Službeni glasnik BiH, broj 28/14

Na osnovu člana 86. stav 2. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) i člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, donosi


PLAN HITNIH MJERA


ZA POSTUPANJE U SLUČAJU POJAVE SMEĐE TRULEŽI KROMPIRA (RALSTONIA SOLANACEARUM (SMITH) YABUUCHI ET AL)


OPĆE ODREDBE


Planom hitnih mjera (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se postupci za hitnu reakciju u slučaju pojave smeđe truleži krompira na teritoriju BiH (Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al) kod krompira, paradajza i ostalih biljaka za sadnju iz porodice Solanaceae.

Mjere iskorjenjavanja se primjenjuju kod svih subjekata angažovanih u proizvodnji, nabavci, preradi i prodaji, kada postoji sumnja ili potvrda laboratorijskog testa da je krompir inficiran ili je izvjesno da će biti inficiran smeđom truleži krompira (u daljnjem tekstu: STK).

Ovaj dokument služi kao plan hitnih mjera za iskorjenjavanje i sprečavanje širenja STK. Plan se po potrebi pregleda i ažurira.

Planom su obuhvaćeni:

­ Istorija STK.

­ Zakonodavna nadležnost u otkrivanju, sprečavanju širenja i kontroli.

­ Relevantni faktori u zaštiti i suzbijanju.

­ Procedure iskorjenjivanja i suzbijanja, uključujući zvanične fitosanitarne mjere.

Ovaj Plan se ne odnosi na krompir iz uvoza za koji se utvrdi da je inficiran sa STK.

Definicije


Termini korišteni u ovom Planu imaju sljedeća značenja:

a) Nadležni organi u Bosni i Hercegovini: Vijeće ministara BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava), entitetska ministarstva nadležna za poljoprivredu i Odjeljenje za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nadležno Ministarstvo/Odjeljenje) i entitetske uprave za inspekcijske poslove i Inspektorat Brčko distrikta BiH nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: nadležni inspektorati);

b) Ovlaštene laboratorije: institucije ovlaštene za obavljanje poslova iz oblasti zaštite zdravlja bilja u skladu sa Zakonom o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03)(u daljem tekstu: Zakon);

c) Nadležni inspektor je fitosanitarni inspektor;

d) Biljke ili gomolji krompira pod sumnjom pojavljivanja STK su biljke ili gomolji krompira koji pokazuju vidljive simptome STK ili pozitivne rezultate na jedan od laboratorijskih testova (imunofluorescentni test (IF), lančane reakcije polimeraze (PCR) ili drugi);

e) Inficirane biljke ili gomolji krompira su svi gomolji ili biljke na kojima je potvrđena STK putem nekoliko različitih laboratorijskih testova. Inficiranim se podrazumijevaju svi gomolji krompira, koji su uzgajani na istom polju;

f) Vjerovatno inficirane biljke ili gomolji krompira su svi gomolji ili biljke krompira, osim inficiranih gomolja i biljki krompira, koji su uzgajani na kontaminiranom mjestu proizvodnje u godini infekcije, ili su bile u kontaktu sa kontaminiranom poljoprivrednom mehanizacijom, iako laboratorijska ispitivanja nisu indicirala da su gomolji i biljke inficirani sa STK;

g) Kontaminirano polje je polje na kojem je uzgajan krompir inficiran sa STK;

h) Vjerovatno kontaminirano polje je polje na kojem se uzgaja vjerovatno inficiran krompir u godini identifikacije STK na mjestu proizvodnje;

i) Pojava STK je mjesto proizvodnje na kojem su otkriveni inficirani gomolji i biljke krompira;

j) Mjesto proizvodnje su polja, objekti prerade, skladištenja ili prodaje (uključujući svu opremu, mašine ili druge alate), koja koriste privatna ili pravna lica angažovana u proizvodnji krompira;

k) Kontaminirano mjesto proizvodnje je naziv za farmu (kompaniju) ili jedinicu farme (kompanije), uključujući polja, prostorije za proizvodnju, opremu, mašine i druge objekte u kojima je otkrivena STK;

l) Vjerovatno kontaminirano mjesto proizvodnje je mjesto proizvodnje na kojem STK nije potvrđena, ali je moguće zbog zajedničkih mašina, polja, skladišnih prostora ili alata;

m) Posebno regulirano područje je zona koja se sastoji od kontaminiranih i vjerovatno kontaminiranih mjesta proizvodnje.

ISTORIJA SMEĐE TRULEŽI KROMPIRA


Uvod


Prouzrokovač STK je Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. i nalazi se na Listi I dio A Оdjeljak I Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH", broj 48/13).

