Službeni glasnik BiH, broj 99/11

na sjednici održanoj 27. maja 2011. godine donio je


ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU


OBRAZLOŽENJE


Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U 2/11, rješavajući zahtjev Sulejmana Tihića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2. i člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:

Miodrag Simović, predsjednik

Valerija Galić, potpredsjednica

Constance Grewe, potpredsjednica

Seada Palavrić, potpredsjednica

Tudor Pantiru, sudija

Mato Tadić, sudija

Mirsad Ćeman, sudija

Margarita Caca-Nikolovska, sutkinja

Odbija se kao neosnovan zahtjev Sulejmana Tihića, zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, da se utvrdi da su Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11) i Odluka o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11) suprotni čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

Utvrđuje se da su Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11) i Odluka o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11) u skladu sa čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".

I. Uvod


1. Sulejman Tihić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 27. januara 2011. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11 - u daljnjem tekstu: Zakon o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu) i Odluke o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11 - u daljnjem tekstu: Odluka o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu) "zbog neusaglašenosti Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu sa čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine".

2. Podnosilac zahtjeva je, također, zatražio da se donese privremena mjera kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenog zakona i osporene odluke do donošenja konačne odluke o zahtjevu. Podnosilac zahtjeva je naveo da je "izricanje privremene mjere neophodno, jer se budžet donosi za budžetsku, odnosno kalendarsku 2011. godinu. Provođenjem redovne procedure pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine osporeni propisi bi ostali na snazi do isteka budžetske 2011. godine, na koji način bi se ugrozila fiskalna stabilnost države Bosne i Hercegovine i narušio zakonom utvrđen, koherentan proces usvajanja budžeta u Bosni i Hercegovini na nivou entiteta, Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine".

II. Postupak pred Ustavnim sudom


3. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske zatraženo je 4. februara 2011. godine da dostavi odgovor na zahtjev.

4. Narodna skupština Republike Srpske (predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić) dostavila je odgovor na zahtjev 21. februara 2011. godine.

5. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na zahtjev dostavljen je podnosiocu zahtjeva 23. februara 2011. godine.

6. Na osnovu člana 93. tačka 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je, nakon razmatranja zahtjeva Narodne skupštine Republike Srpske za izuzimanje Seade Palavrić, potpredsjednice Ustavnog suda, i Mirsada Ćemana, sudije Ustavnog suda, odbio zahtjev kao neosnovan, jer oni nisu učestvovali u donošenju odluka koje su predmet spora.

7. U odnosu na zahtjev Narodne skupštine Republike Srpske da Ustavni sud odlučuje "u punom sastavu, a ne da o njemu raspravlja i odluku donosi pet od devet sudija", Ustavni sud podsjeća da, prema članu 8. Pravila Ustavnog suda, uvijek odlučuje "u plenarnoj sjednici većinom glasova svih članova Ustavnog suda kada odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.a)...", kao što je slučaj u konkretnom predmetu.

III. Zahtjev


a) Navodi iz zahtjeva


8. Podnosilac zahtjeva je naveo da su donošenjem Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu, čiji je sastavni dio budžet Republike Srpske, prekršeni čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine. U razlozima zbog kojih podnosilac zahtjeva smatra da navedeni propisi nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, naglašeno je da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 29. decembra 2003. godine usvojila Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 44/03, 52/04, 34/07 i 49/09) nakon što je prethodno između dvaju entiteta zaključen Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, koji je premijer Federacije Bosne i Hercegovine sa premijerom Republike Srpske potpisao 5. decembra 2003. godine ŠOdluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja ("Službene novine FBiH" broj 64/03) i Zaključci Narodne skupštine RS broj 01-1005/03 ("Službeni glasnik RS" broj 95/03)Ć. Predmetnim sporazumom nadležnost entiteta u oblasti indirektnog oporezivanja, a u okviru sistema poreske politike, prenesena je na državu Bosnu i Hercegovinu, a usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja uspostavljeni su jedinstven sistem i organizacijska osnova za indirektne poreze na nivou države Bosne i Hercegovine.

9. Dalje je navedeno da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u julu 2008. godine usvojila Zakon o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini ("Sl. glasnik BiH" broj 63/08) kojim je osnovano Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine čiji je zadatak koordinacija fiskalne politike u Bosni i Hercegovini i osiguranje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva je naglasio da je, prema članu 5. navedenog zakona, Fiskalno vijeće BiH nadležno i odgovorno za:

"a) usklađivanje fiskalne politike u Bosni i Hercegovini,

b) usvajanje Prijedloga dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini, koji sadrži sljedeće parametre:

1) prijedlog fiskalnih ciljeva budžeta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine,

2) prijedlog makroekonomske projekcije i projekcije ukupnih indirektnih poreza i njihove raspodjele za narednu fiskalnu godinu,

3) prijedlog gornje granice zaduženja budžeta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

c) usvajanje prijedloga kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija,

d) praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterija prilikom donošenja i izvršavanja budžeta, kao i preduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti,

e) uspostavljanje potpune koordinacije aktivnosti u poštivanju budžetskih kalendara u pripremi, usvajanju, izvršenju i reviziji budžeta institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine,

f) predlaganje prioriteta u unapređenju sektora javnih finansija u Bosni i Hercegovini,

g) usvajanje Poslovnika o radu Fiskalnog vijeća i drugih potrebnih akata za funcioniranje rada Fiskalnog vijeća,

h) usvajanje budžeta Fiskalnog vijeća."

10. Također je istaknut član 6. navedenog zakona kojim se regulira pitanje Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini prema kojem "Prijedlog dokumenta Globalni okvir iz člana 5. tačka b) ovog zakona donosi se za naredne tri godine, revidira svake godine, a usvaja se u formi sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Sporazum potpisuju: predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, premijer Federacije Bosne i Hercegovine u ime Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Vlade Republike Srpske u ime Republike Srpske". Prema članu 7. navedenog zakona, "Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske, u skladu sa zaključenim sporazumom iz člana 6. ovog zakona, usvajaju svoje dokumente okvirnog budžeta (u daljnjem tekstu: DOB), a u skladu s budžetskim kalendarom. Eventualna revizija dokumenata okvirnog budžeta, zbog promjena makrofiskalnih projekcija, vrši se na način iz stava (1) ovog člana". Dalje, prema članu 8. istog zakona koji se odnosi na usvajanje budžeta, "Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Vlada Republike Srpske, u skladu sa usvojenim DOB-om, predlažu i dostavljaju Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, odnosno Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Narodnoj skupštini Republike Srpske, u proceduru budžet za narednu godinu na usvajanje u skladu sa budžetskim kalendarom".

