Pregled Dokumenata| Broj 24/19

Službeni glasnik BiH, broj 24/19

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na drugom dijelu 163. sjednice, održane 15.1.2019. godine, donijelo je


ODLUKU


O USVAJANJU STRATEGIJE PROVOĐENJA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI 2018. - 2022. GODINA


Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Strategija provođenja prava intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini 2018. - 2022. godina, koja je data u prilogu ove Odluke i njen je sastavni dio.

Član 2.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u ''Službenom glasniku BiH''.

VM broj 33/19
15. januara 2019. godine
Sarajevo


Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.




STRATEGIJA
PROVOĐENJA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI 2018.- 2022. GODINA


Mostar, 2018. godine


POPIS SKRAĆENICA


BiH - Bosna i Hercegovina
DC1 - Document Collection 1 (Zbirka Dokumenata 1)
DC2 - Document Collection 2 (Zbirka Dokumenata 2)
EU - European Union (Evropska unija)
ICT - Informacijsko-komunikacijska tehnologija
IV - Intelektualno vlasništvo
MTS - Međuresorno tijelo za saradnju u području sticanja i provođenja PIV-a
EUIPO - European Union Intellectual Property Office (Ured Evropske unije za intelektualno vlasništvo)
PIV - Pravo intelektualnog vlasništva
PPIV - Provođenje prava intelektualnog vlasništva
PT - Projektni tim
RG - Radna grupa
SG - Službeni glasnik
SIV - Sistem intelektualnog vlasništva
SPIV - Sticanje prava intelektualnog vlasništva
Postizanje navedenog cilja u savremenim uslovima pretpostavlja, između ostalog, obaveznu i redovnu aktivnost kojom se sve ostvarene kreacije i rezultati zasnovani na znanju pravno štite odgovarajućim oblikom intelektualnog vlasništva, čime se ne samo sprečava rasipanje resursa uloženih za stvaranje rezultata intelektualnih aktivnosti nego i isključuje mogućnost da se te rezultate nekontrolisano i nedopušteno koristi, a sa druge strane se omogućava njihova kapitalizacija od strane entiteta i pojedinaca koji su ih ostvarili.
Razvoj intelektualnog, a posebno industrijskog vlasništva u svijetu, kao i stečena pozitivna iskustva u praktičnom korištenju njegovih efekata, rezultirali su time da je za privredne sisteme industrijski razvijenih zemalja intelektualno vlasništvo postalo neupitni i nezamjenjivi savremeni resurs i sredstvo u postizanju globalne konkurentnosti i uspjeha u tržišnoj utakmici.


2.2 Provođenje prava intelektualnog vlasništva


Da bi se i u Bosni i Hercegovini dostiglo stanje efikasnog korištenja intelektualnog vlasništva u funkciji privrednog razvoja po uzoru na zemlje sa ekonomijama historijski zasnovanim na vlasničkim i tržišnim principima, potrebno je definisati i uspostaviti odgovarajući sistem ne samo sticanja nego i provođenja prava intelektualnog vlasništva (PPIV sistem) te postići njegovo efikasno djelovanje i razvoj za što je neophodno stvoriti niz uslova i provesti sasvim određene, konkretne aktivnosti.
Efikasno provođenje prava intelektualnog vlasništva vitalna je komponenta u promociji i poticanju sticanja PIV za postizanje korektne kompeticije u tržišno orijentisanoj ekonomiji, ali i u ispunjavanju međunarodnih obaveza u okviru TRIPS sporazuma, kao i uslova za EU integracijske procese.
U tom kontekstu treba istaknuti TRIPS sporazum koji specificira određeni minimalni standard za provođenje prava intelektualnog vlasništva. Sve članice obavezne su primijeniti te standarde koji uključuju Opća pravila, Civilne i administrativne procedure i lijekove, Privremene mjere, Specijalne mjere na granici i Kaznene procedure.
Rezultat ostvarenja sintagme "ekonomija zasnovana na znanju" u osnovi je stvaranje mnogovrsnih kreacija i dostignuća zasnovanih na znanju, krajnji cilj čega je postizanje globalne konkurentnosti proizvoda i usluga, kao osnove i preduslova za uravnoteženu robnu razmjenu i povećanje zaposlenosti, odnosno razvoj privrede u cjelini prema potrebama za efikasan odgovor na izazove ekonomskog okruženja.
Tako sistem intelektualnog vlasništva postaje moćno oruđe za transformaciju rezultata kreativnosti u kapital i ugled, budući da njihovim titularima omogućava zakonsko vlasništvo nad intelektualnom imovinom sa isključivim pravom raspolaganja i korištenja.
Za njihovu zaštitu danas su uspostavljeni nacionalni, regionalni i globalni sistemi pravne zaštite, sistem intelektualnog vlasništva, kojim se uz pomoć sredstava i institucija pravnog sistema štiti pravo vlasnika na raspolaganje, upotrebu i sticanje koristi od zaštićenog nematerijalnog dobra.
Općepoznato je da svekolike kreacije ljudskog uma, intelektualne kreacije, postižu svoju vrijednost umnažanjem, upotrebom i prikazivanjem drugim ljudima, pa ih nije moguće zaštititi od neovlaštenog korištenja samo skrivanjem, zatvaranjem ili nekom drugom fizičkom zaštitom.


2.1 Intelektualno vlasništvo kao savremeni resurs u postizanju ekonomskog i civilizacijskog razvoja


Uzevši u obzir činjenicu da se pod pojmom provođenje prava intelektualnog vlasništva (u daljem tekstu: PPIV) podrazumijeva odgovarajući sklop legislativnih i institucionalnih resursa i mjera, definisanih i uspostavljenih u pripadajućem državnom okviru, čije je korištenje namijenjeno za sprečavanje povrede prava intelektualnog vlasništva, jasno je da nepostojanje PPIV sistema koji i efektivno djeluje, predstavlja negaciju smisla, potrebe, opravdanja i motiva za sticanje bilo kojeg oblika intelektualnog vlasništva. Posljedica toga je izostanak učinaka intelektualnog vlasništva kao nužnog resursa u postizanju savremenog ekonomskog i civilizacijskog razvoja. Na tu temu kao i na prikaz osnovnih odrednica i sastavnica PPIV u daljem tekstu daje se kratki osvrt.


2. PROVOĐENJE PRAVA CONDITIO SINE QUA NON ZA NASTANAK/STICANJE PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


Uzevši u obzir sve izvršene aktivnosti kao i dokumente Projekta, rezultati kojih su predstavljeni u dokumentima (DC1, DC2, Analiza i Polazno stanje PPIV u BiH,) na kojima PPIV Strategija počiva i iz kojih ona proističe, specifičnost i odlika predmetne PPIV Strategije ogledaju se u najviše mogućoj konkretnosti, što znači da ona operiše sa sasvim konkretnim podacima i informacijama o zatečenom stanju PPIV u BiH, na osnovu čega su definisani konkretni pripadajući parametri budućeg BiH PPIV sistema kao i potrebne mjere i preduslovi za uspostavljanje te djelovanje i razvoj budućeg BiH PPIV sistema.
Uspostavljanjem i djelovanjem budućeg BiH PPIV sistema, koji odgovara naprijed navedenim kriterijima, stvara se mogućnost da se korištenjem intelektualnog vlasništva kao savremenog resursa postigne konkurentnost BiH roba i usluga u regionalnim, pa i globalnim okvirima.
Uvažavajući naprijed navedene odrednice, za definisanje budućeg BiH PPIV sistema polaznu osnovu predstavlja polazno stanje, naznake deficita i minimalni standardi sadržani u dokumentu: Polazno stanje PPIV u BiH, koji proizlazi iz dokumenta: Analiza podataka i informacija o iskustvu i praksi BiH institucija u PPIV (u daljem tekstu: Analiza), u kojem su obrađeni podaci i informacije o stanju te iskustvu i praksi institucija u PPIV u BiH, sadržani u dokumentu: Zbirka dokumenata 2 (u daljem tekstu: DC2).


SLIKA 001


Pojedine naprijed navedene sastavnice sastoje se od sljedećih elemenata:


- LEGISLATIVA


- Međunarodne konvencije i ugovori u području sticanja i provođenja PIV;
- Zakoni koji se odnose na sticanje i provođenje PIV;
- Podzakonski akti (relevantni pravilnici i provedbeni akti);
- Metodologije, uputstva i smjernice o postupanju;
Zahtjevi koji proizlaze iz procesa pristupanja WTO i EU u pogledu PPIV sadržani su u WTO Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) te u Direktivi 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva, slijedom čega treba osigurati da budući BiH PPIV sistem bude u skladu sa standardima EU-a i da je provođenje prava intelektualnog vlasništva (u daljem tekstu PIV) kompatibilno sa istovrsnom praksom u zemljama EU-a.
Ovim dokumentom, nazvanim Strategija provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH 2018.-2022. godina (u daljem tekstu: Strategija), daju se osnove, parametri i mjere za definisanje i uspostavu cjelovitog i efikasnog sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH, u skladu sa zahtjevima pristupanja WTO i EU, te se iznose potrebni preduslovi za uspostavu, djelovanje i dalji razvoj BiH sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva (u daljem tekstu: BiH PPIV sistem).
Izrada Strategije provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH u potpunosti je u funkciji predstojećih procesa integracije 1 Bosne i Hercegovine u zajednicu demokratskih država i postupno približavanje Evropskoj uniji (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u daljem tekstu SPP), čime se doprinosi daljem razvoju svijesti i infrastrukture kao pretpostavke za kvalitetno i kontinuirano korištenje intelektualnog vlasništva u funkciji tehnološkog razvoja za postizanje globalne kompetitivnosti i ekonomskog napretka društva u cjelini u skladu sa EU praksom.


1. UVOD


Navedenom strategijom utvrđuju se smjernice i mjere koje će, prvenstveno kroz razvoj i unapređenje legislativnog i institucionalnog okvira u BiH te kroz uspostavu međuinstitucionalne saradnje i razvoj javne svijesti, omogućiti djelovanje sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva kompatibilnog istovrsnim sistemima u zemljama EU-a i koji će, u sinergiji sa sistemom sticanja prava intelektualnog vlasništva, doprinositi ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju BiH u skladu sa dosezima modernog, na znanju zasnovanog društva.
Strategija provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH 2018.-2022. godina daje osnovu za definisanje i uspostavu cjelovitog i efikasnog sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH u skladu sa zahtjevima pristupanja WTO i EU.
Zahtjevi za pristupanje WTO i EU u pogledu provođenja prava intelektualnog vlasništva sadržani su u WTO Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) te u Direktivi 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva, slijedom čega treba osigurati da provođenje prava intelektualnog vlasništva u BiH bude u skladu sa standardima EU-a i da je kompatibilno sa istovrsnom praksom u zemljama EU-a, što je i obaveza koja proističe iz SSP-a.
- postojanje i djelovanje niza nadležnih institucija koje osiguravaju provođenje stečenih prava IV;
- postojanje mnogobrojnih i raznovrsnih korisnika (nosioca prava) aktivnih u sticanju i korištenju intelektualnog vlasništva;
Rezultat sinergije navedenih sastavnica je funkcionalni model kojim se postiže stavljanje zaštićenih rezultata kreativnih aktivnosti u funkciju ekonomskog i društvenog razvoja.
Da bi sve potencijalne mogućnosti koje tako koncipiran sistem provođenja prava intelektualnog vlasništva pruža društvu došle do izražaja, mora postojati i ambijent u kojem su sve komponente prisutne i funkcionalne. Izostanak bilo koje od njih dovodi u pitanje djelovanje sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva kao cjeline, a time i motiva i opravdanja za sticanje PIV što vodi u stagnaciju i nazadovanje privrede, manjak interesa za kreativnost i inovativnost, a poslovna klima gubi vitalnost, konzistentnost i uvjerljivost.


3. NAMJENA I CILJ PPIV STRATEGIJE


Ovaj dokument definiše parametre budućeg BiH sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva kojima se postiže usklađenost BiH PPIV sistema sa zahtjevima pristupanja WTO i EU, odnosno postiže se puna kompatibilnost sa sistemima zemalja EU-a (EU standard), te se iznose preduslovi za uspostavu, efikasno djelovanje i dalji razvoj BiH PPIV sistema.
Cilj Strategije je da u svrhu povećanja efikasnosti borbe protiv povreda prava IV-a:
- definira parametre budućeg BiH PPIV sistema (prvenstveno legislativne i institucionalne komponente);
- razradi pretpostavke i mjere za uspostavu, efikasno djelovanje i dalji razvoj budućeg BiH sistema PPIV-a;
- potakne izradu modela za uspostavu saradnje među institucijama za provođenje prava IV-a;
- potakne aktivnosti podizanja društvene svijesti o ulozi i značaju IV-a i uticaju na cjelokupno ekonomsko i društveno stanje u zemlji.
Navedene aktivnosti su u saglasnosti sa naporima EU-a da osnaži provođenje prava IV-a i saradnju između javnog i privatnog sektora te da razvije strategiju borbe protiv krivotvorenja i piratstva.
Iz Strategije proizlaze parametri kojima se postiže unapređenje legislativne i institucionalne komponente BiH PPIV sistema, a posebno se razrađuju sljedeća četiri segmenta:
Da bi se i u Bosni i Hercegovini dostiglo stanje efikasnog korištenja intelektualnog vlasništva u funkciji ekonomskog razvoja po uzoru na zemlje EU-a potrebno je uspostaviti odgovarajući sistem ne samo sticanja već i provođenja prava intelektualnog vlasništva koji će nosiocima prava intelektualnog vlasništva u zaštiti i ostvarivanju njihovih prava osigurati asistenciju odgovarajućih državnih tijela i pravosudnih institucija.


