Službeni glasnik BiH, broj 40/18

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa preuzetim obavezama iz Ugovora o uspostavi Еnergetske zajednice ("Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori", broj 9/06), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 04.12.2017. godine, donijelo je

ODLUKU 


O USVAJANJU AKCIONOG PLANA ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U BOSNI I HERCEGOVINI ZA PERIOD 2016–2018. GODINE

Član 1. 
(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Akcioni plan za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016 – 2018. godine, koji čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.
(Praćenje, realizacija i izvještavanje)

Za praćenje i realizaciju ovog Akcionog plana zadužuje se Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine će jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini.

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 334/17
04.12.2017. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

Akcioni plan
za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018.

Radni dokument, 4. 4. 2017.

April 2017

Lista skraćenica

PREDGOVOR

Ovaj dokument, Akcioni plan za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. godine, pripremljen je u skladu s obavezama Bosne i Hercegovine koje proistječu iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i njenim odlukama o transpoziciji Direktive 2006/32/EK (ESD), Direktive 2010/31/EU (EPBD) i Direktive 2012/27/EU (EED) u zakonodavstvo zemalja potpisnica ovog ugovora.
Pri tome je važno naglasiti da je dokument izrađen u skladu sa zahtjevima Formata i smjernica za pripremu Trećeg nacionalnog akcionog plana za energijsku efikasnost ¹, koji su, prema smjernicama Evropske komisije, kreirali Sekretarijat Energetske zajednice i Koordinaciona grupa Energetske zajednice za energijsku efikasnost. Navedeni format je sam po sebi obiman i kompleksan dokument, od četrdeset osam stranica, koji za sva zahtijevana poglavlja, potpoglavlja i pripadajuće tabele detaljno propisuje obim i nivo zahtijevanih informacija koje akcioni plan za energijsku efikasnost treba sadržavati. Osim što ima izuzetno važnu ulogu u planiranju povećanja energijske efikasnosti postizanjem postavljenih ciljeva planirane uštede finalne energije i uštede primarne energije, akcioni plan izrađen u ovom formatu mora imati i funkciju detaljnog izvještaja o energijskim uštedama postignutim u prethodnom periodu, kako u oblasti finalne tako i u oblasti primarne energije. U smjernicama Energetske zajednice za pripremu ovog dokumenta jasno je naglašen zahtjev za sveobuhvatnošću i iscrpnošću ovog akcionog plana, koji mora uključivati izvještavanje i planiranje iz domena svih navedenih direktiva, ESD-a, EPBD-a i EED-a.
Sadržaj, nivo informacija i obimnost ovog dokumenta Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. godine rezultat su zahtjeva opisanih u gornjem tekstu.
Pored toga, obimnost Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. uzrokovana je ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine i podjelom relevantnih jurisdikcija. Zbog toga je ovaj akcioni plan izrađen kao dokument koji se sastoji od osnovnog dokumenta, u kojem se detaljnije obrađuju samo planirane mjere i programi čija je realizacija u direktnoj nadležnosti vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, i pripadajućih dokumenata Akcionog plana za energijsku efikasnost u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2016–2018. godine i Izmjene i dopune Akcionog plana za energijsku efikasnost u Republici Srpskoj za period do 2018. godine, u kojima su detaljno obrađene uštede energije postignute u prethodnom periodu te planirane mjere i programi čija je realizacija u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

IZVRŠNI SAŽETAK

U februaru 2012. godine izrađen je Konačni nacrt Prvog akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2010–2018. (Konačni nacrt APEE BiH 2010–2018), koji, međutim, nadležne institucije Bosne i Hercegovine nikad nisu bile usvojile.
U Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018. razmatrane su samo uštede energije u finalnoj potrošnji. Pri izradi ovog dokumenta, Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. (APEE BiH 2016–2018) u obzir su uzete i obaveze koje Direktiva 2012/27/EU o energijskoj efikasnosti propisuje u vezi s energijskom efikasnošću u potrošnji primarne energije. To je rezultiralo uključivanjem novih mjera za povećanje energijske efikasnosti planiranih u oblasti proizvodnje električne energije i energije za grijanje i hlađenje, uključujući daljinsko grijanje, i novih mjera u oblasti prijenosa i distribucije električne energije i gasa.
Istovremeno, u procesu izrade ovog dokumenta izvršena je analiza i revizija strukture mjera energijske efikasnosti u oblasti finalne potrošnje energije, predviđenih u Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018, i sadržaja odnosno opisa tih mjera. Pri tome su u obzir uzete:
a. dodatne obaveze propisane Direktivom 2006/32/EC, Direktivom 2010/31/EC i Direktivom 2012/27/EU;
b. obaveze koje proistječu iz važeće regulative Bosne i Hercegovine, u koju su neke od obaveza iz navedenih direktiva već prenesene;
c. način utjecaja svake razmatrane mjere na postizanje energijskih ušteda (neposredan – koji se može direktno mjeriti i verificirati, ili posredan);
d. raspoloživost savremenih tehničkih i organizacijskih rješenja za povećanje energijske efikasnosti u raznim sektorima finalne potrošnje energije te domaća i međunarodna pozitivna iskustva u njihovoj primjeni.
Bez obzira na činjenicu da Konačni nacrt APEE BiH 2010–2018. nije nikad bio usvojen, u ovom dokumentu APEE BiH 2016–2018. procjene ušteda u finalnoj potrošnji energije izvršene su u odnosu na odgovarajuće indikativne ciljeve postavljene u tom konačnom nacrtu. I nova struktura svih horizontalnih i sektorskih mjera za uštedu finalne energije, planiranih ovim dokumentom APEE BiH 2016–2018, uspostavljena je na osnovu revizije mjera iz Konačnog nacrta APEE BiH 2010–2018.
Ovdje je važno naglasiti sljedeće:
1. Po svojoj strukturi cjelokupan APEE BiH 2016–2018. sastoji se od sljedećih cjelina:
a. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije čija je realizacija u nadležnosti organa vlasti na nivou Bosne i Hercegovine;
b. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije čija je realizacija u nadležnosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Brčko distrikta BiH) i koji su uključeni u sastav ovog dokumenta;
c. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije čija je realizacija u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), detaljno obrađeni u Akcionom planu za energijsku efikasnost u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2016–2018. (EEAPF 2016–2018), koji je, kao poseban dokument, sastavni dio ovog dokumenta;
d. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije čija je realizacija u nadležnosti Republike Srpske (RS), detaljno obrađeni u Izmjenama i dopunama Akcionog plana energetske efikasnosti Republike Srpske do 2018. godine (Izmjene i dopune APEE RS do 2018), koji je, kao poseban dokument, sastavni dio ovog dokumenta.
2. Također je potrebno naglasiti da se ovim dokumentom APEE BiH 2016–2018. (kao i dokumentima EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018) uvode programi za povećanja energijske efikasnosti, pri čemu se svaki program sastoji od većeg broja odgovarajućih sektorskih i horizontalnih mjera. Zbog toga je izvršena i preraspodjela dosadašnjih ciljeva uštede finalne energije postavljenih za mjere u okviru Konačnog nacrta APEE BiH 2010–2018 na ciljeve uštede finalne energije u okviru ovih programa.
3. U APEE BiH 2016–2018. detaljno su obrađeni samo programi za povećanje energijske efikasnosti za čiju je realizaciju direktno nadležna vlast na nivou Bosne i Hercegovine, kao i programi u direktnoj nadležnosti Brčko distrikta BiH, dok su mjere i programi čija je realizacija u nadležnosti FBiH i RS-a detaljno obrađeni u navedenim dokumentima EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018.
Tabela 1 sadrži zbirni pregled svih ušteda postignutih u Bosni i Hercegovini u dosadašnjem periodu i planiranih za naredni period, kako u potrošnji primarne tako i u potrošnji finalne energije.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Zbirni pregled ušteda primarne i finalne energije planiranih i ostvarenih u BiH u dosadašnjem periodu
U Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018. za 2015. godinu nisu prikazani ciljevi uštede finalne energije za pojedine sektore, pa se ovdje ne može direktno izvršiti poređenje s očekivanim uštedama planiranim za 2015. godinu po sektorima. Međutim, poređenjem ostvarenja energijskih ušteda u pojedinim sektorima u 2015. godini s ciljevima planiranim za pojedine sektore u 2012. i 2018. godini, može se konstatirati sljedeće:
- Stambeni sektor – Ostvarena ušteda energije u iznosu 2,107 PJ predstavlja 40,13% ostvarenja u odnosu na cilj od 5,25 PJ postavljen za 2018. godinu, što je solidan rezultat;
- Sektor usluga – Ostvarena ušteda energije u iznosu 2,50 PJ predstavlja 154,32% ostvarenja u odnosu na cilj od 1,62 PJ postavljen za 2018. godinu, što je odličan rezultat, ostvaren prvenstveno zahvaljujući aktivnom učešću brojnih međunarodnih agencija koje osim tehničke pomoći osiguravaju i znatna grant sredstva za energijsku obnovu zgrada u sektoru javnih usluga;
- Sektor industrije – Ostvarena ušteda energije u iznosu 0,442 PJ predstavlja samo 9,23% ostvarenja u odnosu na cilj od 4,79 PJ postavljen za 2018. godinu, što predstavlja vrlo loš rezultat;
- Sektor saobraćaja – Ostvarena ušteda energije u iznosu od 0,272 PJ predstavlja 33,58% ostvarenja u odnosu na cilj od 0,81 PJ postavljen za 2018. godinu, što predstavlja zadovoljavajući rezultat.
Prema tome, najbolji rezultati postignuti su u sektoru usluga, gdje su uštede postignute u 2015. godini već za 54,32% premašile iznos cilja postavljenog za 2018. godinu. Što se tiče stambenog sektora, pa i sektora saobraćaja, stepen postizanja približan je planiranim vrijednostima, dok su rezultati u industrijskom sektoru vrlo loši.
Na bazi rezultata sektorskih ušteda, dobivenih za 2015. godinu, izvršena je preraspodjela ušteda po pojedinim sektorima, na način prikazan u tabeli 2.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Pregled preraspodjele očekivanih ušteda finalne energije po sektorima
Naredna tabela daje zbirni pregled svih programa za povećanje energijske efikasnosti i postizanje ušteda u finalnoj potrošnji energije planiranih ovim dokumentom. Tabela uključuje programe koji će se implementirati na svim nadležnim nivoima – na nivou BiH, na nivou BD BiH te na nivoima FBiH i RS-a. Za svaki program su navedeni iznosi očekivanih ušteda finalne energije u 2018. godini, tijela nadležna za njihovu implementaciju te predviđeni iznosi i izvori finansiranja.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Zbirni pregled svih programa za postizanje ušteda u finalnoj potrošnji energije
Kako se vidi iz ove tabele, planirano je da će se realizacijom ovih programa u prosjeku postići 48% iznosa ušteda u odnosu na ukupan cilj u 2018. godini, odnosno 6,0143 PJ od ukupnog očekivanog iznosa od 12,470 PJ. Preostalih 52% od planiranog iznosa ušteda ostvarit će se djelovanjem tržišta i korištenjem vlastitih sredstava različitih kategorija ciljnih grupa, do kojih će se prvenstveno doći zahvaljujući pozitivnim efektima provođenja predviđenih horizontalnih i međusektorskih mjera, koje provode nadležni organi, međunarodni programi tehničke podrške, kao i domaće organizacije civilnog društva i poslovna udruženja. Dosadašnji rezultati postizanja energijskih ušteda u 2015. godini, opisani u poglavlju 3.1, koji su u velikoj mjeri postignuti zahvaljujući efektima horizontalnih i međusektorskih mjera i vlastitom finansiranju, potvrđuju realnost ovako postavljenih ciljeva.