11. U zahtjevu je, također, ukazano na odredbe člana 12. istog zakona koje se odnose na otklanjanje zastoja u donošenju odluka-deblokadu, kojim je propisano: "U slučaju da Fiskalno vijeće nije postiglo sporazum iz člana 6. Zakona do roka predviđenog budžetskim kalendarom, Sekretarijat Fiskalnog vijeća po službenoj dužnosti dostavlja tehničku informaciju - odsustvo sporazuma Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Republike Srpske, kao i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ukoliko nastupe razlozi iz stava 1. ovog člana do roka za donošenje budžeta, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske obavezuju se da će predložiti odluku o privremenom finansiranju u skladu sa važećim zakonima do momenta potpisivanja sporazuma. Ukoliko sporazum iz člana 6. ovog zakona ne bude potpisan do isteka važenja odluke o privremenom finansiranju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske obavezuju se da predlože okvire budžeta iz prethodne godine."

12. Podnosilac zahtjeva smatra da je Narodna skupština Republike Srpske, narušavajući principe fiskalne politike utvrđene propisima Bosne i Hercegovine i ne poštujući odredbe o potrebi da se postigne sporazum predviđen članom 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, donijela Odluku o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu i Zakon o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu. Podnosilac zahtjeva je naveo da "shodno citiranim zakonskim odredbama, u slučaju neusvajanja sporazuma iz člana 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, postoji obaveza vlada entiteta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da donesu odluke o privremenom finansiranju". Uprkos jasnoj zakonskoj odredbi, čiji je cilj očuvanje jedinstvenog fiskalnog sistema, Narodna skupština Republike Srpske usvaja budžet za 2011. godinu, na koji način "krši principe koherentnog procesa donošenja budžeta u Bosni i Hercegovini".

13. Podnosilac zahtjeva je naglasio da usvojeni budžet Republike Srpske za 2011. godinu "samo nominalno zadržava isti okvir kao i budžet za 2010. godinu. Naime, budžeti se pune od indirektnih prihoda koji se prikupljaju na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: JRUINO), te od direktnih prihoda koji su prihod svakog pojedinačnog budžeta entiteta i države. Međutim, zadržavajući nominalno identičan okvir kao za prethodnu godinu, Republika Srpska je povećala stavku od indirektnih prihoda čak za 9%, što znači da je mimo bilo kojeg dogovora predvidjela za sebe mnogo veća izdvajanja od zajedničkih prihoda, odnosno indirektnih poreza. To je direktan atak na budžet države, koji se dodatno pojačava povećanjem poreza na dohodak Republike Srpske, koji dalje ima utjecaj i na rashode državnog budžeta. Iako budžet Republike Srpske za 2011. godinu predviđa isti nivo rashoda kao u 2010. godini, planiraju se prihodi od indirektnih poreza veći za 9%, jer se predviđa da će država dobiti oko 700 miliona KM sa JRUINO (od čega prihodi budžeta rastu 13%, a iznos za otplatu vanjskog duga se smanjuje za 12%, što je potpuno nemoguće, jer se servisiranje vanjskog duga u državnom budžetu povećava za 12% u 2011. godini). Pored toga, u budžetu Republike Srpske planiraju se krediti od 217 miliona KM (uopće se ne definiraju kreditori, pa se ne zna koliko se odnosi na kredite MMF, Svjetske banke i EK). Plaće i naknade su veće za 1% (624 miliona KM u 2010. godini, a 628 miliona KM u 2011. godini) iako se zvanično najavilo smanjenje plaća administraciji za 15%".

14. Podnosilac zahtjeva smatra da "iz iznesenog proizlazi da je Narodna skupština Republike Srpske, u odsustvu sporazuma predviđenog članom 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, umjesto da donese Odluku o privremenom finansiranju, usvojila budžet za 2011. godinu kojim je izmijenjena unutrašnja prihodovna struktura tog budžeta na štetu drugih budžeta u državi, uz formalno zadržavanje budžetskog okvira iz 2010. godine, narušavajući principe fiskalne politike utvrđene propisima Bosne i Hercegovine". Dalje je navedeno da je "na navedeni način Narodna skupština Republike Srpske prekršila član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, koji, između ostalog, propisuje postojanje saglasnosti između zakona entiteta i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Naime, Narodna skupština Republike Srpske, prilikom usvajanja Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu, nije poštovala proceduru predviđenu Zakonom o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine".

15. Podnosilac zahtjeva, također, smatra da je "Narodna skupština Republike Srpske prekršila (je) i član III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine prema kojem će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnosti u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta". U tom smislu podnosilac zahtjeva je ukazao da u oblasti indirektnih poreza postoji suglasnost entiteta da se nadležnost prenese na državu Bosnu i Hercegovinu, jer je premijer Vlade Federacije BiH sa premijerom Vlade Republike Srpske 5. decembra 2003. godine potpisao Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja. Dalje je istaknuto da su usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja uspostavljeni jedinstven sistem i organizacijska osnova za indirektne poreze na nivou države Bosne i Hercegovine, a Zakonom o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini osnovano je Fiskalno vijeće čija je nadležnost, između ostalog, i praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterija prilikom donošenja i izvršavanja budžeta, kao i preduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti, uspostavljanje potpune koordinacije aktivnosti u poštivanju budžetskih kalendara u pripremi, usvajanju i reviziji budžeta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

16. Usvajanjem Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu, u odsustvu Sporazuma predviđenog članom 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, Narodna skupština Republike Srpske ušla je u okvir nadležnosti koje je prethodno Sporazumom prenijela u nadležnost države Bosne i Hercegovine.

17. Također, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, Narodna skupština je prekršila i član VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine, kojim je propisano da će Federacija osigurati dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na osnovu svojih ustavnih ovlaštenja. Imajući u vidu da je Parlamentarna skupština BiH na osnovu svojih ustavnih ovlaštenja utvrdila način prikupljanja i raspodjele prihoda od indirektnih poreza i propisala koherentnu proceduru usvajanja budžeta na nivou entiteta, Distrikta Brčko i države Bosne i Hercegovine, te osnovala Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, koje ima ključnu ulogu u tom procesu, podnosilac smatra "da je donošenje budžeta Republike Srpske mimo poštivanja zakonom utvrđene procedure protivno Ustavu Bosne i Hercegovine".

18. Podnosilac zahtjeva je podsjetio na to da je Ustavni sud u predmetu broj U 14/04, prilikom ocjene ustavnosti zakona iz oblasti indirektnog oporezivanja koje je usvojio parlament Bosne i Hercegovine, usvojio sljedeći stav:

"26. Ustavni sud se poziva na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, koji je premijer Vlade Federacije BiH, zajedno sa premijerom Vlade Republike Srpske, potpisao 5. decembra 2003. godine. Potpisivanju navedenog sporazuma prethodila je Odluka o davanju saglasnosti na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja ("Službene novine Federacije BiH" broj 64/03). Navedenim sporazumom nadležnost entiteta u oblasti indirektnog oporezivanja, a u okviru sistema poreske politike, prenesena je na državu Bosnu i Hercegovinu. Nakon toga, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 44/03, stupio na snagu 31. decembra 2003. godine). Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja uspostavljeni su jedinstven sistem i organizacijska osnova za indirektne poreze na nivou države Bosne i Hercegovine.

