slijetanja, pola sata prije i pola sata poslije predviđenog vremena slijetanja, postoje uslovi za vizuelno prilaženje i slijetanje.

(8) Kad u toku vizuelnog letenja dođe do promjena meteoroloških uslova koji onemogućavaju dalji let prema pravilima za vizuelno letenje, pilot zrakoplova je dužan:

a) da od nadležne službe KL traži izmjenu visine i maršrute leta i nastavi vizuelni let,

b) da se vrati na aerodrom polijetanja, alternativni ili drugi aerodrom gdje postoje meteorološki uslovi za vizuelno prilaženje i slijetanje,

c) da pređe na letenje prema pravilima za instrumentalno letenje ako je zrakoplov opremljen, a pilot osposobljen i u trenaži za takvo letenje i ako je za takav postupak dobio odobrenje brifing oficira i nadležne službe KL.

(9) Kad u fazi slijetanja nastupe okolnosti koje onemogućavaju sigurno vizuelno prilaženje za slijetanje, a pilot zrakoplova nije osposobljen za instrumentalno letenje, dužan je da slijetanje izvrši na alternativni ili drugi aerodrom gdje postoje uslovi za vizuelno prilaženje za slijetanje.

Član 83.
(Instrumentalno letenje)

(1) Instrumentalni letovi su oni pri kojima se položaj zrakoplova u zračnom prostoru određuje, održava i mijenja na osnovu pokazivanja instrumenata, a vođenje zrakoplova pored računske navigacije, vrši i pomoću navigacijskih uređaja na zrakoplovu i na zemlji.

(2) Instrumentalni letovi mogu da se vrše ako meteorološki uslovi odgovaraju za takvo letenje tj. ako se ispod minimuma propisanog za vizuelno letenje, ako je pilot osposobljen za takvo letenje, a zrakoplov i aerodrom opremljeni za letenje u tim uslovima.

(3) Instrumentalno letenje u SMU (IMC) dozvoljava se pilotu koji je osposobljen i u trenaži je za letenje u tim uslovima.

(4) Grupno letenje u oblacima dozvoljava se grupi do četiri zrakoplova pod uslovima da su piloti osposobljeni za letenje u smaknutom poretku i za letenje u oblacima pojedinačnim zrakoplovom.

(5) Prostorne dimenzije između zrakoplova u grupi, kao i postupak u slučaju gubitka vizuelnog ili radarskog kontakta između zrakoplova, određuje starješina koji izdaje zadatak i vođa grupe.

(6) Za vrijeme instrumentalnog letenja u SMU pilot zrakoplova dužan je da obavještava nadležnu službu KL o poziciji zrakoplova, stanju vremena i pojavama koje mogu da utiču na sigurnost letenja.

(7) Prema pravilima instrumentalnog letenja, polijetanje i slijetanje zrakoplova može da se vrši ako su meteorološki uslovi jednaki ili iznad propisanih za taj aerodrom i ako je meteorološki minimum za pilota i zrakoplov jednak ili iznad meteorološkog minimuma za aerodrom.

(8) Pilot zrakoplova ne smije da mijenja postupak za instrumentalno prilaženje koji mu je odobrila nadležna služba KL, dok ne dobije njeno odobrenje.

(9) Pilot zrakoplova mora da obustavi dalje prilaženje za slijetanje i da primjeni postupak za neuspjelo prilaženje ako na propisanoj minimalnoj visini nadvisivanja prepreka nije uspostavio vizuelni kontakt sa PSS ili ako iz bilo kog drugog razloga ne može da izvrši sigurno slijetanje.

(10) Kad se obustavi dalje prilaženje, pilot odmah prevodi zrakoplov u penjanje i postupa suglasno propisanom postupku za aerodrom i zrakoplov ili prema naputku i naređenju nadležnog organa KL.

(11) Ako prilikom instrumentalnog spuštanja ispod oblaka na marš-ruti ili u rejonu izvršenja zadataka pilot ne uspostavi vizuelni kontakt sa zemljom do sigurne visine određene zadatkom, dužan je da odmah prevede zrakoplov u penjanje i postupi prema naputku koje je dobio zadatkom za let.

(12) Kada je danju vidljivost manja od 2 km, svi zrakoplovi od momenta puštanja motora u rad do njegovog zaustavljanja poslije slijetanja moraju da imaju upaljena pozicijska svjetla zrakoplova na način propisan u noćnom letenju u članu 81. ovog PLOS-a.

(13) Radi obuke u instrumentalnom letenju, pilot može da leti u vještački stvorenim uslovima za letenje po instrumentima pod kalotom/pokrivačem ili na drugi način.

(14) Letenje pod kalotom/pokrivačem u cilju osposobljavanja pilota za instrumentalno letenje može da se vrši sa instruktorom letenja na višesjednom zrakoplovu ili samostalno na jednosjednom zrakoplovu.

(15) Kalot/pokrivač pilotskog prostora zrakoplova mora da bude tako postavljen da se može brzo i lako otvoriti u svakom položaju zrakoplova.

(16) Osim prilikom polijetanja i slijetanja, minimalna sigurna visina za IFR letove iznosi najmanje 1000 ft (300m) iznad najviše prepreke u poluprečniku od 8 km od pozicije, odnosno 2000ft (600m) u poluprečniku od 8 km od pozicije zrakoplova za letove u planinskim područjima.

(17) Planinskim područjem se smatra teren koji je viši od 1500m nadmorske visine.

(18) Zabranjuje se na jednosjednom zrakoplovu letenje pod pokrivačem na stvarnoj visini manjoj od 1200 m odnosno manjoj od 600 m na helikopterima i lakim avionima višestruke namjene.

(19) Zabranjuje se na svim zrakoplovima letenje pod pokrivačem u oblacima noću.

(20) U pripremama za instrumentalni let pilot, pored ostalog, mora da prouči i usvoji:

a) načine i postupke za instrumentalno odilaženje poslije polijetanja i prilaženje za slijetanje na aerodromu baziranja, alternativnom, etapnim aerodromima i aerodromu slijetanja,

b) način instrumentalnog spuštanja ispod oblaka na marš-ruti i u rejonu izvršenja zadatka, ako je to zadatkom predviđeno,

c) razmještaj i radne karakteristike sredstava za vezu i ZNS, kao i način njihovog korištenja,

d) prepreke visine i 100m i više u poluprečniku 15km od PSS aerodroma slijetanja ili rejona gdje se vrši instrumentalno spuštanje ispod oblaka nadole, a u sektoru za instrumentalno prilaženje za slijetanje sve prepreke.

Član 84.
(Noćno letenje)

(1) Noćno letenje se vrši prema pravilima za vizuelno ili instrumentalno letenje. Izbor pravila zavisi od meteoroloških uslova, kategorije i tipa zrakoplova, opremljenosti aerodroma, raspoloživih ZNS, rejona letenja i osposobljenosti pilota.

(2) Zrakoplovima koji su opremljeni za noćno letenje dozvoljava se noćno letenje na aerodromima, helidromima, hidrodromima i letjelištima.

(3) Vizuelno letenje noću u aerodromskoj zoni može se vršiti ako je pilot osposobljen i zrakoplov opremljen za takvo letenje.

(4) Noćno vizuelno letenje može se vršiti ako:

a) horizontalna vidljivost nije manja od 8000m a baza oblaka nije ispod 1500ft (450m),

b) pilot zrakoplova ima stalni vizuelni kontakt sa zemljom,

c) uspostavljena radio komunikacija,

d) da je letjelište opremljeno za noćno letenje.

(5) Noćno letenje na jednosjednom zrakoplovu prema pravilima za instrumentalno letenje može da se dozvoli samo pilotu koji je osposobljen za noćno letenje i u trenaži je za instrumentalno dnevno letenje.

(6) Od zalaska do izlaska sunca svi zrakoplovi, od momenta startovanja motora do njihovog zaustavljanja poslije slijetanja moraju da imaju upaljena pozicijska svjetla i svjetla za uočavanje zrakoplova (svjetla protiv sudara).

(7) Prije pokretanja motora u rad svaki pilot zrakoplova uključuje pozicijska svjetla u položaj jako pulsirajuće, a na zrakoplovima koji nemaju režim pulsiranja na jako stalno, i u tom položaju svjetla ostaju u toku voženja.

(8) Pojedinačni zrakoplov sa takvim položajem pozicijskih svjetala izvršava cio let do zaustavljanja motora poslije slijetanja.

(9) Za vrijeme voženja zrakoplova po manevarskim površinama svjetlo za voženje mora biti stalno uključeno, a reflektor po potrebi.

(10) Polijetanje grupe zrakoplova vrši se sa uključenim pozicijskim svjetlima u položaju slabo-stalno, izuzev zadnjeg pratioca u grupi čije je svjetlo u položaju jako pulsirajuće, a na zrakoplovima koji nemaju režim pulsiranja na jako-stalno.

(11) U tom položaju pozicijska svjetla ostaju sve do razlaza grupe za slijetanje. Poslije razlaza, svi zrakoplovi grupe uključuju pozicijska svjetla u položaj jako pulsirajuće, a na zrakoplovima koji nemaju režim pulsiranja na jako-stalno, i isključuju ga nakon zaustavljanja motora poslije slijetanja.

(12) Pri letu noću u oblacima, pozicijska svjetla se uključuju u položaj stalno, a jačina se podešava prema potrebi.

(13) Uključivanje svjetla za voženje i reflektora pri polijetanju i slijetanju vrši se prema naputku za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

(14) Upotreba sredstava za noćno letenje propisuje se naputkom za svaki tip zrakoplova.

(15) U slučaju kvara pozicijskih svjetala u uslovima kada moraju biti uključena, pilot zrakoplova je dužan da o tome obavijesti nadležnu službu KL.

(16) Pri izvršenju borbenih zadataka pri ulasku u zonu borbenih dejstava zabranjuje se upotreba pozicijskih svjetala.

Član 85.
(Letenje po aerodromskom (školskom) krugu)

(1) Letenje po aerodromskom krugu vrši se u cilju uvježbavanja polijetanja i slijetanja.

(2) Istovremeno letenje zrakoplova različitih tipova po aerodromskom krugu regulira se koordinacijom komandanata i kroz funkciju brifing oficira.

(3) Zabranjuje se da se u aerodromskom krugu ulazi u oblake i prestiže zrakoplov istog tipa. Zrakoplovi većih brzina mogu po odobrenju nadležne službe KL da prestižu sporije do trećeg zaokreta sa vanjske strane aerodromskog kruga na udaljenosti najmanje do 300m.

(4) Presijecanje puta zrakoplovu koji vrši zaokret i prestizanje zrakoplova sa unutrašnje strane aerodromskog kruga dozvoljava se samo zrakoplovima koji vrše prinudno slijetanje.

(5) Visina leta, način izlaska i ulaska u aerodromski krug propisuje se instrukcijom za korištenje aerodroma.

Član 86.
(Letenje u zoni za obuku)

(1) Letenje u zoni za obuku vrši se u cilju osposobljavanja, održavanja i usavršavanja osnovnih elemenata upravljanja zrakoplovom, akrobatskog letenja kao i uvježbavanja postupaka u vanrednim slučajevima u letu.

(2) Letenje u zoni za obuku iznad ili između oblaka, kada je količina oblačnosti nižeg sloja veća od četiri osmine, dozvoljava se samo ako je pilot zrakoplova u mogućnosti da određuje poziciju svog zrakoplova pomoću ZNS ili ako se njegov let neprekidno kontrolira radarom sa zemlje.

(3) U zoni za obuku, po pravilu, može da se nalazi jedan zrakoplov ili jedna grupa zrakoplova, a izuzetno dva zrakoplova ili dvije grupe pod uslovom da razlika u visini između njih omogućava sigurno izvršenje zadataka.

(4) Visina dolaska u zonu za obuku, visina rada i odlaska iz nje propisuje se instrukcijom za korištenje aerodroma.

Član 87.
(Vanaerodromski letovi i preleti)

(1) Vanaerodromski letovi i preleti mogu da se vrše na zračnim putevima i van njih.

(2) Vanaerodromski letovi i preleti iz programa letačke obuke, po pravilu, vrše se van zračnih puteva i aerodromskih zona civilnih aerodroma.

(3) Kad se let vrši na zračnom putu ili aerodromskoj zoni civilnog aerodroma, pilot zrakoplova je dužan da se upozna sa odgovarajućim odredbama i propisima.

(4) Prelet može da otpočne tek pošto se dobije obavještenje od AKL o spremnosti alternativnih aerodroma i aerodroma slijetanja.

(5) Pilot zrakoplova koji leti iz područja jedne u područje druge OBKL, ili koji iz područja OBKL dolijeće u terminalnu ili aerodromsku zonu i obratno, dužan je da se odjavi i prijavi nadležnoj službi KL i da postupa po njenom naređenju.

(6) Bez obzira na meteorološke uslove, letenje na zračnom putu mora da se vrši prema pravilima za instrumentalno letenje.

(7) Pilot zrakoplova može da preleti (presiječe) zračni put samo ako je to zadatkom predviđeno i ako je to odobrila nadležna služba KL.

(8) Prelijetanje zračnog puta vrši se pod uglom 90 stepeni u odnosu na njegov pravac protezanja.

(9) Neposredno prije preleta zračnog puta, pilot je dužan da o tome obavijesti nadležnu službu KL.

(10) Za vrijeme letenja na određenom zračnom putu pilot zrakoplova ne smije bez odobrenja nadležne službe KL da napusti zračni put niti da promijeni odobreni nivo leta.

Član 88.
(Grupno letenje)

(1) Grupno letenje se provodi u formacijama određenim za svaku vrstu vojnog zrakoplova, po PLO i posebnim naređenjima u skladu sa zadatkom, osposobljenošću posada i meteorološkim uslovima.

(2) Letovi u grupi koji se obavljaju u kontroliranom zračnom prostoru moraju se obaviti uz suglasnost nadležne službe KL i na njih se primjenjuju sljedeća pravila:

a) svi zrakoplovi koji učestvuju u grupnom letenju smatrat će se kao jedan zrakoplov,

b) za razdvajanje među zrakoplovima je odgovoran vođa grupe i svaki od vođa zrakoplova učesnika u letenju,

c) prilikom letenja u grupi udaljenost među zrakoplovima neće prelaziti vise od 1km (0.5NM) po pravcu i bočno te 30m (100ft) po visini.

