Službeni glasnik BiH, broj 39/13

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine donijela je


ODLUKU





I


Prirodno-graditeljska cjelina - Kula Radetina sa prirodnim naslijeđem, općina Cazin, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine: Kula Radetina, pećina na kojoj se nalazi Kula, potok Radetina i prirodno naslijeđe u okruženju Kule.

Nacionalni spomenik nalazi se na prostoru označenom kao k.č. 62 (novi premjer), što odgovara k.č. 937/70, 937/63 i 937/64 (stari premjer), posjedovni list broj 38/01, z.k. uložak br. 834 i 1370, k.o. Cazin, općina Cazin, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za provođenje arheoloških radova, te izradu potrebne tehničke dokumentacije za zaštitu nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III


S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

Graditeljsko naslijeđe


- dozvoljeni su isključivo istraživački, arheološki, i konzervatorsko-restauratorski radovi na Kuli, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

- prilikom radova na konstruktivnoj sanaciji, konzervaciji i restauraciji nacionalnog spomenika koristiti u najvećoj mogućoj mjeri izvorne materijale i vezivna sredstva;

- prilikom radova na sanaciji, upotrebljavati postojeće kamene blokove;

- prostor nacionalnog spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

- prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke je potencijalno arheološko nalazište, te stoga nije dozvoljeno izvođenje bilo kakvih radova koji bi na bilo koji način utjecali na izmjenu područja i ugrožavanje spomenika, bez nadzora nadležne službe zaštite i bez prisustva arheologa;

- nije dozvoljena izgradnja niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

- potrebno je osigurati izradu i provođenje programa uređenja, prezentacije i redovnog održavanja nacionalnog spomenika;

- potrebno je izvršiti čišćenje i sanaciju prilaznih puteva;

- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

Prirodno naslijeđe


- izraditi detaljan plan očuvanja prirodnog ambijenta prostora koji čine pećina, potok Radetina i prirodni kameni most, uz zaštitu cjelokupnog područja bez narušavanja postojećeg stanja i ekološkog sklada;

- očuvati postojeće visoko rastinje i specifične biljne vrste;

- nije dozvoljena eksploatacija šume izuzev sanitarne sječe;

- izvršiti uređenje staza za pristup spomeniku uz postavljanje putokaza i oznaka za kretanje.

S ciljem zaštite prirodno-graditeljske cjeline utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata prostor koji graniči sa nacionalnim spomenikom i to: na sjevernoj strani do potoka Radetina (k.č. 1450 i 1451), na istočnoj strani k.č. 63 i 64, na južnoj i zapadnoj strani do prilaznog puta (uključujući i put, k.č. 61,65 i 68). U tom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: nije dozvoljena eksploatacija kamena, sječa šume, izuzev sanitarne sječe, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik.

IV


Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nosioci arheoloških istraživanja dužni su da podnesu pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog - voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za razdoblje od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Pokretne nalaze iz stava 1. ove tačke nije dozvoljeno iznositi iz Bosne i Hercegovine.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dozvoliti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

V


Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kome su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI


Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII


Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII


Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

IX


Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X


Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj 06.2-2.3-73/12-35
7. novembra 2012. godine
Sarajevo


Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!