28. Stoga, Ustavni sud naglašava da Parlament Federacije BiH, usvajanjem osporenih zakona, nije ispoštovao proceduru koja je predviđena članom 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, čime je de facto Federacija BiH preuzela ovlaštenja koja je prethodno, Sporazumom od 5. decembra 2003. godine, prenijela na nivo države Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da se ovakvim postupkom dovodi u pitanje funkcioniranje Bosne i Hercegovine na principu vladavine prava, a posebno da se krši odredba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da Parlament Federacije BiH nije poštovao proceduru predviđenu Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Osim toga, usvajanjem osporenih zakona bez odobrenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Parlament Federacije BiH je prekršio i odredbu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine s obzirom na to da je time ušao u okvir nadležnosti koje je prethodno Federacija Sporazumom prenijela u nadležnost države Bosne i Hercegovine."

19. Podnosilac zahtjeva je predložio da Ustavni sud utvrdi da Zakon o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu, kao i Odluka o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu nisu u skladu sa čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine, te da se oni ukinu u cijelosti, u skladu sa članom 63. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i da prestaju da važe narednog dana od dana objavljivanja odluke u "Službenom glasniku BiH", u skladu sa članom 63. stav 3. Pravila Ustavnog suda.

b) Odgovor na zahtjev


20. U svom odgovoru na zahtjev Narodna skupština Republike Srpske je, između ostalog, ukazala da podnosilac zahtjeva u statusu zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije ovlašten da istupa kao pokretač spora pred Ustavnim sudom, navodeći činjenicu da je zahtjev podnesen 27. januara 2011. godine, a da su 3. oktobra 2010. godine u Bosni i Hercegovini provedeni opći izbori, da su, u skladu sa njihovim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te da se ima smatrati da je prestao mandat i dotadašnjem sazivu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, "jer zakonodavni organ ne može imati jedan dom iz jednog saziva, a drugi dom iz drugog saziva". Zbog navedenih razloga, smatra se da je zahtjev podnio neovlašteni predlagač, ta da Ustavni sud treba odbaciti zahtjev zbog formalnih nedostataka.

21. Dalje, u odnosu na suštinu zahtjeva, istaknuto je da se osporeni zakon i osporena odluka osporavaju tvrdnjom da nisu saglasni, odnosno da su njihovim donošenjem prekršeni čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine, a u obrazloženju navedenih tvrdnji podnosilac zahtjeva se pozivao na Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja od 5. decembra 2003. godine i Zakon o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini. U odnosu na navedeni dio zahtjeva, naglašeno je da iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine proizlazi da predmet kontrole u konkretnoj vrsti sporova mogu da budu "samo ustavi i zakoni entiteta u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, a ne u odnosu na zakone Bosne i Hercegovine, što iz obrazloženja zahtjeva proizlazi". Također je naglašeno da se Zakon o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluka o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu osporavaju sa formalnog aspekta, budući da podnosilac zahtjeva ne navodi nijednu odredbu predmetnih akata konkretno, već ističe da je samim činom donošenja ovih akata prekršen Ustav Bosne i Hercegovine. Tačno je da se u dijelu zahtjeva navodi da "usvojeni budžet Republike Srpske za 2011. godinu samo nominalno zadržava isti okvir kao i budžet za 2010. godinu", što praktično znači da se oni osporavaju i sa materijalnog aspekta.

22. Dalje, u odgovoru je navedeno da Zakon o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu ne predstavlja zakon u pravom smislu riječi, tj. zakon u materijalnom smislu, već se radi o tzv. formalnom zakonu (akti koji nemaju opći karakter, već se odnose na konkretna pitanja kao što je ovdje slučaj), zbog čega se u tom smislu postavlja pitanje nadležnosti Ustavnog suda za njegovo razmatranje. Također, Odluka o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu predstavlja podzakonski akt koji nema karakter općeg pravnog akta zbog čega Ustavni sud nije nadležan za ocjenjivanje njene saglasnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te predmetni zahtjev treba odbaciti.

23. Posebno je naglašeno da je iz zahtjeva, na prvom mjestu, vidljivo da se osporava procedura, odnosno postupak usvajanja predmetnih akata, koji su, prema tvrdnjama podnosioca zahtjeva, suprotni čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine, a u suštini osporava se saglasnost procedure sa navedenim zakonima Bosne i Hercegovine, kao i sa Sporazumom o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja. U odnosu na Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, kao i navedeni sporazum, istaknuto je da je podneseni zahtjev neosnovan. Naime, predmetnim sporazumom entiteti su dali suglasnost na to da se "odgovornosti za njihove indirektne poreze, uključujući i pitanja koja se tiču administracije, prenesu na institucije Bosne i Hercegovine", te da će "ovom dodjelom nadležnosti, pored ostalog, biti obuhvaćena nadležnost za osiguranje izrade i provedbe politike indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, kao i prikupljanje i raspodjelu indirektnih poreza", što "nema veze sa ovlašćenjima Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji svoj budžet, odnosno sa postupkom njegovog usvajanja. Iako se podnosilac zahtjeva poziva na ovaj zakon, u obrazloženju zahtjeva se navode samo odredbe Zakona o Fiskalnom vijeću, što ide u prilog našoj tvrdnji o njegovoj neutemeljenosti". Također, navođenje odluke Ustavnog suda donesene u predmetu broj U 14/04 "nema vezu sa ovim zahtjevom, jer se u predmetnoj odluci radi o sasvim drugoj oblasti, tj. donošenju zakona od Federacije Bosne i Hercegovine iz domena oblasti indirektnog oporezivanja, što je u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja ne propisuje proceduru usvajanja budžeta entiteta, što se u zahtjevu osporava, tako da je njegovo navođenje kao standarda kontrole od Ustavnog suda, kao i navedene odluke Ustavnog suda neutemeljeno na Ustavu Bosne i Hercegovine, a samim tim i neosnovano".

24. U odnosu na sadržaj navoda zahtjeva koji se odnose na Zakon o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, u odgovoru na zahtjev navedeno je da podnosilac zahtjeva "ističe nepoštivanje procedure predviđene navedenim zakonom, tvrdeći da se time krše čl. 5, 6. i 12. Zakona o Fiskalnom vijeću, odnosno čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine". Također, u odgovoru je navedeno: "Iako ostajemo pri svojim tvrdnjama o standardu kontrole, ističemo da eventualno 'nepoštivanje procedure', kako se u zahtjevu navodi, nije pitanje iz oblasti ocjene ustavnosti, već 'pitanje iz domena primjene zakona'". Dalje je istaknuto da, osim odredaba istog zakona koje su u zahtjevu navedene, potrebno je imati u vidu i odredbe iz člana 13. Zakona o Fiskalnom vijeću koje propisuju sankcije, i to:

"1. U slučaju da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske prekrše Sporazum iz člana 6. ovog zakona, odnosno da u slučaju odsustva Sporazuma postupe suprotno članu 12. stav 2. ovog zakona, kaznit će se prekršilac.