(3) Za grupno letenje na većim razmacima, od nadležne KL traži se odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(4) Horizontalni razmak i vertikalni razmak vojnih zrakoplova u nekontroliranom zračnom prostoru u grupi mogu biti i veći, u skladu s PLO za određeni tip vojnog zrakoplova.

(5) Povećanje razmaka zrakoplova unutar grupe u slučaju gubitka vizuelnog kontakta između zrakoplova unutar grupe ili nastanka drugih okolnosti zbog kojih je nužno povećanje razmaka unutar grupe, provodi se u skladu sa postupkom opisanom u PLO određeni tip vojnog zrakoplova.

(6) Zavisno o kategoriji PSS, kategoriji aviona i osposobljenosti posade, istovremeno polijetanje provodi se u grupi do četiri aviona danju ili do dva aviona noću, a slijetanje u grupi do dva aviona danju odnosno svakog aviona pojedinačno noću.

(7) Danju je dopušteno istovremeno polijetanje u grupi do dvanaest, a slijetanje u grupi do osam helikoptera. Noću je dopušteno istovremeno polijetanje grupe do osam, a slijetanje grupe do četiri helikoptera.

Član 89.
(Vođa grupe)

(1) Vođu grupe i njegovog zamjenika određuje komandant jedinice koja organizira letenje.

(2) Vođa grupe organizira i nadgleda pripremu posada iz sastava grupe. Vođa zapovjeda grupom tokom izvršenja letačkog zadatka i vrši analizu leta poslije slijetanja.

(3) Vođa grupe tokom leta dužan je:

a) pratiti položaj i razdvajanje vojnih zrakoplova u grupi i nadgleda postupke pratioca tokom leta,

b) upravljati vojnim zrakoplovom na način koji omogućava pratiocima održavanje zadatog poretka,

c) pravovremeno informiše pratioce o narednom manevru, tokom izvršenja letova za obuku (Aneks 4 "Signali za vezu između pilota u grupi"),

d) voditi navigaciju,

e) održavati radiokomunikaciju s nadležnom KL,

f) procjenjivati meteorološke uslove,

g) kontrolisati količine goriva vojnih zrakoplova u grupi,

h) po potrebi odrediti pratioca vojnom zrakoplovu koji iz bilo kojeg razloga napušta grupu,

i) vođenje grupe predati svom zamjeniku ako mu otkaže radiokomunikacija i u svim drugim slučajevima kada nije siguran u uspješnu izvršenje letačkog zadatka,

j) odlučivati o svim elementima zadatka.

(4) Vođi grupe nije dopušteno provoditi elemente leta za koje nisu osposobljeni svi pratioci u grupi ili koji zadatkom nisu planirani.

Član 90.
(Dužnosti pratioca)

(1) Pratioci u grupnom letenju dužni su:

a) stalno održavati svoje mjesto u formaciji i izvršavati naređenja vođe grupe,

b) izvještavati vođu grupe o svim neispravnostima na vojnom zrakoplovu kojim lete i uočenim nedostacima na ostalim vojnim zrakoplovima u grupi,

c) voditi opću orijentaciju tako da u slučaju potrebe mogu samostalno voditi vojni zrakoplov,

d) izvještavati vođu grupe o svim pojavama u grupi i izvan nje koje bi mogle ugroziti sigurnost letenja.

(2) Pratioci u grupi ne smiju mijenjati mjesto u formaciji i napuštati grupu bez odobrenja vođe grupe osim ako održavanje mjesta u formaciji ugrožava sigurnost letenja.

(3) Ako pratilac izgubi vizualni kontakt s vođom grupe ili s prethodnim vojnim zrakoplovom, udaljit će se u stranu na kojoj nema vojnih zrakoplova i radiokomunikacijom odmah o tome izvijestiti vođu grupe.

Član 91.
(Grupno letenje u oblacima i noću)

(1) Grupni let u oblacima i noću dopušten je grupi do četiri vojna zrakoplova u smaknutom poretku, a grupni let u radarskoj koloni grupi do šest vojnih zrakoplova.

(2) Ulazak grupe vojnih zrakoplova u oblake provodi se u pravolinijskom letu i bez nagiba.

(3) U grupnom letenju u oblacima vođa grupe upravlja vojnim zrakoplovom po instrumentima, a pratioci vizuelno prate položaj zrakoplova vođe grupe.

(4) U grupnom letenju u radarskoj koloni pratioci prate poziciju zrakoplova vođe grupe po radarskom pokazivaču i instrumentima.

(5) Tokom leta u oblacima i noću vođa grupe radio komunikacijom upozorava pratioce na svaku promjenu elemenata leta (smjera, visine, brzine) koju namjerava izvesti.

Član 92.
(Pojam akrobatskog letenja)

(1) Akrobatsko letenje može biti pojedinačno i u sastavu grupe.

(2) Veličina grupe, formacije, kao i udaljenost između vojnih zrakoplova u grupi zavise od tipa vojnih zrakoplova, osposobljenosti posada, meteoroloških uslova, složenosti akrobacija i prostora u kojem se akrobacije izvode.

Član 93.
(Uslovi za izvođenje akrobacija)

(1) Akrobatsko letenje noću dopušteno je samo pojedinačnim vojnim zrakoplovom.

(2) Za izvođenje akrobacija danju vidljivost iz zrakoplova mora biti 25% veća od dimenzija zračnog prostora potrebnog za izvođenje pojedine akrobacije.

(3) Vrste dopuštenih akrobacija, uslovi i način njihova izvođenja te visina na kojoj se mogu izvoditi akrobacije propisani su Naputkom za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova i PLO.

(4) Akrobatsko letenje posebnih akrobatskih grupa i letovi za prikazivanje manevarskih sposobnosti vojnih zrakoplova provode se u skladu s naputkom koje donosi Zapovjednik brigade ZS i PZO.

Član 94.
(Zrakoplovne priredbe)

(1) Sudjelovanje vojnih zrakoplova na zrakoplovnim priredbama u zemlji i inostranstvu precizira se Pravilnikom o upotrebi vojnih zrakoplova OS BiH.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se MO BiH u pisanom obliku, najkasnije osam sedmica prije planiranog dana održavanja priredbe.

Član 95.
(Brišuće letenje)

(1) Brišući let je let na stvarnoj visini do 330 stopa AGL (100 metara).

(2) Ruta brišućeg leta nalazi se, u pravilu, u koridoru brišućeg leta.

(3) Po koridoru ili ruti brišućeg leta može letjeti više vojnih zrakoplova ili grupa vojnih zrakoplova u vizuelnom kontaktu, a u slučaju da ne postoji vizuelni kontakt minimalno odstojanje po ruti je pet minuta leta.

(4) Po istom koridoru ili ruti brišućeg leta istovremeno može letjeti više vojnih zrakoplova ili više grupa vojnih zrakoplova istih putnih brzina.

(5) Obuka za brišući let brzinom većom od 250 kt dopušten je samo unutar objavljenog koridora brišućeg leta.

Član 96.
(Letenje na velikim i vrlo velikim visinama i nadzvučnim brzinama)

(1) Let na velikim visinama je let na visinama od FL250 do FL460.

(2) Let na vrlo velikim visinama je let na visinama iznad FL460.

(3) Let na nadzvučnim brzinama je let na brzinama iznad brzine zvuka.

(4) Letenje na velikim i vrlo velikim visinama, te letenje nadzvučnim brzinama provodi posada osposobljena za takvo letenje vojnim zrakoplovom koji je za to konstrukcijski predviđen.

(5) Letenje na velikim i vrlo velikim visinama te letenje nadzvučnim brzinama posada provodi u posebnoj opremi za određen tip vojnog zrakoplova.

(6) Način upotrebe opreme i druge mjere za očuvanje zdravlja i radne sposobnosti posade utvrđuju se Naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova ili drugim posebnim naputkom.

(7) Posadi vojnog zrakoplova nije dopušteno polijetanje s nepotpunom i neispravnom opremom za visinsko letenje, opremom koja pripada drugoj osobi ili opremi koja je zamijenjena neposredno prije polijetanja ako nije provedena njena provjera na zemlji.

(8) Za letenje na visinama iznad FL250 obvezno je da se oprema za kisik u slučaju nužde nalazi na padobranu ili izbacivom pilotskom sjedištu.

(9) Upravljanje vojnim zrakoplovom iznad FL195 provodi se u skladu s pravilima instrumentalnog letenja, osim letova unutar rezerviranog zračnog prostora, letova ubrzanja i letova u svrhu presretanja i/ili zaštite suvereniteta BiH.

(10) Letenje nadzvučnim brzinama provodi se na visinama iznad FL330, po odobrenju nadležne KL, osim letova u svrhu presretanja i/ili zaštite suvereniteta BiH.

Član 97.
(Područja polijetanja i slijetanja helikoptera na aerodromima/helidromima)

(1) Za smještaj helikoptera na vojnom aerodromu na kojem su smještene i druge vrste vojnih zrakoplova, određuje se poseban prostor predviđen za smještaj i opsluživanje, te polijetanje i slijetanje helikoptera koji mora biti uređen i označen u skladu s propisima o uređenju i označavanju aerodroma.

(2) Kretanje helikoptera od stajanke za smještaj do mjesta polijetanja, odnosno od mjesta slijetanja do stajanke za smještaj, uređuje se Instrukcijom za korištenje letjelišta.

Član 98.
(Vanaerodromsko slijetanje i polijetanje helikoptera)

(1) VASP može provoditi posada koja je osposobljena za takvo letenje.

(2) VASP se može provoditi na cjelokupnom teritoriju BiH.

(3) U svrhu osposobljavanja posada za VASP, određuju se područja za obuku koja ispunjavaju standarde za provođenje navedene obuke.

(4) Pri odabiru površine za VASP, vođa posade helikoptera mora voditi računa da pri slijetanju odnosno polijetanju ne ugrozi sigurnost osoba u helikopteru i na tlu te da ne uzrokuje štetu na zemljištu i okolnim objektima.

Član 99.
(Uslovi za VASP)

(1) Danju se VASP provodi sa ili bez organiziranog prihvata.

(2) Noću se vanaerodromsko slijetanje provodi s organiziranim prihvatom, a polijetanje se može provesti i bez organiziranog prihvata.

(3) Iznimno od stava (2) ovoga člana u slučaju upotrebe opreme za noćno gledanje, VASP se može provoditi noću bez organiziranog prihvata.

(4) Iznimno od stavova (2) i (3) ovoga člana u slučaju obuke za slijetanje u nuždi noću i kada misija tako zahtjeva, vanaerodromsko slijetanje može se provoditi i bez organiziranog prihvata.

Član 100.
(Organizacija VASP-a)

(1) Organizacija prihvata na mjestima predviđenima za VASP s organiziranim prihvatom obuhvaća:

a) označavanje i osiguranje mjesta pristajanja helikoptera,

b) osiguranje dvosmjerne radiokomunikacije zemlja-zrak,

c) oprema za utvrđivanje smijera i brzine vjetra,

d) osiguranje signalnih sredstava.

(2) Označavanje mjesta za VASP noću provodi se po pravilu u vidnom dijelu dana.(Aneks 2)

(3) Za letove u svrhu obuke na mjestu za VASP s organiziranim prihvatom nalazi se dežurni letenja opremljen radiostanicom, signalnim sredstvima i opremom za utvrđivanje smjera i brzine vjetra.

(4) Dežurni letenja na VASP-u mora biti osposobljen za tu dužnost.

(5) Ako se VASP s organiziranim prihvatom provodi danju, dežurni letenja može biti u odlasku i povratku član posade helikoptera (jedan od pilota) koji prevozi osoblje i sredstva za podršku letenja na mjesto predviđeno za VASP s organiziranim prihvatom.

(6) Nakon završetka letenja noću, polijetanje s mjesta za VASP dopušteno je bez organiziranog prihvata.

(7) Polijetanje i odlazak provodi se na način utvrđen PLO za određeni tip vojnog helikoptera.

(8) VASP s organiziranim prihvatom danju i noću, kao i način ulaska u krug i konstrukcija kruga za VASP s organiziranim prihvatom utvrđuje PLO za određeni tip vojnog helikoptera.

Član 101.
(Izviđanje vremena)

(9) Izviđanje vremena iz zraka provodi se obvezno za potrebe provođenja zadataka gađanja i raketiranja ciljeva u zraku i zadataka GRB ciljeva na zemlji (moru), a za druge letačke zadatke po potrebi.

(10) Izviđanje vremena iz zraka provodi se najranije jedan sat prije početka letenja i to u području provođenja zadatka, a po potrebi i u području iz kojeg se očekuje promjena vremena.

(11) Nije dopušteno upućivanje na zadatak izviđanja vremena posada koje nisu osposobljene i u trenaži za instrumentalno letenje.

Član 102.
(Probni let)

(1) Probnim letom smatra se provjera zrakoplova u letu koji provode probni piloti u zračnom prostoru namijenjenom za izvođenje probnih letova u skladu s naputkom o održavanju određenog tipa zrakoplova. Izvođenje drugih letačkih zadataka tokom probnih letova nije dopušteno.

(2) Iznimno od gore navedenog., u probnom letu vojnih zrakoplova višesjeda smiju sudjelovati i vojni letači koji nisu osposobljeni za provođenje probnih letova ukoliko je zbog prirode leta probnom pilotu neophodna pomoć u probnom letu, a pri tome vojnim zrakoplovom tokom leta upravlja isključivo probni pilot.

Član 103.
(Vuča mete)

(1) Vuča zračne mete provodi se radi uvježbavanja gađanja ili raketiranja ciljeva u zraku iz vojnog zrakoplova ili sa zemlje.

(2) Vrsta mete mora odgovarati ljetnim osobinama i taktičko-tehničkim karakteristikama aviona koji vuče metu i vojnog zrakoplova koji provodi gađanje ili raketiranje, odnosno karakteristikama sredstava kojima se meta gađa ili raketira sa zemlje.

(3) Udaljenost između mete i aviona koji vuče metu, način i postupci rada posade vojnog zrakoplova koji vuče metu i koji gađa ili raketira metu, organizacija, osiguranje i mjere sigurnosti djelovanja na poligonu utvrđuju se instrukcijom vojnog poligona i naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

(4) Kada se gađanje ili raketiranje ciljeva u zraku provodi iz drugoga vojnog zrakoplova, vođa posade zrakoplova koji vuče metu ujedno je i rukovodilac na poligonu te ima sljedeće dužnosti:

a) nadzirati položaj i mjesto vojnih zrakoplova u zračnom prostoru u području gađanja ili raketiranja i pratiti meteorološke uslove,

b) odobravati početak i prekid gađanja ili raketiranja,

c) zabraniti gađanje ili raketiranje posadi koja nema dvosmjernu radiokomunikaciju i posadi koja ugrožava sigurnost letenja,

d) ako se meta otkine, izvijestiti KL o mjestu njezinog pada,

e) provoditi mjere sigurnosti u skladu s instrukcijom vojnog poligona.

