Službeni glasnik BiH, broj 53/13
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i člana 55. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 30/02 i 102/09), a u vezi sa provođenjem Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite, ministar za ljudska prava i izbjeglice donosi akt
STANDARDI
ZA SANACIJU I IZGRADNJU STAMBENIH JEDINICA I OBJEKATA U SVRHU STAMBENOG ZBRINJAVANJA ROMA U BiH
DIO PRVI
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim standardima za sanaciju i izgradnju stambenih jedinica i objekata u svrhu zbrinjavanja Roma u BiH (u daljem tekstu: Standardi), utvrđuje se sadržaj i veličina stambene jedinice prema broju članova domaćinstva, te vrsta i obim radova za sanaciju-poboljšanje uslova stanovanja i izgradnju stambenih objekata.
(2) Nadležnom općinskom organu i ostalim predstavnicima lokalne zajednice kao i njihovim partnerima, te stručnim institucijama, ovim se standardima daju smjernice za izradu projekata i procjene vrijednosti sanacije i izgradnje stambenih objekata.
Član 2.
(Korištenje izraza)
(1) U tekstu što slijedi, izraz "stambena jedinica" se koristi u značenju dijela stambenog objekta koji je organiziran u skladu s članom 5. ovih standarda, a neto površina istog može biti jednaka ili različita od neto površine stambenog objekta kojem pripada.
DIO DRUGI
POGLAVLJE I. (SANACIJA, IZGRADNJA, SADRŽAJ I VELIČINA STAMBENE JEDINICE)
Član 3.
(Sanacija objekata)
(1) U okviru postojećeg gabarita objekta koji se sanira, formira se useljiva stambena jedinica, prema broju članova domaćinstva, osnovnog sadržaja: dnevni boravak, kuhinja, kupatilo sa wc-om i hodnik, za 1 do 2 člana domaćinstva. Za svakog narednog člana domaćinstva obnavlja se ½ sobe/manja soba, a za dva naredna člana soba, itd.
(2) Ukoliko je postojeći objekat većih tlocrtnih dimenzija i spratnosti od stambene jedinice iz prethodnog stava, prema potrebi sanira se i krov (krovna konstrukcija i pokrov) iznad ukupne površine stana.
Član 4.
(Izgradnja novih objekata)
(1) Lokaciju za izgradnju novog objekta određuje općina.
Član 5.
(Sadržaj i veličina stambene jedinice)
(1) Kod izgradnje novog stambenog objekta sadržaj i veličina stambene jedinice određuje se prema broju članova domaćinstva.
(2) Minimalni sadržaj za izgradnju nove stambene jedinice (objekta) baziran je na veličini domaćinstva od 1 do 3 člana, određuje se kao
osnovni sadržaj i treba da sadrži: dnevni boravak, kuhinju (ili dnevni boravak sa kuhinjom), ½ sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik. U cilju racionalizacije preporučuje se objedinjavanje dnevnog boravka i kuhinje u jednu prostoriju.
(3) Minimalni sadržaj stambene jedinice, prema
osnovnom sadržaju iz prethodnog stava i broju članova domaćinstva, određuje se:
a) Za jednog, dva ili tri člana domaćinstva
(osnovni sadržaj), dnevni boravak, kuhinja, ½ sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik.
b) Za četiri člana domaćinstva, dnevni boravak, kuhinja, soba, kupatilo sa wc-om i hodnik.
c) Za pet članova domaćinstva, dnevni boravak, kuhinja, soba, ½ sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik.
d) Za šest članova domaćinstva, dnevni boravak, kuhinja, dvije sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik.
e) Za sedam članova domaćinstva, dnevni boravak, kuhinja, dvije sobe, ½ sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik.
f) Za osam članova domaćinstva, dnevni boravak, kuhinja, tri sobe, kupatilo sa wc-om i hodnik.
g) Za svaki naredni član domaćinstva dodaje se ½ sobe, a za dva naredna člana, soba.
(4) Površina prostorija unutar stambene jedinice se određuje kako slijedi:
|
Prostorija
|
Preporučljive površine
od - do
|
|
Dnevni boravak
|
15 - 18 m2
|
|
Kuhinja ili
|
4,5 - 6 m2
|
|
Dnevni boravak sa kuhinjom
|
18 - 24 m2
|
|
Spavaća soba
|
11 - 14 m2
|
|
½ sobe
|
6 - 9 m2
|
|
Kupatilo
|
3,3 - 4,4 m2
|
|
Hodnik
|
3,2 - 7,0 m2
|
Napomena: Ako je projektirana prostorija (soba) manja od 11 m
2 smatraće se ½ sobe.
POGLAVLJE II. (OBIM I VRSTA RADOVA)
Član 6.