SAŽETAK


WTO - World Trade Organization (Svjetska trgovinska organizacija)
WIPO - World Intellectual Property Organization (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo)
VM BiH - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
TRIPS - Trade Related Aspects of Intellectual Propetry Rights (Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva)
SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Kao polazište za izradu Strategije poslužile su mjere koje su zacrtane u Strategiji integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (www.ads.gov.ba), a koje obuhvaćaju sljedeće:
a) osposobiti Institut za intelektualno vlasništvo BiH i raditi na unapređivanju njegovih kapaciteta;
b) pristupiti svim relevantnim međunarodnim konvencijama i udruženjima u području zaštite intelektualnog vlasništva;
c) intenzivirati saradnju između sudova, tržišnih inspekcija, carinskih i policijskih snaga radi efikasnije borbe protiv krivotvorenja i piratstva;
d) pratiti tehnološki napredak i u skladu sa tim stručno usavršavati osoblje koje radi na razmatranju prijava u području zaštite intelektualnog vlasništva;
e) pokrenuti kampanju informiranja svih ključnih i zainteresiranih osoba uključujući i širu javnost o značaju intelektualnog vlasništva, kao segmentu unutrašnjeg tržišta, od kojih su za Strategiju direktno relevantne mjere navedene pod a) i c).
U polazišta Strategije uvršteni su također:
- relevantni BiH propisi u području intelektualnog vlasništva;
- međunarodni propisi kojih je BiH stranka (međunarodni pravni poredak u području intelektualnog vlasništva);
- Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) - čl. 63.;
- Direktiva 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva;
Evropska unija i Bosna i Hercegovina potpisale su 16. juna 2008. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čiji je sastavni dio i Privremeni sporazum o trgovini i pitanjima koja se tiču trgovine, koji je stupio na snagu 1. jula 2008 godine. U skladu sa odredbama člana 73. stava 1. SSP-a i Dodatka VII, stranke potpisnice potvrdile su važnost koju pridaju osiguranju primjerene i efikasne zaštite i provođenju prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva. U skladu sa stavcima 3. i 4. istog člana, Bosna i Hercegovina dužna je preduzeti sve nužne mjere kako bi najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu navedenog Sporazuma garantovala nivo zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva sličan onom koji postoji u EU, uključujući i efikasna sredstva za provođenje takvih prava. Nadalje, Bosna i Hercegovina obavezuje se da će u gore navedenom roku pristupiti multilateralnim ugovorima o pravima intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva iz Dodatka VII. Stranke potpisnice obostrano su potvrdile važnost koja se pridaje principima Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS).
Osim SSP-a, međunarodni propisi relevantni za BiH u kontekstu dostizanja standarda EU-a u području PPIV su i:
Kao osnova i ulazni podaci za izradu Strategije, kao što je ranije napomenuto, korišteni su dokumenti i rezultati, a koji zahvaljujući sveobuhvatnosti prikupljanja podataka i informacija, primijenjenoj egzaktnoj i preciznoj metodologiji provođenja analize (definisani su jedinstveni kriteriji i algoritam vrednovanja pribavljenih podataka i informacija), sistematiziranom prikazu zaključaka (grupirano po podgrupama institucija), predstavljaju solidnu osnovu za izradu Strategije sa formulisanim preporukama i mjerama kao osnove za izgradnju budućeg PPIV sistema.
Dokumente i rezultate korištene za izradu Strategije može se ilustrovati slijedećim prikazom:


SLIKA 002


U prednjem prikazu su korišteni skraćeni nazivi sljedećih dokumenata i rezultata Projekta:
- Upitnici – namjenski izrađeni elektronički obrasci dostavljeni svim institucijama za prikupljanje relevantnih podataka i informacija od institucija;
- Službeni izvori – službene web stranice relevantnih institucija na kojima su dostupne informacije i podaci koji su preuzeti;
- DC1-zbirka relevantnih EU acquis kao i WTO/WIPO dokumenata koji se odnose na PPIV (Zbirka dokumenata 1);
- DC2-podaci i informacije o iskustvu i praksi kao i propisima u odnosu na trenutno/početno stanja PPIV u svim BiH relevantnim institucijama (Zbirka dokumenata 2);
- Analiza – Analiza trenutnog/početnog stanja legislativnog okvira i institucionalnih kapaciteta PPIV u BiH (dokument Analiza podataka i informacija o iskustvu i praksi BiH institucija u PPIV sadržanih u Zbirci dokumenata 2);
- Polazno stanje PPIV u BiH;
- Metodologija upravljanja PPIV informacijama - Metodologija generiranja, upravljanja i diseminacije informacija o sankcioniranju povreda PIV u BiH;
- R1-Polazno stanje legislativnog okvira PPIV u BiH;
- R2-Polazno stanje institucionalnih kapaciteta PPIV u BiH;
- R3-MinimalnI standardi budućeg BiH sistema PPIV;
- R4-Naznake deficita PPIV u BiH;
- R5-Smjernice za postizanje minimalnih standarda budućeg BiH sistema PPIV;
- R6-Smjernice za izradu internih propisa za generisanje i upravljanje informacijama o sankcionisanju povreda PIV (interni propisi);
- R7-Smjernice za unapređenje ICT podrške PPIV radnim procesima;
- R8-Model operacionalizacije upravljanja PPIV informacijama.
U izradi i razmatranju Strategije u okviru projekta "Podrška institucijama u sistemu provođenja prava intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini učestvovao je niz učesnika:
- Projektni tim i kratkoročni eksperti;
- Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) - čl. 63.;
- Direktiva 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva;
- Saopćenje Komisije Vijeću, Evropskom parlamentu i Evropskom ekonomskom i socijalnom odboru od 11. septembra 2009. godine o jačanju provođenja prava intelektualnog vlasništva na unutrašnjem tržištu,13286/09;
- Saopćenje Komisije Vijeću, Evropskom parlamentu i Evropskom ekonomskom i socijalnom odboru od 1. jula 2014. godine. Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: Akcijski plan EU-a.
Slijedom navedenog, u Prilozima 12.1., 12.2. i 12.3. daje se prikaz BiH legislative koja uređuje nadležnost i postupanje za PPIV te prikaz usklađenosti relevantnih BiH propisa sa WTO i EU standardima u području PPIV.


2.3 Sastavnice sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva


Provođenje prava intelektualnog vlasništva pretpostavlja postojanje i funkcionisanje opsežnog skupa zakona u čijem provođenju učestvuje cijeli niz institucija i učesnika. Djelovanjem svih tih komponenti koje se oslanjaju na postojanje odgovarajućih resursa, kapaciteta, pretpostavki i uslova, sistem provođenja prava intelektualnog vlasništva postaje moćno oruđe za transformaciju rezultata kreativnosti u određeni oblik prava kao osnova za sticanje kapitala i ugleda.
Sistem provođenja prava intelektualnog vlasništva mogao bi se simbolički predstaviti kao trokut sastavljen od tri osnovne sastavnice:


- INSTITUCIJE


- Vođenje postupaka provođenja prava intelektualnog vlasništva pravnim instrumentarijem iz nadležnosti sudstva, tužilaštva, policije, inspekcija i carine;
- Praćenje, usklađivanje, priprema i predlaganje nove legislative u području PPIV;


- KORISNICI (NOSIOCI PRAVA)


- Nosioci prava intelektualnog vlasništva (domaći i strani);
Konzistentno djelovanje svakog PPIV sistema pretpostavlja postojanje i efikasno djelovanje sve tri navedene sastavnice, što znači:
- široki legislativni okvir kojim se na teritoriju pojedine države uspostavlja pravna osnova i mehanizmi PPIV, a time i zaštite ostvarenih rezultata znanja;
- analiza usklađenosti legislativnog okvira u području provođenja prava intelektualnog vlasništva i njegovo prilagođavanje pravnoj stečevini EU-a i međunarodnom pravnom poretku na području intelektualnog vlasništva;
- razvoj kapaciteta institucija za provođenje prava IV-a (sudovi, tužilaštva, policije, inspekcije, carina) kroz razvoj ljudskih resursa (broj, educiranost i specijaliziranost za PPIV), definisanje i osavremenjivanje radnih postupaka i procedura baziranih na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (u daljem tekstu ICT), te unapređenje organizacijske i upravljačke komponente institucija i opremanje istih;
- uspostava i unapređenje saradnje među institucijama kroz donošenje i provođenje usaglašenih programa i razvoj informacijsko-tehnoloških resursa (prikupljanje podataka vezanih uz povrede prava IV-a po zajednički utvrđenoj metodologiji, njihova evaluacija, pohrana u baze podataka, statistička obrada, izvještavanje i objava na dediciranoj web stranici);
- mjere i aktivnosti za jačanje svijesti o IV i PPIV koje će obuhvatiti informativne i edukativne programe i kampanje za razne ciljane skupine (npr. privredni subjekti, potrošači, mladi,..).
U cilju određenosti i operativnosti Strategije, predlaže se model upravljanja i nadzora nad njenom implementacijom.


5.2 Legislativni okvir provođenja prava intelektualnog vlasništva


U ovom poglavlju daje se pregled BiH legislative relevantne za PPIV kojom se uređuje nadležnost institucija za PPIV, pregled propisa o postupanju institucija u pogledu PPIV te pregled internih propisa kojima se uređuju postupci PPIV u okviru institucija. Pregledi su napravljeni na osnovu podataka i informacija o aktuelnom stanju u području PPIV u BiH koji su prikupljeni u okviru snimke stanja i iz službenih izvora dostupnih na web stranicama, te su analizirani po metodologiji koja je detaljno izložena u dokumentima Analiza i Polazno stanje.


5.2.1 Propisi iz kojih proističu nadležnosti institucija za PPIV


Pregled relevantnih propisa dan je kao Prilog 12.2 ovom dokumentu.


5.2.2 Propisi o postupanju institucija u pogledu PPIV


Pregled relevantnih propisa o postupanju u pogledu PPIV dan je kao Prilog 12.1 ovom dokumentu.


4. POLAZIŠTA I METODOLOGIJA IZRADE PPIV STRATEGIJE


Strategija polazi od realnog stanja PPIV u BiH opisanog u dokumentu Polazno stanje PPIV u BiH i daje projekciju kako bi budući BiH PPIV sistem bio kompatibilan sa EU standardima.
- preporuke međunarodnih institucija u pogledu PPIV prvenstveno WIPO-a i EUIPO-a.
- Radna grupa za izradu Strategije u kojoj su bili zastupljeni predstavnici institucija u sistemu provođenja prava intelektualnog vlasništva i Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.


5. RELEVANTNI PARAMETRI POLAZNOG STANJA PPIV U BiH


Prilikom izrade Strategije utvrđeno je polazno stanje PPIV u BiH (Polazno stanje provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH) te je ono dovedeno u korelaciju sa minimalnim standardima PPIV u cilju detektovanja deficita te formulisanja preporuka za definisanje parametara budućeg BiH PPIV sistema kojima se osigurava da nivo provođenja prava IV u BiH bude u skladu sa standardima EU-a i kompatibilan sa sistemima u zemljama EU-a.
Polazno stanje sistema PPIV predstavljeno je posredstvom sljedećih parametara:
P1. Institucije za PPIV;
P2. Propisi iz kojih proističu nadležnosti institucija za PPIV;
P3. Propisi o postupanju institucija u pogledu PPIV;
P4. Interni propisi o postupanju u pogledu PPIV;
P5. Kadrovski resurs-broj izvršilaca;
P6. Kadrovski resurs-bazna educiranost izvršilaca u području PIV;
P7. Kadrovski resurs-specijalistička osposobljenost izvršilaca u području PPIV;
P8. Radni procesi PPIV;
P9. Informatička podrška PPIV;
P10. Informacije o PPIV;
P11. Međuinstitucionalna saradnja u području PPIV;
P12. Podizanje javne svijesti o PPIV.


5.1 Institucije za PPIV u BiH


U skladu sa praksom i rješenjima u EU državama, u BiH je prepoznato više od 140 postojećih institucija čija nadležnost, po prirodi stvari, obuhvaća i PPIV. Njihov pregled dan je u sljedećoj tablici.


5.3.5 Radni procesi za PPIV - tehnološki aspekt


Tablica 6: Polazno stanje – informatička podrška radnim procesima za PPIV

RADNI PROCESI ZA PPIV - TEHNOLOŠKI ASPEKAT (INFORMATIČKA PODRŠKA)

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

Prikupljene informacije ukazuju da za PPIV radne procese ne postoji specifična ICT podrška premda za postupanja po osnovnoj nadležnosti institucija postoje određena informatička rješenja.

MUP / PU / GP BiH

Prikupljene informacije ukazuju da nije ustanovljeno postojanje specifične ICT podrške PPIV radnim procesima.

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da za PPIV radne procese ne postoji specifična ICT podrška premda za postupanja po osnovnoj nadležnosti institucija postoje određena informatička rješenja.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da su radni procesi PPIV-a ICT podržani.

 


5.4 Informacije o odvijanju postupaka provođenja prava intelektualnog vlasništva


Informacije o odvijanju postupaka PPIV-a preuzimaju se iz raznih stadija odvijanja PPIV postupaka, a omogućavaju praćenja svih relevantnih stadija postupaka sankcionisanja kršenja PIV-a.
Tablica 7: Polazno stanje – informacije o odvijanju postupaka PPIV-a

INFORMACIJE O ODVIJANJU POSTUPAKA PPIV-a

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU/ GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da se u sklopu informacija o stadijima postupaka koji se odvijaju unutar institucija ne iskazuju informacije koje se odnose na PPIV pa prema tome nije moguće njihovo automatizovano prikupljanje i korištenje u internim radnim procesima, kao ni za diseminaciju za službene potrebe.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da se podaci o PPIV-u u svim sekvencama radnih procesa sistemski generišu, prikupljaju, pohranjuju i klasifikuju te se koriste u internim radnim procesima, kao i za diseminaciju za službene potrebe.

 


5.5 Međuinstitucionalna saradnja u području provođenja prava intelektualnog vlasništva


Međuinstitucionalna saradnja u kontekstu djelovanja PPIV sistema odnosi se na međusobnu razmjenu podataka i informacija o uspostavi i odvijanju pojedinih PPIV postupaka, a koriste se u cilju informisanja i eventualnog koordinisanog djelovanja nadležnih institucija unutar istog resora, te među resorima.
Tablica 8: Polazno stanje – međuinstitucionalna saradnja u području PPIV-a

MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA U PODRUČJU PPIV-a

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU / GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da nije poznato da se informacije u području PPIV-a generišu i razmjenjuju sa drugim institucijama po utvrđenoj zajedničkoj metodologiji.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da se Informacije o PPIV-u generišu za interne potrebe, a nije poznato da se razmjenjuju sa drugim institucijama po utvrđenoj metodologiji.

 


5.6 Izgradnja javne svijesti o PPIV-u


SLIKA 003


Za potrebe sistematičnijeg i konzistentnijeg rada institucije su svrstane u pet podgrupa prema resorima/nadležnostima: Sudovi – Tužilaštva - MUP/PU/GP BiH - Inspektorati - Carina.
- Saopćenje Komisije Vijeću, Evropskom Parlamentu i Evropskom ekonomskom i socijalnom odboru od 11. septembra 2009. godine o jačanju provođenja prava intelektualnog vlasništva na unutrašnjem tržištu, 13286/09;
Institucionalni kapaciteti i osposobljenost institucija za PPIV predstavljaju krucijalnu pretpostavku za efikasno postupanje u PPIV koja proističe iz definisane nadležnosti. Institucionalni kapaciteti obuhvaćaju sljedeće elemente:
- Kadrovski resurs za PPIV (broj kadra);
- Kadrovski resurs za PPIV (bazna educiranost kadra u području PIV);
- Kadrovski resurs za PPIV (specijalistička osposobljenost kadra u području PPIV);
- Radni procesi za PPIV;
- Informatička podrška PPIV.


5.3.1 Kadrovski resurs za PPIV-broj izvršilaca


Tablica 2: Polazno stanje – kadrovski resurs za PPIV-broj izvršilaca

KADROVSKI RESURS ZA PPIV- BROJ IZVRŠILACA

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU/ GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da institucije nisu provele analizu o potrebnom broju kadra za obavljanje poslova PPIV-a u korelaciji sa brojem predmeta.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da je analiza o potrebnom broju kadra za PPIV provedena i raspolažu podacima o potrebnom broju izvršilaca za PPIV.

 


5.3.2 Kadrovski resurs za PPIV - bazna educiranost izvršilaca u području PIV-a


Tablica 3: Polazno stanje – kadrovski resurs za PPIV - bazna educiranost izvršilaca o PIV-u

KADROVSKI RESURS ZA PPIV - BAZNA EDUCIRANOST IZVRŠILACA O PIV-u

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU / GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da institucije nisu provodile i ne provode sistemsku edukaciju o PIV-u i ne postoje planovi za to, osim što je kod nekih sudaca provedena sporadična edukacija.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da postoje planovi za sistemsku i kontinuiranu edukaciju kadra za PIV.

 


5.3.3 Kadrovski resurs za PPIV - specijalistička osposobljenost izvršilaca u području PPIV-a


Tablica 4: Polazno stanje – specijalistička osposobljenost izvršilaca u području PPIV-a

KADROVSKI RESURS ZA PPIV- SPECIJALISTIČKA OSPOSOBLJENOST IZVRŠILACA U PODRUČJU PPIV-a

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU / GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da nije provedena sistemska specijalistička edukacija o PPIV-u i ne postoje planovi za to, osim što je kod nekoliko sudova provedena sporadična specijalizacija.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da postoje planovi za sistemsku i kontinuiranu specijalističku edukaciju kadra za PPIV.

