Službeni glasnik BiH, broj 70/19

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 176. sjednici, održanoj 05.08.2019. godine, donijelo je


ODLUKU


O USVAJANJU STRATEGIJE PROTIVMINSKOG DJELOVANJA BOSNE I HERCEGOVINE 2018. - 2025. GODINE


Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom odlukom usvaja se Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine i ista čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.
(Praćenje, realizacija i izvještavanje)

(1) Za praćenje i realizaciju Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.

(2) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini će jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018. - 2025. godine.

Član 3.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 121/19
05. augusta 2019. godine
Sarajevo


Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.




Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025



Lista skraćenica


APMBC

Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju

PP

Protivpješadijski

PT

Protivtenkovski

BHMAC

Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini

BiH

Bosna i Hercegovina

CCM

Konvencija o kasetnoj municiji

CCW

Konvencija o određenom konvencionalnom oružju

POPO

Potvrđena opasna površina

CPDBH

Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine

CRPD

Konvencija o osobama sa invaliditetom

EOD

Uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava

ESZR

Eksplozivna sredstva zaostala iz rata

EU

Evropska unija

EUFOR

Snage Evropske unije

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

GFAP

Opći okvirni sporazum za mir

GICHD

Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve

GPMD

Program rodne ravnopravnosti u protivminskom djelovanju

HI

Handicap International

IFOR

Snage za provođenje mira u BiH

IMAS

Međunarodni standardi za protivminske akcije

IM

Upravljanje informacijama

IEBL

Međuentitetska linija razgraničenja

LIS

Istraživanje uticaja mina

MCP

Ministarstvo civilnih poslova BiH

MO

Ministarstvo odbrane BiH

MLJPI

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Mjere UM

Mjere upozoravanja na mine

NVO

Nevladina organizacija

NMAS

Standardi za protivminske akcije BiH

NPA

Norveška narodna pomoć

NTI

Netehničko izviđanje

PIC

Vijeće za provođenje mira

PWD

Osobe sa invaliditetom

RS

Republika Srpska

SADD

Podaci razvrstani po spolu i dobi

SOPO

Sumnjiva opasna površina

SOP

Standardne operativne procedure

TI

Tehničko izviđanje

UN

Ujedinjene nacije

UNDP

Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNMAC

Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija

VA

Pomoć žrtvama

 


Sažetak


Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Herzegovine za period 2018.-2025. Krajnje stanje kao rezultat Strategije su izvršene obaveze BiH u pogledu izviđanja i čišćenja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju.


Vizija


Bosna i Hercegovina bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe obavljati aktivnosti neophodne za život bez opasnosti po vlastitu sigurnost i u kojoj će žrtve mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata biti integrirane u društvo i u potpunosti uživati svoja prava.


Misija


Razviti efikasan i djelotvoran program protivminskog djelovanja BiH koji će omogućiti sigurno korištenje zemljišta i zadovoljiti potrebe ugroženih zajednica putem dobro koordiniranih i djelotvorno izdanih zadataka za izviđanje i čišćenje, te putem mjera upozoravanja na mine i pružanja pomoći žrtvama mina/ESZR.


Strateški ciljevi


Strategija predviđa pet strateških ciljeva; za svaki strateški cilj je postavljeno nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja kao indikatora ostvarenja operativnih ciljeva.
1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu i razmjenu relevantnih informacija, kao i njihovo korištenje za efikasno i djelotvorno planiranje, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
2. Program protivminskog djelovanja BiH je promoviran u zemlji i na međunarodnom nivou da bi se povećala njegova vidljivost i unaprijedili odgovornost, predanost i podrška države.
3. Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR je preciziran i potvrđen; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje.
4. Sigurno ponašanje se promovira kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti da bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti neophodne za život.
5. Sve žrtve mina/ESZR sudjeluju u društvu na jednakim osnovama sa drugima; njihove potrebe su identificirane i zadovoljene, a njihove egzistencijalne prilike unaprijeđene kroz pomoć utemeljenu na pravima i koja uvažava različitosti.
Da bi osigurala da BiH blagovremeno ispunjava svoje obaveze u pogledu čišćenja mina/ESZR, država će blagovremeno poduzeti mjere i aktivnosti na produženju roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina, prema članu 5. Otavske konvencije i osigurati poštivanje i primjenu novo usvojenih standarda za protivminske akcije i standardnih operativnih procedura BiH. Osim toga, BiH će osigurati potpuno provođenje procesa vraćanja površina na upotrebu, što će rezultirati djelotvornijim operacijama izviđanja i čišćenja. Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine se obavezuje da će voditi računa da se kroz kvalitetno upravljanje informacijama prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i razmjenjuju sve relevantne informacije te da se koriste u svrhu efikasnog i djelotvornog planiranja, određivanja prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
U svemu tome, princip održivosti je od ključnog značaja; on je posebno bitan za operativne ciljeve koji se odnose na upozoravanje na mine i pomoć žrtvama mina/ESZR, kao i za integraciju mjera upozoravanja na mine u obrazovne sisteme i pomoći žrtvama mina/ESZR u šire mehanizme zaštite osoba sa invaliditetom, zdravstvene i druge zaštite, uviđajući da će se te aktivnosti nastaviti i nakon što budu ispunjene obaveze čišćenja mina/ ESZR u skladu sa dvije gore pomenute Konvencije.
BiH će promovirati svoj program protivminskog djelovanja u zemlji i na međunarodnom nivou, nastojeći da unaprijedi transparentnost i vidljivost programa i promovirat će veću odgovornost, predanost i podršku države (uključujući i finansijsku podršku). Izradit će plan prikupljanja finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja, sa jasno preciziranim iznosima planiranim na godišnjem nivou. Izradit će akcione planove za realizaciju strateških ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji, sa procjenom potrebnih finansijskih sredstava, čime će se olakšati provođenje same Strategije. Realizacija Strategije će se kontinuirano pratiti i revidirati da bi se osigurala njena kontinuirana relevantnost, da bi se omogućilo identificiranje prednosti i nedostataka programa i da bi se omogućilo BHMAC-u i partnerima da rješavaju probleme, unaprijede učinak, nadograde ostvareni uspjeh i prilagode Strategiju promjenjivim okolnostima.


Uvod


Strategija protivminskog djelovanja BiH (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2018.-2025. Strategija sadrži sljedeće ključne dijelove: sažet prikaz uzroka i obima problema mina/ESZR, sažet prikaz ključnih humanitarnih, socio-ekonomskih i ekoloških uticaja mina/ESZR; opis kapaciteta i glavnih nosilaca aktivnosti; i kratak prikaz ključnih postignuća. Također su kratko obrađene i određene prednosti i nedostaci programa, kao i mogućnosti, prijetnje i rizici.
Nakon toga su obrađeni aspekti roda i različitosti u protivminskim akcijama i povezanost između protivminskog djelovanja i razvoja kao područja od strateškog značaja za program protivminskog djelovanja. Vizija i misija Strategije su definirane prije definicije pet strateških ciljeva i pratećih operativnih ciljeva, polazišta, ciljanih stanja i pokazatelja. Strategija se ukratko osvrće i na upravljanje preostalom kontaminacijom i završava ključnim obavezama u pogledu praćenja, evaluacije i revidiranja Strategije.
BiH je izuzetno zahvalna svim donatorima koji su godinama velikodušno podržavali program protivminskog djelovanja, među njima Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Njemačkoj, Norveškoj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Kanadi, Sloveniji, Japanu, Republici Češkoj, Turskoj, Italiji, Irskoj, Evropskoj uniji (EU) i Razvojnom programu Ujedinjenih nacija (UNDP).


Metodologija


U skladu sa međunarodnom dobrom praksom, Strategija je urađena kroz participatoran proces koji je obuhvatio cijeli niz domaćih i međunarodnih aktera. Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve (GICHD) je u direktnoj saradnji sa BHMAC-om pomogao i podržao cjelokupan proces.
BHMAC i GICHD su organizirali i držali prvu radionicu za izradu strategije BiH u Sarajevu u novembru 2016. godine, na kojoj su sudjelovali svi relevantni akteri. Osnovni ciljevi ove radionice su bili:
1. Precizirati obim, prirodu i uticaj problema mina
2. Identificirati ključne prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje vezane za program protivminskog djelovanja
3. Precizirati glavne nosioce aktivnosti, njihove uloge, uticaj, kapacitete i ograničenja
4. Precizirati i usaglasati viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja
5. Definirati željene rezultate programa protivminskog djelovanja
6. Objasniti način na koji će se postići rezultati
Uvidjevši potrebu za nastavkom konsultacija, BHMAC i GICHD su u februaru 2017. godine organizirali radne sesije po grupama za svaki od četiri strateška cilja. Relevantni akteri su na sesijama razmatrali predstavljeni nacrt strateških i operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja. Nakon toga je izrađen strateški dokument i dostavljen svim akterima na komentar prije dostavljanja dokumenta Vijeću/Savjetu ministara BiH na usvajanje. Program radionice strateškog planiranja je priložen u Dodatku I, a lista učesnika u Dodatku II.


Kontekst zemlje


BiH je smještena u regiji Zapadnog Balkana i ima oko 3,8 miliona stanovnika. Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, sa Srbijom na istoku, Crnom Gorom na jugu i izlazi na Jadransko more u dužini od oko 20 km. Što se tiče zdravstva, obrazovanja i prihoda, BiH je rangirana na 81. mjestu od 188 zemalja prema indeksu humanog razvoja Ujedinjenih nacija (UN) za 2016. godinu. 1 Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika u BiH u 2016. godini je iznosio 10.091 američkih dolara. 2
BiH je izuzetno kontaminirana protivpješadijskim kopnenim minama, kao i kasetnom municijom, 3 preostalim prije svega iz sukoba od 1992. do 1995. godine povezanim sa raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Većina minskih polja je locirana duž međuentitetske linije razgraničenja/zone razdvajanja 4, dva političkom odlukom formirana entiteta BiH: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS). Općim okvirnim sporazumom za mir, poznatim kao "Daytonski mirovnih sporazum", okončan je rat u decembru 1995. godine. Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir predstavlja novi Ustav BiH kojim je potvrđen kontinuitet države na čijem čelu se nalazi Predsjedništvo koje se sastoji od tri člana (Bošnjak, Hrvat i Srbin), dok je Vijeće ministara nadležno za "zajedničke instutucije". Priznate su i dvije "entitetske vlade". Svaki entitet ima svoj ustav, ali su oni asimetrični: prema Ustavu RS-a, vlast u RS-u je centralizirana sa vladom na entitetskom nivou, dok su opštine odgovorne za pružanje usluga na lokalnom nivou. Za razliku od RS-a, Ustavom FBiH su date znatne nadležnosti kantonima i opštinama. Osim toga, Brčko Distrikt je uspostavljen kroz arbitražni postupak kojeg je pokrenuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Vlast BiH je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Parlamentarna skupština BiH je zakonodavno tijelo koje se sastoji od Doma naroda i Zastupničkog doma. Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana koji predstavljaju tri naroda u BiH (Bošnjak, Hrvat, Srbin) i koji se na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rotiraju svakih osam mjeseci. Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH bira Predsjedništvo, a imenuje ga Parlamentarna skupština BiH. Vijeće ministara je izvršni organ sa mandatom od četiri godine. 5


Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije


Na osnovu informacija zaraćenih strana, prema prvim procjenama BiH, površina kontaminirana minama/ESZR se prostirala na 4.200 km² (8,2 posto ukupne teritorije BiH), a broj minskih polja je iznosio 19.057. 6 Handicap International (HI) je proveo Istraživanje uticaja mina u BiH u periodu 2002.-2003. i identificirao 1.480 zajednica pod uticajem mina. Opštom procjenom minske situacije u BiH 2015. godine je identificirano 1.369 ugroženih zajednica pod uticajem mina/ESZR sa ukupno 517.000 ugroženih stanovnika ili oko 14% od ukupnog broja stanovnika BiH. Od ukupnog broja ugroženih zajednica, 111 ili 18%, je kategorizirano kao zajednice pod visokim uticajem. Opštom procjenom iz 2015. godine je identificirano 60 zajednica kontaminiranih kasetnom municijom, od čega 50% zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama/ ESZR i kasetnom municijom.
Kriterij za određivanje nivoa uticaja mina/ESZR na zajednicu je izračunat na osnovu omjera procijenjenog broja stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, veličine sumnjive opasne površine, kao i veličine površine ugrožene zajednice.
Većina zajednica čija je površina kontaminirana minama/ESZR nalazi se u ruralnim područjima. BHMAC procjenjuje da stanovništvo u urbanim sredinama ima relativno siguran ekonomski i socijalni život u poređenju sa ruralnim stanovništvom koje ekonomski zavisi od pristupa zemljištu koje može biti kontaminirano minama/ESZR. Analiza nesreća izazvanih minama u BiH pokazuje da su osobe koje su više ekonomski ugrožene više izložene kontaminaciji minama/ESZR, s obzirom da često svjesno ulaze u kontaminirana područja radi egzistencijalnih potreba.
Preostale sumnjive površine na mine/ESZR, prema podacima od maja 2017. godine, procijenjene su na 1.091 km², od čega je oko 60 % površine šumsko zemljište.
Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR u BiH pokazuje da su obrasci nastanka nesreća uveliko sezonske prirode, sa najvećim brojem nesreća u jesen i proljeće kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta. Drugi najveći uzrok nesreća je sakupljanje sekundarnih sirovina od ekonomske vrijednosti.
Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR pokazuje visoko rodno određen obrazac u kojem punoljetni muškarci konsistentno predstavljaju najugroženiju skupinu kao direktne žrtve. U periodu 1992.-2016. u BiH je evidentirano ukupno 8.802 žrtve mina/ESZR, pri čemu na punoljetne muškarce otpada 78% svih poznatih žrtava. Najveći broj smrtnih slučajeva je prouzrokovan eksplozijom protivpješadijske rasprskavajuće odskočne mine jugoslovenske proizvodnje, PROM-1. 7
U toku rata (1992.–1995.) u BiH je registrirano ukupno 7.000 žrtava mina/ESZR, od čega 945 punoljetnih ženskih osoba, 98 maloljetnih ženskih osoba, 402 maloljetna muškarca, 5.468 punoljetnih muškaraca, 17 ženskih i 70 muških osoba nepoznate dobi.
U toku poslijeratnog perioda (1996.-2016.) u BiH su registrirane ukupno 1.802 žrtve mina/ESZR, od čega 139 punoljetnih ženskih osoba, 22 maloljetne ženske osobe, 227 maloljetnih muškaraca, 1.353 punoljetna muškarca, 6 ženskih i 55 muških osoba nepoznate dobi. Punoljetni muškarci i dalje predstavljaju najbrojniju skupinu s obzirom da čine 75% svih registriranih žrtava. Grafikon u daljem tekstu prikazuje naglo smanjenje broja žrtava u godinama nakon završetka rata, sa 508 žrtava na vrhu krivulje u 1996. godini (podaci razvrstani po spolu i dobi nisu na raspolaganju) na ukupno 8 žrtava 2016. godine (sedam punoljetnih i jedan maloljetni muškarac). Godine 2008. je došlo do neobjašnjenog povećanja žrtava mina, te ponovo 2016. godine, kada je bilo 16 žrtava muškog spola, u poređenju sa dvije žrtve muškog spola u 2015. godini. 8 Analiza podataka o žrtvama mina koju je proveo BHMAC pokazuje da se velika većina nesreća dešava kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja radi egzistencijalnih potreba. Iako je važno uočiti da odrasli muškarci čine veliku većinu žrtava mina/ESZR, vrlo je bitno znati da kada god se dogodi nesreća u kojoj smrtno strada ili zadobije teške povrede hranitelj porodice, drugi članovi porodice (koji se ponekad nazivaju "indirektnim žrtvama") su generalno u velikoj mjeri ugroženi s obzirom da se odgovornost za zaradu i staranje o porodici često uveliko mijenja. Također je bitno shvatiti i psihološke i psiho-socijalne posljedice po preživjele žrtve mina i ugrožene članove porodica i voditi računa da su njihove potrebe u tom smislu obuhvaćene uslugama pomoći žrtvama mina.
slika str. 7


Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja BiH


Protivminske akcije su u BiH počele ubrzo nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine kada je Daytonski mirovni sporazum 9 stupio na snagu, kojim su okončane troipogodišnje intenzivne borbe. U skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, raspoređene su multilateralne vojne snage - Snage za provođenje mira (IFOR) 10 - primarno sa vojnim mandatom (sekundarna odgovornost snaga se odnosila na praćenje operacija čišćenja kopnenih mina koje su provodile entitetske vojske). Na samom početku su mnogobrojni nosioci aktivnosti bili uključeni u veliki broj inicijativa, uključujući i deminiranje koje su u određenoj mjeri provodile tri entitetske vojske pod nadzorom IFOR-a. Zbog straha od rasprostranjene kontaminacije minama/ESZR, a svjesno ograničenosti sredstava iz domaćih izvora, potrebnih za rješavanje ovog problema, Vijeće ministara BiH je od Ujedinjenih nacija (UN) zatražilo pomoć u aktivnostima deminiranja. Tako je u Sarajevu 1996. godine formiran Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija (UNMAC), koji je bio nadležan za koordiniranje procesa protivminskog djelovanja.
Američko Ministarstvo inostranih poslova (State Department) je angažiralo kompaniju RONCO kao podršku UNMAC-u u uspostavi tri regionalna centra, obuci deminera i uvođenju pasa za otkrivanje mina i eksploziva. Norveška narodna pomoć (NPA) je također uspostavila obiman program deminiranja i obezbijedila obuku.
1997. godine Evropska komisija je obezbijedila opremu i obuku za deminere i timove za uništavanje eksplozivnih sredstava (EOD timove), dok je Vojska SAD-a provela obuku na temu humanitarnog deminiranja za pripadnike entitetskih vojski. Razne aktivnosti su dovele do brzog povećanja broja obučenih humanitarnih deminera. Dok početkom 1996. godine nije postojao niti jedan deminer, do kraja 1998. godine, kada su većinu osnovih obuka provodile entitetske vojske, bilo je preko 1.200 deminera sa osnovnim kvalifikacijama. Veliki broj međunarodnih donatora i agencija je promovirao ideju uspostavljanja tržišta za deminiranje; 1996. godine je Svjetska banka pokrenula interventni projekat čišćenja mina u podršci komercijalnom deminiranju, a SAD je putem kompanije RONCO pružio pomoć u uspostavljanju tri bh. kompanije krajem 1996. godine.
Nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir, održana je Konferencija o provođenju mira u Londonu (u decembru 1995.), koja je rezultirala formiranjem Vijeća za provođenje mira (PIC) koje se sastoji od 55 zemalja i agencija. Krajem 1996. godine PIC je naglasio zahtjev nadležnih institucija BiH za:
1. Uspostavom državne institucije koja će kanalisati donatorska sredstva prema entitetskim centrima za uklanjanje mina
2. Vođenjem centralne baze podataka i mogućnošću mapiranja
3. Uvođenjem standarda za operacije čišćenja.
U skladu s tim, Vijeće ministara BiH je u januaru 1996. godine imenovalo tročlanu Komisiju za deminiranje u BiH. U oktobru 1997. godine je državna vlada potpisala sporazum sa Odborom donatora za formiranje Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) koji će preuzeti ulogu koordinatora od UNMAC-a. BHMAC je formiran 1998. godine; svi zaposleni u BHMAC-u od samog početka imaju status državnih službenika, a program je finansiran od strane međunarodnih donatora kroz koordinaciju Odbora donatora, uspostavljenu 1998. godine.
BHMAC ima sjedište u Sarajevu i dva entitetska ureda, Ured BHMAC Sarajevo i Kancelarija BHMAC Banja Luka, i osam regionalnih ureda. 11 Uredi u Sarajevu i Banjoj Luci obavljaju koordinaciju operacija osam regionalnih ureda sa fokusom na planiranje, izviđanje i osiguranje kvaliteta/kontrolu kvaliteta.


Zakon o deminiranju u BiH iz 2002. godine


U svrhu izvršenja dugoročnog zadatka deminiranja u Bosni i Hercegovini osnivana je Komisija za deminiranje u BiH u Bosni i Hercegovini u BiH, kao centralno tijelo za poslove deminiranja, koju odlukom osniva Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i utvrđuje njen djelokrug rada i način finansiranja. Komisija je u sastavu Ministarstva civilnih poslova i komunikacija i za svoj rad odgovara ovom ministarstvu. Komisija za deminiranje u BiH se sastoji od tri člana imenovana iz tri konstitutivna naroda u BiH, iz reda zaposlenih u tri ministarsva na nivou BiH: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane BiH. Tri predstavnika imaju različite nadležnosti u svojim ministarstvima i kao članovi Komisije za deminiranje u BiH sastaju se povremeno. 12 Nadležnosti Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine, su pobrojane u Dodatku III.
Postupak izmjena i dopuna Zakona o deminiranju, počeo je krajem 2016. godine kroz Radnu grupu Savjeta ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 70/16). Radna grupa je osnovana kao privremeno radno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U Radnu grupu imenovani su predstavnici nadležnih državnih i entitetskih institucija, i to: Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini, Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite (Republika Srpska). Radna grupa je imala zadatak da sačini nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini. Na prijedlog Radne grupe, Vijeće ministara BiH je na 120. sjednici, održanoj 09.11.2017. godine, utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini.


Strategije protivminskog djelovanja BiH


Prva Strategija protivminskog djelovanja BiH pokrivala je period 2002.-2009. Prilikom prve revizije Strategije zaključeno je da su strateški ciljevi preoptimistični i predložen je realniji cilj: "zemlja bez uticaja mina do 2009.". Međutim, ubrzo je postalo očigledno da ni ovaj cilj nije realan i da BiH treba podnijeti zahtjev za produženje roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina, prema članu 5. Otavske konvencije. Zbog toga je izrada druge strategije protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019. bila povezana sa prvim zahtjevom za produženje roka prema članu 5. Otavske konvencije. Vijeće ministara BiH je 2008. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja BiH za period 2009.-2019.
BHMAC je proveo prvu od tri planirane revizije Strategije 2012. i 2013. godine (druge dvije revizije su trebale biti provedene u 2015. odnosno 2017. godini). Tokom revizije provedene 2012. godine, utvrđen je nedostatak finansijskih sredstava kao jedan od glavnih razloga za spor napredak BiH ka ostvarenju svojih strateških ciljeva u segmentu čišćenja. Zaključci revizije iz 2012. godine su dostavljeni Komisiji za deminiranje u BiH u martu 2013. godine, ali ih Vijeće ministara BiH nije nikad zvanično usvojilo. Komisija za deminiranje u BiH je u martu 2016. godine prihvatila rezultate druge revizije iz 2015. godine, s tim da ih Vijeće ministara BiH nije usvojilo. Donošenjem ove Strategijom prestaje važiti Strategija za period 2009.-2019.


Kontinuirano unapređenje


Program protivminskog djelovanja BiH je jedan od vremenski najdužih programa na svijetu i od svog osnivanja 1997. godine je objedinio značajna domaća iskustva i stručnost. Kroz program su ostvarena značajna dostignuća u pogledu vraćanja sigurnih površina kroz operacije tehničkog izviđanja i čišćenja i drastično je smanjen broj nesreća izazvanih minama/ESZR.
Međutim, nije tajna da je program nailazio na izazove koji su u ozbiljnoj mjeri naškodili njegovom ugledu, kako u međunarodnoj zajednici tako i u BiH. Preduzeti su konkretni koraci ka rješavanju određenog broja izazova i nastojanja su uložena u izradu izmijena i dopuna Zakona o deminiranju iz 2002. godine, revidiranje standarda i ažuriranje standardnih operativnih procedura (SOP), što znači da je program protivminskog djelovanja u dobroj poziciji da povrati povjerenje donatora i da u značajnoj mjeri unaprijedi učinak programa.
Program protivminskog djelovanja BiH je posvećen upravljanju kvalitetom 13 i principu kontinuiranog unapređenja i njime će se nastojati rješavati problemi na konstruktivan i transparentan način te pronaći najadekvatnija rješenja.
Dok je u proteklih nekoliko godina provedeno nekoliko procjena i evaluacija programa protivminskog djelovanja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je putem Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine provela prvu reviziju programa protivminskog djelovanja u oktobru 2016. godine. Na kraju revizije je sačinjen Izvještaj revizije učinka: Efikasnost sistema deminiranja u Bosni i Hercegovini. 14 U Izvještaju o reviziji je naglašeno nekoliko ozbiljnih izazova i predstavljeno je nekoliko nalaza revizije koji se odnose na efikasnost i djelotvornost. Programom protivminskog djelovanja BiH rješavaju se ovi izazovi u interesu promoviranja djelotvornijeg i efikasnijeg programa protivminskog djelovanja.


Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija


BiH je ugovorna strana nekoliko međunarodnih konvencija i obevazala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. To su: Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, Konvencija o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije, Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja i Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. BiH se obavezala da će provesti Akcioni plan iz Maputa za provedbu obaveza iz Otavske konvencije i Akcioni plan iz Dubrovnika za provedbu obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji. Relevantne mjere iz ovih akcionih planova se spominju u cijeloj Strategiji.


Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju


Nakon što je BiH ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju 1998. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 1999. godine, čime je 1. mart 2009. godine odredila kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti. U svom prvom izvještaju u skladu sa članom 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) koji je dostavila u februaru 2000. godine, BiH je izvijestila da je do novembra 1999. godine završila uništavanje svih zaliha protivpješadijskih mina u svom vlasništvu ili posjedu ili u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom.
BiH je u martu 2008. godine dostavila prvi zahtjev za produženje ovog roka; zahtjev BiH je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije i 1. mart 2019. godine je određen kao novi rok. Prema članu 5. Konvencije (i u skladu sa produženjem roka za deset godina koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), BiH je obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine. Međutim, jasno je da BiH nije u poziciji da do tog roka ispuni svoje obaveze prema članu 5. BiH će izraditi novi zahtjev za produženje roka i osigurati da je na vrijeme podnesen Komitetu za implementaciju člana 5, najkasnije do 31. marta 2018. godine.


Konvencija o kasetnoj municiji


Nakon što je Konvencija o kasetnoj municiji potpisana u decembru 2008. godine i ratificirana u septembru 2010. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 2011. godine. BiH je dostavila svoj prvi izvještaj prema članu 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) u avgustu 2011. godine i od tada dostavlja godišnje izvještaje u skladu sa obavezama iz Konvencije. Rok iz člana 4.(1) 15 Konvencije za BiH je 1. mart 2021. godine; ključni akteri vjeruju da je BiH u stanju ispuniti ovu obavezu do zadanog roka.


Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja


BiH je ratificirala Konvenciju o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja u septembru 1993. godine, a Izmijenjeni protokol II i Protokol V u septembru 2000. odnosno novembru 2007. godine. BiH je dostavila svoje godišnje izvještaje u skladu sa stavom 5. odluke o poštivanju, koja je usvojena na Trećoj preglednoj konferenciji, 2012. godine i zatim 2015. i 2016. godine.


Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom


BiH je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola nakon što je Konvenciju potpisala 2009. godine i ratificirala je u martu 2010. godine. BiH je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u martu 2013. godine. 16 Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.


Program protivminskog djelovanja BiH: prednosti, nedostaci, mogućnosti i prijetnje


Na radionici strateškog planiranja za relevantne aktere, održanoj u novembru 2016. godine, te na sastancima potvrđivanja strateških ciljeva održanim u februaru 2017. godine, akteri su uradili niz analiza konteksta, uključujući i SWOT (prednosti, nedostaci, mogućnosti, prijetnje), PESTILE (politički,ekonomski, socio-kulturološki, tehnološki, zakonski i ekološki faktori) i analizu nosioca aktivnosti. Također su identificirali i određeni broj prednosti programa, kao i njegove mogućnosti; program može nadograđivati svoje prednosti kako bi riješio svoje nedostatke. Naprimjer, činjenica da je program domaći i da su u okviru njega objedinjena znatna domaća iskustva i stručnost predstavlja prednost koja će se nadograđivati da bi se podigla međunarodna i domaća svijest o problemu mina i postignućima programa u rješavanju ovog problema. Ova Strategija može također biti i moćan instrument kojim će se podići svijest o programu i mobilizirati finansijska sredstva s obzirom da su u njoj za međunarodne i domaće interesne strane jasno naglašene vizija i strateški i operativni ciljevi programa.
Najveća prijetnja i rizik za program odnose se na gubitak interesovanja donatora i smanjenu finansijsku podršku. Uviđajući da je kontinuirano finansiranje preduvjet za realizaciju svih strateških ciljeva i postizanje svih operativnih ciljeva, Strategija obuhvata i strateški cilj vezan za komunikacije i operativni cilj vezan za izradu plana mobilizacije finansijskih resursa sa godišnjim iznosima očekivanih sredstava i objašnjenjem načina na koje je moguće privući nove donatore.
Na radionici strateškog planiranja održanoj u novembru 2016. godine te na sesijama radnih grupa za potvrđivanje strateških ciljeva održanim u februaru 2017. godine, akteri su identificirali nekoliko pitanja koja imaju negativan uticaj na program te potencijalne rizike ubuduće; ključni su pobrojani u Dodatku IV. 17 Sva navedena pitanja su obuhvaćena strateškim i operativnim ciljevima i obavezama uz očekivanje da će se kroz realizaciju Strategije rješavati nedostaci i prijetnje na najbolji mogući način.


