Službeni glasnik BiH, broj 68/14

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1 i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH, donosi 413 c


PRAVILNIK


O POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA ZA OPREMANJE STANICA ELEKTRONSKIM SIGNALNO-SIGURNOSNIM UREĐAJIMA


GLAVA I OPŠTE ODREDBE


Član 1.
(Predmet Pravilnika)

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se posebni tehnički uslovi za isporuku i ugradnju staničnih elektronskih signalno-sigurnosnih uređaja (u daljem SESS uređaji) na ŽS BiH.

(2) SESS uređaji koji su predmet ovih posebnih uslova moraju biti zasnovani na sigurnosno-tehničkom principu, što znači da se u slučaju smetnje ili kvara određeni element (sklop) postavlja automatski u stanje veće sigurnosti, kojeg nazivamo signalno-sigurnosno stanje i u tom stanju ostaje sve do otklanjanja smetnje ili kvara. SESS uređaj koji obezbjeđuje redovitost i sigurnost željezničkog saobraćaja na određenoj pruzi, dionici pruge i saobraćajnom mjestu za upravljanje i reguliranje saobraćaja vozova treba da obuhvati:

a) mašinsku opremu (hardver),

b) programsku opremu (softver),

c) ugradnju svih potrebnih sklopova i uređaja,

d) osiguranje napajanja: redovno, rezervno i pomoćno rezervno napajanje,

e) adaptaciju ili izgradnju potrebnih prostorija, i

f) vanjsku opremu (postavne sprave, signali, kablovi i kablovski pribor i dr.).

SESS uređaj mora biti modularno projektovan. To znači da se pojedine funkcije (npr. signal, kolosjek, skretnica) izvršavaju u standardizovanim elementarnim modulima, što omogućava brzu opravku i uspostavljanje funkcija pojedinog elementa jednostavnom zamjenom neispravnog modula sa ispravnim.

Član 2.
(Uslovi za ugradnju)

(1) Na prugama ŽS BiH mogu se ugrađivati SESS uređaji i njihove sastavne komponente, koji ispunjavaju odredbe: Zakon o željeznicama BiH; Zakon o zaštiti čovjekove okoline, "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezničkog sistema u Bosni i Hercegovini" - propisa i uputstava za građenje i održavanje pruga i pružnih postrojenja, priznata tehnička pravila struke za ovu oblast definirana zakonima i ratificiranim međunarodnim sporazumima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina.

(2) Za ugradnju novog tipa SESS uređaja i njegovih sklopova koji se po prvi put ugrađuju na području ŽS BiH neophodno je obezbijedi dozvolu za korištenje.

U skladu sa Zakonom o željeznicama BiH, nadležni organ za izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SESS uređaja i njegovih sklopova na ŽS BiH je ROŽ-a BiH .

Izdavanje dozvole za korištenje se vrši u skladu sa "Uputstvom o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu".

Član 3.
(Osnovni pojmovi i skraćenice)

1) "Upravitelj infrastrukture" je svako javno preduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane sa javnom željezničkom infrastrukturom;

2) "Regulatorni odbor željeznica - ROŽ" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlašćenja definirana u Zakonu o željeznicama BiH;

3) "SS uređaj" predstavlja skup određenih signalno-sigurnosnih sklopova, sa svojim svojstvima i međusobnim vezama, pomoću kojih se ostvaruje funkcionalna cjelina za bezbjedno upravljanje saobraćajem na određenom željezničkom području;

4) "Sigurnost-sigurnosno svojstvo SS uređaja" predstavlja njegovo svojstvo, koje karakteriše njegovo specifično ponašanje u slučaju pojave kvara ili smetnje u njemu, a to je da ima sigurnosno svojstvo koje ne dozvoljava da pojava bilo kakve neispravnosti (otkaz u radu - kvar) koje bi svojim nepravilnim funkcioniranjem prouzrokovalo ugrožavanje bezbjednosti saobraćaja na kontroliranom željezničkom području;

