Službeni glasnik BiH, broj 14/15

Na osnovu člana 3. stav (3), člana 10. st. (8) i (9), člana 22. stav (13) i člana 80. stav (2), Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog bilja Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05) i člana 61. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, donosi


PRAVILNIK


O SLUŽBENOM NADZORU SJEMENSKIH USJEVA U BOSNI I HERCEGOVINI


DIO PRVI


POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBE


Član 1.
(Predmet)

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se način provođenja i uslovi za službeni nadzor usjeva, broj, vrijeme i način nadzora, standardi koje moraju zadovoljavati sjemenski usjevi, te detaljne smjernice za svaku skupinu usjeva.

(2) Standardi za deklariranje/certificiranje sjemena u Bosni i Hercegovini propisani su pravilnicima o stavljanju u promet sjemena poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini i to za:

a) žita;

b) repu;

c) krmno bilje;

d) uljano i predivo bilje;

e) povrće.

(3) Nadzor usjeva iz stava (1) ovog člana provodi Organ za potvrđivanje po osnovu Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog bilja Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), (u daljnjem tekstu: Zakon).

Član 2.
(Definicije)

Izrazi upotrijebljeni u Zakonu upotrebljavaju se i u ovom Pravilniku, a specifični izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:

a) "Organ za potvrđivanje" je tijelo koje je odgovorno za sva pitanja koja se odnose na proizvodnju, izdavanje deklaracija/certifikata, testiranja i stavljanja u promet sjemena;

b) "Ovlaštena osoba" je osoba koje predstavlja Organ za potvrđivanje u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti;

c) "Službeni nadzor" je nadzor obavljen od strane ovlaštene osobe po nalogu Organa za potvrđivanje, na osnovu zahtjeva za nadzor i ovisno od uplate troškova definiranih posebnim pravnim propisom;

d) "Sortnom nečistoćom" se smatra biljka iste vrste kod koje jedno ili više morfoloških svojstava ne spada u skupinu obilježja koja se obično pripisuju toj sorti i koja je jasno drugačija od te sorte.

Član 3.
(Uslovi za službeni nadzor sjemenskih usjeva)

(1) Sjeme poljoprivrednog bilja iz člana 1. stav (2) mogu proizvoditi dobavljači koji su upisani u Registar dobavljača za proizvodnju sjemena poljoprivrednog bilja.

(2) Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju (u daljnjem tekstu: dobavljač) mora voditi evidenciju o zasnovanoj proizvodnji za sjeme koje proizvodi, na odgovarajućem Obrascu koji se nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika.

(3) U slučaju kada se proizvodnja sjemena zasniva sa sjemenom iz uvoza, dobavljač je obavezan Organu za potvrđivanje dostaviti uzorak sjemena uzet u okviru službenog nadzora od svake partije koju koristi za zasnivanje usjeva, 10 dana prije optimalnih rokova za sjetvu sjemenskog usjeva za pojedine kulture.

Član 4.
(Uslovi za deklariranje/certificiranje sjemenskih usjeva)

(1) Dobavljač mora dostaviti u roku, prijavu za službeni nadzor sjemenskog usjeva Organu za potvrđivanje na odgovarajućem Obrascu koji se nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika. Uz prijavu je potrebno dostaviti dokumenta kojima se dokazuje sortna pripadnost sjemena korištenog za sjetvu sjemenskog usjeva.

(2) Za sve sjemenske usjeve mora biti izvršen odgovarajući broj pregleda, što je utvrđeno u Dijelu drugom ovog Pravilnika za pojedinu skupinu poljoprivrednog bilja.

(3) Ukoliko usjev ne zadovoljava kategoriju pod kojom je prijavljen za nadzor, ili se odbija, ovlaštena osoba to mora konstatirati na odgovarajućem Obrascu zapisnika o službenom nadzoru, koji se nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika i isti hitno dostaviti Organu za potvrđivanje.

(4) Podnosilac zahtjeva može zatražiti ponovni nadzor usjeva. Po završenom ponovnom nadzoru usjeva Organ za potvrđivanje donosi konačnu odluku.

(5) Da bi sjemenski usjev mogao biti pregledan i potvrđen od strane Organa za potvrđivanje, mora postojati službena kontrolna površina zasijanih partija sjemena. Kontrolne površine se zasijavaju sjemenom prosječnih uzoraka svih partija sjemena koje se koriste za proizvodnju sjemenskog usjeva i porede sa standardnim uzorkom za dotičnu sortu kako bi se dokazala autentičnost i ocijenila čistoća sorte.

(6) Kada se otkriju sortne nečistoće u kontrolnoj površini u većem obimu nego što je standard za kategoriju sljedeće generacije, izdaje se zapisnik i šalje svakom podnosiocu zahtjeva koji je prijavio usjeve zasijane sa partijom sjemena. Zapisnik se dostavlja i Organu za potvrđivanje.

(7) U zapisniku se postotno navode sortne nečistoće koje su pronađene u kontrolnoj površini i daje se njihov opis u smislu kako se one razlikuju od sorte.

Član 5.
(Obuka osoblja za obavljanje službenog nadzora sjemenskih usjeva)

(1) Organ za potvrđivanje odabire osobe za obavljanje službenog nadzora koje moraju ispunjavati sljedeće uslove:

a) biti inženjeri poljoprivredne struke, općeg smjera ili biljne proizvodnje;

b) imati najmanje tri godine radnog iskustva u proizvodnji poljoprivrednog bilja.

(2) Osoba koja će obavljati službeni nadzor, mora osim uslova navedenih u stavu (1) ovog člana, proći i odgovorajuću obuku.

(3) Obuku će organizirati Organ za potvrđivanje. Na obuci će se usvojiti znanja i tehnike opisane u Dijelu drugom ovog Pravilnika koje će biti verificirane od strane Organa za potvrđivanje.

Član 6.
(Službeni nadzor)

(1) Službenim nadzorom sjemenskih usjeva treba da se utvrdi porijeklo i identitet usjeva, te da se ocjeni pogodnost usjeva za proizvodnju sjemena, primjenom kriterija propisanih u pravilnicima o stavljanju u promet sjemena poljoprivrednog bilja u BiH kao i ovim Pravilnikom.

(2) Postupci u okviru službenog nadzora su:

a) procjenjivanje da li je usjev u stanju pogodnom za nadzor;

b) provjera upisanih podataka o usjevu, uključujući lokaciju na kojoj se usjev nalazi, površinu parcele i predusjev;

c) potvrđivanje identiteta svake zasijane partije sjemena putem provjere zvaničnih etiketa, oznaka i evidentiranja najmanje jednog serijskog broja za svaku partiju sjemena;

d) potvrđivanje identiteta sorte, ukoliko je to moguće na terenu;

e) otkrivanje i evidentiranje sortnih nečistoća;

f) otkrivanje i evidentiranje nečistoća vrste;

g) provjera usklađenosti prostorne izolacije;

h) ocjena i evidentiranje općeg stanja usjeva, uključujući štetu nastalu upotrebom sredstava za zaštitu bilja;

i) otkrivanje prisustva korova, bolesti i polijeganja gdje su prisutne.

Član 7.
(Biosigurnost)

Prilikom službenog nadzora sjemenskih usjeva mora se voditi računa o biosigurnosti te svesti rizik o širenju štetnih organizama na minimum.

POGLAVLJE II. SLUŽBENI NADZOR SJEMENA U POLJU


Član 8.
(Službeni nadzor kod dobavljača)

(1) Prilikom prvog službenog nadzora ovlaštena osoba mora obaviti detaljnu provjeru kompletne evidencije koja se odnosi na proizvodnju sjemena.

(2) Prvi korak pri pregledu usjeva je da ovlaštena osoba u prisustvu dobavljača ili njegove odgovorne osobe provjeri da li su podaci u Zapisniku, osim identifikacionog broja usjeva, tačni. Ovo se može obaviti neposredno prije samog pregleda usjeva. Identifikacioni broj usjeva je povjerljiv za podnosioca zahtjeva i ukoliko ga je potrebno provjeriti, to se mora učiniti putem podnosioca zahtjeva. I podnosilac zahtjeva i Organ za potvrđivanje moraju biti obaviješteni o bilo kakvim promjenama podataka o usjevima.

(3) Posebno je važno provjeriti da su sve partije sjemena koje je podnosilac zahtjeva naveo u Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva zasijane na odgovarajućim poljima. Tokom lociranja oznake za svaku zasijanu partiju sjemena na polju, ovlaštena osoba mora provjeriti i uporediti referentni broj partije sjemena sa podacima koje je naveo podnosilac zahtjeva. Ovlaštena osoba mora evidentirati najmanje jedan serijski broj za svaku zasijanu partiju sjemena. Sve nepodudarnosti između podataka koje je naveo podnosilac zahtjeva i podataka na oznaci treba zabilježiti u Obrascu zapisnika o službenom nadzoru.

(4) Ako ovlaštena osoba zaključi da usjev ne odgovara propisanim normama, mora ga evidentirati kao "odbijen".

(5) Ukoliko dobavljač smatra da je odluka ovlaštene osobe pogrešna, može tražiti dodatni pregled od Organa za potvrđivanje.

Član 9.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

Službeni nadzori se trebaju obaviti u fazi usjeva kada je najlakše uočiti nečistoće, posebno kada se radi o sortnim nečistoćama. Ovo, kao i potrebni broj pregleda, ovisi od vrste i obuhvaćeno je dijelovima koji se odnose na svaku skupinu usjeva.

Član 10.
(Prostorna izolacija sjemenskih usjeva)

(1) Svaka skupina usjeva ima minimalne izolacijske udaljenosti. Kod vrsta koje nemaju određenu minimalnu izolacijsku udaljenost, sjemenski usjev mora biti jasno obilježen i u trenutku službenog nadzora i za vrijeme žetve.

(2) Minimalne izolacijske udaljenosti navedene su posebno za svaku vrstu kultura, navedenih u posebnim poglavljima ovog Pravilnika.

Član 11.
(Predusjevi)

(1) Usjev se može uzgajati samo na zemljištu na kome prethodno nije bilo usjeva koji bi nepovoljno djelovali na prirodu i kvalitet sjemena koji se treba proizvesti.

(2) Detaljna uputstva u vezi sa predusjevom nalaze se u Prilogu II ovog Pravilnika.

Član 12.
(Ocjena sjemenskog usjeva)

(1) Ovlaštena osoba će vršiti nadzor i ocjenu sjemenskog usjeva te donositi zaključke u skladu sa praksom usvojenom tokom obuke za ovlaštenu osobu, detaljano opisanoj u Dijelu drugom ovog Pravilnika.

(2) Ovlaštena osoba je obavezna da Organu za potvrđivanje dostavi popunjen Zapisnik u što kraćem roku. Za usjeve predosnovnog i osnovnog sjemena i druge usjeve za koje je potrebno vršiti službeni nadzor, Organ za potvrđivanje će podnosiocu zahtjeva izdati kopiju zapisnika o svakom službenom nadzoru.

(3) U slučaju gdje usjev ne zadovoljava tražene standarde, ali bi mogao biti poboljšan uklanjanjem nečistoća vrsta ili korova (pljevljenje) kao što je divlja zob, ovlaštena osoba piše preporuku u polje za komentare s jasnim napomenama i skicom kontaminiranih površina. U takvim slučajevima u Zapisniku se navodi rok za otklanjanje nedostataka i određuje termin dodatnog nadzora.

(4) Na osnovu izvršenog nadzora ovlaštena osoba će:

a) prihvatiti usjev za prijavljenu kategoriju;

b) prebaciti usjev u nižu kategoriju;

c) odbiti usjev za proizvodnju sjemena.

POGLAVLJE III. KONTROLA TOKOM DORADE SJEMENA


Član 13.
(Dorada sjemena)

(1) Dobavljač sjemena registriran za doradu mora voditi Evidenciju o masi preuzetog naturalnog i dorađenog sjemena na odgovarajućem Obrascu koji se nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika.

(2) U postupku dorade uz glavnu evidenciju dobavljač vodi i pomoćne evidencije prema svojim potrebama, koje moraju sadržavati broj dostavnica ili otpremnica, registarski broj vozila i naziv skladišta u koje je odloženo sjeme tokom dostave ili otpremanja sjemena.

(3) Za vrijeme prijema sjemena sa proizvodne površine, transporta sjemena unutar objekata dorade između skladišta i mašina u procesu sušenja i dorade, pakiranja te označavanja partije, dorađivač sjemena mora osigurati da ne dođe do radnji koje bi mogle dovesti do neželjenih miješanja ili zamjene identiteta sjemena.

(4) U toku svih operacija mora biti zagarantirana sljedljivost materijala istog porijekla od svakog drugog materijala te sigurnost od kontaminacije patogenima bilo bolesti ili štetnih organizama.

(5) Službeni nadzor se provodi u vrijeme pakiranja sjemena direktnim uvidom u postupak ali i nakon obavljenog procesa uvidom u pakiranja u skladištu, te pregledom evidencija o obavljenom pakiranju.

(6) Prilikom službenog nadzora treba provjeriti zapise o obavljenim čišćenjima prostora između obrade različitih sorata kao i izvršenim dezinfekcijama prostora i materijala.

(7) Prilikom obavljanja nadzora sastavlja se zapisnik u koji se unose evidentirane činjenice o pouzdanosti držanja i obilježavanja materijala koji se odmah po obavljenom nadzoru dostavlja Organu za potvrđivanje. Isti je podloga za obavljanje dodatnih provjera, ako su potrebne.

POGLAVLJE IV. USLOVI KOJI MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI ŽITA


Član 14.
(Službeni nadzor usjeva)

(1) Službeni nadzor sjemenskih usjeva obavlja se za sljedeće kategorije žita:

Pšenica *, ječam i zob (osim hibrida)

Predosnovno

Osnovno

C1

C2

Pšenoraž (tritikale)

Predosnovno

Osnovno

C1

C2

Raž i hibridni ječam

Predosnovno

Osnovno

Certificirano sjeme

 

Kukuruz i sirak (hibridi)

 

 

 

Osnovno

Certificirano sjeme

 

Heljda

Predosnovno

Osnovno

C1

C2

Proso

Predosnovno

Osnovno

C1

C2

 



*U ovom odjeljku "pšenica" uključuje i tvrdu "durum" i spelta pšenicu

(2) Dobavljač sjemena podnosi prijavu za pregled usjeva u sljedećim rokovima:

a) do 1. aprila za ozime usjeve žita;

b) do 20. aprila za jare usjeve žita;

c) do 20. maja za kukuruz i sirak;

d) do 15. juna za heljdu i proso.

Član 15.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

(1) Usjevi žita mogu se odobriti nakon dva nadzora.

(2) Prvi nadzor usjeva žita se obavlja jednu sedmicu nakon pojave prvih klasova, a drugi u fazi

mliječne zrelosti.

(3) Usjevi za hibride kukuruza mogu se odobriti nakon šest obavljenih nadzora:

a) prvi nadzor obavlja se u fazi 5-7 listova;

b) drugi, treći i četvrti nadzor obavlja se za vrijeme oplodnje;

c) peti nadzor obavlja se pred berbu;

d) šesti nadzor obavlja se prije sušenja.

Član 16.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve i standardi čistoće)

(1) U pogledu razdaljina od susjednih usjeva i izvora polena koji mogu dovesti do neželjene strano-oplodnje, posebno u slučaju sirka, od izvora polena divljeg sirka Sorghum halepense,

usjev mora odgovarati sljedećim standardima:

Usjev

Minimalna udaljenost

1

2

 Secale cereale izuzev hibrida:

Za proizvodnju osnovnog sjemena

Za proizvodnju deklariranog/ certificiranog sjemena

 

Sorghum spp.

 

xTriticosecale, samooplodne sorte:

Za proizvodnju osnovnog sjemena

Za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena

 

Zea mays

 

 

300 m

250 m

 

 

300 m

 

 

 50 m

 20 m

 

 

200 m

 

 



 

Fagopyrum esculentum Moench

Za proizvodnju osnovnog sjemena

Za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena

 

Panicum miliaceum L.

Za proizvodnju osnovnog sjemena

Za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena

 

 

 

300 m

300 m

 

 

 

300 m

300 m

 



(2) Usjev mora imati dovoljan identitet i čistoću sorte ili u slučaju sjemena inbred linije, dovoljan identitet i čistoću vezanu uz njegove karakteristike. Za proizvodnju sjemena hibridnih sorti gore pomenute odredbe također se primjenjuju na karakteristike komponenata uključujući sterilnost muške biljke ili obnavljanje fertilnosti.

