Službeni glasnik BiH, broj 11/12

Na osnovu člana 8. tačka c. stav 1. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi


INSTRUKCIJE


ZA SIGURNOST I INTEROPERABILNOST ŽELJEZNIČKOG SISTEMA




Član 1.
(Predmet Instrukcija)

Instrukcijom za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema (u daljem tekstu: instrukcije) uređuje se razvoj i upravljanje sigurnošću željezničkog sistema na javnoj željezničkoj mreži i privatnoj željezničkoj mreži povezanoj sa javnom željezničkom mrežom, kao i druga pitanja značajna za sigurno funkcionisanje željezničkog prijevoznog sistema u Bosni i Hercegovini.

Član 2.
(Svrha i načini primjene)

Svrha ovih instrukcija je da, uvažavajući postojeće entitetske zakonske legislative vezane za sigurnost u željezničkom saobraćaju, odrede uvjete, norme, uputstva i metode radi osiguravanja održavanja postojećeg nivoa sigurnosti te poboljšanja i razvoja sigurnosti u željezničkom sistemu, slijedeći norme, principe, procedure, regulative, odluke, uredbe i direktive u skladu sa odredbama čl. 2 Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Ovi stavovi će se provesti djelovanjem i u pravcu poboljšanja pristupa željezničkom tržištu, na slijedeće načine:

a) harmoniziranjem regulatornih struktura željezničkog sistema u BiH u skladu sa odredbama potpisanih međunarodnih Konvencija i Sporazuma sa ciljem poboljšanja sigurnosti željezničkog sistema u svom osnovnom djelovanju;

b) definiranjem odgovornosti između učesnika u željezničkom saobraćaju;

c) prenosom važećih zajedničkih sigurnosnih ciljeva (CSTs) i zajedničkih metoda sigurnosti (CSMs) od strane Regulatornog odbora željeznica BiH na željeznički sistem BiH, uz stalno djelovanje ka što većem harmoniziranju propisa;

d) određivanjem nadležnosti organa za sigurnosne istrage nesreća i incidenta na željeznici;

e) prijenosom usvojenih zajedničkih principa za upravljanje, reguliranje i nadzor sigurnosti u željezničkom saobraćaju od strane Regulatornog odbora željeznica BiH na željeznički sistem BiH;

f) stvaranjem sopstvenih informacija o bitnim sigurnosnim i drugim pokazateljima, putem godišnjih izvještaja (u skladu sa čl. 6 ove instrukcije).

Član 3.
(Područje primjene)

(1) Instrukcije se primjenjuju na željeznički sistem BiH sa podsistemima za strukturalne i operativne oblasti i pokrivaju zahtjeve za sigurnost željezničkog sistema kao cjeline, uključujući:

- upravljanje sigurnošću u infrastrukturi (koje se odnosi na javnu željezničku infrastrukturu i privatnu željezničku infrastrukturu koje su povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom),

- funkcioniranje transporta kao interaktivno djelovanje između željezničkih poduzeća i upravitelja infrastrukture.

Pri ovome se uvažava činjenično stanje postojanja integriranih entitetskih željezničkih kompanija i u njima razdvojeno upravljanje infrastrukturom (upravitelji infrastrukture) od obavljanja javnog prijevoza (željeznički operateri).

(2) Instrukcije se ne odnose na željezničke mreže i vozila koje su funkcionalno odvojene od javnog željezničkog sistema.

Član 4.
(Definicije)

U Instrukcijama se koriste slijedeće definicije:

1) "željeznički sistem" označava ukupnost podsistema u strukturnim i operativnim oblastima, kao i upravljanje i operativno funkcioniranje sistema kao cjeline;

2) "upravitelj infrastrukture" je svako javno poduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom;

3) "željeznički operater" je svako javno preduzeće ili kompanija koja pruža usluge prevoza robe odnosno putnika željeznicom, pod uvjetom da ta kompanija osigurava i vuču vozova. Ovim pojmom obuhvaćene su i kompanije koje pružaju samo usluge vuče vozova;

4) "zajednički sigurnosni ciljevi (CSTs- common safety targets)" označavaju minimalne nivoe sigurnosti koji moraju biti postignuti od strane različitih dijelova željezničkog sistema (kao što su konvencionalni željeznički sistem, željeznički sistem za velike brzine) kao i od strane sistema kao cjeline, izražene u kriterijumima za prihvatanje rizika;

5) "zajednički metodi sigurnosti (CSMs- common safety methods)"označavaju metode usvojene od strane Evropske unije koje treba primijeniti da bi se opisalo kako su procijenjeni nivoi sigurnosti i postizanje sigurnosnih ciljeva i ispunjavanje ostalih zahtjeva o sigurnosti;

6) "organ za sigurnost" označava nezavisno tijelo, nacionalni organ, nadležan za regulativu i nadzor cjelokupnog sistema sigurnosti željezničkog saobraćaja;

7) "nacionalni propisi o sigurnosti" označavaju sve propise koji sadrže zahtjeve za sigurnost na području željezničkog sektora BiH i koje su primjenjivi na više od jednog željezničkog poduzeća, bez obzira koji ih organ izdaje;

8) "upravljanje sistemom sigurnosti" označava organizaciju i aranžmane koje je utvrdio upravitelj infrastrukture ili željezničko poduzeće da bi se obezbjedilo njegovo sigurno funkcioniranje;

9) "nesreća" označava neželjeni ili ne-namjerni iznenadni događaj ili poseban lanac takvih događaja koji ima(ju) teške posljedice;

10) "ozbiljna nesreća" označava svaki sudar ili iskakanje vozova iz šina koje rezultira smrću najmanje jednog lica ili ozbiljnim povredama pet ili više lica - ili veliko oštećenje voznih sredstava, infrastrukture ili čovjekovog okoliša, kao i svaku drugu sličnu nesreću sa očiglednim utjecajem na regulaciju sigurnosti na željeznici ili na upravljanje sigurnosti;

11) "incident" označava svaki događaj, koji nije nesreća ili ozbiljna nesreća, a koji je povezan sa saobraćajem vozova i utječe na sigurnost funkcioniranja;

12) "istraga" označava proces koji se vodi radi sprječavanja nesreće i incidenta što uključuje prikupljanje i analizu informacija, donošenje zaključaka, uključujući određivanje uzroka i davanje, kad je to potrebno, preporuka u vezi sigurnosti;

13) "uzroci" označavaju aktivnosti, propuste (greške), događaje ili uvjete, ili njihovu kombinaciju, koji dovode do nesreće ili incidenta;

14) "Agencija" označava Evropsku agenciju za željeznice (ERA), agencija za sigurnost na željeznici i interoperabilnost;

15) "notifikacioni organ" (organ za procjenu) označava nezavisni organ (komisiju) koji je odgovoran za procjenu usklađenosti ili pogodnosti za korištenje činilaca interoperabilnosti ili procjenu procedura Evropske komisije za verifikaciju podsistema;

16) "rizik" označava stepen pojavljivanja nesreća i nezgoda koje rezultiraju kvarom (izazvanim opasnošću) i stepen ozbiljnosti tog kvara;

17) "analiza rizika" označava sistematsku upotrebu svih dostupnih informacija kako bi se prepoznala opasnost i procijenio rizik;

18) "evaluacija rizika" označava proceduru zasnovanu na analizi rizika kako bi se odredilo da li je rizik prihvatljiv ili ne;

19) "procjena rizika" označava ukupan proces objedinjujući analizu rizika i evaluaciju rizika;

20) "sigurnost" označava oslobođenost od nepoželjnih rizika od opasnosti;

21) "upravljanje rizikom" označava sistematsku primjenu politike upravljanja, procedura i načina analize, evaluacije i kontrole rizika.

22) "sigurnosni zahtjevi" označavaju sigurnosne karakteristike (kvalitativne ili kvantitativne) sistema i njegove operacije (uključujući operativne propise) neophodne kako bi se ispunili pravni ili sigurnosni ciljevi kompanije;

23) "sigurnosne mjere" označavaju skup akcija kojima se smanjuje stopa pojavljivanja opasnosti ili ublažavaju njene posljedice u cilju postizanja i/ili održavanja prihvatljivog nivoa rizika;

24) "izvještaj o procjeni sigurnosti" označava dokument koji sadrži zaključke procjene koju je izvršio organ za procjenu na sistemu za procjenu;

25) "opasnost" označava stanje koje bi moglo dovesti do nesreće;

26) "interoperabilnost" je sposobnost željezničkog sistema koja omogućava siguran i neprekidan saobraćaj vozova uz postizanje traženog stepena efikasnosti, a koja se zasniva na regulativi te tehničkim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni.

27) "mreža"je cjelokupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravitelj infrastrukture;

28) "podsistemi" su rezultat podjele željezničkog sistema, ti podsistemi, za koje je potrebno utvrditi osnovne zahtjeve, mogu biti strukturalni ili funkcionalni;

29) "tehnička specifikacija za interoperabilnost" (TSI) je specifikacija, koja obuhvata svaki podsistem ili dio podsistema u cilju ispunjavanja osnovnih zahtjeva i osiguravanja interoperabilnosti željezničkog sistema;

30) "imalac" lice ili pravni subjekat koji su vlasnik kola ili koji imaju pravo na korištenje kola i upisan je u Nacionalni registar vozila;

31) "organ nadležan za održavanje" označava subjekt nadležan za održavanje vozila koji je kao takav upisan u Nacionalni registar vozila;

32) "Regulatorni odbor željeznica BiH" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlaštenja definirana u Zakonu o željeznicama BiH.

33) "željeznička kompanija" podrazumjeva vertikalno integrirane željezničke kompanije koje obavljaju poslove upravitelja infrastrukture i poslove operatera ali sa razdvojenim troškovima poslovanja.



Član 5.
(Razvoj i poboljšanje sigurnosti na željeznici)

(1) Svrha ovih instrukcija je da osiguraju pretpostavke da sigurnost u željezničkom sistemu BiH bude generalno održavana na dostignutom nivou i da se ista stalno unaprjeđuje, uzimajući u obzir razvoj zakonodavstva, tehničkog i naučnog napretka i davanje prioriteta prevenciji sprječavanja pojave ozbiljnih nesreća.

Propisi o sigurnosti primijenjeni u praksi treba da budu dostupni na javan i ne-diskriminirajući način. U slučaju kod stranih operatera, poštovat će se princip reciprociteta u tranzicijskom periodu. Ova obaveza odnosi se na Regulatorni odbor željeznica BiH.

(2) Instrukcije nalažu da odgovornost za sigurnost funkcioniranja željezničkog sistema i kontrole rizika na njemu budu na upravitelju infrastukture i željezničkim pоduzećima, obavezujući ih da primijene potrebne mjere za kontrolu rizika, tamo gdje je potrebno sarađujući međusobno, te da primijene propise i standarde o sigurnosti, kao i da utvrde sisteme za upravaljanje sigurnošću. Svaki upravitelj infrastrukture i željezničko poduzeće je odgovorno za svoj dio sistema i njegovo sigurno funkcioniranje, uključujući kvalitet nabavljenih materijala, dijelova, elemenata sistema i podsistema, kao i za izvršavanje usluga prema korisnicima, klijentima, relevantnim radnicima i trećim licima.

(3) Odredbe iz stava 2) ovog člana obavezuju odgovornošću svakog izvođača radova na infrastrukturi i vozilima pri građenju, modernizaciji i remontu, ko pruža servisne usluge i organ koji vrši nabavke radi obezbjeđivanja da vozna sredstva, instalacije, pribor i oprema i druge usluge koje oni pružaju budu u skladu sa naznačenim zahtjevima i uvjetima za korištenje, tako da mogu sigurno da se stave u funkciju od strane željezničkog poduzeća i upravitelja infrastrukture.

Član 6.
(Zajednički sigurnosni indikatori - pokazatelji, CSIs)

Da bi se olakšala procjena postizanja zajedničkih sigurnosnih ciljeva (CST) i da bi se osiguralo praćenje općeg razvoja sigurnosti na željeznici prikupljat će se informacije o zajedničkim sigurnosnim indikatorima (pokazateljima) CSIs. Informacije o zajedničkim sigurnosnim indikatorima (pokazateljima) prikuplja nadležni organ za sigurnost unutar Regulatornog odbora za željeznice BiH (ROŽBiH) putem godišnjih izvještaja prispjelih od svih željezničkih poduzeće i upravitelja infrastrukture, odnosno, željezničkih kompanija sa područja BiH, te na osnovu prispjelih redovnih izvještaja u Regulatorni odbor o svim vanrednim događajima koji su se dogodili na području željezničkog sektora BiH, shodno odredbama Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Član 7.
(Zajedničke metode sigurnosti - CSMs)

(1) Zajedničkim metodama sigurnosti (usvojenim od Evropske unije), Regulatorni odbor opisuje na koji način treba da se procjenjuju nivoi sigurnosti i kako se postižu sigurnosni nivoi, te ispunjavanje drugih zahtjeva za sigurnost, putem detaljne razrade i definiranja slijedećih pitanja:

(a) ocjena rizika i metode procjene,

(b) metode za procjenu usklađenosti sa zahtjevima datim u certifikatima za sigurnost i ovlaštenjima za sigurnost, i

(c) ukoliko nisu pokrivene sa TSIs, metode za provjeru da strukturalni podsistemi trans-evropskog sistema za velike brzine i konvencioncionalni željeznički sistemi funkcioniraju i održavaju se u skladu sa relevantnim osnovnim zahtjevima, odredbama po COTIF-u i objavama UIC-a, odnosno u skladu sa odredbama potpisanih Konvencija i Sporazuma.

(2) CSMs će biti redigirani u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa propisanom zakonskom procedurom.

Član 8.
(Zajednički sigurnosni ciljevi - CSTs)

(1) CSTs - zajedničke sigurnosne ciljeve treba izraditi, usvojiti, i redigirati prema mandatima koji su usvojeni u skladu sa propisanim procedurama.

Prvi set nacrta CSTs i redigirani CSTs su bazirani na ispitivanju postojećih ciljeva i sprovođenju sigurnosti u svim državama pojedinačno, osiguravajući da aktuelno sprovođenje sigurnosti na željezničkom sistemu ne bude reducirano. Naredni set nacrta CSTs će biti baziran na iskustvima dobijenim od prijethodnog i njegove primjene - pa do konačnog postizanja zajedničkih CSTs. Unutar svih setova nacrta CSTs bit će zastupljene sve prioritetne oblasti gdje je potrebno da sigurnost bude unapređivana.

CSTs nastaje od statistički obrađenih podataka od CSIs prikupljenih od nacionalnih organa za sigurnost, odnosno od Regulatornog odbora i definiraju CSTs za svaku državu.

Dakle, svi prijedlozi za nacrt i redigirani nacrt i CSTs odražava obaveze nadležnih ministarstava entiteta i Distrikta Brčko. Prijedlozi će biti popraćeni procjenom proračuna troškova i dobiti (cost and benefitcost) pokazujući njihov vjerovatni utjecaj za prihvatanje rizika. Prijedlozi će sadržavati raspored (dinamiku) za postepenu primjenu - posebno uzimajući u obzir prirodu i stepen potrebnih investicija za njihovu primjenu. Takođe će sadržavati analizu mogućeg utjecaja na TSI za podsisteme, a tamo gdje se ocijeni potrebnim i naknadne prijedloge za primjenu TSI.

(2) CSTs će odrediti nivoe sigurnosti koji se moraju minimalno postići od različitih strana želјezničkog sistema i od strane sistema kao cjeline izraženo u kriterijima za prihvatanje rizika za:

а) individualne rizike koji se odnose na putnike, osoblje uključujući osoblje izvođača, korisnike pružnih prijelaza i ostale, i bez predrasuda u odnosu na postojeće obavezujuće i međunarodne obavezujuće propise, individualne rizike koji se odnose na neovlaštena lica na željezničkoj imovini;

b) socijalni rizici.

(3) CSTs će biti redigiran u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa propisanom procedurom, uzimajući u obzir globalni razvoj sigurnosti na željeznici.

(4) Države trebaju da izvrše sve potrebne izmjene u svojim nacionalnim propisima za sigurnost da bi postigle minimum CSTs.

(5) Regulatorni odbor i postojeće željezničke kompanije na području BiH treba da prate usvojene izmjene i iste provode u svojoj regulativi.