5) "Pouzdanost" (Reliability) se definiše kao vjerovatnoća da će se potrebna funkcija ostvariti prema zadanim uslovima u određenom vremenskom intervalu;

6) "Raspoloživost" (Avalilability) elektronskog SS uređaja predstavlja vjerovatnoću da će postrojenje biti spremno za rad u određenom trenutku;

7) "Mogućnost održavanja" (Maintainability) - pod ovim pojmom se definiše vjerovatnoća da će se određeni rad u okviru redovnog održavanja jednog dijela sistema pod određenim pogonskim uslovima bez poteškoća izvršiti u određenom vremenu, pod uslovom da se održavanje izvršava u uslovima i sa korištenjem definiranih postupaka (procedura) i uz korištenje propisanih sredstava za održavanje;

8) "Signalno tehnička sigurnost" (Safety) se definiše kao vjerovatnoća da će svi dijelovi sistema kao i cijeli sistem djelovati sigurno pod svim pogonskim uslovima u određenom trenutku;

9) "Sigurnosna analiza SS uređaja" predstavlja skup postupaka koji rezultiraju dokumentom u kojem proizvođač uređaja dokazuje, primjenom odgovarajućih metoda, da je dotični SS uređaj - postrojenje realizovano na sigurnosan način, tj. da poseduje sigurnosno svojstvo prema važećim propisima;

10) "Signalno sigurnosni monitor" predstavlja monitor (display) koji uz primjenu posebnih tehničkih mjera omogućava pouzdan vizuelni prikaz stanja elektronskog signalno-sigurnosnog uređaja i vanjske signalno sigurnosne opreme u realnom vremenu;

11) "CRS (Customer Requirement Specifications)" predstavlja specifikaciju uslova za izradu elektronskog SS uređaja. CRS predstavlja dokument sa zahtjevima investitora isporučiocu elektronskog postrojenja u vezi sa isporukom, funkcijama i drugim tehničkim karakteristikama postrojenja;

12) "Auto-stop uređaj" je uređaj koji automatski pokreće zaustavljanje voza kod signala u položaju "stoj”, ukoliko mašinovođa nije pravovremeno preduzeo potrebne mjere za zaustavljanje voza. Auto-stop uređaji se sastoje od pružnog i lokomotivskog dijela;

13) "ETCS (European Train Control System)" Evropski sistem za nadzor i upravljanje hodom voza;

14) "GSM-R" - radio sistem za vođenje željezničkog saobraćaja pomoću mobilne telefonije;

15) "CISPR" - Comité International Spécial des Perturbations Radioélectriques;

16) "ACC (Area Control Computer)" - područni računar;

17) "ŽS BiH" - željeznički sistem BiH;

18) "RAMS" - skraćenica za Reliability, Avalilability, Maintainability, Safety.

Član 4.
(Vrste ESS uređaja)

(1) ESS uređaje dijelimo na stanične i pružne.

(2) Staničnim elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima se upravlja i reguliše saobraćaj u staničnom području (između ulaznih signala) sa većim ili manjim obimom centralizacije i automatizacije, zavisno o saobraćajno-tehnološkom zadatku stanice, broju i vrsti vozova i kategorije pruge.

(3) Pružnim elektronskim signalno-sigurnosnim uređajima se upravlja i reguliše željeznički saobraćaj između stanica, a mogu biti:

a) uređaji međustanične zavisnosti (MZ), pomoću kojih se saobraćaj reguliše u staničnom razmaku, i

b) uređaji automatskog pružnog bloka, koji pored uslova za MZ ostvaruju mogućnost slijeđenja vozova u jednom smjeru (saobraćaj vozova u blokovskom razmaku).