(3) Posebno, usjevi Secale cereale izuzev hibrida, Sorghum spp i Zea mays, moraju biti usaglašeni sa sljedećim ili ostalim standardima i uslovima:

a) Secale cereale izuzev hibrida broj biljaka sorti u jednom usjevu koje očigledno nisu prave sorte ne smije da pređe:

1) jedna biljka na 30 m² za proizvodnju osnovnog sjemena;

2) jedna biljka na 10 m² za proizvodnju certificiranog/deklariranog sjemena.

b) Zea mays postotno učešće biljaka koje očigledno ne pokazuju sortne karakteristike, za inbred

linije, ili za komponente ne smije da pređe:




1) za proizvodnju osnovnog sjemena: inbred linije: 0.1%; prosti hibridi, svaka komponenta: 0.1 %; stranooplodne sorte: 0.5 %;

2) za proizvodnju certificiranog/deklariranog sjemena: sorta komponenta hibrida:inbred linije:0.2 %; prosti hibridi: 0.2 %; stranooplodne sorta: 1.0 %.

c) Za proizvodnju sjemena hibridnih sorti biljke muške komponente treba da praše dovoljno polena kada su biljke ženske komponente u cvjetanju gdje:

1) je potrebno sterilizirati muške biljke;

2) 5 % ili više ženskih biljaka imaju receptivne stigme, postotak biljaka ženske komponente koje odbacuju polen ne smije da pređe 1 % za bilo koji službeni nadzor na parceli, odnosno 2 % za ukupan broj nadzora u cvjetanju. Smatra se dabiljke praše ili odbacuju polen kada na 50 mm ili više od cvijetne ose postoje prašnici koji praše polen.

d) Sorghum spp postotak po broju biljaka vrste Sorghum, izuzev usjeva vrste ili biljaka za koje je očigledno da ne pokazuju sortne karakteristike inbred linije ili za komponente, ne smije da pređe:

1) za proizvodnju osnovnog sjemena: pri cvjetanju: 0.1 %; pri sazrijevanju: 0.1 %;

2) za proizvodnju certificiranog/deklariranog sjemena: biljke muške komponente koje su odbacile polen kada biljke ženske komponente imaju receptivne stigme, 0.1 % biljke ženske komponente: pri cvjetanju: 0.3 %; pri sazrijevanju: 0.1 %.

e) Za proizvodnju hibridnih sorti:

1) biljke muške komponente treba da odbacuju dovoljno polena kada biljke ženske komponente imaju receptivne stigme;

2) gdje ženske komponente biljaka imaju receptivne stigme, postotak biljaka te komponente koja je odbacila ili odbacuje polen ne smije da pređe 0.1 %;

3) prinosi stranooplodnih sorti ili sintetičkih sorti Sorghum spp treba da su usaglašeni sa sljedećim standardima: broj biljaka usjeva koji očigledno ne pokazuju karakteristike sorte ne smije da pređe:

- jednu biljku na 30 m² za proizvodnju osnovnog sjemena;

- jednu biljku na 10 m² za proizvodnju certificiranog/deklariranog sjemena.

f) Hibridi Secale cereale usjevi moraju da odgovaraju sljedećim standardima u pogledu udaljenosti od susjednih izvora polena koji može biti rezultat stranog oprašivanja:

Usjev

Minimalna udaljenost

1

2

    

za proizvodnju osnovnog sjemena

-    gdje se koristi muška sterilnost

      -    gdje se muška sterilnost ne koristi

- za proizvodnju certificiranog/ deklariranog sjemena

 

 

 

1.000 m

600 m

500 m

 

 

 

 



(4) Usjev mora imati dovoljan identitet i čistoću u pogledu karakteristika komponenti uključujući mušku sterilnost, posebno, usjev mora zadovoljavati sljedeće standarde ili druge uslove:

a) broj biljaka sorti u usjevu koje očigledno ne pokazuju prave karakteristike komponenti ne smije da pređe jedna biljka na 30 m² za proizvodnju osnovnog sjemena, jedna biljka na 10m² za proizvodnju certificiranog/deklariranog sjemena. Ovaj standard se primjenjuje kod službenog nadzora usjeva samo na ženske komponente; U slučaju osnovnog sjemena, gdje se koristi muška sterilnost, nivo sterilnosti muškesterilne komponente mora biti najmanje 98 %;

b) gdje je primjereno, deklarirano/certificirano sjeme će se proizvoditi u miješanoj kultivaciji ženskih muško-sterilnih komponenti sa muškom komponentom koja obnavlja mušku fertilnost.

(5) Usjevi za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena hibrida Avena nuda, Avena sativa, Hordeum vulgare, Fagopyrum esculentum, Panicum miliaceum, Triticum aestivum, Triticum durum, Triticum spelta i samooplodna xTriticosecale:

a) Usjev mora ispunjavati sljedeće standarde u pogledu udaljenosti od susjednih izvora polena koji mogu rezultirati neželjenom stranom oplodnjom:

1) minimalna udaljenost ženske komponente mora biti 25 m od bilo koje druge sorte iste vrste, izuzev za usjev muške komponente, ova udaljenost se može zanemariti ako ima dovoljno zaštite od bilo kojeg neželjenog stranog oprašivanja.

2) Usjev mora imati dovoljno identiteta i čistoće u pogledu karakteristika komponenti.

b) Gdje se proizvodi sjeme upotrebom kemijskih hibridizacionih sredstava, uspješnost mora odgovarati sljedećim standardnim ili drugim uslovima:

1) Minimalna čistoća sorte svake komponente treba da bude: Avena nuda, Avena sativa, Hordeum vulgare, Triticum aestivum, Triticum durum, Triticum spelta: 99.7 %, i samooplodna xTriticosecale 99.0 %;

2) Minimalna hibridnost mora biti 95 %. Postotak hibridnosti će se procijeniti u skladu sa važećim međunarodnim standardima, u onoj mjeri u kojoj takve metode postoje.U slučajevima gdje se hibridnost određuje tokom testiranja sjemena prije izdavanja deklaracije/cetifikata, određivanje hibridnosti tokom pregleda u polju ne treba raditi.

3) Štetni organizmi koji smanjuju upotrebljivost sjemena, posebno Ustilaginaceae, moraju biti na najnižem mogućem nivou.

4) Ispunjavanje gore pomenutih standarda ili drugih uslova za sve kategorije sjemena utvrđuju se službenim nadzorom u polju.

c) Pregledi u polju se obavljaju u skladu sa sljedećim uslovima:

1) Odgovarajući pregled treba da omogući utvrđivanje stanja i stepena razvoja usjeva;

2) Minimalni broj inspekcija u polju mora biti: za Avena nuda, Avena sativa, Hordeum

vulgare, Triticum aestivum, Triticum durum, Triticum spelta, Secale cereale: jedna (1);




3) za Sorghum spp i Zea mays tokom sezone cvjetanja:

- stranooplodne sorte: jedna (1);

- inbred linije ili hibrida: tri (3).

d) Kada usjev dolazi poslije usjeva Sorghum spp i usjeva Zea mays tokom prethodne ili tekuće godine, mora se obaviti najmanje jedan poseban pregled u polju kako bi se provjerilo da li su odredbe iz stava (1) ovog člana ispunjene. Veličina, broj i raspored dijelova parcele koju treba pregledati da bi se ustanovilo da li ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika određuje se propisanim metodama.

e) Najveći broj divljeg ovsa (Avena fatua, Avena sterilis) po hektaru iznosi kako je prikazano:

Usjevi zasijani da bi se proizvelo:

ovas

ječam

pšenica,durum pšenica i spelt pšenica

 

raž i kukuruz

tritikale

Osnovno sjeme

nijedan

7

7

7

7

Deklarirano/certificirano sjeme (C)

-

20*

-

50

-

Deklarirano/certificirano sjeme prve generacije (C1)

nijedan

20

50

-

50

Deklarirano/certificirano sjeme druge generacije  (C2)

nijedan

20

50

-

-

 



(6) Divlja zob se ocjenjuje u cijelom usjevu i mora se brojati tokom cijelog službenog nadzora. Broj divlje zobi u cijelom usjevu podijeljen sa površinom usjeva daje broj biljaka po hektaru. Ovo se upisuje u Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva i upoređuje sa odgovarajućim standardom. U poljima gdje ima veliki broj divlje zobi prihvatljiva je gruba procjena.

Član 17.
(Dodatni zahtjevi za kontrolu proizvodnje hibrida u pogledu sortne čistoće)

(1) Kada se vrši kontrola usjeva za proizvodnju hibrida, prije provjere sortne čistoće muških i

ženskih komponenti, ovlašten osoba mora biti sigurna da nije došlo do slučajnog miješanja

dva reda komponenti.

(2) U slučaju proizvodnje hibridnog sjemena kukuruza, sirka i suncokreta, prihvata se postizanje sortne čistoće jednog ili drugog od dva roditelja pročišćavanje plijevljenjem. U tom slučaju odstranjivanje biljaka koje odstupaju za jednu ili nekoliko karakteristika mora

se napraviti prije nego što se počne širiti polen.

(3) U slučaju korištenja muškog steriliteta, ovlaštena osoba mora biti sigurna u odsustvo muških

plodnih ili djelomično plodnih biljaka u redovima ženskih roditelja.

(4) U slučaju mehaničkog kastriranja za proizvodnju hibridnog sjemena kukuruza, ovlaštena osoba mora biti sigurna da je kastriranje provedeno prije nego što su ženske biljke prosule polen, a prije svega prije nego što su njuške tučaka ženskih biljaka postale receptivne.

(5) Za vrijeme proizvodnje, dobavljač mora obavijestiti ovlaštenu osobu o uslovima za žetvu kako bi bio siguran da nema opasnosti od miješanja muških i ženskih roditelja. Redovi muškog roditelja požet će se odvojeno i prije ženskog roditelja. To se ne odnosi naproizvodnju hibrida raži (Secale cereale) ili repice (Brassica napus) kod kojih su muške i

ženske linije kultivirane kao mješavina.

(6) Sortna čistoća hibrida dobivenog u proizvodnji usjeva može se provjeriti u postkontrolnoj parceli posijanoj s uzorkom proizvedenog hibridnog sjemena. Sortna čistoća mora seosigurati tako da se zadovolje sljedeći zahtjevi:

a) odgovarajuće izolacijske udaljenosti od izvora kontaminacijom polenom;

b) dobri uslovi za širenje polena;

c) visoki stupnjevi muške sterilnosti ženskog roditelja;

d) visoki stupnjevi sortne čistoće oba roditelja;

e) odvojena žetva muških komponenti prije ženskog roditelja koji daje sjeme.

Član 18.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Standardi za sortnu čistoću su:

Kategorija

Pšenica, ječam,

zob (%)

tritikale (%)

 

Kukuruz i sirak (%)

 

Predosnovno i osnovno

99,9

99,7

98

C1

99,7

99,0

/

C2

 

 

98,0

/

 



(2) Standardi za sortnu čistoću za heljdu i proso su:

Kategorija

Minimalna sortna čistoća  (%)

 

Osnovno  sjeme

 

Certificirano/deklarirano sjeme prve generacije  (C1)

 

Certificirano/deklarirano sjeme druge generacije (C2)

 

 

95,0

 

90,0

 

90,0

 



(3) Detaljno ocjenjivanje usjeva žita te izračunavanje količine dozvoljenih nečistoća obaviće se

u skladu sa Dijelom drugim ovog Pravilnika.

POGLAVLJE V. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI ŠEĆERNE I STOČNE REPE


Član 19.
(Službeni nadzor usjeva)

Službeni nadzor usjeva šećerne i stočne repe obavlja se za kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano (C).

Član 20.
(Broj i vrijeme službenih nadzora šećerne i stočne repe)

(1) Na usjevima šećerne i stočne repe vrše se dva službena nadzora. Prvi nadzor se vrši tokom

vegetativne faze a drugi tokom cvjetanja, obično krajem juna ili početkom jula.

(2) Usjev iz koga se proizvodi osnovno sjeme pregleda ovlaštena osoba u polju najmanje dva puta i to jednom u fazi nicanja, a drugi put pregled se vrši na sjemenu biljke kako bi seutvrdilo da li usjev ispunjava uslove propisane ovim Pravilnikom.

(3) Usjev iz koga se proizvodi deklarirano/certificirano sjeme pregleda ovlaštena osoba i na polju najmanje jednom, kako bi se utvrdilo da li usjev ispunjava uslove propisane ovim Pravilnikom.

(4) Nadzori se obavljaju u ono vrijeme kada su uslovi u polju i stepen razvoja usjeva takvi da

omogućavaju odgovarajuću provjeru identiteta sorte i čistoće sorte.

Član 21.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Šećerna i stočna repa se oprašuju slobodnim oprašivanjem i proizvode velike količine polena koji raznosi vjetar. Skoro sve sorte šećerne repe i neke od sorti stočne repe su hibridi

i stoga postoji potreba za izolacijom od izvora neželjenog polena.

(2) Minimalne izolacijske udaljenosti su sljedeće:

Ploidnost komponenti će biti data u opisu sorti ili u podacima dobijenim od Organa za potvrđivanje.

 

Udaljenost (m)

1. Za proizvodnju predosnovnog i osnovnog sjemena

izvori roda Beta

 

1000

2.     Za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena šećerne repe:

a) od svih izvora roda Beta koji nisu navedeni dolje

b) namijenjeni oprašivač ili jedan od namijenjenih oprašivača koji je

    diploidan od tetraploidnog izvora polena šećerne repe

c) namijenjeni oprašivač koji je isključivo tetraploidan, od diploidnih izvora polena

d) od izvora polena šećerne repe, čija je ploidnost nepoznata

e) namijenjeni oprašivač ili jedan od namijenjenih oprašivača koji je diploidan od diploidnog izvora polena šećerne repe

f) namijenjeni oprašivač koji je isključivo tetraploidan, od tetraploidnog izvora polena šećerne repe

g) između dva polja na kojima se proizvodi sjeme šećerne repe na kojima se ne koristi muška sterilnost

 

 

1000

600

 

600

 

600

300

 

300

 

300

3.     Za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena stočne repe:

a) od bilo kojeg izvora polena iz roda Beta koji nisu navedeni dolje

 

1000

b) namijenjeni oprašivač ili jedan od namijenjenih oprašivača koji je diploidan od tetraploidnog izvora polena stočne repe

c) namijenjeni oprašivač koji je isključivo tetraploidan, od diploidnog izvora polena stočne repe

d) od izvora polena stočne repe kod kojih je ploidnost nepoznata

e) namijenjeni oprašivač ili jedan od namijenjenih oprašivača koji je diploidan od diploidnog izvora polena stočne repe

f) oprašivač koji je isključivo tetraploidan, od tetraploidnog izvora polena stočne repe

g) između dva polja na kojima se proizvodi sjeme stočne repe na kojima se ne koristi muška sterilnost

600

 

600

 

600

300

 

300

 

300

 



(3) Izvori neželjenog polena uključuju šećernu repu i stočnu repu koja prorasta, korov repe, morsku repu i blitvu.

(4) Male ili raštrkane površine nisu nužno problem i ovlaštena osoba ih po svom nahođenju može zanemariti.

(5) Izolacijske udaljenosti se ne primjenjuju ako susjedni usjevi imaju istog oprašivača. Udaljenost može da se smanji ako postoji dovoljna zaštita od neželjenog oprašivanja. Glavna provjera izolacije vrši se tokom drugog pregleda, tokom cvjetanja.

(6) Usjev mora imati dovoljno identiteta sorte i čistoće sorte.

(7) Detaljno ocjenjivanje usjeva šećerne i stočne repe obavlja se u skladu sa Dijelom drugim ovog Pravilnika.

POGLAVLJE VI. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI STOČNOG BOBA I STOČNOG GRAŠKA


Član 22.
(Službeni nadzor usjeva stočnog boba i stočnog graška)

Službeni nadzor sjemena stočnog boba i stočnog graška obavlja se za kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano (C);

d) deklarirano/certificirano prve generacije (C1);

e) deklarirano/certificirano druge generacije (C2).

Član 23.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

(1) Na usjevima stočnog boba i stočnog graška vrše se dva službena nadzora.

(2) Prvi nadzor se vrši prije cvjetanja kako bi se napravila ocjena brojnosti populacije, što je lakše kada su biljke male, kako bi se ocijenila svojstva lista kod graška i provjerila izolacija

kod boba. Kod usjeva zasijanih u jesen to se obično radi u februaru/martu, a kod onih zasijanih proljeće od kraja aprila do početka maja.

(3) Drugi pregled se obavlja u vrijeme cvjetanja.

Član 24.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Za stočni grašak ne postoje zahtjevi za izolacijom jer se on samooprašuje, ali granice usjeva moraju biti lako prepoznatljive. Potreban je razmak od 2 m ili fizičke prepreke kako bi se izbjegla kontaminacija sjemenom iz susjednog usjeva iste vrste

(2) Usjevi sjemena stočnog boba moraju biti izolirani od usjeva boba druge sorte ili drugih usjeva sa dosta samoniklog boba na sljedećim udaljenostima:

Za proizvodnju:

Usjevi od 2 ha ili manje (m)

Usjevi > 2 ha (m)

Predosnovnog i osnovnog

200

100

C1

200

100

C2

100

50

 



(3) Izolacija se mora održavati tokom perioda cvjetanja usjeva.

(4) Minimalne izolacijske udaljenosti se mogu smanjiti ako postoji dovoljna zaštita od stranog oprašivanja.

Član 25.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Standardi za sortnu čistoću kod usjeva namijenjenih za proizvodnju predosnovnog, osnovnog i deklariranog/certificiranog sjemena su:

Vrsta

Predosnovno i osnovno sjeme (%)

C1 (%)

C2 (%)

Stočni grašak

99,7

99,0

98,0

Stočni bob

99,7

99,0

98,0

 



(2) Štetni organizmi koji smanjuju korisnost sjemena moraju biti na najmanjem mogućem nivou.

(3) Detaljno ocjenjivanje usjeva obavlja se u skladu sa Dijelom drugim ovog Pravilnika.

POGLAVLJE VII. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI ULJANE REPICE I USJEVI DRUGIH KUPUSNJAČA


Član 26.
(Službeni nadzor usjeva uljane repice i drugih vrsta kupusnjača)

Službeni nadzor usjeva uljane repice i drugih vrsta kupusnjača obavlja se za kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano.

