Službeni glasnik BiH, broj 23/15

Na osnovu člana IV. 4. e) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 70. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 24. jula 2014. godine, i na 2. sjednici Doma naroda, održanoj 5. marta 2015. godine, usvojila je


UPUTSTVO


O KORIŠTENJU RODNO OSJETLJIVOG JEZIKA U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BOSNE I HERCEGOVINE


Član 1.
(Predmet)

Uputstvom o korištenju rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Uputstvo) propisuje se korištenje rodno osjetljivog jezika prilikom:

a) izrade akta u kojem se odlučuje o pojedinačnim pravima;

b) navođenja funkcije, titule, zvanja ili zanimanja na službenom dopisu, vizitkarti, natpisu na kancelariji, iskaznici itd;

c) izrade i objavljivanja saopćenja za medije;

d) izmjene statičkog dijela zvanične veb-stranice.

Član 2.
(Opći principi)

(1) Rodno osjetljiv jezik je i jezičko i političko pitanje. Gramatički, bosanski, hrvatski i srpski jezik poznaju oblike za muški, ženski i srednji rod. Nijedan od gramatičkih rodova ne podrazumijeva u sebi sva tri roda. Neutralna je riječ 'osoba' koja se prеporučuje za upotrebu u sve tri norme (u srpskoj i bosanskoj uz riječ 'lice').

(2) U kontekstu političke korektnosti, koristiti muški rod za funkciju, titulu, zvanje ili zanimanje kada se odnosi na ženu smatra se diskriminacijom putem jezika u odnosu na spol. Uputstvo se zasniva na zakonskom okviru u Bosni i Hercegovini kojim se zabranjuje navedena diskriminacija: Zakonu o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09) i Zakonu o ravnopravnosti spolova ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03 i 102/09).

(3) Rodno osjetljiv jezik je važno društveno pitanje, a rodno osjetljiva upotreba jezika doprinosi većoj vidljivosti žene, njenog rada i ekonomske jednakosti koju je izborila na tržištu rada. Navika da se muški rod koristi kao generički rod otežava nastojanja da bh. društvo dosegne ravnopravnost proklamiranu zakonima i usvojenim konvencijama o ljudskim pravima.

Član 3.
(Izrada akta u kojem se odlučuje o pojedinačnim pravima)

U aktu u kojem se odlučuje o pojedinačnim pravima, koji je u vezi s radnopravnim statusom ili se odnosi na korištenje prava koja proizlaze iz radnopravnog statusa, koristi se ženski rod za naziv funkcije, titule, zvanja i zanimanja, kada se odnose na ženu, prema tabeli iz Aneksa II.

Član 4.
(Navođenje funkcije, titule, zvanja i zanimanja na službenom dopisu, vizitkarti, natpisu na kancelariji, iskaznici itd.)

Prilikom navođenja funkcije, titule, zvanja i zanimanja na službenom dopisu, vizitkarti, natpisu na kancelariji, iskaznici itd., kada se odnose na ženu, koristi se oblik ženskog roda iz tabele iz Aneksa II. Pri tome se vodi računa o poštivanju jezičke norme koju je član/članica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština BiH) i zaposlena osoba u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH odabralo, kao i o tome kako član/članica Parlamentarne skupštine BiH želi da se oslovljava.

Član 5.
(Izrada i objavljivanje saopćenja za medije)

(1) U saopćenjima za medije Parlamentarne skupštine BiH dosljedno se koristi rodno osjetljivi jezik. Primjeri su dati u Pojedinačnim uputama s primjerima, Aneks I.

(2) Upute iz stava (1) ovog člana primjenjuju se i na sve publikacije koje izdaje Parlamentarna skupština BiH.

Član 6.
(Izmjene statičkog dijela zvanične veb-stranice)

(1) Statički dio zvanične veb-stranice Parlamentarne skupštine BiH, koji se odnosi na funkciju, titulu, zvanje i zanimanje članice Parlamentarne skupštine BiH, kao i državne službenice i zaposlenice u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH mijenja se u skladu s aneksima I. i II.