Strateški bitna međusektorska pitanja


Protivminsko djelovanje i održiv razvoj


Agenda 2030 sa 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva od početka 2016. godine oblikuje nastojanja u pravcu globalnog razvoja i izrade politika. 18 U središtu Agende je princip da održiv razvoj mora biti participatoran, inkluzivan, bez diskriminacije.
U toku faza oporavka i stabilizacije BiH nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine, protivminsko djelovanje je prirodno bilo usmjereno na trenutačne humanitarne ciljeve, kao i na smanjivanje broja nesreća izazvanih minama/ESZR, a ne na ciljeve sa težištem na razvoj. Kako se BiH kreće putem mira ka održivom razvoju, na protivminsko djelovanje je potrebno gledati kao na nešto što ne samo da uklanja opasnost kako bi se smanjio broj nesreća i strah, nego i kao na nešto što omogućava i ubrzava širi održiv razvoj.
BiH je predana ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i prepoznavanju i promoviranju veza između ciljeva održivog razvoja i protivminskog djelovanja. Izviđanje i čišćenje dijela kontaminiranih površina i nakon toga vraćanje sigurnih površina na upotrebu će biti tijesno povezano sa ciljevima održivog razvoja s obzirom da neka minska polja u BiH imaju socio-ekonomski, humanitarni, komercijalni i ekološki uticaj. Programom protivminskog djelovanja BiH će se nastojati bolje razumjeti uticaji i mogućnosti koje će donijeti čišćenje u smislu omogućavanja razvoja i doprinosa ispunjenju ciljeva održivog razvoja. BHMAC i organizacije uključene u protivminsko djelovanje će prikupljati, analizirati i dostavljati relevantne informacije, uključujući i povezivanje protivminskih akcija sa ciljevima održivog razvoja, kako bi podigli svijest o problemu mina i u zemlji i na međunarodnom planu i dali doprinos mobilizaciji finansijskih sredstava za program protivminskog djelovanja.
GICHD i UNDP su pokrenuli izradu studije 2017. godine u kojoj se istražuju veze između protivminskog djelovanja, održivog razvoja i 17 ciljeva održivog razvoja. U studiji su identificirane brojne veze između protivminskog djelovanja i nekoliko ciljeva održivog razvoja, od kojih su mnogi relevantni za program protivminskog djelovanja BiH.
Prema studiji, procesom vraćanja površina na upotrebu moguće je ukloniti blokade i omogućiti pristup cijelom nizu osnovnih socijalnih usluga, uključujući i zdravstvene usluge (cilj održivog razvoja 3), obrazovanje (cilj održivog razvoja 4) i snabdijevanje vodom i sanitarne usluge (cilj održivog razvoja 6). Također, pristupom ekonomskim i prirodnim resursima jača se egzistencija i gradi otpor bivših ugroženih zajednica, čime će se zajednice riješiti problema siromaštva i nesigurnosti prehrane (cilj održivog razvoja 1 i 2). Rodno osjetljivim protivminskim djelovanjem će se također promovirati veća rodna jednakost (cilj održivog razvoja 5) putem osnaživanja punoljetnih i maloljetnih ženskih osoba kroz njegovu pomoć, operacije i mogućnosti zaposlenja. Ekonomija može početi da raste, uz protivminsko djelovanje koje će nuditi pristojan rad i osnovne vještine relevantne za niz zvanja i sektora (cilj održivog razvoja 8), može se graditi infrastruktura (cilj održivog razvoja 9), a moderna energija može postati javno dobro za sve (cilj održivog razvoja 7). U urbanim post-ratnih sredinama, uklanjanje opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava je preduvjet za ponovnu izgradnju stambenog fonda ili transportne infrastrukture (cilj održivog razvoja 11). Kompletna lista potencijalnog doprinosa protivminskog djelovanja ostvarivanju ciljeva održivog razvoja se nalazi u Dodatku V.


slika str. 13


Rod i različitost


BiH uviđa da na punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe kontaminacija minama/ESZR može imati uticaj zbog njihovih uloga i odgovornosti te stoga mogu imati specifične i različite potrebe i prioritete. Stoga, protivminske aktivnosti i pomoć, posebno mjere upozoravanja na mine i pomoć žrtvama mina, trebaju odražavati različite potrebe raznih dobnih i spolnih grupa kroz ciljano planiranje da bi aktivnosti bile djelotvorne i bez diskriminacije, a da bi rezultati bili održivi.
Pod vodstvom BHMAC-a, relevantni akteri će uvrstiti pitanja roda i različitosti u sve faze planiranja, realizacije i praćenja svih protivminskih aktivnosti i osigurat će da se svi podaci o nesrećama izazvanim minama/ESZR prikupljaju i analiziraju na način da budu razvrstani po spolu i starosnoj dobi kako bi se omogućilo detaljno izvještavanje i djelotvorno usmjeravanje aktivnosti i pomoći. Nadalje, BiH prihvata aktivnosti iz akcionih planova iz Maputa i Dubrovnika koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti i svoje obaveze izvještavanja u smislu dostavljanja podataka koji su razvrstani po spolu i dobi. Rodno osjetljivo protivminsko djelovanje će doprinijeti i realizaciji cilja održivog razvoja 5 koji se odnosi na rodnu jednakost, kroz uvršavanje rodnih aspekata u sve operacije i garantiranje mogućnosti zapošljavanja bez diskriminacije.
Ovom Strategijom je uzet u obzir i podržava se Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH iz 2003. godine. 19 Član 1. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH glasi: "Ovim zakonom uređuje se, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na spol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita od diskriminacije na osnovu spola." Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH je propisano da ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena postoji kada je procenat zastupljenosti jednog od spolova u tijelima na svim nivoima vlasti u BiH (državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou) najmanje 40%. 20 Ovom Strategijom je uzet u obzir i Akcioni plan za ravnopravnost spolova iz 2007. godine.
U proteklim godinama je izrađeno nekoliko smjernica za djelotvorno uvrštavanje rodnih pitanja u protivminsko djelovanje, među njima i Program za rodnu ravnopravnost u protivminskom djelovanju (GMAP) i Smjernice Ujedinjenih nacija za rodno osjetljive protivminske programe. 21 To mogu biti korisne reference za nosioce protivminskih aktivnosti radi osiguranja protivminskog djelovanja kojim se uzimaju u obzir rod i starosna dob.


Strateška orijentacija 2018-2025


Strategija predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja BiH za period 2018.-2025. Krajnje stanje kao rezultat Strategije su izvršene obaveze BiH u pogledu izviđanja i čišćenja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju.


Vizija


BiH bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe obavljati aktivnosti neophodne za život bez opasnosti po vlastitu sigurnost i u kojoj će žrtve mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata biti integrirane u društvo i u potpunosti uživati svoja prava.


Misija


Razviti efikasan i djelotvoran državni program protivminskog djelovanja koji će omogućiti sigurno i produktivno korištenje zemljišta i zadovoljiti potrebe ugroženih zajednica putem dobro koordiniranih i djelotvorno izdanih zadataka izviđanja, čišćenja, upozoravanja na mine i pružanja pomoći žrtvama mina.


Ključni principi i pretpostavke


Ova Strategija se oslanja na tri ključna principa:
- odgovornost
- kontinuirano unapređenje
- transparentnost
Programom protivminskog djelovanja BiH su svi ovi principi stavljeni u prvi plan planiranja, provođenja, pregleda i praćenja. Program protivminskog djelovanja će nadalje osigurati poštivanje ovih principa kroz kvalitetno upravljanje informacijama i redovnu koordinaciju sa internim i vanjskim akterima, uključujući i institucije vlasti i međunarodne donatore.
Strategija se temelji na sljedećim osnovnim pretpostavkama:
- nivo finansiranja iz međunarodnih izvora će se održati na istom nivou (ili povećati)
- povećenje nivoa finansiranja od strane domaćih izvora
- zadržat će se postojeći broj organizacija uključenih u protivminske akcije
- operacije će se provoditi u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH i standardnim operativnim procedurama BiH koje su usklađene sa standardima za protivminske akcije BiH
- proces vraćanja površina na upotrebu će se promovirati i u potpunosti provesti
- BiH će blagovremeno dostaviti zahtjev za produženje roka prema članu 5. koji će države potpisnice odobriti


Strateški ciljevi


U Strategiji je postavljeno pet strateških ciljeva; svaki strateški cilj ima nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja.
1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu, razmjenu relevantnih informacija i njihovo korištenje za efikasno i djelotvorno planiranje, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
2. Program protivminskog djelovanja BiH je promoviran u zemlji i na međunarodnom nivou da bi se povećala njegova vidljivost i da bi se unaprijedili odgovornost, predanost i podrška države.
3. Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR su precizirani i potvrđeni; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije BiH, osiguravajući da su sigurne površine vraćene ugroženim zajednicama na korištenje.
4. Sigurno postupanje se promovira kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti da bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti neophodne za život.
5. Sve žrtve mina/ ESZR sudjeluju u društvu na jednakim osnovama sa drugima; njihove potrebe su identificirane i zadovoljene, a njihove egzistencijalne prilike unaprijeđene kroz pomoć utemeljenu na pravima i koja uvažava različitosti.


Upravljanje informacijama


Djelotvorno upravljanje informacijama sa jasnim sistemima izvještavanja i kvalitetnom koordinacijom i saradnjom sa relevantnim nosiocima aktivnosti su izuzetno važni za ostvarivanje svih strateških ciljeva i postizanje svih operativnih ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji.
Kvalitetno upravljanje informacijama u programu protivminskog djelovanja osigurava da su akteri u svakom trenutku u stanju iskoristiti informacije za donošenje operativnih i strateških odluka na osnovu dokaza. Ovo će se postići ako program ima na raspolaganju dovoljan broj stručnog osoblja i ažurirane i svrsishodne standarde, alate i procese za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i diseminaciju tačnih, blagovremenih i relevantnih informacija.
Na osnovu međunarodnih procjena, GICHD naglašava da unapređenje kvaliteta informacija koje su na raspolaganju organizaciji nije jednostavno pitanje nabavke boljeg softwarea za bazu podataka - ono zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje pozicije jedinice za upravljanje informacijama unutar organizacije, procesa koje je ta jedinica upostavila i koje provodi i koliko jasno su zahtjevi subjekata odlučivanja za informacijama shvaćeni i definirani. GICHD dijeli kapacitet upravljanja informacijama na sljedeće četiri komponente:
1. Svrsishodnost podataka: da li prikupljeni i pohranjeni podaci omogućavaju izradu relevantnih, blagovremenih i tačnih informacija?
2. Procesi: da li postoje odgovarajući nacionalni standardi za protivminske akcije i standardne operativne procedure koje adekvatno podržavaju organizacione procese?
3. Organizacija: da li je povezanost (saradnja/komunikacija) između jedinice za upravljanje informacijama i drugih jedinica organizacije adekvatna?
4. Resursi: da li jedinica za upravljanje informacijama ima pristup održivim tehnološkim i ljudskim resursima?
U martu 2016. godine je GICHD proveo brzu procjenu kapaciteta upravljanja informacijama u BHMAC-u u skladu sa gore navedena četiri pravca istraživanja. Rezultati procjene predstavljaju polazište za poglavlje ove Strategije o upravljanju informacijama. Preporuke za rješavanje nekih prepoznatih izazova su date u izvještaju o nalazima procjene. Plan rada za provođenje tih preporuka će biti izrađen na radionici nositelja aktivnosti upravljanja informacijama, koja će se održati u toku 2018. godine. BHMAC se obavezuje da će provesti Plan rada da bi osigurao da je njegova jedinica za upravljanje informacijama bude kvalitetno integrirana u organizaciju i standardne operativne procedure, te da je adekvatno kadrovski popunjena i opremljena i sposobna da omugući kvalitetno upravljanje podacima i informacijama.

Strateški cilj 1: Upravljanje informacijama

Kvalitetni standardi, alati i procesi upravljanja informacijama osiguravaju da su relevantne informacije prikupljene, pohranjene, analizirane, razmijenjene i da se koriste u svrhu efikasnog i djelotvornog planiranja, određivanja prioriteta, izdavanja zadataka i provođenja protivminskih aktivnosti/izrada aplikacije sa ažuriranim podacimao sumnjivim rizičnim površinama od mina koji će biti dostupni svim zainteresovanim korisnicima.

Operativni ciljevi

Polazište

Pokazatelji$$$Za razvoj kapaciteta za upravljanje informacijama GICHD je utvrdio 8-11 pokazatelja za svaku kategoriju. Ovdje se navode tri najvažnija i najrelevantnija pokazatelja.$$$

Ciljano stanje

1. Do kraja 2018. BHMAC će početi revidirati i provoditi standarde za protivminske akcije BiH, standardne operativne procedure BiH i procese i koordinirat će sa svim partnerima.

Bod$$$Bodovi na skali od 1 (najniži) do 5 (najviši) prema Okviru GICHD-a za razvoj kapaciteta za upravljanje informacijama.$$$: 1

- Postojanje i provođenje standarda za upravljanje informacijama BiH i standardnih operativnih procedura za upravljanje informacimama kojima su obuhvaćeni svi procesi upravljanja informacijama

- Cjelovitost standardnih operativnih procedura za upravljanje informacijama i njihova usklađenost sa standardom za upravljanje informacijama BiH

- Saglasnost i pregledi protoka podataka/izvještavanja prema vanjskim organizacijama

 4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

2. BHMAC će definirati organizacione strukture koje podržavaju integraciju upravljanja informacijama unutar i među organizacijama do kraja 2018.

Bodova: 3

- Nivo svijesti strateškog/operativnog osoblja o njihovoj ulozi u definiranju aktivosti na upravljanju informacijama

- Nivo proceduralne integracije odsjeka za upravljanje informacijama u operativne odsjeke

- Obim u kojem organizacija ima proaktivnu ulogu u koordinaciji aktivnosti upravljanja informacijama

4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

3. BHMAC će adekvatno kadrovski popuniti i obučiti zaposlene u Odsjeku za informatičke poslove do kraja 2019.

Bodova: 2

- Postojanje zamjenika za svaku bitnu funkciju u Odsjeku za informatičke poslove

- Kvalifikacije i nivo obučenosti zaposlenih u Odsjeku za informatičke poslove

- Savremen hardware, software i operativni sistemi

4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

4. Do kraja 2019. svi potrebni podaci o protivminskim akcijama će se početi prikupljati, pohranjaviti, analizirati, ažurirati i BHMAC će ih redovno dostavljati

Bodova: 3

- Nivo korištenja proizvoda i ishoda upravljanja informacija

- Zadovoljstvo sa proizvodima upravljanja informacijama

- Postojanje i praćenje kvalitetno definiranih pokazatelja učinka

4 ili 5 bodova za svaki pokazatelj

 


Domaća odgovornost i komunikacije


Pod vodstvom Ministarstva civilnih poslova i Komisije za deminiranje u BiH, promovirat će se program protivminskog djelovanja BiH u zemlji i na međunarodnom nivou putem redovnih sastanaka u BiH sa donatorima i drugim ključnim akterima, kao i kroz sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sastancima. Druga ključna oblast kroz koju će se promovirati program je razmjena rezultata i postignuća, posebno onih koji se odnose na način vraćanja sigurnih površina kojim se promoviraju razvoj i održiv život. Komisija za deminiranje u BiH, BHMAC i drugi partneri će i dalje osiguravati obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina 4. aprila putem kampanja za podizanje svijesti. Vidljivost programa protivminskog djelovanja među relevantnim ministarstvima entiteta i Brčko Distrikta BiH i među donatorima će se također kontinuirano jačati kako bi se promovirale veze između protivminskih akcija i šireg razvoja i istražila partnerstva radi lakšeg postizanja održivijih rezultata. Program će nadograđivati ove mogućnosti kako bi podizao svijest i promovirao finansijsku održivost u cilju završetka čišćenja 2025. godine.
BHMAC će osigurati da su tačne i ažurirane informacije na raspolaganju, da su analizirane i dostavljene donatorima i drugim zainteresiranim stranama kako bi osigurao da su postignuća poznata i da su relevantni nivoi upoznati sa izazovima. Nadalje, BHMAC će osigurati da se njegova web stranica i dalje aktivno koristi kroz objavljivanje informacija o tekućim dešavanjima, ažuriranje informacija o protivminskim akcijama, vodeći računa o njihovoj dostupnosti i da su dokumenti, uključujući i standarde za protivminske akcije i standardne operativne procedure BiH, objavljene na njegovoj web stranici.
Iako je Vijeće/Savjet ministara BiH u kontinuitetu finansijski podržavala program protivminskog djelovanja, ona ipak nije ispunila plan finansiranja iz BiH izvora iz Strategije za period 2009.-2019. Održivo finansiranje je važan preduvjet za realizaciju svih strateških i operativnih ciljeva. Imajući to na umu i shvatajući da je mobilizacija finansijskih sredstava ključni izazov koji predstavlja potencijalnu prepreku održivosti programa protivminskog djelovanja, Komisija za deminiranje u BiH će izraditi realan plan za mobilizaciju sredstava u kojem će predstaviti jasne procjenu priliva sredstava u cilju promoviranja predanosti države programu i njegove održivosti. Mobilizacija sredstava će se obavljati u kontinuitetu iz izvora BiH i međunarodnih izvora u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih donatora.