Član 27.
(Broj i vrijeme službenih nadzora uljane repice i usjeva drugih kupusnjača)

(1) Broj nadzora na usjevima uljane repice i usjeva drugih kupusnjača su sljedeći:

Vrsta

Broj  nadzora

Vrijeme

Uljana repica (osim hibrida), stočna repica, krmna ogrštica, stočni kelj, gorušica smeđa, gorušica bijela, uljana rotkva

 

2

1: Vegetativni stadij: oko novembra i decembra kod usjeva zasijanih u jesen, ovisno o formiranosti i vremenskim prilikama. Kod proljetnih usjeva ovisi o datumu sjetve, ali treba paziti jer rast može biti jako brz.

2: Tokom cvjetanja

Hibridna uljana repica

3

1: Vegetativni stadij: oko novembra i decembra kod usjeva zasijanih u jesen, ovisno o formiranosti i vremenskim prilikama. Kod proljetnih usjeva ovisi o datumu sjetve, ali treba paziti jer rast može biti jako brz.

2: Tokom cvjetanja.

3: Nakon cvjetanja kako bi se provjerilo uništavanje oprašivača.

Stočna keleraba i  postrna repa

2

1: Između oktobra i novembra kada se razvila lukovica.

2: Tokom cvjetanja

 



(2) Prvi službeni nadzor se vrši tokom vegetativnog stadija i omogućava da se prije cvjetanja identificiraju izolacijski rizici i poduzmu korektivne mjere.

(3) Pregled tokom cvjetanja je stadij kada se procjenjuje stvarni rizik od unakrsnog oprašivanja.

Član 28.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Izolacijske udaljenosti za sjemenske usjeve uljane repice i drugih kupusnjača su sljedeće:

Usjev predosnovno i osnovno sjeme (m) deklarirano/certificirano  sjeme (C ) (m)

Za proizvodnju:

Predosnovno i osnovno sjeme (m)

deklarirano/certificirano sjeme (C) (m)

Uljana repica (osim hibrida), stočna repica, krmna ogrštica, gorušica smeđe, gorušica bijela

400

200

Hibridna uljana repica

500

300

Hibridna stočna keleraba

400

200

Postrna repa

1.000

600

Stočni kelj i stočna keleraba

400

200

Uljana rotkva: usjevi >2 ha

100

50

Uljana rotkva: usjevi površine 2 ha ili manje

200

100

 



(2) Usjevi koji ne cvjetaju u isto vrijeme kad i sjemenski usjev i susjedni usjevi iste sorte ne predstavljaju izvor neželjenog polena. U tom kontekstu, komercijalni usjev hibrida je u stvarnosti drugačija sorta usjeva od usjeva koji proizvodi deklarirano/certificirano sjeme istog hibrida.

(3) Vrtovi sa povrćem iz roda Brassica koje prezrijeva, također mogu predstavljati rizik od unakrsnog oprašivanja, te također ne smiju biti unutar propisanih udaljenosti.

(4) Minimalne izolacijske udaljenosti se mogu smanjiti ako postoji dovoljna zaštita od neželjenog oprašivanja, na primjer, ako je sjeme ili izvor neželjenog polena u plastenicima ili staklenicima.

(5) Usjevi kupusnjača se dijele u skupine na osnovu njihovih odnosa kod unakrsnog oprašivanja. Sjemenski usjevi bi trebalo da budu izolirani u traženoj udaljenosti od vrsta za koje se ukazuje na rizik od unakrsnog oprašivanja. Između skupina nema unakrsnog oprašivanja. U sljedećoj tabeli su prikazane skupine vrsta za koje se ukazuje na rizik od unakrsnog oprašivanja.

Skupina

Vrsta

Uobičajeni naziv

Rizik od unakrsnog opr.

Skupina I

Brassica oleracea

Stočni kelj

Kelj pupčar

Kelj

Karfiol

Brokula

Kupus

 

Unakrsno oprašivanje unutar Skupine I ali ne sa Skupinama II i III

Skupina II

Brassica chinesis

Brassica napus

 

 

 

Brassica juncea

Brassica nigra

Kupus kineski

Uljana repica, uljana stočna repica, uljana krmna ogrštica, postrna stočna repica,  postrna repa

Gorušica smeđa

Gorušica crna

 

 

Oprašuju se unakrsno unutar vrste i ponekad između vrsta u Skupini II ali ne sa Skupinama I i III

Skupina III

Sinapis alba

Raphanus sativus

Gorušica bijela

Uljana rotkva

Rotkva povrtna

Oprašuju se unakrsno unutar vrste ali ne sa drugim vrstama u Skupini ili Skupinama I i II

 



Član 29.
(Standardi za sortnu čistoću uljane repice i usjeva drugih kupusnjača)

(1) Standardi za sortnu čistoću za usjeve namijenjene proizvodnji predosnovnog, osnovnog deklariranog/certificiranog sjemena su sljedeći:

Vrsta

Predosnovno i osnovno sjeme (%)

Deklarirano/certificirano sjeme (%)

 

Uljana repica (uljana repica i krmna ogrštica) osim hibrida

Hibridna uljana repica proizvedena korištenjem muške sterilnosti: ženska komponenta

Hibridna stočna keleraba: muška komponenta

Stočna repica, gorušica bijela

Postrna repa, stočni kelj, stočna keleraba

 

Uljana rotkva i gorušica smeđa

            99,9

 

99,0

 

 

99,9

 

99,7

99,7

 

1 atipična

biljka /30 m²

                   99,7

 

99,0

 

 

99,9

 

99,0

98,0

 

1 atipična

biljka/10 m²

 

 



(2) Granice odbijanja za uljanu rotkvu i gorušicu smeđu su sljedeći:

(3) Za sve druge vrste kupusnjača koriste se tablice nevedene u Dijelu drugom ovog Pravilnika.

Član 30.
(Hibridna uljana repica i hibridna stočna keleraba)

(1) Za hibridne usjeve uljane repice i hibridne stočne keleraba se primjenjuju drugačije procedure od onih za usjeve uobičajenih vrsta.

(2) Usjevi se uzgajaju u naizmjeničnim redovima muški sterilnog ženskog roditelja i muški plodnog oprašivača. Ove dvije komponente su morfološki često različite. Redovi muški sterilnog ženskog roditelja su obično širi od redova oprašivača i moraju biti jasno definirani

između muške i ženske komponente.

(3) Prilikom nadzora usjeva, svaki tip reda se tretira kao zaseban usjev i koristi se poseban zapisnik o službenom nadzoru usjeva stranooplodnog bilja. Zapisnici moraju biti jasno označeni, na primjer crvenom bojom, kao muška ili ženska komponenta. Zapisnik o službenom nadzoru usjeva stranooplodnog bilja nalazi se na odgovarajućem Obrascu koji se

nalazi u Prilogu I ovog Pravilnika.

Član 31.
(Broj i vrijeme službenih nadzora hibridne uljana repica i stočne kelerabe)

(1) Na usjevima hibridne uljane repice i stočne kelerabe potrebna su tri službena nadzora.

(2) Kod uljane repice nadzor se obavlja:

a) u vegetativnom stadiju do pojave pupova;

b) u stadiju cvjetanja, kao i kod uobičajenih sorti;

c) provjera da li su redovi biljaka oprašivača uništeni (obično košenjem ili frezanjem).

(3) Kod stočne kelerabe nadzor se obavlja:

a) u oktobru ili novembru za provjeru formiranja zadebljanja stabla;

b) u stadiju cvjetanja;

c) provjera da li su redovi biljaka oprašivača uništeni (obično košenjem ili frezanjem).

Član 32.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Izolacijske udaljenosti su sljedeće:

Usjev

Predosnovno/osnovno sjeme(m)

Deklarirano/certificirano sjeme (m)

Hibridna uljana repica

500

300

 

Hibridna stočna keleraba

400

200

 

 



(2) U polju mora biti jasno definirana i vidljiva podjela između svakog naizmjeničog reda muške i ženske komponente.

(3) Prilikom prvog nadzora provjerava se identitet i sortna čistoća roditeljskih linija i identificiraju izolacijski rizici.

Član 33.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Tokom nadzora u stadiju cvjetanja, pored ponavljanja postupaka izvršenih prilikom prvog pregleda, vrši se i ocjena muške sterilnosti kod ženskog roditelja tako što se ispituje odsustvo plodnih prašnika kod cvjetova.

(2) Kod usjeva namijenjenih proizvodnji predosnovnog, osnovnog i deklariranog/certificiranog

sjemena primjenjuju se sljedeći standardi za sortnu čistoću:

Vrsta

Predosnovno/osnovno sjeme (%)

Deklarirano/certificirano sjeme (%)

Hibridna uljana repica s korištenjem muške sterilnosti

Ženska komponenta

Muška komponenta

 

 

99,0

99,9

 

 

99,0

99,9

Hibridna stočna keleraba s korištenjem muške sterilnosti

Ženska komponenta

Muška komponenta

 

 

99,7

99,7

 

 

98,0

98,0

 



(3) Kada se obavlja nadzor sjemenskih usjeva hibridnih sorti tokom cvjetanja, najbitnije je da se strani polen ne unosi u muški sterilan red.

POGLAVLJE VIII. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI POVRĆA


Član 34.
(Službeni nadzor usjeva povrća)

Službeni nadzor usjeva sjemena povrća obavlja se za kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano;

d) standardno sjeme

Član 35.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

Na sjemenskim usjevima povrća obavljaju se dva nadzora.

Član 36.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Mora postojati fizička barijera ili najmanje 2 m obrađenog, ali nezasijanog zemljišta, između usjeva sjemena i bilo kog usjeva koje bi moglo prouzrokovati sortne nečistoće sjemena.

(2) Minimalne razdaljine od susjednih biljaka koje mogu prouzrokovati neželjeno strano oprašivanje su sljedeće za:

a) Beta Vulgaris

1) od izvora polena roda Beta koji nije naveden dolje: 1000m

2) od izvora polena sorti iste podvrste koje pripadaju različitim skupinama sorti:

- za osnovno sjeme 1000m

- za deklarirano/certificirano sjeme 600m

3) od izvora polena sorti iste podvrste koji pripadaju istim skupinama sorti:

- za osnovno sjeme 600m

- za deklarirano/certificirano sjeme 300m

b) Vrste kupusnjača (Brassica spp)

1) od izvora stranog polena koji može prouzrokovati ozbiljno smanjenje sortne čistoće kupusnjača (Brassica spp):

- za osnovno sjeme 1000m

- za deklarirano/certificirano sjeme 600m

2) od drugih izvora stranog polena koji se može ukrstiti sa sortama kupusnjača (Brassica spp):

- za osnovno sjeme 500m

- za deklarirano/certificirano sjeme 300m

c) Industrijska cikorija:

1) od ostalih izvora istog roda ili podvrsta 1000m

2) od druge sorte industrijske cikorije:

- za osnovno sjeme 600m

- za deklarirano/certificirano sjeme 300m

d) Ostale vrste:

1) od izvora stranog polena koji može prouzrokovati ozbiljno smanjenje sortne čistoće sorti ostalih vrsta kao rezultat unakrsne oplodnje:

- za osnovno sjeme 500m

- za deklarirano/certificirano sjeme 300m

2) od ostalih izvora stranog polena koji može da se ukrsti sa sortama drugih vrsta kao rezultat unakrsne oplodnje:

- za osnovno sjeme 300m

- za deklarirano/certificirano sjeme 100m

(3) Ove udaljenosti se mogu zanemariti ako postoji dovoljna zaštita od neželjenog stranog oprašivanja.

(4) Skupine sorata iz stava (2) tačke a) alineja 2) i 3) ovog člana, određuju se u skladu sa postupkom koji utvrđuje Organ za potvrđivanje.

Član 37.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Usjev mora imati zadovoljavajući sortnu identitet i čistoću za svaku vrstu i kategoriju povrća kako slijedi:

 

Dopušteno  za kategoriju

 

 

Predosnovno, osnovno sjeme

Deklarisano/certifikovano (C1,C2,C3 i standardno (ST) sjeme

Primjese

Novostvorene i

Stare domaće

 

 

 

 

introducirane

i udomaćene

C1

C2

C3 i ST

 

sorte

sorte

 

 

 

Primjese drugih sorti

0,00

0,00

0,10

0,25

0,50

Primjese netipičnih biljaka (tipova iste sorte)

 

 

 

 

– blitve

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– boba

0,00

1,00

1,00

2,00

 3,00

– celera

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– cvekla

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– karfiol

0,00

0,50

0,50

1,00

 2,00

– dinje

0,00

0,50

1,00

3,00

 5,00

– endivije

0,00

0,50

1,00

5,00

 8,00

– graha mahunara i zrnaša

0,00

0,10

0,10

1,00

 1,00

– graška

0,00

0,50

1,00

2,00

 3,00

– kelja

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

–  keleraba

0,00

1,00

1,00

5,00

 5,00

– krastavca

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– kupusa

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– lubenice

0,00

0,50

1,00

5,00

 5,00

– luka

0,00

0,50

2,00

5,00

10,00

– matovilca

0,00

2,00

3,00

8,00

10,00

– mrkve

0,00

2,00

2,00

8,00

15,00

– paprike

0,00

0,50

1,00

5,00

 8,00

– pastrnjaka

0,00

2,00

3,00

5,00

10,00

– patlidžana

0,00

0,10

0,10

2,00

 3,00

– peršina

0,00

2,00

2,00

5,00

10,00

– poriluka

0,00

0,50

1,00

3,00

 5,00

– radiča

0,00

1,00

1,00

5,00

 8,00

– rajčice

0,00

0,10

0,10

2,00

 3,00

– repe postrne

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– rotkvice i rotkve

0,00

1,00

2,00

5,00

10,00

– salate

0,00

0,50

0,50

2,00

 3,00

– špinata

0,00

2,00

3,00

10,00

15,00

– tikvice

0,00

1,00

1,00

3,00

 5,00

 



POGLAVLJE IX. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI ULJANOG I PREDIVOG BILJA


Član 38.
(Službeni nadzor sjemenskih usjeva uljanog i predivog bilja)

Službeni nadzor sjemenskih usjeva uljanog i predivog bilja obavlja se za kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano;

d) deklarirano/certificirano prve generacije (C1);

e) deklarirano /certificirano druge generacije (C2);

f) deklarirano/certificirano treće generacije (C3).

Član 39.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

(1) Na sjemenskim usjevima uljanog i predivog bilja obavljaju se najmanje dva nadzora.

(2) Prvi nadzor za Brassicaceae obavlja se u fazi formiranja rozete, a drugi u vrijeme cvjetanja.

(3) U slučaju hibrida Brassica napus moraju se obaviti barem tri nadzora u polju: prvi treba obaviti prije faze cvjetanja, drugi u ranoj fazi cvjetanja, a treći na kraju faze.

(4) U slučaju hibrida Gossypium hirstum i/ili Gossypium barbadense moraju se obaviti barem tri nadzora u polju; prvi treba obaviti u ranoj fazi cvjetanja, drugi pred kraj faze cvjetanja, a treći na kraju faze cvjetanja i poslije uklanjanja, gdje je prikladno, polena roditeljskih biljaka.

Član 40.
(Predusjevi)

(1) Usjev se može uzgajati samo na zemljištu na kome prethodno nije bilo usjeva koji će nepovoljno djelovati na prirodu ili kvalitet sjemena.

(2) U slučaju hibrida uljane repice, usjev se može uzgajati na zemljištu, ako je prošlo pet godina

od uzgajanja biljaka Brassicaceae.

Član 41.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Mora postojati fizička barijera ili barem 2 metra obrađenog, ali nezasijanog zemljišta usjeva između usjeva sjemena i bilo kog usjeva koje bi moglo prouzrokovati neželjeno miješanje sjemena.

(2) Usjev mora imati sljedeće izolacijske udaljenosti:

Usjev

Minimalna razdaljina

(m)

Brassica spp. osim Brassica napus; Cannabis sativa osim jednodomne konoplje; Carthamus tinctorius; Carum carvi; Gossypium spp. osim  hibrida Gossypium hirsutum i/ili Gossypium barbadense; Sinapis alba:

 

- za proizvodnju osnovnog sjemena

- za proizvodnju deklariranog/certificiranog  sjemena

 

 

 

 

 

400 m

200 m

Brassica napus:

 

-        za proizvodnju osnovnog sjemena sorti uzuzev hibrida

-        za proizvodnju osnovnog sjemena hibrida

-  za proizvodnju deklariranog/certificiranog  sjemena izuzev hibrida

-  za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena hibrida

 

 

200 m

         500 m

 100  m

 

 300  m

 



Usjev

Minimalne razdaljine

(m)

Cannabis sativa, jednodomna konoplja:

– za proizvodnju osnovnog sjemena
– za proizvodnju
deklariranog/certificiranog  sjemena

 

 

 

5000 m
1000 m

Helianthus annus:

 

- za proizvodnju osnovnog sjemena hibrida

- za proizvodnju osnovnog sjemena sorti izuzev hibrida

- za proizvodnju deklariranog/certifikovanog sjemena

 

 

1.500 m

   750 m

   500 m

Gossypium hirsutum i/ili Gossypium barbadense:

 

 

- za proizvodnju osnovnog sjemena Gossypium hirsutum

 

- za proizvodnju osnovnog sjemena Gossypium barbadense

 

- za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena nehibridnih sorti intraspecifičnih hibrida Gossypium hirsutum proizvedenih bez citoplazmatične muške sterilnosti (CMS)

- za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena Gossypium hirsutum proizvedenih sa citoplazmatičnom muškom sterilnosti (CMS)

  - za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena intraspecifičnih hibrida Gossypium barbadense proizvedenih bez citoplazmatične muške sterilnosti (CMS)

 

- za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena interspecifičnih hibrida Gossypium barbadense proizvedenih  sa citoplazmatičnom muškom sterilnosti (CMS)

 

- za proizvodnju osnovnog sjemena fiksiranih interspecifičnih hibrida Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense

 

 

- za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena fiksiranih interspecifičnih hibrida Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense i hibrida proizvedenih bez (CMS)

 

-za proizvodnju deklariranog/certificiranog  sjemena hibrida Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense proizvedenih sa (CMS)

 

 

 

 

 

100 m

 

200 m

 

30 m

 

 

 

800 m

 

 

150 m

 

 

 

800 m

 

 

        200 m

 

 

 

150 m

 

 

 

800 m

 



(3) Ove udaljenosti se mogu zanemariti ako postoji dovoljna zaštita od bilo kakvog stranog oplođivanja, što provjerava i potvrđuje Organ za potvrđivanje.