Član 9.
(Obavezujući propisi o sigurnosti - nacionalni propisi o sigurnosti)

(1) Obavezujući propisi o sigurnosti označavaju sve propise na osnovu kojih se reguliše trenutno željeznički saobraćaj i koji sadrže zahtjeve za sigurnost na području željezničkog sistema BiH i koji su primjenjivi na više od jednog željezničkog poduzeća, bez obzira koji ih organ izdaje, tretiraju se kao nacionalni propisi za sigurnost. Obavezujući propisi o sigurnosti (nacionalni propisi) razvrstani su na Zakone, podzakonske akte, pravne akte bivše Zajednice JŽ, interne akte željezničkih kompanija - zavisno od entiteta i postojećih željezničkih kompanija. Obavezujući propisi za sigurnost u postojećim željezničkim kompanijama, po djelatnostima, prikazani su tabelarno sa navedenim institucijama koja ih je donijela, u Prilogu 1.

(2) Da bi se zadržali na minimumu potrebne, garantirane i planirane sigurnosti sa uvođenjem novih posebnih propisa o sigurnosti i tako spriječili da budu stvarane dalje barijere na željeznici, a sa osvrtom na postepeno harmoniziranje propisa o sigurnosti, ROŽBiH će sa posebnom pažnjom nadgledati uvođenje novih propisa i blagovremeno intervenirati, kako ne bi došlo do smanjenja nivoa sigurnosti.

(3) Ako, nakon usvajanja CSTs, nadležni organ namjerava da uvede novi propis koji zahtijeva veći nivo sigurnosti nego što je CSTs, ili namjerava da uvede novi propis o sigurnosti koji može da utječe na funkcioniranje željezničkih poduzeća iz drugih država, blagovremeno će se obavijestiti sve zainteresirane strane i primijenit će se procedura po odredbama ovih instrukcija, ili drugih akata donesenih od strane Regulatornog odbora - u cilju usklađivanja sa odredbama čl. 2 Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05).

Član 10.
(Sistemi za upravljanje sigurnošću)

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća treba da razviju svoje postojeće sisteme za upravljanje sigurnošću kako bi se osiguralo da željeznički sistem može da obezbijedi takav nivo sigurnosti da se zajednički sigurnostni ciljevi, minimalno, u skladu sa obavezujućim propisima za sigurnost i u skladu sa zahtjevima za sigurnost datim u TSI, kao i da se relevantni dijelovi CSMs, primjenjuju.

(2) Zahtjevi sistema za upravljanje sigurnosti:

Sistem za upravljanje sigurnosti mora biti dokumentiran u svim relevantnim dijelovima i posebno će opisati raspodjelu odgovornosti unutar organizacije upravitelja za infrastrukturu ili željezničkog poduzeća. On će pokazati koliko je sigurna kontrola od strane upravitelja (rukovodstva) na različitim nivoima, na koji način je uključeno osoblje i njihovi predstavnici na svim nivoima i kako je osigurano stalno poboljšanje sistema za upravljanje sigurnosti.

(3) Osnovni elementi sistema za upravljanje sigurnosti su:

а) politika sigurnosti odobrena od direktora organizacije i prenijeta svom osoblju;

b) kvalitativni i kvantitativni ciljevi organizacije za održanje i povećanje sigurnosti, kao i planovi i procedure za postizanje ovih ciljeva;

c) procedure koje treba da budu u skladu sa postojećim, novim i izmijenjenim tehničkim i operativnim standardima ili drugim propisanim uvjetima kao što je dato u TSIs, ili u obavezujućim propisima o sigurnosti ili u drugim relevantnim propisima, odnosno u odlukama vlasti i procedurama da bi se osigurala usaglašenost sa standardima i drugim propisanim uvjetima tokom čitavog vijeka trajanja opreme i funkcioniranja;

d) procedure i metode za izvršenje procjene rizika i sprovođenja mjera kontrole rizika uvijek kada promjena operativnih uvjeta ili novih materijala nameće nove rizike za infrastrukturu ili operativnu djelatnost (funkcioniranje);

e) odredbe programa za obuku osoblja i sistema da bi se osiguralo održavanje kompetentnosti osoblja i u skladu sa tim izvršavali zadaci;

f) organiziranje pribavljanja dovoljno informacija unutar organizacije i, gdje je odgovarajuće, između organizacija koje rade na istoj infrastukturi;

g) procedure i formati koji se odnose na to kako dokumentirati informacije o sigurnosti i označavanje procedure za kontrolu konfiguracije vitalnih informacija koje se odnose na sigurnost;

h) precedure da bi se osiguralo izvještavanje, istraga i analiza o nesrećama, incidentima, izbjegnutim i drugim opasnim događajima, kao i preduzimanje potrebnih preventivnih mjera;

i) odredbe planova aktivnosti i upozorenja i informacije u slučaju opasnosti, dogovorene sa odgovarajućim državnim vlastima;

j) odredbe periodične interne revizije sistema za upravljanje sigurnosti.

(4) Sistem za upravljanje sigurnošću treba da ispunjava sve zahtjeve i sadržava elemente iz t. 3) prilagođene karakteru, stepenu i drugim uvjetima aktivnosti koja se obavlja, te osigurava kontrolu svih rizika koji su povezani sa aktivnošću upravitelja infrastrukture ili željezničkog poduzeća, uključujući održavanje i nabavku materijala kao i korištenje izvođača. Bez štete po postojeće obavezujuće i međunarodne obavezujuće propise, sistem za upravljanje sigurnošću će uzeti u obzir, gdje je potrebno i gdje je racionalno rizike koji proistječu kao rezultat aktivnosti drugih strana (lica).

(5) Sistem za upravljanje sigurnošću svakog upravljača infastrukture će uzeti u obzir efekte operacija različitih željezničkih poduzeća na mreži i izraditi odredbe da bi se dozvolilo željezničkim poduzećima da funkcioniraju (rade) u skladu sa TSIs i obavezujućim propisima za sigurnost, kao i, posebno, sa uvjetima datim u Potvrdi o sigurnosti. Sistem treba stalno razvijati sa ciljem koordiniranja procedura upravitelja infrastrukture sa željezničkim poduzećima koja funkcioniraju na toj infrastrukturi.

Član 11.
(Certifikati - potvrde o sigurnosti)

(1) Da bi se dozvolio pristup željezničkoj infrastrukturi, željezničko poduzeće mora da ima potvrdu o sigurnosti. Ovu potvrdu (certifikat) podnosiocima zahtjeva koji ispunjavaju propisane uvjete, izdaje Regulatorni odbor željeznica BiH. Svrha Potvrde (certifikata) o sigurnosti je da pruži dokaz da je željezničko poduzeće organiziralo i normativno utvrdilo svoj sistem za upravljanje sigurnosti i da može ispuniti zahtjeve date u TSI, COTIF-u, kao i u nacionalnim propisima o sigurnosti da bi se kontrolirali rizici i sigurno funkcionirao željeznički saobraćaj na mreži.

Potvrda o sigurnosti treba da sadrži:

- uvjerenje kojim se garantira prihvatanje sistema za upravljanje sigurnosti uspostavljenog kako je to navedeno u čl. 10. ove instrukcije:

- uvjerenje kojom se garantira prihvatanje odredbi usvojenih od strane željezničkog poduzeća radi ispunjenja posebnih zahtjeva potrebnih za sigurno funkcioniranje na relevantnoj mreži.

Po dodatnom zahtjevu željezničkog poduzeća, ako planira da vrši dodatne željezničke transportne usluge, Regulatorni odbor će izdati dodatnu potvrdu o sigurnosti, na ograničeno vrijeme. Potvrda o sigurnosti će biti revidirana, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. Regulatorni odbor može zahtijevati da određeni dio Potvrde o sigurnosti bude redigiran zbog značajnih promjena unutar sigurnosne regulative, ili su od utjecaja na sigurnost.

Ako Regulatorni odbor otkrije da nosilac Potvrde o sigurnosti više ne zadovoljava sve uvjete iz Potvrde koja mu je izdata, poništit će onaj dio Potvrde koji imalac iste nepravilno koristi, uz obrazloženje. Na isti način Regulatorni odbor postupa, i mora poništiti Potvrdu o sigurnosti, ako je očigledno da nosilac iste ovu nije koristio kako je u zahtjevu prijavio namjere.

(2) Da bi se dozvolilo da upravlja i koristi željezničku infrastrukturu, upravitelj infrastrukture mora dobiti potvrdu o sigurnosti u državi gdje je osnovan. Potvrdu o sigurnosti izdaje Regulatorni odbor željeznica BiH. Potvrda o sigurnosti mora sadržavati:

- uvjerenje u kojem se potvrđuje prihvatanje sistema za upravljanje sigurnosti željezničkog poduzeća kao što je opisano u čl. 10. ove instrukcije,

- uvjerenje u kojem se potvrđuje prihvatanje odredbi upravitelja za infrastrukturu da ispuni određene zahtjeve potrebne za sigurno projektiranje, održavanje i funkcioniranje željezničke infrastrukture uključujući, tamo gdje to odgovara, sistem za održavanje i funkcioniranje kontrole soabraćaja i signalnog sistema.

Potvrda će biti obnovljena nakon podnošenja zahtjeva od strane upravitelja infrastrukture, a u intervalima koji ne prelaze 5 godina. Ona će biti u cijelosti ili djelimično ažurirana uvijek kada se izvrše značajne promjene na infrastrukturi, signalnim uređajima i snabdijevanju energije ili principima njenog funkcionirnanja i održavanja. Nosilac potvrde će bez odlaganja informirati Regulatorni odbor o svim takvim promjenama. Regulatorni odbor može zahtijevati da određeni dio potvrde bude redigiran zbog značajnih promjena unutar sigurnosne regulative.

Ako Regulatorni odbor otkrije da ovlašteni upravitelj za infrastukturu više ne zadovoljava uvjete iz potvrde on će poništiti potvrdu dajući razloge za svoju odluku.

Član 12.
(Pristup sredstvima, kapacitetima za obuku)

(1) Željeznička poduzeća koja podnose zahtjev za izdavanje Potvrde o sigurnosti Regulatornom odboru, moraju imati fer i nediskriminirajući pristup kapacitetima za obuku, posebno za mašinovođe i prateće osoblje voza na prugama pod upravom željezničkih kompanija ŽFBiH i ŽRS.

Usluge koje se nude moraju uključivati: obuku za potrebno znanje o trasi, operativne propise i procedure, signalni i kontrolno-komandni sistem i procedure u slučaju vanrednog stanja koje se primenjuju na tim trasama.

Regulatorni odbor će željezničkim poduzećima, u saradnji sa entitetskim inspektorima, nadzirati da li upravitelji za infrastrukturu i njihovo osoblje koje vrši vitalne sigurnosne zadatke u željezničkom saobraćaju, omogućavaju fer i nediskriminirajući pristup sredstvima za obuku i stručnu obuku osoblja.

(2) Ako su kapaciteti za obuku dostupni samo preko usluga jednog željezničkog poduzeća ili upravitelja infrastrukture, Regulatorni odbor će nadzirati da ona budu dostupna i drugim željezničkim poduzećima, po razumnoj i nediskriminirajućoj cijeni, koja je tržišna i može uključivati mogućnost profita.

(3) Kada se angažiraju nove mašinovođe, osoblje voza i osoblje koje vrši vitalne sigurnosne zadatke, željezničke kompanije moraju uzeti u obzir svaku obuku, kvalifikacije i iskustvo prethodno dobijeno od drugih željezničkih kompanija. Iz tog razloga, osoblje će imati pravo pristupa i da dobiju ovjerene kopije za sva dokumenta koja potvrđuju njihovu obuku, kvalifikacije i iskustvo.

(4) U svakom slučaju svako željezničko poduzeće i svaki upravitelj infrastrukture će biti odgovoran za nivo obuke i kvalifikacije svog osoblja koje vrši posao koji se odnosi na sigurnost kao što je dato u članu 10. Instrukcija.

Član 13.
(Stavljanje u eksploataciju strukturalnih podsistema)

Regulatorni odbor je ovlašten i nadležan za odobrenja strukturalnih podsistema koji čine željeznički sistem BiH (shodno čl. 8. Zakona o željeznicama BiH "Službeni glasnik BiH", br. 52/05), te preduzima odgovarajuće mjere da bi se osiguralo da se ovi podsistemi mogu pustiti u eksploataciju samo ako su projektirani, proizvedeni ili ugrađeni na način da ispunjavaju osnovne zahtjeve integriranja u željeznički sistem.

U tu svrhu posebno se provjeravaju:

a) tehnička usklađenost podsistema i sistema u koji se uključuju;

b) sigurnost uključenja;

c) usklađenost sa TSI.

Član 14.
(Principi za odlučivanje- ovlaštenja Regulatornog odbora željeznica BiH)

(1) Ovlaštenja i obaveze Regulatornog odbora definirani su čl. 8. i čl. 2 Zakona o željeznicama BiH, a to su:

a) propisuje tehničke standarde i tehničke specifikacije, te kontrolira željeznički sektor u BiH, vodeći računa o primjeni zahtjeva iz direktiva Evropske unije o željeznicama;

b) propise iz prijethodnog stava objavljuje u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta;

c) Ministar komunikacija i prometa BiH, ne ograničavajući regulatorna ovlaštenja Regulatornog odbora, može, na zahtjev Regulatornog odbora, propisati smjernice i procedure za provođenje propisa iz stava 1). Primjenu smjernica i procedura nadgleda Regulatorni odbor;

Ovlaštenje za izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola

Regulatorni odbor je jedinstven organ odgovoran za izdavanje, praćenje i oduzimanje licenci, potvrda (certifikata) o sigurnosti i dozvola. U tom smislu, Regulatorni odbor donosi uputstva i propisuje obrasce u vezi sa podnošenjem zahtjeva i uvjeta za izdavanje licenci, potvrda o sigurnosti i dozvola. Regulatorni odbor ne može prenositi ova ovlaštenja.

Ostala ovlaštenja i funkcije su:

а) donosi instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema, nadgleda poštovanje tih instrukcija i odobrava željezničku opremu potrebnu za sigurnost i interoperabilnost,

b) kontrolira i izvještava o inspekcijskim kontrolama,

c) obavlja istrage o nezgodama i izvještava o njima,

d) vodi i obavlja statistiku o nezgodama,

e) žalbeni je organ za željezničke operatere, sukladno članu 23. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05)

(2) Regulatorni odbor će preduzeti sve mjere da odluke koje donosi u vezi sa sigurnošću budu podložne transparentnoj analizi.

(3) Regulatornom odboru će biti omogućen slobodan pristup za svaku inspekciju i istragu koja je potrebna radi ispunjavanja njenih zadataka i bit će mu dozvoljen pristup svim relevantnim dokumentima i prostorijama, instalacijama i opremi upravitelja za infrastrukturu i željezničkih poduzeća.

(4) Regulatorni odbor će vršiti aktivnu razmjenu mišljenja i iskustava sa drugim ovlaštenim nacionalnim institucijama radi harmoniziranja njihovih kriterijuma za donošenje odluka. Njihova saradnja će posebno imati za cilj olakšanje i koordinaciju dobijanja Potvrda o sigurnosti za željeznička poduzeća kojima su dodijeljene međunarodne trase.

Član 15.
(Godišnji izvještaj)

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća svake godine dostavljaju podatke, a prema specifikacijama zahtjeva od strane Regulatornog odbora (na osnovu člana 8. i člana 10. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05) najkasnije do 30. marta, koji se odnosi na prijethodnu godinu.

(2) Regulatorni odbor svake godine objavljuje godišnji izvještaj o svom radu i razvoju željezničkog sektora u BiH do 30.04. nakon isteka prijethodne godine. Izvještaj sadržava ukupne aktivnosti željezničkog sektora u smislu obavljenog saobraćaja i njegove efikasnosti, evidencije o nezgodama i ocjenu sigurnosti željezničkog sektora i ocjenu rada željezničkog sektora - u skladu sa čl. 10. Zakona o željeznicama BiH "Službeni glasnik BiH", br. 52/05. Navedeni Izvještaj se do 30.09. dostavlja u Agenciju (ERA).



