ANALIZA FISKALNE ODRŽIVOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
3. Strategija fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine 2012-2015.
Politika fiskalne održivosti u budućem periodu će se bazirati na slijedećim opredjeljenjima, ciljevima i mjerama:
Posmatrano na nivou konsolidovanih veličina za Bosnu i Hercegovinu, osnovni cilj u budućem srednjoročnom periodu 2013-2015. godine jeste poboljšanje budžetske ravnoteže kroz relativno snižavanje budžetskih rashoda, smanjivanje deficita, zaustavljanje rasta i postepeno smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u.
Generalno opredjeljenje strategije fiskalne održivosti jeste smanjenje učešća javne potrošnje u BDP u periodu 2013-2015. godine, tako da ono do 2015. godine u konsolidovanom budžetu na nivou Bosne i Hercegovine bude ispod 40% BDP. To podrazumijeva kontinuirano smanjenje primarnog deficita, iskazanog u skladu sa Zakonom o fiskalnom vijeću, kao razlika između tekućih prihoda i tekućih rashoda korigovane za iznos neto kamata.
U skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/08) i odgovarajućim entitetskim zakonima, u 2013. godini je neophodno zadržati gornju granicu zaduženja budžeta na nivou 18%, od iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, iskazana kao iznos potreban za servisiranje ukupnih dugova.
Politika u oblasti indirektnog oporezivanja u periodu 2013-2015. godina se zasniva na: zadržavanju jedinstvene stope PDV, povećanju akciza i pojačanoj kontroli naplate poreza u cilju smanjenja utaje poreza.
U skladu s opštim opredjeljenjem za smanjenje ukupne javne potrošnje, sagledavajući nadležnosti i potrebe svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, sredstva za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine koja će se finansirati iz prihoda od indirektnih poreza za 2013. i 2014. godinu se planiraju u iznosu od po 750 miliona KM, a u 2015. sa 780 miliona KM.
Politika fiskalne održivosti uvažava okolnosti da će Fiskalno vijeće i Vijeće ministara BiH posebnu pažnju posvetiti blagovremenoj pripremi potrebnih mjera za sprečavanje mogućih uticaja više vrsta rizika za postizanje postavljenih ciljeva fiskalne održivosti, kao što su:
- spor oporavak ekonomije Evropske unije i opasnost od ponavljanja odnosno produbljavanja krize,
- promjene kreditne politike banaka i redukcija investicionih aktivnosti u zemlji,
- smanjenje agregatne tražnje na domaćem tržištu,
- promjene poreske politike u smjeru povećanja poreza i doprinosa,
- politička nestabilnost i sporost u provođenju reformi.
Efikasna politika fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine kao glavni preduslov podrazumijeva da će politika plaća i naknada u narednom periodu biti vođena uz puno provođenje principa fiskalne odgovornosti. U skladu sa ovim principom, Vijeće ministara BiH će prilikom utvrđivanja osnovice za obračun plaće zaposlenom u instituciji BiH voditi računa o fiskalnoj održivosti, a s ciljem stvaranja uslova za nesmetano funcionisanje institucija BiH. Utvrđivanje osnovice za obračun plaće zasniva se na dokumentu Politika plaća u institucijama Bosne i Hercegovine koju Vijeće ministara usvaja za četvorogodišnji izborni period.
Politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine će maksimalno uvažavati kretanja vrijednosti osnovnih makroekonomskih agregata.
Ključna ograničavajuća determinanta politike plaća i naknada, u funkciji osiguranja fiskalne održivosti u institucijama Bosne i Hercegovine, i u narednim godinama bit će ograničenja iz pisma namjera koje je upućeno MMF iz 2012. godine, u kojem je pored ostalog fiksirano:
- ograničeno novo zapošljavanje u 2012. godini, uglavnom u vezi sa provođenjem popisa, održavanjem lokalnih izbora, jačanjem kapaciteta agencija u borbi protiv korupcije;
- smanjenje osnovice za plaće od 4,5 procenata počev od maja 2012., od kojeg će biti izuzeti zaposlenici sa koeficijentom 1;
- smanjenje izdvajanja za naknade troškova zaposlenih za 12 procenata;
- ukupni tekući izdaci (koji uključuju bruto plaće i naknade zaposlenih i materijalne troškove) će se ograničiti na 1,5 procenata ispod nivoa izvršenja za 2011. godinu;
- u 2013. godini institucije Bosne i Hercegovine će zadržati broj zaposlenih na nivou 2012. godine.