Strateški cilj 2: Domaća odgovornost i komunikacije

Program protivminskog djelovanja BiH se promovira u zemlji i na međunarodnom planu da bi se povećala njegova transparentnost i vidljivost i da bi se podsticala veća domaća odgovornost, predanost i podrška.

Operativni ciljevi

Polazišta

Pokazatelji

Ciljano stanje

1.

Komisija za deminiranje u BiH će izraditi (a Vijeće/Savjet ministara usvojiti) plan za mobilizaciju sredstava za program protivminskog djelovanja do sredine 2018. godine, sa jasnom procjenom priliva sredstava iz domaćih izvora za period Strategije

U 2017. ne postoji plan za mobilizaciju sredstava

Postojanje odobrenog plana za mobilizaciju sredstava

Izrađen i usvojen plan za mobilizaciju sredstava do sredine 2018.

2.

Komisija za deminiranje u BiH i BHMAC će organizirati godišnje manifestacije vezane za Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina koji se obilježava 4. aprila svake godine i za sve druge bitne datume koji se obilježavaju

Jedna manifestacija organizirana u saradnji sa partnerima u 2017.

Broj organiziranih manifestacija vezanih za 4. april i o njima se izvještava tokom cijelog perioda na koji se Strategija odnosi

Manifestacije na godišnjem nivou vezane za obilježavanje 4. aprila se održavaju i s njima je upoznata javnost (ukupno osam)

3.

BiH će aktivno učestvovati na glavnim međunarodnim konferencijama vezanim za protivminsko djelovanje$$$Sastanci država potpisnica Ottawske konvencije, sastanci država potpisnica Konvencije o kasetnoj municiji, sastanci između sjednica upravnih odbora za provedbu Ottawske konvencije i Konvencije o kasetnoj municiji i Međunarodna sjednica direktora nacionalnih programa protivminskog djelovanja i savjetnika UN-a (NDM-UN). $$$ da bi razmijenila ažurirane informacije o ključnim postignućima i preostalim izazovima

BiH učestvovala na 10 međunarodnih skupova u 2017.

Broj skupova na kojima je BiH bila predstavljena

Broj prezentacija i/ili izjava datih na skupovima

BiH aktivno učestvuje na najmanje pet međunarodnih skupova godišnje$$$Sastanci pobrojani u fusnoti 24. $$$

4.

Ministarstvo civilnih poslova BiH će ponovo uvesti održavanje sastanaka Odbora donatora, organizirat će sastanke dva puta godišnje i sačinjavati zapisnik sa sastanaka

Jedan sastanak Odbora donatora održan u 2017.

Broj sastanaka Odbora donatora organiziranih na godišnjoj osnovi

Broj sačinjenih zapisnika sa sastanaka Odbora donatora i dostavljenih svim relevantnim partnerima

Najmanje dva sastanka Odbora donatora organizirana godišnje

Zapisnici sa svih sastanaka Odbora donatora sačinjeni i dostavljeni

 


Izviđanje i čišćenje


Prema podacima do sredine 2017. godine, ukupno je 26 organizacija akreditovano za izvođenje operacija tehničko izviđanja i čišćenja u BiH, od čega je pet vladinih organizacija (Oružane snage BiH, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, Civilna zaštita Brčko Distrikta i Društvo Crvenog krsta/križa BiH), devet komercijalnih organizacija (osam domaćih i jedna međunarodna) i 12 nevladinih organizacija (10 domaćih i dvije međunarodne). Ove organizacije zapošljavaju ukupno 1.328 deminera i drugog operativnog osoblja koji su akreditovani za izvođenje "protivminskih aktivnosti". 22 Nekoliko organizacija je aktivno od početka programa protivminskog djelovanja BiH od 1996.godine i stekel su značajno iskustvo. Civilna zaštita, Oružane snage BiH i NPA imaju timove za tehničko izviđanje i čišćenje površina kontaminiranih preostalom kasetnom municijom.
Težište cilja koji se odnosi na izviđanje i čišćenje je promoviranje i potpuno provođenje procesa vraćanja površina na upotrebu. U međunarodnim standardima za protivminske akcije (IMAS) vraćanje površina na upotrebu je definirana kao "proces primjene svih razumnih napora kako bi se identifikovala, odredila i uklonila svaka prisutnost i sumnja na mine/ESZR kroz netehničko izviđanje, tehničko izviđanje i/ili čišćenje. Kriterije za 'sve razumne napore" će definirati državna tijela nadležna za protivminsko djelovanje." 23 Vraćanje površina je proces odlučivanja baziran na dokazima, koji omogućava pouzdano određivanje površina na kojima je potrebno provesti dodatno tehničko izviđanje i površina na kojima one nisu potrebne. Ono podrazumijeva identifikaciju sumjivih i potvrđenih opasnih površina, otkazivanje površina putem netehničkog izviđanja (NTI), reduciranje površina putem tehničkog izviđanja (TI) i čišćenje površina kontaminiranih minama/ESZR. Proces vraćanja površina treba rezultirati izvještajima sa razvrstanim podacima, praveći razliku između operacija (NTI, TI i čišćenje) i njihovih rezultata (otkazano, reducirano, očišćeno). Na grafikonu u donjem tekstu je prikazan proces vraćanja površina. 24


slika str. 21


Program protivminskog djelovanja u BiH je pod vodstvom BHMAC-a začetnik procesa vraćanja površina na upotrebu. Što se tiče otkazivanja površina kroz operacije netehničkog izviđanja, na grafikonu u donjem tekstu 25 su procentualno prikazani rezultati netehničkog izviđanja, tehničkog izviđanja i čišćenja za period 2002.-2016. godina, što pokazuje da na operacije netehničkog izviđanja koje su dovele do otkazivanja prethodno sumnjivih površina otpada 92% ukupno vraćenih površina u istom periodu (1.887 km²).


slika str. 22


S obzirom da je postajalo sve jasnije da su operacije izviđanja zasnovane na dokazima o miniranosti površina od presudne važnosti za operativnu efikasnost, EU je 2012. godine pokrenula svoj pilot projekat "Vraćanje površina na upotrebu" u saradnji sa BHMAC-om. Projektom se nastoji promovirati efikasno netehničko izviđanje čiji će rezultat biti ili otkazivanje prethodno sumnjivih površina u slučaju da nema dokaza o postojanju minsko-eksplozivnih sredstava ili potrđivanje opasnih površina zbog prisustva takvih dokaza. Ovaj proces omogućava efikasno izdavanje zadatka tehničkog izviđanja radi dalje pretrage i usmjeravanje sredstava za čišćenje mina samo na kontaminirane površine. U okviru ovog projekta u toku 2014. i 2015. godine BHMAC je izradio tri poglavlja novog standarda: pogavlje netehničko izviđanje, poglavlje tehničko izviđanje i poglavlje land release, koji su usklađeni sa međunarodnim standardom za protivminske akcije IMAS 07.11 o vraćanju površina na upotrebu. Ova poglavlja je početkom 2016. godine odobrila Komisija za deminiranje u BiH. Također usvojena su i dva uputstva za osiguranje i kontrolu kvaliteta kao i novi SOP za NTI koji je usvojen u aprilu 2018. godine.
Otavska konvencija se u članu 6.3. kratko osvrće na pomoć žrtvama mina, gdje se kaže da će "Svaka država potpisnica, koja je u poziciji da to učini, obezbijedito pomoć za brigu i rehabilitaciju, kao i socijalnu i ekonomsku reintegraciju, žrtava mina i za programe upozoravanja na mine." Poglavlje IV Akcionog plana iz Maputa je posvećeno pomoći žrtvama i sadrži sedam odgovarajućih mjera. 26 Ključni principi koji leže u osnovi tih mjera odnose se na zabranu diskriminacije, potpuno jednako učešće žrtava mina/ESZR u društvu i integraciju pomoći žrtvama u šire politike, planove i zakonske okvire države koji se odnose na osobe sa invaliditetom kako bi se osigurala održivost. Mjera br. 4 iz Akcionog plana iz Dubrovnika za provođenje obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji je posvećena pomoći žrtvama mina/ESZR i predviđa četiri odgovarajuće mjere. 27 Dugoročno rješenje kojim će se garantirati prava žrtvama mina/ESZR i uzeti u obzir njihove potrebe može se osigurati jedino kroz primjenu dvostrukog pristupa pomoći žrtvama mina/ESZR, uz konkretna i šira nastojanja koja će doprinijeti ostvarenju obaveza u pogledu pružanja pomoći žrtvama. To je upravo ono što podrazumijeva integrirani pristup pomoći žrtvama. 28 Ovom Strategijom je podržan ključni princip da su konkretna nastojanja u pravcu pružanja pomoći žrtvama kratkoročna rješenja i da se trebaju primjenjivati sve dok pomoć žrtvama ne bude djelotvorno integrirana u šire sektore i okvire. 29
Na nivou BiH, Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za koordinaciju svih aspekata zdravstvene zaštite, obrazovanja, sporta i kulture. Razne institucije imaju različite uloge u domenu socijalne pomoći (uključujući i pomoć žrtvama) u BiH na svim nivoima vlasti. Socijalna zaštita je u nadležnosti entitetskih vlada. Zakon o socijalnoj zaštiti pravi razliku između neratnih i ratnih invalida; pomoć objema kategorijama je uređena nizom odredbi tog Zakona. 30 Nadalje, Zakon o socijalnoj zaštiti pravi razliku između civilnih i vojnih žrtava rata. Zaštita i briga o žrtvama mina/ESZR su uređeni Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom. Civilne žrtve rata su definirane kao osobe kod kojih je nastupilo tjelesno oštećenje zbog povrede i ozljede u vezi sa ratnim događanjima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak, itd.) usljed koje je nastupilo tjelesno oštećenje, fizičko ili psihičko oštećenje ili znatno pogoršanje zdravstvenog stanja. Uvjet za ostvarivanje prava na pomoć prema zakonu u FBiH i RS-u je tjelesno oštećenje od najmanje 60% ili trajno tjelesno oštećenje.
Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine, formirano 2010. godine, nadležno je za provođenje i praćenje provođenja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. 31 Vijeće za osobe sa invaliditetom BiH se sastoji od 20 članova: 10 članova su predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, a drugih 10 članova su predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom od društvenog interesa u entitetima i Brčko Distriktu. 32
Nadležnost BHMAC-a u domenu pomoći žrtvama se odnosi na upravljanje centralnom bazom podataka BHMAC-a koja sadrži i podatke o žrtvama mina/ESZR, u skladu sa Zakonom o deminiranju iz 2002. godine. BHMAC će osigurati da se dalje prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i dostavljaju podaci o nesrećama izazvanim minama/ESZR, razvrstani po spolu i starosnoj dobi žrtava, kako bi omogućio ažurirani pregled broja žrtava i tačno razumijevanje svih ugroženih grupa. Osim toga, uviđajući značaj integriranja pomoći žrtvama u šire planove, politike i strukture na svim nivoima kako bi osigurali održivu podršku preživjelima, Komisija za deminiranje u BiH i BHMAC će voditi računa da se podaci o žrtvama dostavljaju resornim ministarstvima i da su integrirani u šire planove i sisteme na svim nivoima vlasti u BiH.
Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za pomoć žrtvama mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata kao stalno tijelo na nivou BiH biće formalno-pravno uspostavljeno, organizirano i u njegovom radu će uzeti učešće svi relevantni akteri kako bi se osnažila koordinacija. Očekuje se da će njegov rad na zagovaranju dovesti do integracije pomoći žrtvama u relevantne mehanizme koordinacije, uključujući i zdravstvenu i socijalnu zaštitu, invaliditet, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Koordinaciono tijelo će nastojati podići nivo svijesti u ključnim ministarstvima u čijoj je nadležnosti pružanje pomoći žrtvama u BiH, u skladu sa obavezama iz domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija. Odluka o osnivanju Koordinacionog tijela poslana je na usvajanje Vijeću/Savjetu ministara BiH i očekuje se povratna informacija u što skorije vrijeme.

Strateški cilj 5: Pomoć žrtvama

Žrtve mina/ESZR imaju pristup uslugama koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti, putem kojih ostvaruju svoja prava, kao i mogućnostima koje olakšavaju njihovo učešće i inkluziju u društvo na jednakim osnovama sa drugima

Operativni ciljevi

Polazišta

Pokazatelji

Ciljano stanje

1.

Od 2018. godine Koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama na državnom nivou je formalno-pravno uspostavljeno, sastaje se dva puta godišnje ili prema potrebi češće, na sastancima prisustvuju svi relevantni akteri$$$Uključujući predstavnike Vijeća za osobe sa invaliditetom, domaće organizacije koje pružaju pomoć žrtvama, Komisiju za deminiranje u BiH i relevantna ministarstva. $$$

U 2017. organiziran jedan pripremni sastanak državnog Koordinacionog tijela za pomoć žrtvama

Broj sastanaka državnog Koordinacionog tijela za pomoć žrtvama organiziranih godišnje

Najmanje dva sastanka državnog Koordinacionog tijela za pomoć žrtvama organizirana godišnje, na kojima je sačinjen zapisnik i distribuiran nakon sastanka

2.

Do 2019. državno Koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama će biti zastupljeno u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH i ovlašteno da osigura da su prava preživjelih žrtava priznata i integrirana u šire planove za pomoć osobama sa invaliditetom

 

U 2017. nema predstavnika državnog Koordinacionog tijela za pomoć žrtvama u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH

Državno Koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama službeno predstavljeno u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH

U 2018. državno Koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama službeno predstavljeno u Vijeću za osobe sa invaliditetom u BiH

3.