Član 16.
(Obaveza da se vrši istraga)

Istrage nesreća i incidenata vrši nezavisni istražni organ (organizaciona jedinica) sa ciljem utvrđivanja stvarnog uzroka nesreće (incidenta) kako bi se na osnovu validnih saznanja mogle dati preporuke, sugerirale moguće mjere za poboljšanje sigurnosti željezničkog saobraćaja, kao i spriječilo ponavljanje istih propusta ili nesreća (incidenata) sa istim ili novim uzrokom. Organizaciona jedinica je nezavisan organ pri Regulatornom odboru. Organizaciona jedinica će vršiti potrebne istrage uz saradnju, ali nezavisno, od vlasti odgovornih za sudsku istragu. Postupak vođenja istraga nesreća i incidenata preciziran je "Uputstvom o sigurnosnim istragama nesreća i incidenata u željezničkom saobraćaju" ("Službeni glasnik BiH", br. 66/11).





Član 17.
(Opće postavke o sigurnosti)

(1) Osnove sigurnosti u željezničkom saobraćaju (u daljem tekstu: Osnove sigurnosti) određuju uvjete za siguran, uredan i redovan javni željeznički saobraćaj (u daljem tekstu: željeznički saobraćaj), kao i na privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom (industrijski kolosijeci). Uvjeti za siguran željeznički saobraćaj, koji se ovdje definiraju, odnose se na: željezničku prugu, ukrštanje pruge i cesta, željeznička vozila, saobraćajna pravila na željeznici, saobraćajnu signalizaciju, uvjete koji moraju ispunjavati radnici željezničke izvršne službe, obavljanje kontrole unutar željeznice, vanredne događaje u željezničkom saobraćaju (sigurnosna isleđenja) inspekcijskog nadzora, te zaštitu pruga.

(2) Norme i uvjeti koje određuju građenje i održavanje pruga i vozila, kao i za sigurnost željezničkog saobraćaja iz ovih osnova sigurnosti, važe i za ista sredstva privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom infrastrukturom, primjereno sigurnosnim potrebama sredstava saobraćaja tih željeznica.

Član 18.
(Značenje izraza)

U ovim Instrukcijama upotrijebljeni izrazi koji se primjenjuju u željezničkom sistemu BiH, imaju slijedeće značenje:

1) "auto-stop uređaj" je uređaj za automatsko zaustavljanje voza kod signala koji pokazuje da je dalja vožnja zabranjena, odnosno uređaj za automatsku kontrolu smanjenja brzine kretanja voza od signala koji pokazuje da je dalja vožnja dozvoljena smanjenom brzinom;

2) "budnik" je uređaj koji se nalazi u upravljačnici vučnog vozila i koji služi za automatsko zaustavljanje voza u slučaju nebudnosti ili nesposobnosti lica koje upravlja vučnim vozilom;

3) "depo vučnih vozila" je željeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kome se vrši priprema i održavanje vučnih vozila;

4) "domicilna jedinica" je organizaciona jedinica u kojoj je radnik zaposlen;

5) "dozvoljena masa po dužnom metru" je propisana dozvoljena masa po dužnom metru koja se ne smije prekoračiti;

6) "dozvoljena masa po osovini" je propisana dozvoljena masa po osovini koja se ne smije prekoračiti;

7) "isljeđenje vanrednog događaja", je postupak koji se sprovodi s ciljem utvrđivanja uzroka, posljedica, okolnosti i odgovornosti, kao i sprječavanja budućeg vanrednog događaja, a sprovode ga upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća učesnici;

8) "javni prijevoz" je prijevoz lica i stvari koji vrši prevoznik u željez. saobraćaju, na osnovu zaključenog ugovora o prijevozu između upravljača javnom infrastrukturom, prijevoznika i korisnika njegovih usluga;

9) "javna željeznička infrastruktura" su objekti i postrojenja potrebna za neometano odvijanje javnog željezničkog saobraćaja i pripadajuća zemljišta koja funkcionalno služe njihovom namjenskom korištenju;

10) "kolosjek" je dio pruge koji se sastoji iz donjeg i gornjeg stroja, na otvor. pruzi i u tunelima, kao i dijelovi pruge unutar mostovskih konstrukcija koji nose šine i kolosječni pribor, po kome se kreću vozovi;

11) "kočna masa voza" je zbir kočnih masa željezničkih vozila od kojih je sastavljen voz, kojom se osigurava pouzdano kočenje voza;

12) "konvencionalna željeznička pruga" je željeznička pruga koja je kao dio konvencionalnog željezničkog sistema izgrađena ili nadograđena i osposobljena za siguran, uredan i nesmetan saobraćaj konvencionalnih željezničkih vozila;

13) "maksimalna brzina voza" je najveća brzina kojom voz može saobraćati na željezničkoj pruzi ili dijelu pruge naznačene u redu vožnje ili propisana na drugi način, koja se ne smije prekoračiti;

14) "masa po dužnom metru" je zbir masa praznog ili natovarenog željezničkog vozila, podijeljena dužinom vozila u metrima, mjerenom od čela do čela nesabijenih odbojnika, odnosno automatskih kvačila;

15) "masa po osovini" je masa praznog ili natovarenog željezničkog vozila podijeljena brojem osovina na vozilu;

16) "mjesto prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu" je mjesto na otvorenoj pruzi u kojem se sa dvokolosječne pruge prelazi na jednokolosječnu prugu;

17) "motorna kola" su elektromotorna kola, elektromotorne garniture, dizel-motorna kola, dizel-motorne garniture i šinobusi;

18) "nagib nivelete" je podužni nagib pruge koji se mjeri tangensom ugla prema horizontali i izražava se u promilima;

19) "najveća dopuštena brzina" je propisana najveća brzina na pruzi ili djelovima pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge i željezničkih vozila, ili druge uvjete;

20) "naročita pošiljka" je svaka pošiljka (vozilo ili stvari) s obzirom na masu i dimenzije vozila i stvari, koja se prima ili prijevozi na prugama BiH pod posebnim saobraćajnim i tehničkim uvjetima;

21) "obrtna jedinica" je organizaciona jedinica u kojoj radnik prekida obavljeni rad do početka slijedeće smjene;

22) "ograničena brzina" je propisana brzina koja je manja od najveće dopuštene brzine na pruzi ili dijelu pruge, s obzirom na tehničko stanje pruge ili skretničkog područja;

23) "odvojna skretnica" je skretnica kojom se sa otvorene pruge odvaja druga pruga ili pruga druge željeznice ili industrijski kolosjek;

24) "odjavnica" je mjesto na pruzi iz kojeg se regulira slijeđenje vozova u odjavnom razmaku;

25) "pješački prijelaz" je mjesto ukrštanja željezničke pruge i prijelaza za pješake u istom nivou;

26) "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz lica ili stvari koji se obavlja za sopstvene potrebe koristeći svoje osoblje vuče i svoj vozni park;

27) "privatna željeznička mreža - infrastruktura" je željeznička infrastruktura u privatnom vlasništvu koju isključivo koristi vlasnik te infrastrukture za svoje vlastite potrebe;

28) "pružni pojas" je prostor između željezničkih kolosjeka, kao i pored krajnjih kolosjeka, na odstojanju od najmanje 8 m, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto - na odstojanju od najmanje 6 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka;

29) "cestovni prijelaz" je mjesto ukrštanja željezničke pruge i ceste u istom nivou;

30) "rasputnica" je mjesto na pruzi na kojem se sa otvorene pruge odvaja druga pruga

31) "razmak kolosjeka" je rastojanje između osa kolosjeka;

32) "redovna brzina" je brzina kojom voz saobraća na pruzi ili dijelu pruge u vremenu propisanom redom vožnje;

33) "red vožnje" je akt upravitelja infrastrukture, kojim se utvrđuju sva planirana kretanja vozova i željezničkih vozila koja će se odvijati na određenoj infrastrukturi u periodu za koji on važi;

34) "registrirajući brzinomjer (tahograf)" je uređaj za registriranje brzine i pređenog puta i drugih podataka u toku vožnje vučnog vozila;

35) "rekonstrukcija pruge, postrojenja, objekata i uređaja na pruzi ili željezničkog vozila" podrazumijeva takve izmjene (prepravke) koje mijenjaju njihove osnovne tehničke i konstrukcione karakteristike;

36) "saobraćajno-transportno otpremništvo" je mjesto na pruzi u kojem se vrši ukrštanje i pretjecanje vozova posredstvom susjednih stanica i ukrsnica i može se vršiti otpremanje putnika, prtljaga i stvari;

37) "stabilna postrojenja elektrovuče" su elektronapojne stanice, vozna (kontaktna) mreža i postrojenja za daljinsko upravljanje stabilnim post. uključujući pripadajuće zgrade;

38) "stanični kolosjeci" su svi kolosjeci namijenjeni opremanju i pripremi željezničkih vozila za vožnju u vozovima, zatim kolosjeci za sastavljanje vozova i kolosjeci za pretjecanje na stanicama, izuzev kolosjeka unutar radionica za kontrolne preglede i redovne opravke željezničkih vozila te kolosjeka unutar garaža za vučna vozila i privatnih kolosjeka koji su priključeni na prugu;

39) "saobraćajna signalizacija" su propisani vizuelni ili čujni signali kojima se, pri obavljanju željezničkog saobraćaja, sporazumijevaju izvršni željeznički radnici i upozoravaju na opasnost druga lica koja se kreću željezničkim područjem;

40) "signalno-sigurnosna postrojenja" su tehnička sredstva za osiguravanje i vođenje željezničkog saobraćaja;

41) "serijska proizvodnja željezničkih vozila" podrazumijeva proizvodnju željezničkih vozila koja je saobrazna odobrenom prototipu željezničkih vozila;

42) "slobodni profil pruge" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pod uglom od 90º u odnosu na osu kolosjeka u koji ne smiju da se ugrađuju, postavljaju i da u njega zadiru postrojenja, objekti, signali i signalne oznake, naslage materijala ili drugi predmeti;

43) "službena mjesta na pruzi" su željezničke stanice, ukrsnice, saobraćajno-transportna otpremništva, odjavnice, rasputnice, mjesta prijelaza sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu, stajališta i dr.;

44) "stajalište" je mjesto na pruzi na kojem se obavlja ograničen putnički saobraćaj i koje služi isključivo za ulaz i izlaz putnika u vozove namijenjene za prijevoz putnika;

45) "tehnička stanica" je željeznički objekat sa odgovarajućim postrojenjima i uređajima u kojem se vrši priprema i održavanje željezničkih putničkih i teretnih kola;

46) "tovarni profil (gabarit vozila)" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pod uglom od 90º u odnosu na osu kolosjeka koji ne smije prelaziti šinsko vozilo ni jednim svojim dijelom, bilo da je prazno ili sa teretom;

47) "učesnik u željezničkom saobraćaju" je lice koje obavlja poslove na željezničkoj pruzi ili u željezničkom vozilu, lice koje se nalazi u željezničkom vozilu i lice koje se kreće po željezničkom području;

48) "ukrsnica" je mjesto na pruzi iz kojeg se regulira saobraćaj vozova i u kojem se može obavljati ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;

49) "vanredni događaj" je događaj u željezničkom saobraćaju koji je imao ili je mogao imati štetne posljedice za sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja;

50) "voz" je propisno sastavljeni i zakvačeni niz željezničkih vozila sa jednim vučnim vozilom ili sa više vučnih vozila na sopstveni pogon ili samo vučno vozilo na sopstveni pogon;

51) "vučena vozila" su željeznička vozila namijenjena za prijevoz lica (putnička kola), odnosno za prijevoz stvari (teretna kola);

52) "vučno vozilo" je željezničko vozilo na sopstveni pogon (dizel-lokomotive, električne lokomotive, parne lokomotive, motorni vozovi i motorna vozila za posebne namjene);

53) "zaštitni pružni pojas" je zemljišni pojas sa obje strane pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjih kolosjeka;

54) "željeznička pruga" je sastavni dio željezničke infrastrukture, a sačinjavaju je: donji i gornji stroj pruge, objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade željeznice na pruzi sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni pojas sa obje strane pruge i zračni prostor iznad pruge u visini od 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona preko 220 kv, računajući iznad gornje ivice šine;

55) "željeznička pruga opremljena auto-stop uređajem" je pruga, odnosno dio pruge na kojoj ili na kojem je kod ulaznih i izlaznih signala u svim službenim mjestima i kod prostornih i zaštitnih signala na pruzi ugrađen auto-stop uređaj;

56) "željeznička stanica" je službeno mjesto na pruzi iz kojeg se regulira željeznički saobraćaj i u kome se obavlja sastavljanje i rastavljanje vozova, ulaz i izlaz putnika i utovar i istovar stvari;

57) "željeznički radnik" je radnik koji neposredno učestvuje u vršenju željezničkog saobraćaja;

58) "željeznički saobraćaj" je saobraćaj vozova i željezničkih vozila koji se odvija na željezničkim prugama i na industrijskim kolosjecima;

59) "željezničko područje" je zemljište na kome se nalazi željeznička pruga, objekti, postrojenja i uređaji koji neposredno služe za vršenje željezničkog saobraćaja;

60) "željezničko vozilo" je šinsko vozilo namijenjeno za kretanje po željezničkoj pruzi (lokomotive, motorni vozovi, putnička i teretna kola i željeznička vozila za posebne namjene),

61) "tip" je tip vozila koji definira osnovna projektna svojstva vozila, kako je obuhvaćen jedinstvenom potvrdom o provjeri tipa opisanom u određenom i usvojenom modelu;

62) "Promoter" – pravno lice ovlašteno od strane vlasnika privatne željezničke mreže, odnosno korisnika istog, povezanih sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, da u njihovo ime izvršava željeznički saobraćaj a koje ima najmanje jednog radnika sa položenim ispitom po Pravilniku 646.

Član 19.
(Obaveze učesnika u saobraćaju)

(1) Učesnici u željezničkom saobraćaju su obavezni da pažljivo koriste željezničku infrastrukturu, objekte i postrojenja na pruzi i željeznička vozila, ne smiju da oštećuju željezničku prugu i ometaju sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

(2) Učesnici u željezničkom saobraćaju dužni su da postupaju po pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i signalnim oznakama postavljenim na pruzi i ovlaštenim naredbama koje daju ovlaštena lica.

(3) Subjekti koji projektiraju i održavaju željezničke pruge i vozila, obučavaju i školuju kadar za obavljanje poslova i zadataka u željezničkom saobraćaju i drugi subjekti dužni su da postupaju u skladu sa odredbama ovih Instrukcija.

(4) Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture, obavezni su da se staraju da njihovi radnici koji učestvuju u obavljanju željezničkog saobraćaja ispunjavaju zdravstvene, stručne i druge uvjete za uredno i sigurno odvijanje željezničkog saobraćaja.

Član 20.
(Prenos normi, propisa i instrukcija od utjecaja na interoperabilnost)

Regulatorni odbor će, u cilju kvalitetnog ostvarenja normi interoperabilnosti i sigurnosti željezničkog sistema, posebnim uputstvima i instrukcijama prenositi TSI na željeznički sektor BiH u skladu sa odredbama potpisanih Konvencija i Sporazuma.

Član 21.
(Javni prijevoz, učesnici i njihove opće obaveze)

(1) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom dužna su da javni prijevoz putnika i tereta u željezničkom saobraćaju vrše na način i prema uvjetima koji su navedeni u ovim Instrukcijama.

(2) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom posebnim općim aktom, unutar svoje djelatnosti, dužni su da organiziraju i redovno i efikasno vrše unutrašnju kontrolu nad sigurnim odvijanjem željezničkog saobraćaja, a u skladu sa ovim Instrukcijama.

(3) Organizaciju i način vršenja unutrašnje kontrole sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja utvrđuju upravitelji infrastrukture i željeznička poduzeća i o navedenom dužni su upoznati Regulatorni odbor. Oni su dužni da, unutar svojih prava, obaveza i odgovornosti, propisuju ovlaštenja radnika za vršenje unutrašnje kontrole i uređuju, ostvaruju i unapređuju efikasnu zaštitu ljudi, imovine i životne sredine u oblasti željezničkog saobraćaja.

(4) Željeznički radnik dužan je da čuva i održava materijalna dobra na željeznici i osigura zaštitu ljudskih života, te da organizira i vrši željeznički saobraćaj na siguran način.