(5) Vuča i odbacivanje zračne mete na kontroliranom aerodromu i unutar CTR-a može se obavljati samo uz prethodnu koordinaciju s nadležnom KL.

(6) Ako se gađanje ili raketiranje mete u zraku provodi sa zemlje, rukovodilac na poligonu je komandant jedinice koja provodi gađanje ili raketiranje, a posada zrakoplova koji vuče metu obvezna je održavati radiokomunikaciju s rukovodiocem na poligonu ili njegovim pomoćnikom i izvijestiti ga o dolasku na poligon, naletima i odlasku s poligona.

(7) Zrakoplovu koji vuče metu nije dopušteno letenje iznad objekata na aerodromu, iznad naseljenih mjesta i industrijskih postrojenja.

Član 104.
(Obavljanje letova za pružanje hitnog medicinskog prijevoza)

(1) Letovi za pružanje hitnog medicinskog prijevoza provode se uz uslove i na način preciziran Pravilnikom za medicinsku evakuaciju zračnim putem.

(2) Površine s kojih se obavlja slijetanje i polijetanje helikoptera za potrebe hitnog medicinskog prijevoza moraju udovoljavati odredbama pravilnika za uspostavljanje i održavanje helidroma u BiH.

(3) Za ovu vrstu prijevoza korisnik prijevoza je obavezan:

a) osigurati potrebnu pomoć za ukrcaj i iskrcaj unesrećenih osoba u helikopter,

b) osigurati medicinsko osoblje s opremom potrebnom za brigu pacijenta tokom leta,

c) obavijestiti mjesnu policijsku stanicu,

d) pribaviti saglasnost vlasnika, odnosno drugih korisnika zemljišta za slijetanje i polijetanje helikoptera,

e) u slučaju noćenja potrebno obezbijediti smještaj i ishranu.

(4) Provedba letova za medicinsku evakuaciju (MEDEVAC i CASEVAC) uređuju se Pravilnikom za medicinsku evakuaciju zračnim putem.

Član 105.
(Let namijenjen za skakanje padobranaca)

(1) Padobranski skokovi, osim skokova u nuždi, mogu se izvoditi za vrijeme dnevne svijetlosti u VMC uslovima izvan kontroliranog zračnog prostora.

(2) Za padobranske skokove unutar kontroliranog zračnog prostora potrebno je odobrenje nadležne KL.

(3) Za obavljanje padobranskih skokova izvan aerodroma i za padobranske skokove noću potrebno je odobrenje BHDCA.

(4) Vojni zrakoplov može se koristiti za provođenje padobranskih skokova, te ako je posada vojnog zrakoplova osposobljena za provođenje takvih zadataka.

(5) Skakanje padobranaca provodi se u skladu s posebnim propisima koji uređuju padobranstvo.

(6) Upotreba vojnih zrakoplova za skakanje padobranaca koji nisu pripadnici Oružanih snaga vrši se u skladu sa Pravilnikom o upotrebi vojnih zrakoplova OS BiH.

Član 106.
(Protivpožarni letački zadaci)

(1) Letački zadaci gašenja požara provode se u VMC danju.

(2) Vojnim zrakoplovom nije dopušteno gašenje požara otvorenog prostora, industrijskih objekata i postrojenja, vozila i plovnih objekata ako je zbog gorivog materijala i karakteristika požarišta ugrožena sigurnost zrakoplova i/ili posade.

(3) Načini, postupci i odgovornosti tokom gašenja požara iz zraka uređuju se naputkom za izvršavanje namjenskih zadataka.

Član 107.
(Letenje u zoni oluje)

(1) Zabranjuje se ulaženje u oluju, letenje kroz zonu oluje i ispod olujnih oblaka, jer može da dovede do nedozvoljenih opterećenja, a u pojedinim slučajevima i do loma konstrukcije zrakoplova, gubitaka njegove upravljivosti, pojave intenzivnog zaledjivanja i električnog pražnjenja.

(2) Izbjegavanje zone olujne aktivnosti vrši se obilaženjem ili nadlijetanjem iznad, što zavisi od zadatka, vrste olujnog oblaka, reljefa zemljišta i letno tehničkih mogućnosti zrakoplova.

(3) Obilaženje zone olujne aktivnosti bočno vrše se letom na udaljenju najmanje 10 km od olujnog oblaka, a nadlijetanjem iznad na visini najmanje 500 m od gornje granice olujnog oblaka.

(4) Prolijetanje između dva olujna oblaka dozvoljava se kada se oni nalaze međusobno na udaljenju najmanje 20 km.

(5) Kada pilot ocjeni da obilaženje ili nadlijetanje olujnog oblaka ne garantira sigurnost leta, dužan je da prekine let, o tome obavijesti nadležnu KL i, zavisno od uslova i okolnosti, sleti na aerodrom baziranja ili alternativni aerodrom.

(6) U meteorološkim uslovima kada postoji ili se očekuje razvoj olujne oblačnosti, pilot je dužan da se prije polijetanja upozna sa rejonima olujne oblačnosti i da predvidi način njihovog izbjegavanja.

(7) U slučaju iznenadnog ulaska u olujni oblak, pilot je dužan da poduzme mjere za brzi izlazak iz njega, održavajući brzinu i postupajući na način propisan naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

Član 108.
(Letenje u uslovima zaleđivanja)

(1) Zaleđivanje na zrakoplovu redovno dovodi do promjena njegovih aerodinamičnih oblika, a u uslovima intenzivnog zaleđivanja i do naglog pogoršanja letnih osobina.

(2) Kad predstoji let u oblacima, ili se predviđa zaleđivanje, posada posebno provjerava:

a) ispravnost uređaja za odleđivanje zrakoplova,

b) ispravnost uređaja za zagrijavanje na zrakoplovu.

(3) Pri pojavi zaleđivanja u toku leta, pilot (posada) je dužan da poduzme mjere predviđene uputstvom za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova i da izvijesti nadležnu službu KL o intenzitetu zaleđivanja i visini leta.

(4) Ako poslije uključivanja uređaja za razleđivanje ne prestane zaleđivanje, promijeniti visinu leta maksimalnom mogućom vertikalnom brzinom.

(5) Ako i poslije promjene visine leta zaleđivanje ne prestane, a produženje leta postaje opasno, vođa zrakoplova je dužan da prekine izvršenje zadatka i sleti na aerodrom polijetanja ili alternativni aerodrom.

(6) Zabranjuje se letenje u zoni zaleđivanja zrakoplovima koji nemaju uređaje za otklanjanje leda osim ako naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova nije drugačije predviđeno.

Član 109.
(Letenje iznad planinskog zemljišta)

(1) Letenje iznad planinskog zemljišta je otežano zbog česte pojave niske oblačnosti, magle u kotlinama i vertikalnih strujanja na padinama planina. Prilikom letenja na maloj visini iznad planinskog zemljišta, smanjuje se domet sredstava za vezu i ZNS.

(2) U pripremi za letenje iznad planinskog zemljišta pilot (posada) je obavezna da:

a) prouči meteorološke uslove i pojave na planinskom zemljištu (mjesta ulaznih i silaznih strujanja, oblačnost vertikalnog razvoja i zone olujne aktivnosti),

b) prouči i označi na karti maksimalne visine svih grebena i vrhova u zoni marš-rute,

c) prouči pravce protezanja planinskih dolina i položaje prevoja izmedju planinskih masiva,

d) odredi sigurnu visinu leta,

e) prouči terene za prinudno slijetanje,

f) ubilježi nadmorske visine aerodroma (helidroma) za slijetanje na planinskom zemljištu.

Član 110.
(Letenje iznad zemljišta pokrivenog snijegom)

(1) Letenje iznad zemljišta pokrivenog snijegom otežava vođenje vizuelne orijentacije zbog izobličenosti izgleda objekata, a snježna bjelina, za vrijeme sunčanih dana zasljepljuje i zamara pilota.

(2) Tereni za prinudno slijetanje pokriveni snijegom teško se uočavaju.

(3) U pripremi za letenje iznad zemljišta pokrivenog snijegom pilot dužan da bočno od marš-rute leta na karti obilježi terene za prinudno slijetanje i karakteristične orijentire u njihovoj blizini.

(4) U periodu topljenja snijega zemljište dobija šarolik (crno-bijeli) izgled što otežava vođenje vizuelne orijentacije, posebno prilikom leta na maloj visini i u brišućem letu, što treba imati u vidu pri planiranju i pripremi letenja.

POGLAVLJE V. SIGURNOST LETENJA


Član 111.
(Opće odredbe)

(1) Sigurnost letenja predstavlja skup mjera, radnji i postupaka koje komande, jedinice i pojedinci poduzimaju u cilju smanjenja potencijalnih rizika koji mogu uticati na izvršenje letačkih aktivnosti.

(2) Komandanti letačkih jedinica će poduzimati aktivnosti na poboljšanju sigurnost letenja i sprječavanju udesa prema Programu sigurnosti letenja.

(3) Program sigurnosti letenja izrađuje brigada ZS i PZO i mora da definiše:

a) plan sprječavanja kritičnih situacija, vanrednih događaja i zrakoplovnih udesa,

b) plan reagiranja u slučaju zrakoplovnog udesa,

c) način upravljanja rizicima u letenju (procjena rizika, naprezanje posada),

d) sve ostale aktivnosti koji imaju uticaj na sigurnost letenja.

Član 112.
(Naprezanje posada)

(1) Naprezanje posada je sastavni dio Programa sigurnosti letenja.

(2) Upotrebljava se za upravljanje rizicima u letenju zbog neispavanosti i premorenosti, a da bi se propisale granice kada komandant letačke jedinice donosi odluku o prihvatanju rizika.

(3) Odmor posada je minimalno vrijeme za odmor nakon maksimalno dozvoljenog dnevnog naprezanja posade.

(4) Odmor uključuje minimalno 10 sati slobodnog vremena od čega je 8 sati neprekidnog sna u adekvatnom i mirnom prostoru (po mogućnosti klimatiziranom).

Član 113.
(Kretanje i voženje po manevarskim površinama aerodroma)

(1) Ljudi i vozila mogu da se kreću po manevarskim površinama aerodroma samo po odobrenju nadležnog organa KL, i to pod uslovom da poznaju pravila kretanja propisana Instrukcijom za korištenje aerodroma.

(2) Odgovornost za poznavanje pravila kretanja od strane vojnih i civilnih lica na službi u OS BiH snosi njihov pretpostavljeni starješina.

(3) Vozila koja se kreću po manevarskim površinama aerodroma moraju da imaju dvostranu radio-vezu sa nadležnim organom KL, a vozila koja to nemaju kreću se u pratnji vozila AKL, ili samostalno ako je vozač vozila dobio od nadležnog organa KL naputak i odobrenje za kretanje.

(4) Vozila sanitetske, protivpožarne i deponažne ekipe moraju, pored radio-stanice, biti opremljena rotacionim svjetlima i sirenom.

(5) Zabranjuje se kretanje vozila ispred i iza zrakoplova čiji motor radi na velikim obrtajima na udaljenosti manjoj od 50 m, kao i upotreba dugih svjetala noću.

(6) Brzina kretanja vozila po manevarskim površinama aerodroma ne smije biti veća od 30 km/h danju i 15 km/h noću, izuzev za protivpožarna i sanitetska vozila kada se kreću radi pružanja pomoći.

(7) Brzina kretanja vozila koje vuče zrakoplov ne smije biti veća od 15 km/h. Brzinu kretanja vozila određuje vozač u okviru propisanih normi i odgovoran je za sigurno kretanje vozila.

(8) Zabranjuje se puštanje motora u rad na svim zrakoplovima ako nisu poduzete sve mjere predviđene odgovarajućim naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

(9) Voženje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma, hangarskoj platformi i stajanci može se vršiti ako je zrakoplov tehnički ispravan, pilot koji vrši voženje osposobljen za upravljanje određenim tipom zrakoplova i ako je za voženje dobijeno odobrenje od nadležnog organa KL i signal od aviomehaničara za početak voženja.

(10) Puštanje motora u rad i voženje zrakoplova koji nema ugrađenu radio-stanicu pilot vrši na osnovu prethodno dobijenog naputka i odobrenja od nadležnog organa KL.

(11) Zabranjuje se voženje zrakoplova ispred i iza drugog zrakoplova čiji motor radi na velikim obrtajima, kao i okretanje zrakoplova pri radu motora na velikim obrtajima, sa izduvnim mlaznikom ili repnim površinama u pravcu stajanke ili platforme sa koje se vrši ukrcavanje putnika u zrakoplov, na udaljenosti manjoj od 50 m.

(12) Na manevarskim površinama aerodroma dozvoljavaju se sljedeće brzine voženja zrakoplova:

a) do 5 km/h u neposrednoj blizini prepreka, na stajanci, prije zaokretanja, na snijegu i mekanom terenu, kao i pri voženju u grupi, ako zrakoplovi nemaju dobru preglednost iz pilotskog prostora,

b) do 15 km/h na pravolinijskim stazama za voženje pojedinačnim zrakoplovom i u grupi ako zrakoplovi imaju dobru preglednost iz pilotskog prostora,

c) do 30 km/h na pravolinijskim stazama za voženje i na udaljenosti preko 150 m od mjesta zaustavljanja, zaokretanja ili prepreke pojedinačnim zrakoplovom koji ima dobru preglednost iz pilotskog prostora.

(13) Brzinu voženja zrakoplova, u okviru propisanih normi, određuje pilot i odgovoran je za bezbjednost voženja.

(14) Odgovornost za sudare sa preprekama i zrakoplovima na manevarskim površinama aerodroma (helidroma) na mjestima koja nisu u vidokrugu osoblja kontrole letenja snosi pilot, odnosno starješina koji organizira rad na toj prostoriji.

(15) Helikopteri se po manevarskim površinama kreću u skladu sa naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova i Instrukcijom za korištenje aerodroma.