1. UVOD

1.1 Kontekst politike energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini

U Atini je 25. oktobra 2005. godine potpisan Ugovor o osnivanju Energetske zajednice, između Evropske zajednice i devet ugovornih strana, zemalja jugoistočne Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Ovaj ugovor, koji je stupio na snagu 1. jula 2006. godine, danas obavezuje sve ugovorne strane da između sebe uspostave zajedničko energetsko tržište koje će funkcionirati po standardima tržišta energije Evropske unije s kojim će se integrirati, odnosno da preuzmu i implementiraju odgovarajuće direktive i uredbe Evropske unije iz oblasti električne energije, gasa, energetske infrastrukture, nafte, sigurnosti snabdijevanja, obnovljivih izvora energije, energijske efikasnosti, zaštite okoliša, tržišnog natjecanja, energetske statistike i socijalnih pitanja.
Ministarsko vijeće Energetske zajednice je 18. 12. 2009. godine usvojilo odluku br. 2009/05/MC-EnC, kojom se Direktiva 2006/32/EC o energijskoj efikasnosti u krajnjoj potrošnji i energijskim uslugama, Direktiva 2002/91/EC o energetskim performansama zgrada, Direktiva 92/75/EEC o ukazivanju na potrošnju energije i drugih resursa od strane kućanskih aparata putem označavanja i pružanja standardiziranih informacija o proizvodima, kao i osam implementacionih direktiva, uvrštavaju u Acquis Energetske zajednice.
Nakon toga je Ministarsko vijeće Energetske zajednice 24. 9. 2010. godine usvojilo Odluku br. 2010/02/MC-EnC, koja mijenja navedenu Odluku 2009/05/MC-EnC od 18. 12. 2009. godine o implementaciji određenih direktiva iz oblasti energijske efikasnosti. Prema ovoj odluci, Direktiva 2010/31/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o energetskim performansama zgrada redefinira i stavlja van snage Direktivu 2002/91/EC, a Direktiva 2010/30/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o ukazivanju na potrošnju energije i drugih resursa od strane proizvoda koji koriste energiju putem označavanja i pružanja standardiziranih informacija o proizvodima redefinira i stavlja van snage Direktivu 92/75/EEC.
Direktiva 2012/27/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 25. 10. 2012. godine o energijskoj efikasnosti, koja mijenja i dopunjuje direktive 2009/125/EC i 2010/30/EU te stavlja van snage direktive 2004/8/EC i 2006/32/EC, objavljena je u Službenim novinama Evropske unije br. L315/1 14. 11. 2012. godine. Direktivom 2012/27/EU uspostavlja se zajednički okvir mjera za poticanje energijske efikasnosti kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energijske efikasnosti Evropske unije za 20% do 2020. godine i otvorio put daljnjim poboljšanjima energijske efikasnosti nakon te godine. S tim u vezi, Ministarsko vijeće Energetske zajednice je 24. 10. 2013. godine usvojilo Preporuku R/2013/01/MC-EnC o energijskoj efikasnosti. Prema toj preporuci Energetska zajednica mora usaglasiti spomenuti acquis s nedavnim promjenama u zakonodavstvu Evropske unije, uzimajući u obzir vlastiti institucionalni okvir te specifičnosti situacija u pojedinačnim zemljama potpisnicama Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Također, Vijeće Evrope je u oktobru 2014. godine postavilo indikativni cilj za Evropsku uniju od najmanje 27% poboljšanja energijske efikasnosti u 2030. godini u poređenju s projekcijama buduće potrošnje energije. Evaluacija realizacije ovog cilja bit će napravljena do 2020. godine.
Direktiva 2012/27/EU između ostalog zahtijeva da svaka zemlja članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energijske efikasnosti smanjenjem potrošnje primarne energije, da pri tome navedene ciljeve iskazuje u apsolutnom iznosu u odnosu na projicirani nivo potrošnje primarne (kao i finalne) energije u 2020. godini te da objasni kako i na temelju kojih podataka je taj nivo izračunala.
S tim u vezi, Evropska komisija predložila je i prilagođavanje Direktive 2012/27/EU za zemlje Energetske zajednice. O ovom prijedlogu raspravljalo se na sastanku Stalne grupe na visokom nivou 24. 6. 2015. godine. Ministarsko vijeće Energetske zajednice je 16. 10. 2015. godine svojom odlukom br. D/2015/08/MC-En usvojilo odluku da svaka zemlja, ugovorna strana Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, mora do 15. 10. 2017. godine ovu direktivu prenijeti u svoje zakonodavstvo i završiti njenu implementaciju.
Iz navedenih razloga, i Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, mora osigurati potpunu transpoziciju zahtjeva Direktive 2012/27/EU.

