Službeni glasnik BiH, broj 78/17
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
JAVNO PREDUZEĆE "AUTOPUTEVI REPUBLIKE SRPSKE" D.O.O.
Članom 52. stav 1. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 52/05, 103/09 i 90/16), propisano je da zajmoprimac ili kreditna institucija, koja traži garanciju za zajam, sukladno sa ovim zakonom, podnosi zahtjev u pisanoj formi, uz obveznu dokumentaciju, sa dovoljno detalja, kako bi Ministarstvo moglo procijeniti financijsko stanje zajmoprimca i njegovu solventnost.
Članom 22. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS ("Službeni glasnik RS", broj 71/12 i 52/14), propisano je da se Republika Srpska može zaduživati uzimanjem kredita od međunarodnih financijskih institucija, vlada stranih zemalja i drugih inostranih kreditora, ukoliko za to postoji iskazan interes vlade, odnosno nadležnih ministarstva, općina, gradova, fondova socijalne sigurnosti, Investiciono razvojne banke i fondova, kojima ona upravlja, javnih preduzeća u Republici Srpskoj, uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, kada je u skladu Ustavu BiH, takva saglasnost potrebna.
1. Informacija o zajmoprimcu
Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" društvo sa ograničenom odgovornošću Banja Luka, osnovano je Odlukom Vlade Republike Srpske o osnivanju Javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske", broj 04/1-012-2323/06 od 10. 11. 2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 111/06), koja je izmijenjena Odlukom Vlade Republike Srpske o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske" broj 04/1-012-2323/06 od 10.11.2006. godine, broj 04/1-012-2-30/09 od 15.01.2009. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 05/09), te Odlukom o promjeni oblika organizovanja Javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske" Banja Luka broj 04/1-012-2-2859/11 od 15.12.2011. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 132/11).
Isto je registrovano kod Osnovnog suda u Banjoj Luci Rješenjem broj: 071-0-Reg-08-002643 od 28.01.2009. godine.
Članom 16. stav 5. Zakona o javnim cestama ("Službeni glasnik RS", broj 89/13), propisano je da upravljanje i povjeravanje poslova građenja, rekonstrukcije, rehabilitacije, održavanja i zaštite autocesta i brzih cesta vrši Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" društvo sa ograničenom odgovornošću Banja Luka.
Vlada Republike Srpske je na 117. sjednici, održanoj 23.3.2017. godine donijela Zaključak broj 04/1-012-2-732/17, kojim je precizirano da Vlada Republike Srpske daje saglasnost za pregovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za odobravanje kredita i to u iznosu od 70.000.000,00 eura, za izgradnju autoceste, odnosno realizaciju kapitalne investicije pod nazivom "Projekat izgradnje dijela Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica)".
Tačkom 3. navedenog Zaključka precizirano je da će se predmetni projekat financirati kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 70.000.000,00 eura, ukoliko ne budu operativna već odobrena grant sredstva WBIF-a, a u slučaju da budu operativna grant sredstva, isto kreditno zaduženje bi bilo manje za 14.000.000,00 eura i iznosilo bi 56.000.000,00 eura.
Istim Zaključkom određeno je da su navedena kreditna sredstva namijenjena za izgradnju dijela Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica), u dužini od oko 5,65 km a tačkom 6. navedenog Zaključka propisano je da će krajnji korisnik i dužnik po kreditu biti Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka.
U skladu sa navedenom Zaključku Vlade Republike Srpske, korisnik i investitor "Projekta izgradnje dijela Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica)" je Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka.
Kada je u pitanju financijska izdašnost za vraćanje kredita, korisnik kredita je izradio Studiju opravdanosti izgradnje autoceste Koridor Vc, Faza I, Projekat izgradnje dijela Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica) - FEASIBILITY STUDIA - koja dokazuje ekonomsku isplativost i mogućnost vraćanja kredita.
2. Informacija o kreditnoj instituciji
Davalac kredita je Evropska banka za obnovu i razvoj, s kojom su u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-732/17 od 23.3.2017. godine, Ministarstvo financija Republike Srpske, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske i Javno preduzeće "Autoputevi Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka, započeli saradnju, tj. pregovore oko odobravanja kredita za realizaciju Projekta.
Cjelokupna vrijednost projekta izgradnje autoceste na Koridoru V c FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica) je 70.000.000,00 eura.
Planirani izvor financiranja su kreditna sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj, te grant sredstva WBIF-a.
Plan je da se izgradnja financira sredstvima EBRD. Početni razgovori već su održani i EBRD je pokazala interes za financiranje ove dionice. Takođe, pored ovih sredstava, aplicirano je za grant sredstva iz WBIF-a. U slučaju odobrenja granta WBIF-a u iznosu od 20% kreditnog zaduženja, zaduženje bi bilo manje za 14.000.000,00 eura i iznosilo bi 56.000.000,00 eura.
Predloženi rok otplate je 15 godina, grejs period 3 godine, a isti je uračunat u rok otplate, kamatna stopa: šestomjesečni EURIBOR +1%, jednokratna provizija 1% i provizija na neiskorištena sredstva 0,5 %.
3. Informacija o projektu
Naziv projekta, koji se planira financirati kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj je "Projekat izgradnje dijela Koridora V c, FAZA I, dionica od Petlje 'Johovac' (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica)" u dužini od oko 5,65 km.