Nakon rada državnog Koordinacionog tijela za pomoć žrtvama na zagovaranju, pomoć žrtvama će biti uključena u program rada relevantnih mehanizama za koordinaciju u sektoru zdravstva, socijalne zaštite, u oblasti smanjenja siromaštva i koordinacije pomoći osobama sa invaliditetom na nivou ministarstava (Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice) i relevantnih odjeljenja Brčko Distrikta i entitetskih i kantonalnih ministarstava da bi se osigurala djelotvorna koordinacija i razmjena informacija.

 

U 2017. pomoć žrtvama nije uključena u programe rada

Broj mehanizama za Koordinaciju koji u svojim programima rada obuhvataju pomoć žrtvama

Formalno-pravno prihvatanje šire definicije žrtve iz Konvencije o kasetnoj municiji

Pomoć žrtvama je uključena u programe rada mehanizama za koordinaciju do 2019.

4.

BHMAC će kontinuirano prikupljati i analizirati sve podatke o žrtvama mina/ESZR koji su razvrstani po spolu i dobi i dostavljati ih relevantnim ministarstvima da bi osigurao njihovu integraciju u šire sisteme podataka o osobama sa invaliditetom

 

Situacija od januara 2017.

Broj sistema na državnom nivou sa podacima o povredama i /ili invaliditetu, uključujući i podatke o žrtvama mina/ESZR, razvrstanih po spolu i starosnoj dobi

Od januara 2018. podaci o žrtvama mina/ESZR razvrstani po spolu i starosnoj dobi integrirani u šire sisteme podataka o povredama i invaliditetu

 


Upravljanje preostalom kontaminacijom


Od BiH se očekuje da 2025. godine dođe do faze završetka 33 identifikacije i čišćenja svih poznatih kontaminiranih površina, čime će preći sa faze sa težištem na proaktivne operacije izviđanja i čišćenja na fazu rješavanja preostale kontaminacije minama/ESZR u kojoj će koristiti odgovarajući reaktivan odgovor u cilju smanjenja prijetnji preostale kontaminacije. 34 Kako BiH bude napredovala ka ovoj tranziciji, planiranje održivog upravljanja preostalom kontaminacijom će dobivati na značaju i zahtijevat će veći strateški fokus. Ovaj proces često karakterizira i prijelaz sa programa izviđanja i čišćenja koji je pretežno finansiran iz međunarodnih izvora na kontekst u kojem su nadležnosti prenesene na postojeće državne strukture, a operacije se finansiraju iz državnog budžeta.
BHMAC je nadležan za akreditovanje svih organizacija uključenih u upozoravanje na mine i za koordinaciju aktivnosti upozoravanja na mine 35. Odgovornosti BHMAC-a su detaljno pobrojane u Dodatku VI. Program mjera za upozoravanje na mine se oslanja na nekoliko ključnih dokumenata, uključujući i Standard za upozoravanja na mine u BiH, standardne operativne procedure i vodič za akreditovanje organizacija za upozoravanje na mine. Aktivnosti upozoravanja na mine se oslanjanju i na Podstrategiju upozoravanja na mine za period 2009.-2019. sa jednim strateškim ciljem i pet operativnih ciljeva.


Mjere upozoravanja na mine


Strateški cilj 3: Izviđanje i čišćenje

Veličina i uticaj$$$Zajednice ugrožene minama/ESZR su definirane prema visokom, srednjem i niskom uticaju. Nivo uticaja se određuje na osnovu veličine stanovništva, zajednice, kontaminiranog područja i broja nesreća. $$$ problema kontaminiranosti minama/ESZR su precizirani i potvrđeni; problem se rješava u skladu sa međunarodnim/BiH standardom, osiguravajući da je sigurna površina vraćena ugroženim zajednicama na upotrebu.

Operativni ciljevi

Polazišta

Pokazatelji

Ciljano stanje

1.

Veličina i uticaj kontaminacije minama/ESZR će biti precizirana do kraja 2019. kroz operacije netehničkog izviđanja u skladu sa standardom BiH$$$Akcioni plan iz Maputa, mjera 8: Svaka država potpisnica koja još uvijek ispunjava obaveze čišćenja mina će preduzeti sva razumna nastojanja da što prije kvantificira i kvalificira preostale izazove u provedbi obaveza i da tu informaciju dostavi u vidu izvještaja u skladu sa članom 7. (Transparentnost) najkasnije do 30. aprila 2015. godine, a nakon toga jednom godišnje. U toj informaciji je potrebno navesti precizne parametre i lokacije, u mjeri u kojoj je to moguće, svih površina u njenoj nadležnosti ili pod njenom kontrolom koje sadrže protivpješadijske mine i stoga zahtijevaju čišćenje i koje su sumnjive na protivpješadijske mine i stoga zahtijevaju dalje izviđanje. Ove informacije je potrebno uvrstiti u državne planove deminiranja i relevantne šire planove razvoja i rekonstrukcije.$$$

U maju 2017. godine 1.091 km² sumnjive opasne površine u državnoj bazi podataka

Broj i km² sumnjivih opasnih površina

Broj i km² potvrđenih opasnih površina

Sumnjive opasne površine su precizirane i obilježene putem netehničkog izviđanja do 2019.

2.

Od januara 2018. sve standarde i standardne operativne procedure BiH za izviđanje i čišćenje će provoditi BHMAC putem sistema upravljanja kvalitetom i provodit će ih i svi akteri da bi se osigurala veća operativna efikasnost i bolji kvalitet

Tri poglavlja standarda za protivminske akcije BiH (vraćanje površina, netehničko izviđanje i tehničko izviđanje) odobreni u januaru 2016.

Standardne operativne procedure za netehničko izviđanje i osiguranje kvaliteta/kontrolu kvaliteta usvojene u 2018.

Smjernice BHMAC-a za kontrolu kvaliteta odobrila Komisija za deminiranje u BiH u 2017.

Broj neusklađenosti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta

Broj sastanaka aktera (organizacije i donatori) posvećenih provođenju standarda i standardnih operativnih procedura BiH za vraćanje površina na upotrebu

Broj neusklađenosti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta

Sve operacije izviđanja i čišćenja su u skladu sa standardnim operativnim procedurama

Smanjen broj neusklađenosti prijavljenih putem procesa osiguranja kvaliteta/kontrole kvaliteta na godišnjoj osnovi

3.

Cjelokupna efikasnost i djelotvornost će biti unaprijeđeni do 2020. kroz provođenje operacija izviđanja i čišćenja u skladu sa principima/standardom za protivminske akcije za vraćanje površina na upotrebu$$$Akcioni plan iz Maputa, mjera 9: Svaka država potpisnica koja još uvijek ispunjava obaveze u pogledu čišćenja mina osigurat će što je prije moguće da su najrelevantniji standardi, politike i metodologije vraćanja površina na upotrebu, u skladu sa međunarodnim standardima za protivminske akcije Ujedinjenih nacija, doneseni i da se primjenjuju u cilju potpune i brze provedbe ovog aspekta Konvencije. Te metodologije vraćanja površina na upotrebu će biti zasnovane na dokazima, odgovorne i prihvatljive lokalnim zajednicama, između ostalog, i kroz učešće u tom procesu ugroženih zajednica, uključujući punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe. $$$

20,75 km² otkazano kroz netehničko izviđanje u 2017.

8,33 km² reducirano putem tehničkog izviđanja u 2017.

0,83 km² očišćen u 2017.

25 očišćenih mina po ha$$$1 hektar=10 000 m²$$$ u 2017.

11,89 komada kasetne municije očišćeno po ha u 2017.

Broj km² otkazanih kroz netehničko izviđanje godišnje

Broj km² reduciran kroz tehničko izviđanje godišnje

Broj km² očišćen godišnje

Broj mina očišćenih po ha svake godine

Broj komada kasetne municije očišćenih po ha svake godine

100 km² otkazano kroz netehničko izviđanje godišnje

10 km² reducirano kroz tehničko izviđanje godišnje

3 km² očišćeno godišnje

Veći broj očišćenih mina po ha svake godine

Veći broj komada kasetne municije očišćen po ha svake godine

4.

Do marta 2021. BiH će ispuniti svoje obaveze da očisti i uništi ili da osigura čišćenje i uništavanje sve preostale kasetne municije, prema članu 4. Konvencije o kasetnoj municiji

Januar 2017:

- 1.12 km² potvrđenih opasnih površina kontaminiranih preostalom kasetnom municijom

- 7.30 km² sumnjivih opasnih površina na preostalu kasetnu municiju$$$Od ukupne površine sumnjive na kontaminaciju preostalom kasetnom municijom, 2,7 km2 je rezultat pojedinačno ispaljene podmunicije KB-1 iz modificranih AK-47 pušaka. Kada se koristi na taj način, prema Konvenciji o kasetnoj municiji, pojedinačni komadi podmunicije tipa KB-1 nisu definirani kao kasetna municija. Stoga, striktno govoreći, tih 2,7 km2 kontaminirane površine ne podliježe obavezi čišćenja prema članu 4. Konvencije o kasetnoj municiji. Definicija kasetne municije iz člana 2. Konvencije o kasetnoj municiji se odnosi na „konvencionalnu municiju koja je dizajnirana tako da rasipa ili oslobađa eksplozivne podmunicije.”$$$

Izjava o ispunjenju svih obaveza iz člana 4.

BiH je dala izjavu o završetku svih obaveza prema članu 4. Konvencije do marta 2021.

5.

Nakon što je na vrijeme dostavila zahtjev za produženje roka prema čl. 5. u martu 2018, BiH ispunjava svoje obaveze iz člana 5. Otavske konvencije koje se odnose na evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina u miniranim područjima u 2025.

U maju 2017. godine 1.091 km² sumnjivih/potvrđenih opasnih površina sa protivpješadijskim minama u državnoj bazi podataka

Izjava o ispunjenju obaveza iz člana 5.

BiH izjavljuje da je ispunila obaveze iz člana 5. Otavske Konvencije u 2025.

 


BHMAC će nastaviti planirati operacije tehničkog izviđanja i čišćenja u direktnoj saradnji sa općinama i posvećenim koordinatorima protivminskih akcija na kantonalnom i općinskom nivou. Izradit će se općinski planovi protivminskih akcija koji će odražavati lokalne potrebe i prioritete da bi se osigurali održivi rezultati protivminskih akcija.
Pristup vraćanja površina na upotrebu će se u potpunosti provesti u BiH u toku ovog strateškog perioda i postoji generalna saglasnost da je njegovo potpuno provođenje rješenje za veću operativnu efikanost. BHMAC se obavezao da će razjasniti i precizirati problem kontaminacije minama/ESZR u BiH kroz provođenje operacija netehničkog izviđanja, tehničkog izviđanja i čišćenja. BHMAC će osigurati poštivanje principa vraćanja površina na upotrebu od strane svih organizacija akreditovanih za tehničko izviđanje i čišćenje kroz kvalitetan sistem upravljanja kvalitetom i poštivanje nedavno revidiranog standarda i standardnih operativnih procedura BHMAC-a za vraćanje površina na upotrebu. 36 BHMAC će također osigurati da procesi upravljanja informacijama omogućavaju prikupljanje, pohranjivanje i analizu tačnih i ažuriranih podataka o izviđanju i čišćenju, čime će se olakšati operativno planiranje i odlučivanje i omogućiti konsistentno i jasno izvještavanje o rezultatima tehničkog izviđanja i čišćenja. To obuhvata i izvještavanje prema obavezama koje proizilaze iz međunarodnih konvencija. BHMAC se također obavezao da će organizirati sastanke stručne radne grupe dva puta godišnje u cilju jačanja koordinacije, razmjene informacija i transparentnosti.


slika str. 23


Preliminarni rezultati šest završenih zadataka u okviru pilot projekta EU "Vraćanje površina na upotrebu" pokazuju da su organizacije otkazale 91,6 posto ukupne površine vraćene na upotrebu (24,8 km²) kroz operacije netehničkog izviđanja, reducirali 8 % površine kroz operacije tehničkog izviđanja 37 i očistili 0,4 % površine. 38 Ako pretpostavimo da je ovih šest zadataka reprezentativan za najveći dio preostalih sumnjivih opasnih površina u BiH, moguće je predvidjeti da je samo manji dio preostalih sumnjivih opasnih površina kontaminiran. Stoga će biti potrebno rasporediti sredstva za čišćenje na samo relativno malu površinu.

Day 1: Monday 7 November

Time

Session

Content

Responsible

Method

09.45 – 10.00

Participant registration

Registration of all workshop participants

Workshop participants

 

10.00 – 10.40

Opening session

Formal opening of the workshop and welcome

Demining Commission BHMAC

 

10.40 – 11.00

Introduction to the workshop

Workshop overview, objectives and goals

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

 

11.00 – 12.00

Introduction to BiH’s national mine action programme

Brief history, key achievements main challenges and way ahead

Mr Tarik, BHMAC

Presentation

12.00 – 12.20

The Armed Forces of Bosnia and Herzegovina

Presentation

12.20 – 13.20

Lunch

13.20 – 14.00

Introduction to BiH’s national mine action programme

Brief history, key achievements main challenges and way ahead

The Federation of Bosnia and Herzegovina Civil Protection

Norwegian People’s Aid (NPA)

Presentation

14.00 – 14.30

Introduction to BiH’s national mine action programme

Questions and answers

General discussions

All participants

Discussions

14.30 – 15.00

Introduction to Strategic Planning

Presentation of good practices and lessons learnt in strategic planning processes globally

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

Presentation

15.00 – 15.15

Coffee Break

15.15 – 15.45

Mainstreaming operational efficiency in strategic planning

Operational efficiency and key land release principles, Land Release IMAS 07.11

Ms. Helen Gray, GICHD Advisor Operational Efficiency

Presentation

15.45 – 16.00

Wrap-up of day 1

Summary of the day

Questions & answers

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

 


1) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu na konferencijama koje se odnose na protivminske akcije
2) Odobravanje standarda i prijedlog kandidata za vodeće funkcije u BHMAC-u
3) Odobravanje internih propisa za rad BHMAC-a
4) Poboljšavanje saradnje između FBiH i RS-a
5) Podnošenje redovnih izvještaja Vijeću ministara BiH
6) Redovno izvještavanje Odbora donatora o programu protivminskog djelovanja


BHMAC obavlja sljedeće zadatke, prema Zakonu o deminiranju u BiH:


1. Održavati i voditi centralnu bazu podataka o minskim poljima i kapacitete za mapiranje
2. Predlagati tehničke i sigurnosne standarde, kao i standarde osiguranja kvaliteta izvršenih operacija deminiranja i predlagati certifikate na odobrenje Komisiji
3. Pregledati dokaze o kvalificiranosti međunarodnih i domaćih firmi za deminiranje za njihovu akreditaciju
4. Predlagati standarde za obuku koju će odobriti Komisija, te pratiti i izvještavati o njihovoj provedbi
5. Pripremati prijedloge za rad na deminiranju područja koja su na međuentitetskoj liniji razgraničenja, koje će odobriti Komisija
6. Pripremati planove rada i proračune za svoje aktivnosti, kao i izvještaje i obračune, koje će odobriti Komisija za deminiranje u BiH i nakon toga dostaviti Odboru donatora


Dodatak IV: Ključni rizici za program (koje su identificirali učesnici radionice strateškog planiranja održane u Sarajevu u novembru 2016.)