Član 5.
(Osnovni zadaci SESS uređaja)

Osnovni zadaci SESS uređaja su:

a) centralno i automatizovano postavljanje i signaliranje voznih puteva vožnje,

b) centralizovano i automatizovano postavljanje i signaliranje manevarskih puteva vožnje,

c) osiguranje vožnje vozova od bočnog i čeonog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,

d) osiguranje vožnje vozova od iskliznuća i zaostalih (ostavljenih) vozila na kolosjecima ili skretnicama,

e) osiguranje manevarskih vožnji od iskliznuća, bočnog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja,

f) osiguranje predaje ispravne, potpune i sigurne informacije o uslovima daljnje vožnje mašinovođi i osoblju voza putem svjetlosnih signala,

g) osiguranje prenosa informacija pruga-voz o uslovima dalje vožnje primjenom tačkastog prenosa informacija pruga-voz sistemom Indusi I60,

h) osiguranje predaje ispravne informacije otpravniku vozova-operatoru na upravljačkom uređaju stanice (radna stanica operatora),

i) prihvatanje pružnih uređaja (APB ili MZ) sa jednostavnom nadogradnjom osnovnih funkcija,

j) osiguranje putnih prelaza (CPr) u staničnom području te upravljanje i kontrola nad uređajima za osiguranje CPr između ulaznog signala i predsignala (CPr-DK-SP) te prihvatanje i procesuiranje informacija sa CPr, osiguranih uređajem za daljinsku kontrolu (CPr-DK).

GLAVA II OSNOVNI PRINCIPI I USLOVI ZA IZVEDBU ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA


Član 6.
(Osnovni principi)

(1) Elektronski signalno-sigurnosni uređaj (ESSU) se realizuje na principu područja, pri čemu se spoljašnji uređaji po mogućnosti raspoređuju u područja istih veličina, paralelno sa glavnim pravcima puta vožnje duž stanice (prolazni putevi vožnje). Svakom od područja pripada po jedan područni računar, tako da se odgovarajaćom podjelom na područja postigne što veća raspoloživost. U područnom računaru se izvršavaju funkcije signalne logike, koje su u svim računarima iste i sadrže kompletne saobraćajne zahtjeve naručioca.

(2) Pri realizaciji ESSU moraju se definirati svi mogući putevi vožnje tj. sve moguće kombinacije start - cilj.

(3) Postavljanje puta vožnje obavlja se sekvencijalno u više postupnih faza i to:

a) definiranje puta vožnje i ispitivanje odobrenja,

b) trasiranje puta vožnje,

c) traženje i formiranje zaštitnog prostora,

d) prekretanje i blokada skretnica,

e) kontrola zaštitnog prostora,

f) kontrola međuzavisnosti puteva vožnje,

g) postavljanje signala, i

h) zabravljenje i trajna kontrola puteva vožnji.

(4) Komandu za postavljanje puta vožnje daje operator pomoću grafičkog korisničkog interfejsa, zadavanjem podataka o startnom i ciljnom elementu i vrsti puta vožnje. Ova procedura i trenutno stanje postavljanog puta vožnje se prikazuje na signalno sigurnosnom monitoru u realnom vremenu, pri čemu otpravnik vozova mora imati mogućnost da potvrdi ili prekine izvršenje zadate komande.

(5) Ukoliko se prilikom ugradnje SESS uređaja vrši opremanje CPr (putnih prelaza) u staničnom području ili na međustaničnom razmaku tada je uređaj za osiguranje CPr u staničnom području, kao i funkcije uređaja za osiguranje CPr sa daljinskom kontrolom (dio funkcija koje se odnose na daljinsku kontrolu ovog tipa uređaja u stalno zaposjednutom službenom mjestu) sastavni dio funkcija koje obavlja ESS uređaj.

Član 7.
(Princip modeliranja)

(1) Cilj modeliranja je da se omogući jednostavna konfiguracija elektronskih pos-tavnica svih obima, kako onih sa malim brojem upravljanih jedinica, tako i veoma velikih postavnica bez većih intervencija u strukturi postavnice.

(2) Princip modeliranja elektronske postavnice (vidjeti Prilog 1) predstavlja preslikavanje svih zahtjeva određenog kolosječnog elementa (skretnica, signal, izolovani odsjek, putni prelaz i dr.) u jedan funkcionalni modul sa odgovarajućim softverom. Funkcionalni modul preuzima zadatke ostvarivanja signalne logike, u skladu sa saobraćajnim propisima.