 


5.3.4 Radni procesi za PPIV- organizacijski aspekat


Tablica 5: Polazno stanje – organizacija radnih procesa za PPIV

RADNI PROCESI ZA PPIV - ORGANIZACIJSKI ASPEKAT (ORGANIZACIJA RADNIH PROCESA)

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU/ GP BiH

INSPEKTORATI

Prikupljene informacije ukazuju da PPIV radni procesi nisu specifično razrađeni, normirani ni dokumentovani (interni propisi, uputstva, vodiči,..) u sklopu ukupnih radnih procesa institucije.

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da je za PPIV ustrojena samostalna interna organizacijska jedinica, PPIV radni procesi su funkcionalni, djelomično normirani i parcijalno dokumentovani, materijalno-prostorni uslovi su osigurani.

 


5.2.3 Interni propisi o postupanju u pogledu PPIV


Interni propisi o postupanju u pogledu PPIV detektovani su u relevantnim BiH institucijama u vrlo skromnom opsegu.


5.3 Institucionalni kapaciteti za provođenje prava intelektualnog vlasništva


Da bi se postiglo da PPIV sistem kao cjelina udovoljava minimalnim standardima potrebno je da parametri kojima je taj sistem definisan, pojedinačno i svi zajedno, udovoljavaju pripadajućim minimalnim standardima.
Na taj način se postiže da se u potpunosti uvažavaju aspekti SSP-a za zakonodavni okvir, primjeri dobre prakse za institucionalnu osposobljenost, te se na taj način osigurava da:
- sistem provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH, pored sistema zaštite prava intelektualnog vlasništva, bude kompatibilan sa sistemima provođenja prava intelektualnog vlasništva u zemljama EU-a;
- institucije u sistemu provođenja prava intelektualnog vlasništva u stanju su da doprinesu, na koordinisan način, provođenju prava intelektualnog vlasništva u zemlji;
- ove institucije su u stanju preuzeti aktivnosti koje obavljaju prema postojećem mandatu, kako je predviđeno zakonom, i na taj način mogu doprinijeti ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju zemlje u cilju izgradnje modernog društva koje se zasniva na znanju.
Za potrebe ovog dokumenta, koji daje smjernice i mjere za definisanje i razvoj budućeg BiH PPIV sistema u sljedećih nekoliko godina, minimalni standardi definisani u dokumentu Analiza, ovdje su prošireni i prikladno prilagođeni kako bi se obuhvatili i elementi PPIV sistema o kojima informacije nisu prikupljane od institucija i nisu bile predmet analize, na koji način se kompletira sklop parametara PPIV sistema što daje mogućnost njihovog stavljanja u korelaciju sa realnom situacijom u području PPIV-a u BiH.
Za svaki od parametara (P1,..P12) definisanih i kompletiranih na naprijed navedeni način postavljeni su pripadajući minimalni standardi (MS1,..,MS12), te su prikazani u sljedećoj tablici:
Tablica 10: Minimalni standardi budućeg BiH PPIV sistema

MINIMALNI STANDARDI BUDUĆEG BiH PPIV SISTEMA

PARAMETAR SISTEMA

OZNAKA MINIMALNOG STANDARDA

MINIMALNI STANDARD

P1- Institucije za PPIV

MS1

Postojanje svih institucija i njihovo djelovanje prema postojećim mandatima te su, po uzoru na praksu EU zemalja, u stanju preuzeti i eventualno nove nadležnosti za PPIV definisane Strategijom po uzoru na praksu EU zemalja.

P2 - Propisi iz kojih proistječu nadležnosti institucija za PPIV

MS2

Postojanje propisa koji eksplicitno ili implicitno definišu nadležnost institucija za PPIV.

P3 - Propisi o postupanju institucija u pogledu PPIV

MS3

Postojanje propisa po kojima institucije postupaju u pogledu PPIV i usklađeni su sa TRIPS-om i EU Direktivom;

P4 - Interni propisi o postupanju u pogledu PPIV

MS4

Postojanje internih propisa za PPIV u institucijama koji u potpunosti uređuju radne procese.

P5 - Kadrovski resurs - broj izvršilaca

MS5

Zadovoljavajući broj raspoloživih izvršilaca sa zahtijevanom stručnom spremom, dovoljan za povremeni ili/i kontinuirani angažman za ažurno i kvalitetno obavljanje poslova PPIV-a za utvrđeni broj predmeta, što se zasniva na analizi koju su institucije provele za sadašnji i budući period;

Kao minimalni zahtjev postavlja se da svaka institucija odredi najmanje jednog izvršioca za PPIV koji će biti uključen u osnovnu i specijalističku edukaciju.

P6 - Kadrovski resurs, osnovna edukacija kadra u području PIV

MS6

Osnovna edukacija u području PIV kadra institucija provodi se sistemski i kontinuirano prema utvrđenim planovima i programima, usuglašenim sa relevantnim institucijama.

P7 - Kadrovski resurs, specijalistička osposobljenost kadra u području PPIV

MS7

Specijalistička edukacija u području PPIV kadra u institucijama se provodi sistemski i kontinuirano prema utvrđenim planovima i programima usuglašenim sa relevantnim institucijama.

P8 - Radni procesi PPIV, organizacijski aspekat

MS8

PPIV radni procesi su definisani i uspostavljeni u skladu sa MS4 i odvijaju se kao samostalni segment ili kao dio ukupnih radnih procesa u okviru adekvatne organizacijske jedinice institucije uz osigurane materijalno-prostorne uslove.

P9 - Informatička podrška PPIV radnim procesima

MS9

Odvijanje radnih procesa u skladu sa MS4 i MS8 u potpunosti je informatički podržano na način da se udovoljava MS10.

P10 - Informacije o PPIV

MS10

Podaci i informacije o PPIV se u svim sekvencama radnih procesa sistemski generišu, prikupljaju, pohranjuju, klasifikuju i obrađuju, te se koriste za nadzor i upravljanje internim radnim procesima, kao i za diseminaciju za službene potrebe.

P11- Međuinstitucionalna saradnja u području PPIV

MS11

Podatke i informacije o PPIV nastale sukladno MS10 institucije razmjenjuju međusobno po utvrđenoj metodologiji korištenjem integrisanog ICT sistema.

P12 - Podizanje javne svijesti o PPIV

MS12

Svaka institucija ima definisane planove i programe izgradnje javne svijesti o PPIV-u i provodi ih usklađeno sa ostalim relevantnim PPIV institucijama, a i šire.

 


7. POLAZNO STANJE PPIV U BiH U KONTEKSTU MINIMALNIH STANDARDA


POLAZNO STANJE IZ POGL. 5

MINIMALNI STANDARD

 

OCJENA POLAZNOG STANJA PO KRITERIJIMA MINIMALNIH STANDARDA

5.1

MS1

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

CARINA

Polazno stanje u pogledu postojanja broja institucija udovoljava minimalnom standardu.

Osposobljavanje institucija za preuzimanje eventualno novih nadležnosti za PPIV postiže se udovoljavanjem ostalim relevantnim min. standardima provođenjem odgovarajućih mjera.

5.2.1

MS2

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU

INSPEKCIJE

CARINA

Postojeći propisi sadržani u Polaznom stanju i navedeni kao prilog 12 ovog dokumenta eksplicitno ili implicitno definišu nadležnost institucija za PPIV što udovoljava minimalnom standardu i ne postoje zapreke da institucije preuzmu nove nadležnosti u pogledu PPIV-a definisane Strategijom.

To ne isključuje potrebu da svaka institucija svoje nadležnosti nanovo definiše kako bi aspekat PPIV nadležnosti bio definisan na najbolji mogući način.

5.2.2

MS3

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

CARINA

Postojeći propisi sadržani u Polaznom stanju i navedeni kao prilog 12.1, kao i komparativna analiza navedena kao prilog 12.3 ovog dokumenta po kojima institucije postupaju u pogledu PPIV-a udovoljava minimalnom standardu i dovoljni su za postupanje institucija.

5.2.3

MS4

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

CARINA

Interni propisi za PPIV u institucijama dostavljeni Projektu koji se odnose na radne procese ne udovoljavaju minimalnom standardu što znači da oni ne postoje ili nisu dovoljni za sistemsko uređenje PPIV radnih procesa.

5.3.1

MS5

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Nije moguće utvrditi da li i u kojoj mjeri je udovoljeno minimalnom standardu o broju raspoloživih izvršilaca sa zahtijevanom stručnom spremom što je posljedica činjenice da dostavljeni podaci nisu rezultat analize kojom bi institucije utvrdile potreban broj izvršilaca angažiranih na poslovima PPIV-a u korelaciji s brojem predmeta.

CARINA

Polazno stanje broja izvršilaca u Carini udovoljava minimalnom standardu.

5.3.2

MS6

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje osnovne edukacije u pogledu PIV-a ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje osnovne edukacije u pogledu PPIV-a za Carinu udovoljava minimalnom standardu.

5.3.3

MS7

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje specijalističke edukacije u pogledu PPIV-a ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje specijalističke edukacije u pogledu PPIV-a za Carinu udovoljava minimalnom standardu.

5.3.4

MS8

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje u pogledu organizacije PPIV radnih procesa ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje u pogledu organizacije PPIV radnih procesa kod Carine udovoljava minimalnom standardu.

5.3.5

MS9

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje u pogledu informatičke podrške PPIV radnim procesima ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje u pogledu informatičke podrške PPIV radnim procesima kod Carine udovoljava minimalnom standardu.

5.4

MS10

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje u pogledu informacija o PPIV-u ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje u pogledu informacija o PPIV-u kod Carine udovoljava minimalnom standardu.

5.5

MS11

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

Polazno stanje u pogledu međuinstitucionalne saradnje u području PPIV-a ne udovoljava minimalnom standardu.

CARINA

Polazno stanje u pogledu međuinstitucionalne saradnje u području PPIV-a kod Carine udovoljava minimalnom standardu.

5.6

MS12

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP/PU/GP BiH

INSPEKCIJE

CARINA

Polazno stanje u pogledu izgradnje javne svijesti u području PPIV-a ne udovoljava minimalnom standardu.

 


8. MJERE INSTITUCIJA ZA USPOSTAVU I RAZVOJ BUDUĆEG BIH PPIV SISTEMA


Polazno stanje provođenja prava intelektualnog vlasništva sa aspekta relevantnih institucija u BiH prikazano je u poglavlju 5, dok su minimalni standardi budućeg BiH PPIV sistema, kojima se osigurava usklađenost BiH PPIV sistema sa zahtjevima pristupanja WTO i EU, navedeni u poglavlju 6.
Tablica 9: Polazno stanje - izgradnja javne svijesti o PPIV-u

IZGRADNJA JAVNE SVIJESTI O PPIV-u

SUDOVI

TUŽILAŠTVA

MUP / PU / GP BiH

INSPEKTORATI

CARINA

Prikupljene informacije ukazuju da nije poznato da postoje zajednički programi izgradnje javne svijesti o PPIV-u u saradnji sa drugim BiH PPIV institucijama;

 


6. MINIMALNI STANDARDI BUDUĆEG BiH PPIV SISTEMA


Da bi budući BiH PPIV sistem omogućio nivo provođenja prava IV-a u BiH u skladu sa standardima EU-a i bio kompatibilan sa sistemima u zemljama EU-a, potrebno je da on bude definisan uvažavajući pri tome pripadajuće standarde koji proizlaze iz odgovarajućih dokumenata (TRIPS, SSP..) slijedom čega oni predstavljaju minimalne standarde budućeg BiH PPIV sistema.
Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a donosi formalne odluke kojima se, uz uspostavljanje aktivnosti u vlastitim okvirima, osigurava i aktivno participiranje institucije u svim aktivnostima koje se budu preduzimale u okviru međuresornog djelovanja na planu PPIV-a, te određuje svoje predstavnike u tim aktivnostima i stvara preduslove za njihovo djelovanje;


8.2 Mjere u korelaciji sa parametrom P2: Propisi iz kojih proističu nadležnosti institucija za PPIV


Mjera 4.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a razmatra postojeće akte koji su u PPIV Strategiji navedeni kao ishodište nadležnosti institucija za PPIV, te po potrebi u odgovarajućim sadržajima i razmjerima provodi potrebna usklađivanja pripadajućeg zakonodavstva;


Mjera 5.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a kontinuirano prati razvoj pravne stečevine EU-a u području PIV-a, kao i metodologiju provođenja, te učestvuje u kontinuiranom usklađivanju relevantnih BiH zakona, propisa i prakse u njihovoj primjeni;


8.3 Mjere po osnovi parametra P3: Propisi o postupanju institucija u pogledu PPIV-a


Mjera 6.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a razmatra postojeće akte koji su u PPIV Strategiji navedeni kao propisi o postupanju u pogledu PPIV-a, te po potrebi u odgovarajućim sadržajima i razmjerima provodi potrebna usklađivanja pripadajućih propisa;


Mjera 7.


Iz valorizacije tog polaznog stanja po kriteriju minimalnih standarda danog u poglavlju 7, nedvojbeno proističe potreba da se provođenjem sasvim određenih aktivnosti i preduzimanjem pripadajućih mjera u svakoj pojedinoj instituciji uspostave procesi razvoja PPIV-a od zatečenog/polaznog stanja do stadija u kojem su postignuti minimalni standardi, a time i takvi parametri budućeg BiH PPIV sistema kojima se osigurava usklađenost BiH PPIV sistema sa zahtjevima pristupanja WTO i EU, odnosno da se postigne puna kompatibilnost sa sistemima zemalja EU-a (EU standard).
Pregled mjera koje se trebaju preduzeti da bi se postigli adekvatni parametri budućeg BiH PPIV sistema daje se u nastavku sistematizovano u korelaciji sa parametrima PPIV sistema.


8.1 Mjere u korelaciji sa parametrom P1: BiH institucije za PPIV


Mjera 1.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV organizuje u svojim okvirima razmatranje svih relevantnih dokumenata nastalih prilikom izrade Strategije, prije svega Strategije kao osnove za definisanje, uspostavu i razvoj budućeg BiH PPIV sistema;


Mjera 2.


U odnosu na ovdje navedene mjere, svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV donosi u svojim okvirima odgovarajuće odluke formalno-pravne, organizacijske i operativne naravi te osigurava njihovo provođenje, kako bi se na taj način postigla odgovarajuća zastupljenost PPIV-a i prikladno djelovanje institucije ravnopravno s ostalim nadležnostima, uz stvaranje pretpostavki i potrebnih resursa za efektivno planiranje, djelovanje i participaciju po osnovi PPIV-a;
Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a aktivno učestvuje sa informacijama iz svoje nadležnosti u području PPIV-a u sistemskom i integrisanom praćenju statističkih podataka o sankcionisanju povreda PIV-a zasnovano na zajedničkoj metodologiji te njenom razvoju i nadopuni u skladu sa najboljom praksom zemalja EU-a;


Mjera 16.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a kontinuirano radi na povećanju transparentnosti svog rada kroz objavu relevantnih informacija na vlastitim ili zajedničkim web stranicama;


8.11 Mjere po osnovi parametra P11: Međuinstitucionalna suradnja u području PPIV


Mjera 17.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a aktivno sarađuje sa drugim institucijama na razvoju i provođenju planova i programa međuinstitucionalne saradnje u području PPIV-a;


Mjera 18.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a aktivno sarađuje na međusobnoj razmjeni informacija o PPIV-u posredstvom naprednih ICT sistema;


Mjera 19.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a aktivno sarađuje sa ostalim relevantnim institucijama na izradi programa stručne i specijalističke edukacije kadrova u području PIV-a te kontinuirano participira u njihovom provođenju u skladu sa svojim potrebama;


8.12 Podizanje javne svijesti o PPIV


Mjera 20.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a aktivno učestvuje u pripremi i implementaciji zajedničkih aktivnosti podizanja javne svijesti o ulozi i značaju PPIV-a.