- Smanjeno interesovanje donatora
- Ograničena finansijska sredstva
- Raniji problemi u rukovođenju BHMAC-om i negativan publicitet
- Nepostojanje kvalitetnog procesa upravljanja informacijama
- Smanjena operativna efikasnost
- Ograničeno provođenje procesa vraćanja površina


Dodatak V str. 5 i 6


Dodatak VI: Odgovornost BHMAC-a u pogledu mjera upozoravanja na mine (preuzeto iz Standarda za upozoravnje na mine BiH)


Poglavlje II


ODGOVORNOSTI I MJERODAVNOSTI


BHMAC ima slijedeće odgovornosti i mjerodavnosti:


1. Provodi akreditaciju organizacija i certifikaciju njihovih operacija sukladno Vodiču za akreditiranje UM organizacija.


Dodatak I: Program radionice strateškog planiranja protivminskih akcija u biH i određivanja prioriteta, održane u novembru 2016.


DODACI


BHMAC i Komisija za deminiranje u BiH će tražiti prvu reviziju Strategije 2020. godine, a zatim 2023. godine kako bi sagledali postignuti napredak i prilagodili Strategiju svim eventualnim promjenama u ovom kontekstu, ukoliko bude potrebno, te da bi osigurali njenu kontinuiranu relevantnost. U slučaju znatnih kontekstualnih promjena, revizija se može zahtijevati i prije 2020. godine kako bi Strategija ostala relevantna.
BHMAC je, u direktnoj saradnji sa relevantnim akterima, odgovoran za praćenje provođenja ove Strategije. Za to su preduvjet djelotvorno upravljanje informacijama sa jasnim kriterijima za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i dostavu informacija, sistemi izvještavanja i kvalitetna koordinacija i saradnja sa relevantnim akterima. Praćenje će omogućiti identifikaciju prednosti i nedostataka programa protivminskog djelovanja BiH i omogućit će BHMAC-u i partnerima da rješavaju probleme, da unaprijede aktivnosti, nadograde postignuti uspjeh i da se prilagode promjenjivim okolnostima.
Praćenje provođenja Strategije i njena revizija pružaju mogućnost da se bolje shvate postignuća i izazovi i da se omogući programu da prilagodi svoj pravac i strukturu te da se unaprijede buduće verzije Strategije. Praćenje provođenja Strategije predstavlja kontinuiranu funckiju u kojoj se koristi sistematsko prikupljanje informacija o pokazateljima kako bi se ključnim akterima pružile informacije o nivou postignutog napretka i ostvarenju operativnih ciljeva, izmjerenih prema polazištima i ciljanim stanjima kao indikatorima ostvarenja operativnih ciljeva koji su postavljeni u Strategiji.


Praćenje, revizija i evaluacija Strategije BiH


BiH će pod vodstvom Komisije za deminiranje u BiH koja djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova BiH i u direktnoj je saradnji sa BHMAC-om, osigurati potpuno provođenje ove Strategije. BHMAC će preuzeti vodstvo u izradi akcionih planova sa odgovarajućom procjenom potrebnih finansijskih sredstava te ostvarenja pet strateških ciljeva, sa fokusom na operacionalizaciju strateških ciljeva.


Provođenje Strategije BiH


Nekoliko domaćih aktera ima važnu ulogu u programu protivminskog djelovanja BiH i od suštinske su važnosti za uspješnu identifikaciju i čišćenje mina/ESZR. S obzirom na svoje tehničke kapacitete, BiH je u dobroj poziciji da efikasno i djelotvorno upravlja svojim dugoročnim problemom preostale kontaminacije sa vlastitim kapacitetima. Ipak, važno je da relevantni akteri pokrenu proces planiranja upravljanja preostalom kontaminacijom prije nego što BiH ispuni svoje obaveze prema članu 5. odnosno članu 3. dvije glavne konvencije. Ti akteri trebaju sagledati cijeli niz pitanja, uključujući i buduće upravljanje i lokaciju baze podataka o protivminskim akcijama na državnom nivou. BiH se obavezuje da će kroz učešće svih relevantnih aktera izraditi strategiju za upravljanje preostalom kontaminacijom do 2022. godine. Aktivno učešće Oružanih snaga BiH i uprava civilne zaštite na nivou entiteta i Brčko Distrikta će u tome biti izuzetno bitno s obzirom da je predviđeno da imaju jaču ulogu u rješavanju preostale kontaminacije.
U BiH je evidentirano ukupno 8.802 osobe (120 maloljetnica, 1.084 punoljetne ženske osobe, 629 maloljetnika, 6.821 punoljetna muškarca, 125 muškaraca nepoznate starosne dobi i 23 ženske osobe nepoznate starosne dobi) koje su izgubile život ili su povrijeđene u nesrećama izazvanim minama/ESZR u periodu između 1992. do 2017.godine. BiH je obavezna da pruži odgovarajuću pomoć žrtvama mina/ESZR 39 kao država potpisnica Otavske konvencije, Konvencije o kasetnoj municiji i Konvencije o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja. U Konvenciji o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije žrtve kasetne municije su definirane kao: "…sve osobe koje su stradale ili pretrpjele fizičku ili psihološku povredu, ekonomski gubitak, društvenu marginalizaciju ili bitno umanjeno ostvarivanje svojih prava izazvano upotrebom kasetne municije. Ona podrazumijeva osobe koje su pretrpjele direktne posljedice od kasetne municije, zajedno sa njihovim ugroženim porodicama i zajednicama." 40 Kao država potpisnica Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, BiH je obavezna da pruži pomoć osobama sa invaliditetom, uklučujući i osobe koje su preživjele minske nesreće ili su zadobile teške povrede sa trajnim posljedicama. Pojam "preživjelog" se odnosi na maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe koje su preživjele nesreće izazvane minama/ESZR, a "indirektne žrtve" su članovi porodica osoba koje su izgubile život ili pretrpjele povrede u minskim nesrećama. 41
12. Koordinira sa organizacijama iz drugih sektora (npr. izobrazba, informiranje, itd.) u planiranju protivminskih akcija, uključujući UM.
13. Odobrava planove organizacija u okviru stalnog procesa certificiranja operacija UM-a.
14. Osigurava provedbu UM projekta sukladno potrebama i prioritetima određenim u fazi procjene i planiranja.
15. Uspostavlja operativni mehanizam nadzora nad provedbom aktivnosti UM organizacija na državnom nivou.
16. Provodi nadzor nad pristupom ugroženim zajednicama i ciljnim skupinama.
17. Pruža stručnu i savjetodavnu pomoć UM organizacijama, te podršku provedbi UM projekata angažiranjem unutarnjih i vanjskih resursa (tehnička pomoć, stručna pomoć, medijsko osoblje i dr.).
18. Pomaže u koordiniranju između UM organizacija i drugih vladinih agencija i sektora.
19. Osigurava prikupljanje i analiziranje informacija dobivenih nadzorom prije procesa evaluacije.
20. Nadzire promjene u državnom kontekstu protivminskih akcija i omogućuje razmjenu rezultirajućih informacija.
21. Prati promjene u općem operativnom okruženju kroz prikupljanje, analizu i distribuiranje informacija dobivenih kroz nadzor UM-a i ostalih aktivnosti (npr. pomoć žrtvama mina).
22. Podstiče UM organizacije na provedbu evaluacije vlastitih UM projekata.
23. Provodi evaluaciju državnog UM programa i aktivnosti, kao dijela državnog plana protivminskih akcija.
24. Podstiče razmjenu informacija između UM organizacija ili drugih relevantnih nositelja aktivnosti, te prikupljanje i distribuiranje rezultata evaluacije kao "naučenih lekcija".


Pomoć žrtvama


Strateški cilj 4: Upozoravanje na mine

Sigurno ponašanje je promovirano kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i koje uvažavaju različitu starosnu dob da bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti nužne za egzistenciju.$$$Akcioni plan iz Maputa, mjera 10: Svaka država koja je prijavila minirane površine pod svojom jurisdikcijom ili kontrolom će obezbijediti smanjenje rizika od mina i programe za edukaciju u sklopu širih aktivnosti procjene i smanjenja rizika usmjerenih na najugroženije stanovništvo. Ti programi će uvažavati starosnu dob i biti rodno osjetljivi, te u skladu sa važećim domaćim i međunarodnim standardima, prilagođeni potrebama zajednica ugroženih minama i integrirani u tekuće protivminske aktivnosti, to jeste, prikupljanje podataka, čišćenje i pomoć žrtvama, u skladu s onim što odgovara. Akcioni plan iz Maputa sa smjernicama za provedbu obaveza iz Ottawske konvencije za period 2014. – 2019: http://www.maputoreviewconference.org/fileadmin/APMBC-RC3/3RC-Maputo-action-plan-adopted-27Jun2014.pdf $$$ $$$Akcioni plan iz Dubrovnika, mjera 3.2. „Zaštiti ljude od štete“: „Ugrožene države će preduzeti sve izvodljive korake da bi spriječile nastanak žrtava među civilima tako što će odmah izraditi i obezbijediti ciljane i fokusirane programe za edukaciju u oblasti smanjenja rizika, koji su rodno osjetljivi i uvažavaju dob i etničku pripadnost i koji su bazirani prije svega na procjeni potreba i stepena ugroženosti  i na razumijevanju rizičnog ponašanja.“ Akcioni plan iz Dubrovnika sa smjernicama za uspješno provođenje obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji za period 2015. – 2020: http://www.clusterconvention.org/wp-content/uploads/2016/04/The-Dubrovnik-Action-Plan.pdf $$$

Operativni ciljevi

Polazište

Pokazatelji

Ciljano stanje

1.

Do sredine 2018. pod vodstvom BHMAC-a, Standard i Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u BiH će biti revidirane, ažurirane i dostavljene na odobrenje.

Standard za upozoravanje na mine u BiH izrađen 2002.

Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u BiH izrađene 2006.

Postojanje revidiranog, i ažuriranog Standarda za upozoravanje na mine u BiH

Postojanje revidiranih i ažuriranih Standardnih operativnih procedura za upozoravanje na mine u BiH

Standard za upozoravanje na mine u BiH revidiran i ažuriran do sredine 2018. i odobren od strane Komisije za deminiranje u BiH

Standardne operativne procedure za upozoravanje na mine u BiH revidirane i ažurirane do sredine 2018. i odobrene od strane Komisije za deminiranje u BiH

2.

Od januara 2018. pod vodstvom BHMAC-a obavljat će se kontinuirana identifikacija i prioritizacija ugroženih grupa i u njima se kontinuirano provode odgovarajuće mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitu starosnu dob, pod vodstvom BHMAC-a

Broj korisnika (razvrstan po spolu i dobi) mjera upozoravanja na mine u 2016.

Djeca i adolescenti: 31.976

Odrasle osobe (muškarci i žene): 824

Broj korisnika (razvrstan po spolu i dobi) mjera upozoravanja na mine godišnje

Obavlja se kontinuirana identifikacija svih ugroženih grupa i sa njima se kontinuirano provode mjere upozoravanja na mine

4.

BHMAC će osigurati djelotvornu koordinaciju aktivnosti na upozoravanju na mine kroz sastanke radne grupe koji se održavaju dva puta godišnje (ili po potrebi češće) sa svim relevantnim nositeljima aktivnosti

Broj sastanaka radne grupe za upozoravanje na mine održanih u 2017.

Broj sastanaka radne grupe za upozoravanje na mine održanih u toku jedne godine sa sačinjenim zapisnicima distribuiranim nakon sastanka

BHMAC obavlja djelotvornu koordinaciju mjera upozoravanja na mine putem najmanje dva sastanka koordinacione radne grupe godišnje na kojima se vodi zapisnik i nakon sastanka distribuira

5.

Mjere upozoravanja na mine će biti integrirane u 13 obrazovnih sistema do 2020. i kontinuirano će se provoditi kroz materijal koji je rodno osjetljiv i uvažava različitu starosnu dob, putem koordinacije između BHMAC-a i ministarstava obrazovanja

U 2017. ne postoji obaveza integriranja mjera upozoravanja na mine u nastavne planove i programe

Broj obrazovnih sistema koji integriraju mjere upozoravanja na mine godišnje

Pokazatelj materijala za upozoravanje na mine?

Broj škola koje primaju i koriste odgovarajući materijal za upozoravanje na mine

Mjere upozoravanja na mine integrirane u 13$$$Ukupan broj ministarstava obrazovanja u BiH.$$$ obrazovnih sistema u BiH do 2020.

 


BiH, pod vodstvom ministarstava obrazovanja, 42 BHMAC-a i Komisije za deminiranje, obavezuje se da će integrirati mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i kojima se uzima u obzir starosna dob u obrazovne sisteme na raznim nivoima u cilju promoviranja efikasnih i održivih aktivnosti na upozoravanju na mine usmjerenih na maloljetne osobe.
Održavanje temeljitog sistema osiguranja kvaliteta će biti prioritet i revizija Standarda za upozoravanja na mine u BiH i Standardnih operativnih procedura BHMAC-a za upozoravanje na mine, njihovog usvajanja od strane vlade i nakon toga primjena od strane svih organizacija koje provode aktivnosti upozoravanja na mine će rezultirati djelotvornim i efikasnim aktivnostima sa održivim rezultatima. BHMAC će ponovo uvesti praksu održavanja dva sastanka radne grupe za upozoravanje na mine godišnje da bi osigurao koordinaciju sa relevantnim partnerima, pružajući platformu za razmjenu informacija i razgovor o ključnim dešavanjima i izazovima.

Godina provedbe

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

UKUPNO

Izvori BiH (mil. KM)

26.59

30.78

20.12

16.88

16.73

21.48

19.51

18.97

171.06

Donatori (mil. KM)

29.47

27.05

20.53

16.63

18.77

20.49

15.63

14.76

163.33

Ukupno osigurano (mil. KM)

56.06

57.83

40.65

33.51

35.50

41.97

35.14

33.73

334.39

 


Tabela 1. Finansijski pregled PMD 2009-2016
U 2017. godine je utrošeno ukupno 32 miliona KM. Prosjek od 40,71 miliona KM po godini nam govori da je to obim prikupljenih sredstava koji se može očekivati i u budućem osmogodišnjem periodu, koliko je predviđeno novom Strategijom protivminskog djelovanja za period 2018.-2025. Ostvarenjem nove Strategije, Bosna i Hercegovina ispunit će zahtjeve iz Otawske konvencije.
U proteklih devet godina provođenja Strategije PMD 2009-2019, na sličan način kao finansijski, karakterizira se i provođenje Operativnog plana s tom razlikom da je u posljednje tri godine primjetan pad rezultata u operacijama vraćanja zemljišta krajnjim korisnicima (Land release). Ovaj trend opadanja ukazuje da nisu samo novčana sredstva, odnosno njihov nedovoljan obima prikupljanja, jedini razlog nedovoljnog provođenja protivminskog djelovanja, već je opala i efikasnost ne-tehničkih i tehničkih metoda.