(Konstrukcija objekta)
(1) Ako postoji konstrukcija ili dio konstrukcije objekta koja zadovoljava uslove statičke stabilnosti konstrukcija se zadržava i sanira sa materijalima po uzoru na postojeću konstrukciju.
(2) Ukoliko je konstrukcija statički nestabilna ili ne postoji, gradi se objekat iznova u skladu s članom 4. ovih standarda.
(3) Temeljenje novih objekata izvoditi prema inženjersko-geološkim, geotehničkim karakteristikama tla i klimatskim uslovima.
(4) Nosiva konstrukcija, kod izgradnje objekta iznova, sastoji se od trakastih temelja, vanjskih nosivih zidova debljine 25 cm. Unutarnji nosivi zidovi su minimalne debljine 20 cm. Svi nosivi zidovi se međusobno ukrućuju horizontalnim i vertikalnim serklažima.
(5) Konstrukciju objekta projektirati i izvesti u skladu sa tehničkim propisima iz oblasti građenja i propisima za građenje u seizmičkim prodručjima koji važe za zonu u kojoj se objekt gradi.
Član 7.
(Krovovi)
(1) Kosi krovovi izrađuju se od drvene četinarske građe I ili II klase. Oslonci podrožnica u polju krova oslanjaju se u pravcu (projekciji) nosivih zidova uz dozvoljena odstupanja do 20 cm od ivice zida. Krovni vezači postavljaju se u pravcu osovine rogova i obostrano ukrućuju "kliještima". Kliješta se upuštaju usijecanjem za 2 cm prema podružnici u širini podrožnice. Streha-prepust krova uz zabatne zidove izvodi se sa rogovima uz zabatni zid i na ivici krova. Minimalna širina strehe u projekciji 75 cm. Potkov strehe izvodi se lamperijom d=12 mm sa postavljanjem po rogovima ili između rogova. Dijelovi drvene konstrukcije vidljive na fasadi premazuju se dva puta zaštitnom bojom.
(2) Kod sanacije i izgradnje novih objekata individualnog tipa, za pokrovni materijal koristi se materijal tipičan za područje gradnje.
(3) Svi otvori ispod strehe i na tavanskim zidovima zatvaraju se radi zaštite od vjetra i podizanja krovnog pokrivača.
(4) Dimnjak iznad krova se izvodi minimalno 50 cm iznad sljemena ili 100 cm okomito mjereno na kosu ravan krova.
(5) Na rubove dvovodnog krova postavlja se čeona daska i opšiva limom (vjetar lajsna). Presjecišta viševodnih slivnih površina (uvale) kao i svi prodori kroz krovnu ravan se opšivaju pocinčanim limom. Na strehu krova postavljaju se horizontalni oluci. Vertikalne oluke postaviti na poziciju gdje će voda prirodnim padom oticati od objekta.
Član 8.
(Vanjski zidovi i fasada)
(1) Za obnavljanje i popravke oštećenih dijelova postojećih zidova upotrebljava se identičan materijal ili odgovarajući zamjenski u istoj debljini zida. Kod objekata koji se izvode iznova koristi se šuplji opekarski blok širine zida 25 cm.
(2) Na fasadne zidove postavlja se termo fasada od ekspandiranog polistirena, EPS d=8 cm, sa završnom obradom od vodoodbojnog tankoslojnog maltera.
Član 9.
(Vanjski otvori)
(1) Vanjski otvori se zatvaraju prozorima ostakljenim termoizolacionim staklom (min. 4+12+4 mm). Konstrukciju prozora definira projektant uz ograničenja kod odabira materijala. Za drvo, troslojno lamelirani profil presjeka 68/82 mm, a za PVC profili sa 4 do 5 komora ojačanih čeličnim jezgrom.
(2) Na parapet prozora sa unutrašnje i vanjske strane postavlja se odgovarajuća prozorska klupica.
(3) Vanjska vrata izrađuju se od četinarskog drveta prve klase troslojno lamelirani profil sa krilom vrata od punog drveta ili vrata od PVC profila sa 4 do 5 komora, ojačanih čeličnim jezgrom. Parapet krila vrata od drveta, sa vanjske strane oblaže se limenim opšavom sa okapnim profilom. Okov vrata izvesti prema sandardima sa cilindar bravom.
(4) Stolarske pozicije premazuju se 2x lazurnom bojom.
Član 10.
(Unutarnja vrata)
(1) Štok varat od punog drveta sa ugrađenom zaptivnom brtvom. Krilo vrata obostrano šperovano i furnirano, sa saćastom ispunom. Okov vrata prema standardima sa običnom bravom.