9. PRIMJENA BiH PPIV STRATEGIJE


U prethodnim poglavljima ovog dokumenta dan je iscrpan prikaz parametara koji definišu budući BiH PPIV sistem, kao i pregled pripadajućih mjera čijom realizacijom se osigurava uspostavljanje, djelovanje i razvoj budućeg BiH PPIV sistema, kompatibilnog sa istovrsnim sistemima u zemljama EU-a.
Predmet i sadržaj ovog poglavlja usmjeren je na kratki prikaz relevantnih aktivnosti u odnosu na primjenu PPIV Strategije i njihove realizacije u Projektnom periodu, Postprojektnom periodu, čiji početak realizacije može uslijediti tek nakon završetka Projekta, te u periodu primjene Strategije, koji može uslijediti nakon toga.
9.1 Projektni period, u kojem se odvijala izrada Strategije, obuhvaća 2-godišnje trajanje Projekta (04.02.2013 - 03.02.2015.) u kojem je nastao ovaj dokument, koji je polazni i osnovni dokument čijom primjenom se osigurava uspostavljanje, djelovanje i razvoj budućeg BiH PPIV sistema, kompatibilnog sa istovrsnim sistemima u zemljama EU-a.


Mjera 3.


8.6 Mjere po osnovi parametra P6: Kadrovski resurs, osnovna edukacija kadra u području PIV-a


Mjera 10.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a provodi analizu po kriteriju educiranosti svog ljudskog resursa u području PIV-a, donosi adekvatne planove i programe edukacije, te se brine za uključivanje izvršilaca koji rade u postupcima PPIV-a u te programe;


8.7 Mjere po osnovi parametra P7: Kadrovski resurs, specijalistička osposobljenost kadra u području PPIV-a


Mjera 11.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a provodi analizu po kriteriju specijalizovanosti svog ljudskog resursa u području PIV-a, donosi adekvatne planove i programe specijalizacije, te se brine za uključivanje izvršilaca koji rade u postupcima PPIV-a u te programe;


8.8 Mjere po osnovi parametra P8: Radni procesi PPIV-a, organizacijski aspekat


Mjera 12.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a osiguraće zadovoljavajuće odvijanje PPIV radnih procesa te će eventualno ispitati opravdanost uspostavljanja specijalizovane organizacijske jedinice za IV, a kao minimum namijeniće najmanje jednog službenika za poslove i aktivnosti vezane uz PPIV;


8.9 Mjere po osnovi parametra P9: Informatička podrška PPIV radnim procesima


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a kontinuirano prati razvoj pravne stečevine EU-a u području PIV-a, kao i provedbene metode i tehnike, te učestvuje u kontinuiranom usklađivanju relevantnih BiH propisa i prakse sa tim razvojem;


8.4 Mjere po osnovi parametra P4: Interni propisi o postupanju u pogledu PPIV-a


Mjera 8.


Mjera 13.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a uspostavlja aktivnosti na unapređenju primjene ICT-a u radnim procesima, što obuhvaća modernizaciju informatičko-komunikacijske opreme, razvoj i unapređenje adekvatnih aplikacija i informacijskih sistema te obuku kadra za njihovu upotrebu. U navedenim aktivnostima unapređenja rukovodi se smjernicama definisanim na državnom nivou te najboljom praksom zemalja EU-a;


8.10 Mjere po osnovi parametra P10: Informacije o PPIV-u


Mjera 14.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a osigurava odvijanje internih PPIV procesa na način da se osigura generisanje, prikupljanje, pohrana i korištenje informacija o PPIV-u u funkciji uspostavljanja naprednih sistema efikasne razmjene relevantnih informacija između institucija za PPIV;
Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a donosi interne propise kojima se uspostavlja i unapređuje postupanje u pogledu PPIV-a u skladu sa dokumentima Projekta, prvenstveno Metodologijom upravljanja PPIV informacijama, te se brine o njihovoj primjeni;


8.5 Mjere po osnovi parametra P5: Kadrovski resurs - broj izvršilaca


Mjera 9.


Mjera 15.


Svaka od institucija nadležna (i) po osnovi PPIV-a provodi analizu po kriteriju broja svog ljudskog resursa u korelaciji sa brojem PPIV predmeta, te se brine za usklađivanje broja izvršilaca prema provedenoj analizi;
Tablica 11: Model primjene Strategije


SLIKA 004


10. KORELACIJA SISTEMA ZA STICANJE I SISTEMA ZA PROVOĐENJE PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


10.1 Sistem za sticanje i sistem za provođenje prava intelektualnog vlasništva


Sistemsko razmatranje intelektualnog vlasništva u svakom pojedinom državnom okviru moguće je provesti i postići cjelovite, pouzdane i utemeljene rezultate jedino pod uslovom ako se ono provodi u odnosu na cjelovit sistem intelektualnog vlasništva, koji obuhvaća oba segmenta, dakle kako sticanja tako i provođenja prava intelektualnog vlasništva
Za slučaj BiH, Sistem provođenja prava intelektualnog vlasništva (PPIV sistem) i njegove sastavnice obrađene su i predstavljene u poglavlju 2.3 ovog dokumenta, dok je Sistem sticanja prava intelektualnog vlasništva (SPIV sistem) detaljno analiziran te predstavljen i prikazan u dokumentu Strategija razvoja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (2008. - 2015.) koju je usvojilo VM BiH 2009. godine.
Po samoj prirodi stvari, između ta dva sistema, SPIV-a i PPIV-a, postoji čvrsta korelacija i suštinska povezanost tako da oni tvore dva segmenta jedinstvenog i cjelovitog Sistema intelektualnog vlasništva određene državne zajednice, pod skraćenim nazivom: SIV.


9.2 Postprojektni period


Institut za intelektualno vlasništvo BiH je pripremio prijedlog Strategije provođenja prava intelektualnog vlasništva. Prijedlog Strategije biće dostavljen VM BiH. Strategiju bi trebalo da usvoji VM BiH uz prethodno mišljenje vlada entiteta, uvažavajući njihovu ustavnu strukturu i nadležnosti.
VM BiH će po usvajanju Strategije na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH donijeti Odluku o sastavu MTS-a.


Sazivanje prve sjednice MTS-a


Predlaže se da Institut za intelektualno vlasništvo BiH bude moderator konstituirajuće sjednice MTS-a, koji će nakon prve sjednice i svog konstituisanja utvrditi mandat i redoslijed predsjedanja, te donijeti Poslovnik o radu, a u nastavku se navode naznake sadržaja rada.


9.3 Resursi i uloga Instituta za intelektualno vlasništvo BiH


Nadležnost Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, koja je određena čl. 7. Zakona o osnivanju Instituta ("Službeni glasnik BiH", br. 43/2004), ne predviđa bilo kakvu formalno-pravnu ulogu u području PPIV-a.
Opravdanje i interes da Institut u određenoj ulozi djeluje u okviru ovog tijela na planu provođenja PIV-a ogleda se u nekoliko činjenica. Prije svega treba uzeti u obzir da je Institut nadležan za područje dodjele PIV-a u BiH te je profiliran, djeluje i prepoznat je kao stožerna tačka sistema intelektualnog vlasništva u BiH, što je utvrđeno i Strategijom razvoja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (2008. - 2015.) koju je usvojilo VM BiH 2009. godine.
Tako Institut danas raspolaže sa oko 50 saradnika iskusnih i specijalizovanih praktički u svim oblicima PIV-a, zahvaljujući čemu Institut provođenjem postupaka na osnovu odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata dodjeljuje pripadajuća prava IV-a: patent, žig, industrijski dizajn i druga prava.
Osim toga, Institut kontinuirano djeluje i predstavlja BiH u Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi, kao i u Evropskoj patentnoj organizaciji (EPO), slijedom čega osigurava u tim okvirima članstvo u relevantnim konvencijama i ugovorima.
Zahvaljujući tome, Institut u odnosu na PPIV institucije posjeduje neuporedivo veću koncentraciju specijalističkih znanja u području PIV-a, iskustva te poznavanje ne samo domaće nego i međunarodne legislative i prakse u području PIV-a.
Da bi Institut mogao preuzeti djelovanje, doprinijeti kvaliteti i efikasnosti njenog rada, potrebno je Institutu stvoriti mogućnost da može ispuniti postavljene zadatke.
Kao što je poznato, Strategija je jedan od rezultata Projekta i predstavlja ne samo kumulativ nego i suštinu rezultata Projekta koji su predstavljeni u dokumentima: DC2, Analiza, Polazno stanje i Metodologija, na kojima se Strategija zasniva i iz kojih ona proističe.
Model primjene Strategije dat je u sljedećem prikazu, koji obuhvaća naznaku perioda izrade te pripreme za primjenu i samu primjenu Strategije, kao i izvršioce i glavne aktivnosti.
Period primjene PPIV Strategije može uslijediti nakon usvajanja Strategije, trajalo bi do 2022. godine. Ako bi se u Postprojektnom periodu postiglo da svaka od preko 140 PPIV institucija u svom okviru samostalno ili zajedno sa drugim PPIV institucijama uspostavi aktivnosti i procese koji će rezultirati primjenom svake od navedenih 20 mjera polazeći od zatečenog stanja u svakoj pojedinoj instituciji, u periodu primjene Strategije u fokusu aktivnosti bi bilo definisanje, uspostavljanje, djelovanje i razvoj BiH PPIV sistema.
Iz svega navedenog proizlazi da Institut predstavlja optimalan izbor za preuzimanje odgovarajuće koordinacijske uloge u okviru aktivnosti nakon usvajanja ove Strategije, ali je nužno ojačati njegove kadrovske, tehnološke i financijske kapacitete kako bi mogao kvalitetno obaviti taj zadatak. Pri tome se procjenjuje da osiguranju odgovarajućih kadrovskih resursa treba dati prioritet i uzeti u obzir naglašeno specifične i zahtjevne kriterije pri izboru kadra.
Olakšavajuća je okolnost da je dovoljno uključenje 2-3 izvršioca visoke stručne spreme, ali je potrebno da udovoljavaju sljedećim kriterijima:
- poznavanje cjelokupnog područja IV-a, kako industrijskog vlasništva tako i autorskih prava, stečeno višegodišnjim radom i iskustvom u uspostavljanju, razvoju i nadzoru postupaka dodjele prava industrijskog vlasništva;
- poznavanje sveukupne BiH legislative (zakonski i podzakonski akti) u području IV-a, kao i primjene iste u praksi;
- poznavanje međunarodnih konvencija, ugovora i sporazuma u području IV-a;
- poznavanje IV legislative (direktive, preporuke,..) u okviru EU-a;
- poznavanje međunarodnih (WIPO, WTO) i EU institucija (EPO, EUIPO);
- iskustva u djelovanju međunarodnih i EU institucija, stečena i participacijom u njihovom radu;


9.4 Period primjene PPIV Strategije


Čvrsta korelacija i suštinska povezanost do međusobne uslovljenosti ta dva sistema, počiva i proističe iz činjenice da tek postojanje sistema SPIV-a, pa tako i portfelja svih vrsta prava intelektualnog vlasništva, kao rezultata djelovanja tog sistema, stvara potrebu i opravdava uspostavljanje i djelovanje sistema PPIV-a.
Istovremeno se međusobna uslovljenost ta dva sistema ogleda i u tome da tek postojanje efikasnog djelovanja PPIV sistema osigurava uopće smislenost, opravdanje i motiv za nastanak/sticanje prava intelektualnog vlasništva, dakle, provođenje prava intelektualnog vlasništva je 'condito sine qua non' za nastanak/sticanje prava intelektualnog vlasništva.
- definiše parametre budućeg BiH PPIV sistema (prvenstveno legislativne i institucionalne komponente);
- definiše mjere te naznači pretpostavke za uspostavljanje, efikasno djelovanje i dalji razvoj budućeg BiH PPIV sistema;
- naznači mehanizme za uspostavljanje saradnje među PPIV institucijama za provođenje prava IV-a;
- doprinese podizanju društvene svijesti o ulozi i značaju PIV-a i s tim povezanog PPIV-a i uticaju na cjelokupno ekonomsko i društveno stanje u zemlji.
Centralni rezultat obuhvaćen Strategijom su mjere i model njihove realizacije koji će omogućiti uspostavljanje budućeg BiH PPIV sistema pri čemu prvi prioritet predstavlja izgradnja adekvatnih kapaciteta svake od preko 140 BiH PPIV institucija slijedom predloženih mjera.
Istovremeno je potrebno razviti pretpostavke za međusobnu saradnju relevantnih institucija prvenstveno u pogledu zajedničkog planiranja, provođenja i nadzora primjene mjera u svrhu čega je predložen model baziran na uspostavljanju Međuresornog tijela za saradnju u zaštiti i provođenju PIV-a (MTS) sa zadatkom upravljanja djelovanjem i razvojem BiH PPIV sistema u periodu primjene Strategije (2018.- 2022. godina), te uspostavljanjem pretpostavki za razvoj cjelovitog BiH sistema IV-a koji bi u sinergijskom djelovanju omogućio efikasno sticanje i provođenje prava IV-a u skladu sa savremenim trendovima.
Operacionalizacijom Strategije biće moguće uspostavljanje, razvoj i djelovanje novog BiH sistema provođenja prava intelektualnog vlasništva te njegovo korištenje u funkciji ekonomskog razvoja u skladu sa praksom koja je zastupljena u zemljama EU-a.


12. PRILOZI


Prilog 12.1: Posebni propisi koji sadrže odredbe koje nadležne institucije primjenjuju u PPIV postupcima
Prilog 12.2: Zakoni i podzakonski akti kojima se propisuje nadležnost za PPIV za pojedine institucije,
Prilog 12.3: Usporedni pregled TRIPS-a i Direktiva 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva - BiH zakoni.


Prilog 12.1 Posebni propisi koji sadrže odredbe koje nadležne institucije primjenjuju u PPIV postupcima


BiH ZAKONI - NADLEŽNOST ZA PPIV - INSTITUCIONALNA PODJELA

Naziv zakona

 

INSPEKTORATI

 

CARINA

 

POLICIJA

TUŽILAŠTVA

SUDOVI

Zakon o patentu (SG BiH 53/10)

 

 

Čl. 113. st. 1.

Nosilac isključivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumnja da će doći do uvoza, tranzita ili izvoza robe proizvedene suprotno odredbama ovog zakona, može kod organa nadležnog za poslove carine (u daljem tekstu: carinski organ) podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavanja robe od daljeg puštanja u promet.

Čl. 101.

Lice čija su prava, prema ovom zakonu, povrijeđena (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od povrjeditelja tih prava prema općim pravilima o naknadi štete, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Jednaku zaštitu može tražiti ovlaštenik kada prijeti stvarna opasnost da će njegova prava iz ovog zakona biti povrijeđena.

 

 

 

 

Čl. 103. do 112

(uređuje se građanskopravna zaštita)

Zakon o žigu (SG BiH 53/10)

Čl. 100

Inspekcijsku kontrolu u vezi s prekršajima, povrede žiga obavlja inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.