2009-početak

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018 -početak

UKUPNO

Sumnjiva površina SOPO /km2/

1.555

494 km2

1.061

Čišćenje km2

1.94

2.35

3.13

1.3

1.89

1.85

1.64

1.33

0.83

16.26

Tehničko izviđanje km2

10.8

9.39

9.56

7.46

9.17

10.12

8.39

10.39

8.33

83.61

UKUPNO km2

12.74

11.74

12.69

8.76

11.06

11.97

10.03

11.72

9.16

99.87

 


Tabela 2. Operativni pregled PMD 2009-2017
Tabela 2. prikazuje izvšenje operativnih planova u posljednjh devet godina. Ukupna vraćena površina iznosi 494 km2, ukupno otkazana (NTI) iznosi 394,13 km2. Ukupno tehničke metode (čišćenje + teh. izviđanje) izniose 99,87 km2 i odnos NTI – TI metoda je 80 % - 20%.
Komisija za deminiranje u BiH i Centar za uklanjanje mina u BiH u saradnji sa delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini je pokrenula projekat Land release IPA 2011, kako bi pokušali iznači efikasniji i efetivniji način upotrebe operativnih i finansijskih sredstava, kao i usklađivanje domaćih Standarda sa Međunarodnim standardima za humanitarno deminiranje (IMAS). Projekat se provodio od 2012 .godine do 2015. godine. Provedeno je pet pilot projekata na različitim geografskim, klimatskim i minskim područjima u Bosni i Hercegovini. Poslje pilot projekata koji su pokazali dobre rezultate, nastavilo se sa provođenjem nove metodologije. Do sada je ukupno završeno 11 MSP-ova ukupne površine 42,8 km2. U progresu je 10 MSP-ova ukupne površine 42 km2. Rezultati završenih MSP-ova prikazani u Tabeli 3. ukazuju da je nova

Minsko sumnjivo područje MSP

SOP površina

(m2)

Otkazano (m2)

Broj pronađenih i uništenih mina

Očišćeno (m2)

Redukovano (m2)

Fizičko tretiranje (istražne staze m2)

Vračena površina (m2)

Broj mina (ha)

Podvelež

5,990,000

5,675,011

23

8,660

190,631

44,876

5,990,000

27

Kupres

9,410,000

9,294,082

18

32,992

206,770

17,018

9,410,000

5

Avramovina

1,310,000

852,235

32

20,002

297,845

30,063

1,310,000

16

Tursanovo Brdo

1,550,000

1,243,770

46

12,894

274,629

40,765

1,550,000

36

Vlasic 1

2,500,000

2,000,738

258

23,881

211,267

24,768

2,500,000

108

Brezicani

3,380,000

2,726,101

36

3,173

651,187

72,234

3,380,000

113

Lukavica

6,770,000

2,291,617

40

9,366

305,056

53,133

6,770,000

43

Praca

2,141,221

1,746,520

132

26,959

381,791

53,638

2,141,221

49

Velika Dreznica - Suicka poljana

3,900,000

3,524,686

380

45,393

515,149

121,776

3,900,000

84

Mitrici

2,039,000

1,730,631

66

40,814

322,262

50,476

2,039,000

16

Josanica - Turija

3,798,741

3,552,931

113

18,301

229,565

61,238

3,798,741

62

UKUPNO

42,788,962

34,638,322

1144

242,432

3,586,153

569,985

42,788,962

47

 


Tabela 3. Pregled završenih MSP-ova
Podaci BHMAC-a pokazuju da se najveći broj nesreća događa u proljeće i jesen kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta i drugih sirovina. Također pokazuju da su većina novih žrtava mina/ESZR odrasli muškarci koji ulaze u poznata minirana područja radi egzistencijalnih potreba iz ekonomskih razloga. BHMAC i organizacije koje provode mjere upozoravanja na mine će raditi direktno sa nositeljima razvoja i razvojnim organizacijama na identificiranju alternativnih i održivih aktivnosti nužnih za egzistenciju koje ne izlažu stanovnike opasnostima od mina/ESZR. Tješnja saradnja između organizacija koje provode protivminske akcije (uključujući i mjere upozoravanja na mine) i partnera uključenih u razvoj bi omogućila ostvarenje nekoliko ciljeva održivog razvoja.
Mjere upozoravanja na mine se provode kroz aktivnosti na podizanju svijesti o minama koje obuhvataju objavljivanje informacija, upozoravanje na mine i kontakte sa lokalnim zajednicama i općinama ugroženim minama. BiH se obavezuje da će osigurati da se svi podaci o nesrećama prikupljaju i analiziraju razvrstani po spolu i starosnoj dobi kako bi se bolje shvatilo kako su stanovnici u ugroženim zajednicama različitih starosnih dobi, spola i kulturoloških navika izloženi minama/ESZR i zbog čega. Sakupljanje i analiziranje podataka razvrstanih po spolu i starosnoj dobi omogućava 43 identifikaciju obrazaca minskih nesreća prema spolu i dobi i omogućava organizacijama da osmisle svoje aktivnosti na upozoravanju na mine na način na koji će uzeti u obzir izloženost rizicima prema rodu i drugim različitostima. Ovo odražava obaveze BiH kao ugovorne strane Ottawske konvencije i Konvencije o kasetnoj municiji u pogledu aktivnosti na upozoravanju na rizike od mina koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitu starosnu dob.
Program mjera za upozoravanje na mine BiH je godinama unapređivan na osnovu iskustva stečenog u zemlji, pritom vodeći računa da su sve pouke i dobre prakse dokumentovane. BiH će nastaviti djelotvorno i efikasno koristiti raspoložive resurse (finansijske, ljudske, materijalno-tehničke) kako bi se aktivnosti i projekti na podizanju svijesti o minama u kontinuitetu provodili. BHMAC i drugi relevantni akteri će kroz direktnu saradnju sa medijima promovirati razmjenu informacija i podizanja svijesti o prijetnjama od mina.

Day 2: Tuesday 8 November

Time

Session

Content

Responsible

Exercises

09.00 – 09.15

Recap

Key points from Day 1

Ms Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

09.15 – 09.45

Mainstreaming information management in strategic planning

Key IM principles

IM and strategic planning

Ms Anne-Li Nauclér, GICHD Advisor, Information Management

 

09.45 – 10.15

Mainstreaming gender and diversity in strategic planning

Presentation of key gender and diversity issues

Ms Arianna Calza-Bini, GMAP Director

 

10.15 – 10.30

Coffee Break

 

 

 

10.30 – 10.45

Understanding the context: introduction

Introduction to context analysis tools

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

 

10.45 – 12.30

Context Analysis

- Stakeholder analysis,

- Strengths, weaknesses, opportunities and threats (SWOT) analysis

- PESTLE

Participants work in groups using different context analysis tools

 

12.30 – 13.30

Lunch

13.30 – 15.00

Context Analysis

Group work, continued

Group presentations and discussions

Questions & answers

Discussions

Workshop participants

 

15.00 – 15.15

Coffee Break

 

 

 

15.15 – 16.00

Review of the day and overview of tomorrow’s programme

Feedback/questions from participants

GICHD

 

 


Day 3: Wednesday 9 November

Time

Session

Content

Responsible

Method

09.00 – 09.15

Recap

Key points from Day 2

GICHD

Presentation

09.15 – 09.45

BiH 2009–2019 national strategy

Key aspects of current strategy

evaluation feedback: limitations and challenges

BHMAC

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

Presentations

09.45 – 10.00

Vision, mission, and objectives

How do vision, mission, objectives and outcomes differ?

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

Presentation

10.00 – 10.30

Define and agree upon vision, mission and time-line for the national mine action strategy

Divide participants into groups, each group suggests a vision, mission and time-line

Group work

10.30 – 10.45

Coffee Break

10.45 – 12.30

Vision, mission and time-line

Group presentations on vision, mission and time-line. Feedback and discussions. Agree on vision and mission

Each group presents a suggested vision, mission and time-line.

Group work

12.30 – 13.30

Lunch

13.30 – 14.45

Strategy structure

Discuss and agree on proposed strategy structure.

BHMAC

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

Workshop participants

Presentations

Group discussions

14.45 – 15.15

Strategy structure

Enabling strategy monitoring and evaluation (M&E)

Baselines, targets, indicators, outcomes, ojectives

Ms. Åsa Massleberg, GICHD Advisor Strategic Management

Presentation

15.15 – 15.30

Coffee Break

15.30 – 16.00

Review of the day/overview of tomorrow’s programme

Participant feedback; requests and suggestions

GICHD

Workshop participants

 

 


Day 4: Thursday 10 November

Time

Session

Content

Responsible

Method

09.00 - 09.15

Recap

Key points from Day 3

GICHD

 

09.15 – 10.30

Drafting strategy sections

Participants are divided into working groups, covering each strategy section, based on their experience and expertise

For each strategy section, each working group is tasked to develop:

- Objective

- Outcomes

- Targets

- Indicators

- Baseline

Group work

10.30 – 10.45

Coffee Break

10.45 – 12.30

Drafting strategy

Sections

As above.

As above.

Group work

12.30 – 13.30

Lunch

13.30 – 15.00

Group work presentations

Group work presentations

Questions and answers

Group discussions

Each group presents on the above,

Feedback from workshop participants.

Group presentations

15.00 – 15.15

Coffee Break

15.15 – 15.45

Monitoring and reviewing the national strategy

Key aspects of the monitoring and reviewing phases. Future plans and action points

BHMAC

GICHD

Presentations

15.45 – 16.15

Way ahead: finalising and approving the national strategy

Agree on next steps, define roles and responsibilities.

BHMAC

GICHD

Presentations

 


Dodatak II: Lista učesnika radionice strateškog planiranja protivminskih akcija i određivanja prioriteta, održane u novembru 2016.


Br.

Ime

Prezime

Organizacija

Funkcija

1

Ilija

Mikić

Oružane snage BiH

Oficir za osiguranje kvaliteta deminiranja

2

Refik

Fazlić

Oružane snage BiH

pukovnik, šef ureda za deminiranjeUXO

3

Branka

Vitković

BHMAC

Viša stručna saradnica za upozoravanje na mine

4

Esher

Sadagić

BHMAC

Viši stručni saradnik za pomoć žrtvama mina

5

Goran

Ždrale

BHMAC

Viši stručni saradnik za analizu i izvještavanje

6

Ivana

Radonjić

BHMAC

Stručni saradnik, prevodilac

7

Muvedeta

Tuno

BHMAC

Viši stručni saradnik za izradu projekata

8

Ranko

Banjac

BHMAC

Šef upravljanja kvalitetom

9

Tarik

Šerak

BHMAC

Šef odsjeka za upravljanje PMD

10

Viktor

Filipović

BHMAC

Zamjenik šefa

11

Zdravko

Jonjić

BHMAC

Pomoćnik direktora za operacije

12

Željko

Đogo

BHMAC

Viši stručni saradnik za analizu i izvještavanje

13

Tatjana

Bojinović

BHMAC Banja Luka

Šef Kancelarije za osigiranje kvaliteta

14

Nebojša

Stjepanović

Civilna zaštita Brčko Distrikta

Šef jedinice za deminiranje i EOD

15

Blažen

Kovač

Komisija za deminiranje u BiH

Član

16

Sead

Muratović

Eco-Sport Group Sarajevo

Predsjednik

17

Melchior

Opielewicz

EUFOR

Šef odsjeka za za PMD

18

Željko

Kalinić

EUFOR

Šef terenskih operacija

19

Enes

Dolić

Federalna uprava civilne zaštite

Šef sektora za deminiranje, šef deminerskih operacija u FBiH

20

Murat

Baručija

Federalna uprava civilne zaštite

Šef organizacione jedinice za deminiranje i uništavanje NUS-a

21

Mustafa

Kadribegović

Federalna uprava civilne zaštite

Stručni sarsaradnik za planirane i vođenje operacija

22

Saša

Sarić

Genesis

Koordinator projekta za upozoravanje na mine

23

Zorica

Lučić

MKCK

Odgovorna za saradnju sa DCKBiH pri ICRC

24

Gregor

Sančanin

ITF

Šef Ureda za implementaciju BiH

25

Marija

Trlin

Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH

Službenica za odnose odnose s javnošću/upravljanje projekata

26

Milenko

Tomić

Ministarstvo odbrane

Viši stručni sarai saradnik za civilno-vojnu saradnju

27

Darvin

Lisica

NPA

Regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu

28

Svjetlana

Pavlović

Posavina bez mina

Direktorica

29

Snježana

Kovač

Crveni krst Republike Srpske

Koordinatorica programa programa za upozoravanje na mine

30

Senadin

Kumro

Crveni križ Federacije BiH

Koordinator programa UM, SALW, DPP

31

Ivana

Grujić

Društvo Crvenog krsta/križa BiH

Koordinatorica programa za humanitarna pitanja

32

Milisav

Pantić

Republička uprava civilne zaštite

Viši stručni saradnik za planiranje i izvještavanje

33

Željko

Volaš

UDAS

Predsjednik

 


Dodatak III: Zadaci Komisije za deminiranje u BiH i BHMAC-a, prema Zakonu o deminiranju u BiH iz 2002. godine


Osnovni zadaci Komisije za deminiranje u BiH, prema Zakonu o deminiranju u BiH, obuhvataju:


2. Upravlja, koordinira i nadzire prikupljanje podataka i procjenu potreba sukladno Standardu i osigurava transparentnost potreba za UM.
3. Uspostavlja bazu podataka prikupljenih u sklopu procjene potreba za UM, podataka o provedenom nadzoru UM aktivnosti i podataka dobivenih kroz koordinaciju, kao dio baze podataka BHMAC-a za protivminske akcije. Također, osigurava dostupnost informacija svim nositeljima aktivnosti.
4. Razmjenjuje prikupljene podatke sa relevantnim organizacijama iz ostalih sektora (zdravstvo, izobrazba, poljoprivreda, promet, informiranje i dr.).
5. Osigurava nositeljima aktivnosti pristup izvještajima procjene.
6. Osigurava da državna procjena potreba za UM sadrži informacije o planiranim aktivnostima i strategijama drugih organizacija.
7. Izrađuje vodič/smjernice o provedbi procjene potreba.
8. Distribuira rezultate procjene ostalim relevantnim organizacijama.
9. Priprema državni plan za UM, kao dio državnog plana protivminskih akcija.
10. Koordinira sa UM i drugim organizacijama uključenim u protivminske akcije u pripremi državnog plana, kako bi se izbjeglo dupliciranje aktivnosti i nepotrebno trošenje resursa.
11. Osigurava informacije i resurse radi pomoći u planiranju.
25. Osigurava planiranje i djelovanje prema nalazima i rezultatima evaluacije.