Član 42.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Usjev mora imati dovoljno identiteta i čistoće sorte ili, u slučaju usjeva inbred linije, dovoljno identiteta i čistoće u pogledu svojih karakteristika. Za proizvodnju sjemena hibridnih sorti, gore pomenute odredbe se također primjenjuju na karakteristike komponenti, uključujući mušku sterilnost ili obnavljanje plodnosti.

(2) Posebno, usjevi Brassica juncea, Brassica nigra, Cathamus tinctoris, Gossypium spp. moraju odgovarati sljedećim standardima ili drugim uslovima tako da broj biljaka vrsta usjeva koje su prepoznatljive po tome što nisu prave biljke te sorte, ne smije da prelazi:

a) jedna na 30 m² proizvodnje osnovnog sjemena;

b) jedna na 10 m² za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena.

(3) Hibridi Helianthus annus:

a) Postotak broja biljaka koje su prepoznatljive po tome što nisu prave biljke čiste linije ili čiste komponente, ne smije da pređe:

1) za proizvodnju osnovnog sjemena:

- inbred linije 0,2 %

- prosti hibridi:

- muški roditelj, biljke koje su bacile polen kada 2 % ženskih biljaka ima receptivne cvjetove 0,2 % (pogodne za oprašivanje)

- ženski roditelj 0,5 %

2) za proizvodnju deklariranog sjemena:

- muški roditelj koji je bacio polen kada 5 % ili više ženskih biljaka ima receptivne cvjetove 0,5 % (pogodne za oprašivanje)

- ženska komponenta 1,0 %.

b) Za proizvodnju sjemena hibridnih sorti:

1) dovoljno polena treba da bace biljke muške komponente kada su biljke ženske komponente u cvjetanju;

2) kada kod ženske komponente biljke imaju receptivne stigme, postotak biljaka koje su bacile polen ili bacaju polen ne smije da prelazi 0.5 %;

3) za proizvodnju osnovnog sjemena ukupan postotak biljaka ženske komponente koje se prepoznaju po tome što očigledno nisu prave komponente i koje su bacile polen ili bacaju polen, ne smije da prelazi 0.5 %;

4) kada se ženska muško sterilna komponenta i muška komponenta koja sadrži specifičnu liniju obnavljanja ili linije koje obnavljaju mušku plodnost koriste za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena, barem jedna trećina biljaka uzgajanih iz deklariranog/certificiranog sjemena rezultirajućeg hibrida će davati polen koji će biti normalan u svakom pogledu

(4) Hibridi Brassica napus, proizvedeni korištenjem muške sterilnosti:

a) postotak biljaka koje se prepoznaju po tome što očigledno nisu prave biljke čiste linije ili prave komponente, ne smije da prelazi:

1) za proizvodnju osnovnog sjemena:

- inbred linija 0,1 %;

- prostih hibrida:

- muška komponenta 0,1 %;

- ženska komponenta 0,2 %.

2) za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena:

- muška komponenta 0,3 %;

- ženska komponenta 1,0 %.

3) muška sterilnost mora da bude barem 99 % za proizvodnju osnovnog sjemena i 98 % za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena.

b) Nivo muške sterilnosti kod cvjetova treba da bude procijenjen na osnovu odsustva plodnih prašnika.

(5) Hibridi Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense:

a) kod usjeva za proizvodnju osnovnog sjemena roditeljskih linija Gossypium hirsutum i Gossypium barbadense, minimalna čistoća sorte za muške i ženske roditeljske linije mora da bude 99,8 %, kada 5 % ili više biljaka imaju receptivne cvjetove za polen (pogodne za oprašivanje). Nivo muške sterilnosti za roditeljske linije koje nose sjeme treba procijeniti pregledom cvjetova na prisustvo sterilnih prašnika, koji ne smije biti manji od 99,9 %;

b) kod usjeva za proizvodnju hibridnih sorti Gossypium hirustum i/ili Gossypium barbadense, minimalna čistoća sorte za muške i ženske roditeljske linije mora da bude 99,5 %, kada 5 % ili više biljaka imaju receptivne cvjetove za polen (pogodne za oprašivanje). Nivo muške sterilnosti za roditeljske linije koje nose sjeme treba procijeniti pregledom cvjetova na prisustvo sterilnih prašnika koje ne smije biti manje od 99,7 %.

(6) Minimalna sortna čistoća za vrstu Arachis hypogaea:

a) za proizvodnju osnovnog sjemena 99,7 %;

b) za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena 99,5 %.

(7) Minimalna sortna čistoća za vrstu Papaver somniferum:

a) za proizvodnju osnovnog sjemena 99,0 %;

b) za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena 98,0 %.

Član 43.
(Službeni nadzor sjemenskih usjeva lana, konoplje i soje)

(1) Službeni nadzor sjemenskih usjeva lana, konoplje i soje obavlja se za sljedeće kategorije:

Dvodoma konoplja

Predosnovno

Osnovno

Deklarirano/certificirano (C)

Zrno soje, jednodoma konoplja

Predosnovno

Osnovno

Deklarirano/certificirano prve generacije   (C1)

Deklarirano/certificirano druge generacije (C2)

Lan, sjeme lana

Predosnovno

Osnovno

Deklarirano/certificirano prve generacije   (C1)

Deklarirano/certificirano druge generacije (C2)

Deklarirano/certificirano treće generacije  (C3)

 



Član 44.
(Broj i vrijeme službenih nadzora sjemenskih usjeva lana, konoplje i soje)

(1) Na sjemenskim usjevima lana, konoplje i soje obavljaju se dva nadzora.

(2) Prvi nadzor obavlja se u vrijeme cvjetanja usjeva. Sjemenski usjevi lana se moraju pregledati ujutro prije nego otpadnu latice na cvijetu toga dana. Praktičnije je obaviti raniji

pregled kako bi se provjerile oznake i ocijenila brojnost populacije.

(3) Drugi nadzor se obavlja u vrijeme zriobe.

Član 45.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Kod sjemenskih usjeva lana i soje ne postoje zahtjevi za izolacijom ali granice usjeva moraju biti prepoznatljive. Najbolje je razmak od 2 m ili fizička barijera kako bi se spriječila kontaminacija od strane susjednog usjeva.

(2) Sjemenski usjevi konoplje moraju biti izolirani od svih drugih usjeva konoplje druge sorte

na sljedećim udaljenostima:

Vrsta

Predosnovno, osnovno sjeme (m)

C, C1, C2 (m)

Dvodoma konoplja

400

200

Jednodoma konoplja

5000

1000

 



Član 46.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Standardi za sortnu čistoću za usjeve namijenjene proizvodnji predosnovnog, osnovnog i

deklariranog/certificiranog sjemena su sljedeći:

Vrsta

Predosnovno, osnovno sjeme (%)

C1 (%)

C2 (%)

C3 (%)

Sjeme lana

99,7

98,0

97,5

97,5

Lan

99,7

98,0

97,5

97,5

Zrno soje

99,5

99,0

99,0

-

 



(2) Za konoplju, standardi po pitanju površine su najviše jedan atipični primjerak na 30 m2 u usjevima namijenjenim za proizvodnju predosnovnog i osnovnog sjemena i najviše jedan atipični primjerak na 10 m2 u usjevima namijenjenim za proizvodnju deklariranog / certificiranog sjemena C, C1 i C2 usjeva ovisno od tipa sorte.

(3) Granice odbijanja za konoplju su sljedeće:

Kategorija konoplje

Granice odbijanja: atipičnih biljaka na 10 kvadrata

Predosnovno i osnovno

7

C, C1, C2

20

 



(4) Za sve druge vrste tablice odbijanja date su u Dijelu drugom ovog Pravilnika.

POGLAVLJE X. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI TRAVA


Član 47.
(Službeni nadzor sjemenskih usjeva trava)

Službeni nadzor sjemenskih usjeva trava obavlja se za sljedeće kategorije:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano.

Član 48.
(Broj i vrijeme službenih nadzora sjemenskih usijeva trava)

(1) Na sjemenskim usjevima trava obavljaju se dva nadzora.

(2) Prvi nadzor se obavlja u vrijeme kad je klas formiran od 5 do 25 % klasa.

(3) Drugi nadzor se obavlja u vrijeme mliječne zrelosti, neposredno pred žetvu.

(4) Krmne trave se ograničavaju na dvije godine upotrebe za proizvodnju sjemena.

Član 49.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Minimalne izolacijske udaljenosti od izvora neželjenog polena su sljedeće:

Za proizvodnju:

Usjevi od 2 ha ili manje (m)

Usjevi > 2 ha (m)

Predosnovno i osnovno

200

100

C

100

50

 



(2) Ove udaljenosti se ne primjenjuju ako su susjedni usjevi zasijani sjemenom iste sorte kod kojeg je potvrđen identitet. Izvori neželjenog polena su druge sorte iste vrste. Za engleski, italijanski ili hibridni ljulj, sorte sa istom ploidnosti su u suštini jedna vrsta jer se mogu unakrsno oprašivati jedna s drugom. Diploidne ili tetraploidne sorte se slabo unakrsno oprašuju i ne proizvode održivo sjeme te stoga ne predstavljaju rizik od unakrsnog oprašivanja jedne za drugu. Na neobrađenim površinama obično nema tetraploidnih biljaka. Male ili raštrkane površine nisu problematične i ovlaštena osoba ih može zanemariti po svom nahođenju.

(3) Izolacijske udaljenosti trebaju biti postavljene kosidbom susjednih travnjaka i ivičnjaka i sl., ako je potrebno, prije cvatnje i moraju se održavati dok se oprašivanje ne završi. Cvjetanje i oprašivanje obično počinju otprilike dvije sedmice nakon prve pojave klasa i završavaju oko osam sedmica nakon prve pojave klasa.

(4) Ako postoji rizik za izolaciju sjemenskog usjeva tokom cvjetanja, zahtjev za izolacijom se može ispuniti tako što će se pokositi dio sjemenskog usjeva dok se ne dobije potrebna udaljenost. Za sve kategorije sjemena i sve vrste, tokom cijele vegetacije se preporučuje fizička barijera ili red ugara između sjemenskog usjeva i bilo kojeg drugog koji bi mogao izazvati kontaminaciju u vrijeme žetve.

Član 50.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Standardi za sortnu čistoću su sljedeći:

Vrsta

Predosn./osn.

Deklarirano/certificirano

Sve vrste trava osim livadne vlasnjače

1 atipični primjerak/30 m²

1 atipični primjerak /10 m²

Livadna vlasnjača, osim apomiktičnih monoklonalnih sorti

1 atipični primjerak /20 m²

4 atipična primjerka /10 m²

Livadna vlasnjača: apomiktične monoklonalne sorte

1 atipični primjerak/ 20 m²

6 atipičnih primjeraka/10 m²

 



(2) Za engleski, italijanski i hibridni ljulj i festulolium, standardi za biljke ljulja ili festuloliuma koje nisu vrsta na usjevu, su:

 

Predosn./osn.

Deklarirano/certificirano

Maksimalni broj

1 biljka/50 m²

1 biljka/10 m²

 



POGLAVLJE XI. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNITI SJEMENSKI USJEVI KRMNIH MAHUNARKI I LUPINA


Član 51.
(Službeni nadzor sjemenskih usjeva)

Službeni nadzor sjemenskih usjeva obavlja se za:

a) predosnovno;

b) osnovno;

c) deklarirano/certificirano sjeme.

Član 52.
(Broj i vrijeme službenih nadzora)

(1) Na sjemenskim usjevima krmnih mahunarki i lupina obavljaju se dva nadzora.

(2) Prvi nadzor se obavlja na početku cvjetanja, a drugi u vrijeme sazrijevanja mahuna.

Član 53.
(Prostorne izolacije za sjemenske usjeve)

(1) Minimalne izolacijske udaljenosti od izvora neželjenog polena su sljedeće:

Za proizvodnju:

Usjevi od 2 ha ili manji (m)

Usjevi > 2 ha (m)

Predosnovno i osnovno

 PB i BS

200

100

C

100

50

 



(2) Ove udaljenosti se ne primjenjuju ako su susjedni usjevi zasijani sjemenom iste sorte kod kojeg je potvrđena autentičnost. Izvori neželjenog polena su druge sorte iste vrste. Bijela, žuta i uskolisna lupina su zasebne vrste i između vrsta nema unakrsnog oprašivanja. Male ili raštrkane površine nisu problematične i ovlaštena osoba ih može zanemariti po svom nahođenju.

(3) Izolacijske udaljenosti treba postaviti prije cvjetanja i održavati kosidbom, intenzivnom ispašom ili herbicidima, sve dok se ne završi cvjetanje. Veliki broj ovih vrsta cvjetaju neodređeno tokom dužeg vremenskog perioda. Za bilo kakav rizik po sjemenski usjev tokom cvjetanja, zahtjev za izolacijom se može ispuniti tako što će se odbaciti dio sjemenskog usjeva dok se ne postigne potrebna udaljenost. Preostali dio usjeva se mora označiti u svrhu raspoznavanja jednim isfrezanim redom ili na sličan način.

(4) Za sve kategorije sjemena i sve vrste, tokom cijele vegetacije se preporučuje fizička barijera ili red ugara između sjemenskog usjeva i bilo kojeg drugog koji bi mogao izazvati kontaminaciju u vrijeme žetve.

Član 54.
(Standardi za sortnu čistoću)

(1) Standardi za sortnu čistoću koji se primjenjuju prilikom pregleda usjeva su 1 atipični primjerak/30 m2 za usjeve predosnovnog i osnovnog sjemena i 1 atipični primjerak/10 m2 za C i C1 usjeve.

(2) Ne postoje posebni standardi kada su u pitanju korovi i bolesti, ali dobra praksa je evidentirati sve one koji bi mogli utjecati na kvalitet požnjevenog sjemena. Ovdje se naročito misli na stabljikinu nematodu kod crvene djeteline i lucerke.

DIO DRUGI


POGLAVLJE I. SPECIFIČNOSTI NADZORA SJEMENSKIH USJEVA


Član 55.
(Predmet)

U ovom poglavlju opisane su detaljne procedure za provođenje službenog nadzora kojeg se osoba ovlaštena od strane Oragana za potvrđivanje treba pridržavati.

Član 56.
(Oprema i referentni materijal)

(1) Za obavljanje službenog nadzora ovlaštena osoba mora imati na raspolaganju sljedeću opremu i materijal:

a) obrazac zapisnika o službenom nadzoru odgovarajući za vrstu koja se pregleda;

b) opis morfoloških svojstava sorte koja se pregleda, ako postoji;

c) primjerak ovog Uputstva;

d) zapisnik o površini (ako je izdat);

e) smjernice za prepoznavanje vrsta usjeva, sorti, sortnih nečistoća, korova i bolesti;

f) adekvatna odjeća i obuća ovisno od vremenskih prilika (čist kombinezon kod stranooplodnih vrsta koji se mijenja poslije svakog pregleda usjeva različith sorti);

g) štap obilježen za mjerenje od 1 m, od čega 30 cm na dijelove od 1 cm;

h) uglomjer dimenzija 0,5 x 0,5 m ili sklopivi linijar.

i) ručno povećalo sa mogućnošću uvećavanja od 5 do 10 puta za pregled detaljnih obilježja biljaka;

j) hemijska ili grafitna olovka;

k) kalkulator.

(2) Ukoliko pristup usjevima predstavlja rizik za ličnu sigurnost ovlaštenog lica, pregled je potrebno odgoditi i izvršiti kada se rizik ukloni. Pod ovim se mogu podrazumijevati usjevi koji su nedavno prskani pesticidima. Ako se pregled usjeva ne može obaviti bezbjedno, treba ga odbiti.

Član 57.
(Opća ocjena sjemenskih usjeva)

(1) Ovlaštena osoba započinje pregled tako što obilazi prostor oko usjeva te mora odrediti da li:

a) su granice usjeva jasno definirane (razmak između sjemenskog usjeva i bilo kojeg drugog usjeva koji može kontaminirati požnjeveno sjeme je 2 metra);

b) je osigurana minimalna izolacijska udaljenost od izvora unakrsnog oprašivanja;

c) je izolacija zadovoljavajuća ili ne;

d) je površina usjeva približna površini koju je podnosilac zahtjeva naveo i upisao za proizvodnju sjemena;

e) se sorta na polju podudara sa službenim opisom sorte koji je naveden na etiketi sjemena (za neke vrste sortni identitet se može utvrditi sa priličnom sigurnošću, ali za mnoge druge samo je moguće navesti da ne postoji razlog za sumnju da se ne radi o usjevu sorte koja je upisana);

f) postoje površine koje ne predstavljaju usjev kao cjelinu, kao npr. površine sa korovom, drugim vrstama usjeva ili zasijana drugom sortom;

g) je moguće izvršiti službeni nadzor (cijeli ili veći dio usjeva može biti toliko zakržljao, zakorovljen ili slabo uzgojen da je nemoguće obaviti inspekcijski pregled, pa se usjev mora odbaciti ili smanjiti).

