Službeni glasnik BiH, broj 20/11
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 16, člana 61. stav 1, člana 64. i člana 71. stav 1, Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), te člana 14. stav 1 i 2, Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
O UPOTREBI MJERNIH JEDINICA U CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
DIO PRVI
OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
Ovim Pravilnikom se propisuje upotreba mjernih jedinica u civilnom zrakoplovstvu u operacijama u zraku i na zemlji.
Član 2.
(Primjena)
Mjerne jedinice navedene u ovom Pravilniku će u svom radu upotrebljavati sve službe u civilnom zrakoplovstvu.
Član 3.
(Definicije)
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
a) amper (A): amper je takva jačina električne struje koja bi, kada bi se održavala u dva paralelna, beskonačno duga provodnika zanemarljivo malog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, proizvela između provodnika silu jednaku 2h10-7 njutna po metru dužine;
b) bekerel (Bq): aktivnost određenog radionuklida pri kojoj dolazi do jednog spontanog nuklearnog prijelaza u sekundi;
c) kandel (Cd): jačina svjetlosti, u okomitom smjeru, površine 1/600 000 metra kvadratnog crnog tijela na temperaturi smrzavanja platine i pod pritiskom od 101 325 njutna po metru kvadratnom;
d) celzijusova temperatura (t�C): celzijusova temperatura je jednaka razlici između dvije termodinamičke temperature T i T0 pri čemu je T0 jednako 273,15 kelvina;
e) kulon (C): količina elektriciteta koju u jednoj sekundi prenese električna struja od jednog ampera;
f) stepen celzijusa (�C): poseban naziv za jedinicu kelvin koji se koristi za prikazivanje vrijednosti celzijusove temperature;
g) farad (F): kapacitivnost kondenzatora između ploča u kojem se pojavljuje razlika potencijala od 1 Volt kada se puni količinom elektriciteta jednakog 1 kulonu;
h) stopa (ft): dužina tačno 0,3048 metara;
i) grej (Gy): energija koju jonizujuće zračenje preda elementu mase određenog materijala koja odgovara 1 džulu po kilogramu;
j) henri (H): induktivnost zatvorenog kola u kojem se proizvede elektromotorna sila od jednog volta, kada se električna struja koja prolazi kolom jednako mijenja za jedan amper po sekundi;
k) herc (Hz): frekvencija periodične pojave čiji je period 1 sekunda;
l) ljudski rad: ljudske sposobnosti i ograničenja koja imaju uticaj na sigurnost i efikasnost zrakoplovnih operacija;
m) džul (J): rad izvršen djelovanjem sile od 1 njutna na putu dužine 1 metar u smjeru sile;
o) kelvin (K): jedinica termodinamičke temperature koja predstavlja 1/273,16 termodinamičke temperature trojne tačke vode;
p) kilogram (kg): jedinica mase jednaka masi međunarodnog etalona kilograma;
r) čvor (kt): brzina jednaka 1 nautičkoj milji na sat;
s) litar (L): jedinica zapremine ograničena na mjerenje tečnosti i gasova koja je jednaka 1 kubnom decimetru;
t) lumen (lm): svjetlosni fluks koji u prostornom uglu od 1 steridijana emituje tačkasti izvor koji ima homogenu jačinu od 1 kandela;
u) luks (lx): osvjetljenost koju proizvode svjetlosni fluks od 1 lumena koja je homogeno raspoređena po površini od 1 kvadratnog metra;
v) metar (m): put koji svjetlost prođe u vakumu u vremenu od 1/299 792 458 sekunde;
z) mol (mol): količina supstance sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljenika 12.;
aa) nautička milja (NM): dužina od tačno 1852 metra;
bb) njutn (N): sila koja tijelu koje ima masu od 1 kilograma daje ubrzanje od 1 metra u sekundi na kvadrat;