(2) U skladu sa stavom (1) ovog člana potrebno je:

a) koristiti ženski rod za naziv funkcije, titule, zvanja i zanimanja koji stoje uz ime;

b) preimenovati nazive ureda ako ih vode žene;

c) podstranicu s kontaktima promijeniti u skladu s preporukama.

Član 7.
(Primjena)

Primjena Uputstva obavezujuća je za člana/članicu Parlamentarne skupštine BiH, kao i za zaposlene osobe u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH.

Član 8.
(Prijelazne odredbe)

Rok za primjenu Uputstva odredit će kolegiji oba doma, na osnovu plana koji će predložiti Kolegij Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH u roku od 30 dana od dana usvajanja Uputstva u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Član 9.
(Aneksi)

Sastavni dio Uputstva su:

a) Pojedinačne upute s primjerima (Aneks I.);

b) Tabela funkcija, titula, zvanja i zanimanja u Parlamentarnoj skupštini BiH i Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH (Aneks II.).

Član 10.
(Završne odredbe)

Uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 01,02-02-4-599/14
5. marta 2015. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Šefik Džaferović, s. r.


Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne kupštine BiH
Bariša Čolak, s. r.

Aneks I.


POJEDINAČNE UPUTE S PRIMJERIMA
Opće pravilo


Gramatičko pravilo o slaganju roda, broja i padeža pridjeva i imenica, odnosno roda i broja imenica i glagola u rečenici poštuje se u svim dokumentima na koje se Uputstvo odnosi.


Izrada akata u kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima


Ako je žena nositeljica neke funkcije, dosljedno koristiti ženski oblik u svim situacijama gdje se upućuje na nju:
- zamjenica predsjedavajućeg (ako predsjedava muškarac);
- zamjenik predsjedavajuće (ako predsjedava žena, a mijenja je muškarac),
- zamjenica predsjedavajuće (ako su obje žene) i sl.


Navođenje funkcije, titule, zvanja i zanimanja na službenom dopisu, vizitkarti, natpisu na kancelariji, iskaznici itd.


Ako kabinet vodi žena, treba stajati:
- Kabinet sekretarke Doma
- Kabinet predsjedavajuće Doma
- Kabinet zamjenice predsjedavajućeg Doma (ako predsjedava muškarac)
- Kabinet zamjenika predsjedavajuće Doma (ako predsjedava žena) i sl.