STK je prijavljena u nizu država članica EU uključujući Belgiju, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Holandiju, Portugal, Slovačku, Španiju i Švedsku.

Prema podacima EPPO, STK je prijavljena u nekim državama EPPO-a. Azija: Armenija, Bangladeš, Butan, Bruneji Daresalam, Kambodža, Kina (jako rasprostranjeno), Gruzija, Hong Kong, Indija (jako rasprostranjeno), Indonezija (jako rasprostranjeno), Iran, Japan, Republika Koreja, Demokratska Narodna Republika Koreja, Malezija (jako rasprostranjeno), Mijanmar, Nepal, Pakistan, Filipini, Rusija (Daleki istok), Singapur, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, Vijetnam.

Afrika: Angola, Burkina Faso, Burundi, Kongo, Etiopija, Gabon, Gambija, Kenija, Madagaskar, Malavi, Mauricijus, Mozambik, Nigerija, Ruanda, Senegal, Sejšeli, Siera Leone, Somalija, Južna Afrika, Svazilend, Tanzanija, Tunis, Uganda, Zair, Zambija, Zimbabve.

Sjeverna Amerika: Kanada (otkriveno, ali ne i utvrđeno na paradajzu i pelargoniji, samo u Ontariju), Meksiko, SAD (Arkanzas, Florida, Džordžija, Havaji, sjeverna Karolina).

Centralna Amerika i Karibi: Belize, Kosta Rika, Kuba, Dominikanska Republika, El Salvador, Grenada, Gvadalupe, Gvatemala, Haiti, Honduras, Jamajka, Martinik, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Porto Riko, St. Lucia, St. Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago.

Južna Amerika: Argentina, Belize, Brazil (jako rasprostranjeno), Čile, Kolumbija, Ekvador, Francuska Gvajana, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj, Venecuela.

Okeanija: Američka Samoa, Australija (jako rasprostranjeno), ostrva Cook, Fidži, Francuska Polinezija, Guam, Mikronezija, Nova Kaledonija, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Samoa, Tonga, Vanuatu.

Mjere kontrole propisane su Pravilnikom o provođenju sistemske kontrole i poduzimanju mjera u cilju sprečavanja unošenja, širenja i kontrole smeđe truleži krompira i bakterijskog uvenuća na krompiru i paradajzu prouzrokovanih bakterijom Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. ("Službeni glasnik BiH", broj 90/09).(u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Domaćini


Prirodna infekcija koja uzrokuje oboljenje je otkrivena na krompiru i paradajzu (biljke rasada), u površinskoj vodi i zemljištu.

Solanum dulcamara je poznata kao glavni alternativni domaćin i može biti veoma važna u epidemiologiji bolesti. Također, otkriveno je da je Urtica dioica opustošena u nekim državama, ali značaj nije poznat.

Simptomi Simptomi na krompiru


Biljka krompira. Prvi vidljiv simptom je uvenuće listova na krajevima grana za vrijeme vrućine tokom dana, uz oporavak tokom noći; na kraju, biljka se ne može oporaviti i uvene. Kako se bolest razvija, trakasto gubljenje boje na stabljici se može uočiti na visini od 2.5 cm od tla, a lišće poprima bronzanu boju, može doći do epinastije peteljke. Bijela, sluzava masa bakterija se izlučuje iz vaskularnih snopova koji su slomljeni ili posječeni. Ova sluz spontano istječe iz posječene površine stabljike krompira u vidu niti, kada se drži u posudi sa vodom. Takve niti ne formiraju ostali bakterijski patogeni krompira. Ovo je test dijagnostičke vjerovatnoće na terenu.

Gomojli krompira. Vanjski simptomi mogu ili ne moraju biti vidljivi, ovisno o stanju razvoja bolesti; nadalje simptomi se mogu pomiješati sa simptomima prstenaste truleži Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus (EPPO/CABI, 1996). STK se može razlikovati bakterijskom sluzi koja obično istječe iz okaca i krajeva stabljike na inficiranim gomoljima. Kada se osuši ovaj bakterijski eksudat, zemlja se lijepi za gomolje na okcima. Rezanjem oboljelog gomolja otkrit će se tamnjenje i nekroza vaskularnog prstena i neposredno okolnog tkiva do 0,5 cm sa svake strane prstena. Kremasti tečni eksudat se obično spontano pojavljuje na vaskularnom prstenu presječene površine par minuta nakon rezanja, dok u slučaju prstenaste truleži, gomolj se mora pritisnuti kako bi se istisla masa žućkastog rastvorenog vaskularnog tkiva i bakterijske sluzi. Atipične simptome na krompiru (nekrotične mrlje epidermisa), vjerovatno uzrokovane nakon infekcije kroz lenticele, opisao je Rodrigues-Neto (1984).