(16) Prelet helikopterom iznad drugih zrakoplova nije dozvoljen.

Član 114.
(Prvenstvo puta)

Radi sprječavanja opasnog približavanja i sudara zrakoplova, utvrđuje se pravo prvenstva puta na manevarskim površinama aerodroma (helidroma), i u zračnom prostoru, kao i pravo prvenstva pri polijetanju i slijetanju.

Član 115.
(Prvenstvo puta na manevarskim površinama aerodroma)

(1) Prvenstvo puta na manevarskim površinama aerodroma je pravo zrakoplova ili vozila da u blizini drugog zrakoplova ili vozila i u odnosu na njih zadrži pravac i brzinu.

(2) Pilot zrakoplova i vozač vozila su dužni da poduzmu potrebne mjere radi izbjegavanja sudara.

(3) Pravo prvenstva puta na manevarskim površinama aerodroma je sljedeće:

a) zrakoplov na polijetanju u fazi zaleta i na slijetanju u fazi pristajanja i protrčavanja,

b) zrakoplov u opasnosti,

c) sanitetsko ili protivpožarno vozilo kada se kreće radi pružanja pomoći,

d) avion (grupa) u pripravnosti sistema PZO,

e) zrakoplov koji učestvuje u akciji traganja i spašavanja,

f) vozilo koje vuče zrakoplov,

g) zrakoplov u vožnji,

h) vozilo u kretanju.

(4) Pilot zrakoplova koji vozi ka PSS mora da se zaustavi na udaljenosti 50 m ispred nje, izuzev ako nadležni organ KL drugačije ne naredi.

(5) Pri susretu na stazi za voženje na udaljenosti 50 m i bliže PSS, prvenstvo puta ima zrakoplov koji napušta PSS, a na većoj udaljenosti, zrakoplov koji vozi ka PSS radi polijetanja.

(6) Pri susretu dva zrakoplova ili zrakoplova i vozila na širim stazama za voženje i širim platformama koje omogućuju mimoilaženje, svaki zrakoplov, odnosno vozilo mora da smanji brzinu ispod 5 km/h i da vozi svojom desnom stranom, s tim da rastojanje pri mimoilaženju bude najmanje 5 m.

(7) Pri voženju u koloni, odstojanje između zrakoplova mora da bude najmanje 50 m, ukoliko nije drukčije propisani naputak za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova, a pri voženju u stupnju takvo da se izbjegne upadanje prašine ili snijega u usisnik motora zrakoplova.

(8) Zabranjuje se prestizanje zrakoplova za vrijeme voženja na manevarskim površinama aerodroma izuzev po odobrenju nadležnog organa KL, s tim što je taj organ dužan da o tome obavijesti pilota zrakoplova koji se pristiže.

(9) Prvenstvo puta u prestizanju ima zrakoplov koji se prestiže.

(10) Zrakoplov koji vrši prestizanje dužan je da skrene u svoju desnu stranu i da u momentu prestizanja obezbijedi rastojanje najmanje 5 metara od zrakoplova kojeg prestiže.

(11) Kad se pravci voženja zrakoplova ukrštaju, prvenstvo puta ima zrakoplov koji dolazi sa desne strane.

(12) Zrakoplov koji ustupa prvenstvo puta dužan je da stane i propusti drugi zrakoplov.

Član 116.
(Prvenstvo puta u zračnom prostoru)

(1) Prvenstvo puta u zračnom prostoru je pravo pilota zrakoplova da u blizini drugog ili u odnosu na drugi zrakoplov zadrži pravac, brzinu i visinu leta.

(2) Pilot zrakoplova koji je dužan da ustupi prvenstvo puta drugom zrakoplovu ne smije da preleti ispod, iznad ili ispred tog zrakoplova, izuzev ako se sa njim ne ukršta na udaljenosti koja isključuje mogućnost opasnog približavanja.

(3) Pilot zrakoplova manjih manevarskih sposobnosti ima pravo prvenstva puta u zračnom prostoru u odnosu na zrakoplov većih manevarskih sposobnosti, a pilot zrakoplova u opasnosti u odnosu na sve ostale zrakoplove.

(4) Pravo prvenstva puta u zračnom prostoru je sljedeće:

a) zrakoplov u opasnosti,

b) slobodni balon,

c) jedrilica,

d) dirižabl,

e) zrakoplov sa aerozapregom,

f) zrakoplov koji vuče metu ili drugi predmet,

g) putnički (transportni) avion,

h) grupa aviona,

i) pojedinačni avion,

j) grupa helikoptera,

k) pojedinačni helikopter.

(5) Prilikom preticanja zrakoplova u letu prvenstvo puta ima prednji zrakoplov.

(6) Zrakoplov koji vrši preticanje mora da skrene u svoju desnu stranu, s tim da rastojanje između zrakoplova u momentu preticanja bude najmanje 300 m.

(7) Kad dva zrakoplova lete u susret jedan drugom na približno istoj visini, u opsegu do 20° lijevo ili desno od pravca leta, oba zrakoplova skreću u svoju desnu stranu, s tim da u momentu mimoilaženja rastojanje između njih bude najmanje 300 m.

(8) Kad se pravci leta zrakoplova koji se nalaze na približno istoj visini ukrštaju, prvenstvo puta ima zrakoplov koji se nalazi sa desne strane drugog zrakoplova.

(9) Drugi zrakoplov mora da skrene u svoju desnu stranu i propusti zrakoplov koji ima pravo prvenstva puta na udaljenosti najmanje 300 m.

(10) Zabranjuje se preticanje zrakoplova koji se nalazi u prilazu za slijetanje ili koji slijeće.

Član 117.
(Prvenstvo puta pri polijetanju i slijetanju)

(11) Redoslijed polijetanja i slijetanja zrakoplova određuje nadležni organ KL, pridržavajući se sljedećeg prava prvenstva:

a) pri polijetanju:

1) avion u pripravnosti sistema PZO,

2) zrakoplov u kome se nalazi bolesnik ili ranjenik, a kome je potrebna hitna ljekarska pomoć,

3) zrakoplov u kome se nalazi ekipa za pružanje hitne ljekarske pomoći,

4) zrakoplov koji učestvuje u akciji traganja i spašavanja,

5) zrakoplov koji prevozi VIP ličnosti,

6) grupa aviona,

7) avion sa ograničenim vremenom rada motora na zemlji,

8) putnički (transportni) avion,

9) avion sa malom količinom goriva,

10) avion sa većom maksimalnom brzinom,

11) grupa helikoptera,

12) pojedinačni helikopter.

b) pri slijetanju:

1) zrakoplov u opasnosti,

2) zrakoplov sa malom količinom goriva,

3) zrakoplov u kome se nalazi bolesnik ili ranjenik, a kome je potrebna hitna ljekarska pomoć,

4) zrakoplov u kome se nalazi ekipa za pružanje hitne ljekarske pomoći,

5) zrakoplov koji učestvuje u akciji traganja i spašavanja,

6) zrakoplov koji prevozi VIP ličnosti,

7) grupa aviona,

8) putnički (transportni) avion,

9) pojedinačni avion,

10) grupa helikoptera,

11) pojedinačni helikopter.

Član 118.
(Minimalne visine leta)

(1) Najmanja stvarna visina leta ispod koje se zabranjuje letenje, izuzev prilikom polijetanja i slijetanja, kao i pri izvršavanju namjenskih zadataka (ukoliko nije na snazi ograničenje o uvjetno zabranjenim zonama), iznosi:

a) na marš-ruti:

1) najmanje 50 m pri vizuelnom letenju iznad ravničarskog i brežuljkastog zemljišta i iznad površine mora, i najmanje 400 m iznad brdovito-planinskog zemljišta,

2) najmanje 400 m pri instrumentalnom letenju iznad ravničarskog i brežuljkastog zemljišta i iznad mora, i najmanje 600 m iznad brdovito-planinskog zemljišta,

b) prilikom nadlijetanja naseljenih mjesta:

1) iznad gradova sa više od 100.000 stanovnika - 2.000 m,

2) iznad gradova sa 10 - 100.000 stanovnika - 1.000 m,

3) iznad naselja sa manje od 10.000 stanovnika, industrijskih postrojenja i većih skupova ljudi - 300 m.

(2) Ukoliko nije potrebno za izvršenje zadatka svi zrakoplovi OS BiH trebaju biti minimalno 600 m iznad površine sljedećih područja osjetljivih na buku:

a) nacionalnih parkova,

b) spomenika,

c) područja za rekreaciju i rehabilitaciju i farmi.

(3) Najmanja stvarna visina u vizuelnom letenju određuje se u odnosu na reljef zemljišta duž ose marš-rute, a u instrumentalnom letenju u pojasu 25 km lijevo i desno od ose marš-rute.

(4) Zrakoplovu koji vuče ili nosi vanjski teret zabranjuje se letenje iznad objekata na aerodromu i iznad naseljenih mjesta, izuzev helikopteru koji izvršava namjenske zadatke

(5) Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, minimalna sigurna visina ne smije biti manja od 300 m iznad najviše prepreke u polukrugu od 600 m od pozicije zrakoplova.

Član 119.
(Minimalne visine u brišućem letu)

(1) Minimalna dopuštena visina danju u brišućem letu je 30 m iznad terena za avione i 15 m iznad terena za helikoptere.

(2) Minimalna dopuštena visina u brišućem letu noću za helikoptere opremljene opremom za noćno gledanje je 15 m iznad terena.

(3) Iznimno od stava 1. i 2. ovog člana, minimalna dopuštena visina za let helikoptera u (NOE Nap-Of-The-Earth) "blisko iznad zemlje" načinu leta nije ograničena.

(4) Zabranjuje se letenje ispod vještačkih prepreka osim helikoptera u režimu NOE leta.

Član 120.
(Određivanje minimalne visine leta)

(1) Minimalna visina leta u vizuelnom letenju u zračnom prostoru klase G određuje se u odnosu na konfiguraciju terena uzduž ose rute, a minimalna visina u brišućem letenju određuje se na osnovu visine prirodnih i vještačkih prepreka na terenu.

(2) Vojnim zrakoplovima odobrava se letenje i na visinama manjim od propisanih odredbama PLOS-a za provođenje:

a) letova za zaštitu suvereniteta Bosne i Hercegovine,

b) letova za hitni medicinski prijevoz,

c) akcija traganja i spašavanja,

d) letova u svrhu protivpožarne zaštite,

e) letova s nošenjem podvjesnog tereta,

f) i tokom izvršenja drugih zadataka uz odobrenje MO BiH.

Član 121.
(Razdvajanje zrakoplova)

(1) Radi sprječavanja opasnog približavanja i sudara između zrakoplova pri polijetanju, slijetanju i u toku leta vrši se njihovo razdvajanje.

(2) Razdvajanje zrakoplova je obezbjeđivanje propisane vertikalne i horizontalne udaljenosti između dva zrakoplova (grupe).

(3) Vertikalno razdvajanje obezbjeđuje se određivanjem visine (nivoa) leta svakom zrakoplovu ili grupi prema tabeli nivoa leta (Aneks 7 "Nivoi leta").

(4) Nivo leta je visina utvrđena prema polukružnoj podjeli za razdvajanje zrakoplova koju pilot održava prema barometarskom visinomjeru, na kome je postavljen standardni atmosferski pritisak (760 mmHg, 1013,2 mb, 29,92 inHg).

(5) Horizontalno razdvajanje obezbjeđuje se određivanjem odstojanja ili vremenskog intervala, kao i rastojanja ili ugaonih veličina, između pravaca leta zrakoplova precizirano regulativom za rad službe kontrole letenja.

(6) Pilot zrakoplova koji leti na određenom nivou leta prema pravilima vizuelnog letenja (VFR) ili pravilima specijalnog (kontroliranog) vizuelnog letenja (CVFR), dužan je da osmatra zračni prostor i odgovoran je za izbjegavanje sudara sa drugim zrakoplovima i preprekama na zemlji.

(7) Norme razdvajanja između zrakoplova i podgrupa u grupnom letenju određuje starješina koji je izdao zadatak ili vođa grupe.

(8) Nadležni organi KL odgovorni su za razdvajanje između zrakoplova i u dijelu zračnog prostora gdje vrše kontrolu letenja i vođenje zrakoplova.

Član 122.
(Podešavanje visinomjera)

(9) Podešavanje barometarskog visinomjera vrši se na sljedeći način:

a) pilot zrakoplova koji izvršava zadatak u aerodromskoj zoni prema VFR, prije polijetanja podešava barometarski visinomjer na pritisak sveden na nivo mora (QNH) i sa tako postavljenim pritiskom leti od polijetanja do slijetanja,

b) pilot zrakoplova koji izvršava zadatak u aerodromskoj zoni prema pravilima za instrumentalno letenje (IFR) kao i pilot zrakoplova koji izvršava zadatak van aerodromske zone, prije polijetanja podešavaju barometarski visinomjer na pritisak sveden na nivo mora (QNH) i sa tako postavljenim pritiskom lete do prelazne apsolutne visine,

c) kad zrakoplov u penjanju dostigne prelaznu apsolutnu visinu, pilot podešava barometarski visinomjer na standardni atmosferski pritisak (QNE) i sa tako postavljenim pritiskom leti iznad prelazne apsolutne visine,

d) kad zrakoplov pri spuštanju dostigne prelazni nivo leta, pilot podešava barometarski visinomjer na QNH pritisak i sa tako postavljenim pritiskom leti do ulaznih vrata aerodroma, odnosno do prilaznog ZNS, kada po odobrenju AKL vrši slijetanje,

e) za vrijeme vođenja zrakoplova pomoću sletnog radara barometarski visinomjer se podešava na QNH pritisak,

f) na zrakoplovima koji u pilotskom prostoru imaju dva barometarska visinomjera ispod prelazne apsolutne visine oba moraju da budu podešena na vrijednost QNH,

g) piloti zrakoplova koji izvršavaju zadatke u određenim rejonima koriste QNH pritisak najbližeg aerodroma za proračun stvarne visine leta.

Član 123.
(Zabrane i ograničenja u letu)

(1) Zabranjuje se pilotu zrakoplova polijetanje, odnosno nadležnom organu KL da izda odobrenje za polijetanje:

a) ako se na PSS ispred zrakoplova koji treba da polijeće nalazi drugi zrakoplov ili prepreka,

b) ako zrakoplov koji prilazi na slijetanje produžava na drugi školski krug (u ovom slučaju zabranjuje se i izlazak na PSS),

c) ako je površina zrakoplova koji treba da polijeće pokrivena injem ili ledom,

d) ako brzina i pravac vjetra prelaze veličine predviđene naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova,

e) ako zrakoplov koji je prethodno poletio nije preletio kraj PSS ili započeo prvi zaokret, izuzev pri polijetanju u grupi.