(2) Skica usjeva i okolne površine je važna, posebno kod usjeva gdje će drugi službeni nadzor vršiti druga ovlaštena osoba ili kada podnosilac zahtjeva odluči da poduzme korektivne mjere i ponovi pregled.

Član 58.
(Detaljna ocjena sjemenskih usjeva)

(1) Ukoliko su usjevi preveliki da bi se napravila detaljna ocjena cijele površine, pregleda se određeni broj uzoraka zasijane površine koji se nazivaju kontrolne površine. Na osnovu podataka o sortnim nečistoćama i nečistoćama vrsta i bolestima kod nekih vrsta koje se otkriju u ovim kvadratima, donosi se odluka da li će se za neki usjev izdati odobrenje ili ne.

(2) Kontrolne površine bi trebalo da budu rasprostranjene preko cijelog usjeva, obično duž smjera sjetve. Veličina i broj kvadrata ovisi od vrste i površine usjeva i te pojedinosti su date u dijelovima za svaku skupinu usjeva posebno.

(3) Kod većine vrsta, ocjena kontrolnih površina uključuje brojanje biljaka ili plodnih izdanaka u metru reda ili izmjerenoj površini, ovisno od toga da li je usjev zasijan u redovima ili omaške. Brojanje se koristi da bi se odredila brojnost populacije biljke ili izdanaka po hektaru, što omogućava da se uporede ocjene nečistoća sa brojevima odbijanja za cijeli usjev.

(4) U ovoj fazi se mjeri širina brazdice, bilo putem mjerenja razdaljine između središta dva susjedna reda, uz nekoliko ponavljanja postupka, ili brojanjem redova na 1 m.

(5) Kod vrsta kod kojih je teško izbrojati pojedinačne biljke, kao što je recimo trava, ocjena čistoće vrste i sorte se radi na osnovu površine, tako što se evidentira broj nečistoća na datoj

površini.

(6) Kontrolne površine se mjere koracima 20 m pod pravim uglom od smjera sjetve uz pomoć metarskog štapa ili tragova traktora kao vodiča. Sortne nečistoće i nečistoće vrsta se tako mogu otkriti dok ovlaštena osoba polako prolazi natrag kroz kvadrat, koristeći štap kako bi održao širinu od 1 m. Prihvatljivo je i polako hodati u natrag kroz kvadrat u suprotnom smjeru.

Član 59.
(Izračunavanje brojnosti populacije usjeva i broj odbijanja)

(1) Kod vrsta kod kojih se ocjena sortnih nečistoća i nečistoća vrste pravi tako što se upoređuje broj nečistoća sa brojem odbijanja za populaciju, potrebno je izračunati brojnost populacije biljke ili izdanaka po hektaru ili brojnost populacije ispitane tokom inspekcijskog pregleda. Ovo služi kao osnova ovlaštenoj osobi prilikom donošenja odluke da li odobriti usjev za upisanu kategoriju, odobriti usjev za niže kategorije ili ga odbaciti po svim kategorijama proizvodnje sjemena.

(2) Za žita, izuzev raži, brojnost populacije se izračunava kao broj plodnih izdanaka po hektaru.

(3) Kod lana brojnost populacije se izračunava kao broj stabljika po hektaru.

(4) Za sve druge vrste, izuzev trava, krmnih mahunarki, raži i konoplje, brojnost populacije se izračunava kao broj biljki po hektaru ili se izračunava brojnost populacije koja je ispitana tokom stručnog nadzora.

(5) Za trave, krmne mahunarke, raž, gorušicu smeđu, uljanu rotkvu i konoplju izračunavanje se radi prema standardu za površinu i nema zahtjeva za računanjem brojnosti populacije po hektaru.

(6) Postoje dvije metode za izračunavanje populacije usjeva, ovisno od toga da li je usjev zasijan u redovima ili omaške, ili redovi nisu jasno primjetni iz nekog drugog razloga.

(7) Izračunavanje populacije usjeva u redovima:

a) prebrojati plodne izdanke, stabljike ili biljke u svakom redu dužine 1m i unijeti rezultate u Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva;

b) izračunati srednji broj izdanaka, stabljiki ili biljaka po metru, sabrati brojeve i podijeliti sa brojem brojanja. U većini slučajeva dijeli se sa pet ili deset;




c) podijeliti srednji broj izdanaka, stabljiki ili biljaka po metru, sa širinom brazdice u cm za izračun populacije po hektaru u milionima;

d) koristiti tablice odbijanja za nalaženje brojeva odbijanja kod izračunate populacije za relevantne standarde i unijeti ih u Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva.

 

Primjer 1

Primjer 2

Ukupno izdanaka ili biljaka u 10 brojanja

965

62

Podijeli sa deset da izračunaš srednji broj

96,5

6,2

Širina brazdice u cm

15,2

15,2

Populacija u milionima/ha

6,349

0,408

Zaokružena populacija u milionima/ha

6,4

0,4 (400.000)

 



(8) Izračunavanje populacije kod usjeva zasijanih omaške ili unakrsnom sjetvom izdanci, stabljike ili biljke se broje na površini uzorkovanja. Površina uzorkovanja je obično dimenzija 0,5 x 0,5 m, označena pomoću metalnog uglomjera ili 0,33 x 0,33 m označena pomoću sklopivog linijara. Prilikom izračunavanja potrebno je:

a) upisati u Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva veličinu površine uzorkovanja u polje predviđeno za upis širine brazdice;

b) izbrojati izdanke, stabljike ili biljke u svakoj od pet ili deset površina uzorkovanja;

c) za površine uzorkovanja od 0,5 x 0,5 m, pomnožiti sa četiri da se dobije populacija po kvadratnom metru i upisati u odgovarajuće polje u Obrascu zapisnika o službenom

nadzoru usjeva;




e) izračunati ukupan broj izdanaka, stabljiki ili biljaka u pet ili deset površina uzorkovanja;

f) podijeliti sa pet ili deset da se dobije srednji broj populacije po kvadratnom metru;

g) pomnožiti sa 10.000 da se dobije populacija po hektaru.

Ukupno izdanaka ili biljaka u 10 površina uzorkovanja

496

Podijeli sa deset za dobijanje srednjeg broja

49,6

Pomnoži sa 10.000 za dobijanje populacije u milionima/ha 0,496 ili 4,9 miliona

 



(9) Izračunavanje ispitane populacije:

Ispitana populacija = srednji broj na m2 x broj kvadrata x 20.

Srednji broj na m²

25

Broj kvadrata

10

x 20

20

Ispitana populacija

5000

 



(10) Populacija se koristi sa odgovarajućom tablicom odbijanja navedenom za svaku posebnu vrstu, kako bi se izveli brojevi odbijanja za usjev. Rezultati ocjene sortne čistoće i čistoće vrste se upoređuju sa brojevima odbijanja kako bi se odredilo da li usjev ispunjava standarde za upisanu kategoriju i ako je moguće i za niže kategorije. Broj odbijanja znači situaciju kada se usjev treba odbiti i tu se nadoknađuje za statističke varijacije i pogreške u metodi ocjenjivanja. Tablice odbijanja se izračunavaju na nivou vjerovatnoće od 0,05, tj. rizik od odbijanja usjeva koji je bolji od standarda je 5 od 100 ukoliko je broj nečistoća jednak broju odbijanja.

Član 60.
(Završetak službenog nadzora)

(1) U završnoj fazi službenog nadzora ovlaštena osoba popunjava Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva i donosi odluku o odobrenju ili odbijanju. Ako usjev zadovoljava standarde, ovlaštena osoba će dati odobrenje tako što će označiti kvačicom odgovarajuće polje za upisanu kategoriju i polja za niže kategorije za koje usjev prihvatljiv i zadovoljava standarde.

(2) Ukoliko usjev iz bilo kojeg razloga, nije zadovoljio standarde za upisanu kategoriju, ovlaštena osoba će upisati "X" za tu kategoriju, zatim donijetii odluku u vezi sa svim nižim kategorijama, i obilježiti polja sa kvačicom ili X gdje treba. Potrebno je unijeti napomenu u polje za komentare i navesti razloge zbog kojih se usjev ne može odmah prihvatiti. Ovo je posebno važno kada ovlaštena osoba smatra da se problem može ispraviti.

(3) Nije dozvoljeno odobriti usjev ili ostaviti polja predviđena za upisivanje odluke praznima u očekivanju da će problem biti ispravljen. U slučajevima gdje je nakon prvog nadzora usjev bio odbijen, prilikom dodatnog nadzora prvobitna odluka se može poništiti pod uslovom da su problemi koji su bili razlog prvog odbijanja ispravljeni i da nikakvi novi problemi nisu pronađeni.

(4) Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva mora biti detaljno popunjen, potpisan i mora se navesti datum, ime ovlaštene osobe prije nego što ovlaštena osoba napusti polje. Ovlaštena osoba svojom odlukom i potpisom potvrđuje da je službeni nadzor obavljen u skladu sa pravilnicima o sjemenu i ovim uputstvima i zasnovan na stanju usjeva i nalazima zatečenim tokom službenog nadzora.

(5) Kod vrsta kod kojih je potrebno više od jednog službenog nadzora, popunjavanje polja predviđenih za upisivanje odluke na Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva ne znači i konačno odobrenje usjeva sve dok se ne okonča završni službeni nadzor. Da bi se dobilo odobrenje moraju se ispuniti standardi u svakoj fazi pregleda.

POGLAVLJE II. SPECIFIČNOSTI NADZORA SJEMENSKIH USJEVA ŽITA


Član 61.
(Opća ocjena usjeva kukuruza)

(1) Nadzor usjeva kukuruza vrši se na kontrolnim površinama koje se određuju u smjeru sjetve usjeva.

(2) Broj atipičnih biljaka treba se utvrditi u prva dva nadzora i po potrebi naložiti mjere za svođenje odstupanja u okvire propisanih standarda.

(3) Pri službenom nadzoru usjeva ovlaštena osoba treba proći poprijeko na smjer sjetve cijeli usjev, naročito u vrijeme nadzora u vrijeme oplodnje, kako bi se isključila mogućnost da je neki od redova majčinske komponente preskočen prilikom kastracije.

(4) U petom nadzoru mora se konstatirati uklanjanje očinske komponente. Ukoliko u vrijeme nadzora očinska komponenta nije uklonjena mora se zakazati dodatni nadzor kako bi se ovaj zahvat potvrdio.

(5) U šestom nadzoru potrebno je obratiti pažnju na pojavu ksenija na zrnu koje ukazuju na nekontrolirano strano oprašivanje.

Član 62.
(Detaljna ocjena usjeva kukuruza)

(1) Detaljna ocjena usjeva obavlja se na kontrolnim parcelama koje zbog rijetkog sklopa, trebaju biti povećane duplo u odnosu na druge usjeve, kako bi se izbjegla mogućnost previda odstupanja od propisanih standarda.

(2) Službeni nadzor se vrši praćenjem najviše dva susjedna reda na odgovarajućoj udaljenosti,(s obzirom na standardni međuredni razmak od 70 cm to je 28,5 m što iznosi 40m²).

(3) Očinske atipične biljke moraju biti odstranjene prije početka oplodnje. Kako u početku izbijanja metlica na očinskoj komponenti majčinska komponenta već ima receptivnu svilu, ovome se treba posvetiti posebna pažnja do drugog nadzora. U isto vrijeme se uklanjaju i zaperci na majčinskoj komponenti.

(4) Kastracija se vrši najčešće prije izbijanja metlica iz rukavca zadnjeg lista. Posebnu pažnju treba posvetiti ocjeni urednosti kastracije. Nakon kastracije, u kojoj nije metlica uklonjena na zadnjem nodiju stabljike, velika je vjerovatnost zaostajanja dijelova metlice koji ćenaknadno prašiti polen. Ovlaštena osoba to provjerava na odbačenim metlicama u redu.

(5) Pri korištenju muško strerilnih majčinskih komponenti u svakom nadzoru u cvatnji mora se konstatirati nepostojanje fertilnih biljaka.

Član 63.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva kukuruza)

(1) Za sjemenski kukuruz postoji nekoliko tipova obrazaca. Ovisno o kojem nadzoru se radi, ovlaštena osoba mora voditi računa da koristi ispravan obrazac.

(2) Zapisnik se popunjava na svakoj kontrolnoj površini. Zbog potencijalne potrebe da se intervencije na usjevu moraju obaviti žurno, važno je tražiti da odgovorna osoba dobavljač potpiše zapisnik na koji su unijete preporučene mjere još na proizvodnoj površini, a da se uz datum upiše i sat pregleda.

Član 64.
(Problemi tokom pregleda usjeva kukuruza)

(1) Etape organogeneze u kojima se treba obaviti pregled sjemenskog usjeva kukuruza zbog klimatskih prilika mogu promicati ubrzano. Ovo posebno vrijedi za etape u cvatnji i oprašivanju kada se obavljaju tri pregleda, pa ovlaštena osoba o tome treba voditi računa kako bi preglede obavilo u odgovarajućim fazama.

(2) Organ za potvrđivanje također treba povesti računa da se jednoj ovlaštenoj osobi daju za nadzor usjevi kojima pregledi dolaze, na osnovu iskustva i preporuka održivača, dovoljno vremenski razmaknuto kako bi fizički mogao obaviti povjerene preglede.

Član 65.
(Opća ocjena usjeva strnih žita)

Za opću ocjenu usjeva neophodno je:

a) da se klasovi odaberu slučajnim uzorkom i detaljno pregledaju uz pomoć opisa sorte kako bi se utvrdila sorta;

b) da se izbroji divlja zob u usjevu, uključujući i onu u blizini rubova polja koja bi se mogla požnjeti. Finalno izračunavanje divlje zobi po hektaru se ne može napraviti sve dok se ne završi službeni nadzor;

c) kod žita za koje postoji rizik od unakrsnog oprašivanja dobra praksa je zabilježiti susjedne usjeve iste vrste i nacrtati mapu.

Član 66.
(Detaljna ocjena usjeva strnih žita)

(1) Ocjena sortne čistoće kod usjeva svih žita, osim kod raži i hibridnog ječma, je zasnovana na ocjeni brojnosti populacije i sortnih nečistoća na kvadratima od 1 x 20 m.

(2) Za žita osim raži i hibridnog ječama potrebno je:

a) izmjeriti širinu brazdice;

b) izabrati početnu tačku kvadrata i izmjeriti 1 m reda ili površine uzorkovanja;

c) izbrojati plodne klasove;

d) pregledati svaki plodni klas i evidentirati broj sortnih nečistoća;

e) preći korak po korak cijeli kvadrat veličine 1 x 20 m;

f) izbrojati sortne nečistoće.

(3) Sortne nečistoće se broje brojem klasova. Klasovi izbrojani u 1 m reda se pregledaju kako bi se uočila i slabije vidljiva svojstva kao što je dlakavost na osi klasića i dlakavost ventralne brazde kod ječma i unutrašnja dlakavost kod pšenice.

(4) Sve nečistoće koje se pronađu u 1 m reda treba dodati u kolonu u Obrascu predviđenom za metar uzorkovanja i uvrstiti u broj u kvadratu, sa kratkim opisom.

(5) Za usjeve kod kojih se brojnost populacije ocjenjuje koristeći površine uzorkovanja, pregled najmanje jednog klasa od svake biljke u površini uzorkovanja se obavlja kao kod usjeva sa jasnim redovima.

(6) Kod usjeva veličine 3 ha ili manjih, ocjena se vrši na minimalno pet kvadrata.

(7) Kod usjeva većih od 3 ha ocjena se vrši na minimalno deset kvadrata.

(8) Usjev se odbija samo ako polijeganje onemogućava zadovoljavajući službeni nadzor.

Član 67.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva)

Da bi se popunio Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće i unijeti u zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) ispuniti polja označena za polijeganje, izolaciju i divlju zob;

d) izračunati količinu divlje zobi po hektaru;

e) izračunati populaciju koristeći jednu od metoda objašnjenih u prvom dijelu;

f) koristiti odgovarajuću tablicu odbijanja za izračunavanje brojeva odbijanja za upisanu

kategoriju i sve niže kategorije. Ispuniti odgovarajuća polja za brojeve odbijanja;

g) uporediti rezultate službenog nadzora sa brojevima odbijanja i standardima i ispuniti polje predviđeno za odluku;

h) potpisati zapisnik i unijeti datum.

Član 68.
(Problemi tokom pregleda usjeva)

(1) Sortne nečistoće koje su veoma slične sorti mogu se prepoznati samo ako se posmatraju pojedinačni klasovi u metru uzorkovanja ili površini uzorkovanja. Uobičajeni službeni nadzor je neadekvatan kada ovlaštena osoba otkrije ozbiljne sortne nečistoće u metru uzorkovanja a isti tip nečistoće ne može da otkrije u cijelom kvadratu. U tom slučaju odluka ovlaštene osobe zasniva se na rezultatima u metru uzorkovanja.