Čl. 94 st. 1

Isto kao prethodno

Čl. 81

Povredom žiga ili prava iz prijave, ako žig bude naknadno priznat, smatra se svako neovlašteno korištenje zaštićenog znaka u smislu člana 49. ovog zakona.

 

 

 

 

Čl. 80. Čl. 82. do 93

(uređuje se građanskopravna zaštita)

Zakon o industrijskom dizajnu (SG BiH 53/10)

Čl. 99

Inspekcijsku kontrolu u vezi s prekršajima, neovlaštenog korištenja industrijskog dizajna, obavlja inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine

Čl. 93. st. 1.

Isto kao prethodno

Čl. 80.

Povredom registriranog industrijskog dizajna ili prava iz prijave, ako industrijski dizajn bude naknadno priznat, smatra se svako neovlašteno korištenje zaštićenog dizajna u smislu člana 51. ovog zakona.

Povredom industrijskog dizajna smatra se i podražavanje registriranog industrijskog dizajna.

Prilikom utvrđivanja da li postoji povreda registriranog industrijskog dizajna, sud naročito vodi računa o stepenu slobode stvaraoca dizajna.

 

 

 

 

Čl. 79., Čl. 81. do 92.

(uređuje se građanskopravna zaštita)

Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla (SG BiH 53/10)

Čl. 88

Inspekcijsku kontrolu u vezi s prekršajima, povrede registrovanog imena porijekla ili geografske oznake, obavlja inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine

Čl. 82. st. 1

Isto kao prethodno

Čl. 72

Povredom imena porijekla ili geografske oznake smatra se svako neovlašteno korištenje imena porijekla ili geografske oznake u smislu člana 54. ovog zakona i vršenje neke od nedopuštenih radnji u smislu člana 55. ovog zakona

 

 

 

 

Čl. 71. Čl. 73 do  81

(uređuje se građanskopravna zaštita

Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH (SG BiH 14/10)

Čl. 55

Inspekcijsku kontrolu u vezi s prekršajima povrede oplemenjivačkog prava vrši nadležna fitosanitarna inspekcija.

Čl. 49. st.1.

Isto kao prethodno

Čl. 37.

Povredom oplemenjivačkog prava, u smislu člana 21. ovog zakona, smatra se svako neovlašteno korištenje zaštićene sorte.

 

 

 

 

Čl. 36., Čl. 38. do 48.

(uređuje se građanskopravna zaštita)

Zakon o autorskom i srodnim pravima (SG BiH 63/10)

Čl. 173

Inspekcijski nadzor u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu provode inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležne za kontrolu propisa iz područja prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stupnju ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležna za područja prometa robe i usluga (tržišta). Inspekcija se provodi putem nadležnih tržišnih inspektorata.

Čl. 166

Isto kao prethodno

Čl. 150

Lice čija su prava iz ovog zakona povrijeđena može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od njihovog povrjeditelja prema opštim pravilima o naknadi štete, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

 

 

 

 

Čl. 156. do 163

(uređuje se građanskopravna zaštita)

Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina (SG BiH 25/08)

Čl. 70. st. 2

Službene kontrole i primjenu odredaba ovoga Zakona obavljaju: Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske - inspektorat uz posredovanje poljoprivrednih i tržišnih inspektora, Federalna uprava za inspekcijske poslove uz posredovanje kantonalnih poljoprivrednih i tržišnih inspektora, kao i inspekcijskih službi Vlade Brčko Distrikta BiH.

 

Nije primjenjivo

 

 

 

 

 

 

 

Čl. 71. st. 1

Inspekcijski nadzor i službene kontrole nad proizvodnjom i prometom vina obavljaju entitetski inspektorati

 

 

 

 

 

 

 

 

 


PRILOG 12.2: Zakoni i podzakonski akti kojima se propisuje nadležnost za PPIV za pojedine institucije


SUDOVI

ZAKONI I PODZAKONSKI AKTI KOJIMA SE PROPISUJE NADLEŽNOST ZA PPIV POJEDINE INSTITUCIJE

NAZIV INSTITUCIJE

Naziv zakona

Podaci o objavi

Članovi relev. za PPIV

BiH

SUD BiH (1)

Zakon o sudu BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 74/09, 97/09

Čl. 7.

RS

VRHOVNI (1)

Zakon o sudovima RS

"Službeni glasnik RS", 37/12

Čl. 35.

VIŠI PRIVREDNI (1)

Čl. 34.

OKRUŽNI PRIVREDNI (5)

Čl. 33. tč g.

OKRUŽNI (5)

Čl. 31.

OSNOVNI (19)

Čl. 30.

FBiH

VRHOVNI (1)

Zakon o sudovima u FBiH

"Službene novine FBiH", br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13

Čl. 29.

KANTONALNI (10)

Čl. 28.

OPĆINSKI (31)

Čl. 27. st. 4. tč.d

BD

APELACIONI (1)

Zakon o sudovima distrikta BiH

"Službeni glasnik BD", br. 19/07, 20/07, 39/09, 31/11

Čl. 21

OSNOVNI (1)

TUŽILAŠTVA

ZAKONI I PODZAKONSKI AKTI KOJIMA SE PROPISUJE NADLEŽNOST ZA PPIV POJEDINE INSTITUCIJE

NAZIV INSTITUCIJE

Naziv zakona

Podaci o objavi

Članovi relev. za PPIV

BiH

TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE

Zakon o tužiteljstvu BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 49/09

Čl. 12.

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10

 

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

 

RS

REPUBLIČKO TUŽILAŠTVO REPUBLIKE SRPSKE

Zakon o tužilaštvima RS

55/02, 85/03 i 37/06

Čl. 3.

OKRUŽNO TUŽILAŠTVO (6)

Krivični zakon RS

"Službeni glasnik RS" br. 49/03

 

Zakon o krivičnom postupku RS

"Službeni glasnik RS", br. 53/12

 

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08,12/09 i 16/09

FBIH

FEDERALNO TUŽILAŠTVO FEDERACIJE BiH

Zakon o Federalnom tužilaštvu Federacije BiH

"Službene novine FBiH" br. 19/03

Čl. 3.

KANTONALNO TUŽILAŠTVO (10)

Krivični zakon FBiH

"Službene novine FBiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 2/11

 

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10

Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH

"Službene novine FBiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06 i 27/07

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

BD

TUŽILAŠTVO BRČKO DISTRIKTA

Zakon o tužilaštvu Brčko distrikta

"Službeni glasnik BD", br. 19/07

Čl. 2.

Krivični zakon Brčko distrikta

"Službeni glasnik BD", br. 33/13

 

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10

Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta

"Službeni glasnik BD", br. 33/13

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 3/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

POLICIJE

ZAKONI I PODZAKONSKI AKTI KOJIMA SE PROPISUJE NADLEŽNOST ZA PPIV POJEDINE INSTITUCIJE

NAZIV INSTITUCIJE

Naziv zakona

Podaci o objavi

Članovi relev. za PPIV

BiH

DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU-SIPA

Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu

"Službeni glasnik BiH", br. 27/04, 63/04, 35/05, 49/09, 40/12

Čl. 3.

RS

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RS

Zakon o unutrašnjim poslovima RS

"Službeni glasnik RS", br. 4/12

Čl. 4.

Zakon o policijskim službenicima

"Službeni glasnik RS", br. 43/10

 

Krivični zakon RS

"Službeni glasnik RS", br 49/03

 

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 03/03

 

Zakon o krivičnom postupku RS

"Službeni glasnik RS", br. 53/12

 

Zakon o krivičnom postupku BIH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

 

FBiH

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA FBiH

Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH

"Službene novine FBiH" br. 49/05

Čl. 2.

Krivični zakon FBiH

"Službene novine FBiH" br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 2/11

 

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA (10)

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10

 

Zakon o krivičnom postupku FBiH

"Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06 i 27/07

 

KANTONALNA UPRAVA POLICIJE (10)

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

 

BD

POLICIJA BRČKO DISTRIKTA

Zakon o policiji Brčko distrikta

"Službeni glasnik BD", br. 31/09, 60/10 i 31/11

Čl. 12.

Krivični zakon Brčko distrikta

"Službeni glasnik BD", br. 33/13

 

Krivični zakon BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05 53/06, 55/06, 32/07 i 8/10

 

Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta

Službeni glasnik BD br. 33/13

 

Zakon o krivičnom postupku BiH

"Službeni glasnik BiH", br. 36/03, 26/04, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09 i 16/09

 

INSPEKTORATI

ZAKONI I PODZAKONSKI AKTI KOJIMA SE PROPISUJE NADLEŽNOST ZA PPIV POJEDINE INSTITUCIJE

NAZIV INSTITUCIJE

NAZIV ZAKONA

PODACI O OBJAVI

ČLANOVI RELEV. ZA PPIV

BiH

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BiH (1)

Zakon o nadzoru nad tržištem BiH

Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", br. 45/04, 44/07 i 102/09

Čl. 6.st.(2)

Čl. 12.

RS

REPUBLIČKA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE (1)

Zakon o inspekcijama u RS (sa Zakonom o izmjenama i dopunama i ispravkom)

"Službeni glasnik RS", broj 74/10, 109/12, 117/12

Čl. 18.,

Čl. 12. u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o insp.

INSP. NADZ. U JED. LOKALNE SAMOUPRAVE (5)

Zakon o inspekcijama u RS (sa Zakonom o izmjenama i dopunama i ispravkom)

"Službeni glasnik RS", broj 74/10 109/12, 117/12

Čl. 18.

Čl. 12. u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o insp.)

FBiH

FEDERALNA UPRAVA ZA INSP. POSLOVE (1)

Zakon o inspekcijama u FBiH

"Službene novine Federacije BiH", broj 69/05

 

KANTONALNA /ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA INSP. POSLOVE (10)

Zakon o inspekcijama u FBiH

"Službene novine Federacije BiH", broj 69/05

 

Zakon o inspekcijama u FBiH

"Službene novine Federacije BiH", broj 69/05

 

BD

INSPEKTORAT BRČKO DISTRIKTA(1)

Zakon o inspekcijama Brčko distrikta BiH (sa ispravkom i Zakonom o izmjenama i dopunama)

"Službeni glasnik BD", br. 24/08, 25/08, 20/13

Čl. 71. st.1. tč. g) i m), st. 2.

CARINA

ZAKONI I PODZAKONSKI AKTI KOJIMA SE PROPISUJE NADLEŽNOST ZA PPIV POJEDINE INSTITUCIJE

NAZIV INSTITUCIJE

NAZIV ZAKONA

PODACI O OBJAVI

ČLANOVI

RELEV. ZA PPIV

BiH

UPRAVA ZA INDIREKTNO –NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BOSNE I HERCEGOVINE (UINO)

Zakon o upravi za indirektno oporezivanje

"Službeni glasnik BiH", br. 89/05

 

Zakon o žigu

"Službeni glasnik BiH", br. 53/10

Čl. 97. st.2.

Zakon o industrijskom dizajnu

"Službeni glasnik BiH", br. 53/10

Čl. 96. st.2.

Zakon o patentu

"Službeni glasnik BiH", br. 53/10

Čl. 116. st.2.

Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla

"Službeni glasnik BiH", br. 53/10

Čl. 85. st.2.

Zakon o autorskom i srodnim pravima

"Službeni glasnik BiH", br. 63/10

Čl. 169. st.2

Odluka o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosioca žiga

"Službeni glasnik BiH", br. 41/12

Čl. 5.st.1

Odluka o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosioca industrijskog dizajna

"Službeni glasnik BiH", br. 41/12

Čl. 5.st.1

Odluka o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosioca patenta

"Službeni glasnik BiH", br. 41/12

Čl. 5.st.1

Odluka o provođenju carinskih mjera za zaštitu prava nosioca oznake geografskog porijekla

"Službeni glasnik BiH", br. 41/12

Čl. 5.st.1

Odluka o provođenju carinskih mjera za zaštitu nosioca autorskog i srodnih prava

"Službeni glasnik BiH", br. 41/12

Čl. 5.st.1

 


Prilog 12.3: Uporedni pregled TRIPS-a i Direktive 2004/48/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva - BiH zakoni


TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 41.

Opšte obaveze

1. Članice obezbjeđuju da provođenje postupaka navedenih u ovom dijelu bude dostupna u njihovom zakonodavstvu kako bi se omogućile djelotvorne mjere protiv bilo koje povrede prava intelektualnog vlasništva pokrivenog ovim Sporazumom, uključujući djelotvorna pravna sredstva za sprječavanje povreda i pravna sredstva dovoljno uvjerljiva za odvraćanje od budućih povreda. Ovi postupci se primjenjuju na način kojim se izbjegava stvaranje prepreka za zakonito trgovanje i pruža sigurnost od zloupotrebe.

2. Postupci u vezi s ostvarivanjem prava intelektualnog vlasništva su pošteni i nepristrasni. Oni nisu bespotrebno složeni ili skupi te ne zahtijevaju nerazumne vremenske rokove ili nepotrebna odugovlačenja.

3. Meritorne odluke u pravnim predmetima su po mogućnosti sačinjene u pisanom obliku i obrazložene. Moraju biti dostupne barem strankama u postupku bez nepotrebnog odugovlačenja. Odluke o meritumu spora zasnivaju se samo na dokazima u vezi s kojima je strankama pružena mogućnost izjašnjavanja.

4. Stranke u postupku imaju mogućnost preispitivanja konačnih upravnih odluka od strane suda i, ovisno o odredbama o nadležnosti u pravnom poretku, članice ovisno o važnosti predmeta, barem pravnih aspekata prvostepene sudske odluke o meritumu. Međutim, nema obaveze za pružanje mogućnosti preispitivanja odluke o oslobađanju u krivičnim predmetima.

5. Podrazumijeva se da ovaj Dio ne stvara nikakvu obavezu osnivanja sudskog sistema za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva drukčijeg od onog za ostvarivanje prava općenito, niti ne utiče na sposobnost članica da ostvaruju svoje propise općenito. Ništa u ovom dijelu ne stvara bilo kakvu obavezu u vezi s raspodjelom resursa između ostvarivanja prava intelektualnog vlasništva i ostvarivanja prava općenito.

(Načelna odredba)

 


Prilog 12.3., nastavak 1

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 42.

Pošten i nepristrasan postupak

Članice omogućuju nosiocima prava građanskopravni sudski postupak u vezi s ostvarivanjem svakog prava intelektualnog vlasništva koje je obuhvaćeno ovim Sporazumom. Optuženici imaju pravo na pisanu obavijest koja se dostavlja pravovremeno i sadrži dovoljno pojedinosti, uključujući osnovu zahtjeva. Strankama u postupku mora biti dopušteno da budu zastupane po samostalnom pravnom zastupniku, a u postupku se ne postavljaju preteški zahtjevi u vezi s obaveznom ličnom prisutnošću. Sve stranke u takvom postupku imaju pravo da na odgovarajući način potkrijepe svoje zahtjeve i da predoče sve relevantne dokaze. Postupak mora omogućiti mjere za identifikovanje i zaštitu povjerljive informacije, osim ako bi to bilo suprotno postojećim ustavnim odredbama.

- Zakon o patentu, čl.103.;

- Zakon o žigu, čl. 80.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 79.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 71.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 36.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina – primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 156.;

- Zakoni o parničnom postupku.;

Čl. 43.