Finansijski plan za provedbu


Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025


Realizacija Strategije protivminskog djelovanja 2009.-2019. u proteklih devet godina njenog provođenja, karakterizira obim prikupljenih i utrošenih sredstava na nivou od 50% od planiranog. Prikupljanje i utrošak sredstava od strane donatora je ostao na približno istom nivou tokom cijelog perioda, što se pokazalao kao veoma dobro jer nije došlo do povečanja obima prikupljanja, izdavajanja i utroška sredstava iz domaćeg izvora. Tabela 1. prikazuje obim prikupljeni i u trošenih sredstava po godina provedbe Strategije.
Vladini resursi BAM: 2021 - 21.550 mil, 2022 - 21.550 mil, 2023 - 21.550 mil, 2024 - 21.550 mil, 2025 - 21.550 mil.
Donatorski resursi BAM: 2021 - 21.550 mil, 2022 - 21.550 mil, 2023 - 21.550 mil, 2024 - 21.550 mil, 2025 - 21.550mil. Navedeni podaci su dobijeni na osnovu Izvještaja o protuminskom djelovanju i Finansijskog plana za realizaciju Strategije protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025.

Na početku godine

SOPO (km2)

Redukcija SOPO. (km2)

Za period 2021- 2025 cca 8% za tehničke metode (km2)

Prosječna cijena teh. metoda /KM/

MRE/LMWA (mil. KM)

Potrebna sredstva (mil. KM)

Sredstva BHMAC (mil. KM)

UKUPNO (mil. KM)

2018

1061

112

 

4.2/2.2

3

35.5

5.9

41.4

2019

949

126

 

4.2/2.2

3

34.61

5.9

40.51

2020

823

111

 

4.212.2

3

32.85

5.9

38.75

2021

712

142.4

11.392

3.0

3

37.2

5.9

43.1

2022

569.6

142.4

11.392

3.0

3

37.2

5.9

43.1

2023

427.2

142.4

11.392

3.0

3

37.2

5.9

43.1

2024

284.8

142.4

1 1.392

3.0

3

37.2

5.9

43.1

2025

142.4

142.4

11.392

3.0

3

37.2

5.9

43.1

UKUPNO

 

 

 

 

 

289.0

47.2

336.2

 


Tabela 6. Stanje SOPO na početku 2018. i pretpostavke za smanjenje do 2025. godine sa finansijskim planom za realizaciju
metodologija efikasnija ako se uzme u obzir da je odnos netehničkih u odnosu na tehničke 91% - 9%, kao broj pronađenih mina po hektaru koji sa da u prosjeku iznosi 47. Na osnovu ovih pretpostavki i činjenice da će u novoj Strategiji protivminskog djelovanja 2018-2025 upravo nova metodologija biti osnova za provođenja strateškog cilja 3., urađena je projekcija potrebnih finansijskih sredstava za ispunjenje iste. Godine 2016, 2017 i 2018. su prelazne godine na uvoženju nove metodologije i karakteriše ih provođenje operativnih poslova na ova dva načina, stari "tradicionalni" i novi.
U martu 2019.godine ističe rok za provedbu drugog produženja po Otawskoj konvenciji koju je dobila Bosna i Hercegovina 2008. godine. Komisija za deminiranje u BiH je odlučila 2017. godine da pokrene izradu prijedloga Zahtjeva za produženje roka Bosne i Hercegovine prema Otawskoj konvenciji, privremeno na dvije godine na preiod 2019-2021. Za ove potrebe je urađen operativni i finansijski plan za 2019. i 2020. godinu (Tabela 4. i Tabela 5.)

VRAĆANJE POVRŠINE km2

2019

2020

Ukupno m2

Aktivnost

Implementator

Otkazana površina - netehničko izviđanje

BHMAC

82,000.000

97.000.000

179,000,000

Otkazana površina - netehničko izviđanje

BHMAC-OS BIH-NPA

30,000.000

 

30,000,000

Redukovana površina- tehničko izviđanje

Akreditovane organizacije

13,000,000

13,000,000

26.000,000

Očišćena površina- čišćenje mina

Akreditovane organizacije

1,000.000

1,000.000

2,000,000

Ukupno

126,000,000

111,000,000

237,000,000

NETEHNIČKO IZVIĐANJE I OBILJEŽAVANJE m2/broj znakova

2019

2020

Ukupno m2/broj znakova

Aktivnost

Implementator

Obrađena SOPO - netehničko izviđanje

BHMAC

131,600,000

131,600,000

263,200,000

Hitno obilježavanje

BHMAC

9,000

9,000

18,000

 


Tabela 4. Operativni plan za produženje roka za dvije godine 2019-2020

VRAĆANJE POVRŠINE (milion KM)

2019

2020

Ukupno mil. KM

Aktivnost

Implementator

Otkazana površina - netehničko izviđanje

BHMAC

2,950.000

2.950,000

5.900,000

Otkazana površina - netehničko izviđanje

(BHMAC-OS BiH-NPA)

1.760,000

 

1.760,000

Redukovana površina - tehničko izviđanje

Akreditovane organizacije

28,600.000

28.600,000

57,200,000

Očišćena površina - čišćenje mina

Akreditovane organizacije

4,200.000

4.200,000

8.400,000

Ukupno

37,510.000

35,750,000

73,260.000

NETEHNIČKO IZVIĐANJE I OBILJEŽAVANJE (milion KM)

2019

2020

Ukupno mil. KM

Aktivnost

Implementator

Obrađena SOPO-netehničko izviđanje

BHMAC

2,950.000

2.950,000

5.900.000

Hitno obilježavanje

BHMAC

50.000

50,000

100.000

Ukupno

3,000.000

3,000,000

6.000,000

Sve ukupno

40,510,000

38,750,000

79.260.000

 


Tabela 5. Finansijski plan za produženje roka za dvije godine 2019-2020
Nakon privremenog produženja Bosna i Hercegovina će podnjeti Zahtijev za konačno produženje kojim bi se definirao krajnji rok za rješavanje minskog problema. Prema operativnim i finansijskim pokazateljima to bi mogla biti 2025. godina kako je predviđeno novom Stretegijom protivminskog djelovanja 2018-2025. Od 2020. godine očekuje se puna primjena nove metodologije vraćanja zemljišta krajnjim korisnicima, tako da je za očekivati da se udio tehničkih metoda još smanji u odnosu na netehničke na nivo od 7-8%. Na osnovu svega naprijed navedenog, sačinjen je finansijski plan koji predviđa da je potrebno oko 336.2 miliona KM (Tabela 6.) za realizaciju nove Strategije protivminskog djelovanja 2018-2025.


Financiranje za period 2019-2020. Vladini resursi i donatorski resursi


Vladini resursi BAM: OS BiH: 2019 - 4.5 mil, 2020 - 4.5 mil, BHMAC: 2019 - 5.945 mil, 2020 - 5.945 mil.
Donatorski resursi BAM: 2019 - NPA - 4.5 mil, ITF - 10.610 mil, EU,UNDP,ICRC - 4 mil; 2020 - NPA - 4.5 mil, ITF - 7.975mil, EU, UNDP, ICRC - 3.825 mil.


Financiranje za period 2021-2025,Vladini resursi i donatorski resursi




1 UNDP, Izvještaj o humanom razvoju za 2016: http://hdr.undp.org/en/countries/profiles/BIH

2 Ibid.

3 Međunarodni standard za protivminske akcije (IMAS) 04.10 Glosar pojmova u protivminskom djelovanju, definicije i skraćenice: ESZR je neeksplodirano ubijito sredstvo (NUS) i napuštena eksplozivna sredstva (NES). (Protokol V uz Konvenciju o određenom konvencionalnim oružju). NSZR obuhvataju i kasetnu municiju.

4 Zona razdvajanja je duga 1.100 km i široka do 4 km.

5 http://ipacivilprotection.eu/bosnia.html#l2

6 Zahtjev BiH za produženje roka prema članu 5. Ottawske konvencije, juni 2008.

7 Rasprskavajuća odskočna mina, PROM-1, ima smrtonosni radijus djelovanja u krugu od 22 m. Generalno ima upaljač UPROM-1 i UPMR-3. Kada se pokrene mehanizam za okidanje, jednu ili dvije sekunde kasnije se zapali pirotehnička smjesa koja aktivira eksplozivni naboj mine. Namjera ovog vremenskog usporenja je da meta izaće iz uzlazne putanje ispaljenja, omogućavajući maksimalnu brzinu rasprskavanja. Konopac pričvršćen za zemlju određuje visinu na kojoj dolazi do eksplozije. PROM-1 može imati uočljivu poteznu žicu ili pruduženi sklop upaljača. Obiman metalni sadržaj mine olakšava detekciju ručnim detektorom mina. https://www.militaryperiscope.com/mdb-smpl/weapons/landmine/antipers/w0004529.shtml

8 Podaci o žrtvama mina/ESZR za period 1996.-2016, BHMAC, april 2017.

9 Opći okvirni sporazum za mir, https://www.osce.org/bih/126173?download=true

10 Nakon godinu dana IFOR su zamijenile Stabilizacijske snage (SFOR), a njih su u decembru 2004. zamijenile Snage Evropske unije (EUFOR).

11 Regionalni uredi BHMAC-a se nalaze u Sarajevu, Palama, Travniku, Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Brčkom i Bihaću.

12 UN, Mine Action Governance and Management Assessment for Bosnia and Herzegovina for a Mine-Free generation (Uprava u protivminskim akcijama i procjena upravljanja za Bosnu i Hercegovinu za generacije bez mina), juni 2015.

13 Upravljanje kvalitetom znači koordinirane aktivnosti na usmjeravanju i kontroli organizacija u pogledu kvaliteta, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) 9000:2005 i Međunarodni standard protivminskog djelovanja (IMAS) 04.10.

14 Izvještaj revizije učinka: Efikasnost sistema deminiranja u Bosni i Hercegovini: http://www.revizija.gov.ba/revizioni_izvjestaji/revizija_ucinka/Izvjastaji2016/?id=5046

15 Član 4. (1) Konvencije o kasetnoj municiji: Svaka država potpisnica preuzima na sebe obavezu da očisti i uništi ili da obezbijedi čišćenje i uništavanje preostale kasetne municije koja se nalazi u područjima zagađenim kasetnom municijom, a koje su u njenoj nadležnosti ili pod njenom kontrolom…

16 Vidi https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/078/21/PDF/G1507821.pdf?OpenElement

17 Učesnici su bili podijeljeni u radne grupe i dobili su zadatak da analiziraju kontekst pomoću SWOT i PESTLE analize i analize interesnih strana.

18 Ciljevi održivog razvoja: http://www.un.org/sustainabledevelopment/development-agenda/

19 Zakon o jednakosti spolova u BiH (Službeni glasnik BiH, br. 32/10): http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GEL_32_10_E.pdf

20 Odnosi se na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima i druge koje djeluju pod kontrolom države, entiteta, kantona, gradova i općina, kao i na imenovanja u delegacije i međunarodne organizacije ili tijela.

21 GMAP www.gmap.ch , UN Gender Guidelines for Mine Action Programmes (Smjernice UN-a za integraciju rodnih pitanja u programe protivminskog djelovanja): http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/womens-empowerment/gender_and_cpr/gender_guidelinesformineactionprogrammes/

22 900 deminera i 428 osoba ovlaštenih za rukovođenje i praćenje (vođe timova, vođe radilišta, službenici u Sektoru za operacije, službenici za osiguranje kvaliteta, instruktori pasa za otkrivanje mina, vodiči pasa, akreditovane organizacije, itd.), Informacija BHMAC-a, mart 2017.

23 Međunarodni standard protivminskog djelovanja IMAS 07.11 Vraćanje površina na upotrebu, mart 2013: https://www.mineactionstandards.org/fileadmin/MAS/documents/imas-international-standards/english/series-07/IMAS-07-11-Ed1-Am3.pdf

24 Proces vraćanja površina na upotrebu, GICHD

25 Podaci BHMAC-a o tehničkom izviđanju i čišćenju, maj 2017.

26 Akcioni plan iz Maputa, mjera IV. Pomoć žrtvama.

27 Akcioni plan iz Dubrovnika, mjera 4.1. Jačanje nacionalnih kapaciteta, mjera 4.2. Povećanje učešća žrtava, mjera 4.3. Razmjena informacija, mjera 4.4. Pružanje podrške, pomoć i saradnja

28 The CCM Coordinators for 2016 and 2017 on Victim Assistance and international Cooperation and Assistance, Guidance on an Integrated Approach to Victim Assistance, 2016 (Koordinatori pomoći žrtvama prema Konvenciji o kasetnoj municiji za 2016. i 2017. godinu i Koordinatori međunarodne saradnje i pomoći prema Konvenciji o kasetnoj municiji, Smjernice za integrirani pristup pomoći žrtvama, 2016.)

29 Konvencija o kasetnoj municiji, čl. 5. stav 2.(c)

30 (Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, Službene novine FBiH br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09)

31 Inicijalni izvještaj BiH o provođenju Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom, 5. mart 2013.

32 Ibid.

33 "Završetak" se u ovom kontekstu odnosi na mine/ESZR otkrivene nakon što su ugrožene države završile proaktivno izviđanje i/ili čišćenje svih poznatih i sumnjivih opasnih površina, čime su ih proglasile sigurnim za normalnu ljudsku upotrebu.

34 Preostala kontaminacija u ovom kontekstu se odnosi na kontaminaciju minama/ESZR otkrivenim nakon svih razumnim napora da se identificiraju i tretiraju sve sumnjive površine.

35 Komisija za deminiranje u BiH je nadležna za potpisivanje svih dokumenata o akreditovanju.

36 U skladu sa najnovijim međunarodnim standardom za vraćanje površina na upotrebu.

37 Od tih 8%, 14% su „fizički tretirane staze pretrage“ za šta su dopremljena tehnička sredstva da bi se odredio nivo prijetnje.

38 Rezultati prilot projekta BHMAC-a „Vraćanje površina“, april 2017.

39 Sve reference na žrtve, preživjele žrtve, druge osobe sa invaliditetom, indirektne žrtve i druge osobe u ugroženim grupama su rodno osjetljive i uvažavaju različitu starosnu dob, to jeste, odnose se na punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe.

40 Konvencija o kasetnoj municiji, čl. 2. Defincije

41 The CCM Coordinators for 2016 and 2017 on Victim Assistance and international Cooperation and Assistance, Guidance on an Integrated Approach to Victim Assistance, 2016 (Koordinatori pomoći žrtvama prema Konvenciji o kasetnoj municiji za 2016. i 2017. godinu i Koordinatori međunarodne saradnje i pomoći prema Konvenciji o kasetnoj municiji, Smjernice za integrirani pristup pomoći žrtvama, 2016.)

42 Ministarstva obrazovanja postoje na entitetskom (FBiH I RS) I kantonalnom nivou i u Brčko Distriktu. Ministarstvo obrazovanja ne postoji na državnom nivou, u okviru Vijeća ministara BiH.

43 Podaci razvrstani po spolu i starosnoj dobi podrazumijevaju razlikovanje ženskih i muških osoba iz raznih dobnih skupina: punoljetne i maloljetne ženske osobe, punoljetne i maloljetne muške osobe. Punoljetne osobe su osobe koje su navršile 18 godina života.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!