Izrada i objavljivanje saopćenja za medije


Slijede preporuke s primjerima iz prakse preuzetim s veb-stranice Parlamentarne skupštine BiH i prijedlozi za unapređenje.
1. Kada je nositeljica vijesti žena, upućivati na nju titulom i imenom i prezimenom:
- i kada je riječ o zvaničnoj tituli koja znači zvanje i zanimanje:
Komisija je usvojila i Informaciju sa sastanka sa specijalnom izvjestiteljicom UN-a za pitanja nasilja nad ženama i za njegove uzroke i posljedice Rashidom Manjoo.
- i kada je riječ o titulama koje ne znače zanimanje:
Članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Centralnoevropske inicijative (PSCEI) Danijela Martinović obratila se učesnicima zasjedanja Parlamentarnog komiteta PS Centralnoevropske inicijative koje se održava u Budimpešti.
Za narednu sjednicu odgođeno je donošenje konačne odluke u vezi s predstavkom na rad, pripadnice (a ne pripadnika) Granične policije BiH izvjestiteljice Hamide Karčić.
Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Azra Hadžiahmetović jedina se iz Bosne i Hercegovine kao panelistica (a ne jedini panelista) obratila na ekonomskoj konferenciji koja se pod nazivom "East forum Berlin" održava u Berlinu.
2. Kada je nositeljica vijesti žena i više puta se spominje u tekstu, varirati načine upućivanja:
- prvi put punim imenom i prezimenom i titulom:
U organizaciji Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Zajedničkog štaba OSBiH danas je u Sarajevu održana Peta godišnja konferencija iz oblasti upravljanja personalom za 2012. godinu. U radu konferencije učestvovali su predsjedavajuća Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Dušanka Majkić i parlamentarni vojni povjerenik BiH Boško Šiljegović.
- drugi put samo titulom i prezimenom:
Predsjedavajuća Majkić učesnike je upoznala s aktivnostima koje Zajednička komisija provodi u rješavanju aktuelnih problema u sektoru odbrane, a u skladu sa zaključcima konferencije "Odbrambeno-sigurnosni sektor u BiH - godinu dana poslije" koja je u novembru 2012. godine održana u Tesliću.
- preporučuje se izostavljanje subjekta kada se iz konteksta jasno zna o kome je riječ:
Istakla je (a ne Ona je istakla) da je pitanje smanjenja rizika od katastrofa u BiH prvorazredno pitanje od nivoa lokalne zajednice do entiteta, koji imaju ne samo ustavnu obavezu nego i odgovornost za funkcioniranje neophodnih mehanizama za suprotstavljanje rizicima od katastrofe.
- U kontekstu gdje bi se za muškarce stavilo samo prezime, zbog izbjegavanja ponavljanja, preporučuje se uz žensko prezime uvijek staviti ili ime ili gospođa. Prezime ne mijenjati kroz padeže i ne izvoditi pridjevski oblik iz prezimena:
Tokom konferencije Dušanka Majkić (a ne Majkićeva) održala je sastanak s Margaret Wahlstrom, specijalnom predstavnicom generalnog sekretara UN-a za smanjenje rizika od katastrofa. Također, gospođi Majkić danas je uručena zahvalnica za doprinos u pripremi za održavanje današnje konferencije.
3. Kada se govori o grupi žena, dosljedno koristiti ženski rod. Slijediti pravilo o slaganju subjekta i predikata u rodu i broju:
Predsjedavajući Niko Lozančić, prva zamjenica predsjedavajućeg Ismeta Dervoz i član Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zijad Jagodić razgovarali su danas s članicama Ženske romske mreže "Uspjeh" o unapređenju kvaliteta života za djevojčice i žene u BiH koje su u Parlamentarnoj skupštini boravile u okviru programa "Otvoreni parlament".
4. Kada se vijest odnosi na grupu ljudi u kojoj ima i muškaraca i žena, kreativno koristiti različite oblike.
- poštovati većinu:
(...) predlagači delagati Staša Košarac, Sulejman Tihić i delegatkinja Borjana Krišto, (...)
- uporedo staviti i muškarce i žene:
Povodom Dana zaštite ličnih podataka u BiH, predsjedavajuća Aleksandra Pandurević i članovi i članice Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Slavko Jovičić, Martin Raguž, Mladen Ivanković Lijanović, Nermina Kapetanović i Nermina Ćemalović posjetili su Agenciju za zaštitu ličnih podataka u BiH.