Biljke sa simptomima na lišću koje je uzrokovala STK mogu nositi zdrave i bolesne gomolje, dok biljke koje ne pokazuju nikakve znake bolesti ponekad mogu proizvesti oboljele gomolje.

Simptomi na paradajzu


Najmlađe lišće će najprije biti pogođeno i izgledaće klonulo, obično tokom najtoplijeg dijela dana. Uvenuće cijele biljke može ubrzo slijediti ako su uslovi povoljni za razvoj patogena. Pod manje povoljnim uslovima bolest se sporije razvija, može doći do zakržljavanja i pojave velikog broja adventivnog korijenja na stabljici. Vaskularno tkivo stabljike pokazuje tamnjenje, ako je stabljika presječena poprijeko mogu se vidjeti kapljice bijele ili žućkaste bakterijske sluzi (McCarter, 1991).

Morfologija i metode detekcije


Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al je gram negativna štapićasta bakterija, dužine 0.5-1.5 μm, sa jednopolarnim izdankom. Reakcija sa pozitivnim mrljama za poli-ß-hidroksibutirat granulama, Sudanskim crnilom ili Nilskim plavilom razlikuje R. solanacearum od Erwinia vrsta. Uz to, R. solanacearum stvara velike mrlje na polu sa rosaniline hydrochlorodom. Agar kolonije su u početku glatke, sjajne i opalescentne, ali postaju smeđe sa vremenom. Vidjeti također i Lelliott i Stead (1987) i Saddler (1994).

Metode pregleda, uzorkovanja, detekcije i identifikacije, patogena su opisane u Pravilniku.

ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR ZA SPREČAVANJE POJAVE ILI SPREČAVANJA ŠIRENJA STK


­ Širenje STK je najuobičajenije putem klonskih multiplikacijskih veza, npr. sijanjem zaraženog sjemena. Infekcija može ići sa jedne ili više generacija na drugu bez uzrokovanja uočljivih simptoma na stabljici ili gomoljima. Širenje bolesti u latentno inficiranim gomoljima je zbog toga veoma važna. Mogućnost sljedivosti korištenja sjemena, u slučaju pojave bolesti, treba uvijek da bude: unazad preko roditeljskog materijala, bočno preko sestrinskog materijala i unaprijed preko materijala kćerke.

­ Dodatna infekcijska putanja za STK je korištenje zaražene vode za navodnjavanje ili vode za natapanje usjeva krompira. Ovakva zagađenja izvora vode mogu nastati kao rezultat ispuštanja netretiranog otpada nastalog u procesu rukovanja/prerade inficiranog uvoznog krompira za ishranu ljudi. U skoro svim Europskim slučajevima kod pojave kontaminirane vode otkriveno je da su zaražene biljke Solanum dulcamara, čije korjenje raste u kontaminiranim vodotocima, biljke domaćini.

­ Iako je moguće širenje STK direktnim i indirektnim fizičkim kontaktom između gomolja i biljki tokom sadnje, zaprašivanja, žetve, sortiranja i u skladištu, rizik od nastanka i širenja bolesti ovim putevima nije tako značajan, kao ono putem klonskih veza i navodnjavanjem ili natapanjem sa kontaminiranom vodom.

­ Svi uključeni u uzgoj, pakovanje ili preradu krompira trebaju biti svjesni da korištenje iste opreme za sadnju, zaprašivanje, žetvu, sortiranje, preradu krompira za ishranu ljudi i sjemenskog krompira nosi rizik unakrsne infekcije. Ovo važi posebno u slučaju gdje su zalihe krompira različitih proizvođača.

­ Dezinfekciji, na mašinama ili opremi, treba da prethodi temeljno pranje od zemlje i ostataka. Ovo je iz razloga što organski materijal i zemlja mogu značajno smanjiti efektivnost dezinfektanata. Parno čišćenje je posebno efikasno, ali neće biti primjereno za sve situacije.

­ Postoje brojna sredstva za dezinfekciju pogodna za korištenje u varijabilnim okolnostima pod kojima se STK može naći. Lista sredstva za dezinfekciju korištenih u proizvodnji krompira je ograničena EPPO Standardom o fitosantiranim tretmanima PM 10/1 (1) Procedure dezinfekcije u proizvodnji krompira (Bilten OEPP/EPPO Bilten 36, 463-466).