(2) Zabranjuje se pilotu zrakoplova slijetanje:

a) ako na PSS na koju zrakoplov slijeće ima prepreka,

b) ako zrakoplov koji je prethodno poletio nije izvršio uzlet ili nije preletio kraj PSS,

c) ako zrakoplov koji je prethodno sletio nije završio protrčavanje, izuzev pri slijetanju grupe.

(3) Nadležni organ KL ne smije da odobri slijetanje zrakoplovu sa izvlačećim stajnim trapom ako pilot nije javio da je stajni trap zrakoplova izvučen i osiguran.

(4) Visina početka prvog zaokreta poslije polijetanja pri vizuelnom letenju ne smije da bude manja od 100 m danju i 150 noću iznad nivoa aerodroma, a za lake avione višestruke namjene i helikoptere 100 m danju i noću.

(5) Visina izlaska na pravac slijetanja poslije četvrtog zaokreta ne smije da bude manja od 100 m danju i 150 m noću iznad nivoa aerodroma, a za lake avione višestruke namjene i helikoptere 100 m danju i noću.

(6) Zabranjuje se izbacivanje tereta iz zrakoplova, ispuštanje goriva ili odbacivanje rezervoara sa gorivom ili drugog tereta i predmeta ako to zadatkom za let nije predviđeno.

(7) Izuzetno, ako je to u interesu sigurnosti zrakoplova ili zaštite života i zdravlja lica u zrakoplovu, vođa posade može sam ili da naredi drugom članu posade da se iz zrakoplova ispusti gorivo ili odbace rezervoari sa gorivom, odbaci teret ili dio tereta (uključujući i ubojna sredstva) na za to propisanom mjestu ili van naseljenih mjesta i redoslijedom koji on odredi.

(8) U slučaju krajnje opasnosti (pad zrakoplova u nepravilan položaj, momentalno prinudno slijetanje sa male visine, požar na zrakoplovu i sl.) teret, uključujući i ubojna sredstva, može da se odbaci odmah.

(9) Prinudno odbacivanje aviobombi vrši se uvijek sa neaktiviranim upaljačima, a raketnih zrna, zavisno od njihove konstrukcije, sa neaktiviranim upaljačima ili zajedno sa nosačem.

(10) U vojnom zrakoplovu nije dopuštena upotreba sljedećih uređaja i naprava bez odobrenja vođe posade:

a) mobilnih telefonskih uređaja,

b) satelitskih telefonskih uređaja,

c) pagera,

d) bežičnih internetskih uređaja,

e) radio prijemnika,

f) radiopostaja,

g) fotoaparata i videokamera,

h) elektroničkih uređaja za zabavu i igranje,

i) naprava za reproduciranje video zapisa,

j) prijenosnih računala i perifernih računalnih uređaja.

(11) Vođa posade je obavezan zabraniti upotrebu bilo kakvog uređaja ako sumnja u njegovo interferiranje s bilo kojim zrakoplovnim sistemom.

(12) Vođa posade ili član posade kojeg on ovlasti dužan je upoznati sve osobe koje se prevoze u vojnom zrakoplovu sa sigurnosnim postupcima u slučaju prinudnog slijetanja, upotrebom opreme zrakoplova i opreme za preživljavanje, mjerama opreza i zabranama te pravilima sigurnog ponašanja u vojnom zrakoplovu.

(13) Pušenje je zabranjeno u i oko zrakoplova na udaljenosti od 30 metara, u hangarima i drugim objektima za smještaj zrakoplova, na stajanci i poletno-sletnim stazama.

(14) Zabranjuje se upravljanje vojnim zrakoplovom pod dejstvom alkohola ili opojnih droga.

(15) Vođa posade ne smije dopustiti let u vojnom zrakoplovu osobama za koje sumnja da su pod uticajem alkohola ili omamljujućih sredstava, osim:

a) u nuždi,

b) kada se prevozi pacijent koji je propisno zbrinut te nema sumnje u ugrožavanje sigurnosti letenja.

(16) Zabranjuje se upravljanje zrakoplovom unutar 24 sata poslije ronjenja sa kiseoničkom opremom, nakon boravka u dekompresionoj ili hiperbaričnoj komori.

(17) Zabranjuje se upravljanje zrakoplovom unutar 72 sata nakon darivanja krvi, plazme ili koštane srži.

(18) Komandant letačke jedinice može zabraniti darivanje krvi, plazme ili koštane srži zbog potreba izvršavanja misije.

Član 124.
(Pravila za putnike)

(1) Službenom osoblju je odobren let zrakoplovom OS BiH u svojstvu putnika za vrijeme vršenja dužnosti samo ako je to odobreno od nadležne komande/institucije i ako se nalaze na spisku putnika.

(2) Službeno osoblje u institucijama Bosne i Hercegovine čine:

a) službenici institucija Bosne i Hercegovine za vrijeme vršenja dužnosti,

b) civilna lica u MO BiH na službenim poslovima,

c) pripadnici OS BiH u aktivnoj službi.

(3) Vojnim zrakoplovima dozvoljen je i prijevoz trećih lica koja imaju odobrenje MO BiH, a u skladu sa Pravilnikom o upotrebi vojnih zrakoplova.

(4) Treća lica prilikom prevoženja moraju se nalaziti na spisku putnika i imati potpisanu izjavu za putnike.

Član 125.
(Ograničenja za putnike)

(1) Zabranjeno je prevoženje putnika u sljedećim vrstama letova:

a) probni letovi,

b) akrobatsko letenje,

c) zrakoplovne demonstracije (samo osoblje neophodno za izvođenje zadatka),

d) obuka zrakoplovnih posada za vanredne postupke,

e) obuka na uređajima za noćno osmatranje ili obnavljanje trenaže u skladu sa PLO.

(2) Tokom gore navedenih zadataka ljudstvo u zrakoplovu će biti svedeno na minimalnu neophodnu posadu i one koje izvode tehničke i druge potrebne provjere ili su na specijalističkoj obuci.

Član 126.
(Povreda propisa vezanih za letenje, smjernice, procedure i prijava povrede propisa)

(1) Bilo koja povreda ICAO propisa, Zakona civilne avijacije u BiH, zemlje domaćina i/ili drugih bitnih zrakoplovnih propisa se mora prijaviti.

(2) Bilo koja osoba koja je prisutna kao svjedok ili je uključena u povredu propisa vezanih za letenje bilo civilnog ili vojnog zrakoplova će slučaj prijaviti nadležnom organu što je prije moguće.

(3) Povrede propisa vezanih za letenje od strane vojnog zrakoplova trebaju se prijaviti komandantu letačke jedinice, ukoliko se zna kome zrakoplov pripada.

(4) Povrede propisa vezanih za letenje od strane civilnog zrakoplova trebaju se prijaviti MO BiH, ZŠ OS BiH, OK OS BiH ili Komandi brigade ZS i PZO.

(5) Prijava navodnog kršenja propisa vezanih za letenje se vrši korištenjem pismenog dokumenta u obliku memoranduma.

(6) Prilikom podnošenja prijave treba pružiti što je moguće više informacija.

(7) Prijava treba da uključuje:

a) tip i vrstu zrakoplova,

b) oznaku na repu zrakoplova,

c) puno ime kapetana posade,

d) jedinicu kojoj pripada (ukoliko je vojni),

e) lokaciju baze zrakoplova,

f) opis navodnog kršenja propisa vezanih za letenje,koji sadrži:

g) specifične reference prekršajnih propisa vezanih za letenje,

h) šta se desilo,

i) gdje se desilo kršenje propisa vezanih za letenje.

j) ime i telefonski broj osobe koja je prijavila kršenje propisa vezanih za letenje,

k) imena, adrese i telefonske brojeve drugih svjedoka ukoliko ih ima,

l) ostale bitne informacije.

(8) Prijave navodnog kršenja propisa vezanih za letenje primljene putem ICAO ili zemlje domaćina će biti istraživane od strane MO BiH, odnosno tima koji ono imenuje.

(9) Komandanti letačkih jedinica koji su primili prijavu kršenja propisa vezanih za letenje od drugih izvora, će prvo utvrditi da li je uključeno osoblje ili zrakoplov pod njihovom komandom i otpočeti istragu ukoliko za to postoji potreba.

(10) Ukoliko im je predočen odgovarajući dokaz, komandanti letačkih jedinica pokreću postupak za izricanje zaštitnih mjera u skladu sa propisima koji uređuju ovu oblast i Zakonom o upravnom postupku te o tome izvještavaju pretpostavljenu komandu.

(11) Na osnovu rezultata istrage, komandanti letačkih jedinica mogu poduzeti odgovarajuće zaštitne ili disciplinske mjere.

(12) O rezultatima istrage mora biti izviještena pretpostavljena komanda. Istu izvijestiti o predloženim ili poduzetim mjerama, izvedenim zaključcima, prirodi poduzetih disciplinskih mjera (ukoliko ih ima), kao i o drugim bitnim informacijama.

(13) Završni izvještaj mora doći do pretpostavljene komande u roku od 60 dana od dana kad je komandant primio obavještenja o navodnom kršenju propisa vezanih za letenje.

(14) Ukoliko prvo-pretpostavljeni komandant letačke jedinice ne može provesti istragu i poduzeti administrativne ili disciplinske mjere u predviđenom roku, dužan je dostaviti privremeni izvještaj u kojem će, između ostalog, obrazložiti detalje razloga kašnjenja.

(15) Rezultati istrage pripremljeni prema odredbama PLOS-a nisu za upotrebu van MO BiH.

(16) Imena članova posada vojnog zrakoplova uključenog u stvarne ili navodne slučajeve kršenja propisa vezanih za letenje će biti tretirani kao povjerljive informacije i neće biti puštane u javnost ili bilo koji odjel izvan MO BiH osim od strane odgovarajućeg organa.

(17) Svaka osoba koja primi zahtjev za davanje imena članova posade zrakoplova OS BiH treba proslijediti takve zahtjeve na MO BiH.

Član 127.
(Dokumenta za informiranje zrakoplovnih posada)

(1) Zrakoplovne jedinice će uspostaviti i voditi dokumentaciju o informiranje zrakoplovnog osoblja o informacijama neophodnim za sigurno izvođenje zrakoplovnih operacija.

(2) Zrakoplovno osoblje ima obavezu detaljno proučavati i poznavati ove dokumente.

(3) Dokumentacija je propisana Naputkom za rad letačkih operacija.

Član 128.
(Težina i balans zrakoplova)

(1) Prilikom prevoženja ljudstva ili tereta transportnim zrakoplovima strogo se pridržavati naputka za upravljanje određenim tipom zrakoplova, PZTSl, poruka o sigurnosti i tehničkih naputka po pitanju dozvoljene nosive težine odnosno balansa zrakoplova vodeći računa da se centar težišta ne pomjeri izvan dozvoljenog dijapazona.

(2) Za navedeno u stavu (1) je odgovoran vođa posade.

Član 129.
(Poruke o sigurnosti letenja)

(1) Poruke o sigurnosti letenja su definira kao poruke koje se odnose na nedostatke ili opasnosti, stvarne ili moguće, koje mogu prouzrokovati povrede ili smrt osoblja, ili oštećenje zrakoplova, komponenti ili dijelova, kada su utvrđeni sigurnosni uslovi srednjeg ili visokog rizika.

(2) MO BiH je nadležno za praćenje izdavanja poruka i biltena o sigurnosti letenja izdatih od strane proizvođača ili ovlaštenog servisa, prijem istih i distribuciju ka brigadi ZS i PZO.

(3) Komanda brigade ZS i PZO će osigurati slanje poruka o sigurnosti letenja potčinjenim jedinicama i nadležna je za izdavanje zabrane letenja zrakoplovima na koje se odnosi poruka ukoliko za to postoji potreba.

(4) Po saznanju ili obavještenju o uslovima visokog rizika za sigurnost letenja, Komandanti letačkih jedinica i jedinice za održavanje zrakoplova će:

a) pripremiti izmjene u publikacijama u skladu sa odgovarajućim pravilima,

b) izdati propratne poruke o sigurnosti letenja svim podređenim jedinicama sa svim potrebnim informacijama,

c) pripremiti instrukcije za obavještavanje kako bi se osiguralo brzo provođenje zahtjeva iz poruka o sigurnosti letenja,

d) pratiti da li je provođenje poruka o sigurnosti letenja u skladu sa zahtjevima koji su navedeni u poruci o sigurnosti letenja,

e) koordinirati izdavanje i vraćanje dijelova sa odgovarajućim kontrolnim inventurnim oznakama,

f) izvijestiti o provođenju poruka o sigurnosti letenja i problemima nastalim izvršavanjem poruka o sigurnosti letenja.

Član 130.
(Vrste poruka o sigurnosti letenja)

(1) Vanredna poruka kojom se odmah zabranjuje letenje zrakoplova, serija zrakoplova ili određenog dijela zrakoplova.

(2) Vanredna poruka se javlja kada postoje rizični uslovi koji mogu da prouzrokuju katastrofalne nesreće koje mogu rezultirati ranjavanjem ili smrću osoblja, oštećenjem ili uništavanjem zrakoplova.

(3) Vanredna poruka se koriste samo za zabranu letenja.

(4) Nakon vanredne poruke uvijek slijedi operativna ili tehnička poruka.

(5) Operativna poruka može zabraniti letenje zrakoplova iz operativnih razloga, koji nisu vanredni, da bi se otklonili nedostaci koji utiču na funkcioniranje zrakoplova, što može uključivati procedure letenja, operativna ograničenja ili druge smjernice.

(6) Tehnička poruka može biti izdana u cilju zabrane letenja zbog materijalnih uslova ili uslova održavanja.

(7) Tehnička poruka može biti nezavisna ili može slijediti nakon vanredne poruke o sigurnosti letenja.

(8) Korektivne radnje zahtijevane tehničkom porukom moraju biti izvršene u predviđenom roku.

(9) Tehničke poruke mogu sadržavati sljedeće:

a) korektivna djelovanja koja ne uključuju izmjene na konfiguraciji,

b) modifikaciju na zrakoplovu, komponentama i rezervnim dijelovima,

c) zahtjeve za jednokratnom inspekcijom zrakoplova, komponenti ili rezervnih dijelova,

d) zahtjeve za zamjenu dijelova ili komponenti.