2. Ukoliko nastupe razlozi iz stava 1. ovog člana, Sekretarijat Fiskalnog vijeća dostavlja tehničku instrukciju-upozorenje o kršenju Sporazuma prekršiocu i ostavlja mu se rok od 60 dana da se vrati u okvire Sporazuma, odnosno obaveza iz člana 12. stav 2. ovog zakona.

3. Ukoliko se prekršilac u ostavljenom roku ne vrati u okvire Sporazuma, odnosno obaveza iz člana 12. stav 2. ovog zakona, obavezan je deponirati iznos od 10% od iznosa odstupanja ispod fiskalnog cilja na vlastiti račun posebnih namjena. Deponirana sredstva mogu se koristiti isključivo za izmirenje unutrašnjeg duga prekršioca."

25. U odgovoru na zahtjev obrazloženo je da je iz navedenog vidljivo da je s�m zakonodavac predvidio mogućnost da dođe do situacije u kojoj je odsutan Sporazum, te je predvidio i proceduru ukoliko dođe do nje. S obzirom na navedeno, istaknuto je: "Smatramo da usvajanje budžeta Republike Srpske nije stvar ustavnosti, već, s obzirom na to da se tvrdi da on nije u saglasnosti sa predmetnim zakonom, da stvar primjene zakona nije u nadležnosti Ustavnog suda. Naime, predviđeni zakonski mehanizmi nisu iscrpljeni osim što je Narodna skupština Republike Srpske 20. decembra 2012. godine, u skladu sa članom 12. stav 1. Zakona o Fiskalnom vijeću dobila tehničku instrukciju-odsustvo sporazuma o dokumentu Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini, a nikada akt iz člana 13. stav 2, tj. tehničku instrukciju-upozorenje o kršenju navedenog sporazuma. Zbog navedenog, tvrdimo da nije prekršen član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine."

26. U pogledu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine, istaknuto je da zahtjev nije utemeljen, niti je obrazložen na argumentiran način. Ponovo je navedeno da pozivanje na Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja i Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja u odnosu na proceduru usvajanja budžeta Republike Srpske nije logično, jer je ona samo dijelom regulirana Zakonom o Fiskalnom vijeću, a predmetni Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja, u kontekstu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine, u smislu dodatnih nadležnosti, ne obuhvata Zakon o Fiskalnom vijeću, niti proceduru usvajanja budžeta entiteta. Isto se, također, odnosi i na tvrdnje u pogledu povrede člana VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

27. U odnosu na navode podnosioca zahtjeva u kojim tvrdi da usvojeni budžet Republike Srpske "samo nominalno zadržava isti okvir kao i budžet za 2010. godinu...čime je izmijenjena unutrašnja prihodovna struktura tog budžeta na štetu drugih budžeta u državi, uz formalno zadržavanje budžetskog okvira iz 2010. godine, narušavajući principe fiskalne politike utvrđene propisima Bosne i Hercegovine...čime je Narodna skupština Republike Srpske prekršila član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, koji, između ostalog, propisuje postojanje saglasnosti između zakona entiteta i odluka institucija Bosne i Hercegovine", podnosilac zahtjeva praktično traži od Ustavnog suda da razmotri suštinu (materiju) usvojenog zakona, tj. budžet Republike Srpske, što nije u nadležnosti Ustavnog suda. Ipak, u pogledu navedenog, istaknuto je da je Globalni okvir fiskalne bilanse i politika u Bosni i Hercegovini dokument koji sadrži elemente za koordinaciju fiskalnih politika u Bosni i Hercegovini. Fiskalno vijeće, prema članu 5. stav 1. alineja b) pod 3) Zakona o Fiskalnom vijeću u BiH, nadležno je i odgovorno za usvajanje prijedloga dokumenta Globalnog okvira fiskalne bilanse i politika u BiH, a koji sadrži sljedeće parametre:

- prijedlog fiskalnih ciljeva, a to znači primarni suficit ili primarni deficit,

- prijedlog makroekonomske projekcije i projekcije ukupnih indirektnih poreza i njihove raspodjele za narednu fiskalnu godinu,

- prijedlog gornje granice zaduženja budžeta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko.

28. Dalje je istaknuto da se iz navedenog vidi da Globalni okvir sadrži prijedloge fiskalnih ciljeva, prijedloge projekcija i prijedloge gornje granice zaduženja budžeta, što ne znači istovremeno da će se ti prijedlozi u potpunosti i istovjetno prenijeti i primijeniti pri izradi dokumenta okvirnog budžeta entiteta i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, već se na osnovu njega postiže generalna saglasnost prema navedenim parametrima sa zadatkom koordinacije fiskalne politike u Bosni i Hercegovini, a radi osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko BiH. Prema članu 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u BiH, prijedlog dokumenta Globalnog okvira se donosi za naredne tri godine, revidira se svake godine, a usvaja u formi sporazuma između vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Vijeća ministara BiH. Okvir budžeta Republike Srpske za 2011. godinu usvojen je u istom iznosu kao i za prethodnu godinu, što je u skladu sa zaključkom sa 17. sjednice Fiskalnog vijeća održane 16. juna 2010. godine, koji glasi: "Zaključeno je da će polazna osnova za utvrđivanje okvira ukupne javne potrošnje BiH za 2011. godinu biti na nivou 2010. godine." Kad je riječ o prijedlogu projekcije ukupnih indirektnih poreza za trogodišnji period, od 2011. do 2013. godine, koji je jedan od elemenata koji sadrži Globalni okvir, u načelu postoji saglasnost o projektiranom iznosu koji će u BiH biti raspodijeljen u narednom periodu s posebnim osvrtom na 2011. godinu. Međutim, to nikako ne određuje planirani iznos indirektnih prihoda u budžetu RS za 2011. godinu. Dakle, ne postoji nijedna zakonska odredba na nivou propisa koje donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine koja određuje iznos planiranih prihoda od indirektnih poreza u budžetu RS.