1.2 Glavne karakteristike procesa izrade APEE BiH 2016–2018.

Direktiva 2006/32/EC zahtijeva da zemlje članice pripreme tri nacionalna akciona plana za energijsku efikasnost (APEE) za period 2008–2016, i da ih dostave Evropskoj komisiji (odnosno Sekretarijatu Energetske zajednice, što se tiče njenih članica). U februaru 2012. godine izrađen je Konačni nacrt Prvog nacionalnog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2010–2018. (Konačni nacrt APEE BiH 2010–2018). Međutim, ovaj dokument nadležne institucije Bosne i Hercegovine nisu nikad usvojile.
Konačni nacrt APEE EE BiH 2010–2018. razmatrao je samo uštede energije u finalnoj potrošnji. Pri izradi ovog dokumenta, Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. (APEE BiH 2016–2018) u obzir su uzete i obaveze koje propisuje Direktiva 2012/27/EU o energijskoj efikasnosti u potrošnji primarne energije, što je rezultiralo uključivanjem novih mjera za povećanje energijske efikasnosti planiranih u oblasti proizvodnje električne energije i energije za grijanje i hlađenje, uključujući daljinsko grijanje, i mjerama u oblasti prijenosa i distribucije električne energije i gasa.
Istovremeno, u procesu izrade ovog dokumenta izvršena je i analiza i revizija strukture mjera energijske efikasnosti u oblasti finalne potrošnje energije, predviđenih u Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018, i sadržaja odnosno opisa tih mjera. Pri tome su u obzir uzeti: a) dodatne obaveze propisane Direktivom 2012/27/EU; b) obaveze koje proistječu iz važeće regulative BiH, u koju su neke od obaveza iz navedenih direktiva već prenesene; c) način utjecaja svake mjere na postizanje energijskih ušteda (neposredan – koji se može direktno mjeriti i verificirati, ili posredan); d) raspoloživost savremenih tehničkih i organizacionih rješenja za povećanje energijske efikasnosti u raznim sektorima finalne potrošnje energije, kao i domaća i međunarodna pozitivna iskustva u njihovoj primjeni.
Bez obzira na činjenicu da Konačni nacrt APEE BiH 2010–2018. nije nikad bio usvojen, u ovom dokumentu Akcionog plana za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini za period 2016–2018. (APEE BiH 2016–2018) procjene ušteda u finalnoj potrošnji energije izvršene su u odnosu na odgovarajuće indikativne ciljeve postavljene u Konačnom nacrtu. I nova struktura svih horizontalnih i sektorskih mjera za uštedu finalne energije, planiranih ovim dokumentom APEE BiH 2016–2018, uspostavljena je na osnovu revizije mjera iz Konačnog nacrta.
Ovdje je važno naglasiti sljedeće:
1. Po svojoj strukturi cjelokupan APEE BiH 2016–2018. sastoji se od sljedećih cjelina:
a. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije, čija je realizacija u nadležnosti organa vlasti na nivou Bosne i Hercegovine;
b. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije, čija je realizacija u nadležnosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Brčko distrikta BiH) i koji su uključeni u sastav ovog dokumenta;
c. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije, čija je realizacija u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), detaljno obrađeni u Akcionom planu za energijsku efikasnost u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2016–2018. (EEAPF 2016–2018), koji je, kao poseban dokument, sastavni dio ovog dokumenta;
d. ciljevi, mjere i programi za povećanje energijske efikasnosti u primarnoj i finalnoj potrošnji energije, čija je realizacija u nadležnosti Republike Srpske (RS), detaljno obrađeni u Izmjenama i dopunama Akcionog plana energetske efikasnosti Republike Srpske do 2018. (Izmjene i dopune APEE RS do 2018), koji je, kao poseban dokument, sastavni dio ovog dokumenta.
2. U APEE BiH 2016–2018. detaljno su obrađeni samo programi za povećanje energijske efikasnosti za čiju realizaciju je direktno nadležna vlast na nivou Bosne i Hercegovine, kao i programi u direktnoj nadležnosti Brčko distrikta BiH, dok su mjere i programi čija je realizacija u nadležnosti FBiH i RS-a detaljno obrađeni u navedenim dokumentima EEAPF 2016–2018 i Izmjene i dopune APEE RS do 2018.
3. Što se tiče FBiH, iako ni Konačni nacrt AEEAPF 2010–2018. nije nikad bio usvojen, u navedenom Akcionom planu za energijsku efikasnost u FBiH za period 2016–2018. (EEAPF 2016–2018) procjene ušteda u finalnoj potrošnji energije izvršene su u odnosu na odgovarajuće indikativne ciljeve postavljene u Konačnom nacrtu EEAPF 2010–2018. I nova struktura svih horizontalnih i sektorskih mjera za uštedu finalne energije, planiranih dokumentom EEAPF 2016–2018, uspostavljena je na osnovu revizije mjera iz Konačnog nacrta EEAPF 2010–2018.

1.3 Pregled postavljenih ciljeva i ostvarenih energijskih ušteda

U narednoj tabeli dat je pregled svih sektorskih mjera za uštedu finalne energije navedenih u Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018, s iznosima ušteda finalne energije koje su za Bosnu i Hercegovinu u tom dokumentu planirane za 2012. i 2018. godinu, s dosadašnjim uštedama postignutim u 2015. godini, kao i sa statusom svake navedene mjere u odnosu na taj plan. ²