Član 131.
(Izuzeci od propisa poruka o sigurnosti letenja)

(1) Komandanti letačkih jedinica, a na osnovu odobrenja Komande brigade ZS i PZO mogu odrediti privremene izuzetke koji se odnose na zahtjeve iz poruke o sigurnosti letenja.

(2) Izuzeci mogu nastati samo u slučaju borbenih operacija ili u slučajevima katastrofa ili drugih vanrednih situacija koje su toliko hitne da poništavaju posljedice nastavka korištenja zrakoplova.

Član 132.
(Izvještavanje po poruci o sigurnosti letenja)

Izvještavanje će biti izvršeno u skladu sa zahtjevima iz poruke o sigurnosti letenja.

Član 133.
(Izdavanje i ukidanje zabrane letenja zrakoplova)

(1) Kada poruka o sigurnosti letenja zabranjuje letenje svih zrakoplova i sadrži upute o automatskom izdavanju zabrane letenja za zrakoplove, sa svih sredstava će biti ukinuta zabrana samo po završetku svih predviđenih radnji ili na osnovu izuzeća izdanog od strane Komande brigade ZS i PZO.

(2) Kada prvobitna poruka o sigurnosti letenja ne sadrži korektivna djelovanja ili instrukcije za izdavanje zabrane letenja zrakoplova, Komanda brigade ZS i PZO će izdati odgovarajuće prateće instrukcije.

(3) U nedostatku instrukcija, zrakoplovi, komponente i rezervni dijelovi koji podliježu zabrani letenja navedenoj u poruci o sigurnosti letenja, neće biti oslobođeni zabrane letenja osim kako je navedeno u izuzecima od propisa poruka o sigurnosti letenja.

POGLAVLJE VI. VANREDNI DOGAĐAJI U LETU


Član 134.
(Vanredni događaji – opće odredbe)

(1) Vanredni događaji za vrijeme leta, u smislu ovog pravila, su događaji uslijed kojih zrakoplov dolazi u opasnost, kao i vanredne okolnosti koje posredno ili neposredno ugrožavaju sigurnost letenja zrakoplova.

(2) Pilot i ostali članovi posade zrakoplova dužni su da poznaju postupke u vanrednim događajima u letu i da sistematskim vježbama na zemlji i u zraku održavaju navike u primjeni tih postupaka.

(3) Postupci posade u vanrednom događaju u letu zavise od vrste vanrednog događaja, tipa zrakoplova, uslova leta i raspoloživog vremena, a propisani su ovim pravilom, naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova, instrukcijom za korištenje aerodroma i drugim aktima.

(4) Dužnost posade u svim vanrednim događajima je da prvo sačuva živote ljudi u zrakoplovu i na zemlji, a zatim da spašava zrakoplov i vodi računa o oštećenjima na zemlji.

(5) Brifing oficir, dežurni letenja i rukovodilac na poligonu dužni su da u potpunosti, a kontrolor letenja na tornju u potrebnom obimu, poznaju postupke pilota u vanrednom događaju u letu i da blagovremenim, stručnim i jasnim naputcima pruže pomoć posadi.

(6) U vanrednom događaju u letu, ako bi dalje produženje leta moglo da ima teške posljedice po sigurnost putnika i posade, pilot (vođa) zrakoplova, zavisno od vrste vanrednog događaja, uslova leta i drugih okolnosti, dužan je da izvrši prinudno slijetanje ili da naredi prinudno napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom.

(7) U svim slučajevima, kad god za to ima mogućnosti, dužnost je pilota (vođe) zrakoplova da o nastalom vanrednom događaju i primjeni vanrednih postupaka obavijesti nadležnu službu KL.

(8) Obavještenje o nastalom vanrednom događaju sadrži:

a) signal opasnosti (MAYDAY ili PANPAN) 3 puta,

b) kontrola kojoj se upućuje poziv,

c) pozivni znak,

d) vrstu vanrednog događaja i stepen opasnosti,

e) postupak koji namjerava da preduzme radi izbjegavanja ili umanjenja opasnosti,

f) stvarnu ili proračunatu poziciju zrakoplova,

g) brzinu, visinu leta i kurs.

(9) Kad zrakoplovu prijeti neposredna opasnost, pilot odmah uključuje uređaj za upozorenje na opasnost, ako zrakoplov takvim uređajem raspolaže.

(10) Nadležni organ KL, kad od pilota zrakoplova primi signal opasnosti, dužan je da uključi raspoloživa ZNS, da pomoću radara odredi poziciju zrakoplova u opasnosti i pilotu tog zrakoplova pruži pomoć suglasno njegovom zahtjevu.

(11) Zabranjuje se radio-saobraćaj na frekvenciji (kanalu) radio-veze na kome je emitiran signal opasnosti, izuzev po odobrenju nadležne službe KL.

(12) Ako nadležna služba KL ne odgovori na signal opasnosti, pilot zrakoplova koji je tu poruku čuo dužan je da je prenese toj službi i da, prema potrebi, bude posrednik u prenošenju poruka.

(13) Pilot zrakoplova u opasnosti, kada opasnost prođe, dužan je da o tome obavijesti nadležnu službu KL.

Član 135.
(Vrste vanrednih događaja)

(1) Najkarakterističniji vanredni događaji u letu su:

a) nepravilan rad motora i kvar uređaja na zrakoplovu,

b) požar na zrakoplovu,

c) sudar zrakoplova,

d) naglo pogoršavanje zdravlja ili ranjavanje člana posade (putnika),

e) gubitak orijentacije,

f) pad zrakoplova u nepravilan položaj,

g) iznenadni ulazak zrakoplova u zonu nepovoljnih meteoroloških uslova za letenje,

h) prekid radio-veze,

i) prinudno slijetanje,

j) prinudno napuštanje zrakoplova.

Član 136.
(Nepravilan rad motora i kvar uređaja na zrakoplovu)

(1) U slučaju nepravilnog rada motora i kvara uređaja na zrakoplovu u toku voženja i fazi zaleta u polijetanju, pilot je dužan, ako to uslovi dozvoljavaju, da prekine zadatak, obavijesti AKL i vrati se na stajanku.

(2) U slučaju nepravilnog rada motora i kvara uređaja na zrakoplovu koji je primijećen poslije uzleta ili u toku leta, pilot je dužan da postupi prema naputku za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova.

(3) Zabranjuje se vršenje zaokreta radi povratka na PSS ispod visina propisanih naputkom za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova i instrukcijom za korištenje aerodroma.

(4) U slučaju kada je pilot primijetio nepravilan rad motora ili kvar uređaja na zrakoplovu u fazi približavanja za slijetanje, dužan je da od nadležnog organa KL zahtjeva prvenstvo slijetanja i pomoć, ako mu je potrebna.

Član 137.
(Požar na zrakoplovu)

(1) U slučaju požara na zrakoplovu, zavisno od uslova leta i mjesta požara, pilot postupa prema naputku za upravljanje dotičnim tipom zrakoplova.

(2) Poslije uspješnog gašenja požara na zrakoplovu, zabranjuje se ponovno pokretanje motora.

(3) Ako pilot nije ugasio požar na zrakoplovu, poduzima mjere za prinudno slijetanje ili prinudno napuštanje zrakoplova, poduzimajući moguće mjere sigurnosti naseljenih mjesta, a nadležnu službu KL obavještava o odluci i poziciji.

Član 138.
(Sudar zrakoplova)

(1) U slučaju sudara zrakoplova za vrijeme leta ili oštećenja uslijed udara u pticu ili neki leteći objekat, odnosno oštećenja nastalih uslijed ulaska zrakoplova u gradonosni oblak, pilot je dužan da obavijesti nadležnu službu KL i poduzme druge mjere suglasno naputku za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

(2) Ako, uslijed oštećenja zrakoplov nije sposoban za dalje siguno letenje pilot (vođa) zrakoplova vrši prinudno slijetanje ili naređuje, odnosno pristupa prinudnom napuštanju zrakoplova iskakanjem padobranom.

Član 139.
(Naglo pogoršanje zdravlja ili ranjavanje člana posade (putnika))

(1) U slučaju naglog pogoršanja zdravlja ili ranjavanja pilota, člana posade ili putnika, pilot (vođa) zrakoplova je dužan da prekine zadatak, javi nadležnoj službi KL o slučaju i izvrši slijetanje na najbliži aerodrom gdje se može bolesnom (ranjenom) pružiti medicinska pomoć.

(2) Ako je zrakoplov višesjed, a kapetan posade povrijeđen, upravljanje zrakoplovom preuzima drugi pilot i postupa na isti način.

Član 140.
(Gubitak orijentacije)

(1) Gubitak orijentacije je stanje kada pilot ne može da utvrdi poziciju zrakoplova u odnosu na orijentire na zemlji i ne zna kojim kursom treba da leti da bi izvršio zadatak, odnosno da bi sletio na aerodrom baziranja ili neki drugi aerodrom.

(2) U slučaju gubitka orijentacije pilot zrakoplova je dužan da na osnovu preostale količine goriva utvrdi vrijeme mogućeg trajanja leta i da od nadležne službe KL zahtjeva pomoć za uspostavljanje orijentacije.

(3) Ako i pored pomoći nadležne službe KL i provjerom navigacijskih elemenata nije utvrđena pozicija zrakoplova, pilot pristupa uspostavljanju orijentacije na način razrađen u pripremi letenja, pri čemu zauzima i održava elemente leta koji najbolje odgovaraju izabranom načinu uspostavljanja orijentacije i obezbjeđenju najdužeg trajanje leta.

(4) Kada prilikom grupnog letenja vođa grupe izgubi orijentaciju, vođenje grupe preuzima njegov zamjenik ili pratilac koji nije izgubio orijentaciju.

(5) Vođa grupe može ponovo da preuzme vođenje grupe samo ako je utvrdio poziciju zrakoplova u odnosu na orijentire na zemlji.

(6) Ako svi piloti grupe izgube orijentaciju, vođa grupe poduzima mjere za uspostavljanje orijentacije.

(7) Kada orijentacija nije uspostavljena, a preostala količina goriva nije dovoljna za nastavak leta, pilot zrakoplova (piloti grupe) vrše prinudno slijetanje iz predostrožnosti na izabrani teren, a kada za to ne postoje uslovi, vođa grupe naređuje napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom i sam to čini.

(8) Pilot helikoptera može da izvrši slijetanje na pogodan teren, uspostavi orijentaciju i nastavi let.

Član 141.
(Pad zrakoplova u nepravilan položaj)

(1) U slučaju pojave lažnih osjećaja pilota o položaju zrakoplova u zračnom prostoru ili u slučaju pada zrakoplova u nepravilan položaj, pilot je dužan da sačuva prisebnost i postupi prema naputku za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

(2) Ako pilot ne uspije da dovede zrakoplov u normalan položaj do visine propisane naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova, naređuje (vrši) napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom.

Član 142.
(Iznenadni ulazak zrakoplova u zonu NMU za letenje)

(1) U slučaju kada zrakoplov iznenada dospije u zračni prostor gdje postoje nepovoljni meteorološki uslovi za letenje, pilot je dužan da odgovarajućim manevrom izvede zrakoplov iz tog prostora i produži let izbjegavajući ponovan ulazak u nepovoljne meteorološke uslove za letenje.

(2) Ako to nije moguće, pilot je dužan da prekine zadatak, vrati zrakoplov na polazni, alternativni ili neki drugi aerodrom i da o tome obavijesti nadležnu službu KL.

Član 143.
(Prekid radio-veze)

(1) Radio veza sa pilotom zrakoplova smatra se prekinutom ako se na više puta ponovljeni poziv pilot nije javio za 5 minuta.

(2) Pilot zrakoplova kod koga nastane prekid radio-veze za vrijeme voženja ka PSS radi polijetanja vraća se na stajanku.

(3) Ako u toku vožnje nastupi prekid radio-veze kod vođenja grupe, cijela grupa vraća se na stajanku.

(4) Radi uspostavljanja radio-veze sa pilotom sa kojim je ona prekinuta, nadležna služba KL dužna je da:

a) organizira pozivanje pilota na svim frekvencijama (kanalima) redio-veze kojima zrakoplov raspolaže,

b) naredi da se uključe raspoloživa ZNS, radarska sredstva i da, po mogućnosti, odredi poziciju zrakoplova,

c) nastavi sa davanjem naputka i objašnjenja pilotu zrakoplova,

d) obezbijedi pilotu zrakoplova prvenstvo slijetanja, a prema potrebi da uputi drugi zrakoplov radi pružanja pomoći i dovođenja zrakoplova na slijetanje.

(5) U slučaju kada se prekid radio-veze dogodi u aerodromskoj zoni, pilot zrakoplova postupa suglasno instrukciji za korištenje aerodroma.

(6) U slučaju prekida radio-veze van aerodromske zone, ako let vrši u PMU, pilot zrakoplova nastavlja let suglasno planu leta, ukoliko nije drukčije određeno zadatkom za let, s tim što je dužan da intenzivnije osmatra zračni prostor.

(7) U slučaju prekida radio-veze van aerodromske zone ako se let vrši u SMU prema pravilima za instrumentalno letenje, pilot je dužan da održava elemente leta koje mu je do određenog orjentira ili ZNS odredila nadležna služba KL, a u daljem toku leta saglasno zadatku ili planu leta.

(8) U slučaju kada u grupnom letenju nastupi prekid radio-veze na zrakoplovu vođe grupe, vođenje grupe i održavanje radio-veze sa nadležnom službom KL preuzima zamjenik vođe grupe.

(9) Sporazumijevanje između vođe grupe i pratioca u slučaju prekida radio-veze, vrši se vizuelnim signalima (Aneks 4).

(10) Ako prekid radio veze nastupi i kod zamjenika vođe grupe (vođe para), zadatak se prekida, a vođenje grupe na aerodrom slijetanja i održavanje veze sa nadležnom službom KL preuzima pilot u grupi koji nema prekid radio-veze.

(11) U svim slučajevima prekida radio-veze, pilot je dužan da preko radio predajnika nastavi da obavještava nadležnu službu KL o svim tačkama leta suglasno zadatku i planu leta, kao i o postupcima koje namjerava da vrši.