29. Posebno je naglašeno da ne stoji tvrdnja podnosioca zahtjeva o navodnom "direktnom ataku na budžet države". Obrazloženo je da planirani iznos rasta indirektnih prihoda u budžetu Republike Srpske u 2011. godini od 9% u odnosu na budžet iz prethodne godine, pored predviđenog skromnog rasta ovih prihoda u 2011. godini, sadrži i iznos od indirektnih poreza koji Federacija BiH treba da uplati Republici Srpskoj na ime poravnanja, tako da navodi da je RS "mimo bilo kojeg dogovora predvidjela za sebe mnogo veća izdvajanja od zajedničkih prihoda, odnosno indirektnih poreza" nisu tačni. Dokaz o postojanju potraživanja od RS je obračun poravnanja za 2008, 2009. i 2010. godinu koji je Upravnom odboru UINO dostavilo Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora UINO, koje je i zaduženo za obračun prema članu 11. Pravilnika o izračunavanju koeficijenta doznačavanja entitetima ("Sl. glasnik BiH" broj 62/08) o čemu je priložen dokaz.

30. Kad je riječ o raspodjeli prihoda po osnovu poreza u BiH, ukazano je na to da je navedena raspodjela propisana isključivo članom 21. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, kao i čl. 9. do 13.b) Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, a nikako odredbama Zakona o Fiskalnom vijeću u BiH. Saglasnost o iznosu indirektnih poreza koji se izdvaja za finansiranje institucija BiH, tj. iznosu koji se prenosi državnom budžetu za tekuću godinu, prema članu 21. stav 4. alineja (i) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, nije postignuta. Međutim, to što nije postignuta saglasnost o predmetnom iznosu ne ograničava Republiku Srpsku da planira budžetski okvir RS i projektira prihode od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa UINO u svom budžetu. U odnosu na navode zahtjeva da se povećanjem poreza na dohodak Republike Srpske vrši atak na budžet države, u odgovoru je navedeno da su takvi navodi neutemeljeni zbog toga što opterećenje brutoplaće porezima i doprinosima, koji su u isključivoj nadležnosti entiteta, nikada nije bilo isto, štaviše, finansijsko opterećenje brutoplaće zaposlenih u Federaciji BiH u organima institucija Bosne i Hercegovine oduvijek je bilo veće u odnosu na opterećenje brutoplaće zaposlenih u Republici Srpskoj, ne analizirajući pri tome broj zaposlenih ljudi u organima institucija Bosne i Hercegovine koji dolaze iz svakog entiteta.

31. Isto tako, Globalni okvir treba da sadrži i prijedlog gornje granice zaduženja budžeta institucija (BiH, FBiH, RS i Distrikta Brčko), što znači da se na navedenim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini određuje prijedlog gornje granice zaduženja budžeta, koji ne smije preći 18% iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, što je u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 52/05), Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS ("Službeni glasnik RS" broj 30/07) i Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH ("Službene novine Federacije BiH" broj 86/07). U skladu sa navedenim, u Globalnom okviru se samo navodi da konsolidirani iznos zaduženja ne smije biti iznad određenog (poznatog) nivoa za svaki entitet posebno, za Distrikt Brčko, kao i za budžet institucija Bosne i Hercegovine. To govori da se u ovom dijelu dokumenta Globalni okvir utvrđuje samo gornja granica zaduženja navedenih nivoa vlasti, ali se ne određuju cifre zaduženja u budžetima.

32. U odnosu na tvrdnje da se osporenim zakonom krši član VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine, a imajući u vidu sadržaj navedenog člana i sve navedeno, istaknuto je da "nije jasno na koji način bi se usvajanjem budžeta Republike Srpske, s obzirom na način ubiranja prihoda, on prekršio".

33. Također, u odgovoru na zahtjev je navedeno: "...s obzirom na činjenicu da je podnosilac zahtjeva kao standard kontrole ustavnosti osporenih akata naveo Zakon o indirektnom oporezivanju ("Službeni glasnik BiH" br. 44/03, 52/04, 34/07 i 49/09), iako mi smatramo da on to ne može biti, tražimo izuzeće sudija Ustavnog suda Seade Palavrić i Mirsada Ćemana, koji su u periodu od 2001. do 2006. godine bili poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i učestvovali u donošenju - usvajanju navedenog zakona". Istovremeno je istaknuto da je potrebno "da se o konkretnom zahtjevu raspravlja i odlučuje na sjednici Ustavnog suda u punom sastavu, a ne da o njemu raspravlja i donosi odluku pet od devet sudija". Uz odgovor na zahtjev kao prilog dostavljen je, između ostalog, zapisnik sa sjednice Fiskalnog vijeća BiH od 16. juna 2010. godine o obračunu drugog privremenog poravnanja za 2008, 2009. i 2010. godinu.

IV. Relevantni propisi


34. Ustav Bosne i Hercegovine

Član III/3.b)

Pravni poredak i nadležnosti institucija

Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.

Član III/5.a)

Dodatne nadležnosti

Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.

Član VIII/3.

Finansije

3. Federacija će obezbijediti dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština.

35. Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 44/03, 52/04, 34/07 i 49/09):

Član 1. stav 1.

Nadležnost

Ovim zakonom uspostavlja se institucionalna i organizaciona osnova za jedinstveni sistem indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, koja će podržati sveukupnu makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i pružiti podršku funkcioniranju jedinstvene ekonomske teritorije (u daljnjem tekstu: Federacija), Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), kao i pružiti podršku funkcioniranju jedinstvene ekonomske teritorije u Bosni i Hercegovini.

Član 2.

Cilj

Ovim zakonom omogućava se razvoj i provođenje politike indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, kao i efikasna naplata i raspodjela indirektnih poreza.

Ovim zakonom uređuje se jedinstveno provođenje indirektnih poreza na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom uspostavlja se sistem naplate prihoda po osnovu indirektnog poreza, kao i raspodjela prihoda na osnovu indirektnog poreza prema budžetima Bosne i Hercegovine, Federacije, Republike Srpske i Distrikta na transparentan način.

IV-NAPLATA I RASPODJELA PRIHODA PO OSNOVU INDIREKTNIH POREZA

Član 21.

Jedinstveni račun i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih poreza

Uprava vodi jedinstven račun.

Svi prihodi po osnovu indirektnih poreza, koje naplati ova uprava, uplaćuju se na jedinstven račun.

Uprava osigurava da stanje na jedinstvenom računu sadrži neophodan minimum potreban da joj omogući da izmiri sve obaveze koje se odnose na indirektne poreze koje naplaćuje, te da se podjela prema državnom budžetu i budžetima Federacije, Republike Srpske i Distrikta vrše redovno i u skladu sa sljedećim:

(i) da se iznos koji se prenosi državnom budžetu zasniva na iznosu u državnom budžetu za tekuću godinu;

(ii) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu utvrđuje u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama poreza na dodatnu vrijednost; i

(iii) da se iznos koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela Federacije, Republike Srpske i Distrikta, te da se direktno uplaćuju u budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

36. Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH" br. 55/04, 37/07 i 49/09)

Član 1.

