Službeni glasnik BiH, broj 4/10

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija u predmetu broj AP 495/07, rješavajući apelaciju Đ. G., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simović, predsjednik Valerija Galić, potpredsjednica Seada Palavrić, potpredsjednica Krstan Simić, sudija Mirsad Ćeman, sudija na sjednici održanoj 14. oktobra 2009. godine donio je


ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU








Usvaja se apelacija Đ. G.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku, u postupku koji je prvobitno zaveden u Osnovnom sudu u Mrkonjić-Gradu pod brojem R-246/84, koji se sada vodi u Okružnom sudu u Banjoj Luci, u žalbenom postupku protiv Rješenja Osnovnog suda u Mrkonjić-Gradu broj 75 0 V 000 896 08 V.

Nalaže se Okružnom sudu u Banjoj Luci da bez daljnjeg odlaganja okonča postupak koji se vodi u tom sudu u žalbenom postupku protiv Rješenja Osnovnog suda u Mrkonjić-Gradu broj 75 0 V 000 896 08 V.

Nalaže se Okružnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE


I. Uvod


1. Đ. G. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Gornje Pecke, Općina Mrkonjić-Grad, kojeg zastupa Čedo Niškanović, advokat iz Banje Luke, podnio je 2. februara 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud). Apelant je podnio apelaciju zbog povrede prava na pravično suđenje u odnosu na "razuman rok" pri odlučivanju u postupku koji je zaveden u Osnovnom sudu u Mrkonjić-Gradu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pod brojem R-246/84. Postupak se sada vodi u žalbenom postupku protiv Rješenja Osnovnog suda broj 75 0 V 000 896 08 V i vodi se u Okružnom sudu u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud). Apelant je dopunio apelaciju 23. februara 2007. godine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom


45. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Mrkonjić-Gradu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) zatraženo je 27. februara 2007. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Od Okružnog suda je 20. februara 2009. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju kao i predmetni spis na uvid Ustavnom sudu.

46. Osnovni sud je odgovor na apelaciju dostavio 28. marta 2007. godine. Okružni sud je 13. marta 2009. godine dostavio odgovor na apelaciju i predmetni spis.

47. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantu 2. jula 2009. godine.

III. Činjenično stanje


48. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

49. Rješenjem Općinskog sekretarijata za imovinskopravne poslove i katastar nekretnina Mrkonjić-Grad (u daljnjem tekstu: Općinski sekretarijat) broj Up/1-473-8/83 od 15. juna 1983. godine od apelanta su izuzete određene nekretnine (u daljnjem tekstu: sporne nekretnine). Sporne nekretnine su izuzete u korist preduzeća "Energoinvest" RO "Rudnici boksita" Jajce - OOUR za eksploataciju Mrkonjić-Grad (u daljnjem tekstu: korisnik eksproprijacije).

50. Budući da stranke u Općinskom sekretarijatu nisu postigle sporazum u vezi sa visinom naknade za eksproprirano zemljište, predmet pod brojem R-246/84 ustupljen je Osnovnom sudu da odluči o naknadi.

51. U toku rata u Bosni i Hercegovini, tačnije 1995. godine, u požaru koji je zahvatio Osnovni sud uništen je predmet broj R.246/84. Na apelantov prijedlog od 15. augusta 2003. godine, Osnovni sud je donio Rješenje broj R.145/03 od 27. oktobra 2003. godine. Tim rješenjem je izvršena rekonstrukcija predmeta kompletiranjem raspoložive dokumentacije.

52. Nakon toga, Osnovni sud je donio Rješenje broj 246/84 od 1. septembra 2004. godine. Naime, tim rješenjem Osnovni sud je naložio apelantu da ispravi i dopuni prijedlog dostavljen ovom sudu 15. augusta 2003. godine, radi određivanja naknade za eksproprirane nekretnine u predmetu ovoga suda broj R.246/84.

53. Zatim, Rješenjem Osnovnog suda broj R.246/84 od 28. oktobra 2004. godine određeni su vještaci građevinske, šumarske i poljoprivredne struke. Oni su trebali da utvrde vrijednost stvari i nekretnina koje su predmet eksproprijacije, te da nalaz i mišljenje dostave sudu najkasnije do 1. decembra 2004. godine.