(2) Sortna čistoća se izračunava kao postotak od broja nečistoća pronađenih u metru uzorkovanja i broju klasova koji su evidentirani u broju populacije. Postotak sortne čistoće se upoređuje direktno sa standardom za sortnu čistoću i na osnovu toga se donosi odluka.

(3) U usjevima deklariranog/certificiranog sjemena duge generacije (C2) sa veoma ozbiljnim nečistoćama, odluka o odbijanju zasniva se na detaljnoj ocjeni dva kvadrata. Na ovaj način odluka se može donijeti bez brojanja velikog broja nečistoća u uobičajenih pet ili deset kvadrata. Prije nego što ovo uradi, ovlaštena osoba mora biti sigurna da je cijeli usjev kontaminiran i da su ta dva kvadrata reprezentativna.

(4) Dva brojanja se sabiraju, dijele na dva da bi se dobila srednja vrijednost i zatim se populacija izračunava na uobičajeni način. Kolona predviđena za "2 kvadrata" u tablici odbijanja daje broj odbijanja za C2 kategoriju. Ako broj sortnih nečistoća očito prelazi broj odbijanja, onda se usjev mora odbiti. Ako broj odbijanja nije dostignut, službeni nadzor treba nastaviti dok se ne završi pregled traženog broja kvadrata.

Član 69.
(Dodatni službeni nadzor usjeva žita)

Za usjeve koji ne zadovoljavaju upisanu kategoriju, podnosilac zahtjeva može da zatraži dodatni službeni nadzor, osim u slučaju da ovlaštena osoba ne otkrije neki novi problem. Potrebno je samo ponovo ispitati prvobitni problem, pod uslovom da usjev ispunjava sve ostale standarde prilikom prvog pregleda.

Član 70.
(Ocjena sortne čistoće za raž)

(1) Standardi za sortnu čistoću kod raži se zasnivaju na broju biljaka koje nisu tipične na datoj površini. Međutim, detaljan pregled biljaka u metrima redova pomaže da se utvrdi sorta.

(2) Postoji značajan stepen varijacije u sortama raži po pitanju visine, dlakavosti vrata, pigmentacije i voštanosti.

(3) Kod hibridne raži, osnovno sjeme zasijano za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena je tehnička mješavina od oko 95 % muškog sterilnog ženskog roditelja i 5 % muškog roditelja. Muški roditelj, koji može biti nekoliko genetski različitih linija, nosi gen za ponovno vraćanje plodnosti kod deklariranog/certificiranog sjemena. Ženski roditelj je obično uniforman za razliku od visokog kuštravog rasta muškog roditelja.

(4) Tehnička mješavina se uzgaja u središtu polja, uokvirena je redom čistog muškog roditelja koji će oploditi sjemenski usjev i služi kao prepreka za neželjeni polen. Red muškog roditelja se uklanja nakon oprašivanja i prije žetve. Raspoznavanje tehničke mješavine od reda muškog roditelja koji okružuje usjev mora biti omogućeno.

(5) Kod hibridne raži sortna čistoća se ocjenjuje u ženskoj komponenti tehničke mješavine. Viši i kuštraviji muški roditelj se zanemaruje. Opisi hibridnih vrsta opisuju sami hibrid, ženskog i muškog roditelja.

(6) Standardi za sortnu čistoću i nivoi odbijanja za raž:

Kategorija

Standard

5 kvadrata

10 kvadrata

Predosnovno i osnovno

1 nečistoća na 30 m²

4

7

CS

1 nečistoća na 10 m²

10

20

 



Član 71.
(Službeni nadzor usjeva hibridnog ječma)

(1) Sorte hibridnog ječma se zasnivaju na citoplazmatskoj muškoj sterilnosti (CMS), koristeći ženskog roditelja koji je muški sterilan i muškog roditelja koji vraća plodnost deklariranom/certificiranom sjemenu F1 hibrida, muški roditelj je samoplodan.

(2) Metod za proizvodnju deklariranog/certificiranog sjemena je sličan metodu za hibridnu raž, gdje se osnovno sjeme sastoji od mješavine uglavnom ženskog roditelja i nešto malo muškog roditelja.

(3) Požnjeveno deklarirano/certificirano sjeme F1 će stoga sadržavati sjeme samooplodnog muškog roditelja, ovo prisustvo je prihvatljivo pod uslovom da deklarirano/certificirano sjeme ispunjava standarde za sortnu čistoću od 90 % u postkontroli.

(4) Službeni nadzor usjeva hibridnog ječma se razlikuje na tri načina od pregleda uobičajenih sorti:

a) provjerava se identitet oba roditelja tokom opće ocjene usjeva;

b) ocjena sortne čistoće je kompleksnija i radi se upotrebom manjih kvadrata;

c) preporučuje se drugi službeni nadzor kako bi se ocijenilo sjeme.

(5) Sortna čistoća CMS ženskog roditelja se ocjenjuje u metrima uzorkovanja i pet ili deset kvadrata, ovisno od veličine usjeva. Vrijeme vršenja ovog pregleda je ključno i treba ga izvršiti tokom cvjetanja.

(6) Standard sortne čistoće za CMS ženskog roditelja je 99,0 %, što čini ocjenu kvadrata u punoj veličini (1 x 20 m) nepraktičnom. Postoje tri moguće metode da se ocijeni sortna čistoća:

a) ocjena deset polovičnih kvadrata (1 x 10 m);

b) ocjena deset kvadrata veličine 1 x 1 m;

c) ocjena deset redova od 1 m.

(7) Zajedničko kod svih metoda jeste da je prvi korak ocjena proporcija muškog i CMS ženskog roditelja pomoću brojanja i ispitivanje produktivnih klasova u metru uzorkovanja. To daje četiri elementa za ocjenu: CMS ženskog roditelja, muškog roditelja nečistoće i ukupni broj produktivnih klasova. Najjednostavniji način da se to uradi je da se iščupaju i izbroje klasovi muškog roditelja, iščupaju i izbroje klasovi međumedija, a zatim se iščupaju i izbroje sve druge nečistoće, uključujući i plodne biljke održavaoca ženskog roditelja; ostatak kvadrata se ocjenjuje za nečistoće koje nisu ni muški ni CMS ženski roditelj.

(8) Izračunavanje broja nečistoća po ha ovisi od površine po kvadratu i broju kvadrata.

(9) Sortna čistoća se prvenstveno ocjenjuje kod ženskog roditelja jer je teško doći do muškog roditelja u miješanom usjevu. Organ za potvrđivanje ocjenjuje sortnu čistoću na odvojenim površinama muškog i ženskog roditelja i ako je potrebno također se vrši pregled usjeva kako bi se utvrdili mogući problemi pronađeni na površinama.

(10) Populacija se izračunava uobičajenim putem, u klasovima/ha i tablice odbijanja za 99,0 %, isto kao za C2 kategoriju konvencionalnih sorti, koriste se za izračunavanje broja odbijanja.

(11) Usjev treba odbiti ako ne ispunjava sortnu čistoću od 99,0 %. Odluka se može promijeniti ako se naknadno dogovori da je sortna čistoća "dovoljna" iako je ispod 99,0 %.

(12) Drugi službeni nadzor preporučuje se kako bi se ocijenila zametnutost sjemena. Vrijeme nije od kritičnog značaja i minimalni zahtjev je 10 x postotak muških klasova evidentiranih prilikom prvog pregleda. To se može obaviti tako što će se pregledati 50 klasova duž cijelog polja u bilo koje vrijeme kada je zrnje već dovoljno razvijeno da se mogu razlikovati "zametnuta" od "nezametnutih". Usjev sa sjemenom ispod ovog nivoa može proći ako se može dokazati da je čistoća hibrida najmanje 90 %.

(13) Tablica odbijanja za žita za 10 kvadrata i 2 kvadrata, pri nivou vjerovatnoće od 0,05.

 

Sortna čistoća

 

 

 

 

 

 

Predosnovno i osnovno

 

C1

 

C2

 

 

 

 

 

Standard:

99.9%

99.7%

99.0%

 

 99.0%

 

Populacija  (Klasova/ha)

Broj odbijanja za 10 kvadrata

 

2  kvadrata

 

1.500.000

 

40

107

330

Broj odbijanja za 2 kvadrata

Primjenjuje se samo na prva dva kvadrata za sortnu čistoću samo u 2. generaciji certificiranih usjeva

74

 

1.800.000

 

47

126

392

87

 

2.100.000

 

54

146

455

100

 

2.400.000

 

61

165

517

113

 

2.700.000

 

67

184

579

126

 

3.000.000

 

74

203

642

139

 

3.300.000

 

81

222

704

152

 

3.600.000

 

87

241

765

165

 

3.900.000

 

94

260

827

178

 

4.200.000

 

100

279

889

191

 

4.500.000

 

107

298

951

203

 

4.800.000

 

113

317

1012

216

 

5.100.000

 

120

336

1074

229

 

5.400.000

 

126

355

1135

241

 

5.700.000

 

133

374

1197

254

 

6.000.000

 

139

392

1258

267

 

6.300.000

 

146

411

1320

279

 

6.600.000

 

152

430

1381

292

 

6.900.000

 

159

449

1442

305

 

7.200.000

 

165

467

1504

317

 

7.500.000

 

171

486

1565

330

 

7.800.000

 

178

505

1626

342

 

8.100.000

 

183

524

1687

355

 

8.400.000

 

191

542

1749

367

 

8.700.000

 

197

561

1810

380

 

9.000.000

 

203

579

1871

392

 

9.300.000

 

210

598

1932

405

 

9.600.000

 

216

617

1993

418

 

9.900.000

 

222

635

2054

430

 

10.200.000

 

229

654

2116

442

 

10.500.000

 

235

673

2177

455

 

10.800.000

 

241

691

2238

467

 

11.100.000

 

248

710

2299

480

 

11.400.000

 

254

728

2360

492

 

11.700.000

 

260

747

2421

505

 

12.000.000

 

267

765

2482

517

 

12.300.000

 

273

784

2543

530

 

12.600.000

 

281

802

2604

542

 

12.900.000

 

286

821

2665

555

 

13.200.000

 

292

840

2726

567

 

 



Tablice odbijanja za žita za 5 kvadrata i 2 kvadrata (pri nivou vjerovatnoće od 0,05)

 

Sortna čistoća

 

 

 

 

 

 

Predosnovno i osnovno sjeme

 

C1

 

C2

 

 

 

 

 

Standard:

99.9%

99.7%

99.0%

 

99.9%

 

Populacija  (Klasova/ha)

Broj odbijanja za 5 kvadrata

 

2  kvadrata

 

1.500.000

 

23

57

171

Broj odbijanja za 2 kvadrata

Primjenjuje se samo na prva dva kvadrata za sortnu čistoću samo u 2. generaciji certificiranih usjeva

74

 

1.800.000

 

26

67

203

87

 

2.100.000

 

30

77

235

100

 

2.400.000

 

33

87

267

113

 

2.700.000

 

37

97

298

126

 

3.000.000

 

40

107

330

139

 

3.300.000

 

44

117

361

152

 

3.600.000

 

47

126

392

165

 

3.900.000

 

51

136

424

178

 

4.200.000

 

54

146

455

191

 

4.500.000

 

57

155

486

203

 

4.800.000

 

61

165

517

216

 

5.100.000

 

64

175

548

229

 

5.400.000

 

67

184

579

241

 

5.700.000

 

71

194

611

254

 

6.000.000

 

74

203

642

267

 

6.300.000

 

77

213

673

279

 

6.600.000

 

81

222

704

292

 

6.900.000

 

84

232

734

305

 

7.200.000

 

87

241

765

317

 

7.500.000

 

91

251

796

330

 

7.800.000

 

94

260

827

342

 

8.100.000

 

97

270

858

355

 

8.400.000

 

100

279

889

367

 

8.700.000

 

104

289

920

380

 

9.000.000

 

107

298

951

392

 

9.300.000

 

110

308

981

405

 

9.600.000

 

113

317

1012

418

 

9.900.000

 

117

327

1043

430

 

10.200.000

 

120

336

1074

442

 

10.500.000

 

123

345

1105

455

 

10.800.000

 

126

355

1135

467

 

11.100.000

 

130

364

1166

480

 

11.400.000

 

133

374

1197

492

 

11.700.000

 

136

383

1228

505

 

12.000.000

 

139

392

1258

517

 

12.300.000

 

143

402

1289

530

 

12.600.000

 

146

411

1320

542

 

12.900.000

 

149

421

1350

555

 

13.200.000

 

152

430

1381

567

 

 



Tablica populacije - klasovi/hektar

Srednja vrijednost brojanja

Širine brazdice

12,1cm

15,2cm

17,8cm

1

82.600

65.800

56.200

2

165.300

131.600

112.400

3

247.900

197.400

168.500

4

330.600

263.200

224.700

5

413.200

328.900

280.900

6

495.900

394.700

337.100

7

578.500

460.500

393.300

8

661.200

526.300

449.400

9

743.800

592.100

505.600

10

826.400

657.900

561.800

20

1.652.900

1.315.800

1.123.600

30

2.479.300

1.973.700

1.685.400

40

3.305.800

2.631.600

2.247.200

50

4.132.200

3.289.500

2.809.000

60

4.958.700

3.947.400

3.370.800

70

5.785.100

4.605.300

3.932.600

80

6.611.600

5.263.200

4.494.400

90

7.438.000

5.921.100

5.056.200

100

8.264.500

6.578.900

5.618.000

 



Tablice odbijanja za pšenoraž za 10 kvadrata i 2 kvadrata

 

Standard za sortnu čistoću

Tablica brojeva odbijanja za 2 kvadrata koja će se primijeniti na prva 2 kvadrata samo za sortnu čistoću u deklariranim/

certificiranim usjevima prve i druge generacije

 

Predosnovno i osnovno sjeme

Deklarirano/certificirano sjeme prve generacije C1

Deklarirano/

certificirano sjeme druge generacije C2

Standard

99,7 %

99,0 %

98,0 %

C1

C2

Populacija

(Klasova/hektar)

Broj odbijanja za 10 kvadrata

99,0 %

98,0 %

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

2.700.000

107

126

146

165

184

330

392

455

517

579

642

765

889

1012

1135

74

87

100

113

126

139

165

191

216

241

3.000.000

3.300.000

3.600.000

3.900.000

4.200.000

203

222

241

260

279

642

704

765

827

889

1258

1381

1504

1626

1749

139

152

165

178

191

267

292

317

342

367

4.500.000

4.800.000

5.100.000

5.400.000

5.700.000

298

317

336

355

374

951

1012

1074

1135

1197

1871

1993

2116

2238

2360

203

216

229

241

254

392

418

442

467

492

6.000.000

6.300.000

6.600.000

6.900.000

7.200.000

392

411

430

449

467

1258

1320

1381

1442

1504

2482

2604

2726

2848

2970

267

279

292

305

317

517

542

567

592

617

7.500.000

7.800.000

8.100.000

8.400.000

8.700.000

486

505

524

542

561

1565

1626

1687

1749

1810

3091

3213

3335

3457

3578

330

342

355

367

380

642

666

691

716

741

9.000.000

9.300.000

9.600.000

9.900.000

10.200.000

579

598

617

635

654

1871

1932

1993

2054

2116

3700

3822

3943

4065

4186

392

405

418

430

442

765

790

815

840

864

10.500.000

10.800.000

11.100.000

11.400.000

11.700.000

673

691

710

728

747

2177

2238

2299

2360

2421

4308

4429

4551

4672

4794

455

467

480

492

505

889

914

938

963

988

 



 

Standard za sortnu čistoću

Tablica brojeva odbijanja za 2 kvadrata koja će se primijeniti na prva 2 kvadrata samo za sortnu čistoću u deklariranim/ certificiranim usjevima prve i druge generacije

 

Predosnovno i osnovno sjeme

Deklarirano/

certificirano sjeme prve generacije C1

Deklarirano/

certificirano sjeme druge generacije C2

Standard

99,7 %

99,0 %

98,0 %

C1

C2

Populacija

(Klasova/hektar)

Broj odbijanja za 10 kvadrata

99,0 %

98,0 %

12.000.000

12.300.000

12.600.000

12.900.000

13.200.000

765

784

802

821

840

2482

2543

2604

2665

2726

4915

5037

5158

5279

5401

517

530

542

555

567

1012

1037

1061

1086

1111

 



Tablica odbijanja za pšenoraž - 5 kvadrata

 

Standard za sortnu čistoću

Predosnovno i osnovno sjeme

Deklarirano/certificirano sjeme prve generacije C1

Deklarirano/certificirano sjeme druge generacije C2

Standard:

99,7 %

99,0 %

98,0 %

Populacija

(Klasova/hektar)

Broj odbijanja za 5 kvadrata

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

2.700.000

57

67

77

87

97

171

203

235

267

298

330

392

455

517

579

3.000.000

3.300.000

3.600.000

3.900.000

4.200.000

107

117

126

136

146

330

361

392

424

455

642

704

765

827

889

4.500.000

4.800.000

5.100.000

5.400.000

5.700.000

155

165

175

184

194

486

517

548

579

611

951

1012

1074

1135

1197

6.000.000

6.300.000

6.600.000

6.900.000

7.200.000

203

213

222

232

241

642

673

704

734

765

1258

1320

1381

1442

1504

7.500.000

7.800.000

8.100.000

8.400.000

8.700.000

251

260

270

279

289

796

827

858

889

920

1565

1626

1687

1749

1810

9.000.000

9.300.000

9.600.000

9.900.000

10.200.000

298

308

317

327

336

951

981

1012

1043

1074

1871

1932

1993

2054

2116

10.500.000

10.800.000

11.100.000

11.400.000

11.700.000

345

355

364

374

383

1105

1135

1166

1197

1228

2177

2238

2299

2360

2421

12.000.000

12.300.000

12.600.000

12.900.000

13.200.000

392

402

411

421

430

1258

1289

1320

1350

1381

2482

2543

2604

2665

2726

 



Tablica odbijanja za Tritikale - 5 kvadrata

 

Standard za sortnu čistoću

Predosnovno i osnovno sjeme

Deklarirano/certificirano sjeme prve generacije C1

Deklarirano/certificirano sjeme druge generacije C2

Standard:

99,7 %

99,0 %

98,0 %

Populacija

(Klasova/hektar)

Broj odbijanja za 5 kvadrata

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

2.700.000

57

67

77

87

97

171

203

235

267

298

330

392

455

517

579

3.000.000

3.300.000

3.600.000

3.900.000

4.200.000

107

117

126

136

146

330

361

392

424

455

642

704

765

827

889

4.500.000

4.800.000

5.100.000

5.400.000

5.700.000

155

165

175

184

194

486

517

548

579

611

951

1012

1074

1135

1197

6.000.000

6.300.000

6.600.000

6.900.000

7.200.000

203

213

222

232

241

642

673

704

734

765

1258

1320

1381

1442

1504

7.500.000

7.800.000

8.100.000

8.400.000

8.700.000

251

260

270

279

289

796

827

858

889

920

1565

1626

1687

1749

1810

9.000.000

9.300.000

9.600.000

9.900.000

10.200.000

298

308

317

327

336

951

981

1012

1043

1074

1871

1932

1993

2054

2116

10.500.000

10.800.000

11.100.000

11.400.000

11.700.000

345

355

364

374

383

1105

1135

1166

1197

1228

2177

2238

2299

2360

2421

12.000.000

12.300.000

12.600.000

12.900.000

13.200.000

392

402

411

421

430

1258

1289

1320

1350

1381

2482

2543

2604

2665

2726

 



POGLAVLJE III. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA ŠEĆERNE I STOČNE REPE


Član 72.
(Opća ocjena usjeva šećerne i stočne repe)

Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika. S obzirom na važnost izolacije, potrebno je izraditi skicu mape usjeva i okolnih površina posebno ako je moguće primijeniti korektivne mjere i izvršiti ponovni službeni nadzor.