Ovim zakonom regulira se način uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi (u daljnjem tekstu: prihodi), za koje je odgovorna Uprava za indirektno oporezivanje, pravila za vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje indirektnih poreza..., doznačavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: država), Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH, knjigovodstvene evidencije za jedinstveni račun, informiranje u pogledu prikupljanja, doznačavanja i raspodjele prikupljenog prihoda i godišnja nezavisna eksterna revizija o prikupljanju i raspodjeli prikupljenih prihoda.

Član 11. stav 1.

Raspoloživi iznos raspoređuje se korisnicima prihoda u skladu sa članom 21. stav 3. tačka i), ii) i iii) ZSIO.

37. Zakon o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 63/08)

Član 1. stav 6.

(6) Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini predstavlja dokument koji sadrži elemente za koordinaciju fiskalnih politika u Bosni i Hercegovini, a koji se usvaja u formi sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Član 2.

Osnivanje Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine

Ovim zakonom se osniva Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fiskalno vijeće) sa zadatkom koordinacije fiskalne politike u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Fiskalno vijeće je nadležno i odgovorno za:

b) koordinaciju fiskalne politike u Bosni i Hercegovini,

c) usvajanje Prijedloga dokumenta Globalni okvir fiskalne bilanse i politika u Bosni i Hercegovini, koji sadrži sljedeće parametre:

1) prijedlog fiskalnih ciljeva budžeta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine,

2) prijedlog makroekonomske projekcije i projekcije ukupnih indirektnih poreza i njihove raspodjele za narednu fiskalnu godinu.

Član 6. stav 1.

Sporazum o globalnom okviru fiskalne bilanse i politika

Prijedlog dokumenta Globalni okvir fiskalne bilanse i politika u Bosni i Hercegovini iz člana 5. ovog zakona donosi se za naredne tri godine, revidira se svake godine a usvaja se u formi sporazuma između Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Član 7.

(Usvajanje dokumenta okvirnog budžeta)

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske će, u skladu sa zaključenim sporazumom iz člana 6. ovog zakona, usvojiti svoje dokumente okvirnog budžeta, a u skladu sa budžetskim kalendarom.

Član 12.

(Otklanjanje zastoja u donošenju odluka-deblokada)

(1) U slučaju da Fiskalno vijeće nije postiglo sporazum iz člana 6. ovog zakona do roka predviđenog budžetskim kalendarom, Sekretarijat Fiskalnog vijeća po službenoj dužnosti dostavlja tehničku informaciju-odsustvo sporazuma (Obrazac br.) Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi Republike Srpske, kao i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

(2) Ukoliko nastupe razlozi iz stava (1) ovog člana do roka za donošenje budžeta, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske obavezuju se da će predložiti odluku o privremenom finansiranju u skladu s važećim zakonima, do momenta potpisivanja sporazuma.

(3) Ukoliko sporazum iz člana 6. ovog zakona ne bude potpisan do isteka važenja odluke o privremenom finansiranju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske obavezuju se da predlože okvire budžeta iz prethodne godine.

Član 13.

Sankcije

(1) U slučaju da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske prekrše sporazum iz člana 6. ovog zakona, odnosno da u slučaju odsustva sporazuma postupe suprotno članu 12. stav 2. ovog zakona, kaznit će se prekršilac.

(2) Ukoliko nastupe razlozi iz stava (1) ovog člana, Sekretarijat Fiskalnog vijeća dostavlja tehnički instrukciju-"Upozorenje o kršenju sporazuma" prekršiocu i ostavlja mu se rok od 60 dana da se vrati u okvire sporazuma, odnosno obaveza iz člana 12. stav 2. ovog zakona.

(3) Ukoliko se prekršilac u ostavljenom roku ne vrati u okvire sporazuma, odnosno obaveza iz člana 12. stav dva (2) ovog zakona, obavezan je deponirati iznos od 10% od iznosa odstupanja ispod utvrđenog fiskalnog cilja na vlastiti račun posebnih namjena. Deponirana sredstva mogu se koristiti isključivo za izmirenje unutrašnjeg duga prekršioca.

Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja


Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska


1. U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, entitet Federacija Bosne i Hercegovine i entitet Republika Srpska ovim daju suglasnost da se odgovornosti za njihove indirektne poreze, uključujući i pitanja koja se tiču administracije prenesu na institucije države Bosne i Hercegovine.

2. Navedenom dodjelom nadležnosti će, pored ostalog, biti obuhvaćena nadležnost za osiguranje izrade i provedbe politike indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, kao i prikupljanja i raspodjele indirektnih poreza.

3. Bosna i Hercegovina preuzima nadležnosti koje su entiteti na nju prenijeli.

4. Pri uspostavljanju institucionalne i organizacione osnove za jedinstven sistem indirektnog oporezivanja Bosna i Hercegovina je dužna osigurati da politiku indirektnog oporezivanja utvrđuje Upravni odbor u čiji sastav ulaze predstavnici vlada entiteta.

38. Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11):

Član 1.

(1) Ovim zakonom se propisuje način izvršenja Budžeta Republike Srpske za 2011. godinu (u daljnjem tekstu: Budžet).

(2) Ovaj zakon će se provoditi u saglasnosti sa Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske-Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 54/08, 126/08 i 92/09), Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 52/05 i 103/09), Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 30/07 i 29/10), ....i drugim zakonima kojima se uređuju ove oblasti.

(3) Ovaj zakon se odnosi na korisnike Budžeta.

Član 2.

(1) Sredstva Budžeta iz člana 1. ovog zakona raspoređuju se u ukupnom iznosu od 1.600.000.000 KM, od kojih 1.354.733.000 KM na domaću budžetsku potrošnju i 245.227.000 KM na ostalu budžetsku potrošnju.

(2) Ukupna budžetska potrošnja mora biti uravnotežena sa ukupnim budžetskim sredstvima.

Član 3. stav 1.

Prihode Budžeta čine prihodi koji su utvrđeni čl. 7. i 8. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske i članom 21. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08 i 49/09).

Član 16. stav 2.

(2) Obaveze za finansiranje zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine izvršavaju se u skladu sa propisima o indirektnom oporezivanju.

39. Odluka o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/11):

I.

Narodna skupština Republike usvaja Budžet Republike Srpske za 2011. godinu.

II.

Sastavni dio ove odluke je Budžet Republike Srpske za 2011. godinu.

(Budžet Republike Srpske za 2011. godinu obuhvata ukupna budžetska sredstva po konkretnim budžetskim prihodima, budžetsku domaću potrošnju prema vrstama rashoda i budžetsku potrošnju po korisnicima za 2011. godinu.)

Ukupna budžetska potrošnja 1.600.000.000

40. Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2010. godinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 115/09):

Član 2.

(1) Sredstva budžeta iz člana 1. ovog zakona raspoređuju se u ukupnom iznosu od 1.600.000.000 KM, od kojih 1.412.488.000 KM na domaću budžetsku potrošnju i 187.512.000 KM na ostalu budžetsku potrošnju.