Član 144.
(Prinudno slijetanje zrakoplova)

(1) Prinudno slijetanje je svako slijetanje zrakoplova koje nije predviđeno zadatkom.

(2) Prinudno slijetanje može da bude momentalno ili iz predostrožnosti.

(3) Momentalno prinudno slijetanje vrši se kada nastupi takav vanredan događaj koji onemogućava dalji let ili ne garantira sigurnost.

(4) Momentalno prinudno slijetanje se karakteriše veoma ograničenim vremenom za donošenje odluke, traženje, izbor i osmatranje terena za prinudno slijetanje, kao i nemogućnošću korištenja snage motora za ispravljanje proračuna za slijetanje pri njegovom otkazu.

(5) Prinudno slijetanje iz predostrožnosti vrši se u slučaju kada bi dalje produženje leta moglo usloviti momentalno prinudno slijetanje ili drugi vanredni slučaj koji bi prouzrokovao teške posljedice po putnike, posadu i zrakoplov.

(6) Prinudno slijetanje se može izvršiti na aerodrom (baziranja, alternativni, drugi aerodrom) ili van aerodroma (na izabrani teren ili površinu vode).

(7) Zabranjuje se produžavanje leta:

a) do potpunog utroška goriva,

b) sa nepravilnim radom motora ili kvarom na zrakoplovu koji može prouzrokovati momentalno prinudno slijetanje,

c) u nepovoljnim meteorološkim uslovima za letenje i SMU, ako pilot nije osposobljen za letenje u tim uslovima.

(8) U slučajevima iz stava (7) pilot je dužan da prekine dalji let i izvrši prinudno slijetanje iz predostrožnosti na najbliži aerodrom ili izabrani teren.

(9) Zabranjuje se prinudno slijetanje podzvučnim i nadzvučnim borbenim avionima na nepripremljene terene.

(10) Prinudno slijetanje na površinu vode vrši se sa zrakoplovom koji je predviđen za polijetanje i slijetanje na površinu vode, a ostalim zrakoplovima kada iz bilo kog razloga ne postoji mogućnost napuštanja zrakoplova iskakanjem padobranom.

(11) Nakon prinudnog slijetanja posada zrakoplova dužna je da:

a) organizira pružanje medicinske pomoći povrijeđenim licima,

b) izvijesti svoju i najbližu zrakoplovnu jedinicu o prinudnom slijetanju (mjesto, vrijeme, uzrok prinudnog slijetanja, stanje posade, putnika i zrakoplova, sredstva potrebna za opravku zrakoplova i mogućnost ponovnog polijetanja),

c) organizira obezbjeđenje i čuvanje zrakoplova uz pomoć najbliže vojne jedinice ili organa vlasti,

d) ne dozvoli uklanjanje ili mijenjanje tragova prinudnog slijetanja na zrakoplovu i na zemljištu do dolaska komisije za ispitivanje udesa,

e) u slučaju prinudnog slijetanja na teritoriju strane države, pilot (vođa) zrakoplova postupa na način propisan ovim pravilom, pravilima države na čijoj teritoriji je izvršeno prinudno slijetanje i važećim ICAO pravilima.

(12) Zabranjuje se polijetanje zrakoplova koji je prinudno sletio dok se ne ustanovi uzrok prinudnog slijetanja ili ne otkloni kvar.

(13) Probni let poslije prinudnog slijetanja i prelet izvodi probni pilot za dotični tip zrakoplova koji nije učestvovao u tom događaju.

(14) Ako pilot (vođa) zrakoplova u toku leta primijeti da je neki zrakoplov prinudno sletio van aerodroma, dužan je da o tome obavijesti nadležnu službu KL i saopći slijedeće podatke o zrakoplovu koji je prinudno sletio:

a) tip zrakoplova,

b) poziciju zrakoplova,

c) vrijeme kada je zrakoplov uočen,

d) stepen oštećenja i broj lica oko zrakoplova,

e) znaci koje upućuju preživjeli.

(15) Pilot (vođa) zrakoplova koji je primijetio da je neki zrakoplov prinudno sletio na površinu vode, dužan je da pored nadležne službe KL, po mogućnosti, obavijesti i posadu broda koja se nalazi u blizini zrakoplova koji je prinudno sletio.

(16) Ako pilot nije mogao da uspostavi radio-vezu sa brodom, dužan je da letom iznad broda skrene pažnju posadi broda na svoj zrakoplov, a zatim da letom u pravcu zrakoplova koji je prinudno sletio pokaže pravac kojim treba da se usmjeri brod.

(17) Sporazumijevanje između pilota zrakoplova u letu i posade zrakoplova koji je prinudno sletio vrši se znacima.

Član 145.
(Prinudno napuštanje zrakoplova)

(1) Prinudno napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom vrši se u svim vanrednim događajima propisanim ovim pravilom i naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova, kada nastane neposredna opasnost koja očigledno ugrožava sigurnost i živote putnika i posade, a prinudno napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom pruža više izgleda za spašavanje.

(2) Prinudno napuštanje zrakoplova iskakanjem padobranom, zavisno od uslova i okolnosti vrši se na osnovu naređenja vođe zrakoplova ili brifing oficira.

(3) Redoslijed prinudnog napuštanja zrakoplova iskakanjem padobranom je: lica koja se prevoze, članovi posade i na kraju pilot (vođa) zrakoplova.

(4) U slučaju kada lica koja se prevoze, odnosno članovi posade nemaju radio, signalnu ili ličnu vezu sa pilotom, a dalji ostanak u zrakoplovu ugrožava njihov život, oni napuštaju zrakoplov iskakanjem padobranom ne čekajući naređenje pilota (vođe) zrakoplova.

POGLAVLJE VII. SPRJEČAVANJE I ISPITIVANJE UDESA ZRAKOPLOVA


Član 146.
(Plan preventivnog djelovanja za sprječavanje zrakoplovnog udesa)

(1) Sve komande, organi i lica koja na bilo koji način učestvuju u organiziranju, izvođenju i obezbjeđenju letenja, dužni su da poduzimaju sve mjere za sprječavanje udesa zrakoplova.

(2) Mjere za sprječavanje udesa zrakoplova se dijele na opće i posebne.

(3) Opće mjere su preventivne i obuhvataju skup postupaka kojima se postiže potreban nivo teorijsko-stručne i praktične obučenosti za sigurno izvršavanje letačkih zadataka, a nisu vezane za konkretan udes.

(4) Posebne mjere za sprječavanje udesa obuhvataju sve postupke koji se poduzimaju poslije svakog udesa.

(5) Posebne mjere treba stalno da proširuju i dopunjavaju opće mjere.

(6) Svaka jedinica je dužna da izradi plan preventivnog djelovanja za sprječavanje zrakoplovnih udesa.

Član 147.
(Pojam i klasifikacija udesa)

(1) Udes zrakoplova je događaj koji nastupi od trenutka kad se jedno ili više lica ukrca u zrakoplov s namjerom da obavi let do iskrcavanja svih lica iz zrakoplova, a ima za posljedicu smrt ili tešku tjelesnu povredu jednog ili više lica u zrakoplovu ili van njega, uništenje zrakoplova, njegovo oštećenje ili oštećenje u većem obimu imovine na zemlji.

(2) Ne smatraju se udesom otkazi uređaja i dijelova opreme zrakoplova, prskanje gume, skretanje sa PSS ili staze za voženje, slijetanje iz predostrožnosti, oštećenje zrakoplova zbog dotrajalosti materijala, pod uslovom da nije bilo posljedica po posadu, putnike i zrakoplov i štete do određene vrijednosti pričinjene trećim licima.

(3) Klasifikacija udesa definirana je Naputkom za ispitivanje udesa i vanrednih događaja zrakoplova OS BiH.

(4) Uzroci udesa mogu biti:

a) ljudski faktor,

b) otkaz zrakoplovnog materijala,

c) neprijateljsko dejstvo,

d) ostali uzroci,

e) neutvrđen uzrok (neobjašnjeni ili nepoznati).

(5) S obzirom na posljedice po život ljudi i stepen oštećenja zrakoplova i imovine, udes može biti: oštećenje motora, oštećenje zrakoplova, lom motora, lom zrakoplova, uništenje zrakoplova, oštećenje imovine, ranjavanje ili onesposobljavanje posade, smrt posade, ranjavanje ostalih lica i smrt ostalih lica.

(6) Kao nestao, u smislu odredbi PL OS BiH smatra se onaj zrakoplov koji u vremenu najdužeg mogućeg trajanja leta, računajući od posljednjeg polijetanja, nije stigao na cilj, a ne zna se da li je pretrpio udes.

Član 148.
(Ispitivanje udesa)

(1) Ispitivanje udesa obuhvata postupke svih učesnika u procesu izvršenja letačkog zadatka koji su detaljno propisani Naputkom za ispitivanje udesa i vanrednih događaja zrakoplova OS BiH.

(2) Organizacija ispitivanja udesa sadrži načela i postupke za utvrđivanje okolnosti pod kojima se udes dogodio, analizu i zaključak o uzrocima i krivcima za udes, kao i prijedlog mjera za sprječavnje sličnih udesa.

(3) Za udese koji su nastali u ratu na sopstvenoj ili savezničkoj teritoriji vrši se samo osnovno ispitivanje, a dopunsko po potrebi.

(4) Udesi nastali na neprijateljskoj teritoriji se ne ispituju, već se samo evidentiraju.

POGLAVLJE VIII. SISTEM I OPREMA ZA ZAŠTITU I PREŽIVLJAVANJE POSADA ZRAKOPLOVA


Član 149.
(Opće odredbe)

Ovo poglavlje ustanovljava odgovornosti, pravila i procedure za upotrebu i održavanje Sistema za preživljavanje posada (u daljem tekstu ALSS – Aviation Life Support System).

Član 150.
(Nadležnosti i odgovornosti vezane za ALSS)

(1) Komanda brigade ZS i PZO:

a) propisuje procedure i pravila vezana za ALSS,

b) obezbjeđuje obučeno osoblje za održavanje i inspekciju opreme za preživljavanje posada (u daljem tekstu ALSE - Aviation Life Support Equipment).

(2) Komande letačkih jedinica su nadležne za obezbjeđenje održavanja ALSE i odgovarajuće obuke koja je proporcionalna misiji, veličini jedinice i radnom okruženju.

(3) Zrakoplovni oficiri za ALSE je odgovoran za opći uvid i nadgledanje ALSS za ličnu podršku i koordinaciju sa odjeljenjima štaba i sa komandantima letačkih jedinica oko pitanja koja se tiču ALSS.

(4) Isti je zadužen da asistira, savjetuje i predstavlja komandanta u svim stavkama koje se tiču zrakoplovnog sistema za ličnu podršku.

(5) Zrakoplovni ljekari ili savjetnici za zrakoplovnu medicinu su odgovorni za:

a) psihološku obuku osoblja zrakoplovnih posada,

b) medicinske aspekte obuke preživljavanja za osoblje letačkih posada,

c) nadgledanje ALSE, posebno ispravnost medicinskog dijela opreme kao i poznavanje procedura i upotrebe ALSE od strane letačkog osoblja.

(6) Zrakoplovni oficiri za sigurnost letenja nadgleda sve zrakoplovne aktivnosti u cilju obezbjeđenja ispravne upotrebe zaštitne odjeće i ALSE.

(7) Zrakoplovni tehničari i specijalisti za ALSE održavaju ALSE, pomažu i savjetuju po svim pitanjima vezanim za ALSS.

Član 151.
(Opis sistema za preživljavanje posada zrakoplova - ALSS)

(1) Sistem za ličnu podršku se sastoji od komponenti opreme, tehnika i obuke koja obezbjeđuje zrakoplovnim posadama najbolje moguće letačko okruženje.

(2) Sistem za ličnu podršku je sačinjen od 3 podsistema:

a. Osnovna oprema za ličnu podršku i zaštitu posada zrakoplova

b. Podsistem za napuštanje zrakoplova u slučaju udesa

c. ALSE za preživljavanje posada poslije prinudnog slijetanja ili obaranja zrakoplova

(3) Osnovna oprema za ličnu podršku i zaštitu posada zrakoplova pruža optimalnu podršku, zaštitu i udobniji let letačkom osoblju.

(4) Osnovna oprema za ličnu podršku i zaštitu posada zrakoplova između ostalog sadrži: letačku odjeću, borbeni komplet pancirnih prsluka za posadu, sisteme za kisik, zaštitna sredstva za oči i opremu za podršku (baterijske lampe, PP aparati, kompleti prve pomoći...).

(5) Podsistem za napuštanje zrakoplova u slučaju udesa uključuje uređaje za odvajanje vrata i poklopca kabine, noževe za razbijanje, sjekire i opremu za spašavanje prilikom udesa.

(6) Oprema podsistema za napuštanje zrakoplova u slučaju udesa može da sadrži: izbacuje sjedišta i sredstva za kontrolirano napuštanje zrakoplova (tobogani za izlazak sa strane i ljestve za posadu).

(7) ALSE za preživljavanje posada poslije prinudnog slijetanja ili obaranja zrakoplova

namijenjena je da omogući preživljavanje poslije udesa ili prinudnog slijetanja letačkim posadama i drugim putnicima kao i pri napuštanju, bijegu i oporavku u svim sredinama.

Član 152.
(Oprema za preživljavanje posada – ALSE oprema)

(1) Oprema za preživljavanje posada se koristi u skladu sa ovim pravilom i ustanovljenim operativnim procedurama (SOP).

(2) ALSE oprema je dizajnirana za pomoć u preživljavanju posade i putnika zrakoplova u uslovima izvršavanja letačkih zadataka.

(3) ALSE oprema povećava efikasnost izvršenja misije, osigurava sredstva za sigurnost i pouzdanost prilikom preživljavanja posade i putnika u vanrednim ili borbenim situacijama.

(4) ALSE oprema može da sadrži: odjeću za preživljavanje, uređaje za lociranje udesa (elektronski odašiljači, svjetlosni farovi, uređaji za vizuelnu i zvučnu signalizaciju i radio uređaji za traženje i spašavanje), opremu za spašavanje (spasilačko sjedište, pojasevi, kuke za spašavanje itd), opremu za preživljavanje (kompleti i prsluci za preživljavanje, oružje, vreće za spavanje, čamci za spašavanje) i signalne uređaje (rakete, bljeskalice, zemaljske signalne ploče).