­ Higijenske mjere za čizme, čarape, noževe itd. (čišćenje, pranje, dezinfekcija) su od velike važnosti u sprečavanju širenja STK.

­ Uzorci prikupljeni za testiranje sastoje se od 200 cijelih gomolja, bilo koje veličine, a uzorkovanje se vrši nasumično. Zvanično uzorkovanje u skladu sa članom 3. Zakona vrši nadležni inspektor i pravno ili fizičko lice koje je javno ovlašteno na osnovu Zakona.

­ Testira se 200 gomolja i ovim se pruža 87% šanse za detekciju 1% nivoa infekcije, uz pretpostavku da je uzorak reprezentativan za cijeli lot. Mnogo veći broj uzoraka treba biti testirano, kako bi se otkrili niži nivoi infekcije u zalihama i dao visok nivo uvjerenja da STK nije prisutan u zalihi. U situacijama pojave, mogu biti prilike kada je neophodno poduzeti intenzivnije uzorkovanje i testiranje pojedinačnih zaliha.

ULOGA I ODGOVORNOSTI


Uloge i odgovornosti nadležnih organa u Bosni i Hercegovini propisane su Zakonom:

­ Nadležnost Vijeća ministara propisana je članom 73.,

­ Uprava ima uloge i odgovornosti u skladu sa članom 76.,

­ Nadležna Ministarstva/Odjeli imaju uloge i odgovornosti u skladu sa članom 77.,

­ Nadležnost nadležnih Inspektorata, putem nadležnih inspektora, propisana je članom 80. i 81.

Ovlaštene laboratorije su odgovorne za testiranje uzoraka i izdavanje izvještaja o testiranju. Stručnjaci iz ovlaštenih laboratorija mogu biti uključeni u obuku nadležnih inspektora ili u kampanje upoznavanja javnosti kada je to potrebno.

UPOZNAVANJE JAVNOSTI


Subjekti angažovani u proizvodnji, nabavci, preradi i prodaji mogu biti informisani o nastanku bolesti. Ako je potrebno Uprava ili nadležna Ministarstva/Odjeljenje organiziraju sastanke sa njima. Sva relevantna pitanja se mogu postaviti korištenjem različitih vidova komunikacije - telefon, e-mail, faks. Uprava ili nadležna Ministarstva/ Odjeljenje mogu dobiti pomoć stručnjaka ovlaštenih laboratorija ako je neophodno.

Izjava za štampu se objavljuje po potrebi (na početku pojavljivanja bolesti i ponovo ako se prikupe informacije ili ako dođe do promjena).

PROVOĐENJE MJERA ISKORIJENJIVANJA STK


1. U slučaju sumnje na pojavu STK nadležni inspektor, u skladu sa Instrukcijom za uzorkovanje i zdravstveni pregled krompira ("Službeni glasnik BiH", broj 63/13), uzima uzorke gomolja krompira za laboratorijsko ispitivanje i dostavlja ih u ovlaštenu laboratoriju. Nakon uzimanja uzoraka, nadležni inspektor treba izdati rješenje u kojem treba naznačiti da su promet i upotreba krompira zabranjeni dok se ne dobiju konačni rezultati testiranja.

2. Ukoliko Uprava primi obavještenje, iz druge države, o zaraženom krompiru porijeklom iz BiH kontaktira nadležni Inspektorat i nadležno Ministarstvo/Odjeljenje sa zahtjevom za inspekcijom na mjestu proizvodnje.

3. Ukoliko ovlaštena laboratorija, na osnovu pozitivnog rezultata brzog skrining testa, a prije dobivanja finalnih rezultata biološkog određivanja, posumnja na infekciju STK, mora odmah kontaktirati nadležni inspektorat tako da inspektori mogu poduzeti akcije u prostorijama u kojima su uzorci uzeti, ukoliko nisu poduzete na osnovu sumnje nadležnog inspektora.