Izmjene statičkog dijela službene veb-stranice na sva tri jezika


Naziv ureda, kao i funkcije, titule, zvanja i zanimanja na statičkom dijelu veb-stranice mijenja se prema dolje navedenim primjerima. Za sve eventualne personalne promjene, kao i naredne sazive Parlamentarne skupštine BiH, primjenjuje se isti način izmjene prilikom izrade statičkog dijela veb-stranice.
Izmjene za stranicu na bosanskom jeziku
Dio web-stranice stranice "PREDSTAVNIČKI DOM" mijenja se na sljedeći način:
Stalne komisije
Ustavnopravna komisija
DRUGA ZAMJENICA
Aleksandra Pandurević
Ured sekretarke Komisije za vanjske poslove
sekretarka: Merdžana Iglica
Ured sekretarke Komisije za vanjsku trgovinu i carine
sekretarka: Emira Češljar
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova
PRVA ZAMJENICA
Ismeta Dervoz
DRUGA ZAMJENICA
Milica Marković
Stručna služba Predstavničkog doma (Isti tekst primijeniti i na podstranici Sekretarijata)
URED SEKRETARKE KOMISIJE ZA VANJSKE POSLOVE
Sekretarka: Merdžana Iglica
URED SEKRETARKE KOMISIJE ZA VANJSKU TRGOVINU I CARINE
Sekretarka: Emira Češljar
Dio veb-stranice stranice "DOM NARODA" mijenja se na sljedeći način:
Stalne komisije
Ustavnopravna komisija Doma naroda
DRUGA ZAMJENICA
Borjana Krišto
Stručna služba Doma naroda (Isti tekst primijeniti i na podstranici Sekretarijata)
Odjel za izradu i objavljivanje pravnih akata
Šefica Odjela: Mira Škrba-Tomić
Dio veb-stranice stranice "ZAJEDNIČKA TIJELA" mijenja se na sljedeći način:
Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine
PREDSJEDAVAJUĆA
Dušanka Majkić
PRVA ZAMJENICA
Borjana Krišto
Ured sekretarke Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine
sekretarka: Ljiljana Milićević
Ured sekretarke Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine
sekretarka: Muamera Numić
Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj
PREDSJEDAVAJUĆA
Danijela Martinović
Zajednička komisija za evropske integracije
PRVA ZAMJENICA
Vesna Krstović-Spremo
DRUGA ZAMJENICA
Borjana Krišto
Ured sekretarke Zajedničke komisije za evropske integracije
sekretarka: Vlatka Dangubić
Ured sekretarke Zajedničke komisije za administrativne poslove
sekretarka: Davorka Čaplinski
Zajednička komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku
PREDSJEDAVAJUĆA
Aleksandra Pandurević
PRVA ZAMJENICA
Nermina Kapetanović
Ured sekretarke Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku
sekretarka: Emina Jahić
Dio veb-stranice stranice "Sekretarijat" mijenja se na sljedeći način:
KABINET SEKRETARA ZAJEDNIČKE SLUŽBE
Pomoćnica sekretara: Mirha Isanović-Žiga
URED SEKRETARKE ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA ODBRANU I SIGURNOST BOSNE I HERCEGOVINE
Sekretarka: Ljiljana Milićević
URED SEKRETARKE ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA NADZOR NAD RADOM OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNE AGENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Sekretarka: Muamera Numić
URED SEKRETARKE ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA EVROPSKE INTEGRACIJE
Sekretarka: Vlatka Dangubić
URED SEKRETARKE ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA ADMINISTRATIVNE POSLOVE