(5) Željeznička poduzeća za javni prijevoz i upravitelji željezničkom infrastrukturom su dužni da na osnovama važećih normi, propisa i znanja, propisuju efikasnu zaštitu ljudi, imovine i životne sredine.



Član 22.
(Pruga i sastavni dijelovi)

(1) Pruga je složeni građevinski objekat na željeznici koji sačinjavaju: gornji i donji stroj, objekti, telekomunikaciona, signalno-sigurnosna, elektrovučna, elektroenergetska i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, oprema pruge, poslovne zgrade željeznice na pruzi sa zemljištem koje služi tim zgradama, pružni i zaštitni pojas sa obje strane pruge i zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno, 14 m, na elektrificiranim prugama, računajući iznad gornje ivice šine.

Kod kolosjeka sa nadvišenjem, ova visina zračnog prostora nad kolosjekom mjeri se iznad gornje ivice šine koja je nadvišena.

(2) Dio pruge koji se sastoji iz donjeg i gornjeg stroja, na otvorenoj pruzi i u tunelima, kao i dijelovi pruge unutar mostovskih konstrukcija koji nose šine i kolosječni pribor, po kome se kreću vozovi, naziva se kolosjek.

Član 23.
(Podjela i kategorizacija pruga u periodu tranzicije)

(1) Kategorizacija pruga određuje se prema odredbama važećih TSI, COTIF-a i UIC- fiche.

(2) Uvažavajući trenutno stanje u željezničkom sektoru BiH koga sačinjavaju integrirane željezničke kompanije (ŽRS i ŽFBiH) čiji su vlasnici infrastrukture entiteti i Brčko Distrikt, podjela pruga i kategorizacija određena je postojećom nacionalnom zakonskom legislativom.

(3) Upravitelji infrastrukture dužni su izvršiti kategorizaciju pruga u skladu sa važećim međunarodnim propisima, a imaoci željezničke infrastrukture odredbe zakonske legislative o kategorizaciji pruge uskladiti sa važećim odredbama TSI, COTIF-a i UIC-fiche.

(4) Po nastalim izmjenama izmjenama po tačkama 2 i 3 obavijestiti Regulatorni odbor.

Član 24.
(Projektiranje, modernizacija i građenje novih pruga)

(1) Pri projektiranju, građenju i rekonstrukciji željezničke pruge i postrojenja, uređaja i objekata na pruzi moraju se primijeniti tehnički i drugi uvjeti utvrđeni odredbama ovih instrukcija i propisa donesenih na osnovu ovih instrukcija.

Projektiranje i građenje novih i rekonstruiranih pruga obavlja se primjenom važećih zakona o planiranju i izgradnji objekata, o prostornom planiranju, Zakona o željeznici BiH, Zakona o zaštiti čovjekove sredine (ekološki propisi), uz primjenu svih propisa i uputstava za građenje i održavanje pruga i pružnih postrojenjaimoraju ispunjavati i zahtjeve interoperabilnosti, uvjete koji se odnose na tehničke specifikacije za interoperabilnost željezničke infrastrukture. Projektiranje i građenja pruga mora maksimalno da uvažava pravila struke i nauke za ovu oblast.

(2) Modernizacija pruge, znači izvođenje radova na pruzi kojima se poboljšavaju saobraćajno-tehničke i sigurnosne karakteristike i kojima se čini zahvat van pružnog pojasa postojeće pruge i u zemljištu van opsega javne željezničke infrastrukture. Za modernizaciju je potrebno prijethodno usklađivanje sa imaocima objekata i postrojenja na koje ona ima utjecaja.

(3) Prije početka gradnje nove pruge, ili modernizacije pruge, željeznički investitor mora u svrhu dobijanja dozvole za korištenje dostaviti Regulatornom odboru na pregled i potvrđivanje dokumentaciju, koji, uzimajući u obzir zahtjeve o garantiranju sigurnosti i interoperabilnosti, izdaje dozvolu za korištenje.

(4) Za radove iz stavova 1. i 2. ovog člana, na prijedlog komisije koja vrši pregled dokumentacije, određuje se probno puštanje izgrađene nove ili rekonstruirane pruge u eksploataciju, ako se procijeni za potrebnim u bilo kojoj fazi projekta.

Član 25.
(Preduvjeti za puštanje pruge u saobraćaj)

(1) Željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi mogu se predati saobraćaju tek kad se tehničkim pregledom utvrdi da ispunjavaju propisane tehničke i druge uvjete koje moraju da ispunjavaju u pogledu sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja.

(2) Tehničkom pregledu, prije puštanja u saobraćaj, podliježu novoizgrađene i rekonstruirane (moderizirane) željezničke pruge i postrojenja, objekti i uređaji na pruzi.

(3) Tehnički pregled iz prethodnog stava ovog člana obavlja se kada se završi izgradnja, odnosno rekonstrukcija željezničke pruge i postrojenja, objekata i uređaja na pruzi u cjelini ili faza u kojoj se dijelovi pruge mogu uključiti u saobraćaj, a u skladu sa Zakonom o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05) i "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu" ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07).

Član 26.
(Osnovni uvjeti građevinskih elemenata pruga)

(1) Željezničke pruge moraju da ispunjavaju slijedeće uvjete:

- širina kolosjeka nominalno je 1435 mm, s tim što ne smije biti manja od 1430 mm, ni veća od 1470 mm, uključujući i proširenje kolosjeka u krivini; detaljnu gradaciju tolerancija kolosjeka, zavisno od ranga kvaliteta i dozvoljene brzine na pruzi novoizgrađenoj, rekonstruiranoj ili remontiranoj, u cilju regularne kontrole geometrije kolosjeka, tolerancije su definirane Uputstvom za upotrebu mjernih kola koga donese upravitelj infrastrukture,

- poluprečnik krivine na otvorenoj pruzi mora iznositi najmanje 300 m, a na glavnom prolaznom kolosjeku, u stanici, mora biti najmanje 500 m. Spoljna šina, zavisno od veličine poluprečnika krivine i dozvoljene brzine, mora biti nadvišena, ali ne više od 150 mm;

- nagib nivelete na otvorenoj pruzi može iznositi najviše 25 ‰.;

- nagib nivelete u stanici može iznositi: do 1 promil za stanice u pravcu, a za stanicu u krivini do 2,5 promila, zavisno od poluprječnika krivine;

- razmak kolosjeka u stanici mora biti toliki da između slobodnih profila tih kolosjeka postoji potreban prostor za sigurno kretanje putnika i drugih lica i za postavljanje postrojenja, naprava i stubova za signale, električnu kontaktnu mrežu, osvjetljenje, i dr.;

- razmak kolosjeka u stanici mora iznositi najmanje 4,75 m, a razmak kolosjeka između kojih se postavljaju peroni (visine najmanje 0,5 m računajući od gornje ivice šine) mora iznositi najmanje 6 m;

- razmak kolosjeka na otvorenoj pruzi kod dvokolosječnih i paralelnih pruga mora iznositi najmanje 4,2 m;

- dozvoljena masa po osovini i dužnom metru: na prugama BiH (nekadašnje magistralne pruge) mora iznositi najmanje 22,5 t i 8 t po dužnom metru; na regionalnim prugama-20 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru, a na ostalim prugama -18 t po osovini i 6,4 t po dužnom metru,

(2) Željezničke pruge iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju propisane uvjete slobodnog profila za otvorenu prugu, za mostove, za tunele i za stanice, zavisno od toga da li je pruga elektrificirana ili nije.

(3) Stavljanje u funkciju novih podsistema vršit će se u skladu sa usvojenim TSI i odredbama "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu" ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07).

Član 27.
(Priključenje željezničke pruge na drugu prugu u stanici ili na otvorenoj pruzi)

(1) Željeznička pruga priključuje se na drugu prugu u stanici, a izuzetno na otvorenoj pruzi, uz obavezu sprovođenja neophodnih mjera sigurnosti željezničkog saobraćaja.

(2) Ako se željeznička pruga priključuje na otvorenoj pruzi druge pruge, odvojna skretnica mora biti izvedena sa zaštitnim kolosjekom i osigurana signalima sa predsignalima. Signali moraju biti zavisni od položaja skretnice, koja se kontrolira iz drugog posjednutog službenog mjesta na pruzi.

(3) Odvojna skretnica iz stava 2. ovog člana za vrijeme odvijanja željezničkog saobraćaja mora biti posjednuta željezničkim radnikom ako se njen položaj ne kontrolira iz drugog posjednutog službenog mjesta na pruzi.

Član 28.
(Međusobno ukrštanje željezničke pruge i ukrštanje željezničke pruge i ceste)

Međusobno ukrštanje pri novogradnji, željezničkih pruga i ceste, te ukrštanje željezničke pruge sa drugom prugom (prugom drugih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom infrastrukturom, tramvajskom prugom i sl.) mora biti van nivoa.

Član 29.
(Zajednički most za željezničku prugu i javni put)

Zajednički most za željezničku prugu i javnu cestu može se graditi na istim stubovima ili zajedničkom konstrukcijom, pod uvjetom da su pruga i kolovoz ceste potpuno odvojeni sigurnosnom ogradom.

Član 30.
(Zahvati u pružnom i zaštitnom pojasu pruge)

(1) U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, u pružnom pojasu mogu se, uz prethodnu saglasnost upravitelja infrastrukture, i drugog imaoca željeznice, graditi objekti i postrojenja drugih poduzeća koji služe za utovar, istovar i skladištenje stvari za prijevoz željeznicom.

(3) U zaštitnom pružnom pojasu mogu se graditi građevinski i drugi objekti, podizati postrojenja na određenoj udaljenosti od pruge, zavisno od njihove vrste i namjene, saditi drveće, prema uvjetima i uz primjenu mjera koje osiguravajusigurnost ljudi i saobraćaja,a u skladu sa odredbama ove Instrukcije, a prijethodna saglasnost za građenje mora se dobiti od upravitelja infrastrukture, imaoca željeznice.

(4) Za vrijeme izvođenja radova na željezničkoj pruzi, upravitelj infrastrukture dužan je obezbijediti uvjete za siguran željeznički saobraćaj na mjestu izvođenja tih radova, a izvođač radova dužan je u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu preduzeti mjere za sigurnost radnika koji radove izvode.

(5) Po završetku radova iz stava 4. ovog člana, izvođač radova dužan je sa željezničke pruge odmah ukloniti ostatke materijala, sredstva za rad i druge predmete, a upravitelj infrastrukture dužan je staviti u upotrebu sva potrebna postrojenja, uređaje i opremu za siguran željeznički saobraćaj.

(6) U slučaju uspostavljanja saobraćaja prije završetka radova u potpunosti, upravitelj infrastrukture dužan je odrediti privremene uvjete za siguran željeznički saobraćaj u pojedinim fazama radova zavisno o mogućnostima stavljanja u upotrebu potrebnih postrojenja, uređaja i opreme, kao i vremensko trajanje takvih privremenih uvjeta, i sa njima upoznati sve zainteresirane.

Član 31.
(Međusobna udaljenost pruge i cesta)

(1) Razmak između željezničke pruge i ceste mora biti toliki da se između njih mogu postaviti svi uređaji i postrojenja potrebni za obavljanje saobraćaja na pruzi i cesti, s tim da razmak iznosi najmanje 8 m, računajući od osovine najbližeg kolosjeka do najbliže tačke gornjeg stroja ceste.

(2) Na brdovitim i teškim terenima, u klisurama i na drugim sličnim konfiguracijama terena, razmak između željezničke pruge i ceste koji nema svojstvo autoceste, može biti i manji od 8 m, pod uvjetom da im se slobodni profili ne dodiruju i da se između njih mogu postaviti signalno - sigurnosni uređaji, telekomunikacioni uređaji, stabilna postrojenja elektrovuče i drugi uređaji neophodni za sigurno odvijanje željeznčkog saobraćaja, s tim da pruga bude izvedena najmanje 1 m iznad nivelete ceste.

(3) Ako postojeća cesta ne ispunjava uvjete iz st. 1. i 2. ovog člana, na cesti se moraju postaviti sigurnosne ograde.

Član 32.
(Vođenje evidencija u infrastrukturi)

(1) Upravitelj infrastrukture mora voditi evidenciju o prugama kao i drugim tehničkim podacima od značaja za sigurnost željezničkog saobraćaja, upotrebu, i održavanje infrastrukture, za sve željezničke pruge kojima upravlja.

(2) Registar infrastrukture kao i druge evidencije i tehnički podaci iz stava 1. ovog člana moraju se voditi po željezničkim infrastrukturnim podsistemima i moraju se usklađivati jednom godišnje.

(3) Način vođenja drugih evidencija i podataka iz stava 1. ovog člana uređuje se općim aktom koji donosi upravitelj infrastrukture.

(4) Upravitelj infrastrukture dužan je registar infrastrukture, kao i druge evidencije i tehničke podatke iz stava 1. ovog člana dostavljati Regulatornom odboru željeznica BiH.

(5) Upravitelj infrastrukture dužan je odmah izvijestiti Regulatorni odbor o svim promjenama važnim za sigurnost u željezničkom saobraćaju na infrastrukturi kojom upravlja.

Član 33.
(Sistem veza u željezničkom saobraćaju)

Sistem veza u željezničkom saobraćaju mora se graditi i održavati tako da predstavlja jedinstven interoperabilan sistem u pogledu funkcioniranja i korištenja uz uslov zadovoljavanja potreba za obezbjeđenjem sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja.

Član 34.
(Elektrifikacija pruga)

Elektrifikacija željezničkih pruga vrši se primjenom monofaznog sistema 25 kV, 50 Hz.

Član 35.
(Sigurnosne mjere pri postavljanju postrojenja električne mreže)

(1) Na mjestima na kojima se postavljaju postrojenja električne mreže za vuču vozova i postoji opasnost po život ljudi, potrebno je preduzeti odgovarajuće zaštitne mjere u skladu sa podzakonskim aktima iz Priloga I ove Instrukcije.

(2) Na telekomunikacionim i signalno-sigurnosnim postrojenjima, ili na pojedinim dijelovima postrojenja koji su u neposrednoj blizini električne mreže, moraju se preduzimati mjere zaštite od štetnih (opasnih i ometajućih) električnih utjecaja i smetnji.

Član 36.
(Uvjeti postavljanja kontaktnog voda)

(1) Kontaktni provodnik monofaznog sistema (25 kv, 50 Hz) iznad cestovnog prijelaza u nivou mora biti postavljen na visinu od najmanje 5,5 m, računajući od gornje ivice šina, s tim što se sa obje strane cestovnog prijelaza moraju postaviti zaštitne kapije za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na njemu, prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu - na rastojanju od najmanje 8 m od najbliže šine mjereno po osi puta i na visini od najmanje 4,5 m iznad kolovoza ceste.

(2) Na propisanoj udaljenosti od zaštitnih kapija, s jedne i s druge strane cestovnog prijelaza, moraju se postaviti odgovarajući znaci zabrane saobraćaja za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na njemu, prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu, sa naznakom visine zaštitne kapije radi sigurnog odvijanja cestovnog saobraćaja, preko cestovnog prijelaza.

(3) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, zaštitne kapije za cestovna vozila čija ukupna visina, zajedno sa teretom na njemu, prelazi propisanu najveću dozvoljenu visinu, mogu biti postavljene na visini manjoj od 4,5 m, ali ne manjoj od 4,2 m iznad kolovoza ceste.

Član 37.
(Urednost prostora za putnike, pristupa do vozova i saobraćajnih mjesta)

(1) Prostorije i mjesta za prihvatanje, zadržavanje i otpremanje putnika, prtljaga i pošiljki u željezničkom saobraćaju moraju biti uređeni tako da garantiraju sigurnost putnika.

(2) Na stanicama i stajalištima sa prosječnim dnevnim saobraćajem od najmanje 70 vozova, moraju biti prilazi do vozova izvedeni tako da putnici ne hodaju preko kolosjeka, izvedbe tipa deniveliranih kolosjeka, kao i čeoni peroni.

(3) Na stanicama i stajalištima moraju biti izvedeni prilazi do putničkih vozova tako da omogućavaju što lakši prilaz putnicima i osobama sa ograničenim mogućnostima kretanja.

(4) Stanice i stajališta sa peronima moraju imati perone koji su povezani sa podzemnim ili nadzemnim prolazima kao i sa prilaznim putevima u nivou.