4. Kada nadležni inspektor sumnja na infekciju STK, ili su obavješteni od strane ovlaštene laboratorije o pozitivnom rezultatu skrining testa, nadležni inspektor mora poduzeti sljedeće mjere kako bi spriječio širenje bolesti:

­ izdati privremeno rješenje o zabrani sadnje svih gomolja iz kontrolisanog prostora i zabrani promet biljaka i gomolja krompira u i iz prostorije,

­ istražiti sve detalje o porijeklu biljaka i gomolja kako bi se ušlo u trag izvoru sumnje na infekciju STK,

­ istražiti ostale potencijalne veze sa pojavom i primjeniti dodatne mjere predostrožnosti kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Potencijalne veze mogu obuhvatiti:

­ Ostale prostorije koje mogu biti povezane s pojavom, npr: putem zajednički korištene opreme ili utovarivača, ili oni koji su rukovali krompirom u prostoriji pod sumnjom na infekciju;

­ Sve mašine, posude, skladišta, materijal za pakovanje itd. vezane uz pojavu, uključujući velike kontejnere koji se koriste za transport;

­ Sav krompir koji je klonski srodan sa sumnjivom inficiranom zalihom ili drugom zalihom uzgajanom na sumnjivom prostoru;

­ Vodotoci blizu inficiranih polja i druga polja koja se mogu navodnjavati ili natapati iz ovih vodotoka.

5. Svi prostori za proizvodnju paradajza, u blizini područja za koje se sumnja na infekciju, također trebaju biti identificirani.

6. Ako se sumnja na kontaminaciju uzorka vode, tokom sezone uzgoja, potrebno je savjetovati susjedne uzgajivače da ne navodnjavaju iz tog izvora dok se rezultat ne potvrdi i ne budu određene zakonske mjere ako to bude neophodno.

7. Ako se sumnja na infekciju sa STK na paradajzu nadležni inspektor treba poduzeti iste aktivnosti kao što je navedeno za krompir.

8. Nadležni inspektor, u slučaju sumnje na infekciju STK i u slučaju potvrde infekcije skrining testom, obavještava Upravu i nadležna Ministarsva/Odjeljenje.

9. Ako finalni rezultat testiranja pokaže da nema STK, sve mjere se ukidaju odmah, kako bi se dozvolilo obavljanje redovnog posla i sve koji su informisani o sumnji treba informisati o ukidanju privremenog rješenja.

Ovaj krompir se smatra vjerovatno inficiranim sa STK i može se konzumirati, koristiti za industrijsku preradu, prodati kao krompir za ishranu ljudi pakovan u manjoj ambalaži za krajnjeg korisnika ili korišten za ishranu stoke. Sadnja ovog krompira je zabranjena. Ukida se zabrana prometa ovog krompira.

10. Čim ovlaštena laboratorija potvrdi STK na gomoljima krompira, nadležni inspektor mora odmah donijeti konačno rješenje kojim će ukinuti privremeno rješenje i konačnim rješenjem odrediti mjere zbog potvrđenog prisustva STK:

­ Označiti kao inficirane/kontaminirane gomolje ili biljke, pošiljke i/ili lotove i mašine, vozila, posude, skladišta ili jedinice i druge objekte uključujući ambalažu iz koje je uzet uzorak, a tamo gdje je prikladno polje(a) sa kojeg je krompir izvađen;

­ Označiti kao vjerovanto kontaminiran sav krompir i mašine, vozila, skladišta itd. kao i kontaminirane prostorije;

­ Zabraniti sađenje svih inficiranih ili vjerovatno inficiranih gomolja ili biljaka;

­ Postaviti uslove za uništavanje, odlaganje ili dezinfekciju svog inficiranog/kontaminiranog ili vjerovatno kontaminiranog materijala i drugo; i

­ Postaviti potrebne restrikcije za korištenje površinske vode.

11. Nadležni inspektor mora obavijestiti Upravu i Ministarstva/Odjeljenje i Operativni tim, ukoliko je formiran u skladu sa Općim operativnim planom postupanja u slučaju vanredne pojave štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima ("Službeni glasnik BiH", broj 85/13), o potvrđivanju prisustva STK i dostaviti koordinate mjesta infekcije.

12. Nakon potvrđene infekcije STK istraživanje mora biti nastavljeno kako bi se utvrdio obim moguće infekcije/kontaminacije vezane za pojavu i moguće širenje štetnog organizma. Ova istraživanja obavljaju nadležni inspektori, a po potrebi mogu se angažovati i stručnjaci ovlaštenih laboratorija. Ovo istraživanje mora obuhvatiti sljedeće elemente:

­ Sav krompir u kontaminiranim prostorima ili uzgajan u blizini;

­ Prostori povezani sa pojavom uključujući opremu koja se dijeli ili utovarivače;

­ Krompir uzgojen na povezanim prostorima ili prisutan u takvim prostorima istovremeno kada je i označeni krompir bio u primarnim prostorima;

­ Centralna skladišta ili objekti za sortiranje i preradu koji rade sa krompirom iz gore navedenih prostora;

­ Sve mašine, vozila, posude, skladišta, ambalaža, itd., uključujući velike kontejnere, koji se mogu koristiti za transport, koji su mogli doći u kontakt sa inficiranim gomoljima ili biljkama, sve ostale gomolje koje su mogle doći u kontakt sa tim stavkama prije njihove dezinfekcije;

­ Sav kompir klonski srodan sa inficiranim zalihama i prostorijama u kojima je uzgojen;

­ Svi prostori koji koriste vodu za navodnjavanje koja može biti u kontaktu sa vodom koja otiče sa kontaminiranih polja;

­ Bilo kakva veza sa proizvodnjom paradajza.