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Pregled sektorskih mjera za uštedu finalne energije predviđenih Konačnim nacrtom APEE BiH 2010–2018.
Proračun prikazanih ušteda ostvaren je primjenom BU metodologije prema dokumentu Preporuke za metode mjerenja i verifikacije u okviru Direktive 2006/32/EC; Evropska komisija, Generalni direktorat za energiju i analize tržišta EE materijala i roba u Bosni i Hercegovini, opisane u poglavlju 3.3.4.
Naredna tabela prikazuje zbirne uštede finalne energije, ostvarene u pojedinim sektorima u dosadašnjem periodu realizacijom mjera planiranih u Konačnom nacrtu APEE BiH 2010–2018.
Napomena: Zbirne uštede finalne energije, planirane i ostvarene na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske prikazane su u analognim tabelama u dokumentima EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018, koji su sastavni dio ovog dokumenta.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Zbirne uštede finalne energije ostvarene u pojedinim sektorima finalne potrošnje u 2015. godini
Ovdje je neophodno naglasiti da su, na bazi rezultata analize svih dosadašnjih sektorskih i horizontalnih mjera za uštedu finalne energije, planiranih u okviru Konačnog nacrta APEE BiH 2010–2018, izvršene određene izmjene i dopune pojedinačnih mjera, kao i revizija njihove cjelokupne strukture odnosno pozicije u okviru pojedinih sektora potrošnje, i to prema sljedećim principima:
- Podjela na sektorske mjere (stambeni sektor, javne i komercijalne usluge, industrija, saobraćaj) i horizontalne, odnosno međusektorske mjere izvršena je tako da sektorske mjere sadrže isključivo one aktivnosti čiji se efekti postignutih energetskih ušteda mogu izmjeriti i verificirati primjenom metodologije 'odozdo-prema-gore' (engl. Bottom Up – BU). Sve aktivnosti odnosno podmjere uključene u prvobitne verzije sektorskih mjera koje nisu ispunjavale ovaj uvjet (npr. kampanje podizanja svijesti, razvoj legislative, uključivanje energijske efikasnosti u javne nabavke, energijski pregledi pojedinih vrsta objekata i slično) isključene su iz sektorskih aktivnosti i prebačene u odgovarajuće horizontalne mjere. Istovremeno, ovim je postupkom uklonjena i određena nedosljednost prvobitne strukture mjera, gdje su u nekim slučajevima navedeni elementi horizontalnih mjera bili uključeni u sektorske mjere u okviru samo jednog sektora, a ne svih sektora na koje bi se trebali odnositi.
- Izvršena je neznatna izmjena postojećeg redoslijeda mjera u stambenom sektoru i sektoru usluga, kako bi novi redoslijed mjera pratio strukturu energijskog pregleda zgrada. Time je, npr., mjera nabavke i korištenja energijski efikasnih električnih uređaja postavljena na posljednje mjesto.
- U sektoru usluga izvršeno je razdvajanje mjere koja je objedinjavala i energijsku obnovu postojećih te izgradnju novih, energijski efikasnih zgrada, na dvije odvojene mjere. Ova izmjena izvršena je zbog različitosti finansijskih i institucionalnih mehanizama podrške za njihovo provođenje i različitih pristupa mjerenju postignutih efekata.
- Kod pojedinih mjera, kako sektorskih tako i horizontalnih, dopunjen je opis mjere, s ciljem preciznijeg određivanja obima mjere, odnosno aktivnosti koje mjera može da uključuje, i smanjenja mogućnosti preklapanja s nekom drugom mjerom u procesu njenog provođenja. U nekim slučajevima ovaj korak uključuje i proširenje postojećih mjera, uvođenjem dodatnih mogućih tehničkih sistema i rješenja (npr. trigeneracija) te uključivanjem ilustrativnih primjera tema za javne kampanje i stručne obuke.
- Izvršeno je proširenje određenih postojećih horizontalnih mjera (koje su se odnosile samo na jedan sektor) na sve odgovarajuće sektore. Uključeno je i nekoliko novih horizontalnih mjera, npr. uspostavljanje sistema obuka i stručnog usavršavanja u energijskoj efikasnosti.
- Sve prijašnje podmjere koje su se odnosile na uspostavu i korištenje raznih vrsta finansijskih i regulatornih mehanizama objedinjene su u posebnu horizontalnu mjeru H.13.
Nova struktura svih horizontalnih i sektorskih mjera za uštedu finalne energije, planiranih ovim APEE BiH 2016–2018. prikazana je u tabeli 6. Tabela sadrži i kratak opis izvršenih promjena svake mjere u odnosu na Konačni nacrt APEE BiH 2010–2018 te njihove stare i nove oznake u svrhu omogućavanja preglednosti pri korištenju ovog planskog dokumenta.
Napomena: Iako programi za povećanje energijske efikasnosti čija je realizacija u domenu direktne nadležnosti vlasti na nivou Bosne i Hercegovine i BD BiH ne sadrže sve navedene mjere, nego se većina tih mjera realizira samo u okviru nadležnosti FBiH, RS-a i kantona u FBiH, tabela 3 daje pregled svih mjera koje se realiziraju na bilo kojem nivou nadležnosti. U tabeli je naznačen i nivo nadležnosti za realizaciju svake navedene mjere odnosno mogućnost pojavljivanja u programima za povećanje energijske efikasnosti planiranim na različitim nivoima nadležnosti.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Nova struktura horizontalnih i sektorskih mjera energijske efikasnosti planiranih u APEE BiH 2016–2018.
Tabela 7 sadrži pregled energijskih ušteda očekivanih u Bosni i Hercegovini u 2018. godini, a u okviru realizacije sektorskih i horizontalnih odnosno međusektorskih mjera planiranih ovim APEE BiH 2016–2018.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Sumarne očekivane uštede u 2018. kroz sektorske mjere planirane u APEE BiH 2016–2018.
Tabela 8 sadrži pregled energijskih ušteda očekivanih u 2018. godini u dijelu sektora finalne potrošnje energije koji su u direktnoj nadležnosti vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, a u okviru sektorskih mjera planiranih ovim APEE BiH 2016–2018.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Očekivane uštede u 2018. godini kroz sektorske mjere planirane na nivou BiH u APEE BiH 2016–2018.
Tabela 9 sadrži pregled energijskih ušteda očekivanih u 2018. godini u Brčko distriktu BiH, a u okviru sektorskih mjera planiranih ovim APEE BiH 2016–2018.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Očekivane uštede u 2018. godini kroz sektorske mjere planirane za Brčko distrikt u APEE BiH 2016–2018.
Napomena: Energijske uštede očekivane u 2018. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj prikazane su u dokumentima EEAPF 2016–2018. (tabela 5) i Izmjene i dopune APEE RS do 2018. (tabela 5), koji su sastavni dio ovog APEE BiH 2016–2018.
Ovdje je potrebno naglasiti da se dokumentom APEE BiH 2016–2018. (kao i pripadajućim dokumentima EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018) uvode programi za povećanje energijske efikasnosti, pri čemu se svaki program sastoji od nekoliko sektorskih i horizontalnih mjera. Zbog toga je izvršena i preraspodjela dosadašnjih ciljeva uštede finalne energije za dosadašnje mjere na ciljeve uštede u okviru ovih programa.
Napomene:
1. Detaljan opis programa čija je realizacija u domenu nadležnosti vlasti na nivou Bosne i Hercegovini, kao i programa čija je realizacija u domenu nadležnosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, prikazan je u poglavlju 3.3.3 (Pregled programa za postizanje planiranih ušteda finalne energije).
2. Programi koji se realiziraju na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske detaljno su opisani u odgovarajućim poglavljima dokumenata EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018. Ovaj dokument APEE BiH 2016–2018. sadrži samo tabelarni pregled svih entitetskih programa.
U narednoj dat je pregled svih programa za uštedu finalne energije, planiranih na svim nivoima nadležnosti, s planiranim i ostvarenim uštedama energije i listom sektora na koje se ovi programi odnose.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Matrica planiranih i ostvarenih ušteda finalne energije za sve programe planirane u APEE BiH 2016–2018.
Kako se vidi iz ove tabele, planirano je da će se realizacijom ovih programa u prosjeku postići 48% iznosa ušteda u odnosu na ukupan cilj u 2018. godini, odnosno 6,0143 PJ od ukupnog očekivanog iznosa od 12,470 PJ. Preostalih 52% od planiranog iznosa ušteda ostvarit će se djelovanjem tržišta i korištenjem vlastitih sredstava različitih kategorija ciljnih grupa, do kojih će se prvenstveno doći zahvaljujući pozitivnim efektima provođenja predviđenih horizontalnih i međusektorskih mjera koje provode nadležni organi, međunarodni programi tehničke podrške, kao i domaće organizacije civilnog društva i poslovna udruženja. Dosadašnji rezultati postizanja energijskih ušteda u 2015. godini, opisani u poglavlju 3.1, koji su u velikoj mjeri postignuti zahvaljujući efektima horizontalnih i međusektorskih mjera i vlastitom finansiranju, potvrđuju realnost ovako postavljenih ciljeva.
Tabele u prilogu 6.1 ovog dokumenta detaljno razrađuju strukturu očekivanih ušteda finalne energije, datih u tabeli 10 za nivo nadležnosti Bosne i Hercegovine i za Brčko distrikt BiH, čije se postizanje očekuje kao rezultat realizacije planiranih programa, i to na sljedeći način:
a. Za svaki program prikazani su udjeli pojedinih mjera (sadržanih u posmatranom programu) u postizanju ušteda očekivanih na nivou tog programa.
b. Za svaku sektorsku mjeru prikazan je ukupan iznos uštede finalne energije, postignut provođenjem te mjere u okviru svih planiranih programa.
Osim toga, za svaku sektorsku mjeru ista tabela prikazuje i:
c. ukupan iznos ušteda finalne energije, koji je postignut provođenjem te mjere u okviru djelovanja tržišta i korištenjem vlastitih sredstava ciljnih grupa;
d. ukupan iznos ušteda očekivanih kao rezultat provođenja te mjere, koji predstavlja zbir ušteda postignutih realizacijom mjere u okviru planiranih programa te ušteda postignutih djelovanjem tržišta i korištenjem vlastitih sredstava.
Što se tiče programa planiranih za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, analogne tabele date su u prilogu 6.1 dokumenata EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018. godine, koji su sastavni dio ovog dokumenta.
Tabelе u prilogu 6.2 analogno detaljno razrađuju strukturu finansijskih sredstava potrebnih za postizanje planiranih ušteda finalne energije za nivo nadležnosti Bosne i Hercegovine i za Brčko Distrikt BiH, uključujući prikaz dijela ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju planiranih programa i iznos vlastitih sredstava utrošenih djelovanjem samog tržišta. Što se tiče programa planiranih za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, analogne tabele date su u prilogu 6.2 dokumenata EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018. godine, koji su sastavni dio ovog dokumenta.
Naredna tabela sadrži zbirni pregled svih ušteda planiranih i postignutih u Bosni i Hercegovini u dosadašnjem periodu, kako u potrošnji primarne tako i u potrošnji finalne energije.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Zbirni pregled ušteda primarne i finalne energije planiranih i ostvarenih u BiH u dosadašnjem periodu
Napomena: Ciljevi uštede primarne energije detaljno su razmatrani u poglavlju 2.1 (Ciljevi i projekcije potrošnje primarne energije).