(2) Između dovratnika postavlja se prag od tvrdog drveta (npr. bukva). Ukoliko u domaćinstvu ima invalidno lice koje koristi invalidska kolica onda se ne izvode pragovi. U tom slučaju se postavljaju prelazne podne lajsne na mjestu sučeljavanja različitih podnih obloga.
Član 11.
(Unutarnji zidovi)
(1) Debljina novih pregradnih zidova minimalno 12 cm. Ukoliko se u pregradne zidove postavlja instalacija vodovoda i kanalizacije, debljina zida je 14 cm.
(2) Svi unutranji zidovi u prostorijama koje se obnavljaju, malterišu se grubim i finim malterom u ukupnoj minimalnoj debljini 2 cm.
(3) Zid kupatila grubo se malteriše i oblaže keramičkim pločicama u minimalnoj visini 150 cm, a iznad kade ili tuša minimalno 200 cm od nivoa poda.
(4) Zid kuhinje oblaže se u visini od minimalno 60 cm, na visini donje ivice od poda 75 cm u dijelu iznad sudopera, mjesta el. štednjaka i radnog dijela. Minimalna dužina oblaganja je 2 m.
Član 12.
(Stropovi)
(1) Oštećeni stropovi gdje nije ugrožena stabilnost saniraju se i obrađuju prema datim uslovima.
(2) Kod nove izgradnje, strop-tavanica se izvodi (polumontažno) sa nosivim gredicama i ispunom od šupljih opekarskih elemenata i tlačnim slojem betona, prema uputama proizvođača odabrane konstrukcije. Alternativa je monolitna armirano-betonska ploča.
Član 13.
(Podne obloge)
(1) U prostoriji dnevnog boravka i sobama podovi se oblažu "brodskim podom" od četinarskog drveta prve klase. Brodski pod se postavlja na štafle 5x8 cm na razmaku od maksimalno 40 cm.
(2) U hodniku, kupatilu i kuhinji postavlja se keramička obloga od protukliznih pločica. Uz zid hodnika oblaže se sokl u visini 10 cm.
Član 14.
(Hidroizolacija objekta)
(1) Objekat mora biti zaštićen od prodora vlage. Ako je prizemlje objekta predmet izgradnje/sanacije, prostorija ispod kojih nema podrumske prostorije mora biti po cijeloj površini (betonska ploča) zaštićena hidroizolacionim slojem bituminizirane trake min. debljine 4 mm. Bituminizirana traka vari se za podlogu uz prethodno premazivanje bitulit emulzijom. Preklop slojeva min 10 cm. Na pod kupatila i WC-a postavlja se hidroizolacija.
Član 15.
(Termoizolacija objekta)
(1) Minimum termičke zaštite se odnosi na zaštitu korisnika stambene jedinice od prodora hladnoće i pojave kondenza u prostorijama. U fazi postavljanja brodskog poda između štafli postavlja se sloj termoizolacije npr. "kamene ili staklene mineralne vune" debljine minimalno 5 cm, sa postavljanjem PVC folije ispod i iznad sloja termike.
(2) Prije oblaganja podova keramikom na betonskoj ploči izvodi se cementni estrih kao plivajući pod na sloju ekspandiranog polistirena EPS debljine 2 cm.
(3) Ispod kosog krova oblaže se pod hladnog tavana slojem ekspandiranog polistirena EPS ili "kamene ili staklene mineralne vune" uz postavljanje parne brane, PVC folije i zaštitnog sloja koji može biti od lakog betona. Minimalna debljina termoizolacije iznosi 5 cm.
Član 16.
(Kuhinja)
(1) U kuhinju se postavlja kuhinjski element, sudoper sa plohom za cijeđenje od nehrđajućeg čelika ukupne dužine 80 cm i slavinom za toplu i hladnu vodu postavljenom na sudoperu. Sudoper se priključuje na instalaciju vodovoda i kanalizacije u zidu.
Član 17.
(Kupatilo)
(1) Kupatilo stambene jedinice oprema se sljedećom opremom: Tuš kada ili kada; tuš baterija za toplu i hladnu vodu; umivaonik komplet sa sifonom i slavinom za toplu i hladnu vodu; wc šolja sa poklopcem; ispirač (vodokotlić); slavina za mašinu za pranje veša; priključak odovda za mašinu za pranje veša; električni bojler zapremine 50 litara; električna grijalica 2000 W.
(2) Kupatilo mora imati mogućnost ventiliranja preko otvora na fasadi ili putem ventilacijskog kanala.
Član 18.
(Ograde)
(1) Na postojećim objektima prema potrebi obnoviti ili ako nedostaje postaviti ogradu na stepeništu, koja je u funkciji stambene jedinice koja je predmet saniranja. Ograda se postavlja na postojećim balkonima i lođama prostorija koje su uređuju.