Sekretarka: Davorka Čaplinski
URED SEKRETARKE ZAJEDNIČKE KOMISIJE ZA LJUDSKA PRAVA, PRAVA DJETETA, MLADE, IMIGRACIJU, IZBJEGLICE, AZIL I ETIKU
Sekretarka: Emina Jahić
Dio veb-stranice stranice "Druga parlamentarna tijela" mijenja se na sljedeći način:
Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH
Sekretarka: Alma Salkić-Mijić
Odbor za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH
PRVA ZAMJENICA
Amela Bašić
Sekretarka: Aida Kreho
Vijeće nacionalnih manjina BiH
PRVA ZAMJENICA
Marija Grbić
DRUGA ZAMJENICA
Vasilija Ibrahimagić
Dio veb-stranice stranice "SEKRETARIJAT" mijenja se na sljedeći način:
SEKTORI
INFORMACIONO-DOKUMENTACIONI SEKTOR
Rukovoditeljica Sektora: Lejla Tafro-Sefić
Odjel za dokumentaciju i informacije
Šefica Odjela: Sonja Vrcić
Odjel biblioteke
Šefica Odjela: Edina Fazlagić
Odjel za prevođenje i lektoriranje
Šefica Odjela: Lejla Nuhodžić
ISTRAŽIVAČKI SEKTOR
Rukovoditeljica Sektora: Sena Bajraktarević
SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
Rukovoditeljica Sektora: Edina Adilović
SEKTOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE I PROTOKOL
Rukovoditeljica Sektora: Mirsada Bukarić-Kovačević
Odjel za bilateralne odnose
Šefica Odjela: Jelena Rajaković
Odjel za protokol
Šefica Odjela: Jadranka Korać
SEKTOR ZA OPĆE POSLOVE
Rukovoditeljica Sektora: Mirjana Crnjak
Odjel za radne odnose
Šefica Odjela: Amila Tahirbegović
ZAKONODAVNO-PRAVNI SEKTOR
Rukovoditeljica Sektora: Mirjana Kutanjac
SEKTOR ZA DRUGA PARLAMENTARNA TIJELA
Rukovoditeljica Sektora: Ljerka Bojić
Dio veb-stranice stranice "Parlamentarna biblioteka" mijenja se na sljedeći način:
Šefica Odjela biblioteke:
Edina Fazlagić
Stručna saradnica - bibliotekarka - informatorica: Žaklina Andrijević-Karić
Stručna saradnica - bibliotekarka za stručnu obradu bibliotečke građe: Danka Stanišić
Rukovoditeljica Informaciono-dokumentacionog sektora: Lejla Tafro-Sefić
Dio veb-stranice stranice "MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI" mijenja se na sljedeći način:
PARLAMENTARNE DELEGACIJE
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope
Sekretarka Delegacije: Sevda Valjevčić (privremena sekretarka)
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE)
Sekretarka Delegacije: Jelena Rajaković
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Centralnoevropske inicijative (CEI)
Sekretarka Delegacije: Senaida Bešlagić
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Interparlamentarnoj uniji (IPU)
Sekretarka Delegacije: Marina Mijačević
Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana
Sekretarka Delegacije: Tea Mandilović
GRUPE PRIJATELJSTVA
Grupa za susjedne zemlje
Sekretarka Grupe: Jelena Rajaković
Grupa za zapadnu Evropu
DRUGA ZAMJENICA
Borjana Krišto
Grupa za srednju i istočnu Evropu
DRUGA ZAMJENICA
Nermina Kapetanović
Sekretarka Grupe: Marina Mijačević
Grupa za Aziju
Sekretarka Grupe: Milena Likokur
Grupa za Afriku i zemlje Bliskog istoka
Sekretarka Grupe: Senaida Bešlagić
Grupa za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Okeaniju i Japan
PRVA ZAMJENICA
Borjana Krišto
Sekretarka Grupe: Dženana Leper