Dokazivanje

1. Sudske vlasti su ovlaštene, kad stranka ukaže na razumno dostupne dokaze koji su dovoljni da potkrijepe njezine zahtjeve i kada točno navede dokaze, koji su relevantni za dokazivanje opravdanosti njezinih zahtjeva koji su pod kontrolom suparničke stranke, naložiti protivnoj stranci da predoči te dokaze, pridržavajući se u odgovarajućim slučajevima uslova koji osiguravaju zaštitu povjerljive informacije.

2. U slučajevima u kojima stranka u postupku svojevoljno i bez valjanih razloga odbije pristup ili na drugi način ne pruži potrebne podatke u razumnom roku ili bitno otežava postupak u vezi s ostvarivanjem prava, članica može sudskim vlastima dati pravo donošenja privremenih i konačnih odluka, potvrdnih ili odbijajućih, na temelju predočenih podataka, uključujući tužbeni zahtjev ili navode stranke na čiju je štetu bila uskraćena mogućnost pristupa podacima pod pretpostavkom da se strankama omogući da budu saslušane o navodima ili dokazima.

- Zakon o patentu čl.108.;

- Zakon o žigu čl. 87., 89.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 86., 88.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 78,, 80.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 43., 45.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 161., 163.

 


Prilog 12.3., nastavak 2

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 44.

Nalozi

1. Sudske vlasti su ovlaštene naložiti stranci da odustane od povrede prava, između ostalog, sprečavanjem ulaska u trgovačke kanale pod njezinom nadležnošću uvezene robe koja uključuje povredu prava intelektualnog vlasništva, odmah nakon obavljenog carinskog postupka. Članice nisu obavezne takvo ovlaštenje dati sudskim vlastima u vezi sa zaštićenim predmetom koji je stečen ili naručen od neke osobe koja unaprijed nije znala niti je mogla znati da poslovanje s takvim predmetom može prouzročiti povredu prava intelektualnog vlasništva.

2. Bez obzira na ostale odredbe ovog Dijela i pod pretpostavkom da odredbe dijela II. koje se posebno odnose na upotrebu od strane državne vlasti ili trećih osoba koje imaju dopuštenje državne vlasti bez dopuštenja nosioca prava u skladu s tim, članice mogu ograničiti pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju protiv takve upotrebe na plaćanje naknade u skladu s tačkom (h) člana 31. U drugim se slučajevima primjenjuju pravna sredstva iz ovog Dijela ili, kad su ta pravna sredstva nespojiva s pravom članice, na raspolaganju moraju biti deklaratorne presude i primjerena naknada.

- Zakon o patentu čl. 107. st. 5.;

- Zakon o žigu 86. st. 7. tč. a.,b.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 85. st. 7. tč. a.,b.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 77. st. tč. a., b.;

- Zakon o zaštiti topografije integriranog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 42. st. 7. tč. a.,b.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 161. st. 5. tč. a.,b.;

Čl. 45.

Naknada štete

1. Sudske vlasti su ovlaštene naložiti povrjeditelju da nosiocu prava plati primjerenu odštetu radi naknade štete koju je nosilac prava pretrpio zbog povrede svog prava intelektualnog vlasništva od strane povrjeditelja koji je znao, ili je morao znati, da čini povredu.

2. Sudske vlasti su također ovlaštene naložiti povrjeditelju da plati nosiocu prava troškove koji mogu obuhvatiti i odgovarajuće troškove pravnog zastupanja. U odgovarajućim slučajevima, članice mogu ovlastiti sudske vlasti da nalože naknadu za izgubljenu zaradu i/ili plaćanje unaprijed predviđene odštete čak i u slučaju kad povrjeditelj nije znao niti je morao znati da čini povredu.

 

- Zakon o patentu čl. 104.;

- Zakon o žigu čl. 82.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 81.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 73.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 38.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 157.;

 


Prilog 12.3., nastavak 3;

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 46.

Druga pravna sredstva

U cilju djelotvornog odvraćanja od povreda prava, organi sudske vlasti trebaju imati ovlasti narediti da se roba za koju je ustanovljeno da je predmet povrede, bez bilo kakve naknade, izbaci iz trgovačkih kanala tako da se izbjegne nanošenje štete nosiocu prava ili da se, ako to nije u suprotnosti s postojećim ustavnim odredbama, uništi. Organi sudske vlasti također trebaju imati ovlasti da nalože da se materijali i pribor pretežno korišteni u stvaranju robe kojom se povrjeđuju prava, bez bilo kakve naknade, izbace iz trgovačkih kanala tako da se opasnost od dalje povrede svede na najmanju mjeru. Prilikom razmatranja takvih zahtjeva, uzima se u obzir odnos između ozbiljnosti povrede i naloženih pravnih sredstava kao i interesi trećih osoba. U vezi s robom s krivotvorenim žigovima, jednostavno odstranjivanje žiga s protivpravno označene robe nije dovoljno, osim u iznimnim slučajevima, da bi se omogućilo puštanje takve robe u trgovačke kanale.

- Zakon o patentu čl.103.;

- Zakon o žigu čl. 80.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 79.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 71.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kruga primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 36.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 156.;

Čl. 47.

Pravo na informaciju

Osim ako je u neskladu s ozbiljnošću povrede, članice mogu propisati da organi sudske vlasti imaju ovlasti da nalože povrjeditelju da obavijesti nosioca prava o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju i distribuciju robe ili usluga koje su predmet povrede kao i o njihovim distribucijskim kanalima.

- Zakon o patentu čl. 109.;

- Zakon o žigu čl. 88.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 87.;

- Zakon o zaštiti oznaka gaografskog porijekla čl. 79.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu.;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 44.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 162.;

 


Prilog 12.3., nastavak 4;

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 48.

Naknada štete tuženom

1. Sudske vlasti imaju ovlasti da nalože stranci, na čiji su zahtjev poduzete mjere i koja je zloupotrijebila postupak ostvarivanja, da pruži stranci, koja je pogođena neopravdanom zabranom ili ograničenjem, primjerenu odštetu za štetu pretrpljenu spomenutom zloupotrebom. Sudske vlasti također imaju ovlast naložiti predlagatelju da optuženome plati troškove, koji mogu uključivati i odgovarajuće troškove pravnog zastupanja.

2. U vezi s primjenom bilo kojeg propisa, koji se odnosi na zaštitu ili ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva, članice jedino izuzimaju tijela javne vlasti i službenike od odgovornosti da odgovarajućim mjerama poprave štetu kad su postupci poduzeti ili namjeravani u dobroj vjeri tijekom primjene takvih propisa.

- Zakon o patentu čl.108. st.6.

- Zakon o žigu čl. 90.

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 89.

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 81.

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 46.

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 161. st. 6. tč. c.

Čl. 49.

Upravni postupci

Ako se meritorno odlučivalo o građanskopravnoj odgovornosti u upravnom postupku, takav postupak je u skladu s principima jednakim u suštini onima određenim u ovom odjeljku.

(Načelna odreba)

 


Prilog 12.3., nastavak 5;

TRIPS/

PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 50.

Privremene mjere

1. Sudske vlasti ovlaštene su da nalože hitne i djelotvorne privremene mjere:

(a) radi sprječavanja nastanka povrede bilo kojeg prava intelektualnog vlasništva, a posebno radi sprječavanja ulaza robe u trgovačke kanale u njihovoj nadležnosti, uključujući uvoznu robu odmah nakon provedbe carinskog postupka;

(b) radi očuvanja relevantnih dokaza vezano uz navodne povrede prava.

2. Sudske su vlasti ovlaštene, kad je to primjereno, privremene mjere primijeniti bez saslušanja druge stranke, posebno u slučajevima kad bi vjerovatna posljedica odlaganja bila nenadoknadiva šteta za nosioca prava ili u slučajevima kad postoji očigledna opasnost od uništavanja dokaza.

3. Sudske su vlasti ovlaštene tražiti od predlagatelja da pruži razumno dostupne dokaze kako bi se u dovoljnoj mjeri uvjerile da je predlagatelj nosilac prava i da je predlagateljevo pravo povrijeđeno ili da postoji neposredna opasnost od povrede, i naložiti predlagatelju da položi kauciju ili odgovarajuće osiguranje dovoljno za zaštitu tuženog i sprječavanje zloupotrebe.

4. Kad su privremene mjere određene bez saslušanja druge stranke, pogođene stranke se obavještavaju najkasnije odmah po izvršenju mjera. Preispitivanje se, uključujući pravo na saslušanje, obavlja na zahtjev tuženoga u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama, zajedno s odlukom da li će se mjere izmijeniti, ukinuti ili potvrditi.

5. Od podnosioca zahtjeva mogu se tražiti ostale informacije potrebne za identifikaciju robe od strane tijela koje provodi privremene mjere.

6. Ne dovodeći u pitanje stav 4., privremene mjere poduzete na osnovu stavova 1. i 2., na zahtjev tuženika, opozivaju se ili se na drugi način stavljaju izvan snage, ako postupak za donošenje odluke o meritumu spora nije pokrenut unutar razumnog roka, određenog od strane sudske vlasti koja je donijela odluku o takvim mjerama kada je to prema pravu članice dopušteno ili, u nedostatku te odredbe, u roku ne dužem od 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, koji god od njih je duži.

7. U slučaju kad se privremene mjere ukidaju ili kad one prestaju zbog nekog čina ili propusta predlagatelja, ili kada se naknadno ustanovi da nije bilo povrede ili opasnosti od povrede prava intelektualnog vlasništva, sudske vlasti su ovlaštene da nalože predlagatelju, na zahtjev tuženika, da plati tuženiku odgovarajuću naknadu zbog štete nanesene ovim mjerama.

8. Ako se bilo koja privremena mjera može naložiti u upravnom postupku, taj postupak mora u osnovi biti u skladu s principima postavljenim u ovom odjeljku.

- Zakon o patentu čl. 107.;

- Zakon o žigu čl. 86.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 85.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 77.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kruga - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 42.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 160.;

 


Prilog 12.3., nastavak 6;

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 51. – 60. Posebne pretpostavke u vezi s pograničnim mjerama

Zaustavljanje od strane carinskih vlasti

U skladu s niže navedenim odredbama, članice usvajaju postupke koji omogućavaju nosiocu prava, koji ima valjane razloge za sumnju da može doći do uvoza robe s krivotvorenim žigom ili neovlašteno umnoženih primjeraka djela zaštićenog autorskim pravom, da podnese pisani zahtjev nadležnom tijelu, bilo upravnom ili sudskom, da carinski organ zaustavi puštanje takve robe u slobodni opticaj. Članice mogu omogućiti primjenu takvog postupka i u vezi s robom kojom se na drugi način povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva, ako su ispunjene pretpostavke iz ovog odjeljka. Članice mogu također odrediti odgovarajuće postupke od strane carinskih vlasti u vezi sa zaustavljanjem puštanja robe u vezi s kojom su povrijeđena navedena prava namijenjene izvozu s njezinog državnog područja.

Primjena

Od svakog nosioca prava, koji pokreće postupak prema članku 51., zahtjeva se pružanje prikladnog dokaza koji zadovoljava nadležna tijela da, u skladu s propisima zemlje u koju se uvozi, utvrde postojanje prima facie povreda prava intelektualnog vlasništva nosioca prava, te davanje dovoljno detaljnog opisa robe kako bi bila lako prepoznatljiva carinskim vlastima. Nadležna tijela izvješćuju predlagatelja u razumnom roku o prihvatanju zahtjeva i, kad je određeno od nadležnog tijela, o razdoblju tokom kojeg carinski organ provodi te mjere.

Kaucija ili ekvivalentno osiguranje

1. Nadležna tijela ovlaštena su od predlagatelja da traže kauciju ili ekvivalentno osiguranje dovoljno da bi se zaštitili tuženik i nadležno tijelo i da se spriječi zloupotreba. Takva kaucija ili ekvivalentno osiguranje ne sprječava bezrazložno pribjegavanje istim postupcima.

2. Kad u skladu sa zahtjevom iz ovog odjeljka carinski organ zaustavi puštanje u slobodni opticaj robe koja uključuje industrijski dizajn, patent, planove rasporeda ili neobjavljene informacije, na temelju odluke koja nije sudska ili od neke druge samostalne vlasti, a rok određen člankom 55. je istekao, a da je za to nadležno tijelo nije odobrilo privremeno oslobađanje, i pod pretpostavkom da su svi ostali uslovi za uvoz ispunjeni, vlasnik, uvoznik ili primalac dotične robe ima pravo na njezino oslobađanje po polaganju osiguranja u iznosu dovoljnom za zaštitu nosioca prava od bilo koje povrede. Plaćanje takvog pologa ne ograničava ostala pravna sredstva dostupna nosiocu prava, a razumijeva se da se polog vraća ako nosilac prava ne postavi svoj zahtjev u razumnom roku.

Obavijest o zaustavljanju

Uvoznik i predlagatelj se obavještavaju, bez odlaganja, o zaustavljanju robe u skladu s članom 51.

Trajanje zaustavljanja

- Zakon o patentu čl. 113. - 116.

- Zakon o žigu čl. 94. - 97.

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 93. - 96.

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 82.- 85.

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 49. - 52.

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 166. – 169.

 


Prilog 12.3., nastavak 7, Čl. 51. – 60.;

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

 

Ako se, u periodu ne dužem od deset radnih dana nakon što je podnosiocu zahtjeva dostavljena obavijest o zaustavljanju, carinski organ ne obavijesti da je postupak za odlučivanje o meritumu predmeta pokrenula stranka koja nije tuženik, ili da je nadležno tijelo donijelo privremene mjere kojima se produžuje zaustavljanje puštanja robe, roba se pušta pod pretpostavkom da su zadovoljeni svi ostali uslovi za uvoz ili izvoz; u odgovarajućim slučajevima ovaj se period može produžiti za narednih deset radnih dana. Ako je pokrenut postupak za meritorno odlučivanje o predmetu, revizija postupka, uključujući i pravo na saslušanje, se saziva na zahtjev tuženika, a s ciljem odlučivanja u okviru razumnog roka o tome hoće li se mjere izmijeniti, opozvati ili potvrditi. Bez obzira na gore navedeno, kod obustavljanja ili ukidanja mjera zaustavljanja robe u skladu s privremenim sudskim mjerama, primjenjuju se odredbe stava 6. člana 50.

Odšteta uvozniku i vlasniku robe

Nadležna tijela ovlaštena su naložiti podnosiocu zahtjeva da plate uvozniku, primaocu i vlasniku robe prikladnu naknadu za svaku štetu prouzrokovanu neopravdanim zadržavanjem robe ili zadržavanjem robe puštene u promet u skladu s članom 55.

Pravo na pregled i obavještavanje

Ne dovodeći u pitanje zaštitu povjerljivih informacija, članice propisuju da su nadležna tijela ovlaštena da pruže dovoljnu mogućnost za pregled robe zadržane od carinskog organa kako bi se potkrijepili zahtjevi nosioca prava. Nadležna tijela također su ovlaštena dati uvozniku jednaku mogućnost za pregled takve robe. Kad je donesena pozitivna odluka o meritumu spora, članice mogu ovlastiti nadležna tijela da obavijeste nosioca prava o imenima i adresama pošiljaoca, uvoznika i primaoca, i o količini te robe.

Postupanje po službenoj dužnosti

Kad članice zahtijevaju da nadležna tijela djeluju samoinicijativno i obustave propuštanje robe za koju imaju prima facie dokaz o povredi prava intelektualnog vlasništva:

(a) nadležna tijela mogu uvijek zatražiti od nosioca prava svaku informaciju koja im može pomoći u izvršavanju ove ovlasti;

(b) uvoznik i nositelj prava je odmah obaviješten o obustavi. Kad uvoznik uloži žalbu protiv obustave kod nadležnih tijela, obustava podliježe, mutatis mutandis, uslovima iz člana 55.;

(c) članice jedino izuzimaju tijela javne vlasti i službenike od odgovornosti da odgovarajućim mjerama poprave štetu kada su postupci poduzeti ili namjeravani u dobroj vjeri.