(3) Modeliranje omogućava da se konkretna elektronska postavnica konfiguriše logičkim povezivanjem funkcionalnih modula prema topografiji spoljašnjih uređaja i kolosječnoj situaciji vanjskih elemenata. Za stanice bilo koje veličine treba da se koristi ista hardversko - softverska platforma. Konfiguracija sistema od stanice do stanice treba da se razlikuje samo u broju upotrebljenih funkcionalnih modula, koji zavisi od broja elemenata kojima se upravlja.

(4) Fizička povezanost funkcionalnih modula i njihova međusobna zavisnost mora biti preslikana u softver postavnice.

Član 8.
(Opšti zahtjevi za signalnu logiku)

(1) Signalna logika elektronske postavnice treba da ispunjava sljedeće opšte zahtjeve:

a) signalna logika se samo jednom izrađuje na osnovu specifičnosti odnosne željezničke uprave i tipsko ispitivanje treba da se sprovede nezavisno od uređaja,

b) signalna logika se realizuje i automatski odvija kroz povezivanje funkcionalnih modula (prema planu povezivanja) i ne zahtjeva dalja ispitivanja, i

c) da postoji mogućnost realizacije postavnica od malih do najvećih, od stani- čnih do linijskih i čvornih, samo odgovarajućim povezivanjem standardnih modula.

(2) Standardizovani instaliran upravljački sistem saobaćajem (MMI), modularan i struktuiran softver, tipski komunikacioni sistem i tipski modularan hardver treba da omoguće tipski iste elektronske postavnice za sve veličine staničnih konfiguracija.

Član 9.
(Uslovi za hardver)

(1) Sistemsko-tehničke osnovne funkcije, koje treba da zadovoljava hardver jedne elektronske postavnice su sljedeće:

a) hardver elektronske postavnice treba biti modularno struktuiran, pri čemu, u sigurnosnom dijelu sistema, osnovni modul treba da je signalno - sigurnosni (interlocking) računar, i

b) u bilo kojoj od poznatih primjena mora da bude ispoštovan fail-safe princip, tj. zahtjev da sistem ostane siguran pri svakoj vrsti slučajnog pojedinačnog ispada hardvera koji se smatra mogućim, u skladu sa SIL 4 (Safety integrity level).

(2) Fail-safe princip treba da bude realizovan tako da se svaka sigurnosno relevantna funkcija izvodi preko najmanje dvije međusobno nezavisne jedinice.

(3) Za nivo centralnog upravljanja logikom (sigurnosni računar) preferira se primjena fail-safe nivoa 4 (SIL 4) po principu 2 od 3 na sljedećim osnovama:

a) računarski sistem treba da se sastoji od tri, međusobno nezavisna, identično izrađena i programirana mikroračunara (interlocking computer) koji rade sinhrono i koji u svom sastavu sadrže komparator za upoređivanje izlaznih signala. Pri tome treći redundantni sistem nije aktivan (treći mikroračunar u sistemu 2 od 3) ali je u stanju pune pripravnosti (hot stand by).

b) dijelovi sistema, na osnovu identičnih programa, paralelno izvršavaju iste zadatke, pri čemu za izdavanje izvršne komande, rezultati obrade po oba kanala moraju biti identični.

c) u slučaju neusaglašenosti rezultata obrade po oba kanala, ili kvara jednog mikroračunara, automatski se uključuje treći redundantni mikroračunar u cilju sigurnosnog izvršavanja ili odbijanja zadate komande.