2. UŠTEDE U POTROŠNJI PRIMARNE ENERGIJE

2.1 Ciljevi i projekcije potrošnje primarne energije

U svojim dosadašnjim planskim dokumentima Bosna i Hercegovina nije određivala ciljeve za smanjenje ukupne potrošnje primarne energije putem mjera energijske efikasnosti. Na osnovu zahtjeva Direktive 2006/32/EC, u dokumentu Konačnog nacrta Prvog nacionalnog Akcionog plana za energijsku efikasnost Bosne i Hercegovine za period 2010–2018 postavljen je samo indikativni cilj uštede finalne energije za Bosnu i Hercegovinu do 2018. godine u nivou od 9% vrijednosti osnovice od 138,56 PJ, što iznosi 12,47 PJ. Ova osnovica od 138,56 PJ predstavlja prosjek potrošnje finalne energije za period od 2006. do 2010. godine, koji je, zbog znatnog nedostatka statističkih podataka o finalnoj potrošnji energije u Bosni i Hercegovini i njenim konstitutivnim dijelovima, određen uz primjenu određenog nivoa statističkih analiza u svrhu popunjavanja praznina kod potrebnih podataka. Važno je naglasiti da je, zbog tadašnjih vrlo specifičnih uvjeta u sektoru energijske efikasnosti (nepostojanje pravnog okvira i finansijskih mehanizama, nizak nivo svijesti kod ključnih aktera), u tom planskom dokumentu primijenjen postepeni pristup u podizanju sveukupnog cilja od 12,47 PJ. Cjelokupan period 2010–2018. bio je podijeljen u tri potperioda, koji postavljaju i dva međucilja za 2012. i 2015. godinu. Ovakav postepen pristup predviđa:
- najniži nivo intenziteta postizanja ušteda u prvom trogodišnjem periodu (s ciljem uštede energije u 2012. godini na nivou 0,49% od navedene osnovice, odnosno u iznosu od 0,67 PJ);
- relativno nizak nivo intenziteta postizanja ušteda u drugom trogodišnjem periodu (s ciljem uštede energije u 2015. godini na nivou 3,34% od navedene osnovice, odnosno u iznosu od 4,63 PJ);
- najintenzivnije aktivnosti u trećem trogodišnjem periodu (s ciljem uštede energije u 2018. godini na nivou 9% od navedene osnovice, odnosno u iznosu od 12,47 PJ.
Što se tiče ispunjenja obaveze određivanja planiranog nivoa primarne potrošnje energije u 2020. godini u apsolutnom iznosu, energetska statistika u Bosni i Hercegovini je oskudna i nema duži kontinuitet. Ipak, postoji nekoliko izvora koji tretiraju dosadašnju potrošnju primarne i finalne energije u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih se mogu izvesti zahtijevane prognoze potrošnje primarne energije za 2020. godinu. To su:
- Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency – IEA); ³
- Sekretarijat Energetske zajednice; ⁴
- Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; ⁵
- Studija energetskog sektora Bosne i Hercegovine, koju je izradio Energetski institut “Hrvoje Požar” (EIHP) iz Zagreba;
- Dokument Study on the Calculations of revised 2020 RES targets for the Energy Community (IPA Energy + Water Economics), June 2010; ⁶
- Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini (engl. National Renewable Energy Action Plan B&H – NREAP BiH). ⁷
Na osnovu analize podataka o ukupnim godišnjim potrošnjama primarne energije (TPES) i finalne energije (TFEC) u Bosni i Hercegovini, raspoloživih u navedenim izvorima, kao baza za određivanje projekcije apsolutnog nivoa potrošnje primarne energije u 2020. godini uzet je Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u Bosni i Hercegovini (NREAP BiH), ⁸ jer je to jedini usvojeni dokument Bosne i Hercegovine koji sadrži prognozu finalne, odnosno bruto finalne potrošnje energije u Bosni i Hercegovini do 2020. godine. U tom je dokumentu za proračun bruto finalne potrošnje energije do 2020. godine korišteno bazno stanje koje za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku odgovara podacima iz 2009. godine dobivenih modelom PRIMES ⁹, izvedenim vrijednostima za Federaciju Bosne i Hercegovine, te procjenom za Brčko distrikt BiH na osnovu postojećih podataka prezentiranih u EIHP Studiji energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
Naredna tabela prikazuje očekivanu bruto finalnu potrošnju energije u Bosni i Hercegovini, predstavljenu u NREAP BiH, kao i potrošnju u oblasti grijanja i hlađenja, električne energije i transporta do 2020. godine.


Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Projekcije bruto finalne potrošnje energije u BiH prema Akcionom planu za korištenje obnovljive energije u BiH
Tabela 13 prikazuje prognozu potrošnje finalne energije u 2020. godini, kao razliku između bruto finalne potrošnje prikazane u tabeli 12 i odgovarajućih iznosa zbirova vlastite potrošnje električne i toplotne energije od strane energetskog sektora i gubitaka električne i toplotne energije u prijenosu i distribuciji, preuzetih iz statističkih podataka IEA za Bosnu i Hercegovinu. ¹⁰ Pri tome su za period 2010–2014. godine unesene stvarne vrijednosti vlastite potrošnje i gubitaka, raspoložive u IEA statistici, dok je za pojedine godine u periodu 2015–2020. godine korišten prosjek vrijednosti iz perioda 2010–2014, u iznosu od 261,60 ktoe. Prema ovom proračunu, ukupna finalna potrošnja energije u Bosni i Hercegovini u 2020. godini iznosit će 4589,70 ktoe (bez primjene mjera energijske efikasnosti u sektorima finalne potrošnje).

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Projekcija finalne potrošnje energije u Bosni i Hercegovini do 2020. godine
Očekivani omjer primarne i finalne potrošnje energije (TPES/TFEC) u 2020. godini, koji iznosi 1,75, određen je na bazi prosjeka ovih omjera u periodu 2010–2014. godine, prema podacima Energetske zajednice za primarnu i finalnu potrošnju u Bosni i Hercegovini u tom periodu. ¹¹ Ovaj proračun prikazan je u narednoj tabeli.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Proračun prosječnog omjera potrošnje primarne i finalne energije u Bosni i Hercegovini
Na osnovu proračuna projekcije finalne potrošnje energije u 2020. godini u vrijednosti od 4.589,70 ktoe, bez realiziranih mjera energijske efikasnosti, i primjenom prosječnog omjera potrošnje primarne i finalne energije u BiH u periodu 2011–2014, koji, prema podacima Energetske zajednice, iznosi 1,75, projicirana potrošnja primarne energije u Bosni i Hercegovini u 2020. godini iznosi 8.031,98 ktoe, bez primjene bilo kakvih mjera za postizanje ušteda. ¹²
Prognoze potrošnje primarne energije u 2020. godini u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
Prema EIHP Studiji energetskog sektora BiH, u periodu 2000–2005. godine udio finalne potrošnje energije u FBiH u odnosu na ukupnu finalnu potrošnju energije u BiH u pojedinim godinama iznosio je od 62,9% do 67,1%. Istovremeno je udio RS-a iznosio od 31,0% do 35,3%, a udio BD BiH 1,8% do 1,9%.
S druge strane, prema usvojenom Akcionom planu Republike Srpske za korišćenje obnovljivih izvora energije, ¹³ prognozirana ukupna potrošnja finalne energije u 2020. godini za RS iznosi 1.621,7 ktoe, što čini udio od 33,4% u odnosu na ukupnu prognoziranu finalnu potrošnju energije u Bosni i Hercegovini u 2020. godini i podudara se s nalazima EIHP Studije energetskog sektora BiH, gdje se za period 2000–2005. taj odnos kretao od 31,0 do 35,3%.
Analogno navedenom, prognozirana finalna potrošnja energije za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine imala bi udio od 1,85 %, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 64,75 % u odnosu na ukupnu prognoziranu finalnu potrošnju energije za Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini.
Primjenom navedenih procenata, prognozirana primarna potrošnja energije u RS-u, FBiH i Brčko distriktu BiH bi u 2020. godini imala sljedeće vrijednosti:
- U Republici Srpskoj: 2.682,68 ktoe bez primjene mjera energijske efikasnosti;
- U Federaciji BiH: 5.200,70 ktoe bez primjene mjera energijske efikasnosti;
- U Brčko distriktu BiH: 148,59 ktoe bez primjene mjera energijske efikasnosti.
Određivanje realno mogućeg nivoa ušteda primarne energije u 2020. godini u razvojnom kontekstu Bosne Hercegovine
Iznos ovih ušteda dobiva se kao zbir rezultata sljedećih ključnih kategorija mjera energijske efikasnosti:
1. Mjere energijske efikasnosti u sektorima finalne potrošnje energije
2. Mjere energijske efikasnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije

1. Uštede primarne energije ostvarene realizacijom mjera energijske efikasnosti u sektorima finalne potrošnje energije

Sektori finalne potrošnje energije, obuhvaćeni Akcionim planom za energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini su: stambeni sektor, sektor javnih i komunalnih usluga, sektor industrije (ne računajući energetski sektor) i sektor saobraćaja. Iznos ušteda finalne energije u navedenim sektorima planiran u Konačnom nacrtu Akcionog plana za energijsku efikasnost u BiH za period 2010–2018 je 12,47 PJ (= 138,56 PJ x 9%) u 2018. godini, odnosno 15,24 PJ (= 138,56 PJ x 11%) u 2020. godini, na koju se odnosi postavljeni cilj uštede primarne energije. ¹⁴
Navedena ušteda finalne energije od 11% u odnosu na stanje u baznoj godini (prosjek 2005–2010) u iznosu od 15,24 PJ rezultira uštedom primarne energije u 2020. godini u iznosu od 637,01 ktoe. ¹⁵

2. Uštede primarne energije ostvarene realizacijom mjera energijske efikasnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije

Na bazi analize koja obuhvata: a) sadašnje stanje u ovim sektorima; b) trendove rasta energijske efikasnosti, odnosno smanjenja gubitaka u proizvodnji energije (prvenstveno električne energije dobivene iz uglja i toplotne energije), u prijenosu električne energije odnosno transportu gasa i distribuciji električne energije i gasa; c) raspoložive kvantificirane ciljeve i mjere za smanjenje gubitaka (koji su u pojedinim strateškim i planskim dokumentima i dostupnim izvještajima o radu dati parcijalno za pojedine segmente u nekim od navedenih sektora) – procijenjeno je da se realizacijom planiranih mjera do 2020. godine može postići najveća ušteda primarne energije u odnosu na projekciju potrošnje bez mjera u iznosu od 330,00 ktoe, što predstavlja oko 4% projicirane primarne potrošnje u 2020. godini.
Ova procjena izvedena je iz raspoloživih statističkih podataka prema “Ukupnom energetskom bilansu BiH za 2014. godinu”. Omjer količine električne energije proizvedene iz uglja u 2014. godini, i uglja potrebnog za tu proizvodnju iznosi 0,26 (= 845,00 ktoe el. energije /3.244,00 ktoe uglja). Na bazi ciljeva iz relevantnih strateških i planskih dokumenata, najveće moguće pretpostavljeno povećanje tog omjera u 2020. godini iznosilo bi oko 0,29, čime bi se – pri istoj količini proizvedene električne energije – količina potrebnog uglja smanjila sa 3.244,00 ktoe na 2.913,79.00 ktoe, odnosno 330,21 ktoe u apsolutnom iznosu.
Iz navedenog slijedi da bi ukupna moguća ušteda primarne energije u 2020. godini iznosila 967,22 ktoe (= 637,01 + 330,21), što predstavlja oko 12% u odnosu na projekciju potrošnje bez mjera u iznosu od 8.031,98 ktoe.
U tabeli 15 date su prognozirane vrijednosti primarne i finalne potrošnje energije u 2020. godini za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko distrikt, za scenarij bez realizacije mjera energijske efikasnosti i za scenarij s usvojenih 12% ušteda u odnosu na ukupnu potrošnju primarne energije bez mjera energijske efikasnosti.

Na osnovu ovih razmatranja, indikativni cilj Bosne i Hercegovine za uštedu u potrošnji primarne energije u 2020. godini definiran je sljedeći način:
Smanjenje potrošnje primarne energije do kraja 2020. godine za 12% u odnosu na projekcije potrošnje bez realizacije mjera energijske efikasnosti, što u odnosu na projiciranu potrošnju primarne energije od 8.031,98 ktoe bez primjene bilo kakvih mjera energijske efikasnosti iznosi 7.068,14 ktoe uz primjenu planiranih mjera energijske efikasnosti, odnosno smanjenje potrošnje u apsolutnom iznosu za 963,84 ktoe.

2.2 Lista strategija s utjecajem na uštede primarne energije

2.2 Lista strategija s utjecajem na uštede primarne energije

Naredna tabela sadrži sažet prikaz strateških i planskih dokumenata Bosne i Hercegovine, čija realizacija ima neposredan ili posredan utjecaj na potrošnju primarne energije.
Realizacija ciljeva, mjera i aktivnosti planiranih ovim strateškim dokumentima doprinijet će ispunjenju ciljeva uštede primarne energije, u skladu s odredbama Direktive 2012/27/EU. Međutim, tačan stepen njihovog doprinosa ostvarenju planiranih ušteda nije moguće navesti jer u većini navedenih dokumenata ti ciljevi nisu numerički izraženi.
Napomena: Ova tabela sadrži samo strateške dokumente donesene na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko distriktu BiH. Za dokumente donesene i usvojene u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine ova tabela sadrži samo njihove nazive, dok se detaljnije informacije nalaze u dokumentima EEAPF 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018, koji su sastavni dio APEE BiH 2016–2018.

Tabela  SEQ Tabela \* ARABIC  – Sažet prikaz strateških i planskih dokumenata u Bosni i Hercegovini s utjecajem na uštede primarne energije

2.3 Mjere za uštedu primarne energije 2.3.1 Mjere u vezi s proizvodnjom energije 2.3.1.1 Mjere realizirane u proteklom periodu i mjere čija je realizacija u toku 2.3.1.1.1 M

Oblast proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini u nadležnosti je Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Detaljan pregled mjera, aktivnosti i projekata koji su u ovoj oblasti realizirani u proteklom periodu odnosno čija realizacija je u toku za područje FBiH dat je u EEAPF 2016–2018, a za RS u dokumentu Izmjene i dopune APEE RS do 2018. godine.
Proizvodnja električne energije na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine trenutno je zanemariva. To se odnosi i na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, s obzirom na to da nije donesena regulativa koja bi uređivala ovu oblast.

2.3.1.1.2 Mjere u oblasti grijanja i hlađenja

Direktiva 2012/27/EU u članu 14, koji se odnosi na obavezu poticanja efikasnosti u grijanju i hlađenju, u obzir uzima sljedeće isplative mogućnosti za povećanje energijske efikasnosti u ovoj oblasti:
a) korištenje visokoefikasne kogeneracije; ¹⁶
b) efikasno daljinsko grijanje i hlađenje; ¹⁷
c) grijanje korištenjem otpadne toplote iz industrijskih procesa i obnovljivih izvora energije;
d) primjenu ostalih varijanti efikasnog grijanja i hlađenja, u slučaju da nijedna od gore navedenih nije isplativa.
U Bosni i Hercegovini se u dosadašnjem periodu problematika grijanja rješavala samo na lokalnom nivou, u pojedinačnim općinama i gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine. Ne postoji zakonski okvir, kao ni strateški i sistemski pristup ovoj problematici s viših nivoa vlasti koji bi bio usklađen s navedenim prioritetnim oblastima.
Detaljan pregled mjera, aktivnosti i projekata koji su u oblasti grijanja i hlađenja realizirani u proteklom periodu odnosno čija je realizacija u toku, dat je za područje Federacije Bosne i Hercegovine u dokumentu EEAPF 2016–2018, a za područje Republike Srpske u dokumentu Izmjene i dopune APEE RS do 2018. godine.
Situacija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
U Brčko distriktu trenutno ne postoji nijedan sistem daljinskog grijanja. Kako je navedeno u Akcijskom planu energetski održivog razvitka (SEAP) za Brčko distrikt BiH, ukupna godišnja potrošnja energije za grijanje u 2012. godini iznosila je 19.694.391 kWh, sa sljedećom sektorskom raspodjelom: zgrade Vlade i Skupštine Brčko distrikta BiH – 2.427.986 kWh, prostorije mjesnih zajednica – 1.876.252 kWh, javna preduzeća – 723.000 kWh, odgoj i školstvo – 8.967.320 kWh, zdravstvo – 3.000.523 kWh, kultura – 722.310 kWh, sport – 635.000 kWh, i policija, sudstvo i ostalo – 1.342.000 kWh. Najznačajniji energent je lož-ulje s najvećim udjelom u potrošnji (75,43%), zatim električna energija (20,67%), ugalj (3,17%) i drvo (0,73%).
Dokumentom SEAP za Brčko distrikt BiH predviđen je Program supstitucije, odnosno zamjene postojećih energenata novim energentima, koji uključuje sljedeće mjere:
– Mjera 5: Plinofikacija grada Brčko;
– Mjera 6: Izgradnja centralnog grijanja (kogeneracijskog postrojenja) ukupne snage 32 MW toplotne i 16 MW električne energije, koja bi koristila ekološki prihvatljivo gorivo, a na koju bi se priključio dio objekata javne uprave i dio komercijalnih objekata;
– Mjera 7: Uspostava sistema daljinskog grijanja koji obuhvata grijanje oko 4.000 stanova (220.000 m²) i oko 170.000 m² javnih i poslovnih objekata.

2.3.1.2 Mjere planirane u narednom periodu

U svrhu postizanja postavljenog cilja smanjenja potrošnje primarne energije, u Bosni i Hercegovini će se u narednom periodu realizirati mjere u sektoru proizvodnje električne energije i energije za grijanje, koje su prikazane u narednoj tabeli. ¹⁸ Neke od ovih mjera prenesene su kao obavezujući zahtjevi Direktive 2012/27/EU (član 14), a neke su prenesene iz postojećih strateških dokumenata navedenih u poglavlju 2.2.