Aneks II.


TABELA FUNKCIJA, TITULA, ZVANJA I ZANIMANJA U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BOSNE I HERCEGOVINE I SEKRETARIJATU PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE


Upotreba rodno osjetljivog jezika u tri službena jezika u Bosni i Hercegovini donekle se razlikuje.
Rječnici standardnog hrvatskog jezika sadrže oblike za zvanja i zanimanja u ženskom rodu, što je dalo odličnu osnovu da se rodno osjetljiv govor primjenjuje u obrazovanju, zakonodavstvu i u medijima. Osim rječnika, i klasifikacija zanimanja i Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju Republike Hrvatske navode nazive i u muškom i u ženskom rodu, čime je rodno osjetljiva upotreba jezika normirana u hrvatskom standardu. 1
Kada je u pitanju srpski jezik, situacija je drugačija jer postoji jaka struja jezikoslovaca tradicionalista koji smatraju da je ženski rod sadržan u muškom. Promjene se, međutim, dešavaju vaninstitucionalno, radom nevladinih organizacija koje promoviraju rodnu ravnopravnost i u jeziku, ali i institucionalno. Primjer je Uputstvo za standardni i nediskriminativni govor i ponašanje Zaštitnika građana Republike Srbije 2 te različiti izvještaji i priručnici o provođenju i poštivanju rodne ravnopravnosti koji zagovaraju rodno osjetljiv jezik kao važan faktor vidljivosti ženskog rada u društvu. 3 Iako u rječnicima srpskog jezika možemo naći sekretarke, delegatkinje, referentkinje i dr., mnoge riječi ostaju bez potvrda, iako se koriste u govoru, a sve više i u medijima.
Rječnik bosanskoga jezika 4 iz 2010. godine bilježi oblike zvanja i zanimanja u ženskom rodu, čime se daje poticaj za upotrebu rodno osjetljivog jezika u javnoj i službenoj sferi. Nažalost, Klasifikacija zanimanja Federacije Bosne i Hercegovine 5 ima oblike za ženski rod samo za zanimanja koja su tradicionalno smatrana ženskim, kao što su čistačica, babica, medicinska sestra, gatara i sl., dok su zanimanja koja su viša na ljestvici društvene moći isključivo u muškom rodu: direktor, inžinjer, doktor itd. S druge strane, Klasifikacija zanimanja Republike Srpske 6 većinu zanimanja daje naporedo i u muškom i u ženskom rodu: službenici/službenice, ljekari/ljekarke, direktori/direktorke, oficiri/oficirke, arhitekti/arhitektkinje, tehničari/tehničarke itd.
U tabeli koja slijedi dati su oblici i u muškom i u ženskom rodu za funkcije, titule, zvanja i zanimanja koja se koriste u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kako bi se olakšala primjena rodno osjetljivog jezika.
U tabeli se, radi preglednosti, daju oblici kao što je:
Administrativno-tehnički saradnik u Kabinetu predsjedavajućeg/predsjedavajuće/ zamjenika/zamjenice predsjedavajućeg/predsjedavajuće Predstavničkog doma/Doma naroda.
Kosa crta bez razmaka znači i/ili: u Kabinetu predsjedavajućeg ili predsjedavajuće (zavisno ko trenutno obavlja tu funkciju), a kosa crta s razmacima znači 'odnosno': Predstavničkog doma odnosno Doma naroda (jer isto zanimanje postoji u oba doma).
Zvjezdica pored nekih oblika znači da riječ nema potvrdu u rječnicima standardnog jezika, ali da su svi prijedlozi već ovjereni u praksi bosanskog, hrvatskog ili srpskog jezika.
U Rječniku bosanskoga jezika nije zabilježen oblik sekretarka, nego sekretarica. S obzirom na to da je značenje riječi sekretarica do sada vezivano isključivo za osobu koja obavlja administrativne poslove, ovdje predlažemo par sekretar/sekretarka za rukovodeću funkciju u PSBiH, kako bi se označila (hijerarhijska) razlika kada osoba ženskog spola radi u administraciji (sekretarica) i kada ima političku odgovornost kroz rukovodeću funkciju (sekretarka) 7, što je u skladu s tvorbenim modelima bosanskog jezika. Također je prihvatljivo kandidirati riječi operaterka, predsjedavajuća i revizorka u javnom jeziku iako one nisu navedene u prvom izdanju Rječnika bosanskoga jezika. Ovi prijedlozi stručno su utemeljeni i ujedno doprinose unapređenju norme bosanskog jezika 8.
U rječnicima hrvatskog jezika nisu zabilježene riječi magistra, operatorka, informatorica i predsjedateljica. Riječi operatorka i informatorica, međutim, mogu se naći u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, 9 magistra u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stepenu, dok se u Hrvatskom saboru koristi oblik predsjedateljica za žene koje obavljaju tu funkciju.
U sva tri jezika pravi se razlika između zvanja bibliotekar i knjižničar, gdje je knjižničar osoba srednje, a bibliotekar osoba više stručne spreme. Takva značenja poznaje i Rječnik hrvatskoga jezika. 10
U Rečniku srpskoga jezika Matice srpske nema potvrda za administratorku, revizorku, poslanicu itd. Međutim, u tabelu su ti oblici ipak uvršteni onako kako su preuzeti iz knjige Rod i jezik 11 autorica Svenke Savić i dr. U rječničkom dodatku te knjige autorice su navele sve oblike za zanimanja i zvanja u ženskom obliku koje su prikupile u rječničkoj građi, medijima i putem upitnika koje su provodile. Oblike s najvišom učestalošću dale su na prvom mjestu, te ih u ovoj tabeli tako i preuzimamo.
S druge strane, za neka zvanja i zanimanja rječnici navode dva ili tri oblika. Tako su u srpskom jeziku mogući oblici doktorka/doktorica, profesorka/profesorica, rukovoditeljica/rukovoditeljka, magistarka/magistrica. U ovoj tabeli dati su oblici koji su u Rječniku Matice srpske navedeni na prvom mjestu, s napomenom da se ostavlja sloboda govornicima i govornicama da prema svom jezičkom osjećaju izaberu koji od navedena dva oblika će upotrebljavati.
Upotrebom u zvaničnoj komunikaciji sve riječi koje nedostaju u rječnicima u novim izdanjima zasigurno će naći svoje mjesto.