(2) Ukupna budžetska potrošnja mora biti uravnotežena sa ukupnim budžetskim sredstvima.

V. Dopustivost


41. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:

Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.

Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

42. Podnosilac zahtjeva traži da Ustavni sud utvrdi da su Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu i Odluka o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu, čiji je sastavni dio budžet Republike Srpske, "suprotni" odredbama čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine. U svom odgovoru Narodna skupština Republike Srpske osporava nadležnost Ustavnog suda, navodeći da osporeni zakon ne predstavlja zakon u materijalnom smislu, već da se radi o tzv. formalnom zakonu, budući da nema opći karakter jer uređuje konkretna pitanja, a osporena Odluka o usvajanju budžeta Republike Srpske predstavlja podzakonski akt koji nema karakter općeg pravnog akta, kao i da Ustavni sud nije nadležan da ispituje ustavnost zakona Bosne i Hercegovine. Zbog navedenih razloga, smatraju da predmetni zahtjev treba odbaciti. Istovremeno, u odgovoru se osporava pravo podnosiocu zahtjeva na podnošenje konkretnog zahtjeva.

43. Razmatrajući dopustivost konkretnog zahtjeva, Ustavni sud naglašava da je, shodno odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud nadležan da odlučuje o tome "da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom". Samim tim Ustav je jasno opredijelio nadležnost Ustavnog suda kada se radi o zakonu bez obzira na to da li se radi o zakonu u formalnom ili materijalnom smislu. Prema tome, Ustavni sud će uvijek prihvatiti ocjenjivanje ustavnosti zakona ako je u jednom momentu ovlašteni podnosilac iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine doveo u pitanje njegovu ustavnost. Polazeći od toga, Ustavni sud je nadležan za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu. U konkretnom slučaju se osporava i nadležnost Ustavnog suda za ocjenjivanje ustavnosti Odluke o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2011. godinu. Ustavni sud smatra da se osporena odluka ne može posmatrati izolovano od Zakona o izvršenju istog budžeta, jer ta dva akta, ustvari, čine jednu cjelinu, što se zaključuje iz samog naziva odluke koji glasi: Odluka o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu, kao i samog Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu.

44. U odnosu na prigovor da Ustavni sud ne može razmatrati ustavnost zakona Bosne i Hercegovine, Ustavni sud naglašava da, iako odredba člana V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine ne predviđa eksplicitnu nadležnost Ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost zakona ili odredbe zakona Bosne i Hercegovine, supstancionalni pojam ovlaštenja određenih samim Ustavom Bosne i Hercegovine sadrži u sebi titulus Ustavnog suda za takvu nadležnost, a posebno ulogu Ustavnog suda kao tijela koje podržava Ustav Bosne i Hercegovine. Stanovište Ustavnog suda u ovakvim slučajevima u njegovoj dosadašnjoj praksi ukazuje da je Ustavni sud nadležan da ocjenjuje ustavnost zakona, odnosno pojedinih odredaba zakona Bosne i Hercegovine (vidi Odluku Ustavnog suda broj U 1/99 od 14. augusta 1999. godine, "Službeni glasnik BiH" broj 16/99, Odluku Ustavnog suda broj U 9/00 od 3. novembra 2000. godine, "Službeni glasnik BiH" broj 1/01 od 19. januara 2001. godine i Odluku Ustavnog suda broj U 14/02 od 30. januara 2004. godine, "Službeni glasnik BiH" broj 18/04 od 11. maja 2004. godine).

45. U odnosu na prigovor da podnosilac zahtjeva Sulejman Tihić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, nije bio ovlašten da podnese konkretni zahtjev, Ustavni sud smatra da se razlozi dati u odgovoru kojima se podnosiocu osporava podnošenje zahtjeva ne mogu prihvatiti imajući u vidu čl. 1.3.a, 1.8. i 1.10. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10). Prema tim članovima, prava i dužnosti članova predstavničkih tijela izabranih u skladu sa navedenim zakonom počinju danom konstituiranja predstavničkih tijela, a u konkretnom slučaju nesporno je da u vrijeme podnošenja zahtjeva nije konstituiran Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u skladu sa rezultatima općih izbora održanih 3. oktobra 2010. godine.

46. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv, zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, a da ne postoji nijedan razlog za nedopustivost zahtjeva iz člana 17. stav 1. Pravila Ustavnog suda.

VI. Meritum


47. Podnosilac zahtjeva navodi da su donošenjem Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu prekršeni čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine zbog toga što je Narodna skupština Republike Srpske, u odsustvu sporazuma o Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika predviđenog članom 6. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, umjesto da predloži odluku o privremenom finansiranju u skladu sa članom 12. stav 2. istog zakona, usvojila osporeni zakon i osporenu odluku, čime je "prekršila principe koherentnog procesa donošenja budžeta u Bosni i Hercegovini, narušavajući principe fiskalne politike utvrđene propisima Bosne i Hercegovine, tj. nije poštovala proceduru propisanu Zakonom o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, te na taj način ušla u okvir nadležnosti koje je prethodno Sporazumom u oblasti indirektnog oporezivanja prenijela u nadležnost države Bosne i Hercegovine". Također je navedeno da usvojeni budžet Republike Srpske za 2011. godinu "samo nominalno zadržava isti okvir kao i budžet za 2010. godinu, jer se istim planiraju prihodi od indirektnih poreza veći za 9%, čime je izmijenjena unutrašnja struktura tog budžeta mimo bilo kojeg dogovora, a na štetu drugih budžeta, što predstavlja direktan atak na budžet države Bosne i Hercegovine".

48. Prije svega, Ustavni sud primjećuje da odredbe člana 6. stav 1. Zakona o Fiskalnom vijeću u Bosni i Hercegovini propisuje obavezu Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da postignu sporazum o Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika. U konkretnom slučaju nesporno je da takav sporazum nije postignut, odnosno nije postignut sporazum o revidiranju navedenog sporazuma za 2011. godinu. Također je nesporno da Narodna skupština Republike Srpske, u odsustvu navedenog sporazuma, nije donijela odluku o privremenom finansiranju prema odredbama člana 12. stav 2. Zakona o Fiskalnom vijeću, već je usvojila osporene akte čiji je sastavni dio budžet Republike Srpske za 2011. godinu.

49. Stoga, Ustavni sud smatra da prvo treba odgovoriti na pitanje da li, po automatizmu, dolazi do kršenja odredaba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u slučaju kada državni zakon nameće obavezu entitetima u pogledu poštivanja određene procedure (obaveza postizanja sporazuma iz člana 6. stav 1. Zakona o Fiskalnom vijeću), te kada ta procedura nije poštivana (u odsustvu navedenog sporazuma Narodna skupština Republike Srpske nije donijela odluku o privremenom finansiranju prema odredbama člana 12. stav 2. Zakona o Fiskalnom vijeću, već je usvojila osporene akte čiji je sastavni dio budžet Republike Srpske za 2011. godinu), a što je sve činjenično nesporno u konkretnom slučaju.