R. br.	Naziv mjere	Planska / zakonska osnova realizacije mjere	Nadležni organ / institucija	Rok izvršenja; status realizacije
GH.1	Provođenje analize troškova i koristi (Cost-Benefit Analysis – CBA), na bazi klimatskih uvjeta, ekonomskih mogućnosti i tehničkih parametara, u svrhu određivanja najisplativijih rješenja za pokrivanje potreba grijanja i hlađenja na području cjelokupne BiH. Analiza troškova izvršit će se u skladu sa zahtjevima aneksa IX Direktive 2012/27/EU i poglavlja C dokumenta Smjernice EC za implementaciju člana 14. Direktive 2012/27/EU (dokument br. SWD/2013/449 final)	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (3) ·      Aneks IX ·      SWD(2013)449 Odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC od 16. 10. 2015.$$$ HYPERLINK "https://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/DOCS/3854291/227265DDEA7C1644E053C92FA8C02C2C.PDF" $$$	MVTEO FMERI MIER BD	2017–2018.
GH.2	Provođenje sveobuhvatne procjene potencijala za primjenu visokoefikasne kogeneracije i efikasnog daljinskog grijanja i hlađenja u BiH, u skladu sa zahtjevima aneksa VIII Direktive 2012/27/EU i poglavlja B dokumenta Smjernice EC za implementaciju člana 14. Direktive 2012/27/EU (dokument br. SWD/2013/449 final), a na bazi rezultata analize troškova i koristi provedene u okviru mjere GH.1	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (1) ·      Aneks VIII ·      SWD(2013)449 Odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC od 16. 10. 2015.	MVTEO MIER FMERI BD	30. 11. 2018.
GH.3	Usvajanje i provođenje odgovarajućih mjera za razvoj energijski efikasne infrastrukture daljinskog grijanja i hlađenja, visokoefikasne kogeneracije i grijanja korištenjem otpadne toplote i OIE (u slučaju dobivanja pozitivnih rezultata sveobuhvatne procjene potencijala provedene u okviru mjere GH.2), a u svrhu iskorištavanja procijenjenog potencijala. Ove mjere moraju obuhvatiti i mjere politike kojima će se poticati korištenje ovog potencijala na lokalnom nivou, uzimajući pri tome u obzir potencijal za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta toplotne energije	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (4)	MVTEO FMERI MIER, MPUGE BD	Od 2019. nadalje
GH.4	Uspostavljanje zakonske obaveze vršenja analize troškova i koristi, kada se nakon 15. 10. 2017. planira: a.     izgradnja nove termoelektrane instalirane snage veće od 20 MW, u svrhu procjene troškova i koristi uspostavljanja njenog rada kao postrojenja za visokoefikasnu kogeneraciju; b.     znatna rekonstrukcija postojeće termoelektrane instalirane snage veće od 20 MW, u svrhu procjene troškova i koristi njenog transformiranja u visokoefikasnu kogeneraciju; c.     izgradnja novog ili znatna rekonstrukcija postojećeg industrijskog postrojenja ukupne instalirane snage veće od 20 MW koje proizvodi otpadnu toplotu na korisnom temperaturnom nivou, u svrhu procjene troškova i koristi korištenja otpadne toplote za zadovoljenje ekonomski opravdane potražnje, uključujući i putem kogeneracije, i priključivanja postrojenja na mrežu daljinskog grijanja i hlađenja; d.     izgradnja novog ili znatna rekonstrukcija postojećeg sistema daljinskog grijanja ili hlađenja, ukupne instalirane snage veće od 20 MW, u svrhu procjene troškova i koristi korištenja otpadne toplote iz obližnjih industrijskih postrojenja. Analiza troškova i koristi za sve navedene slučajeve izvršit će se u skladu sa zahtjevima aneksa IX (dio 2) Direktive 2012/27/EU i poglavlja D dokumenta Smjernice EC za implementaciju člana 14. Direktive 2012/27/EU (dokument br. SWD/2013/449 final)	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (5) ·      Član 14. (6) ·      Aneks IX, dio II ·      SWD(2013)449 Odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC od 16. 10. 2015.	MVTEO, DERK; MIER, MPUGE, RERS; FMERI; BD	15. 10. 2017.
GH.5	Usklađivanje zakonskih i podzakonskih akata u sektoru električne energije, s odredbama člana 14. (7) i 14. (8) Direktive 2012/27/EU, uvođenjem obaveze uključivanja u važeću proceduru za odobravanje izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja sljedećih kriterija za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije: a.     Da je za predmetno postrojenje izvršena analiza troškova i koristi u okviru navedene mjere GH.4 (u slučaju da se radi o proizvodnom kapacitetu na koje se ova mjera odnosi) i da su rezultati te analize uzeti u obzir pri određivanju zahtijevanih tehničkih, operativnih i drugih parametara postrojenja b.     Da su za predmetno postrojenje u obzir uzeti rezultati Sveobuhvatne procjene potencijala za primjenu visokoefikasne kogeneracije i efikasnog daljinskog grijanja i hlađenja navedene u okviru navedene mjere GH.2 Usklađivanje procedure i kriterija će se obavezno izvršiti u skladu sa zahtjevima poglavlja E dokumenta Smjernice EC za implementaciju člana 14. Direktive 2012/27/EU (dokument br. SWD/2013/449 final)	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (7) ·      Član 14. (8) ·      SWD(2013)449 Odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC od 16. 10. 2015.	MVTEO, DERK; MIER, RERS; FMERI, FMPU; BD	Za GH.5(a): 15. 10. 2017. Za GH.5(b): 2019.
GH.6	Usklađivanje postojećih zakonskih i podzakonskih akata u sektoru obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije s odredbama člana 14. (10) i 14. (11) Direktive 2012/27/EU, vezanih za garancije o porijeklu električne energije iz visokoefikasne kogeneracije, odnosno za uvjete pružanja podrške kogeneraciji i sistemima daljinskog grijanja	Direktiva 2012/27/EU: ·      Član 14. (10) ·      Član 14. (11) ·      Aneks X Odluka Ministarskog vijeća Energetske zajednice br. D/2015/08/MC-EnC od 16. 10. 2015.	MVTEO, DERK; MIER, RERS; FMERI, FERK, Operator za OIEiEK; BD	15. 10. 2017.
GH.7	Daljnje unapređivanje informacionog sistema i izvještavanja o energijskoj efikasnosti u sektorima proizvodnje električne energije i energije grijanja i hlađenja, uključujući efikasnu kogeneraciju, i o postignutim uštedama primarne energije	Direktiva 2012/27/EU; Entitetski zakoni o električnoj energiji i pripadajući pravilnici o izvještavanju; Entitetski zakoni o OIE i EK	MVTEO, DERK; Fond RS-a, MIER; RERS, preduzeća koja obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, toplotne energije i sl.; FMERI, FERK, Operator za OIEiEK; BD	Kontinuirano
GH.8	Provođenje programa, prioritetnih mjera i aktivnosti u sektoru proizvodnje električne i toplotne energije, uključujući sektor daljinskog grijanja i efikasne kogeneracije, planirane u okviru postojećih strateških i planskih dokumenata Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH i relevantnih energetskih preduzeća	Strateški i planski dokumenti, navedeni u poglavlju 2.2 ovog dokumenta Odgovarajući planski dokumenti energetskih preduzeća	Nosioci planskih aktivnosti	Prema planskim rokovima

 

Tabela 17 – Zbirni pregled mjera za postizanje ušteda u proizvodnji toplotne i električne energije