54. Na nalaze i mišljenja navedenih vještaka apelant-predlagač je 8. decembra 2004. godine Osnovnom sudu dostavio određene primjedbe.

55. Nakon provedene rasprave, Osnovni sud je donio Rješenje broj R 246/84 od 4. marta 2005. godine. Navedenim rješenjem Osnovnog suda apelantu je utvrđena naknada za eksproprirano zemljište u iznosu od 112.935,21 KM. Ovu naknadu korisnik eksproprijacije je dužan isplatiti apelantu sa kamatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate i to od dana presuđenja, tj. od 4. marta 2005. godine, pa do isplate, sve u roku od 15 dana nakon pravosnažnosti navedenog rješenja.

56. Protiv navedenog rješenja žalile su obje stranke, pa je Okružni sud donio Rješenje broj Gž-974/05 od 17. maja 2006. godine. Tim rješenjem Okružni sud je uvažio žalbe stranaka, ukinuo Rješenje Osnovnog suda broj R 246/84 od 4. marta 2005. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.

57. U ponovnom postupku Osnovni sud je donio Rješenje broj 075-0-V-06-000 089 od 27. novembra 2007. godine kojim je ponovo utvrđena naknada apelantu za eksproprirano zemljište u iznosu od 112.935,21 KM. Korisnik eksproprijacije je dužan isplatiti tu naknadu apelantu sa kamatom u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate i to od dana presuđenja, tj. od 27. novembra 2007. godine, pa do isplate.

58. Budući da su se obje stranke žalile na navedeno rješenje, Okružni sud je Rješenjem broj Gž-011-0-GŽ-08-000253 od 28. marta 2008. godine uvažio žalbe stranaka, ukinuo Rješenje Osnovnog suda broj 075-0-V-06-000 089 od 27. novembra 2007. godine i predmet opet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.

59. U ponovnom postupku Osnovni sud je donio Rješenje broj 75 0 V 000 896 08 V od 25. marta 2009. godine kojim je utvrđena naknada apelantu za eksproprirano zemljište u iznosu od 107.870,88 KM. Istim rješenjem je utvrđeno da je korisnik eksproprijacije dužan isplatiti apelantu i kamatu na utvrđeni iznos u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate, počevši od dana presuđenja, tj. od 25. marta 2009. godine, pa do isplate, sve u roku od 15 dana nakon pravosnažnosti navedenog rješenja.

60. Na Rješenje Osnovnog suda broj 75 0 V 000 896 08 V od 25. marta 2009. godine protivnik predlagača je 1. aprila 2009. godine podnio žalbu Okružnom sudu. Postupak povodom žalbe je u toku.

IV. Apelacija


a) Navodi iz zahtjeva


61. Apelant se žali na to da postupak utvrđivanja naknade za njegovo eksproprirano zemljište traje predugo. Smatra da mu je zbog toga povrijeđeno pravo na pravično suđenje u odnosu na "razuman rok" odlučivanja iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim navedenog prava, apelant smatra da su mu ovim postupkom povrijeđeni i pravo na život garantirano članom II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 2. Evropske konvencije, pravo na slobodu i sigurnost ličnosti iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije, pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na slobodu kretanja i prebivalište iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju.

62. S obzirom na to da je još 1983. godine, na prijedlog općinskih organa uprave, trebalo da se utvrdi visina naknade za eksproprirano zemljište, nedopustivo je, kako navodi apelant, da propustima, najprije upravnih pa onda i sudskih organa, taj postupak traje toliko dugo. Apelant navodi da mu je još prije 26 godine oduzeta imovina koja je navedena u rješenju o eksproprijaciji. Imovina se sastojala od 15.000 m zemlje u komadu, zatim od šume, livade, voćnjaka, privredne zgrade i objekta. Apelant ističe da su on i njegovi preci godinama živjeli od te imovine. Do 14. septembra 1990. godine raspravljalo se o tome koliku naknadu treba isplatiti apelantu. Zbog toga su provedena neophodna vještačenja i održano je 17 ročišta, ali konačno rješenje nije doneseno. Pošto je spis u toku rata uništen, apelant je 15. augusta 2003. godine predložio njegovu rekonstrukciju. Međutim, sud je nastavio sa istom praksom tako da apelant ni do danas nije dobio naknadu za eksproprirane nekretnine, a nekretnine i dalje uživa korisnik eksproprijacije. Kako u samom postupku apelant ne vidi ništa sporno, niti je sam predmet naročito složen, apelant se obraća Ustavnom sud sa zahtjevom da donese odluku o hitnom okončanju predmetnog spora.