50. Ustavni sud smatra da je odgovor na navedeno pitanje djelimično već sadržan u njegovoj ranijoj praksi. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj Odluci broj U 14/04 od 29. oktobra 2004. godine, prilikom ocjene ustavnosti zakona iz oblasti indirektnog oporezivanja koje je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, usvojio stav: "Ustavni sud naglašava da Parlament Federacije BiH, usvajanjem osporenih zakona, nije ispoštovao proceduru koja je predviđena članom 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, čime je de facto Federacija BiH preuzela ovlaštenja koja je prethodno, Sporazumom od 5. decembra 2003. godine, prenijela na nivo države Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da se ovakvim postupkom dovodi u pitanje funkcioniranje Bosne i Hercegovine na principu vladavine prava, a posebno da se krši odredba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da Parlament Federacije BiH nije poštovao proceduru predviđenu Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine."

51. Ustavni sud posebno apostrofira posljednji dio navedenog stava koji glasi: "a posebno da se krši odredba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da Parlament Federacije BiH nije poštovao proceduru predviđenu Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine." Dakle, iako predmet broj U 14/04 nije (u odnosu na činjenične i pravne aspekte) u cijelosti identičan predmetu koji u konkretnom slučaju ispituje Ustavni sud, s obzirom na dio citiranog stanovišta iz svoje prakse, Ustavni sud smatra da je putem Odluke broj U 14/04 od 29. oktobra 2004. godine principijelno usvojio stav da donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona u smislu odredaba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te da se obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštivati.

52. Osim toga, zakoni Bosne i Hercegovine koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine smatraju se "odlukama institucija Bosne i Hercegovine" iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te donošenje zakona od entiteta ili drugih administrativnih jedinica u Bosni i Hercegovini suprotno proceduri koju propisuju državni zakoni može dovesti u pitanje poštivanje odredaba člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojima su entiteti i druge administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini dužni da se pridržavaju, između ostalog, (i) odluka institucija Bosne i Hercegovine. Kada bi se smatralo suprotno, osim što bi se u potpunosti doveo u pitanje autoritet institucija Bosne i Hercegovine, doveo bi se u pitanje i princip iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine prema kome će: "Bosna i Hercegovina biti demokratska država koja će funkcionirati prema slovu zakona..." U tom slučaju s pravom bi se moglo postaviti pitanje svrhe državnih zakona (npr., zakona u oblasti privatizacije, zatim, rada osiguravajućih društava, indirektnog oporezivanja i sl.) ako bi entiteti ili druge administrativne jedinice Bosne i Hercegovine mogli donositi zakone kojima se krše ili izbjegavaju obaveze koje se entitetima ili drugim administrativnim jedinicama Bosne i Hercegovine nalažu odredbama državnih zakona, tj. zakona donesenih na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Dakle, entiteti (ili druge administrativne jedinice Bosne i Hercegovine) moraju poštivati obaveze koje im se nalažu putem zakona koje su donijele institucije Bosne i Hercegovine. Činjenica da te obaveze nisu ispoštovane može dovesti do kršenja odredaba Ustava Bosne i Hercegovine.

53. U predmetu broj U 14/04 osporenim zakonom nije bila ispoštovana odredba člana 25. stav 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 44/03) kojom je propisano da danom stupanja na snagu citiranog zakona uvođenje bilo kojih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, kao i proglašavanje ili izmjene zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju mora prethodno da odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. U tom slučaju Federacija BiH je donijela osporeni zakon bez prethodnog odobrenja Uprave za indirektno oporezivanje, što je, prema mišljenju Ustavnog suda, dovelo do kršenja odredaba člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine (jer je Federacija BiH preuzela nadležnosti da donosi propise iz oblasti indirektnog oporezivanja, što je u tom dijelu preneseno na nivo države Bosne i Hercegovine) i člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

54. Suprotno tome, u konkretnom slučaju Ustavni sud ne vidi nijedan razlog na osnovu kojeg bi mogao zaključiti da je osporenim aktima Narodna skupština Republike Srpske ušla u okvir nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti indirektnog oporezivanja i time dovela u pitanje poštivanje ovih nadležnosti na osnovu člana III/5.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, donošenje zakona o budžetu entiteta je nesporno u nadležnosti zakonodavnog organa entiteta. U konkretnom slučaju Narodna skupština Republike Srpske je donijela zakon o budžetu tog entiteta u čemu Ustavni sud ne vidi ništa sporno. Osim toga, taj budžet je u nominalnom iznosu isti kao i prošle godine (2010. godine), što je propisano odredbama člana 12. stav 3. Zakona o Fiskalnom vijeću koje glase: "Ukoliko sporazum iz člana 6. ovog zakona ne bude potpisan do isteka važenja odluke o privremenom finansiranju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske obavezuju se da predlože okvire budžeta iz prethodne godine." Naime, uvidom u akte o usvajanju budžeta Republike Srpske za 2010. i 2011. godinu nesporno proizlazi da godišnji budžet tog entiteta iznosi 1.600.000.000 KM, a ni podnosilac zahtjeva ne tvrdi suprotno u pogledu nominalnog iznosa budžeta Republike Srpske za 2011. godinu.

55. Kad je riječ o navodima podnosioca zahtjeva u pogledu osporenih akata u odnosu na unutrašnju strukturu budžeta Republike Srpske za 2011. godinu (planiraju se prihodi od indirektnih poreza veći za 9%) u čemu podnosilac zahtjeva vidi "direktan atak na budžet države Bosne i Hercegovine", Ustavni sud naglašava kako neće detaljnije ispitivati takve navode s obzirom na to da podnosilac zahtjeva nije dao razloge (kao ni dokaze) zbog kojih bi se moglo smatrati da postoji vjerovatnoća da iz osporenih akata proizlazi da entitet Republika Srpska neće ispoštovati obavezu finansiranja budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2011. godinu u omjeru od 1/3 (jedna trećina), kako to propisuju odredbe člana VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

56. Shodno tome, Ustavni sud zaključuje da su navodi podnosioca zahtjeva o povredi odredaba čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine neosnovani.

VII. Zaključak


57. Ustavni sud smatra da donošenjem Zakona o izvršenju budžeta RS za 2011. godinu i Odluke o usvajanju budžeta RS za 2011. godinu nisu, u konkretnom slučaju, prekršene odredbe čl. III/3.b), III/5.a) i VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

58. Na osnovu člana 61. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

59. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati prijedlog podnosioca zahtjeva za donošenje privremene mjere.

60. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.


Predsjednik
Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine
Prof. dr. Miodrag Simović, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!