Pravna sredstva

 

 


Prilog 12.3., nastavak 8, Čl. 51. – 60.;
Sve izloženo u ovom dokumentu, kao i u dokumentu prethodnog projekta, Strategija razvoja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (2008.-2015.) vrijedi u kumulativu i za SIV sistem, pa stoga to nije potrebno ovdje ponavljati. No, može se istaći da se oba, SPIV i PPIV, sistema mogu zorno i gotovo identično prikazati kroz tri osnovne i istovrsne sastavnice: legislativa – institucije – korisnici.
Navedene sastavnice, iako istovrsne, sadržajno se razlikuju, što međutim ne predstavlja nikakvu zapreku ni smetnju ne samo za objedinjeno razmatranje kako cjelovitog Sistema intelektualnog vlasništva, SIV, tako i za zasebna razmatranja njegova dva segmenta, PPIV-a i SPIV-a, kao i njihove korelacije.
Djelovanje navedenih sastavnica dvaju sistema oslanja se prije svega na postojanje odgovarajućih resursa, kapaciteta, pretpostavki i uslova, u odnosu na cijeli niz institucija, počevši od izuzetno velikog broja (oko 150) institucija za provođenje prava intelektualnog vlasništva (sudovi, tužilaštva, policija, inspekcije, carina) pa do jedine institucije u SPIV sistemu, koja je u BiH nadležna za sticanje prava industrijskog vlasništva vođenjem postupaka za dodjelu prava industrijskog vlasništva (patent, žig, industrijski dizajn, geografska oznaka), Instituta za intelektualno vlasništvo.
Korelacija SPIV i PPIV sistema kao segmenata cjelovitog SIV-a, te uloga MTS-a u tom kontekstu ilustrovani su sljedećim prikazom.


SLIKA 005


Da bi se postiglo uspostavljanje, razvoj i efikasno djelovanje cjelovitog sistema intelektualnog vlasništva, dakle kako sistema za sticanje tako i sistema za provođenje prava intelektualnog vlasništva, uz po tri naprijed navedene sastavnice, mora kao osnovi preduslov postojati i svijest šire društvene zajednice, odnosno na svim razinama državne vertikale, dakle od strane najviših instanci izvršne pa i zakonodavne vlasti, preko upravljačkih struktura u naučnom, istraživačkom, razvojnom, visoko-obrazovnom te ukupnom privrednom sektoru, pa sve do pojedinaca koji participiraju kao izvršioci u tim sektorima, treba biti prepoznata vrijednost i važnost intelektualnog vlasništava, a slijedom toga i efikasnog funkcionisanja sistema kao cjeline, SIV-a, kao i oba njegova segmenta.
Čak i uz postojanje naprijed naznačenih preduslova, za operativno sinergijsko djelovanje u smislu uspostavljanja, razvoja i djelovanja SIV-a te postizanja maksimalnog efekta, neophodno je uspostaviti mehanizam saradnje svih involviranih institucija kao aktera u okviru SIV-a, što opravdava i zahtijeva uspostavu Međuresornog tijela za saradnju u području sticanja i provođenja PIV-a.


10.2 Međuresorno tijelo za saradnju u području sticanja i provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH


Odluku o konačnom sastavu MTS-a trebalo bi da usvoji VM BiH na prijedlog Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, a prema popisu institucija iz Tablice 1: Institucije nadležne za PPIV u BiH.
Namjena i koncept ovog dokumenta ima za cilj da u svrhu povećanja efikasnosti borbe protiv povreda prava IV-a, uvažavajući polazno stanje PPIV-a u BiH, te definisanjem i korištenjem minimalnih standarda PPIV-a u BiH:
Međuresorno tijelo za saradnju u području sticanja i provođenja PIV-a (MTS) prvenstveno ima za cilj da se saradnjom obuhvati iniciranje, koordinisanje i upravljanje aktivnostima za uspostavljanje i djelovanje cjelovitog BiH sistema intelektualnog vlasništva, SIV-a, bazirajući svoj rad na mjerama i preporukama koje su dane u Strategiji razvoja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (2008.-2015.), kao i u ovom dokumentu, Strategiji provođenja PIV-a u BiH 2018. - 2022. godina.
Uzevši u obzir da je VM BiH 2009. godine usvojilo Strategiju razvoja Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (2008.- 2015.), temeljem i slijedom čega je ispunjen uslov njene primjene, kao prvi korak djelovanja MTS-a nameće se angažman na primjeni Strategije provođenja PIV-a u BiH 2018. - 2022. godina, kako bi se što prije uspostavio cjelovit BiH PPIV sistem, kao jedan od dva ključna segmenta SIV-a. Iz toga proizlaze i glavni zadaci koje bi MTS trebao obaviti u postprojektnom periodu 2018.- 2022. godina.


Zadaci Međuresornog tijela za saradnju (MTS) u kontekstu SIV-a, odnosno u području sticanja, kao i provođenja PIV-a


10.3 Institut za intelektualno vlasništvo BiH kao operativna podrška djelovanju Međuresornog tijela za saradnju u području sticanja i provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH


Po samoj logici, ali i iz praktičnih razloga, od presudne je prednosti da ulogu operativne podrške djelovanju MTS-a preuzme i provodi jedna od institucija naprijed navedenih koje su zastupljene u okviru jednog od, SPIV ili PPIV, sistema, što podrazumijeva da se toj instituciji osiguraju dodatni kadrovski, financijski i prostorni uslovi koji bi bili namjenski korišteni za obavljanje ove nadležnosti.
Pri izboru institucije koja bi preuzela nadležnost pružanja operativne podrške djelovanju MTS-a, presudan kriterij predstavljaju podaci o već raspoloživim resursima u pogledu kadrova, specijalističkih znanja te potrebnim drugim uslovima za rad.
Sve analize provedene u kontekstu naprijed navedenih kriterija, kao i podaci o Institutu navedeni u prethodnim poglavljima, pokazuju da je najbolje rješenje da ulogu i nadležnost pružanja operativne podrške djelovanju MTS-a preuzme institucija koja je u BiH nadležna za sticanje prava IV-a, dakle, Institut za intelektualno vlasništvo BiH.
Na taj način bi se ne samo razmjeri, trajanje i poteškoće novih ulaganja i troškova sveli na najmanju moguću mjeru.
Ovdje je potrebno uzeti u obzir i naglasiti i činjenicu da bi Institut, slijedom svojih zakonskih ovlaštenja, svojih institucionalnih veza i saradnje u okviru međunarodnog sistema intelektualnog vlasništva te dostignutog i raspoloživog poznavanja stručnog područja intelektualnog vlasništva, kao i ekipiranošću i iskustvom, postao u BiH stožerna tačka cjelovitog sistema intelektualnog vlasništva, SIV, koja bi se realizovala uspostavljanjem saradnje i pružanjem jedinstvene podrške kroz djelovanje SIV-a, a time posredno i svakom od dva segmenta, SPIV-u i PPIV-u.
Time bi se na pravi način iskoristile i kapitalizovale postojeće prednosti Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, koje su i kao određena garancija da će se uspješno odgovoriti i u pogledu novih izazova, što bi se ogledalo ne samo u kvaliteti načina nego i brzini uspostavljanja MTS-a na operativnom nivou.


11. ZAKLJUČAK


Od interesa je da MTS bude nominovan i aktiviran što prije tako da bi prva konstituirajuća sjednica trebala biti sazvana i održana u prikladno vrijeme u odnosu i koordinisano sa stadijem primjene PPIV-a. Kao najbolje rješenje bi bilo da, uz saglasnost svih SIV institucija, inicijativu za sazivanje MTS-a pokrene Institut za intelektualno vlasništvo BiH, te da on ujedno bude i moderator konstituirajuće sjednice.
Podrazumijeva se da će MTS nakon prve sjednice i svog konstituiranja utvrditi mandat, način predsjedanja i donijeti poslovnik o radu.
Strategija provođenja prava intelektualnog vlasništva u BiH 2018. - 2022. godina - Strategija predstavlja dokument koji je osnova i ishodište za definisanje i uspostavljanje budućeg BiH PPIV sistema kompatibilnog stanju i praksi u zemljama EU-a.

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

 

Ne dovodeći u pitanje ostala prava djelovanja koja su otvorena nosiocu prava i koja podliježu pravu tuženika na traženje preispitivanja od sudske vlasti, nadležna tijela ovlaštena su naložiti da se uništi ili ukloni roba u vezi s kojom se povrjeđuju prava u skladu s principima iz člana 46. U vezi s robom s krivotvorenim žigom, nadležna tijela ne dozvoljavaju ponovni izvoz iste robe u neizmijenjenom stanju ili podvrgavanje iste drukčijem carinskom postupku, osim u izuzetnim okolnostima.

Uvoz malih količina

Članice mogu izuzeti iz primjene gore navedenih odredaba malu količinu robe nekomercijalne prirode u putničkoj ličnoj prtljazi ili poslane u malim pošiljkama.

 

 


Prilog 12.3., čl. 61.;

TRIPS/PPIV

Tekst odrebe

Odgovarajući propis u BiH

Čl. 61.

Krivične odredbe

Propisuje se obaveza vođenja krivičnih postupaka i određivanja kazni koji se imaju primjenjivati barem u slučajevima namjernog krivotvorenja žiga ili neovlaštenog umnožavanja djela zaštićenog autorskim pravom na komercijalnom nivou. Takva se mogućnost daje i za ostale povrede intelektualnog vlasništva.

- Krivični zakon BiH čl. 208. st.1

- Krivični zakon FBiH čl. 259.

- Krivični zakon BD-a čl. 253.

- Krivični zakon RS čl. 272., 273

 


Prilog 12.3, nastavak 9;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 3.

Opšta obaveza

1. Države članice moraju predvidjeti mjere, postupke i pravna sredstva koji su potrebni radi osiguranja provođenja zaštite prava intelektualnog vlasništva koje obuhvata ova Direktiva. Te mjere, ti postupci i ta pravna sredstva moraju biti pošteni i nepristrasni i ne smiju biti nepotrebno komplikovani ili skupi te ne smiju povlačiti za sobom nerazumne rokove ili neopravdane odgode.

2. Te mjere, ti postupci i ta pravna sredstva moraju također biti djelotvorni, razmjerni i moraju odvraćati od povrede prava te se moraju primjenjivati na način da se izbjegne stvaranje prepreka zakonitoj trgovini i predvidi zaštita od njihove zloupotrebe.

Nema odgovarajuće odredbe

Član 4.

Osobe ovlaštene za podnošenje zahtjeva za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava

1. Kao osobe koje imaju pravo zahtijevati primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz ovog Poglavlja, države članice moraju priznati:

(a) nosioce prava intelektualnog vlasništva prema odredbama zakona koji se primjenjuje;

(b) sve druge osobe koje su ovlaštene koristiti ta prava, posebno licence, u mjeri u kojoj je to dopušteno odredbama zakona koji se primjenjuje i u skladu s tim odredbama;

(c) tijela koja se bave kolektivnim ostvarivanjem prava intelektualnog vlasništva, redovno priznata kao tijela koja imaju pravo zastupati nosioce prava intelektualnog vlasništva u mjeri u kojoj je to dopušteno odredbama zakona koji se primjenjuje i u skladu s tim odredbama;

(d) tijela za stručnu zaštitu koja su redovito priznata kao tijela koja imaju pravo zastupati nosioce prava intelektualnog vlasništva u mjeri u kojoj je to dopušteno odredbama zakona koji se primjenjuje i u skladu s tim odredbama.

- Zakon o patentu čl. 103.

- Zakon o žigu čl. 84.

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 83.

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 71.

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 40.

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 147.

 


Prilog 12.3., nastavak 10;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 5.

Presumpcija autorstva ili vlasništva

Član 5.

U svrhu primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih u ovoj Direktivi,

a)ako bi se autor književnih ili umjetničkih djela, u nedostatku dokaza o suprotnom, smatrao takvim i prema tome imao pravo pokretati postupke povodom povrede prava, dovoljno je da je njegovo ime na uobičajeni način navedeno na djelu

b) odredba iz (a) primjenjuje se mutatis mutandis na nosioce autorskom pravu srodnih prava u pogledu njihovih predmeta zaštite.

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 10.,11.;

Član 6.

Dokazi

1. Države članice moraju osigurati da na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze dovoljne za podršku njenih tužbenih zahtjeva i koja je u podršku tim zahtjevima navela dokaze koji su pod kontrolom protivne stranke, nadležne sudske vlasti mogu naložiti da protivna stranka predoči takve dokaze, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

U smislu ovog stava, države članice mogu predvidjeti da nadležna sudska vlast razumnim dokazima smatra razuman uzorak znatnog broja primjeraka djela ili bilo kojeg drugog predmeta zaštite.

2. Pod istim uslovima, u slučaju povrede prava izvršene na komercijalnom nivou, države članice moraju poduzeti mjere koje su potrebne da bi se nadležnim sudskim vlastima omogućilo da na zahtjev stranke nalože, kad je prikladno, dostavu bankovnih, financijskih ili komercijalnih dokumenata koji su pod kontrolom protivne stranke, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

- Zakon o patentu čl. 110.;

- Zakon o žigu čl. 89.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 88.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 80;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kruga - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 45.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 163.;

 


Prilog 12.3, nastavak 11, član 7;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 7.

Mjere za osiguranje dokaza

1. Države članice moraju osigurati da i prije početka postupka za donošenje odluke o meritumu, nadležne sudske vlasti mogu, na zahtjev stranke koja je predočila razumno dostupne dokaze kao podršku svojim tvrdnjama da se povrjeđuje njezino pravo intelektualnog vlasništva ili da postoji opasnost od takve povrede, naložiti brze i djelotvorne mjere za osiguranje relevantnih dokaza o navodnoj povredi prava, podložno zaštiti povjerljivih informacija. Takve mjere mogu uključiti detaljan opis robe koja povrjeđuje pravo uz uzimanje uzoraka ili bez njihova uzimanja ili fizičku zapljenu takve robe i, u odgovarajućim slučajevima, materijala i alata korištenih u proizvodnji i/ili distribuciji te robe te dokumenata koji se na nju odnose. Te se mjere, ako je potrebno, poduzimaju i bez saslušanja druge stranke, posebno kad bi bilo kakva odgoda mogla nanijeti nenadoknadivu štetu nosiocu prava ili kad je očito da postoji opasnost od uništenja dokaza.

Kad su mjere za osiguranje dokaza donesene bez saslušanja druge stranke, stranke na koje se to odnosi o tome moraju biti bez odlaganja obaviještene, a najkasnije nakon provedbe mjera. Na zahtjev stranaka na koje se to odnosi provodi se revizija koja uključuje pravo na saslušanje, kako bi se u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama donijela odluka o tome hoće li se te mjere izmijeniti, ukinuti ili potvrditi.

2. Države članice moraju osigurati da mjere za osiguranje dokaza mogu podlijegati polaganju od strane podnosioca zahtjeva odgovarajućeg jamstva ili ekvivalentnog jamstva što su namijenjeni osiguranju naknade bilo kakve štete pretrpljene od strane tuženika kako je predviđeno u stavu 4.