b) Odgovori na apelaciju


63. U odgovoru Osnovnog suda se navodi da taj sud ne raspolaže tačnim podacima o datumu prijema apelantovog predmeta u postupku za naknadu za izuzete nekretnine zbog toga što je predmetni spis uništen u toku rata 1995. godine. Prema raspoloživim podacima (apelantovim priloženim zapisnicima za rekonstrukciju navedenog predmeta), predmet je vođen pod brojem R-246/84. Iznoseći dosadašnji tok postupka, Osnovni sud zaključuje da nije prekršio apelantova ustavna prava na koja se on poziva u apelaciji.

64. Okružni sud navodi da u konkretnom slučaju nije bilo proizvoljnosti u primjeni prava. Također, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i izvedene dokaze, materijalno pravo je pravilno primijenjeno. Dakle, sud zaključuje da u konkretnom predmetu nisu povrijeđena ustavna prava na koja se apelant žali.

e. Relevantni propisi


65. U Zakonu o parničnom postupku Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 58/03, 85/03 i 74/05) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Š...Ć

Član 235.

Rješavajući o žalbi, drugostepeni sud može:

Š...Ć

3) uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

Član 236.

U postupku povodom žalbe protiv rješenja shodno će se primjenjivati odredbe koje važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred drugostepenim sudom.

f. Dopustivost


66. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

67. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

68. Dalje, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

69. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 1, 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

g. Meritum


70. Apelant je, između ostalog, u apelaciji naveo da mu je u postupku pred redovnim sudovima prekršeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje


71. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

Š...Ć

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

72. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć

a.) Relevantni principi


73. Ustavni sud podsjeća na to da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta. Pri tome se mora voditi računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

74. Osim toga, prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka. Stalno vraćanje odluke na ponovno suđenje može pokazati da postoje ozbiljni nedostaci u organizaciji sudskog sistema (vidi Evropski sud, Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. jula 1997. godine, stav 64, Izvještaji 1997-IV).

b.) Period koji se uzima u obzir


75. Ustavni sud je u vlastitoj praksi, u vezi sa predmetima u kojima se apelanti žale na to da postupak traje nerazumno dugo, zaključio da nema nadležnost da razmatra period koji je prethodio 14. decembru 1995. godine, kao datumu kada je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na pravnu snagu. Naime, Ustavni sud ispituje samo postupak koji se vodio nakon tog datuma, budući da se samo taj period ratione temporis ubraja u nadležnost Ustavnog suda.

76. Apelant je 15. augusta 2003. godine podnio prijedlog za rekonstrukciju predmeta o utvrđivanju naknade za eksproprirane nekretnine, što je i učinjeno Rješenjem Osnovnog suda broj R.145/03 od 27. oktobra 2003. godine. Kako je apelant podnio prijedlog za rekonstrukciju predmeta poslije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno Evropske konvencije (14. decembar 1995. godine), Ustavni sud smatra da je relevantan period koji se u konkretnom slučaju može ispitati period od podnošenja prijedloga za rekonstrukciju predmeta, odnosno od 15. augusta 2003. godine, pa do donošenja ove odluke. Dakle, relevantan period je period od šest godina.

77. Postupak pred sudom nije još pravosnažno okončan, budući da je protivnik predlagača 1. aprila 2009. godine podnio žalbu Okružnom sudu na Rješenje Osnovnog suda broj 75 0 V 000 896 08 V od 25. marta 2009. godine.

c.) Analiza razumnosti trajanja postupka


78. U konkretnom slučaju se radi o postupku utvrđivanja naknade za eksproprirano zemljište. Ustavni sud smatra da predmetni postupak nije naročito složen, kako u pogledu činjeničnog stanja, tako i u pogledu pravnih pitanja.