(5) Stajališta na dvokolosječnim prugama, izuzev stajališta sa ostrvskim peronima ili zaštitnim signalima, moraju imati ogradu između kolosjeka.

Član 38.
(Uvjeti za održavanje i rekonstrukciju pruga)

(1) Rekonstrukcija i održavanje postojećih željezničkih pruga obavlja se u skladu sa prostornim i urbanističkim planovima, kao i propisima koji se odnose na izgradnju objekata. Željeznička pruga mora se projektirati, graditi, rekonstruirati i održavati tako da odgovara utvrđenoj prijevoznoj i propusnoj moći pruge, brzini vozova, dozvoljenoj masi po osovini, dozvoljenoj masi po dužnom metru, zahtjevima sigurnosti željezničkog saobraćaja, kao i drugim uvjetima koji su propisani za određenu prugu.

(2) Pri rekonstrukciji željezničke pruge i postrojenja, uređaja i objekata na pruzi moraju se primijeniti tehnički i drugi uvjeti utvrđeni odredbama ovih instrukcija i propisa donesenih na osnovu ovih instrukcija.

(3) Postrojenja, uređaji i oprema koji čine sastavni dio željezničke pruge mogu se ugraditi u željezničku prugu iz stava 1. ovog člana i pustiti u saobraćaj samo u skladu sa odredbama "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, djelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, djelova i opreme za željezničku infrastrukturu", koje je izdao Regulatorni odbor ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07).

Član 39.
(Radovi održavanja u javnu korist)

(1) Radovi održavanja u javnu korist su radovi koji se izvode radi poboljšanja sigurnosnih osobina pruge, ili se sa istim ciljem grade pomoćni objekti na javnoj željezničkoj infrastrukturi, a kojima se ne zalazi u prostor van pružnog pojasa.

(2) Za izvođenju radova u javnu korist, u cilju garantiranja sigurnog i pouzdanog odvijanja željezničkog saobraćaja, veće propusne moći pruge, efikasnijeg i za korisnike prihvatljivijeg izvođenja privrednih javnih službi, saglasnost daje vlasnik infrastrukture.



Član 40.
(Denivelirana ukrštanja)

(1) Ukrštanje pruge i autoceste, ceste rezervirane za motorni saobraćaj ili glavne ceste I reda mora biti denivelirano.

(2) Ukrštanje pruge sa cestom koja nije autocesta, cesta rezervirana za motorna vozila i cesta I reda, mora biti denivelirano ako je saobraćaj cestovnih vozila veoma gust, odnosno da tokom godine prugu prelazi više od 7000 vozila dnevno, ili ako je najveća dozvoljena brzina na pruzi veća od 160 km/h.

(3) Između ulaznih i izlaznih skretnica, na bilo kom željezničkom saobraćajnom mjestu, ne smiju se nalaziti prijelazi u nivou.

Član 41.
(Novi cestovni prijelaz)

(1) Ukrštanje željezničke pruge i ceste, novi cestovni prijelaz ne može se izvoditi u istom nivou.

(2) Izuzeci po stavu 1. određuju i snose odgovornost vlasnici i upravitelji infrastrukture.

(3) Cestovni prijelaz mora da bude izgrađen i osiguran shodno odredbama važećih zakona i podzakonskih akata.

Član 42.
(Razgraničenje obaveza pri građenju nadvožnjaka, podvožnjaka i prijelaza u nivou)

Pri građenju ceste ili pruge, troškove građenja nadvožnjaka, podvožnjaka, odnosno prijelaza u nivou, troškove uređenja i postavljanja uređaja kao i druge troškove kojima se garantira siguran i neometan željeznički i cestovni saobraćaj, snosi investitor nove pruge ili ceste, odnosno kako su ugovorom precizirale zainteresovane strane.

Član 43.
(Održavanje pruge, odnosno ceste na mjestima deniveliranog ukrštanja)

(1) Ako je ukrštanje pruge i ceste izvedeno denivelacijom sa cestovnim podvožnjakom, kolovoz, zajedno sa eventualnim instalacijama i uređajima (rasvjeta, drenaža i dr.) koji su potrebni za nesmetano i sigurno korištenje ceste, održava upravitelj ceste.

(2) Ako je ukrštanje ceste sa prugom izvedeno denivelacijom sa cestovnim nadvožnjakom, onda je to cestovni objekat. Pruga ispod nadvožnjaka, zajedno sa eventualnim instalacijama i uređajima koji su potrebni za njeno pravilno i sigurno korištenje, je objekat javne željezničke infrastrukture i održava se u skladu s tim.

Član 44.
(Pravila prelaženja pruga na prijelazima u nivou)

(1) Prelaženje pruge od strane vozila i ljudi je dozvoljeno samo na uređenim i označenim mjestima.

(2) Na prijelazima u nivou vozovi imaju prednost nad cestovnim vozilima i pješacima uz obavezno davanje propisanih zvučnih signalnih znakova sa vučnog vozila.

Član 45.
(Osiguravanje prijelaza u nivou)

(1) Cestovni prijelaz u nivou, na odsjeku pruge na kome je najveća dozvoljena brzina veća od 100 km/h, mora biti osiguran branikom ili polubranikom i svjetlosnom signalizacijom.

(2) Branikom, polubranikom ili svjetlosnim signalima moraju biti osigurani i oni prijelazi u nivou koji zbog posebnih lokalnih okolnosti slabe preglednosti pruge sa ceste i zbog gustine saobraćaja zahtijevaju dodatne mjere radi sigurnosti saobraćaja.

Član 46.
(Osiguravanje preglednosti na prijelazu u nivou)

(1) Upravitelj ceste mora osigurati dovoljnu preglednost pruge sa ceste, tako da učesnici u cestovnom saobraćaju mogu, uz potrebnu pažnju, sigurno i neometano preći preko prijelaza.

(2) U blizini prijelaza u nivou nije dozvoljeno graditi objekte pored pruge, osim objekata koji su namijenjeni željezničkom saobraćaju, kao i saditi drveće, visoko rastinje, ili činiti bilo šta drugo što može sprječavati ili smanjivati preglednost pruge sa ceste.

Član 47.
(Promjena osiguranja prijelaza u nivou kao posljedica promjene u željezničkom saobraćaju ili kategorizaciji ceste)

Ako je potrebno promijeniti način osiguravanja na prijelazu u nivou zbog promjena nastalih u vezi gradnje, rekonstrukcije ili drugih radova na cesti, zatim zbog promjena u kategorizaciji ceste ili intenzitetu i organizaciji cestovnog saobraćaja, troškove tako zahtijevanog novog osiguravanja snosi upravitelj ceste.

Član 48.
(Obaveza upravitelja da održava prijelaz u nivou)

(1) Prijelaz u nivou, zajedno sa kolovozom u širini 3 m od osovine krajnjih kolosjeka, je sastavni dio pruge.

(2) Upravitelji infrastrukture održavaju prijelaze u nivou i preduzimaju sve potrebne mjere kako bi obezbijedili sigurno odvijanje saobraćaja,

(3) Cesta sa obje strane prijelaza održava upravitelj ceste tako da je zagarantirano sigurno odvijanje željezničkog i cestovnog saobraćaja.

Član 49.
(Razdvajanje obaveza pri održavanju, obnovi i rekonstrukciji prijelaza u nivou)

(1) Troškovi vezani za održavanje, obnovu ili rekonstrukciju prijelaza u nivou i pružne signalizacije padaju na teret vlasnika javne željezničke infrastrukture.

(2) Cestovnu saobraćajnu signalizaciju na prijelazu u nivou, koja upozorava učesnike cestovnog saobraćaja na taj prijelaz, postavlja i održava upravitelj ceste.

Član 50.
(Vanredni prijevozi preko prijelaza u nivou i označavače svijetle visine podvožnjaka)

(1) Za vanredne prijevoze (prelazak cestovnog vozila sa teretom na njemu ili bez tereta koji prekoračuje propisanu najveću dozvoljenu ukupnu masu, najveće dozvoljeno osovinsko opterećenje ili najveću dozvoljenu visinu) preko prijelaza u nivou, izvršilac vanrednog prijevoza mora dobiti saglasnost upravitelja infrastrukture.

(2) Ispred podvožnjaka kod kojih je svijetla visina manja od najveće dozvoljene visine cestovnog vozila zajedno sa teretom, moraju stajati zaštitni visinski profili i saobraćajni znaci koji na to upozoravaju vozače cestovnih vozila.

(3) Zaštitne visinske profile i saobraćajne znake iz stava 2. ovog člana mora postaviti i održavati upravitelj ceste.



Član 51.
(Propisi za projektiranje, izradu i održavanje željezničkih vozila)

Željeznička vozila, njihovi uređaji, dijelovi i oprema koji se u vozila ugrađuju, moraju se projektirati, proizvoditi, ispitivati i održavati u skladu sa jedinstvenom metodom i procedurama za odobravanje upotrebe proizvoda za željeznicu prema odredbama COTIF-a i UIC-fiche, TSI usaglašavaju se tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati željeznička vozila, uređaji, dijelovi i oprema za željeznička vozila sa tehničkim standardima i TSI, COTIF-a i UIC fiche.

Član 52.
(Postupak puštanja željezničkih vozila u saobraćaj)

(1) Prije puštanja u saobraćaj nekog vozila na određenoj mreži, potrebno je imati dozvolu (odobrenje) za upotrebu vozila koju izdaje nacionalni organ nadležan za sigurnost te mreže (Regulatorni odbor ŽBiH). Zahtjev za izdavanje dozvole podnosi aplikant (promoter, proizvođač ili njegov zastupnik) lično, faksom ili preporučeno putem pošte, na adresu Regulatornog odbora ŽBiH. Zahtjev može podnijeti i korisnik proizvoda na osnovu ugovora o korištenju ili donaciji.

Zahtjev mora biti napisan na jednom od službenih jezika BiH i mora sadržavati slijedeće:

а) naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnik (navesti trgovačko ime i punu adresu; kod ovlaštenog zastupnika takođe navesti trgovačko ime proizvođača),

b) kratak opis željezničkih vozila (marka, model, tip)

c) naziv i adresu organa za procjenu, ili više njih, koji su izdali potvrdu o usklađenosti ili prikladnosti za upotrebu, datum potvrde, eventualno uvjeti i rok trajanja potvrde,

d) identitet potpisnika.

(2) Tehničku dokumentaciju u skladu sa članom 5. "Uputstva o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu" ("Službeni glasnik BiH", br. 82/07), potrebno je dostaviti na ovjeru, odnosno omogućiti uvid u slijedeću tehničku dokumentaciju:

а) Tehnički opis s dispozicionim crtežom vozila;

b) Osnovne tehničke i eksploatacione karakteristike vozila;

c) Konstrukcione crteže vozila s detaljima (materijali, dimenzije, obrada, tolerancije) –omogućiti uvid;

d) Rezultate proračuna važnijih dijelova vozila (noseće konstrukcije, osovina, kočnica, gabarita, prolaza kroz krivinu, ultrazvučno ispitivanje osovina) – omogućiti uvid u rezultate proračuna;

e) Tehnološke postupke važnijih faza proizvodnje (tehnologija zavarivanja, tehnologija antikorozivne zaštite, atesti zavarivača) – omogućiti uvid;

f) Program s rezultatima tipskih ispitivanja glavnih komponenata i vozila u cjelini – omogućiti uvid;

g) Programe serijskih ispitivanja i QC planove za prijem dijelova – omogućiti uvid;

h) Uputstvo za rukovanje vozilom (predaje se mjesec dana prije ispitivanja vozila – omogućiti uvid;

i) Uputstvo za tekuće održavanje i redovne opravke – omogućiti uvid;

j) Katalog rezervnih dijelova (predaje se najkasnije 6 mjeseci po puštanju vozila u saobraćaj) - omogućiti uvid;

k) Dokumentacija i korespondencija mora biti napisana na jednom od službenih jezika BiH. Jedan primjerak dokumentacije podnosilac zahtjeva mora čuvati tokom cijelog životnog vijeka željezničkog vozila.

(3) Eksploataciono ispitivanje - Proizvođač, uz zahtjev za izdavanje dozvole i tehničku dokumentaciju prijavljuje program za ispitivanje željezničkog vozila u eksploataciji, navodi kompanije (Operatora i/ili Upravitelja infrastrukturom) sa kojima ima dogovor. Po odobrenju Regulatornog odbora sklapa se Ugovor o privremenom korištenju vozila u eksploataciji u cilju procjene pogodnosti za upotrebu i dostavlja:

- plan nadgledanja i ponašanja vozila,

- utvrđuje rokove izdavanja izvještaja o ponašanju u eksploataciji i

- navodi kompaniju (ukoliko je različita od Upravitelja željezničkom infrastrukturom i/ili Operatorom) koja na osnovu posebnog Ugovora preduzima održavanje vozila za vrijeme perioda eksploatacije.

Program eksploatacionog ispitivanja sadrži:

- zahtijevani učinak ponašanja u eksploataciji;

- trajanje programa u periodu određenog vremena, ili u toku prelaska određenog rastojanja;

- program za održavanje;

- navode o specijalnim testiranjima u eksploataciji,

- kriterije za dozvoljene kvarove i njihov utjecaj na cijeli program i informacije koje su uključene u izvještaj kompanije koja sprovodi eksploataciona ispitivanja.

Regulatorni odbor pregleda i odobrava Program eksploatacionog ispitivanja i zaključuje da li su očekivani rezultati u eksploatacionim uvjetima takvi da se mogu primijeniti pri izdavanju dozvole.

Regulatorni odbor zajedno sa operatorom ili upraviteljem željezničke infrastrukture utvrđuje:

- lokaciju gdje se izvode eksploataciona ispitivanja,

- organ za procjenu koji vrši eksploataciona ispitivanja i

- vrši uvid u izvještaje eksploatacionih ispitivanja.

(4) Tehnički dosije mora sadržavati sve potrebne dokumente vezane uz obilježja vozila i sve dokumente kojima se potvrđuje usklađenost interoperabilnih sastavnih dijelova. Takođe treba sadržavati sve elemente vezane uz uvjete i ograničenja korištenja primjene i uputstva vezana uz održavanje, stalni ili periodični nadzor, te prilagođavanje. Tehnički dosije, koji ispunjava uvjete UTP GEN-C, pravi proizvođač i namijenjen je isključivo za međunarodni saobraćaj. Detaljni zahtjevi Tehničkog dosijea sadrže:

а) tehnički opis vozila;

b) tehnička dokumentacija sa svim izmjenama koje su nastale u toku proizvodnje vozila;

c) opći i detaljni projekti za proizvodnju;

d) projekti za električnu i hidrauličnu opremu;

e) šeme električnih instalacija;

f) opisi sistema za obradu podataka i sistema automatizacije;

g) uputstvo za upotrebu i održavanje;

h) popis interoperabilnih sastavnih dijelova koji su ugrađeni u vozilo;

i) ukoliko postoje, kopije "EZ" izjave o usklađenosti ili prikladnosti za upotrebu;

j) izvještaj ispitivanja tipa, certifikat o usaglašenosti u kojem se navodi da je projekt u skladu sa UTP jedinstvenim propisima;

k) potpisane izvještaje sa svih ispitivanja, kontrola, nadzora i testiranja;

l) dokumentacija sa referentnim podacima u slučajevima kada je sigurnost dovedena u pitanje.

(5) Organ za procjenu može biti kompetentan nacionalni organ ili drugi "odgovarajući" organ koji preuzima odgovornost u skladu sa ATMF članom 5. i koji ispunjava uvjete UTP GEN-E COTIF-a.

(6) Tehnička komisija - Direktor Regulatornog odbora, kod otvaranja postupka izdavanja dozvole za korištenje vozila u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju, donosi Rješenje o formiranju Tehničke komisije eksperata u čijem sastavu mogu biti, pored zaposlenih (u manjem broju) u Regulatornom odboru i nezavisni eksperti (u većem broju) iz određenih oblasti angažirani po posebnom ugovoru. Regulatorni odbor, kod otvaranja postupka izdavanja dozvole prema tehničkoj dokumentaciji ili zahtjevu proizvođača, utvrđuje model koji će biti korišten. Predsjednika Tehničke komisije imenuje direktor Regulatornog odbora, i isti je odgovoran za efikasnost rada i izvršenje postavljenih zadataka, zakazivanje i održavanje sastanaka a za administrativno-tehnička pitanja odgovoran je Regulatorni odbor, koji arhivira i čuva dosije u vezi dozvole. Predstavnici Tehničke komisije Regulatornog odbora mogu da prisustvuju procesu eksploatacionog ispitivanja. Na zahtjev predsjednika Tehničke komisije za izvršenje ili praćenje eksploatacionih ispitivanja mogu se formirati radne grupe eksperata iz pojedinih oblasti čiji se sastav, obaveze, odgovornost i prava definiraju za svaki pojedinačan slučaj, posebnom odlukom direktora Regulatornog odbora.