Trasa Koridora Vc kroz BiH je dužine oko 330 km, ide pravcem sjever – jug i podijeljena je na četiri dionice:
- Svilaj – Doboj Jug (dionica Koridora Vc, koja prolazi kroz RS)
- Doboj Jug - Sarajevo Jug
- Sarajevo Jug - Mostar Sjever
- Mostar Sjever - Ploče
Autocesta je projektovana s dva, razdjelnim pojasnom odvojena, kolovoza, koji će imati dvije vozne trake, širine po 3,75 m i jednu zaustavnu traku, širine 2,50 m i projektiran je za briznu Vc=120 km/h.
Izgradnja dijela Koridora Vc kroz Republiku Srpsku FAZA I u tehničkom i ekonomskom smislu bi obezbijedila kontinuitet izgradnje mreže autocesta, a u funckionalnom smislu, izgradnju dvije petlje. Prva petlja je Johovac (Tovira), kao spoj dvije autoceste: Banja Luka – Doboj i Koridora Vc, dok je druga petlja Rudanka (Kostajnica), kao izlaz s autoceste na magistralnu cestu M 17 Banja Luka – Doboj, čime bi izgrađene dionice autocesta postale funkcionalnije.
Kreditna sredstva namijenjena su za financiranje slijedećih komponenti:
- izgradnja glavne trase autoceste Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje "Johovac" (Tovira) do Petlje 'Rudanka' (Kostajnica)" u dužini od oko 5,65 km,
- usluge stručno-tehničkog nadzora na izvođenju građevinskih radova kod izgradnje autoceste Koridora Vc, FAZA I, dionica od Petlje "Johovac" (Tovira) do Petlje "Rudanka" (Kostajnica)
Cilj realizacije navedenog projekta je da se izgradnjom planirane autocestovne veze Banja Luka - Doboj, omogući poprečno povezivanje evropskog pravca E 661 (Gradiška - Banja Luka - Mrkonjić Grad - Livno - Split) i Koridora Vc (Šamac - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče), čime će se Republika Srpska uključiti u razvoj cestovne infrastrukture u BiH.
Šire gledano, izgradnja planirane ceste uklapa se u tendenciju osavremenjivanja evropskih cestovnih veza.
Takođe, transport se u smislu strateškog planiranja smatra osnovnim sistemom, kojim će se zadovoljiti potrebe građana, u smislu mobilnosti, te u isto vrijeme značajnim sredstvom za unapređenje i razvoj privrede, kao i društvene i teritorijalne kohezije. Panevropski koridori i oblasti definirani su na dvije Ministarske konferencije (ESMT na Kritu 1994. godine i u Helsinkiju 1997. godine). Cilj "HLG", koja je formirana 2004. godine, bio je da identifikuje podskup mreža, koje najbolje povezuju EU (TEN mrežu) sa njenim susjedima i dugoročno jačaju regionalne integracije.
Dio Transevropske mreže na teritoriju Republike Srpske je Koridor Vc, tj. njegov krak V c, Ploče - Budimpešta. Koridor V c je multimodalna poveznica Srednje i Južne Evrope i predstavlja izuzetnu vrijednost u smislu procesa privredne i saobraćajne integracije regije. Dio Koridora, koji prolazi kroz Republiku Srpsku, iznosi 46,6 kilometara.
Trasa na Koridoru Vc je uvrštena u TEN-T osnovnu mrežu, te pored cestovnog pravca, uključuje i paralelni pružni pravac, sve do luke Ploče, kao najznačajniju ulaznu tačku, po pitanju transporta dobara u ovoj regiji. Studija izvodljivosti urađena je 2006. godine za cijelu dionicu autoceste kroz BiH.
Funkcionalno, nova saobraćajnica će omogućiti kvalitetniju vezu zapadnih i istočnih dijelova Republike Srpske, kroz bolje uslove odvijanja saobraćaja. Izgradnjom nove saobraćajnice, biće omogućeno postizanje većih brzina, manja potrošnja goriva, kraće vrijeme putovanja, veći nivo sigurnosti u saobraćaju, aktiviranje svih potencijala i resursa u neposrednoj okolini ceste i u širem okružju, sa naglaskom na turističke potencijale. Pored toga, izgradnjom ovog saobraćajnog pravca, bit će omogućen uravnotežen razvoj područja i razmještaj stanovništva, razvoj mreže naselja i centara, podizanje kvaliteta života u drugim urbanim i seoskim sredinama.
Kada je u pitanju stepen pripremljenosti projektne dokumentacije za izgradnju autoceste Koridora Vc FAZA I, dionica od petlje Johovac (Tovira) do petlje Rudanka (Kostajnica), treba istaći da je za predmetni projekat zauzet stav da se u ovom trenutku, u skladu sa važećem Zakonom o uređenju prostora i građenju, stvoreni preduvjeti, kada je u pitanju projektna dokumentacija da se počne sa aktivnostima na izgradnji predmetne dionice autoceste.
Tačnije, Glavni projekti za sve tri LOT dionice autoceste Koridora V c su dostavljeni od strane Ministarstva komunikacija i transporta BiH 2011. godine. Takođe, planska dokumetnacija za sva tri LOT-a je završena, uključujući i dobijene lokacijske uvjete.
4. Informacija o podgaranciji
Budući da se zajmoprimac ne financira iz budžeta, podgarant u navedenom kreditnom sporazumu je Republika Srpska.