79. U vezi sa apelantovim ponašanjem, Ustavni sud smatra da apelant nije doprinio dužini predmetnog postupka. Naime, apelant je predložio rekonstrukciju predmeta i aktivno učestvovao u radu suda u predmetnom sudskom postupku. Također, Ustavni sud smatra da je apelant tokom postupka urgirao da se predmetni postupak što prije okonča, te da je naglašavao da on predugo traje. Time je dodatno pokušao ishoditi da se postupak okonča u razumnom roku.

80. U vezi sa ponašanjem sudova, Ustavni sud ističe da je Osnovni sud Rješenje broj R. 246/84 od 4. marta 2005. godine donio tek nakon godinu dana i šest mjeseci od usvajanja prijedloga predlagača-apelanta za rekonstrukciju predmeta. Dalje, Ustavni sud je utvrdio da je nakon toga Osnovnom sudu predmet vraćen na ponovno suđenje uslijed "nedostataka zbog kojih se pravilnost i zakonitost predmeta ne mogu ispitati", kao i zbog toga što rješenje "nema razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na određivanje naknade za eksproprirane nekretnine u smislu odredaba Zakona o eksproprijaciji", što je značajno utjecalo na dužinu predmetnog postupka. Ustavni sud smatra da je Osnovni sud tri puta odlučivao o određivanju naknade za eksproprirane nekretnine, od čega dva puta nakon odluke Okružnog suda o ukidanju rješenja Osnovnog suda i vraćanja predmeta tom sudu na ponovni postupak. Razlozi za navedeno vraćanje su bili prvenstveno u tome "što je činjenično stanje u prvostepenom postupku ostalo nepotpuno utvrđeno". Također, te razloge Okružni sud nije mogao otkloniti otvaranjem rasprave imajući u vidu ograničenja propisana odredbom člana 236. Zakona o parničnom postupku RS ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 58/03, 85/03 i 74/05). S druge strane, iako je Okružni sud dva puta odlučivao o žalbi stranaka, nije mogao donijeti odluku kojom bi potvrdio prvostepeno rješenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zbog toga, on sam nije odgovoran za dužinu postupka. Konačno, nepotpuno utvrđeno činjenično stanje onemogućilo je drugostepenom sudu da pravilno primijeni pravo. Na osnovu navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je isključivo Osnovni sud svojim radnjama doprinio odugovlačenju predmetnog postupka.

81. Također, Ustavni sud naglašava da je za pravni sistem od fundamentalne važnosti vođenje postupka u okviru razumnog vremena. Naime, svako nepotrebno odugovlačenje često dovodi do, de facto, lišavanja pojedinca njegovih prava i gubitka djelotvornosti i povjerenja u pravni sistem. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da ne postoji razumno i objektivno opravdanje za ovakvo djelovanje Osnovnog suda. Također, Ustavni sud ističe da se period odlučivanja u sudskom postupku o određivanju naknade za apelantove eksproprirane nekretnine ne može smatrati "razumnim" u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Za to se odgovornim smatra Osnovni sud.

82. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da dužina konkretnog postupka, u periodu koji je Ustavni sud ispitao, ne zadovoljava zahtjev "razumnosti" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Također je zaključio da postoji kršenje prava na "suđenje u razumnom roku" kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

83. S obzirom na to da se u vrijeme donošenja odluke Ustavnog suda postupak za utvrđivanje naknade za ekspropriranu nekretninu ponovo nalazi na odlučivanju zbog žalbe protivnika predlagača u Okružnom sudu, Ustavni sud smatra da je potrebno naložiti Okružnom sudu da taj postupak hitno okonča.

Ostali navodi


84. U skladu sa zaključkom u vezi sa povredom člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati dio apelacije koji se odnosi na navodnu povredu prava na život, prava na slobodu i sigurnost lica, prava na dom, prava na imovinu i prava na slobodu kretanja i prebivališta, budući da te navode apelant nije posebno argumentirao.

h. Zaključak


85. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na suđenje u "razumnom roku" iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Povreda ovog prava se ogleda u tome što postupak za utvrđivanje naknade za eksproprirano zemljište traje šest godina nakon rekonstrukcije spisa, a nije okončan ni u vrijeme donošenja odluke Ustavnog suda, za šta redovni sud nije dao razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim.

86. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

87. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.


Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!