(7) Zadatak Tehničke komisije eksperata ima zadatak da:

а) provjeri da li je priložena dokumentacija tehnički ispravna i dovoljna za sprovođenje postupka izdavanja dozvole, te da da saglasnost za ovjeru iste;

b) provjeri, ukoliko postoje, kopije izjave o usklađenosti sa TSI i/ili UTP;

c) provjeri da koncepcija, konstrukcija i proizvodnja, održavanje, nadzor dijelova kritičnih za sigurnost garantuju tehničku kompatibilnost i nivo sigurnosti koji odgovara postavljenom cilju na mreži;

d) prate i ocjenjuju laboratorijska ili eksploataciona ispitivanja proizvoda.

(8) Sadržaj Konačnog izvještaja - Komisija tehničkih eksperata, radi izdavanja dozvole za korištenje željezničkog vozila u unutrašnjem i međunarodnom saobraćaju određuje sadržaj konačnog izvještaja o cjelokupnosti podsistema i sagledavanju njegovog ponašanja koji obuhvata precizne informacije u vezi procjene konceptualnog dizajna i proizvodne dokumentacije, rezultata projektiranja, napravljenih proračuna i izvedenih kontrolnih pregleda, izvještaja laboratorijskih i drugih ispitivanja, a za obavljeno eksploataciono ispitivanje i sadržaj izvještaja o nadzoru i inspekciji ponašanja u eksploataciji.

(9) Izdavanje dozvole - Nakon evaluacije svih dokumenata i rezultata testova o navedenim ispitivanjima, Regulatorni odbor će na jednom od službenih jezika BiH i jednom od službenih jezika OTIF-a izdati Certifikat o saglasnosti za vrstu konstrukcije, Certifikat o uvrštavanju u saobraćaj u skladu sa članom 11. ATMF-a (dodatak G COTIF-a) ili dozvolu za korištenje željezničkih vozila na mreži BiH u zavisnosti od toga kakvu tehničku dokumentaciju dostavi podnosilac zahtjeva.

Član 53.
(Evidencija željezničkih vozila)

Željeznička vozila, za koja je izdata dozvola za korištenje, a namijenjena su za međunarodni saobraćaj, moraju biti upisana u NVR (National Vehicle Register - Nacionalni registar vozila). Za svako vozilo, registar mora sadržavati slijedeće informacije:

а) jedinstveni identifikacioni broj vozila,

b) ugovorna država i organ nadležan za izdavanje ovlaštenja,

c) godina proizvodnje,

d) upućivanje na dekleraciju o verifikaciji (ako postoji), i organ koji izdaje,

e) upućivanje na registar ovlaštenih tipova vozila,

f) sva ograničenja vezana za korištenje vozila,

g) identifikacija vlasnika vozila,

h) identifikacija imaoca vozila,

i) organ nadležan za održavanje,

j) oduzimanje dozvole - datum oduzimanja i/ili drugi način predaje dozvole i kod za način oduzimanja,

k) države u kojima je vozilo ovlašteno,

l) broj ovlaštenja,

m) dozvola za puštanje u saobraćaj - upotrebna dozvola.

NVR vodi nezavisno tijelo od željezničkih operatera. NRV se vodi u ROŽBiH.

Član 54.
(Upotreba željezničkih vozila kod vanrednog prijevoza)

(1) Prazna ili natovarena vozila ne smiju prekoračiti tovarni profil propisanog koda pruge kao i dozvoljeno osovinsko i dužinsko opterećenje definirano ovim osnovama sigurnosti i uputstvima na osnovu njih donijetih, kao i drugih propisa koji bliže određuju ove norme.

(2) Prijevoz željezničkim vozilima, koji nije u skladu sa odredbama iz prijethodnog stava ovog člana, je vanredni prijevoz.

(3) Za vanredni prijevoz je potrebna dozvola kojom se definiraju način i uvjeti prijevoza, kao i visina naknade za vanredni prijevoz. O izvršenju vanrednog prijevoza odlučuje upravitelj infrastrukture, vlasnik vozila o posebnoj upotrebi njegovih vozila, a prijevoznik o uvjetima obavljanja usluga vuče, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za obavljanje vanrednog prijevoza.

Član 55.
(Održavanje i pregled željezničkih vozila)

(1) Željeznička vozila se moraju održavati u stanju koje garantira siguran željeznički saobraćaj.

(2) Željeznička vozila u željezničkom saobraćaju moraju biti održavana, nadzirana i po propisanim ciklusima tekućeg održavanja pregledana.

(3) Način održavanja, rokovi povremenih pregleda i drugi uvjeti od značaja za upotrebu željezničkih vozila u željezničkom saobraćaju, regulirani su normama u postojećim podzakonskim aktima (uputstvima i pravilnicima - Prilog 1 Instrukcija) i odredbama Konvencije COTIF- G dodatak.

Član 56.
(Oprema željezničkih vozila uređajima za kočenje)

(1) Željeznička vozila, izuzev pružnih vozila bez sopstvenog pogona, moraju biti opremljena uređajima za automatsko kočenje.

(2) Uređajem za automatsko kočenje moraju biti opremljeni vagoni za prijevoz putnika, motorni vozovi tipa šinobus i motorne garniture. Lokomotive i motorna vozila za razne namjene moraju biti opremljene ručnim ili pritvrdnim kočnicama, kojima se može rukovati mehanički sa tla ili pneumatski iz upravljačnice vozila, pri čemu sigurnost stajanja u mjestu ovih vozila mora biti zasnovana na mehaničkom kočenju i tako biti garantirana na najvećem dozvoljenom padu na prugama po međunarodnim normama, kada su vozila prazna i pod punim opterećenjem.

(3) Lokomotive, putnički vagoni, motorne drezine sa i bez prikolice i motorne garniture moraju biti opremljene uređajima za aktiviranje kočnica za slučaj opasnosti. Pri tome mora se moći kočiti svako vozilo u vozu ili garnituri, nezavisno kočeći svako vozilo u sistemu voza.

(4) Uređaj za aktiviranje kočenja u slučaju opasnosti na vozilima iz stava 3. ovog člana, moraju biti dostupna putnicima i željezničkim radnicima.

Član 57.
(Oprema vučnih vozila)

(1) Sva vučna vozila, izuzev parnih lokomotiva, moraju imati slijedeću opremu:

a) autostop uređaj na prugama opremljenim njime, izuzev lokomotiva koje se koriste samo za manevar,

b) uređaje radio veze kada voze po prugama koje su opremljene radio vezom,

c) budnik,

d) uređaj za grijanje kabine mašinovođe,

e) uređaj za klimatizaciju upravljačke kabine,

f) svjetla za označavanje vozila i osvjetljavanje pruge,

g) mjerač brzine kretanja vozila,

h) aparate za početno gašenje požara,

i) pribor za prvu pomoć.

(2) Motorna vozila za posebne namjene, sa vlastitim pogonom, moraju biti opremljena uređajima navedenim pod stavovima 4. do 10. tačke 1./ ovog člana.

Član 58.
(Oprema motornih vozova i putničkih kola)

Motorni vozovi i putnička kola moraju imati slijedeću opremu:

а) uređaje za grijanje,

b) uređaje za električno osvjetljenje,

c) sanitarno - higijenske uređaje,

d) aparate za početno gašenje požara,

e) uređaje za prelazak iz kola u kola, izuzev za motorne vozove tipa šinobusa,

f) ostale uređaje po odredbama UIC, COTIF, TSI propisa.



Član 59.
(Organizacija i odvijanje željezničkog saobraćaja)

Željeznički saobraćaj mora se odvijati u skladu sa odredbama ovih instrukcija i propisa, zavisno od područja primjene kako je navedeno u Prilogu 1. ovih instrukcija.

Član 60.
(Red vožnje)

(1) Željeznički saobraćaj se odvija po unaprijed utvrđenom redu vožnje.

(2) Red vožnje vozova u javnom prijevozu i njegov rok važenja unaprijed utrvrđuje željeznička kompanija, red vožnje koji se odnosi na saobraćaj putničkih vozova, mora biti javno objavljen na uobičajeni način, najmanje 15 dana prije početka važenja.

(3) Upravitelj infrastrukture dužan je osigurati uvjete za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje saobraćaja vozova prema utvrđenom redu vožnje.

(4) Željeznička poduzeća se moraju pridržavati unaprijed utvrđenog reda vožnje i moraju preduzimati mjere za njegovo sigurno izvršenje.

Član 61.
(Posjedanje voza tokom vožnje propisanim brojem željezničkih radnika)

Voz, tokom vožnje, mora biti posjednut propisanim brojem željezničkih radnika (obrazovani i specijalno osposobljeni za obavljanje povjerenih im poslova u željezničkom saobraćaju) u zavisnosti od vrste voza, dužine voza, vrste vučnog vozila i opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim uređajima pruge i željezničkih vozila.

Član 62.
(Opremljenost voza automatskim zračnim kočnicama)

Vozovi moraju biti opremljeni automatskim zračnim kočnicama sa nadpritiskom zraka u njima, kojima se upravlja sa jednog mjesta i koje sigurno koče svaki dio voza i kada se ovaj, iz bilo kog razloga, raskine. Ova odredba da kočioni sistem radi na bazi natpritiska zraka u zračnim vodovima, odnosi se na sve mreže pruga nezavisno od nominalne širine kolosjeka.

Član 63.
(Sastav voza)

(1) Sastav voza i raspored željezničkih vozila u vozu moraju osigurati efikasnu i sigurnu vožnju na određenoj trasi.

(2) U vozove se smije uključiti samo vozilo koje odgovara odredbama iz ovih Instrukcija i propisima koji su donijeti na osnovu istih.

(3) Pri sastavljanju voza i rasporedu vozila u njemu, moraju se poštovati pravila o prijevozu opasnih materija.

Član 64.
(Dozvoljena brzina voza)

(1) Najveća brzina voza ne smije biti veća od brzine propisane redom vožnje.

(2) Pri sastavljanju reda vožnje mora se poštovati najveća dozvoljena brzina na prugama gdje se ovi vozovi trebaju kretati, uz ograničenja koja zavise od sastava voza, vrste vuče i od stanja i opremljenosti pruge signalno-sigurnosnim uređajima.

Član 65.
(Osvjetljenje i grijanje voza)

(1) Putnički voz mora biti noću i tokom dana u tunelima, osvijetljen.

(2) Putnički voz se mora dovoljno grijati kada je vanjska temperatura niža od 12ºC.

Član 66.
(Vođenje evidencija)

Željezničke kompanije moraju, za svaki voz, voditi evidenciju o voznom osoblju, sastavu voza, kočenju i kretanju voza kao i ostalim podacima relevantnim za sigurnost u saobraćaju.

Član 67.
(Osiguravanje radilišta na pruzi)

(1) Prije početka radova na pruzi, radilište mora biti osigurano signalima.

(2) U toku radova mora biti garantiran siguran saobraćaj.

(3) Po završetku radova sa pruge se, odmah, moraju odstraniti materijal, radna sredstva, signali i drugi predmeti koji su postavljeni zbog radova, kao i postaviti oprema i uređaji koji garantiraju siguran željeznički saobraćaj.



Član 68.
(Jedinstvena saobraćajna signalizacija)

(1) U željezničkom saobraćaju se upotrebljava jedinstvena saobraćajna signalizacija koja izvršne željezničke radnike i druga lica, koja se kreću po željezničkom području, upozorava na opasnost, obavještava o ograničenjima, zabranama i upozorenjima, te im daje neophodna obavještenja za siguran željeznički saobraćaj i njihovu ličnu sigurnost.

(2) Signali moraju omogućiti brzo i pouzdano međusobno sporazumijevanje izvršnih željezničkih radnika pri obavljanju željezničkog saobraćaja.

Član 69.
(Način postavljanja i osvjetljavanja signala)

Signali se moraju postavljati, održavati, i biti osvijetljeni sopstvenim izvorom svjetlosti ili biti prevučeni reflektirajućom materijom tako da ih željeznički radnici i druga lica na koja se odnose mogu na vrijeme uočiti danju, noću i pri smanjenoj vidljivosti.

Član 70.
(Opremanje saobraćajnih mjesta signalizacijom)

(1) U zavisnosti od najveće dozvoljene brzine na pruzi, saobraćajna mjesta se moraju opremiti signalizacijom na slijedeći način:

а) za brzinu iznad 50 km/h, kroz područje skretnica na regionalnim prugama, ili, bez obzira na brzinu, na glavnim prugama sa ulaznim signalima koji su predsignalizirani; ulazni signali moraju biti u takvoj međusobnoj zavisnosti od položaja skretnica na putu vožnje, da signalizira da li je vožnju dozvoljeno nastaviti sa najvećom ili ograničenom brzinom.

b) za brzinu iznad 100 km/h, sa ulaznim i izlaznim signalima koji su predsignalizirani i koji su u takvoj međusobnoj zavisnosti, da signaliziraju da li je dozvoljeno nastaviti vožnju sa najvećom dozvoljenom brzinom, izlazni signali moraju predsignalizirati prvi prostorni signal u smjeru vožnje voza, koji nema samostalnog predsignala i dozvoliti vožnju jedino u slučaju da je pruga slobodna do prvog prostornog signala ili ulaznog signala susjednog saobraćajnog mjesta. Svi predsignali i glavni signali moraju biti opremljeni pružnim dijelom autostop uređaja.

(2) Odsjeci pruge, na kojima je najveća dozvoljena brzina veća od 100 km/h, moraju biti opremljeni uređajima za uspostavljanje radio veze između voza i mjesta sa koga se vodi saobraćaj.

Član 71.
(Odvajanje pruge ili kolosjeka na otvorenoj pruzi)

(1) Pruga ili kolosjek se ne mogu odvajati na otvorenoj pruzi.

(2) Izuzetno, pruga ili kolosjek se mogu odvajati na otvorenoj pruzi pod slijedećim uvjetima:

а) odvojna skretnica mora imati zaštitni kolosjek i mora biti osigurana,

b) zaštitnim signalom koji je predsignaliziran, položaj skretnice mora biti pod nadzorom posjednutog saobraćajnog mjesta,

c) signal mora biti u zavisnosti od položaja odvojne skretnice.

(3) Ako se pruga odvaja od pruge koja je opremljena autostop uređajima, moraju biti ulazni signali, koji su predsignalizirani i osiguravaju odvojnu skretnicu, takođe opremljeni autostop uređajima.

Član 72.
(Označavanje privremene opasnosti, ograničenja ili zabrane)

Signalima se moraju označiti privremene opasnosti, naročito one koje nastaju zbog iznenadnog kvara na pruzi, kao i ograničenja i zabrane u željezničkom saobraćaju. Ove signale je potrebno ukloniti odmah po prestanku razloga za njihovo postavljanje.

Član 73.
(Dužnosti željezničkih radnika i lica koja se kreću na željezničkom području u vezi saobraćajne signalizacije)

(1) Željeznički radnici moraju se ponašati u skladu sa ograničenjima, zabranama, naredbama i upozorenjima izraženih postavljenom signalizacijom.

(2) Lica koja nisu željeznički radnici u službi, a kreću se po željezničkom području, moraju poštovati ograničenja, zabrane, naredbe i upozorenja koja su postavljena na uočljivim mjestima, ili ih daju izvršni željeznički radnici.

Član 74.
(Ponašanje u slučaju nejasnog saobraćajnog signala)

Ako značenje signala nije jasno, ili signal ne radi, željeznčki radnici se moraju ponašati tako da se garantira veća sigurnost saobraćaja.