1 Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. "Narodne novine", br. 107/07 i 118/12. Dostupno na: http://www.nszssh.hr/pdf/zakon%20o%20akademskim%20titulama.pdfNacionalna klasifikacija zanimanja (2010). Državni zavod za statistiku, Vlada Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.hkdm.hr/?page=news,662

2 Uputstvo za standardni i nediskriminativni govor i ponašanje Zaštitnika građana Republike Srbije (2010). Dostupno na: http://www.inkluzija.gov.rs/?p=2513&lang=cs

3 Udruženje Jednake mogućnosti (2012). Smernice i kontrolne liste za donosioce odluka u vezi sa sprovođenjem i poštovanjem rodne ravnopravnosti. Beograd: Uprava za rodnu ravnopravnost Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike Republike Srbije. Dostupno na: http://www.gendernet.rs/files/Publikacije/Publikacije/URR-Odluke_Skica-5.pdfRodna ravnopravnost i diskriminacija na osnovu pola: Priručnik za zaposlene u instituciji Pokrajinskog ombudsmana i pokrajinskim organima uprave (2013). Uredila Danica Todorov. Novi Sad: Pokrajinski ombudsman. Dostupno na: http://rp.ombudsmanapv.org/attachments/article/40/prirucnik2013.pdf

4 Halilović, Senahid, Palić, Ismail i Šehović, Amela (2010). Rječnik bosanskoga jezika. Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

5 Klasifikacija zanimanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009). Federalni zavod za statistiku. Dostupno na http://www.fzs.ba/zanimanja.htm

6 Klasifikacija zanimanja Republike Srpske, "Službeni glasnik", broj 40/11.

7 Dva su načina kako riješiti problem kada je značenje riječi koja se izvodi već zauzeto. Prvo, proširiti značenje riječi i dozvoliti kontekstu da odredi koje značenje je u pitanju. Primjer, "Govornica ima riječ": "Izađite, molim vas, za govornicu". Drugo, iskoristiti tvorbene modele jezika i izvesti novi oblik. Upravo to predlažemo za slučaj sekretar/sekretarka. Tako izbjegavamo dosadašnje oponiranje po značenju sekretar – osoba, muškarac, koja ima moć i sekretarica – osoba koja obavlja administrativne poslove (za osobu, obično muškarca, koja ima moć). Vidjeti više: Čaušević, Jasmina i Zlotrg, Sandra (2011). Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Sarajevo: Udruženje "Lingvisti" i CIPS.

8 Recenzija dokumenta Opće upute o korištenju rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine s dodatkom Tabela funkcija, titula, zvanja i zanimanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Sekretarijatu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (bosanski jezik), prof. dr. Senahid Halilović

9 Nacionalna klasifikacija zanimanja (2010). Državni zavod za statistiku, Vlada Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.hkdm.hr/?page=news,662

10 Anić, V. (1998). Rječnik hrvatskoga jezika (3. izd.). Zagreb: Novi Liber.

11 Savić, Svenka, Čanak, Marijana, Mitro, Veronika i Štrasni, Gordana (2009). Rod i jezik. Novi Sad: Ženske studije i istraživanja i Futura publikacije.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!