cc) om (W): električni otpor između dviju tačaka provodnika kada stalna razlika potencijala od 1 volta, koja postoji između tih dviju tačaka, proizvodi u tom provodniku struju od 1 ampera, pri čemu u tom provodniku nema nikakve elektromotorne sile;
dd) paskal (Pa): pritisak ili opterećenje od 1 njutna po metru kvadratnom;
ee) radijan (rad): ugao u ravni između dva poluprečnika kruga koji na njegovom obimu odsjecaju luk dužine jednake poluprečniku;
ff) sekunda (s): trajanje od 9192631770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma celzijusa 133;
gg) simens (S): električna provodljivost provodnika u kojem električna potencijalna razlika id 1 volta proizvodi struju jačine 1 amper;
hh) sivert (Sv): jedinica za ekvivalentnu dozu zračenja koja odgovara 1 džulu po kilogramu;
ii) steradijan (sr): prostorni ugao koji, imajući tjeme u središtu sfere, odsjeca na površi te sfere površinu jednaku površini kvadrata čije su stranice dužinom jednake poluprečniku sfere;
jj) tesla (T): gustoća magnetnog fluksa koji daje magnetni fluks od 1 vebera po kvadratnom metru;
kk) tona (t): masa jednaka 1000 kilograma;
ll) volt (V): jedinica električne potencijalne razlike i elektromotorne sile koja predstavlja razliku između dviju tačaka provodnika kroz koji prolazi stalna struja od 1 ampera, kada je snaga rasuta između tih dviju tačaka jednaka 1 vatu;
mm) vat (W): snaga koja za jednu sekundu izvrši rad od 1 džula;
nn) veber (Wb): magnetni fluks koji, kada prolazi kroz kolo od jednog jedinog zavojka, a koji je takav da njegovim jednolikim smanjivanjem i dovođenjem na nulu tokom 1 sekunde, proizvede u kolu elektromotornu silu od 1 Volt.
Član 4.
(Usklađenost)
Ovaj Pravilnik je u skladu sa međunarodnim standardima i preporučenom praksom ICAO-a sadržanim u Aneksu 5 Čikaške konvencije.
DIO ČETVRTI
PREDSTAVLJANJE DATUMA I VREMENA U NUMERIČKOM OBLIKU
Član 10.
(Predstavljanje datuma)
(1) Datum u numeričkom obliku se piše sljedećim redosljedom: godina; mjesec; dan. Elementi datuma su:
a) četiri cifre koje predstavljaju godinu, s tim što se cifre koje predstavljaju vijek mogu izostaviti ako neće izazvati konfuziju,
b) dvije cifre koje predstavljaju mjesec,
c) dvije cifre koje predstavljaju dan.
(2) Razdvajanje elemenata radi lakšeg vizuelnog uočavanja i razumijevanja, kao separator se koristi razmak ili crtica. Na primjer 22. novembar 1988 se može pisati u sljedećim oblicima:
a) 19881122
b) 1988-11-22 ili 88-11-22
c) 1988 11 22 ili 88 11 22
Član 11.
(Predstavljanje vremena)
(1) U predstavljanju vremena u numeričkom obliku koristi se redosljed sati-minuti-sekunde:
a) sati se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 23 u 24-časovnom sistemu računanja vremena, nakon kojih slijede minute i sekunde,
b) minute se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 59 nakon kojih, ukoliko je potrebno, slijede sekunde,
c) sekunde se predstavljaju dvjema ciframa od 00 do 59
(2) Ukoliko je neophodno, radi lakšeg razumijevanja i uočavanja, za razdvajanje sati, minuta i sekundi koristi se dvotačka. Npr. 4 sata, 33 minuta i 25 sekundi poslije podne se piše u sljedećem obliku:
163325 ili 16:33:25
(3) Kombinacija datuma i vremena se piše redosljedom godina-mjesec-dan-sat-minut-sekunda. Npr. 10 sati, 20 minuta i 16 sekundi prije podneva, 11 aprila 2010 godine se piše u sljedećem obliku:
20100411102016 ili u nekoj od kombinacija navedenih u članovima 10 i 11.
Član 12.
(Datumi prestanka korišćenja alternativnih jedinica)
Za nautičku milju i stopu još nije utvrđen datum prestanka korišćenja.
Član 13.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".