2.3.2 Mjere u vezi s prijenosom i distribucijom energije

Tehnička i organizacijska infrastruktura za prijenos i distribuciju električne energije u Bosni i Hercegovini
Prema Dugoročnom planu razvoja prijenosne mreže 2015–2024, prijenosna mreža u Bosni i Hercegovini sastoji se od nadzemnih vodova i kablova naponskih nivoa 400 kV, 220 kV i 110 kV, ukupne dužine oko 6235,7 km. U ukupnoj dužini, 400 kV dalekovodi zastupljeni su sa 14%, 220 kV dalekovodi sa 24%, a 110 kV dalekovodi sa 62%. U okviru prijenosnog sistema nalazi se i 151 trafostanica – 9 TS 400/x kV, 9 TS 220/x kV, 128 TS 110/x kV i 5 TS 35/x kV; 278 transformatora – 7 TR 400/220 kV, 7 TR 400/110 kV, 13 TR 220/110 kV, 219 TR 110/x kV, 30 TR SN/SN kV i 1 TR 220/115 kV te odgovarajuća zaštitna, mjerna i telekomunikacijska oprema.
Oblast prijenosa električne energije u Bosni i Hercegovini je na nivou nadležnosti Bosne i Hercegovine. Odgovarajući zakoni koji definiraju uspostavu regulatornih tijela u oblasti prijenosa električne energije i njihove nadležnosti, uključujući nadležnosti u oblasti energijske efikasnosti, su sljedeći:
1) Zakon o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 07/02, 13/03, 76/09, 1/11);
2) Zakon o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 35/04, 76/09, 20/14);
3) Zakon o osnivanju Nezavisnog operatora sistema za prijenosni sistem u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 35/04).
Prema Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini i prema entitetskim zakonima o električnoj energiji, prijenosnu djelatnost u Bosni i Hercegovini obavlјa kompanija Elektroprenos/Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka. ¹⁹ Djelatnost ove kompanije uključuje prijenos, održavanje, izgradnju, proširenje i rukovođenje elektroprijenosne mreže u Bosni i Hercegovini.
Prema istom zakonu, formiran je Nezavisni operator sistema BiH (NOS BiH), ²⁰ preduzeće koje upravlja pogonom i dispečiranjem prijenosne mreže u Bosni i Hercegovini te rukovodi, planira i vrši koordinaciju održavanja, izgradnje i širenja mreže s kompanijom “Elektroprenos/Elektroprijenos BiH” a.d. Banja Luka.
Elektroprenos/Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka ²¹ kompanija je osnovana na osnovu Zakona o osnivanju kompanije za prijenos električne energije u BiH. Nastala je prijenosom sredstava, obaveza i vlasničkih prava nad imovinom neophodnom za prijenos električne energije i djelatnosti koje se odnose na prijenos, iz elektroprivrednih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Njenu djelatnost, koja uključuje prijenos, održavanje, izgradnju, proširenje i rukovođenje elektroprijenosne mreže u Bosni i Hercegovini, regulira Državna regulatorna komisija za električnu energiju u BiH (DERK). U teritorijalnom i funkcionalnom smislu, ova se kompanija sastoji od četiri operativna područja – Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla.
Nezavisni operator sistema BiH (NOS BiH) ²² osnovala je 2005. godine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na osnovu Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH. Rad NOS-a BiH, neprofitne kompanije u vlasništvu entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine koja svoju djelatnost obavlja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, regulira DERK. Ključne funkcije NOS-a BiH su:
- Održavanje pouzdanosti sistema – NOS djeluje kao koordinator sistema i pruža procjene sigurnosti te koordinira hitne i nehitne operacije tako da održava pouzdanost sistema
- Upravljanje energetskim tokovima sistema, održavanje tržišta za regulaciju odstupanja i na druge načine osiguravanje pouzdanog i neprekidnog protoka električne energije u sistemu
- Pružanje pomoćnih mrežnih usluga čiji je cilj osiguranje da se električna energija isporučuje i prenosi na stabilnoj frekvenciji i naponu – Ove pomoćne usluge uključuju regulaciju frekvencije, operativne rezerve, regulaciju napona i usluge pokretanja elektrana
- Upravljanje ograničenjima prijenosa – NOS je odgovoran za identificiranje, upravljanje i ublažavanje preopterećenosti prijenosne mreže i koordiniranje dispečiranja generatorima s ciljem ublažavanja i upravljanja preopterećenjem
- Pružanje informacija o prijenosnom sistemu – NOS treba pružati pravovremene i javne informacije o kapacitetima prijenosa, pomoćnim uslugama i cijenama svim korisnicima prijenosa i javnosti kako bi se uspostavio otvoren i transparentan režim prijenosa
- Koordiniranje sa susjednim regulatornim područjima – NOS razvija mehanizme za koordinaciju sa susjednim regulatornim područjima i za omogućavanje tranzita, uvoza i izvoza električne energije
- Koordiniranje upravljanja opterećenjem – NOS koordinira postupke upravljanja opterećenjem i ima ovlaštenja da vrši ograničenja potrošnje, upravlja opterećenjem i na druge načine održava ravnotežu sistema.
- Utvrđivanje Indikativnog plana razvoja proizvodnje te pregled, odobravanje i neposredna revizija Dugoročnog plana razvoja prijenosne mreže
Reguliranje djelatnosti prijenosa električne energije u nadležnosti je Državne regulatorne komisije za električnu energiju u Bosni i Hercegovini (DERK), ²³ koju je osnovala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Nadležnosti i ovlaštenja DERK-a između ostalog uključuju:
- Izdavanje, promjene, suspenzija, ukidanje i praćenje te provođenje poštivanja licenci za prijenos i drugih licenci izdatih u skladu s odredbom člana 7.1
- Odobravanje, nadziranje i stavljanje na snagu tarifa i tarifnih metodologija za prijenos i regulacije pomoćnih usluga
- U skladu s odredbama ovog zakona i politikom koju uspostavi Ministarstvo, izdavanje pravila i propisa u okviru njegove nadležnosti, u koje spada i revizija i usvajanje tržišnih pravila i mrežnih kodeksa koje pripremi Nezavisni operator sistema (NOS BiH), te norme i uvjeti za priključak i pristup mrežama
- Uspostavljanje, praćenje i provođenje pravila vezanih za fer i nediskriminirajući pristup trećih strana prijenosnoj mreži
- Uspostavljanje, praćenje i provođenje standarda kvaliteta usluga prijenosa električne energije i pomoćnih usluga
- Koordiniranje i odobravanje investicijskih planova kompanije za prijenos električne energije, uključujući one planove koji su vezani za prijenosnu mrežu i kvalitet usluga prijenosa električne energije
- Izdavanje licenci i praćenje aktivnosti NOS-a, uključujući djelotvornost mehanizama i metoda kojima se osigurava ravnoteža između potražnje i ponude električne energije u sistemu
- Zaštita potrošača, kojom se osiguravaju: a) pravedan i ravnopravan tretman, b) visokokvalitetne usluge i c) konkurencija i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti
- Rješavanje sporova među korisnicima sistema, kako se detaljnije utvrdi u pravilima DERK-a i propisima te drugim zakonskim aktima, u skladu s regulatornim ovlaštenjima i odnosnim državnim zakonima
- Stvaranje i održavanje konkurentskih tržišta, kada je to izvodivo, te prevencija i kažnjavanje pohlepnog odnosno protukonkurentnog ponašanja
- Odobravanje mehanizama rješavanja preopterećenosti kapaciteta sistema za prijenos električne energije
- Reguliranje standarda usluga, kodeksa ponašanja i računovodstvenih zahtjeva vlasnika licenci
Oblast distribucije električne energije je u entitetskoj nadležnosti. Pregled tehničke i organizacijske strukture u toj oblasti dat je u dokumentima EEAPF BiH 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018.
Što se tiče Distrikta Brčko, prema podacima JP “Komunalno Brčko” ²⁴ (kompanije licencirane od strane DERK-a za djelatnosti distribucije električne energije u Brčko distriktu i za trgovinu i snabdijevanje električnom energijom na teritoriji Bosne i Hercegovine), u Brčko distriktu ima oko 35.000 potrošača, i njima se godišnje isporučuje u prosjeku 225–260 GWh električne energije. Elektrodistributivnu mrežu sačinjavaju: 100 km dalekovoda 35 kV, 410 km dalekovoda 10 kV, 8 čvornih trafostanica 35/10 kV i 476 trafostanica 10(20)/0,4 kV.
Kako je navedeno u obrazloženju Odluke o tarifama za usluge distribucije električne energije u Brčko distriktu BiH ²⁵ (DERK, 29. 12. 2014), gubici u distributivnoj mreži Brčko distrikta su u 2013. godini iznosili 13,05%.
Reguliranje djelatnosti operatora u oblasti distribucije električne energije je u entitetskoj nadležnosti, a za Brčko distrikt BiH ova je nadležnost dodijeljena DERK-u.
Tehnička i organizacijska infrastruktura za prijenos i distribuciju gasa
Bosna i Hercegovina nema vlastita nalazišta prirodnog gasa, pa se snabdijevanje potrošača ovim energentom vrši isključivo putem uvoza. Gas se nabavlja iz Rusije i transportira preko Ukrajine, Mađarske i Srbije pravcem Beregovo – Horgoš – Zvornik. Ulaz gasa u transportni sistem iz pravca Srbije je kod Šepka, a gas se preuzima u PPS-u (primopredajna stanica) Karakaj. Izlazi iz transportnog sistema su na: GMRS (glavna mjerno-regulaciona stanica) Karakaj, MRS (mjerno-regulaciona stanica) “Alumina” za Fabriku glinice “Alumina” d.o.o. Zvornik, MS “Industrijska zona Zvornik” za potrošače u industrijskoj zoni Karakaj, GMRS “Zvornik” za potrošače u Zvorniku i Malom Zvorniku, te MS “Kladanj” u Stariću, koja je u vlasništvu preduzeća “BH-Gas” d.o.o. Sarajevo, za potrošače u Federaciji Bosne i Hercegovine i dio potrošača u Republici Srpskoj, u Istočnom Sarajevu.
Sektor gasa u Bosni i Hercegovini nije uređen. Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakon o gasu, što je obaveza preuzeta potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Posljedično, ne postoji ni regulatorna agencija Bosne i Hercegovine za gas. Postojeća regulatorna agencija (DERK) ima nadležnost samo u sektoru električne energije.
Informacije o mjerama i aktivnostima u gasnom sektoru čija realizacija je u entitetskoj nadležnosti date su u dokumentima APEE FBiH 2016–2018. i Izmjene i dopune APEE RS do 2018.
U Brčko distriktu u dosadašnjem periodu nije bilo znatne potrošnje prirodnog gasa (Studija energetskog sektora BiH / Modul 10 – Prirodni gas; Akcioni plan energijski održivog razvitka Distrikta Brčko BiH).