S obzirom da se projekcije svih makroekonomskih agregata sintetizuju kroz projekcije budžeta, to se i politika plaća i naknada za naredni naznačeni period može bazirati na projekcijama datim u Dokumentu okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine do kraja 2015. godine. U nastavku se ističu najvažnije kvantitativne dimenzije i parametri iz Dokumenta okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za period od 2013. do 2015. godine, koje se najviše odražavaju na politiku plaća u naznačenom periodu 2013. - 2015. godine:
- Uz planirana ostvarenja prihoda institucija BiH u 2013., 2014. i 2015. godini u iznosima 881,0, 891,0 i 920,0 miliona KM, respektivno, u istim godinama bruto plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine bi iznosile: 632,0, 645,0 i 658,0 KM, odnosno 71,7%, 72,4% i 71,5% od ukupnih budžetskih prihoda institucija Bosne i Hercegovine u navedene 3 godine;
- Predviđeni rast prihoda od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini u 2013., 2014. i 2015. godini je 3,4%, 4,4%, i 4,1% godišnje, respektivno, što je vrlo bitno za ostvarivanje politike plaća, s obzirom da su ovi prihodi dominantni izvor ukupnih sredstava u budžetu i da je učešće plaća i naknada u ovim prihodima od 2013. do 2015. godine 84,3%, 86,0% i 84,4%.
- moguće godišnje stope rasta prosječnih plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđivati u procedurama usvajanja Dokumenta okvirnog budžeta i godišnjih zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
- analizu primanja zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima u BiH, u svrhu sprečavanja "utrkivanja" u povećanju primanja između nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini;
- nastavak provođenja ušteda dogovorenih u okviru Stand by aranžmana sa MMF - om.
1. Osnove fiskalne održivosti
Iako je ovaj dokument fokusiran na analizu fiskalne održivosti u segmentu plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine, on je u osnovi neodvojiv od fiskalne održivosti u cjelini, odnosno od održive fiskalne politike. Pod održivom fiskalnom politikom odnosno fiskalnom održivošću podrazumijeva se mogućnost vraćanja dugova države, zbog čega se ista može poistovjetiti i sa solventnošću. Osnovna dva parametra mjerenja i praćenja fiskalne održivosti su učešće deficita tekućeg budžeta u BDP i odnos ukupnog javnog duga (spoljnjeg i unutrašnjeg) prema godišnjem BDP.
Makroekonomska stabilnost uobičajeno se dominantno osigurava arsenalom mjera monetarnokreditne i fiskalne politike. U specifičnim uslovima Bosne i Hercegovine prva politika je, zbog sistema valutnog odbora, potpuno reducirana, a na fiskalnoj politici je gotovo cjelokupna odgovornost očuvanja makroekonomske stabilnosti.
Kompleksno državno uređenje doprinosi stvaranju privida po kojem se fiskalna odgovornost adresira na budžet institucija Bosne i Hercegovine i na budžete entiteta, iako se na nižim nivoima troši oko dvije trećine, odnosno preko 7 milijardi KM rashoda zemlje. Zbog toga je teško i komparirati fiskalnu politiku i fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine sa bilo kojom zemljom.
Zbog velike fiskalne decentralizacije, uz to još bitno različite u dva entiteta, fiskalna ingerencija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine svodi se na svega jednu desetinu ukupnih državnih prihoda i rashoda. Fiskalno vijeće nema niti može imati zakonodavno-izvršnih ingerencija i instrumenata niti kapaciteta za efikasno upravljanje fiskalnom održivošću u preostalom - dominantnom dijelu budžetskih prihoda i rashoda na nižim nivoima.
2. Stanje i planirana kretanja glavnih budžetskih pozicija
Sva planirana - procijenjena kretanja budžetskih prihoda i rashoda vezuju se za planirani rast BDP, a njegov rast u Bosni i Hercegovini je ovisan u najvećoj mjeri od ekonomskih kretanja u spoljnjem okruženju. Prema zvaničnim projekcijama Evropske unije, ekonomski rast 27 zemalja Evropske unije u 2012. godini bit će 0%, u 2013., 1,2%, uz normalizaciju u 2014. i 2015. godini. U tim uslovima i pod pretpostavkom korištenja pretpristupnih fondova Evropske unije u 2013., te zaduživanjem Bosne i Hercegovine kod međunarodnih kreditora za razvojne infrastrukturne projekte počev od 2014. godine, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH
1, procjenjuje skroman ekonomski rast u BiH od 0,86% u 2013. godini, a u 2014. 3,5% i 2015. godini 4,4%, tj. da će realni BDP iznositi:
Fiskalno vijeće u Bosni i Hercegovini predviđa
2 realnu stopu rasta BDP u 2013. godini 2,1%; 3,4% u 2014. i 4,4% u 2015. godini.
Tabelarni pregled okvira budžeta-
u mil. KM –Od toga:Od toga:Prihodi od indirektnih poreza, kao dominantna stavka ukupnih budžetskih prihoda za 2013. godinu su planirani u iznosu 5.104,9 miliona KM, što predstavlja rast od 3,4% u odnosu na procijenjeno ostvarenje u 2012. godini. Za 2014. godinu predviđa se rast prihoda od indirektnih poreza za 4,4%, a u 2015. godini dalji rast od 4,1%.
U narednom pregledu prezentiran je pregled okvira budžeta za institucije Bosne i Hercegovine za period 2011-2015. godine.