(4) U slučaju da se zbog preklapanja na redundantni sistem zadata komanda formiranja puta vožnje nije do kraja realizovala, komanda se poništava, i operater mora, po preuzimanju sigurnosnih funkcija od strane redundantnog sistema, komandu ponoviti. Za ponovni postupak operater na radnoj stanici mora dobiti sljedeće podatke:

a) sistem djeluje u osnovnom (redovnom) modu, što znači da redudantni sistem nije aktivan (treći sistem u sistemu 2 od 3), ali u stanju pune pripravnosti (treći sistem je u stanju hot stand by);

b) za slučaj smetnje na automatskom postavljanju puta vožnje (ponajprije režim prolaznog saobraćaja) npr. zbog preklopa na redudantni sistem, sistem automatski mora ponoviti operaciju sa redudantnim sistemom uz javljanje alarma, koji se mora potvrditi od strane operatera; i

c) ručno postavljanje (dijalog mašina-čovjek od strane operatera sa njegove radne stanice) ima prednost pred automatskim postavljanjem puta vožnje.

(5) Proizvođač za ponuđenu opremu mora navesti uslove i potrebno vrijeme za ponovno uspostavljanje osnovnog (redovnog) moda.

(6) Za nivo centralnog upravljanja logikom (interlocking računar) se mogu ponuditi i druga sigurnosna i po pitanju raspoloživosti adekvatna rješenja kao što je sistem "2 x 2 od 2" uz glavni uslov da raspoloživost sistema bude fail-safe nivoa 4 (SIL 4).

(7) Raspoloživost se definiše kao vjerovatnoća da će kompletan sistem za specificirani period biti operativan, tj. da vozovi prema redu vožnje neće biti ometani od smetnji sistema. Vjerovatnoća ispada vitalnih dijelova ponuđenog sistema osiguranja tj. vjerovatnoća opasne greške (P) po satu mora biti u granicama P< 10-8/h odnosno P≥10-9/h, u skladu sa SIL 4 (IEC 61508-1 tabela br.3). Raspoloživost sistema osiguranja treba da bude 99,9999%.

(8) MTBF (Mean Time Between Failures) se definiše kao srednje vrijeme između dvije smetnje sistema tokom rada tj. prosječan period vremena od otklanjanja jedne smetnje do detekcije sljedeće. Za pojedine funkcionalne module kao što su moduli signala, skretnice i slično, MTBF mora biti veći od 6 godina, dok za centralne procesorske strukture mora biti veći od 10 godina. Ponuđač je dužan da dostavi podatke o MTBF za kompletno postrojenje odnosno za pojedine bitne module i štampane ploče.

(9) Životni vijek ESSU treba biti minimalno 20 godina za potpuni sistem. Životni vijek postrojenja definiran je kao period vremena od ugradnje do otkaza odnosno do zamjene drugim sličnim uređajem. U životnom vijeku potrebna je nužna podrška isporučioca u smislu proširivanja, modifikovanja, servisiranja i isporuke rezervnih dijelova.

(10) Rješenja koja se baziraju na sistemu signalno-tehničke sigurnosti sa korištenjem samo jednog sigurnosnog (interlocking) računara neće se prihvatiti. Takođe sistemi kod kojih se sigurnost bazira na primjeni određene programske opreme (softvera) sa dvojnim unosom podataka, odnosno programske opreme sa unosom podataka na različite načine i odgovarajućim testnim programima nisu zadovoljavajući i ta rješenja će biti odbačena kao nepodobna.

GLAVA III FUNKCIONALNI NIVOI ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA


Član 10.
(Diferenciranje na nivoe)

Funkcije elektronske postavnice se distribuiraju na funkcionalne nivoe (Prilog 2), koji međusobno komuniciraju preko standardizovanih interfejsa, pri čemu postoje nesigurnosni i sigurnosni nivoi.

Član 11.
(Nesigurnosni nivoi elektronske postavnice)

(1) Nesigurnosni (opciono sigurnosni) nivoi služe za realizaciju kontrolno-upravljačkih funkcija elektronske postavnice. Saobraćajem treba da se upravlja lokalno, na upravljačko - kontrolnom, tj. otpravničkom nivou, centralno, na dispečerskom odnosno na nivou supervizije, koji mogu biti realizirani sa ili bez sigurnosnog funkcioniranja.

(2) Nivo za centralno i lokalno upravljanje saobraćajem se uobičajno sastoje od nesigurnosnih uređaja. Funkcije upravljanja i kontrole mogu se izvršavati saglasno sigurnosnim (fail-safe) principima upotrebom specijalnih procedura.