Nadležni inspektor mora:

­ obići sve proizvođače krompira u posebno reguliranoj zoni, da bi se provjerile informacije i prikupili uzorci vjerovatno inficiranih gomolja krompira,

­ dati pismene obavijesti o fitosanitarnim mjerama svim uzgajivačima u posebno reguliranoj zoni,

­ ući u trag porijeklu sumnjive pojave,

­ kontrolirati kretanje krompira od mjesta proizvodnje do mjesta prodaje. Kontrola se vrši kontrolom prateće dokumentacije o proizvedenim i prodatim količinama, (računi, otpremnice i sl). Kontrolom se mora osigurati sljedivost.

13. Sve zalihe klonski srodnog krompira moraju biti testirane na latentnu infekciju STK.

14. Čim ovlaštena laboratorija potvrdi STK u uzorku vode, nadležni inspektor mora poduzeti naredne akcije:

­ Mora se provesti istraživanje uključujući zvanične preglede u odgovarajuće vrijeme kako bi se utvrdio obim kontaminacije vodotoka i povezanih vodenih površina i prisustvo Solanum dulcamara ili drugih divljih biljaka domaćina.

­ Mora se provesti daljnje istraživanje kako bi se utvrdio obim vjerovatne kontaminacije i mogućeg širenja štetnog organizma. Ovim se u obzir uzimaju prostori u kojima se uzgajaju krompir i paradajz, koji su blizu kontaminiranih vodotoka, koji koriste kontaminirane vodotoke za irigaciju ili koji se natapaju kontaminiranom vodom.

­ Nadležni inspektor mora dostaviti rješenje svim relevantnim subjektima. U rješenju pored ostalog treba:

­ Označiti relevantne vodotoke kao kontaminirane;

­ Označiti kao vjerovatno inficiranim sve biljke i gomolje krompira i paradajza koji su vjerovatno bili u kontaktu sa kontaminiranom vodom;

­ Zabraniti sadnju svih vjerovatno inficiranih gomolja ili biljki i;

­ Odrediti odgovarajuće uslove za uništavanje, odlaganje ili dezinfekciju svog vjerovatno kontaminiranog materijala i stavki.

15. Određivanje posebno regulirane zone:

­ Sve prostorije označene kao kontaminirane, vjerovatno kontaminirane ili pod rizikom od mogućeg širenja moraju biti označene u okviru zone kontaminirane sa STK.

­ Dokument o posebno reguliranoj zoni mora sadržavati:

­ Obim označene - posebno regulirane (demarkirane) zone. Sve prostorije koje su djelimično unutar i dijelom van zone će biti tretirane kao da su u cijelosti unutar iste.

­ Područja površinske vode u okviru zone na koje se primjenjuje zabrana navodnjavanja i prskanja.

­ Datum od kojeg počinje primjena kontrole i datum prestanka, sem ako se ne izda daljnja napomena sa promjenom datuma završetka.

­ Kontrola koja se primjenjuje u okviru označene zone.

- U slučaju nemogućnosti dobivanja neophodnih informacija od vlasnika kontaminiranog mjesta proizvodnje, šalje koordinate nadležnom Ministarstvu/Odjeljenju ili nadležnom Inspektoratu i traži informacije o:

­ vlasnicima

­ adresi

­ kulturi

­ veličini polja

­ istoriji uzgoja (ako je dostupna)

Ove informacije se koriste u svrhu slanja obavještenja farmerima u okviru posebno regulirane zone.

16. Provođenje mjera iskorjenjivanja na mjestu proizvodnje

Nadležni inspektor rješenjem nalaže da vlasnik bilja provede čišćenje i dezinfekciju niže navedene opreme odmah nakon utvrđivanja kontaminacije i nakon prve naredne godine uzgoja:

­ skladišne prostorije na mjestu proizvodnje ili drugim mjestima uključenim u proizvodnju krompira;

­ sve mašine, oprema, ambalaža (drveni kontejneri, kutije) ili drugi alati koji su imali kontakt sa krompirom;

­ jednokratna pakovanja (kao što su vreće) trebaju biti uništena, ako nema mogućnosti dezinfekcije.