Pregled okvira budžeta institucija BiH-
u mil. KM -
Fiskalna održivost u institucijama Bosne i Hercegovine prvenstveno podrazumijeva vođenje politike plaća i naknada uz puno uvažavanje principa fiskalne odgovornosti, definisanog odredbama člana 3. stav 1. tačka d) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Puno poštivanje tog principa zahtijeva da se politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine formuliše i provodi tako da doprinosi odnosno ne narušava makroekonomsku stabilnost.
- svođenje javnih rashoda u realne okvire;
Fiskalno održiva politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine u naznačenom periodu, pored ostalog obuhvata:
Uz koncizni osvrt na retrospektivna kretanja javnih prihoda i javnih rashoda, analiza fiskalne održivosti je fokusirana na kretanja planirana/procijenjena u relevantnim dokumentima, prije svega u Globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za period 2012 - 2015. godine, te na apostrofiranje glavnih mjera iz strategije fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine.
S obzirom da troškovi za plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine čine oko 2/3 ukupnih rashoda budžeta, a da posmatrano u ukupnim rashodima konsolidovanog budžeta ovi troškovi učestvuju sa oko 30%, izuzetno je bitno da se rade stalne analize primanja u javnom sektoru na svim nivoima vlasti. Ove analize bi trebalo da razmatra Fiskalno vijeće, što bi doprinijelo iznalaženju jedinstvenih mjera za njihovo smanjenje, a posebno kroz sprečavanje utrkivanja raznih nivoa vlasti u povećanju primanja zaposlenih.
Projekcije prihoda i rashoda konsolidovanog budžeta u Bosni i Hercegovini, prema istom izvoru (dokumentu) su slijedeće:
U cilju pravilnog usmjeravanja i efikasnijeg trošenja sredstava neophodno je nastaviti sa aktivnostima unapređenja i jačanja upravljanja javnim finansijama, posebno sa aktivnostima programskog budžetiranja.
Navedeni problemi se djelimično rješavaju kroz već ustaljenu praksu izrade dokumenta srednjoročnih budžetskih okvira i fiskalne politike, kojima se stvaraju preduslovi da fiskalna politika, rashodovna i politika javnog duga budu usklađene sa strateškim prioritetima i fiskalnim ciljevima zemlje.
Kako se, prema odredbama člana 4. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine osiguravaju isključivo iz budžeta, to je i politika plaća, u kvantitativnim okvirima, dominantno determinisana godišnjim budžetima u naznačenom periodu.
4. Fiskalna održivost i politika plaća i naknada u institucijama Bosne i Hercegovine
- smanjenje učešća javnih rashoda u bruto društvenom proizvodu;
|
u godinama:
|
2012.
|
2013.
|
2014.
|
2015.
|
|
u mil.
|
KM: 28,940
|
30,106
|
31,628
|
33,626
|
|
BiH - konsolidovano
|
2011.
|
2012.
|
2013.
|
2014.
|
2015.
|
|
Prihodi
|
11,113,2
|
11.403,6
|
11.447,5
|
11.843,9
|
12.200,2
|
|
Poreski prihodi
|
5.775,5
|
5.911,1
|
6.002,0
|
6.254,5
|
6.488,0
|
|
Doprinosi
|
4.044,3
|
4.155,6
|
4.172,0
|
4.277,0
|
4.397,9
|
|
Rashodi
|
11.351,3
|
11.664,9
|
11.822,5
|
11.788,4
|
11.983,5
|
|
Bruto plaće i naknade
|
3.249,4
|
3.264,9
|
3.267,8
|
3.293,6
|
3.324,4
|
|
Izdaci za materijal i usluge
|
2.015,7
|
2.032,9
|
2.104,7
|
2.126,6
|
2.167,7
|
|
Bilans
|
-238,1
|
-261,3
|
-375,0
|
55,5
|
216,7
|
|
Institucije BiH
|
2011.
|
2012.
|
2013.
|
2014.
|
2015.
|
|
Prihodi
|
829,6
|
888,0
|
881,0
|
891,0
|
920,0
|
|
Poreski prihodi (indirektni porezi)
|
689,0
|
750,0
|
750,0
|
750,0
|
780,0
|
|
Ostali prihodi i grantovi
|
140,6
|
138,0
|
131,0
|
141,0
|
140,0
|
|
Rashodi
|
905,0
|
950,0
|
950,0
|
950,0
|
980,0
|
|
Bruto plaće i naknade
|
648,1
|
635,0
|
632,0
|
645,0
|
658,0
|
|
Izdaci za materijal i usluge
|
172,6
|
177,0
|
186,0
|
196,0
|
210,0
|
|
Ostali rashodi i kapitalni izdaci
|
84,2
|
138,0
|
132,0
|
109,0
|
112,0
|
|
Bilans
|
-75,4
|
-62,0
|
-69,0
|
-59,0
|
-60,0
|