Službeni glasnik BiH, broj 80/20
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj
U 2/20, odlučujući o zahtjevu
11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) alineja b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu:
Zlatko M. Knežević, predsjednik
Mato Tadić, potpredsjednik
Mirsad Ćeman, potpredsjednik
Margarita Caca-Nikolovska, potpredsjednica
Tudor Pantiru, sudija
Valerija Galić, sutkinja
Miodrag Simović, sudija
Seada Palavrić, sutkinja
Angelika Nussberger, sutkinja
na sjednici održanoj 26. novembra 2020. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odlučujući o zahtjevu
11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 9/18),
utvrđuje se da je član 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 9/18) u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) podnijelo je 26. februara 2020. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 9/18; u daljnjem tekstu: osporeni zakon) sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. stav (2) Pravila Ustavnog suda, od Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zatraženo je 3. marta 2020. godine da dostave odgovor na zahtjev.
3. Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dostavila je odgovor 28. maja 2020. godine, a Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma 14. maja 2020. godine.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
4. U kratkom obrazloženju podnositelji zahtjeva navode da je "prijedlog osporenog zakona usvojen 31. januara 2018. godine, 31 dan nakon što je predmetna zabrana stupila na snagu, a da je stupio na snagu 6. februara 2018. godine objavom u 'Službenom glasniku Bosne i Hercegovine' broj 9/18; [...] da je osporeni zakon usvojen protivno zakonu koji je na snazi, odnosno protivno zakonskoj odredbi koja je u tom trenutku bila na snazi; da je zabrana djelovala u periodu od 37 dana; da odluka o produženju rokova nije u skladu s prethodno usvojenim zakonom kojim je zabrana stupila na snagu 1. januara 2018. godine" [...]. Podnositelji zahtjeva smatraju da osporeni zakon "nije u skladu s principima zakonitosti, te da omogućava opću pravnu nesigurnost i nestabilnost, a koja podržava već prethodnu pravnu nesigurnost zbog neadekvatne primjene istog zakona zbog činjenice da ni na jednom nivou BiH nije sačinjen registar uzgajivača krznašica".
5. Podnositelji zahtjeva su predložili da se njihov zahtjev usvoji i utvrdi da osporeni zakon nije u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i da se osporeni zakon u cijelosti ukine.
b) Odgovor na zahtjev
6. Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je u odgovoru istakao da je jednoglasno odlučeno prepustiti Ustavnom sudu da donese odluku o zahtjevu.
7. Predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je istakla da je na sjednici održanoj 14. maja 2020. godine razmatran zahtjev za ocjenu ustavnosti, te je nakon rasprave jednoglasno konstatirano da je Parlamentarna skupština BiH u skladu sa svojim ovlaštenjima propisanim članom IV/4. Ustava Bosne i Hercegovine donijela osporeni zakon.
IV. Relevantni propisi
8.
Ustav Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
[...]
Član I
Bosna i Hercegovina
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
[...]
Član IV
Parlamentarna skupština
4. Ovlaštenja
Parlamentarna skupština je nadležna za:
a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu.
b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta.
Ustavni sud
Član VI/3.a)
3. Jurisdikcija
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
9.
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH" broj 25/09) u relevantnom dijelu glasi:
POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA VRIJEME DRŽANJA I UZGOJA
Član 4.
(Zaštita životinja pri držanju)
Posebno je zabranjeno:
[...]
bb) uzgajati životinje s ciljem proizvodnje krzna;
[...]
Član 43. stav (5)
(Rok za donošenje podzakonskih akata)
(5) Odredba iz člana 4. ovog zakona o zabrani uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna stupit će na snagu 2018. godine.
10.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH" broj 9/18) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
U članu 43. stav (5) broj "2018." zamjenjuje se brojem "2028."
Član 3.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
V. Dopustivost
11. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne Hercegovine.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
12. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je 11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, od ukupno 42 člana, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt (jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine) u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
13. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da je predmetni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. Pravila Ustavnog suda zbog kojeg zahtjev nije dopustiv.
VI. Meritum
14. Ustavni sud ukazuje da su podnositelji zahtjeva naveli kako član 2. osporenog zakona nije u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud podsjeća da je ovim članom Ustava Bosne i Hercegovine utvrđena jedna od jurisdikcija Ustavnog suda, pa je očigledno da nema osnova za ispitivanje ustavnosti osporenog zakona u odnosu na tu ustavnu odredbu.