- Postupanje sa inficiranim gomoljima i biljkama može biti na sljedeći način:

­ Spaljivanje.

­ Duboko zakopavanje gomolja ili biljaka (minimum 2 metra) na farmi zasipanjem odmah na mjestu zakopavanja, u skladu sa ekološkim propisima sa prethodnim pismenim nalogom inspektora. Duboko zakopavanje mora ispunjavati uslov da nema rizika od kontaminiranja podzemne vode.

­ Korištenje gomolja krompira za ishranu životinja kuhanjem najmanje 30 minuta (od suštinske je važnosti da je materijal dobro kuhan).

­ Gdje je primjereno, direktno i odmah dostaviti gomolje krompira za industrijsku preradu u objekte koji zvanično rade sa odobrenim objektima za odlaganje otpada i koji imaju sistem za dezinfekciju skladišnih prostora i vozila.

- Postupanje sa vjerovatno inficiranim gomoljima i biljkama može biti na sljedeći način:

Pored postupaka navedenih za inficirane gomolje i biljke krompira, ovaj krompir je moguće i:

- Pakovati na farmi kao krompir za ishranu ljudi za direktnu prodaju, bez prepakivanja na lokalnom maloprodajnom tržištu.

- Pakovati na farmi kao krompir za ishranu ljudi za maloprodaju, bez prepakivanja, na mjestima gdje je inspektor zvanično odobrio odlaganje i dezinfekciju objekata.

- Nikakav sjemenski krompir se ne smije tretirati istom opremom osim ako je očišćena i dezinficirana između skladišta i mjesta sadnje.

- Postupanje sa inficiranim otpadom može biti na sljedeći način:

- spaljivanje;

- ili duboko zakopavanje (minimum 2 metra) na mjestu proizvodnje u skladu sa ekološkim propisima (mjesto zakopavanja treba da zadovolji zahtjev da nema rizika od kontaminacije podzemnih voda);

- prije odlaganja tečnog otpada koji sadržava otpadne čvrste tvari treba filtrirati. Tečni otpad se treba zagrijati na najmanje 60 °C čitavim volumenom najmanje 30 minuta. Čvrste tvari se trebaju odlagati korištenjem gore pomenutih mogućnosti.

- Za glavne biljke domaćine koje su označene kao inficirane nadležni ispektor će narediti sljedeće mjere:

­ zabrana sadnje,

­ uništavanje.

17. Ograničenje za sadnju gomolja

­ Polja označena kao kontaminirana

4 godine od početka sljedeće sezone uzgoja (tj. 4 godine nakon potvrđene kontaminacije):

­ moraju se poduzeti mjere kako bi se sa polja eliminirao samonikli krompir i ostale biljke domaćini uključujući korov iz porodice Solanaceae;

­ krompir ili druge biljke domaćini STK se ne smiju saditi;

­ na polju ne smije biti samoniklog krompira i drugih biljaka domaćina najmanje 2 godine zaredom prije sadnje prve kulture krompira. Ovo se treba potvrditi pregledom.

Nakon 4 godine u prvoj sezoni sadnje krompira:

­ smije se saditi samo zvanično certificirani sjemenski krompir i to samo za uzgoj krompira za ljudsku ishranu;

­ mora se provesti zvanični pregled, uključujući laboratorijsko testiranje izvađenih gomolja.

ili

5 godina od početka sljedeće sezone uzgoja (tj. 5 godine nakon potvrđene kontaminacije):

­ moraju se poduzeti mjere kako bi se sa polja eliminirao samonikli krompir i druge biljke domaćini, uključujući korov iz porodice Solanaceae;

­ 3 godine polje se mora držati:

­ nezasijano;

­ kao stalni pašnjak, koji se mora kositi ili se mora vršiti intenzivna ispaša;

­ kao travnjak za proizvodnju sjemena; ili

­ zasijano pod žitaricama, uz preduslov da je inspektor siguran da nema rizika od širenja bolesti.

- na polju ne može biti samoniklog krompira i ostalih biljaka domaćina najmanje 2 godine zaredom prije sadnje prve kulture krompira. Ovo se treba potvrditi pregledom.

Nakon 5 godine u prvoj sezoni sadnje krompira:

­ smije se saditi samo zvanično certificirani sjemenski krompir za uzgoj sjemena ili krompira za ljudsku ishranu;

­ mora se provesti zvanični pregled, uključujući laboratorijsko testiranje izvađenih gomolja.