Član 75.
(Stručno obrazovanje i osposobljenost, zdravstveni i drugi uvjeti)

Željeznički radnici moraju imati stručno obrazovanje i biti stručno osposobljeni za rad koji obavljaju kao i ispunjavati posebne zdravstvene i druge uvjete za vršenje određenog stručnog posla u skladu sa odredbama ovih Instrukcija i drugih propisa iz Priloga I ovih Instrukcija.

Član 76.
(Stručni ispit, redovna i vanredna provjera stručne osposobljenosti)

(1) Radnici izvršne željezničke službe moraju, za poslove koje obavljaju u željezničkom saobraćaju, imati stručni ispit i moraju se stručno usavršavati, ličnim angažiranjem i od poslodavca organiziranom edukacijom. Njihova se stručna osposobljenost mora redovno, a po potrebi i vanredno, provjeravati ispitima ili na drugi odgovarajući način.

(2) Vanredna provjera stručne osposobljenosti se mora obaviti ako radnik, zbog nepoznavanja propisa, u svom radu ugrozi, ili postoje indicije da može ugroziti, sigurnost željezničkog saobraćaja, ili ako ne ispunjava propisane dužnosti u pogledu usavršavanja kod uvođenja novih propisa, ili pri suštinskoj promjeni važećih propisa.

(3) Željezničko poduzeće i upravitelji infrastrukture ne smije dozvoliti rad izvršnom osoblju koje pri provjeri znanja nije pokazalo zadovoljavajući nivo stručne osposobljenosti, ili ako njegova stručna osposobljenost za poslove koje treba da obavlja nije bila provjerena.

(4) Redovna provjera stručne osposobljenosti mora se planirati na godišnjem nivou. O izvršenim redovnim i vanrednim provjerama mora se izvijestiti Unutrašnja kontrola, entitetski inspektori i Regulatorni odbor.

Član 77.
(Uvjeti za polaganje stručnog ispita)

Stručni ispit za željezničkog radnika smije polagati lice koje je prije toga završilo program osposobljavanja za određeni poziv i program uvođenja u praktičan rad za određenu vrstu poslova, i koje se u propisanom vremenu pripremalo za polaganje stručnog ispita po određenom programu za osposobljavanje i uvođenje u posao.



Član 78.
(Uvjeti za upravljanje željezničkim vozilom)

(1) Pravo upravljanja željezničkim vozilom može dobiti lice koje ispunjava slijedeće uvjete:

а) da je psihički i fizički sposobno za upravljanje željezničkim vozilom,

b) da je napunilo 21 godinu života,

c) da ima odgovarajuće profesionalno i stručno obrazovanje propisano za obavljanje određene profesije,

d) da je, pod nadzorom lica koje je stručno osposobljeno, upravljalo određenom vrstom željezničkog vozila,

e) da ima stručni ispit za upravljanje željezničkim vozilom određene vrste ili tipa,

f) da mu, odlukom nadležnog organa, nije zabranjeno da upravlja željezničkim vozilom.

(2) Ako nacionalni propisi dozvoljavaju, može se izdati dozvola kandidatima od 18 godina, s tim da će onda važnost takve dozvole, biti ograničena na teritoriju države koja je izdala.

Član 79.
(Uvjeti za izdavanje dozvole za upravljanje vučnim vozilom)

(1) Dozvola za upravljanje vučnim vozilom izdaje se licu ako je ispunilo uvjete iz člana 78. ovih instrukcija.

(2) Dozvola se izdaje sa rokom važenja 5 godina licima do 45 godina starosti, a licima starijim od 45 godina sa rokom važenja od dvije godine.

(3) Važenje dozvole iz stava 2. ovog člana produžit će se licu, na njegov zahtjev, po isteku propisanog roka, na osnovu uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, kojim se potvrđuje da je lice psihički i fizički sposobno da upravlja vučnim vozilom.

(4) Izuzetno od odredbe iz stava 2. ovog člana, dozvola se može izdati ili se njeno važenje može ograničiti i na rokove kraće od rokova utvrđenih u stavu 2. ovog člana, ako je takav prijedlog dat u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti tog lica.

Član 80.
(Izdavanje dozvole (potvrde) za upravljanje vučnim vozilom)

(1) Dozvola za upravljanje vučnim vozilom izdaje se licu za određenu vrstu i seriju vozila.

(2) Lice koje upravlja vučnim vozilom mora kod sebe da ima odgovarajuću dozvolu i dužno je istu pokazati na zahtjev ovlaštenog lica, odnosno ovlaštenog željezničkog radnika, odnosno ovlaštenog inspektora.

(3) Dozvolu iz stava 1. ovog člana izdaje Regulatorni odbor. U periodu tranzicije u 2011. godini navedenu dozvolu idavat će željezničko poduzeće i o izdatim dozvolama obavjestiti Regulatorni odbor.

Član 81.
(Uvjeti za vođenje željezničkog saobraćaja)

Pravo vođenja željezničkog saobraćaja može dobiti lice koje ispunjava slijedeće uvjete:

а) da je psihički i fizički sposobno za vođenje željezničkog saobraćaja,

b) da je napunilo 21 godinu života,

c) da ima odgovarajuće stručno obrazovanje propisano za obavljanje određene profesije,

d) da je radilo pod nadzorom lica koje je stručno osposobljeno za vođenje željezničkog saobraćaja,

e) da je položio stručni ispit,

f) da mu odlukom nadležnog organa nije zabranjeno vođenje željezničkog saobraćaja.

g) Ako nacionalni propisi dozvoljavaju, može se izdati dozvola kandidatima od 18 godina, s tim da će onda važnost takve dozvole, biti ograničena na teritoriju države koja je izdala, i to na period od 1 godine i produžavana svake godine do navršene 21 godine života.

Član 82.
(Uvjeti i izdavanje dozvole za reguliranje željezničkog saobraćaja)

(1) Dozvola za reguliranje željezničkog saobraćaja izdaje se licu, ako je ispunilo uvjete iz člana 81. ovih instrukcija.

(2) Dozvola se izdaje sa rokom važenja od 5 godina licima starosti do 45 godina, a licima starijim od 45 godina sa rokom važenja od dvije godine.

(3) Važenje dozvole iz stava 2. ovog člana, produžit će se licu, na njegov zahtjev, po isteku propisanog roka, na osnovu uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti kojim se potvrđuje da je lice psihički i fizički sposobno da regulira željeznički saobraćaj.

(4) Lice koje regulira željeznički saobraćaj mora na radnom mjestu imati odgovarajuću dozvolu i dužno je istu pokazati na zahtjev ovlaštenog organa, odnosno ovlaštenog željezničkog radnika, odnosno ovlaštenog inspektora.

(5) Dozvolu iz stava 1. ovog člana izdaju željezničke kompanije.

Član 83.
(Obrazac za dozvole)

Dozvole iz člana 80. i člana 82. ovih instrukcija izdaju se na propisanom obrascu koji propisuje Regulatorni odbor, odnosno željezničke kompanije do kraja 2012. godine.



Član 84.
(Prethodno utvrđivanje posebnih zdravstvenih uvjeta, redovna i vanredna kontrola zdravstvene sposobnosti)

(1) Za lice koje se osposobljava za obavljanje određenih poslova izvršne željezničke službe mora biti, prije njegovog zapošljavanja, utvrđeno ispunjavanje zahtijevanih posebnih zdravstvenih uvjeta.

(2) Željeznički radnik mora da ispunjava propisane posebne zdravstvene uvjete i mora biti psihički i fizički sposoban za obavljanje poslova na koje se raspoređuje.

(3) Željeznički radnik mora biti zdravstveno pregledan prije raspoređivanja na radno mjesto za koje su propisani strožiji zdravstveni kriteriji, kao i prije odlaska na školovanje ili stručno osposobljavanje za to radno mjesto.

(4) Zdravstvena sposobnost željezničkog radnika mora se provjeravati redovnim i vanrednim zdravstvenim pregledima.

(5) Zdravstvene preglede i zdravstvenu evidenciju željezničkih radnika obavlja i vodi zdravstveni zavod koji ispunjava propisane uvjete, te posjeduje ovlaštenje ministarstva nadležnog za zdravstvo.

(6) Zdravstveni zavod iz prethodnog stava mora blagovremeno obavještavati poslodavca o konstatacijama u pogledu zdravstvene sposobnosti željezničkog radnika za obavljanje poslova na koje je raspoređen u izvršnoj željezničkoj službi.

(7) Uvjeti za utvrđivanje zdravstvenog stanja radnika moraju biti određeni propisima. Propisi moraju da sadrže odredbe o posebnim zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima koje mora posjedovati izvršni željeznički radnik, potom odredbe o uvjetima koje mora ispunjavati zdravstveni zavod koji će biti ovlašten da obavlja preglede tih radnika, o rokovima tih pregleda, uz druge neophodne uvjete.

Član 85.
(Redovni zdravstveni pregledi)

(1) Na redovni zdravstveni pregled se upućuje izvršni željeznički radnik u propisanim rokovima u zavisnosti od poslova na koje je raspoređen.

(2) Poslodavac upućuje željezničkog radnika na redovni zdravstveni pregled prije isteka propisanog roka.

Član 86.
(Vanredni zdravstveni pregledi)

(1) Na vanredni zdravstveni pregled upućuje se željeznički radnik:

- za koga se opravdano sumnja da iz zdravstvenih razloga nije više sposoban da obavlja poslove na koje je raspoređen,

- nakon nesreće u kojoj je učestvovao, ili je u njoj bio teže povrijeđen,

- nakon odsustvovanja sa posla duže od šest mjeseci ili teške bolesti koja je trajala najmanje šest mjeseci.

(2) Radnik iz prethodnog stava ovog člana se upućuje na vanredni zdravstveni pregled na zahtjev ovlaštenog organa.

Član 87.
(Posljedice konstatirane nesposobnosti obavljanja poslova na koje je radnik raspoređen)

Ako se na vanrednom ili redovnom zdravstvenom pregledu utvrdi da željeznički radnik ne ispunjava zdravstvene uvjete koji su propisani za poslove na koje je radnik raspoređen, ili ako se utvrdi da nije bio na zdravstvenom pregledu na koji je upućen, smatra se da je radnik nesposoban za izvršavanje poslova na koje je raspoređen, poslodavac mu ne smije dozvoliti da na tim poslovima radi sve dok traje uvjetovana sposobnost.

Član 88.
(Psihička i fizička sposobnost radnika za obavljanje poslova)

(1) Željeznički radnik ne smije početi da radi, odnosno mora odmah prestati sa radom, ako se osjeća umorno ili bolesno, ili ako iz bilo kojih drugih razloga, osjeti da je nesposoban da radi i o tome mora obavijestiti odgovorno lice poslodavca.

(2) Željeznički radnik u toku rada ne smije uživati alkohol, drogu, psihoaktivne lijekove ili druge psihoaktivne materije i ne smije početi sa radom ako u organizmu ima alkohola ili je pod utjecajem droge, psihoaktivnih materija i sličnog.

(3) Provjeru psihičke i fizičke sposobnosti izvršnih željezničkih radnika organizira ili vrši poslodavac.

Član 89.
(Posljedice psihičke i fizičke nesposobnosti za obavljanje poslova)

Poslodavac ne smije dozvoliti željezničkom radniku da radi, ako je primjetno da radnik psihički ili fizički nije sposoban da obavlja posao.

Član 90.
(Provjera psihičke i fizičke sposobnosti radnika za obavljanje poslova)

(1) Ovlašteni radnik poslodavca, ili nadležni organ (u nastavku teksta ovog člana: ovlašteno lice može željezničkom radniku, iz razloga utvrđivanja da li željeznički radnik u organizmu ima alkohol, odrediti kontrolu pomoću sredstava ili uređaja za utvrđivanje alkohola. Ako se provjerom utvrdi da željeznički radnik u organizmu ima alkohola, neposredni rukovodilac mu zabranjuje dalje obavljanje posla.

(2) Ovlašteni radnik vodi zapisnik o kontroli, koga potpisuje i željeznički radnik za koga je kontrola bila određena. Ako kontrolirani radnik odbije da potpiše zapisnik, ovlašteno lice mora unijeti u zapisnik uzrok zbog koga je odbijeno potpisivanje zapisnika i odrediti stručni zdravstveni pregled (u daljem tekstu: stručni pregled).

(3) Željeznički radnik kome je određena kontrola sredstvima i uređajima, odnosno, stručni pregled, mora se ponašati po naredbama ovlaštenog lica. Ako željeznički radnik odbije stručni pregled i kontrolu, ili je ne izvrši onako kako je to propisano od strane proizvođača opreme ili sredstva, ovlašteni radnik to upisuje u zapisnik i zabranjuje mu nastavak rada. Željeznički radnik može odbiti kontrolu samo iz zdravstvenih razloga i u tom slučaju ovlašteni radnik određuje stručni pregled.

(4) Ako željeznički radnik negira rezultate kontrole, ovlašteni radnik određuje stručni pregled. Na stručni pregled odvodi se željeznički radnik službenim vozilom. Troškove prijevoza željezničkog radnika do mjesta gdje se vrši stručni pregled i troškove samog pregleda plaća željeznički radnik, ako se pri ovom pregledu utvrdi da radnik ima alkohola u krvi. U suprotnom slučaju, troškovi prijevoza i pregleda padaju na teret poslodavca.

(5) Ako ovlašteni radnik posumnja da je željeznički radnik pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih supstanci koje smanjuju njegovu sposobnost za siguran rad u željezničkom saobraćaju, određuje mu kontrolu posebnim sredstvima i uređajima, ili stručni pregled i odmah mu zabranjuje nastavak rada. Troškove prijevoza željezničkog radnika do mjesta gdje se vrši stručni pregled kao i troškove samog pregleda, plaća željeznički radnik ako se pokaže da je pod utjecajem droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih supstanci. U suprotnom slučaju, troškove prijevoza i pregleda snosi poslodavac, odnosno organ koji je odredio pregled.

(6) Ako ovlašteni radnik posumnja da željeznički radnik, zbog svog duševnog stanja, fizičkih smetnji ili bolesti, predstavlja opasnost u željezničkom saobraćaju, zabranjuje mu se dalji rad i određuje mu se vanredni zdravstveni pregled.

(7) Ako, zbog zdravstvenog stanja, ili iz objektivnih razloga, nije moguće obavljanje stručnog pregleda u cjelini, ljekar mora obaviti mogući dio pregleda i mora dati mišljenje povodom uočenih znakova promjene ponašanja koji ukazuju na utjecaj alkohola, droge, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih supstanci.

(8) O stručnom pregledu ljekar je obavezan odmah izdati pismeno mišljenje o konstatacijama do kojih je došao na osnovu pregleda u vezi činjenica iz prethodnog stava; krv i urin se moraju odmah poslati najbližoj ovlaštenoj stručnoj ustanovi, odnosno laboratoriji na analizu. Ustanova, odnosno laboratorija mora, najkasnije u roku od tri dana, o rezultatima obavijestiti onoga ko je odredio stručni pregled.



Član 91.
(Trajanje smjene)

(1) Smjena željezničkog radnika izvršne službe ne smije trajati duže od 12 sati.

(2) U vrijeme trajanja smjene se ubraja:

- vrijeme za pripremu za posao,

- vrijeme rada,

- vrijeme prekida rada do najviše 2 sata,

- vrijeme potrebno za završetak rada.

(3) Prekid rada koji traje duže od 2 sata se ne ubraja u vrijeme trajanja smjene, ako taj prekid traje onoliko vremena koliko je trajalo vrijeme rada do prekida i izvršnom radniku bio osiguran odgovarajući odmor.

(4) U uvjetima vanrednog događaja u željezničkom saobraćaju, ili prirodnoj nesreći, trajanje smjene, određeno u stavu 1. ovog člana, može se produžiti za najviše 2 sata ukoliko se izvršni radnik osjeća sposobnim da može nastaviti posao.

Član 92.
(Vrijeme trajanja kod upravljanja vučnim vozilom u jednoj smjeni)

(1) Željeznički radnik, koji upravlja željezničkim vozilom, smije, u toku jedne smjene, u vožnji upravljati vučnim vozilom najviše 10 sati.

(2) Željeznički radnik iz prethodnog stava, smije, u toku jedne smjene, voziti vučno vozilo za prijevoz putnika najviše 8 sati.