(2) Konstrukcija ograde izvodi se od željeznih kutijastih profila, sa ispunom od hoblane daske. Razmak između daski minimalno 12 cm. Konstrukciju ograde i ispunu zaštititi bojom.
Član 19.
(Vodovodne instalacije)
(1) Vodovodne instalacije se ugrađuju u zid. Izbjegavati vođenje instalacije u vanjskom zidu.
(2) Kod javnog snabdijevanja vodom, izrađuje/sanira se vodomjerno okno i montira vodomjer sa ventilima i željeznim poklopcem. Priključak na javnu mrežu treba provjeriti/ponovo uspostaviti u saradnji sa komunalnim preduzećem.
(3) Ukoliko nema javnog snabdijevanja, već se koristi lokalni vodovod, izrađuje/sanira se okno za priključenje, sa željeznim poklopcem. Ukoliko je postojao rezervoar sa kišnicom ili bunar potrebno je izvršiti čišćenje, dezinficiranje i montirati hidrofor.
(4) Izvedene instalacije se ispiraju, dezinficiraju i ispituju na pritisak i o tome sačinjava protokol o ispitivanju koji se prilaže uz dokumentaciju za tehnički pregled.
Član 20.
(Kanalizacija)
(1) Na postojećim objektima dijelovi oštećene instalacije se zamjenjuju novom instalacijom.
(2) Uspostaviti konekciju na javni kanalizacioni sistem u saradnji sa komunalnim preduzećem.
(3) Postojeću septičku jamu, treba pregledati i ako je potrebno očistiti ili popraviti.
(4) Ako ne postoji odvodnja otpadnih voda izgraditi septičku jamu.
(5) Postojeća ili izvedena instalacija se ispituje na nepropusnost i o tome sačinjava zapisnik koji se prilaže uz dokumentaciju za tehnički pregled.
Član 21.
(Elektroinstalacije)
(1) Implementator (općina) pribavlja elektroenergetsku saglasnost za objekte i dostavlja projektantu. Za određivanje pozicije mjerno priključnog distributivnog ormara (MPDO) projektant konsultuje nadležnu elektrodistribuciju u smislu propisa i preporuka, te u skladu s tim izrađuje projektnu dokumentaciju.
(2) U svim prostorijama koje su predmet izgradnje i sanacije izvode se elektroinstalacije rasvjete i instalacije utičnica-priključnica. U sobama se izvode po dvije priključnice, u kuhinji priključnice za el. štednjak, frižider, protočni bojler (podpultni priključak) i priključnicu iznad nivoa radnog dijela kuhinje. U kupatilu se izvode elektroinstalacije za bojler, grijalicu, priključnicu za veš mašinu te vodotijesnu instalaciju za rasvjetu. Svi prekidači instalacija izvode se ispred kupatila, u setu sa indikatorima (KIP prekidač).
(3) Potrebno je izvršiti galvansko povezivanje svih metalnih masa (Vodovodne instalacije grijanja i sl.) u kupatilu. Vezu ostvariti preko kutije (ispred kupatila) za izjednačavanje potencijala.
(4) Izvođač radova je dužan pribaviti atest na izvedene radove instalacija.
Član 22.
(Plinske instalacije)
(1) Ako postoji mogućnost priključenja na plin-zemni plin kao energent, razmotriti mogućnost postavljanja plinske instalacije za grijanje stambene jedinice u skladu sa propisima. Svi radovi na sistemu snabdijevanja plinom izvan granica stana će biti odgovornost drugih.
Član 23.
(Dimnjaci i grijanje)
(1) Na postojećem objektu projektant provjerava ispravnost dimnjaka koji pripada predmetnoj stambenoj jedinici i u skladu stim predlaže se nivo intervencije.
(2) Kod izgradnje novog objekta planira se zagrijavanje dnevnog boravka i soba za spavanje i u skladu s tim projektuje broj dimovodnih kanala i dimnjaka.
(3) Kod izgradnje novih objekata, dimnjak projektirati-locirati u centralnom dijelu objekta. U ruralnim područjima dimnjak locirati u kuhinji radi mogućnosti priključenja kombinovane peći za kuhanje i zagrijavanje.
(4) Dimnjaci se zidaju punom ciglom ili prefabrikovanim dimnjačkim elementima sa dimovodnom cijevi od tehničke keramike i u skladu sa stavom (4) član 7.
POGLAVLJE III. (ORJENTACIONA DISPOZICIONA RJEŠENJA)
Član 24.
(Orijentaciona dispoziciona rješenja)
(1) Grafički prikaz orijentacionih dispozicionih rješenja za izgradnju novih stambenih objekata
SLIKA OVDJE
DIO TREĆI
Član 25.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovi Standardi stupaju na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim novinama entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.