Član 153.
(Sigurnosna oprema)

Sigurnosna oprema (kompleti prve pomoći, PP aparati, noževi za lomljenje pleksiglasa, vatrogasne sjekire i dr.) će biti instalirana u zrakoplove OS BiH, u skladu sa naputkom za upravljanje određenim tipom zrakoplova.

Član 154.
(Sistem za zrak – zrakoplov sa kabinom koja nije pod pritiskom)

(1) Pri letenju zrakoplova koji nemaju presurizovane kabine i putnički prostor posade zrakoplova i putnici moraju koristiti kiseoničku opremu na slijedeći način:

a) na letovima dužim od 1 sat, iznad 3000 metara barometarske visine letačke posade zrakoplova,

b) na letovima dužim od 30 minuta, iznad 3500 metara barometarske visine letačke posade zrakoplova,

c) za bilo koji vremenski period na letovima iznad 4500 metara barometarske visine letačke posade zrakoplova i ostali putnici,

d) za letove iznad 5500 metara barometarskog pritiska, članovi letačke posade će udisati čisti kiseonik,

e) Kada postoje uslovi posade zrakoplova će prije leta uzimati 100 % kisik u glasovitom agregatnom stanju, sa izvora pod visokim pritiskom ili kiseoničkog sistema u zrakoplovu,

f) uzimanje kiseonika prije leta neće trajati duže od 30 minuta na tlu,

g) povratak na mješavinu kisika iz sistema i vanjskog zraka je odobren u poniranju ispod 5500 metara barometarskog pritiska ako ostatak leta ne prelazi ovu visinu.

Član 155.
(Sistem za zrak – zrakoplov sa kabinom koja je pod pritiskom)

(1) Tokom leta, kabinski barometarski pritisak će biti održavan na ili ispod 3300 metara.

(2) Kao minimum, desetominutna zaliha kisika za slučaj nužde će biti na raspolaganju svim prisutnim u zrakoplovu, kada je zrakoplov iznad 4500 metara barometarske visine.

(3) Ako je kabinski pritisak izgubljen u letu na 4500 metara barometarske visine, odmah će se izvršiti poniranje na 3000 metara kabinskog barometarskog pritiska ili manje.

(4) U slučaju pada pritiska, kada faktori kao što su teren, vremenski uslovi ili potrošnja goriva sprječavaju poniranje koristi se dodatna zaliha kisika za slučaj nužde u zrakoplovu.

(5) Iznad 7000 metara barometarske visine, maske za zrak će biti spojene i spremne za upotrebu.

(6) Posade borbenih zrakoplova će na navedenim visinama obavezo koristiti maske za zrak.

Član 156.
(Zaštitna odjeća i oprema)

(1) Nošenje odgovarajuće letačke odjeće otporne na vatru uključuje spuštene rukave i korištenje letačkih rukavica otpornih na vatru.

(2) Dijelovi odjeće za određena geografska područja su navedeni u odgovarajućim priručnicima i odobreni su kada je to potrebno u određenim klimatskim uslovima.

(3) Tokom izvršavanja letačkih dužnosti svi letači će nositi sljedeću odjeću i opremu:

a) kožne čizme,

b) letačka kaciga,

c) letačko odijelo – kombinezon,

d) letačke rukavice,

e) donje rublje otporno na vatru (vuneno, pamučno ili NOMEX),

f) pilotski sat,

g) letački nož

h) identifikacijske pločice.

i) anti-G odijelo (po potrebi)

j) odijelo za visinske letove (po potrebi)

(4) Putnici će koristiti odobrene uređaje za zaštitu sluha.

Član 157.
(Pojasevi i ostala sigurnosna oprema)

(1) Pilot – kapetan posade dužan je provjeriti:

a) da su postavljena sjedišta i pojasevi za svakog putnika u zrakoplovu,

b) da su putnici u sjedištima i da su vezani pojasevima i ramenim pojasevima ukoliko su ovi postavljeni, tokom polijetanja, slijetanja i turbulencije,

c) da pacijenti na nosilima budu osigurani sigurnosnim pojasevima tokom polijetanja, slijetanja i turbulencije,

(2) Članovi posade za komandama su dužni biti osigurani ispravno podešenim pojasevima prema naputku za određeni zrakoplov.

(3) Ostali članovi posade su obavezni nositi odobrene sigurnosne pojaseve umjesto pojaseva za vezivanje ako to zahtijeva zadatak.

(4) Zadaci sa padobranima, spuštanje konopcima i zadaci ubacivanja i izvlačenja (npr. zadaci za specijalne namjene ubacivanja/izvlačenja konopcem) mogu se izvršavati bez postavljenih sjedišta.

Član 158.
(ALSE Shop - Osnovna ALSE oprema – ALSE prsluk)

(1) U ALSE shopu oformljeni su ALSE prsluci koji služe adekvatnom i potpunom izvršenju zadataka u odnosu na veličinu jedinice, zadataka koje jedinica obavlja i opremu koju posjeduje.

(2) U sastav jednog prsluka (narandžasti/zeleni) ulazi sljedeća oprema:

a) pištaljka,

b) ogledalo koje baca odbljesak 10 nm, drži se oko vrata u toku upotrebe,

c) bljeskalica,

d) crijevo za napuhavanje kod prinudnog slijetanja na vodu,

e) medicinska oprema, prvi zavoj, sterilne gaze, tuferi za zaustavljanje krvarenja,

f) posuda za vodu, spremanje jela,

g) elastični zavoj,

h) višenamjenski konopac,

i) žica i aluminijska folija,

j) ljepljiva traka za višestruku upotrebu,

k) lakozapaljivi komadi drveta,

l) upaljač,

m) esmarhova poveska,

n) upaljač za piropatronu za automatsko napuhavanje kod prinudnog slijetanja na vodu,

o) baterijska lampa,

p) tečnost protiv insekata,

q) mast za opekotine,

r) tečnost za opekotine,

s) tableta za prečišćavanje vode,

t) nož,

u) upaljač,

v) VHF/ FM predajnik na frekvenciji 121.500 sa predajom 48 sati.

Član 159.
(ALSE Shop - Ostala ALSE oprema)

(1) Pored osnovne ALSE opreme koja se nalazi u ALSE prslucima u ALSE shopu se nalazi uskladištena i ostala ALSE oprema koju koriste piloti u zavisnosti od zadatka na koji idu i vremena koje će provesti na zadatku.

(2) U sastavu ostala ALSE oprema nalazi se sljedeće:

a) potkapa narandžasta,

b) rukavice narandžaste,

c) panel marker,

d) narandžasti najlon za šator,

e) longeta,

f) termalna kabanica za tijelo,

g) kocka za osvjetljavanje, grijanje i kuhanje.

Član 160.
(ALSE Shop - Ostala oprema)

(1) U okviru ALSE shopa nalazi se uskladištena i ostala letačka oprema koja je potrebna za kvalitetno i točno izvršavanje letačkih zadataka sa sljedećim sastavom:

a) dodatak na kacigu za instumentalno letenje (HUD),

b) sistem pozicioniranja pomoću satelita (GPS),

c) pokazivač vjetra,

d) radio i svjetlosna oprema,

e) antifoni,

f) slušalice,

g) oprema za noćni start,

h) kofer za ispitivanje zrakoplovnog udesa,

i) svjetlo za toranj,

j) ručni pokazivač brzine vjetra.

POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 161.
(Prilozi PL OS BiH)

Slijedeći aneksi su sastavni dio ovog PL OS BiH:

a) Aneks 1 – Klase zračnog prostora

b) Aneks 2 – Sheme označavanja manevarskih površina svjetlosno-signalnim sredstvima sa prilozima: 2, 2a, 2b, 2c, 2d, 2e, 2f, 2g, 2h, 2i, 2j, 2k.

c) Aneks 3 - Signali za vezu između pilota i tehničara (signaliste) zrakoplova

d) Aneks 4 - Signali za vezu između pilota u grupi

e) Aneks 5 - Oprema za instrumentalno letenje

f) Aneks 6 - Zahtjevi za opremu u zrakoplovu za prilaze kategorije II

g) Aneks 7 - Nivoi leta

h) Aneks 8 - Lista skraćenica korištenih u ovom PL OS BiH

Član 162.
(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ovog PL OS BiH prestaje važiti PL OS BiH broj 06-02-3-4219/10 od 27.09.2010. godine.

Član 163.
(Stupanje na snagu)

Ovo Pravilo stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 06-02-3-1338-1/17
13. marta 2017. godine
Sarajevo


Ministar
Marina Pendeš, s. r.
























































KLASE ZRAČNOG PROSTORA



Zračni prostori u nadležnosti ATS-a klasificiraju se i označavaju u skladu sa sljedećim:
Klasa A. Dozvoljeni su samo IFR letovi, svim letovima se pružaju usluge kontrole letenja i razdvajaju se jedni od drugih.
Klasa B. Dozvoljeni su VFR i IFR letovi, svim letovima se pružaju usluge kontrole letenja i razdvajaju se jedni od drugih.
Klasa C. Dozvoljeni su IFR i VFR letovi, svim letovima se pružaju usluge kontrole letenja i IFR letovi se razdvajaju od drugih IFR letova kao i od VFR letova. VFR letovi se razdvajaju od IFR letova i dobijaju informacije o saobraćaju u pogledu drugih VFR letova.
Klasa D. Dozvoljeni su IFR i VFR letovi, i svim letovima se pružaju usluge kontrole letenja, IFR letovi se razdvajaju od drugih IFR letova i dobijaju informacije o saobraćaju u pogledu VFR letova, VFR letovi dobijaju informacije o saobraćaju u pogledu svih drugih letova.
Klasa E. Dozvoljeni su IFR i VFR letovi, IFR letovima se pružaju usluge kontrole letenja i razdvajaju se od drugih IFR letova. Svi letovi dobijaju informacije o saobraćaju u mjeri u kojoj je to potrebno. Klasa E se ne koristi u kontroliranim zonama.
Klasa F. Dozvoljeni su IFR i VFR letovi, svi uključeni IFR letovi dobijaju savjetodavne usluge kontrole letenja a svi letovi dobijaju, na zahtjev, usluge informiranju u letu.
Klasa G. Dozvoljeni su IFR i VFR letovi, i pružaju im se, na zahtjev, usluge informiranja u letu.


ANEKS 2


SHEME OZNAČAVANJA MANEVARSKIH POVRŠINA SVJETLOSNO-SIGNALNIM SREDSTVIMA


PRILOZI ANEKSA 2:


Prilog 2 - Načelna shema dnevnog starta na PSS sa prirodnom podlogom za mlazne avione,
Prilog 2a - Načelna shema dnevnog i noćnog starta na PSS sa vještačkom podlogom,
Prilog 2b - Načelna shema dnevnog starta na PSS sa prirodnom podlogom za klipne avione,
Prilog 2c - Načelna shema noćnog starta na PSS sa prirodnom podlogom,
Prilog 2d - Načelna shema starta na vodi,
Prilog 2e - Načelna shema dnevnog starta za helikoptere (za obuku i trenaž),
Prilog 2f - Načelna shema dnevnog starta za helikoptere (za školske uslove),
Prilog 2g - Svjetlosne kapije prijenosnog noćnog starta sa uređajem "HELIPAD",
Prilog 2h - Načelna shema noćnog starta za helikoptere sa upotrebom svjetlosnog uređaja "BARDING",
Prilog 2i - Načelna shema starta za polijetanje sa zaletom i slijetanje sa protrčavanjem,
Prilog 2j - Signalna sredstva,
Prilog 2k - Svjetlosne kapije bez bardinga





ANEKS 8
SKRAĆENICE


1. PL OS BiH- Pravilo letenja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine,
2. BiH - Bosna i Hercegovina,
3. OS BiH - Oružane snage Bosne i Hercegovine,
4. MO BiH - Ministarstvo odbrane BiH,
5. Z i PZO - Zrakoplovstvo i protivzračna odbrana,
6. SOF - Poruke o sigurnosti letenja,
7. ASAM - (Aviation Safety Action Message) Poruke za djelovanje po pitanju sigurnosti letenja,
8. AMAM - (Aviation Maintenance Action Message) Poruke za djelovanje po pitanju održavanja zrakoplova,
9. ZS i PZO - Zračne snaga i protivzračna odbrana,
10. ICAO - Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva,
11. GAT – (General Air Traffic) Opći zračni promet
12. OAT – (Operational Air Traffic) Operativni zračni promet
13. ZP - Zračni prostor,
14. ZNS - Zemaljska navigacijska sredstva,
15. BHDCA - Direkcija za civilnu zračnu plovidbu,
16. PLO - Program letačke obuke,
17. KL - Kontrola letenja,
18. AKL - Aerodromska kontrola letenja,
19. PZTSl - Pravilo zrakoplovno-tehničke službe,
20. PMU - VMC - Povoljni meteorološki uslovi,
21. SMU - IMC - Složeni meteorološki uslovi,
22. NMU - Nepovoljne meteorološke uslove,
23. PSS - Poletno-sletna staza,
24. GRB - Gađanje, raketiranje i bombardovanje,
25. AMC - Komandant zračne misije,
26. PZO - Protiv zračna odbrana,
27. VIP - (Very Important Person) Vrlo važna ličnost,
28. NOE (Nap-Of-The-Earth) - Blisko iznad zemlje,
29. VFR - Pravila vizuelnog letenja,
30. CVFR - Pravila specijalnog (kontrolisanog) vizuelnog letenja,
31. IFR - Pravila instrumentalnog letenja,
32. QFE - Pritisak sveden na nivo aerodroma,
33. QNH - Pritisak sveden na nivo mora,
34. QNE - Standardni atmosferski pritisak,
35. FLIP - Mapa instrumentalnog prilaza,
36. NOTAM - (Notice to airmen) Obavještenje za pilota,
37. VOR - (VHF Omnidirectional Range) Svesmjerno radio sredstvo za navigaciju,
38. ILS - (Instrument Landing System) Sistem za završno prilaženje na slijetanje,
39. FL - (Flight Level) - Nivo leta,
40. AGL - (Above Ground Level) - Iznad nivoa terena (stvarna visina),
41. VASP - Vanaerodromsko slijetanje i polijetanje,
42. MEDEVAC - Medicinska evakuacija,
43. CASEVAC - Evakuacija povrijeđenih (ranjenih) helikopterom koji nije opremljen za MEDEVAC letove,
44. ALSS - (Aviation Life Support System) Sistem za preživljavanje posada,
45. ALSE - (Aviation life support equipment) Oprema za preživljavanje posada.


Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!