(3) Na nivou lokalnog upravljanja neophodan je interfejs čovjek-mašina (Man Machine Interface - MMI) sa odgovarajućim uređajima za unos (tastatura, miš/tablo) i prikaz (monitori), računar za servis i dijagnostiku i inteligentni komunikacioni interfejs za vezu sa nivoom supervizije. Lokalni nivo upravljanja, kao i nivo supervizije, može se realizovati sa standardnim, komercijalno raspoloživim, hardverom.

(4) Za prikazivanje stanja elemenata, komponenata i uređaja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, kao i za prikazivanje informacija relevantnih za upravljanje saobraćajem na konkretnom željezničkom području koriste se monitori. Kao pomoćno informaciono sredstvo za operatera može da se koristi i informaciona tabla, na kojoj su prikazani (po geografskom principu) izvršni organi i kolosječni odsjeci za detekciju prisustva pružnih vozila.

(5) Upravljanje/opsluživanje (komunikacija čovjek-mašina) treba da se vrši pomoću standardizovanih menija (dijaloga), koji su dostupni na medijumu za prikaz (u daljem tekstu - monitor). Meniji mogu da se uključuju po potrebi, a na monitoru je potreban jasan i lako razumljiv, grafički prikaz informacija (grafički korisnički interfejs). Svaka akcija operatora treba da ima za posljedicu reakciju, optičku ili akustičnu, kao potvrdu da je sistem preuzeo upravljanje, pri čemu pogrešne komande sistem odbija da izvrši. Pristup mogućim funkcijama opsluživanja operatora treba da zavisi od njegovih unapred definiranih prava, tj. neophodno je da se operator može najaviti sistemu samo sa svojom određenom šifrom. Šifre treba da su organizovane u grupe, tako da postoji podjela prema nivou ovlašćenja.

(6) Za realizaciju zaštićenih komandi u vanrednim okolnostima funkcioniranja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, operater koristi posebne elemente na primjenjenom komandnom organu, uz primenu propisane procedure. Manipulacije operatera kojima se zaobilaze zavisnosti, moraju biti tako ostvarene da se njihovo korištenje registruje (memoriše). Ove manipulacije se moraju memorisati najmanje 72 časa.

(7) Računar za servis i dijagnostiku treba da obezbjeđuje informacije o stanju sistema; memoriše greške i smetnje u sistemu, štampa ih i stavlja na raspolaganje za dalju obradu.

(8) U funkcioniranju elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja sljedeći događaji zajedno sa vremenom njihovog dešavanja, moraju da se registruju na štampaču:

a) manipulacije operatera za zaštićene komande

b) određene smetnje u funkcioniranju postrojenja koje su navedene u specifikaciji uslova za postrojenje,

c) operaterove primjedbe ili napomene, koje se odnose na funkcioniranje postrojenja, i

d) sve redovne manipulacije operatera.

(9) Razmjena podataka na nivou lokalnog upravljanja treba da se vrši preko standardne magistrale podataka (npr. PROFIBUS).

Član 12.
(Sigurnosni nivoi elektronske postavnice)

(1) Sigurnosne funkcije elektronske postavnice su distribuirane po sljedećim nivoima:

a) nivo centralnog upravljanja logikom (Interlocking Level),

b) nivo signalne logike za izvršavanje funkcija specifičnih željezničkih propisa i funkcije upravljanja i kontrole, i

c) fizički nivo za upravljanje/postavljanje i kontrolu spoljašnjih elemenata korištenjem njihovih interfejs modula.

(2) Gore navedeni sigurnosni nivoi elektronske postavnice moraju biti tako realizirani da se obezbijedi sigurnosno funkcioniranje elektronske postavnice.