15. Dalje, Ustavni sud podsjeća i da je članom 31. Pravila Ustavnog suda utvrđeno da "pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu/apelaciji". Dakle, u pravilu, Ustavni sud odlučuje samo o navodima, razlozima, argumentima, činjenicama itd. i povredama koje su iznesene u zahtjevu. Međutim, Ustavni sud je u svojoj praksi već dolazio do zaključka da u pojedinom slučaju, iako je striktno vezan za sadržaj zahtjeva u činjeničnom dijelu, nije striktno vezan i za pravnu kvalifikaciju iz zahtjeva, i to u slučaju ako se iz činjeničnog dijela zahtjeva može očigledno zaključiti da se on odnosi na neko drugo pitanje iz Ustava Bosne i Hercegovine, a po principu
iura novit curia (sud zna pravo; vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj
U 23/18 od 5. jula 2019. godine, tačka 17, dostupna na internetskoj stranici www.ustavnisud.ba).
16. Prema navedenom, imajući u vidu skromne činjenične navode iz zahtjeva, Ustavni sud će podneseni zahtjev ispitati u odnosu na princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
17. Pri tome, Ustavni sud prvo ukazuje na dosadašnju praksu u kojoj je dao tumačenje principa vladavine sadržanog u članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. U predmetu broj U 6/16 od 6. jula 2017. godine (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj
U 6/16 od 6. jula 2017. godine, tačka 21, dostupna na www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je tumačeći član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine istakao:
"(…) da zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava traže da pravna norma bude dostupna licima na koja se primjenjuje i da bude za njih predvidljiva, to jest dovoljno precizna da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze do stepena koji je razuman u datim okolnostima, kako bi se prema njima mogli ponašati. Kad se taj zahtjev ne poštuje, neodređene i neprecizne pravne norme otvaraju prostor arbitrarnom odlučivanju nadležnih tijela. U pravnom poretku zasnovanom na vladavini prava zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske posljedice trebaju biti izvjesne za one na koje će se zakon primjenjivati. (…)"
18. U odnosu na navode podnositelja zahtjeva da je odredba člana 2. osporenog zakona neustavna jer omogućava "opću pravnu nesigurnost i nestabilnost" i jer je donesena protivno odredbi koja je (u tom trenutku) bila na snazi, Ustavni sud naglašava da je Parlamentarna skupština BiH 26. februara 2009. godine donijela Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja kojim je u Poglavlju II – Zaštita životinja za vrijeme držanja i uzgoja, u članu 4 (Zaštita životinja za vrijeme držanja) propisano da je posebno zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna (član 4.bb). Međutim, djelovanje, odnosno stupanje na snagu ove odredbe je po samom zakonu odloženo, tako da je ona, prema odredbi člana 43. stav (5) tog zakona, stupila na snagu 2018. godine. Parlamentarna skupština BiH je zatim, na osnovu člana IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, na 5. hitnoj sjednici Doma naroda održanoj 22. decembra 2018. godine i na 56. sjednici Predstavničkog doma održanoj 31. januara 2019. godine usvojila osporeni zakon kojim je ponovno odloženo djelovanje navedene odredbe, odnosno stupanje na snagu.
19. Za Ustavni sud je nesumnjivo da ovakav način reguliranja jednog od pitanja iz oblasti zaštite i dobrobiti životinja spada u domen diskrecionog prava i obaveza zakonodavca, dodijeljenog Ustavom Bosne i Hercegovine. S druge strane, Ustavni sud smatra da je odredba člana 2. osporenog zakona u dovoljnoj mjeri predvidiva i precizna jer je stupanje na snagu jedne od zakonskih posljedica uspostavljene Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine prolongirano za tačno određeni period (umjesto 2018. godine, zabrana će stupiti na snagu 2028. godine). Stoga se ne može zaključiti da je odredba člana 2. osporenog zakona neprecizna, nejasna, niti da stvara mogućnost njenog različitog tumačenja i primjene, a što bi u suprotnom moglo dovesti u pitanje princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
20. U odnosu na navode podnositelja zahtjeva da član 2. osporenog zakona omogućava pravnu nesigurnost i nestabilnost zbog nedostatka evidencije, odnosno zbog nedostatka "registra uzgajivača krznašica", Ustavni sud, također, smatra da se zbog ovoga ne stvara nikakva mogućnost arbitrarnog tumačenja. Naime, potpuno je jasno da je Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009. godine utvrđena zabrana uzgoja životinja s ciljem proizvodnje krzna, ali je njeno djelovanje, odnosno stupanje na snagu prolongirano do 2018. godine, a osporenim zakonom je ponovno prolongirano djelovanje, odnosno stupanje na snagu ove zabrane do 2028. godine. Iz navedenog nesporno proizlazi zaključak da član 2. osporenog zakona ne dovodi u pitanje princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
VII. Zaključak
21. Ustavni sud je zaključio da je navedena odredba člana 2. osporenog zakona, kojom je ponovno odloženo djelovanje, odnosno stupanje na snagu zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, "dostupna svima na koje se primjenjuje i da je za njih predvidljiva, to jest dovoljno precizna da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze do stepena koji je razuman u datim okolnostima, kako bi se prema njima mogli ponašati". Dakle, navedena odredba je u skladu s principom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
22. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
23. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.