Član 93.
(Dnevni odmor između dvije smjene)

Dnevni odmor željezničkih radnika između dvije uzastopne smjene mora trajati dvostruko duže od vremena obavljenog rada u smjeni, ali ne manje od 12 sati.

Član 94.
(Način određivanja odmora tokom rada, dnevnog i nedjeljnog odmora i raspoređivanja smjene)

Odmor u toku rada, dnevni i nedjeljni, kao i raspoređivanje izvršnih željezničkih radnika, određuju se u zavisnosti od organizacije željezničkog saobraćaja, izvršenja reda vožnje i drugih uvjeta koji utječu na psihičku i fizičku sposobnost istih u pogledu sigurnog obavljanja posla, kolektivnim ugovorom ili općim aktom koji donose upravitelj infrastrukture i željeznički operator, u skladu sa propisom iz ovih instrukcija, i to svako za svoje radnike.

Član 95.
(Prikladnost prostorija za odmor pri prekidu posla)

U željezničkim stanicama i jedinicama vuče u kojima se željezničkim radnicima osigurava odmor pri prekidu posla moraju postojati odgovarajuće prostorije za kvalitetan odmor u skladu sa određenim propisima o sigurnosti na radu.

Član 96.
(Organizacija i izvođenje unutrašnje kontrole)

(1) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici moraju organizirati Unutrašnju kontrolu i trajno brinuti o sigurnosti željezničkog saobraćaja u skladu sa odredbama u Instrukciji (čl. 21.), te odobrenim nacionalnim propisima i općim aktima. Ovlašteni upravitelj infrastrukture i prijevoznici svojim općim aktima određuju organizaciju Unutrašnje kontrole iz svog djelokruga rada, kao i ovlaštene radnike za njeno provođenje.

(2) Organ Unutrašnje kontrole mora, u slučajevima iz stava 2. čl. 76., stav 1. i 2. čl. 88., čl. 89., čl. 92. i čl. 93., udaljiti radnika sa posla i odrediti vanrednu provjeru stručne osposobljenosti i, ako postoji sumnja o psihofizičkim smetnjama kod radnika, mora odrediti vanredni zdravstveni pregled. Privremeno obavljanje drugih poslova je obaveza radnika, sve dok se ne utvrdi njegova stručna, odnosno zdravstvena sposobnost, što mora biti urađeno najdalje za mjesec dana.

(3) Žalba protiv odluke ovlaštenog organa Unutrašnje kontrole, kojom je radniku iz prethodnog stava određena vanredna provjera stručne osposobljenosti ili vanredni zdravstveni pregled, ne zadržava izvršenje.

Član 97.
(Privremena zabrana rada)

(1) Željezničkom radniku, ovlašteni radnik Unutrašnje kontrole, prijevremeno zabranjuje rad:

- ako, na osnovu rezultata i mišljenja odgovarajuće zdravstvene organizacije, isti psihički i fizički, nije sposoban za obavljanje poslova, sve dok ta nesposobnost traje,

- ako ne ode na zdravstveni pregled na koji je upućen, sve dok ne ode na taj pregled,

- ako je prilikom provjere stručne osposobljenosti pokazao nedovoljno znanje potrebno za obavljanje poslova, sve dok ne pokaže odgovarajući nivo stručne osposobljenosti,

- ako ne ode na provjeru znanja na koju je poslat, sve dok ne ode na tu provjeru.

(2) Željeznički radnik kojem je, na osnovu bilo koje alineje iz stava 1. ovog člana, privremeno zabranjeno obavljanje poslova vezanih za sigurnost željezničkog saobraćaja, ne smije raditi na ovim poslovima sve dok traje zabrana, te mora raditi na poslovima određenim rješenjem poslodavca.

Član 98.
(Privremena zabrana rada na licu mjesta)

(1) Ovlašteni organ ili ovlašteno lice, na licu mjesta, privremeno zabranjuje rad željezničkom radniku:

- ako utvrdi da radnik radi, ili pokušava da radi, a očigledno je u takvom psihofizičkom stanju (umor, bolest, utjecaj lijekova, droge ili drugih opojnih sredstava) da nije sposoban da sigurno obavlja svoj posao,

- ako utvrdi da radnik radi duže od dozvoljenog radnog vremena u jednoj smjeni,

- ako utvrdi da je radnik zbog nepažnje ili na neki drugi način izazvao vanredni događaj u željezničkom saobraćaju i tako ugrozio njegovu sigurnost.

(2) Željezničkom radniku ovlašteni radnik poslodavaca, izdaje rješenje o privremenoj zabrani vršenja poslova u kom je navedeno vrijeme trajanja zabrane rada.



Član 99.
(Dužnost spasavanja ljudi i uspostavljanja željezničkog saobraćaja)

(1) Pri vanrednim događajima, posebno nesreća ili incidenata, u željezničkom saobraćaju, moraju učesnici željezničkog saobraćaja spašavati ljude i imovinu i pomagati povrijeđenima.

(2) Pri prekidu željezničkog saobraćaja zbog vanrednog događaja željezničko poduzeće i upravitelji infrastrukture obavezni su preduzeti mjere za što brže uspostavljanje sigurnog saobraćaja.

(3) Upravitelji infrastrukture, željeznički prijevoznici i svi zainteresirani organi za sigurnost u željezničkom saobraćaju, trebaju u istraživanjima nesreća ili incidenata, primjenjivati odredbe i procedure iz "Uputstvom o sigurnosnim istragama nesreća i incidenata u željezničkom saobraćaju".

Član 100.
(Utvrđivanje uzroka nastanka vanrednog događaja; dužnosti lica na mjestu događaja)

(1) Željezničko poduzeće mora utvrditi uzrok nastanka nesreće ili incidenta, i okolnosti u kojim se desio,

(2) Lica koja se već nalaze, ili dođu na mjesto vanrednog događaja u kome ima povrijeđenih, moraju sarađivati pri spasavanju unesrećenih i odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu, a ovlašteno lice obavještava nadležnu policijsku upravu, sudske istražne organe i Regulatorni odbor.

(3) Utvrđivanje uzroka mora se obaviti u roku od 30 dana od dana nastanka ako je problem samo tehničke prirode. U izuzetnim slučajevima, ako su potrebna dodatna ispitivanja ili analiza značajnih pitanja, istraživanje i utvrđivanje uzroka i procjena štete može trajati i duže, do godinu dana, ali taj rok mora biti usaglašen sa Regulatornim odborom, pri čemu se mora uzeti u obzir važnost događaja za širu javnost.



Član 101.
(Zabrane ugrožavanja željezničkog saobraćaja, oštećenja pruge i vozila)

(1) Zbog obaveze garantiranja sigurnosti željezničkog saobraćaja, zabranjeno je:

а) pokvariti ili oštetiti prugu, željezničko vozilo ili opremu vozila i pruga,

b) bacati ili polagati bilo kakve predmete na prugu ili bacati bilo kakve predmete na željeznička vozila ili iz njega,

c) u zaštitnom pružnom pojasu obavljati radove kojima bi se mogla oštetiti pruga ili smanjiti stabilnost terena (klizanje terena, odroni, hidrografske promjene, i dr.) ili bi se moglo desiti bilo kakvo drugo ugrožavanje ili otežavanje željezničkog saobraćaja,

d) neopravdano podizati rampe na prijelazima u nivou, bilo šta raditi ili kačiti na rampe, ili polurampe, na saobraćajnoj signalizaciji, ili na bilo koji drugi način sprječavati normalno funkcioniranje uređaja,

e) u blizini cestovnog prijelaza saditi drveće ili drugo visoko rastinje, izvoditi radove koji smanjuju, sprječavaju ili na bilo koji drugi način ometaju preglednost pruge, a posebno trougao preglednosti,

f) neopravdano ukloniti privremeni zaštitni uređaj kojim se osigurava željeznički saobraćaj na mjestima gdje su mogući odroni, bujice, snježni nanosi, ili jaki vjetrovi,

g) unositi u putničke vagone i prostoriju u kojima se zadržavaju putnici, prostorije za prtljag i pošiljke, bilo kakve predmete koji bi mogli da ugroze sigurnost putnika i drugih lica u saobraćaju, ili bi im mogli nanijeti štetu,

h) neopravdano aktivirati uređaj za kočenje u slučaju opasnosti,

i) ometati u radu željezničkog radnika,

j) u zaštitnom pružnom pojasu gajiti visoko drveće, ili postavljati znakove, oznake i prepreke koji svijetle u boji, ili bilo koje druge uređaje koji bojom, oblikom ili svjetlošću, ili na neki drugi način, ometaju vidljivost signala, ili mogu, s obzirom na značenje signala, dovesti u zabludu izvršne željezničke radnike.

(2) Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici, svaki u svojoj nadležnosti, primarno su odgovorni za zaštitu i očuvanje interesa željeznice po svim navedenim stavovima iz ovog člana, jer su ključni faktori za očuvanje unutrašnjeg reda na željeznici.

Član 102.
(Ograničenje pristupa i kretanja na željezničkom području)

(1) Prilaz putnika, drugih lica i cestovnih vozila na željezničko područje i kretanje po njemu dozvoljeni su na određenim mjestima.

(2) Lica koja obavljaju određene poslove na željezničkom području, izuzev željezničih radnika i radnika koji ih čuvaju, ili koje vode željeznički radnici, moraju dobiti pismeno odobrenje od upravitelja infrastrukture.

(3) Pismeno odobrenje iz prethodnog stava nije potrebno nadležnim organima i ovlaštenim licima, radnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, ako moraju obaviti neki službeni posao, ili moraju ući u željezničko područje i po njemu se kretati kao i po mjestima koja nisu određena za kretanje.

Član 103.
(Unutrašnji red na željezničkom području)

(1) Na mjestima koja su predviđena za pristup i kretanje na željezničkom području i u vozovima, sva lica (putnici i druga lica) dužna su da se pridržavaju propisanog unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju koji propisuje entitetsko Ministarstvo nadležno za poslove željezničkog saobraćaja u sporazumu sa nadležnim entitetskim Ministarstvom za unutrašnje poslove.

(2) Ovlašteni željeznički radnici od strane upravitelja infrastrukture ili poduzeća, staraju se da se lica koja se nalaze u željezničkom području i u vozovima pridržavaju unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju.

(3) Radnici iz stava 2. ovog člana, u sprovođenju unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju, dužni su da preduzimaju mjere potrebne za sprječavanje narušavanja i mjere za uspostavljanje narušenog unutrašnjeg reda.

(4) Nadležni organi unutrašnjih poslova, na zahtjev ovlaštenih željezničkih radnika, pružaju potrebnu pomoć tim radnicima u sprječavanju narušavanja i uspostavljanja unutrašnjeg reda u željezničkom saobraćaju.

Član 104.
(Preduzimanje mjera na mjestima odrona, bujica, te kod elementarnih nepogoda)

Upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici dužni su da u svako doba, a naročito u zimskom periodu, preduzimaju propisane mjere za obezbjeđenje sigurnog odvijanja željezničkog saobraćaja.



Član 105.
(Projektiranje, gradnja i održavanje privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom)

(1) Za projektiranje, gradnju i održavanje privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom važe opći propisi o gradnji objekata uz poštovanje odredaba ovih instrukcija.

(2) Uvjeti koji važe za sigurnost u javnom željezničkom saobraćaju važe i za privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom.

Član 106.
(Zaštitni pojas kod željezničkih kolosjeka privatnih željezničkih mreža)

Kod željezničkih kolosjeka privatnih željezničkih mreža zaštitni pružni pojas je širok 80 m, mjereno od osovina krajnjih kolosjeka (zaštitni pojas).

Član 107.
(Odvajanje privatne željezničke mreže (kolosjeka) povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom)

(1) Pruge privatnih željezničkih mreža povezanih sa javnom željezničkom mrežom- infrastrukturom se odvajaju ili priključuju u željezničkoj stanici. Izuzetno, odvojište može biti i na otvorenoj pruzi, pod uvjetom da je to u skladu sa odredabama iz člana 71. ovih instrukcija.

(2) O odvojnoj skretnici, koja je sastavni dio odvojišta za privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, koja se nalazi na zemljištu koje je sastavni dio javne željezničke mreže - infrastrukture, vodi nadzor upravitelj infrastrukture. On mora da nadzire operativnu sposobnost svih elemenata i dijelova koji čine sistem odvojišta, dok troškovi nadzora nad odvojištem i troškovi održavanja njegovih sastavnih dijelova padaju na teret vlasnika privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom ili njihovom punomoćniku.

(3) Vlasnik odvojne skretnice i kolosjeka privatne željezničke mreže može naložiti ovlaštenom upravitelju uklanjanje odvojne skretnice ili kolosjeka, odnosno, pruge koja je na zemljištu javne željezničke mreže - infrastrukture. Troškovi uklanjanja i troškovi uspostavljanja novih uvjeta za odvijanje željezničkog saobraćaja padaju na teret vlasnika.

Član 108.
(Poslovni red)

(1) Privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, u cilju obavljanja sigurnijeg saobraćaja, moraju imati vlastiti Poslovni red.

Poslovni red donosi vlasnik i on mora biti usklađen sa odredbama Zakona o željeznicama BiH i odredbama ove instrukcije, a vlasnik željezničke mreže, odnosno, njegov zastupnik, promoter usaglašava poslovni red sa upraviteljem infrastrukture na čijoj teritoriji se nalazi odvojna skretnica.

(2) Poslovnim redom su definirani kapaciteti i tehnološki proces saobraćaja na privatnim željezničkim mrežama povezanim sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, zatim, posebni uvjeti i potrebna osposobljenost izvršnih radnika, kao i način utvrđivanja i provjere tih uvjeta i osposobljenosti, u skladu sa jedinstvenim mjerilima propisanim za željezničke radnike, kao i kontakt osobe pri inspekcijskim pregledima.

Član 109.
(Brzina voza na privatnim željezničkim mrežama povezanim sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom)

Najveća dopuštena brzina vozova naprivatnim željezničkim mrežama povezanim sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom mora biti navedena u Poslovnom redu.

Član 110.
(Troškovi vlasnika privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom)

(1) Sve troškove u vezi sa privatnom željezničkom mrežom povezanom sa javnom željezničkom mrežom- infrastrukturom pokriva vlasnik ili njihovi zastupnici.

(2) Međusobni odnosi pri određivanju sigurnog željezničkog saobraćaja na priključcima (odvojna skretnica) sa privatnom željezničkom mrežom povezanom sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, uređuju se sporazumno između nadležnog upravitelja infrastrukture i vlasnika privatne željezničke mreže povezane sa javnom željezničkom mrežom - infrastrukturom, odnosno, njihovih zastupnika, a koji mora imati kadrovski sposobno osoblje za provođenje akata o sigurnosti željezničkog saobraćaja u skladu sa ovim instrukcijama.



Član 111.
(Nadzor i inspekcije)

Regulatorni odbor je nadležan za nadzor i inspekcije prema člana 8. tačka c. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05). Poslove nadzora nad sigurnim obavljanjem željezničkog saobraćaja obavljaju entitetski inspektori i pri tom donose Rješenja i preduzimaju adekvatne mjere u skladu sa utvrđenim entitetskim Zakonima o inspekcijama.



Član 112.
(Kaznene mjere)

U željezničkom sistemu BiH za kršenje propisa primjenjivat će se, u periodu tranzicije, odredbe entitetskih propisa i zakona o kaznenim mjerama, u zavisnosti od mjesta nastanka kršenja propisa. Predviđene kaznene mjere moraju biti efikasne, nediskriminatorske i odvraćajuće.



Član 113.
(Izmjene Instrukcija)

Odredbe ovih instrukcija bit će podložne izmjenama i dopunama od strane ROŽ BiH, sa ciljem unaprjeđivanja sigurnog i efikasnog željezničkog sistema u BiH.

Član 114.
(Potvrđivanje podzakonskih akata kojim je definiran sigurnosni sistem)

Ovim instrukcijama se potvrđuje važnost podzakonskih akata kojima je definiran sigurnosni sistem u željezničkom sistemu BiH.



Član 115.
(Stupanje na snagu)

Ove instrukcije stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH ", a Instrukcije se objavljuju i u službenim glasilima: entiteta i Brčko Distrikta.

Broj 10-01-29-7-010-2/12
17. januara 2012. godine
Doboj


Direktor
Borka Trkulja, s. r.























Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!