Član 13.
(Nivo centralnog upravljanja logikom)

Nivo centralnog upravljanja logikom elektronske postavnice treba da vrši sistemsko upravljanje i ostvaruje vezu sa nivoom signalne logike s jedne i nivoom (lokalnog) upravljanja saobraćajem s druge strane. To se ostvaruje signalno - tehnički sigurnim računarskim sistemom koji treba da vrši:

a) prihvatanje i memoriranje procesnih stanja nivoa signalne logike,

b) upravljanje sigurnosnim podacima i smetnjama (kvarovima) logičkih nivoa; prenos sigurnosnih podataka između računara i prenos informacija o statusu upravljanih elemenata do MMI i računara za servis i dijagnostiku,

c) obrada ulaznih podataka, dobijenih od MMI, u pogledu formalnih i logičkih grešaka i njihove prihvatljivosti i validnosti (valjanosti),

d) prenos valjanih podataka na nivo signalne logike,

e) generiranje standardnih informacija o statusu sistema za potrebe računara za servis i dijagnostiku,

f) upravljanje konfiguracijom elektronske postavnice i stanjem elektronskog postrojenja - aktiviranje dijelova postrojenja za dati put vožnje, i

g) upravljanje specifičnim podacima za konkretni put vožnje.

Član 14.
(Nivo signalne logike)

(1) Nivo signalne logike sastoji se od područnih računara i sa prethodnim nivom povezan je preko postavničkog (dalje interlocking) bus-a. Kao prenosni medijum koriste se bakarni ili optički kablovi. Potrebno je omogućiti konfiguraciju sistema sa centralizovanim i daljinski upravljanim područnim računarima (vidjeti Prilog br. 3).

(2) Područni računari (Area Control Computer - ACC) sadrže specifični željeznički korisnički softver, za upravljanje saobraćajnim procesom i pokretački softver (drajvere), za upravljanje i kontrolu spoljašnjih uređaja (skretnice, signali, kontrola izolovanih odsjeka i dr.). Korisnički program se jednom implementira, prema zahtjevima odnosne željezničke uprave i u svim računarima je isti. Unošenje konkretnih podataka o topografiji (kolosječnoj situaciji) vrši se pomoću računara sa nivoa centralnog upravljanja logikom. Nivo signalne logike realizuje se pomoću signalno - tehnički sigurnog računarskog sistema.

Član 15.
(Interlocking bus)

(1) Informacije preko "Interlocking bus"-a prenose se putem telegrama sa standardnom strukturom, tj. sastavljenog od glave telegrama, dijela sa podacima i sigurnosnog dodatka, pri čemu se sigurnost pri prenosu podataka postiže pomoću sigurnosnog koda.

(2) Interlocking bus se realizuje redudantno, tako da računari primaju sve telegrame dvokanalno i pri kvaru u jednom od kanala za prenos podataka sistem može da radi sa jednim kanalom.

(3) Procedura prenosa telegrama se zasniva na sigurnosnim principima.

(4) Sigurnosne informacije moraju biti zaštićene u prenosu od grešaka unutar samog sistema, grešaka od ispada komponenata, grešaka u programskom paketu ili od vanjskih izvora smetnji. Ponuđač za ponuđeni sistem prenosa sigurnosne informacije mora dati podatak o realizovanoj redudantnosti - Hamming-ovoj distanci realizovanoj pri odabranom sistemu prenosa.

Član 16.
(Fizički nivo)

Nivo spoljašnjih uređaja (fizički nivo) sadrži: unutrašnje dijelove postrojenja (interfejsi za spoljašnje uređaje, unutrašnje kabliranje do završnog kablovskog rama, međurazdjelnik) i spoljašnje dijelove postrojenja (spoljašnje kabliranje, izvršne uređaje).

GLAVA IV SOFTVER ELEKTRONSKOG SS UREĐAJA


Član 17.
(Modularnost softvera)

Softver elektronske postavnice (Prilog 4) treba koncipirati da bude modularan i sastoji se od:

a) sistemskog softvera,

b) baznog softvera,

c) aplikativnog (za korisnika specifičnog) softvera,

d) softvera za pokretanje interfejsa upravljanih modula, i

e) podataka specifičnih za konkretno postrojenje.