Član 73.
(Detaljna ocjena usjeva šećerne i stočne repe)

Zapisnik o službenom nadzoru sjemenskih usjeva se popunjava nakon završene ocjene usjeva.

Član 74.
(Prvi službeni nadzor za šećernu repu)

(1) Prilikom prvog nadzora potrebno je:

a) izračunati populaciju i evidentirati sve atipične primjerke i izračunati stopu sortne čistoće i postotnu sortnu čistoću;

b) sve biljke pronađene među redovima tokom prvog pregleda i zabilježiti sve razlike između njih i glavnog zasijanog usjeva;

c) evidentirati udaljenost između drugih usjeva Beta spp. i provjeriti da li ima drugih izvora polena repe unutar izolacijske udaljenosti;

d) ispuniti polje predviđeno za izolaciju;

e) uporediti rezultate pregleda sa standardima i ispuniti polje predviđeno za unos odluke;

f) potpisati zapisnik i unijeti datum.

(2) Usjev se ne može odobriti dok ne ispuni standarde prilikom drugog nadzora.

Član 75.
(Drugi službeni nadzor za šećernu repu)

Prilikom drugog službenog nadzora potrebno je:

a) evidentirati sve atipične primjerke i izračunati stopu sortne čistoće i postotnu sortnu čistoću;

b) evidentirati sve biljke pronađene među redovima tokom prvog pregleda i zabilježiti sve razlike između njih i glavnog zasijanog usjeva;

c) evidentirati klijavost i plodnost muški sterilnih linija, ako je prikladno za sortu;

d) evidentirati klijavost i plodnost linija oprašivača, ako je prikladno za sortu;

e) kod usjeva gdje postoje odvojeni oprašivači i muške sterilne linije (MS blokovi), provjeriti sortnu čistoću i uniformnost za očekivana svojstva cvijeta;

f) zabilježiti sve korove, štetočine i bolesti koji mogu ugroziti kvalitet požnjevenog sjemena;

g) uporediti rezultate pregleda sa standardima i ispuniti polja predviđena za unos odluke;

h) potpisati zapisnik i unijeti datum.

Član 76.
(Prvi službeni nador za stočnu repu)

Prilikom prvog nadzora potrebno je:

a) izračunati populaciju i evidentirati sve atipične primjerke i izračunati stopu sortne čistoće i postotnu sortnu čistoću;

b) evidentirati udaljenost između drugih usjeva Beta spp. i provjeriti da li ima drugih izvora polena repe unutar izolacijske udaljenosti;

c) ispuniti polje predviđeno za izolaciju;

d) uporediti rezultate pregleda sa standardima i ispuniti polja predviđena za unos odluke;

e) potpisati zapisnik i unijeti datum. Usjev se ne može odobriti dok ne zadovolji standarde prilikom drugog nadzora.

Član 77.
(Drugi službeni nadzor za stočnu repu)

Prilikom drugog nadzora potrebno je:

a) evidentirati sve atipične primjerke i izračunati stopu sortne čistoće i postotnu sortnu čistoću;

b) evidentirati sve biljke pronađene među redovima tokom prvog pregleda i zabilježiti sve razlike između njih i glavnog zasijanog usjeva;

c) evidentirati klijavost i plodnost muški sterilnih linija, ako je primjereno sorti;

d) evidentirati klijavost i plodnost linija oprašivača, ako je primjereno sorti;

e) kod usjeva gdje postoje odvojeni oprašivači i muške sterilne linije (MS blokovi), provjeriti sortnu čistoću i uniformnost za očekivana svojstva cvijeta;

f) zabilježiti sve korove, štetočine i bolesti koji mogu ugroziti kvalitet požnjevenog sjemena;

g) uporediti rezultate pregleda sa standardima i ispuniti polja predviđena za unos odluke;

h) potpisati zapisnik i unijeti datum.

POGLAVLJE IV. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA STOČNOG BOBA I STOČNOG GRAŠKA


Član 78.
(Ocjena usjeva stočnog boba i stočnog graška)

Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika. S obzirom na važnost izolacije, potrebno je izraditi skicu mape polja i okolnih usjeva na Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva prilikom prvog nadzora.

Član 79.
(Detaljna ocjena usjeva stočnog boba i stočnog graška)

(1) Za ocjenu brojnosti populacije broje se biljke ili stabljike u metru redova ili površinama uzorkovanja. U slučaju da se broje biljke kako bi se ocijenila brojnost populacije, sva ostala evidencija mora biti zasnovana na biljkama. Princip je isti i u slučaju stabljika.

(2) Ocjena brojnosti populacije se vrši prilikom prvog službenog nadzora.

(3) Tokom svakog službenog nadzora sortne nečistoće se broje u kvadratima širine 1 m i dužine 20 m, u smjeru sjetve. Tokom pregleda ocijenjuje se deset kvadrata raspoređenih preko cijelog polja.

Preporučuje se da se svaka zaraženost sa Ascochyta kod stočnog boba evidentira, kao i zaraženost sa Pseudomonas syringae pv. pisi kod stočnog graška. Ne postoje standardi za zaraženost ovim oboljenjima u polju, ali te informacije mogu biti od koristi podnosiocu zahtjeva.

Kod usjeva od 3 ha ili manjih, ocjena se radi na minimalno pet kvadrata.

Kod usjeva većih od 3ha, ocjena se radi na minimalno deset kvadrata.

Član 80.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva stočnog boba i stočnog graška)

(1) Zapisnik o službenom nadzoru usjeva se popunjava nakon završene ocjene usjeva.

(2) Da bi se popunio Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće koji je evidentiran i unijeti u zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) za stočni bob, izračunati ukupan broj stabljiki kod kojih je prisutna zaraženost sa Ascochyta i srednji broj po kvadratu. Postotna zaraženost se može izračunati kao srednji broj zaraženih biljki po kvadratu x 500 x 100/populacija;

d) ispuniti polja predviđena za izolaciju;

e) izračunati populaciju koristeći jednu od metoda objašnjenih u članu 59.ovog Pravilnika;

f) koristiti odgovarajuću tablicu odbijanja za izračunavanje brojeva odbijanja za upisanu kategoriju i sve niže kategorije. Ispuniti odgovarajuća polja za brojeve odbijanja;

g) uporediti rezultate službenog nadzora sa brojevima odbijanja i standardima i ispuniti polja predviđena za odluku;

h) potpisati zapisnik i unijeti datum.

Član 81.
(Dodatni službeni nadzor stočnog boba i stočnog graška)

(1) Za usjeve koji ne zadovoljavaju upisanu kategoriju, podnosilac zahtjeva može da poduzme korektivne mjere i da zatraži treći službeni nadzor. Osim u slučaju da ovlaštena osoba ne otkrije neki novi problem, potrebno je samo ponovo ispitati prvobitni problem, pod uslovom da je usjev ispunio sve ostale standarde prilikom drugog nadzora.

(2) Tablice odbijanja za stočni bob i stočni grašak pri nivou vjerovatnoće od 0,05:

 

Populacija stabljika ili biljaka/ha *

 

Ukupni broj pregledanih biljaka

Sortna čistoća

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

C1

99,0 %

C2

98,0 %

10

20

30

40

50

200

400

600

800

1000

-

-

-

6

7

6

9

11

14

16

9

14

19

24

29

60

70

80

90

100

1200

1400

1600

1800

2000

8

9

10

11

11

19

21

24

26

29

33

38

43

47

52

110

120

130

140

150

2200

2400

2600

2800

3000

12

13

14

14

15

31

33

36

38

40

56

61

65

70

74

160

170

180

190

200

3200

3400

3600

3800

4000

16

17

17

18

19

43

45

47

49

52

78

83

87

92

96

225

250

275

300

325

4500

5000

5500

6000

6500

21

23

24

26

28

57

63

68

74

80

107

118

129

139

150

350

375

400

425

450

7000

7500

8000

8500

9000

30

32

33

35

37

85

91

96

101

107

161

171

182

193

203

475

500

525

550

575

9500

10.000

10.500

11.000

11.500

39

40

42

44

45

112

118

123

129

134

214

225

235

246

256

600

625

650

675

700

725

12.000

12.500

13.000

13.500

14.000

14.500

47

49

51

52

54

56

139

145

150

155

161

166

267

277

288

298

309

319

 



*1.000-a/ha - Uzorak je premali, potrebno ocijeniti više kvadrata

 

Populacija stabljika ili biljaka/ha *

 

Ukupni broj pregledanih biljaka

Sortna čistoća

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

750

775

800

825

850

15.000

15.500

16.000

16.500

17.000

57

59

61

62

64

171

177

182

187

193

330

340

351

361

372

875

900

925

950

975

17.500

18.000

18.500

19.000

19.500

66

67

69

71

72

198

203

209

214

219

382

392

403

413

424

1000

1050

1100

1150

1200

20.000

21.000

22.000

23.000

24.000

74

77

81

84

87

225

235

246

256

267

434

455

476

497

517

1250

1300

1350

1400

1450

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

91

94

97

100

104

277

288

298

309

319

538

559

579

600

621

1500

1550

1.600

1650

1700

30.000

31.000

32.000

33.000

34.000

107

110

113

117

120

330

340

351

361

372

642

662

683

704

724

1750

1800

1850

1900

1950

35.000

36.000

37.000

38.000

39.000

123

126

130

133

136

382

392

403

413

424

745

765

786

807

827

2000

2100

2200

2300

2400

2500

40.000

42.000

44.000

46.000

48.000

50.000

139

146

152

159

165

171

434

455

476

497

517

538

848

889

930

971

1012

1053

2600

2700

2800

2900

3000

52.000

54.000

56.000

58.000

60.000

178

184

191

197

203

559

579

600

621

642

1094

1135

1176

1217

1258

 



* 1.000-a/ha - Uzorak je premali, potrebno ocijeniti više kvadrata

 

Populacija stabljika ili biljaka/ha *

 

Ukupni broj pregledanih biljaka

Sortna čistoća

 

 

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

Predosnovno i osnovno sjeme 99,7 %

3100

3200

3300

3400

3500

62.000

64.000

66.000

68.000

70.000

210

216

222

229

235

662

683

704

724

745

1299

1340

1381

1422

1463

3600

3700

3800

3900

4000

72.000

74.000

76.000

78.000

80.000

241

248

254

260

267

765

786

807

827

848

1504

1545

1585

1626

1667

4100

4200

4300

4400

4500

82.000

84.000

86.000

88.000

90.000

273

279

286

292

298

868

889

910

930

951

1708

1749

1789

1830

1871

4600

4700

4800

4900

5000

92.000

94.000

96.000

98.000

100.000

305

311

317

323

330

971

992

1012

1033

1053

1912

1953

1993

2034

2075

 



* 1.000-a/ha - Uzorak je premali, potrebno ocijeniti više kvadrata

POGLAVLJE V. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA ULJANE REPICE I DRUGIH KUPUSNJAČA


Član 82.
(Ocjena usjeva uljane repice i drugih kupusnjača)

Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika. S obzirom na važnost izolacije prilikom drugog službenog nadzora potrebno je izraditi skicu mape polja i okolnih usjeva na Obrascu zapisnika o inspekcijskom pregledu usjeva prilikom prvog nadzora.

Član 83.
(Detaljna ocjena usjeva uljane repice i drugih kupusnjača)

(1) Prilikom prvog nadzora u vegetativnom razvoju, ocjenjuje se opća uniformnost usjeva i provjerava se da li je usjev u skladu, koliko je to moguće ocijeniti, sa opisom sorte datim na etiketi. Može se desiti da se sorte na polju ne mogu sa sigurnošću identificirati.

(2) Prilikom drugog pregleda ocjenjuju se karakteristike cvijeta. I u ovom slučaju teško je sa sigurnošću identificirati sorte.

(3) Kod usjeva bi trebalo da se provjeri da li ima lokaliziranih površina kod kojih je prisutna kontaminacija sa drugim sortama.

(4) Osim u slučaju uljane rotkve i gorušice smeđe, u svrhu procjene broja populacije, broje se biljke u metru reda ili površinama uzorkovanja. Sortne nečistoće kod svih vrsta se broje u kvadratu širine 1 m i dužine 20 m, u smjeru sjetve. Prilikom svakog nadzora ocjenjuje se deset kvadrata rasprostranjenih preko cijelog polja.

(5) Kod usjeva veličine 3 ha ili manjih, radi se ocjena na minimalno pet kvadrata. Kod usjeva većih od 3 ha ocjena se radi na minimalno deset kvadrata.

Član 84.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva uljane repice i drugih kupusnjača)

(1) Da bi se popunio Obrazac broj 3. Zapisnika o službenom nadzoru usjeva stranooplodnog bilja neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće koji je evidentiran i unijeti u zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) popuniti polje predviđeno za izolaciju.

(2) Za sve vrste osim uljane rotkve i gorušice smeđe:

a) izračunati brojnost populacije koristeći jednu od metoda objašnjenih u članu 59. Ovog Pravilnika;

b) koristiti odgovarajuću tablicu odbijanja za izračun brojeva odbijanja za upisanu kategoriju i sve niže kategorije. Popuniti polja predviđena za upis brojeva odbijanja;

c) uporediti rezultate inspekcijskog pregleda sa brojevima odbijanja i standardima i popuniti polje predviđeno za upis odluke.

(3) Za uljanu rotkvu i gorušicu smeđu:

a) izračunati ukupan broj nečistoća i uporediti sa najvećim dozvoljenim brojem;

b) popuniti polja predviđena za upis odluke;

c) potpisati zapisnik i unijeti datum.