­ Ostala polja na kontamininiranim posjedima

U prvoj godini nakon potvrđivanja STK.

­ smije se saditi samo certificirani sjemenski krompir i to samo krompir za ishranu ljudi;

­ mora se provesti zvanični pregled, uključujući laboratorijsko testiranje izvađenih gomolja.

U drugoj i trećoj godini nakon potvrđivanja STK,

­ smije se saditi samo zvanično certificirani sjemenski krompir za uzgoj sjemena ili krompira za ljudsku ishranu;

­ mora se provesti zvanični pregled, uključujući laboratorijsko testiranje izvađenih gomolja.

­ Dodatna kontrola kontaminiranih posjeda

Odmah nakon određivanja prostora kao kontaminiranog i u svakoj narednoj godini uzgoja uključujući prvu sezonu dopuštene sadnje krompira na poljima označenim kao kontaminiranim:

­ Sve mašine, oprema i skladišni objekti korišteni za proizvodnju krompira moraju biti očišćeni i dezinficirani,

­ Kontrola programa navodnjavanja i prskanja, koji mogu imati zabranu, može se uvesti kako bi se spriječilo širenje štetnog organizma.

­ Dodatna kontrola posebno reguliranih-demarkiranih zona

Sljedeće mjere se primjenjuju na svo zemljište i prostorije unutar demarkirane zone pojave i ostaju na snazi najmanje 3 godine nakon potvrđivanja pojave:

­ Sve prostorije u kojima se uzgaja, skladišti, rukuje krompirom i drugim biljkama iz porodice Solanaceae treba da nadgleda nadležni inspektor.

­ Odmah nakon potvrđivanja STK sve mašine, oprema i skladište vezane za proizvodnju krompira, paradajza i ostalih biljaka iz porodice Solanaceae moraju se očistiti i gdje je primjenjivo dezinficirati.

­ Za svaku vrstu proizvodnje krompira smije se saditi samo zvanično certificirani sjemenski krompir. Sjemenski krompir proizveden na zemljištu koje je vjerovatno kontaminirano mora uzorkovati inspektor nakon vađenja radi testiranja na latentnu infekciju.

­ Izvađenim sjemenskim krompirom se odvojeno rukuje od krompira namijenjenog za ishranu ljudi.

­ Samo one biljke paradajza uzgojene iz sjemena koje zadovoljava zahtjeve Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH" broj 48/13) ili, ako je vegetativno razmnoženo, biljke paradajza proizvedene iz ovakvog sjemena i uzgajane pod zvaničnom kontrolom se mogu saditi.

­ Provest će se zvanični pregled, uključujući uzorkovanje i testiranje.

Vremenom, gdje je primjereno, uspostaviti program, kako bi se zamijenile zalihe sjemenskog krompira u okviru zone.

18. Kontrola površinske vode

Tamo gdje je označeno da je površinska voda (vodotoci) kontaminirana ili procijenjena kao mogući izvor širenja štetnog organizma:




­ zabranjeno je korištenje te vode za navodnjavanje, prskanje krompira, paradajza i ostalih biljaka domaćina. Pismeno ovlaštenje za korištenje vode se može dati ako su korištene metode za eliminaciju štetnog organizma i spriječi njegovo širenje.

­ U slučajevima gdje je označeno da je tečni otpad kontaminiran, odlaganje otpada iz prostorija za preradu ili pakovanje krompira (ili paradajza) vršit će se pod nadzorom nadležnog inspektora.

19. Nadležni inspektor mora pratiti provođenje svih nabrojanih fitosanitarnih mjera i to:

­ kontrola uništavanja inficiranog krompira;

­ kontrola korištenja vjerovatno inficiranog krompira;

­ kontrola provođenja higijenskih mjera;

­ kontrola polja/jedinica;

­ kontrola uklanjanja samoniklih biljaka;

­ kontrola uklanjanja otpada;

­ kontrola dezinfekcije.

IZVJEŠTAVANJE


Postupak izvještavanja između lica koja osiguravaju zdravlje bilja iz tački od 1. do 10. Općeg operativnog plana postupanja u slučaju vanredne pojave štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima ("Službeni glasnik BiH", broj 85/13) provodi se u skladu sa "Uputstvom o standardnom postupku razmjene podataka o nalazu štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima", iz Priloga I ovog Općeg Plana i njegov je sastavni dio.

Broj UZZB-01-1-02-2-630-18/13
21. marta 2014. godine
Sarajevo


Direktor
Radenko Radović, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!