- Zakon o patentu čl.108.;

- Zakon o žigu čl. 87.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 86.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 49.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla.;

 


Prilog 12.3., nastavak 12, član 7;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 7., nastavak

Mjere za osiguranje dokaza

3. Države članice moraju osigurati da se na zahtjev tuženika mjere za osiguranje dokaza ukidaju ili da na drugi način prestaje njihovo dejstvo, ne dovodeći u pitanje naknadu štete koja može biti zatražena ako podnosilac zahtjeva ne pokrene postupak za donošenje odluke o meritumu pred nadležnom sudskom vlasti u razumnom roku što ga utvrđuje sudska vlast koja je naložila mjere, kad to država članica dopušta ili, ako rok nije tako utvrđen, u roku koji nije duži od 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok duži.

4. Kad su mjere za osiguranje dokaza ukinute ili kad su prestale vrijediti zbog bilo kojeg postupka ili propusta ili kad je naknadno utvrđeno da nije bilo povrede ili opasnosti od povrede prava intelektualnog vlasništva, sudske vlasti moraju biti ovlaštene na zahtjev tuženika naložiti podnosiocu zahtjeva da tuženiku plati odgovarajuću naknadu za bilo kakvu štetu nanesenu tim mjerama.

5. Države članice mogu poduzeti mjere za zaštitu identiteta svjedoka.

 

 


Prilog 12.3., nastavak 13, član 8.;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 8.

Pravo na informaciju

1. Države članice moraju osigurati da u kontekstu postupaka povodom povrede prava intelektualnog vlasništva i u odgovoru na opravdan i razmjeran zahtjev tužitelja, nadležna sudska vlast može naložiti da informacije o porijeklu i distribucijskoj mreži roba ili usluga koje povrjeđuju pravo intelektualnog vlasništva moraju dostaviti povrjeditelj prava i/ili druga osoba:

(a) za koju je utvrđeno da na komercijalnom nivou posjeduje robu koja povrjeđuje pravo;

(b) za koju je utvrđeno da se na komercijalnom nivou koristi uslugama koje povrjeđuju pravo;

(c) za koju je utvrđeno da na komercijalnom nivou pruža usluge koje se koriste u aktivnostima koje povređuju pravo;

Ili

(d) koju je osoba iz tački (a), (b) ili (c) navela kao osobu koja je uključena u proizvodnju, fabričku proizvodnju ili distribuciju te robe ili pružanje tih usluga.

2. Informacije iz stava 1. moraju, kako je primjereno, sadržati:

(a) imena i adrese proizvođača, tvorničara, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga kao i prodavača na veliko te prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena;

(b) informacije o količinama koje su proizvedene, fabrički proizvedene, otpremljene, primljene ili naručene kao i o cijeni dobijenoj za dotičnu robu ili za dotične usluge.

3. Stavovi 1. i 2. primjenjuju se bez uticaja na druge zakonske odredbe koje:

(a) nosiocima prava priznaju pravo na dobijanje potpunijih informacija;

(b) uređuju upotrebu informacija priopštenih prema ovom članu u građanskopravnim ili krivičnopravnim postupcima;

(c) uređuju odgovornost za zlopotrebu prava na informacije;

ili

(d) omogućuju odbijanje pružanja informacija koje bi prisilile osobu iz stava 1. da prizna svoje učestvovanje ili učestvovanje svojih bliskih rođaka u povredi prava intelektualnog vlasništva;

ili

(e) uređuju zaštitu povjerljivosti izvora informacija ili obradu ličnih podataka.

- Zakon o patentu čl.109.;

- Zakon o žigu čl. 88.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 87.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 79.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 40.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 162.;

 


Prilog 12.3., nastavak 14, član 9;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 9.

Privremene mjere i mjere predostrožnosti

 1. Države članice moraju osigurati da sudske vlasti mogu, na zahtjev podnosioca zahtjeva:

(a) izdati navodnom povrjeditelju prava privremeni sudski nalog namijenjen sprječavanju bilo kakve neposredne povrede prava intelektualnog vlasništva ili zabrani, na privremenoj osnovi i podložno, ako je prikladno, plaćanju povratne kazne (kazne za ponovnu povredu) kad je ta kazna predviđena nacionalnim zakonom, nastavka navodne povrede tog prava ili podlijeganju takvog nastavka polaganju jamstava radi osiguranja naknade štete nosiocu prava; privremeni sudski nalog može se pod istim uslovima izdati i posredniku čijim se uslugama koristila treća strana za povredu prava intelektualnog vlasništva; sudski nalozi koji se izdaju posrednicima čijim se uslugama koristi treća stranka za povredu autorskog prava ili srodnih prava obuhvaćeni su Direktivom 2001/29/EZ;

(b) naložiti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da povrjeđuje pravo intelektualnog vlasništva kako bi se spriječio njezin ulazak u komercijalne kanale ili njezino kretanje unutar tih kanala.

2. U slučaju povrede prava počinjene na komercijalnom nivou, države članice moraju osigurati da sudske vlasti mogu iz predostrožnosti naložiti oduzimanje pokretne i nepokretne imovine navodnog povrjeditelja prava, uključujući blokiranje njegovog bankovnog računa i drugih prihoda, ako oštećena stranka predoči okolnosti koje bi mogle dovesti u opasnost naknadu štete. U tu svrhu, nadležne vlasti mogu naložiti dostavu bankovnih, finansijskih ili komercijalnih dokumenata ili odgovarajući pristup relevantnim informacijama.

3. U pogledu mjera iz stavova 1. i 2., sudske vlasti moraju biti ovlaštene zahtijevati od podnosioca zahtjeva da dostavi sve razumno dostupne dokaze kako bi se s dovoljnom sigurnošću uvjerile da je podnosilac zahtjeva nosilac prava te da se njegovo pravo povrjeđuje ili da postoji neposredna opasnost od takve povrede.

4. Države članice moraju osigurati da privremene mjere iz stavova 1. i 2. mogu, u odgovarajućim slučajevima, biti donesene bez saslušanja tuženika, posebno kad bi bilo kakvo odlaganje moglo prouzrokovati nenadoknadivu štetu nosiocu prava. U tom slučaju, stranke o tome moraju biti bez odlaganja obaviještene, a najkasnije nakon provođenja tih mjera.

- Zakon o patentu čl. 107.;

- Zakon o žigu čl. 86.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 85.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 77.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kruga - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 42.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 160.;

 


Prilog 12.3., nastavak 15, član 9, nastavak;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članci

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 9., nastavak

Privremene mjere i mjere predostrožnosti

 Na zahtjev tuženika provodi se revizija, koja uključuje pravo na saslušanje, kako bi se u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama donijela odluka o tome hoće li se te mjere izmijeniti, ukinuti ili potvrditi.

5. Države članice moraju osigurati da se, na zahtjev tuženika, privremene mjere iz stavova 1. i 2. ukidaju ili da na drugi način prestaje njihovo dejstvo ako podnosilac zahtjeva ne pokrene postupak za donošenje odluke o meritumu pred nadležnom sudskom vlasti u razumnom roku što ga utvrđuje sudska vlast koja je naložila mjere, kad to dopušta zakon države članice ili, ako rok nije tako utvrđen, u roku od najviše 20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, ovisno o tome koji je rok duži.

6. Nadležne sudske vlasti mogu privremene mjere iz stavaka 1. i 2. uslovljavati polaganjem odgovarajućeg jamstva ili ekvivalentnog jamstva što su namijenjeni osiguranju naknade za bilo kakvu štetu pretrpljenu od strane tuženika kako je predviđeno u stavu 7.

7. Kad su privremene mjere ukinute ili kad su prestale vrijediti zbog bilo kojeg postupka ili propusta podnosioca zahtjeva ili kad je naknadno utvrđeno da nije bilo nikakve povrede ili opasnosti od povrede prava intelektualnog vlasništva, sudske vlasti moraju biti ovlaštene na zahtjev tuženika naložiti podnosiocu zahtjeva da tuženiku pruži odgovarajuću naknadu za bilo kakvu štetu nanesenu tim mjerama.

 

 


Prilog 12.3., nastavak 16, članovi 10. i 11.;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članovi

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 10.

Korektivne mjere

1. Ne dovodeći u pitanje bilo kakvu naknadu štete što se plaća nosiocu prava zbog povrede njegovih prava i bez ikakve naknade, države članice moraju osigurati da nadležna sudska vlast na zahtjev podnosioca zahtjeva može narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere u pogledu robe za koju je ustanovila da povrjeđuje neko pravo intelektualnog vlasništva i, u odgovarajućim slučajevima, u pogledu materijala i pribora što su prvenstveno korišteni u stvaranju ili proizvodnji te robe. Takve mjere uključuju:

(a) povlačenje iz trgovačkih kanala;

(b) potpuno uklanjanje iz trgovačkih kanala;

ili(c) uništenje

2. Sudske vlasti moraju narediti da se te mjere provedu na trošak povrjeditelja prava, osim ako se pozovu na određene razloge da to ne učine.

3. U razmatranju zahtjeva za provođenje korektivnih mjera mora se uzeti u obzir potreba proporcije između težine povrede i naređenih pravnih sredstava kao i interesa trećih strana.

- Zakon o patentu čl.103.;

- Zakon o žigu čl. 80.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 79.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 71.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 36.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 156.;

Član 11.

Sudske naredbe

Kad je donesena sudska odluka kojom je ustanovljena povreda prava intelektualnog vlasništva, države članice moraju osigurati da sudske vlasti mogu izdati povrjeditelju prava sudsku naredbu kojom se zabranjuje nastavak povrede prava. Kad je to predviđeno nacionalnim zakonom, nepostupanje u skladu sa sudskom naredbom podliježe, ako je prikladno, plaćanju kazne za ponovnu povredu, kako bi se osiguralo postupanje u skladu sa sudskom naredbom. Države članice moraju osigurati nosiocima prava i mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje sudske naredbe posrednicima čije se usluge koriste za povredu prava intelektualnog vlasništva, bez uticaja na član 8. stav (3) Direktive 2001/29/EZ.

Nema odredbi

 


* ODREDBA NE ZAHTIJEVA PROVOĐENJE
Prilog 12.3., nastavak 17, članovi 12 i 13;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članovi

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 12.,

Alternativne mjere

Države članice moraju predvidjeti da u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe koja bi mogla podlijegati mjerama predviđenim u ovom Odjeljku, nadležne sudske vlasti mogu umjesto primjene mjera predviđenih u ovom Odjeljku narediti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci, ako je ta osoba postupila nenamjerno i nenemarno i ako bi joj provođenje dotičnih mjera nanijelo nesrazmjernu štetu te ako se novčana naknada oštećenoj stranci pokaže razumno zadovoljavajućom.

- Zakon o parničnom postupku pred Sudom BIH, čl. 323.

- Zakon o parničnom postupku FBIH, čl. 127.

- Zakon o parničnom postupku BD, čl. 121., 122.;

- Zakon o parničnom postupku RS, čl. 127.;

Član 13.,

Naknade štete

1. Države članice moraju osigurati da nadležne sudske vlasti, na zahtjev oštećene stranke, narede povrjeditelju prava, koji je znajući to ili imajući razumne razloge to znati vršio povredu prava, da plati nosiocu prava naknadu koja odgovara stvarnoj šteti koja mu je nanesena povredom prava.

Pri određivanju naknade štete sudske vlasti:

(a) moraju uzeti u obzir sve odgovarajuće aspekte kao što su negativne privredne posljedice za oštećenu stranku, uključujući izgubljenu dobit, nepošteno stečenu dobit povrjeditelja prava i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu privredni faktori, kao što je moralna šteta nanesena nosiocu prava povredom njegovih prava;

ili

(b) kao alternativu tački (a) one mogu u odgovarajućim slučajevima odrediti naknadu štete u paušalnom iznosu na osnovu elemenata kao što su barem iznosi naknada ili taksi koje bi povrjeditelj prava morao platiti da je zatražio dopuštenje za upotrebu dotičnog prava intelektualnog vlasništva.

2. Kad je povrjeditelj prava povrjeđivao pravo, a da to nije znao ili nije imao razumne razloge to znati, države članice mogu odrediti da sudske vlasti mogu narediti povrat dobiti ili naknadu štete koji mogu biti unaprijed utvrđeni.

- Zakon o patentu čl.104.;

- Zakon o žigu čl. 82.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 81.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 73.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu.;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 38.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl. 157.;

 


Prilog 12.3., nastavak 18, članovi 14, 15 i 19;

Direktiva 2004/48/EZ - relevantni članovi

Tekst odredbe

Odgovarajući propis u BiH

Član 14.

Sudski

troškovi

Države članice moraju osigurati da razumne i razmjerne troškove postupka i druge troškove, što ih je imala stranka koja je dobila spor, u pravilu podmiruje stranka koja je izgubila spor, osim ako to ne dopušta pravednost.

- Zakon o parničnom postupku pred Sudom BIH, čl. 323. st. 1.;

- Zakon o parničnom postupku FBiH, čl. 183. st.3.;

- Zakon o parničnom postupku BD, čl. 119. st.1.;

- Zakon o parničnom postupku RS, čl. 386. st. 1.;

Član 15.,

Objavljivanje sudskih odluka

Države članice moraju osigurati da u postupcima pokrenutim povodom povrede prava intelektualnog vlasništva, sudske vlasti mogu narediti, na zahtjev podnosioca zahtjeva i na trošak povrjeditelja prava, odgovarajuće mjere objave informacije o odluci, uključujući izlaganje odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelimično. Države članice mogu predvidjeti i dodatne mjere objave koje su primjerene određenim okolnostima uključujući iscrpno oglašavanje.

- Zakon o patentu čl.109.;

- Zakon o žigu čl. 88.;

- Zakon o industrijskom dizajnu čl. 87.;

- Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla čl. 79.;

- Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola - primjenjuje se Zakon o patentu;

- Zakon o zaštiti novih biljnih sorti u BiH čl. 44.;

- Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina - primjenjuje se Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla;

- Zakon o autorskom i srodnim pravima čl.162.;

Član 19.,

Razmjena informacija i izvjestitelji

U svrhu promovisanja saradnje, uključujući razmjenu informacija, između država članica i država članica i Komisije, svaka država članica mora imenovati jednog nacionalnog dopisnika ili više njih za sva pitanja koja se odnose na provođenje mjera predviđenih ovom Direktivom. Podatke o nacionalnom dopisniku država članica mora dostaviti drugim državama članicama i Komisiji.

Nema odredbi

 




1 Strategija integrisanja BiH u EU: Pristupanje Evropskoj uniji strateški je prioritet Bosne i Hercegovine. Aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu. Donesene su: Deklaracija o specijalnim odnosima sa EU iz 1998. i odluke Vijeća ministara BiH i Rezolucija Parlamentarne skupštine BiH iz 1999., kao i Izjava predsjednika političkih stranaka. Godine 2003. Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zaključke prema kojima, između ostalog, postoji potpuni politički konsenzus da je članstvo BiH u EU najveći mogući prioritet.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!
Prijava Registracija

O nama

Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014

Adresa

Džemala Bijedića 39/III
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Email: sllist@sllist.ba

Kontakti

Centrala
 Tel: 033/722-030 Email
Uredništvo
 Tel: 033/722-038 Email
Pravna služba
 Tel: 033/722-051 Email
Računovodstvo
 Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email
Pretplata
 Tel: 033/722-054 Email
Ekspedit
 Tel: 033/722-041 Email

Kontakti

Prodaja
 Tel: 033/722-079 Email
Oglasni odjel
 Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email
Tehnički sekretar
 Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064
Ured direktora
 Tel: 033/722-061
Komercijala
 Tel: 033/722-042

2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.