(4) Tablice odbijanja za usjeve kupusnjača:

 

Standard za sortnu čistoću

Tip i kategorija usjeva

Predosnovno i osnovno sjeme uljane repice

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) uljane repice,

predosnovno i osnovno sjeme stočne repice,

stočne kelerabe, bijele gorušice, repe, stočnog kelja

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) stočne repice, bijele gorušice

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) repe,

stočnog kelja,

stočne kelerabe

Standard:

99,9 %

99,7 %

99,0 %

98,0 %

Ukupan broj biljaka pregledanih u uzorku

 

Brojevi odbijanja

100

200

300

400

500

600

-

-

-

3

3

3

-

2

3

3

4

4

4

6

7

9

10

11

6

9

11

14

16

19

700

800

900

1000

1200

1400

3

3

4

4

4

5

5

6

7

7

8

9

13

14

15

16

19

21

21

24

26

29

33

38

1600

1800

2000

2200

2400

2600

5

5

6

6

6

6

10

11

11

12

13

14

24

26

29

31

33

36

43

47

52

56

61

65

2800

3000

3200

3400

3600

3800

7

7

7

8

8

8

14

15

16

17

17

18

38

40

43

45

47

49

70

74

78

83

87

92

4000

4500

5000

5500

6000

6500

9

9

10

11

11

12

19

21

23

24

26

28

52

57

63

68

74

80

96

107

118

129

139

150

7000

7500

8000

8500

9000

9500

13

13

14

15

15

16

30

32

33

35

37

39

85

91

96

101

107

112

161

171

182

193

203

214

 

 

Standard za sortnu čistoću

Tip i kategorija usjeva

Predosnovno i osnovno sjeme uljane repice

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) uljane repice,

Predosnovno i osnovno sjeme stočne repice,

stočne kelerabe, bijele gorušice, repe, stočnog kelja

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) stočne repice, bijele gorušice

Deklarirano/

certificirano sjeme (C) repe,

stočnog kelja,

stočne kelerabe

Standard:

99,9 %

99,7 %

99,0 %

98,0 %

Ukupan broj biljaka pregledanih u uzorku

 

Brojevi odbijanja

10.000

10.500

11.000

11.500

12.000

12.500

16

17

18

18

19

20

40

42

44

45

47

49

118

123

129

134

139

145

225

235

246

256

267

277

13.000

13.500

14.000

14.500

15.000

15.500

20

21

21

22

23

23

51

52

54

56

57

59

150

155

161

166

171

177

288

298

309

319

330

340

16.000

16.500

17.000

17.500

18.000

18.500

24

24

25

26

26

27

61

62

64

66

67

69

182

187

193

198

203

209

351

361

372

382

392

403

19.000

19.500

20.000

21.000

22.000

23.000

27

28

29

30

31

32

71

72

74

77

81

84

214

219

225

235

246

256

413

424

434

455

476

497

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

33

34

36

37

38

39

87

91

94

97

100

104

267

277

288

298

309

319

517

538

559

579

600

621

30.000

31.000

32.000

34.000

36.000

38.000

40.000

40

41

43

45

47

49

52

107

110

113

120

126

133

139

330

340

351

372

392

413

434

642

662

683

724

765

807

848

 



POGLAVLJE VI. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA ULJANOG I PREDIVOG BILJA


Član 85.
(Opća ocjena usjeva)

(1) Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika.

(2) Kod sjemenskih usjeva lana potrebno je nasumično ubrati najmanje 20 cvjetova i provjeriti tip cvijeta.

(3) S obzirom na važnost izolacije kod konoplje, potrebno je izraditi skicu mape polja i okolnih usjeva na Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva.

Član 86.
(Detaljna ocjena usjeva)

(1) Za ocjenu brojnosti populacije, osim za konoplju, broje se biljke za usjeve soje, uljanog i predivog lana u metru reda ili površinama uzorkovanja.

(2) Kod svih vrsta sortne nečistoće se broje u kvadratima širine 1 m i dužine 20 m u smjeru sjetve. Prilikom svakog službenog nadzora ocjenjuje se deset kvadrata koji su raspoređeni preko cijelog polja.

(3) Kod usjeva veličine 3 ha ili manjih, ocjena se radi na minimalno pet kvadrata.

(4) Kod usjeva većih od 3 ha ocjena se radi na minimalno deset kvadrata.

Član 87.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva)

(1) Da bi se popunio Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće koji je evidentiran i unijeti u zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) popuniti polje predviđeno za izolaciju.

(2) Za sjeme soje, uljanog i predivog lana:

a) izračunati brojnost populacije koristeći jedan od metoda objašnjenih u članu 59. Ovog Pravilnika;

b) koristiti odgovarajuću tablicu odbijanja za izračun brojeva odbijanja za upisanu kategoriju i sve niže kategorije;

c) popuniti polja predviđena za upis brojeva odbijanja;

d) uporediti rezultate službenog nadzora sa brojevima odbijanja i standardima i popuniti

polje predviđeno za upis odluke;

(3) Za konoplju:

a) izračunati ukupan broj nečistoća i uporediti sa najvećim dozvoljenim brojem;

b) popuniti polja predviđena za upis odluke;

c) potpisati zapisnik i unijeti datum.

(4) Tablice odbijanja za sjemenske usjeve lana:

 

Sortna čistoća

Broj odbijanja za 2 kvadrata

 

Predosnovno i osnovno

C1

C2

C2 i C3

Populacija

99,7 %

98,0 %

97,5 %

97,5 %

   (stabljiki/ha)

(brojevi odbijanja za 10 kvadrata)

 

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

2.700.000

107

126

146

165

184

642

765

889

1012

1135

796

951

1105

1258

1412

171

203

235

267

298

3.000.000

3.300.000

3.600.000

3.900.000

4.200.000

203

222

241

260

279

1258

1381

1504

1626

1749

1565

1718

1871

2024

2177

330

361

392

424

455

4.500.000

4.800.000

5.100.000

5.400.000

5.700.000

298

317

336

355

374

1871

1993

2116

2238

2360

2329

2482

2634

2787

2939

486

517

548

579

611

6.000.000

6.300.000

6.600.000

6.900.000

7.200.000

392

411

430

449

467

2482

2604

2726

2848

2970

3091

3244

3396

3548

3700

642

673

704

734

765

7.500.000

7.800.000

8.100.000

8.400.000

8.700.000

486

505

524

542

561

3091

3213

3335

3457

3578

3852

4004

4156

4308

4460

796

827

858

889

920

9.000.000

9.300.000

9.600.000

9.900.000

10.200.000

579

598

617

635

654

3700

3822

3943

4065

4186

4612

4763

4915

5067

5219

951

981

1012

1043

1074

 



Pri nivou vjerovatnoće od 0,05.

(5) Tablice odbijanja za zrno soje:

 

Sortna čistoća

Predosnovno i osnovno

C1 i C2

Ukupan broj biljaka u uzorku

99,5 %

99,0 %

Broj odbijanja

100

200

300

400

500

600

700

800

900

3

4

5

6

7

7

8

9

9

4

6

7

9

10

11

13

14

15

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

1700

1800

1900

10

11

11

12

13

13

14

15

15

16

16

18

19

20

21

23

24

25

26

27

2000

2250

2500

2750

16

18

20

21

29

32

34

37

3000

3250

3500

3750

23

24

26

27

40

43

46

49

4000

4250

4500

4750

28

30

32

33

52

54

57

60

5000

5250

5500

5750

34

36

37

39

63

66

68

71

6000

6250

6500

6750

40

42

43

45

74

77

80

82

7000

7250

7500

7750

46

47

49

50

85

88

91

93

8000

8250

8500

8750

52

53

54

56

96

99

101

104

9000

9250

9500

57

59

60

107

110

112

 



 

Sortna čistoća

Predosnovno i osnovno

Predosnovno i osnovno

Ukupan broj biljaka u uzorku

99,5 %

99,0 %

Broj odbijanja

9750

62

115

10.000

10.250

10.500

10.750

63

64

66

67

118

120

123

126

11.000

11.250

11.500

11.750

68

70

71

73

129

131

134

137

12.000

12.250

12.500

12.750

74

75

77

78

139

142

145

147

13.000

13.250

13.500

13.750

14.000

80

81

82

84

85

150

153

155

158

161

14.250

14.500

14.750

15.000

86

88

89

91

163

166

169

171

15.500

16.000

16.500

17.000

93

96

99

101

177

182

187

193

17.500

18.000

18.500

19.000

104

107

110

112

198

203

209

214

19.500

20.000

20.500

21.000

115

118

120

123

219

225

230

235

21.500

22.000

22.500

23.000

126

129

131

134

240

246

251

256

23.500

24.000

25.000

26.000

137

139

145

150

261

267

277

288

27.000

28.000

29.000

30.000

155

161

166

171

298

309

319

330

31.000

32.000

33.000

34.000

177

182

187

193

340

351

361

372

 



 

Sortna čistoća

Predosnovno i osnovno

Predosnovno i osnovno

Ukupan broj biljaka u uzorku

99,5 %

99,0 %

Broj odbijanja

35.000

36.000

37.000

38.000

198

203

209

214

382

392

403

413

39.000

40.000

42.000

44.000

219

225

235

246

424

434

455

476

46.000

48.000

50.000

256

267

277

497

517

538

 



Brojeve odbijanja ispod 5 treba tretirati sa oprezom. Ocijeniti više kvadrata.

(6) Za uzorke od preko 50.000 koristiti postotne vrijednosti za dozvoljene atipične primjerke jer je to u praksi jednako vrijednosti odbijanja, pri nivou vjerovatnoće od 0,05.

POGLAVLJE VII. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA TRAVA


Član 88.
(Opća ocjena usjeva)

(1) Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika.

(2) Iako trave mogu biti identificirane u smislu vrste, pojedinačne sorte se obično ne mogu identificirati tokom službenog nadzora usjeva. Dosljednost se može provjeriti koristeći službeni opis sorte. Ploidnost je faktor koji pomaže pri identifikaciji ljulja. Tetraploidne sorte obično imaju veće, tamnije i sjajnije listove od diploidnih sorti.

Član 89.
(Detaljna ocjena usjeva)

(1) Budući da se standardi za sortnu čistoću, a kod nekih i prisustvo drugih vrsta trava, primjenjuju na bazi površine, nema potrebe za ocjenjivanjem brojnosti populacije. Ocjena se radi u kvadratima.

(2) U usjevima deklariranog/certificiranog sjemena kvadrati su širine 1 m, izmjereno štapom i u dužinu se koracima mjere do 10 m. Kod usjeva zasijanih u brazdama kvadrati trebaju da se prostiru u smjeru sjetve.

(3) Kod usjeva predosnovnog i osnovnog sjemena kvadrat je dimenzija 1 x 30 m.

(4) Kod predosnovnih i osnovnih usjeva ljulja, kvadrati se proširuju do 1 x 50 m kako bi se ocijenile druge vrste ljulja.

(5) Ako je usjev zasijan u širokom redovima, što je često praksa kod ježevice i mačjeg repka, kvadrat se sastoji od jednog reda i prostora uzmeđu redova s jedne strane. U tom slučaju dužina kvadrata za pokrivanje 10m² ovisi od širine brazdice navedenih u sljedećoj tablici:

Širina brazdice (cm)

Dužina reda i prostora između reda  (m) za 10 m²

35 - 40

27

41 - 50

23

51 - 60

18

61 -70

16

 



(6) Minimalni broj kvadrata ovisi od površine usjeva kako slijedi:

Površina

Minimalni br. kvadrata

Do 2 ha

4

Do 4 ha

8

Do 7 ha

12

Do 10 ha

16

 



(7) Usjeve veće od 10 ha treba izdijeliti na podjednake površine od 10 ha ili manje i ocjenjivati svaku zasebno.

(8) Na Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva treba nacrtati skicu mape kako bi se mogla prepoznati područja i pripadajuće ocjene.

(9) Ukoliko se pronađu nečistoće, odluka o tome da li će se usjev odbiti ili odobriti se donosi na osnovu sljedeće tablice. Ako je broj nečistoća unutar raspona neizvjesnosti treba ocijeniti još kvadrata, sve dok odluka ne postane jasna ili dok se ne pregleda 20 kvadrata:

Br. kvadrata

Odobriti ako br. nečistoća nije veći od

Raspon neizvjesnosti: ocijeni još kvadrata

Odbiti ako br. nečistoća doseže

4

1

2 – 9

10

8

6

7 - 14

15

12

12

13 - 18

19

16

18

19 - 22

23

17

19

20 – 22

23

18

20

21 - 22

23

19

21

22

23

20

22

-

23

 



(10) Kod usjeva od više od 10 ha koji su izdijeljeni na dvije ili više površina, odluka se donosi za svaku površinu odvojeno. Usjev kao cjelina se ne može odobriti sve dok obje površine ne zadovolje uslove.

(11) Ne postoje posebni standardi kada su u pitanju korovi i bolesti, ali dobro je evidentirati sve

one koji bi mogli utjecati na kvalitet požnjevenog sjemena. Ovdje se naročito misli na divlju zob, mišji repak, običnu vlasnjaču, jednogodišnju vlasnjaču, pirevinu i štavalj.

(12) Pod uslovom da je podnosilac zahtjeva za usjev dobio prilikom prvog pregleda upozorenje u pogledu izolacije, potrebno je detaljno navesti korektivne mjere koje su potrebne da bi usjev bio odobren nakon drugog službenog nadzora. Potrebno je da se upustva o korektivnim mjerama u vezi sa izolacijom daju na jasan način i na vrijeme kako bi se spriječilo unakrsno oprašivanje i naknadni sporovi oko eventualnih odbijanja usjeva.

(13) Obrazac se pravi u tri primjerka:

a) jedan primjerak je za dobavljača;

b) drugi primjerak je za ovlaštenu osobu. Nakon primjene uputstava za korektivne mjere i nakon ponovnog pregleda usjeva, ovlaštena osoba potpisuje drugi primjerak i prilaže uz Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva;

c) treći primjerak ovlaštena osoba zadržava radi evidencije.

(14) Izolacijske udaljenosti se moraju održavati od početka cvjetanja, pa sve do kraja cvjetanja i oprašivanja. Cvjetanje obično počinje oko dvije sedmice nakon prve pojave klasa i završava se nakon otprilike osam sedmica od prve pojave klasa, iako ovo varira u ovisnosti od godišnjeg doba i lokacije. Kada je riječ o uklanjanju nečistih primjeraka, ono sepreporučuje s oprezom. Ukljanjanje je izvodivo kada su nečistoće jednako raspoređene u usjevu i tek blago premašuju dozvoljene stadnarde. Ukoliko je kontaminacija lokalizirana praktičnije je pokositi tu površinu. U svakom slučaju potrebno je ponovo izvršiti inspekcijski pregled usjeva.

Član 90.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva)

Da bi se popunio Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće koji je evidentiran i unijeti u

zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) izračunati ukupan broj nečistoća vrste (ljulj i festulolium);

d) popuniti polje predviđeno za izolaciju;

e) uporediti rezultate inspekcijskog pregleda sa brojevima odbijanja i standardima i popuniti polje predviđeno za upis odluke;

f) dobra praksa je zabilježiti sve korove koji bi mogli naškoditi kvaliteti požnjevenog sjemena;

g) potpisati zapisnik i unijeti datum.

POGLAVLJE VIII. SPECIFIČNOSTI PREGLEDA SJEMENSKIH USJEVA KRMNIH MAHUNARKI I LUPINA


Član 91.
(Opća ocjena usjeva)

Opća ocjena usjeva vrši se u skladu sa odredbama člana 57. ovog Pravilnika. Iako krmne mahunarke i lupine mogu biti identificirane u smislu vrste, pojedinačne sorte se obično ne mogu identificirati tokom službenog nadzora usjeva. Dosljednost se može provjeriti koristeći službeni opis sorte.

Član 92.
(Detaljna ocjena usjeva)

(1) Budući da se standardi za sortnu čistoću primjenjuju na bazi površine, nema potrebe za ocjenjivanjem brojnosti populacije. Ocjena se radi u kvadratima.

(2) U usjevima certificiranog/deklarisanog sjemena kvadrati su širine 1 m, izmjereno štapom, i u dužinu se koracima mjere do 10 m kod usjeva zasijanih u brazdama kvadrati trebaju da se prostiru pod uglom od 90 stepeni u odnosu na smjer sjetve. Kod usjeva predosnovnog i osnovnog sjemena kvadrat je dimenzija 1 x 30 m.

(3) Minimalni broj kvadrata ovisi od površine usjeva kako slijedi:

Površina

Minimalni br. kvadrata

Do 2 ha

4

Do 4 ha

8

Do 7 ha

12

Do 10 ha

16

 



(4) Usjeve veće od 10 ha treba izdijeliti na podjednake površine od 10 ha ili manje i ocjenjivati svaku zasebno. Na Obrascu zapisnika o službenom nadzoru usjeva treba nacrtati skicu mape kako bi se mogla prepoznati područja i pripadajuće ocjene.

(5) Ukoliko se pronađu nečistoće, odluka o tome da li će se usjev odbiti ili odobriti se donosi na osnovu sljedeće tablice. Ako je broj nečistoća unutar raspona neizvjesnosti treba ocijeniti još kvadrata, sve dok odluka ne postane jasna ili dok se ne pregleda 20 kvadrata.

Br. kvadrata

Odobriti ako br. nečistoća nije veći od

Raspon neizvjesnosti: ocijeni još kvadrata

Odbiti ako br. nečistoća doseže

4

1

2 – 9

10

8

6

7 - 14

15

12

12

13 - 18

19

16

18

19 - 22

23

17

19

20 – 22

23

18

20

21 - 22

23

19

21

22

23

20

22

-

23

 



(6) Kod usjeva većih od 10 ha koji su izdijeljeni na dvije ili više površina, odluka se donosi za svaku površinu odvojeno. Usjev kao cjelina se ne može odobriti sve dok sve površine ne zadovolje zahtjeve.

Član 93.
(Popunjavanje Obrasca zapisnika o službenom nadzoru usjeva)

Da bi se popunio Obrazac zapisnika o službenom nadzoru usjeva neophodno je:

a) izračunati ukupan broj za svaki tip sortne nečistoće koji je evidentiran i unijeti u zapisnik;

b) izračunati ukupan broj sortnih nečistoća;

c) popuniti polje predviđeno za izolaciju;

d) uporediti rezultate službenog nadzora sa brojevima odbijanja i standardima i popuniti polje predviđeno za upis odluke;

e) dobro je zabilježiti sve korove ili bolesti koje bi mogle naškoditi kvalitetu požnjevenog sjemena;

f) potpisati zapisnik i unijeti datum.

POGLAVLJE IX. ZAVRŠNE ODREDBE


Član 94.
(Prilozi)

Prilozi I i II su sastavni dio ovog Pravilnika i isti se objavljuju zajedno sa Pravilnikom.

Član 95.
(Stupanje na snagu)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", a počet će se primjenjivati šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Broj UZZB-01-1-02-2-70-1/14
24. januara 2014. godine
Sarajevo


Direktor
Radenko Radović, v. r.























Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!