Član 18.
(Sistemski softver)

U sistemskom softveru su implementirane sve radne funkcije računarskog sistema. Sastoji se iz operativnog sistema, komunikacionog softvera, softvera za (re)startovanje računara, interrupt (prekid) rutina, on-line test programa, tajmera i dr. Ovim softverom se obezbjeđuje da računarski sistem funkcioniše na fail-safe način.

Član 19.
(Bazni softver)

Baznim softverom se određuju i dodjeljuju funkcionalni nivoi sistemskom softveru, odnosno računarskom sistemu. Bazni softver, u principu, sadrži:

a) specifičnu logiku za željezničke aplikacije,

b) sigurnosne funkcije,

c) softverski interfejs za implementaciju komande i kontrole,

d) komunikacione protokole,

e) softverski interfejs za elemente topografije, i

f) projektni interfejs za promjene kolosječne situacije.

Sistemski i bazni softver, su nezavisni od zahtjeva korisnika.

Član 20.
(Aplikativni/korisnički softver)

(1) Aplikativni (korisnički) softver sadrži zahtjeve specifične za korisnika (specifične saobraćajne i signalne propise i pravila odnosne željezničke uprave).

(2) Aplikativni softver treba da sadrži sljedeće module:

a) za specifičnu logiku korisnika,

b) za vezu sa računarom za dijagnostiku i održavanje,

c) za MMI aplikacije,

d) za individualno upravljanje elementima kolosečne situacije, i

e) za priključenje ETCS-a.

(3) Softver za pokretanje interfejsa upravljanih modula upravlja međuvezom između aplikativnog softvera i interfejsnih modula za pojedine upravljane elemente. Saglasno elementima kojima se upravlja, ovi programi se prilagođavaju zahtjevima korisnika.

GLAVA V ZAHTJEVI SIGURNOSTI I KONTROLA KVALITETA


Član 21.
(Koncept sigurnosti)

(1) ESSU mora da ispuni sigurnosne zahtjeve u željezničkom saobraćaju koji služe za zaštitu života i zdravlja ljudi i zaštitu materijalnih dobara. Istovremeno je potrebno vjerovatnoću nastajanja opasnih stanja u sistemu smanjiti na minimum.

(2) Koncept sigurnosti sistema treba da sadrži ovladavanje otkazima i izbjegavanje sistematskih grešaka.

(3) Ovladavanje otkazima se zasniva na definiranju tehničkih sigurnosnih uslova koji sadrže:

a) pretpostavke nastajanja greške,

b) mjere za izbjegavanje greške,

c) mjere za prepoznavanje greške, i

d) mjere za otklanjanje greške.

(4) Cilj izbjegavanja sistematskih grešaka je da se minimizira pojava ljudskih grešaka, odnosno da se drže toliko malo vjerovatnim da uređaj/sistem može da bude sigurnosno odgovoran. Proces sprovođenja menadžmenta kvaliteta treba da obuhvati čitav životni ciklus uređaja i sačinjavaju ga faze dokaza kvaliteta koje se daju izvještajem o kvalitetu. Preporučuje se da se ovde vodi računa o instrukcijama iz ISO 9001.

(5) Mikroprocesorski podržana sigurnosna programabilna upravljačka logika mora zadovoljiti sve kriterije zahtjevane za sigurnosnu logiku izvedenu putem releja.

(6) ESSU mora biti baziran na principu sigurnosno-tehničkog rješenja (fail safe). Sistem se definiše kao sigurnosan kada bilo koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom pogledu sigurno i prouzrokuje vraćanje sistema u stanje koje je poznato kao sigurnije. Pod tim treba podrazumijevati sljedeće:

a) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno isključiti mogućnost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost, i

b) ne smije biti moguća smetnja koja će uzrokovati promjenu stanja objekta ako to nije samo u sigurnosnom značenju.

(7) Pod gore navedenim se podrazumijeva i sljedeće:

a) nije moguća smetnja, uključujući i djelovanje smetnje koja dopušta prekoračenje brzine voza, koja bi, inače, bila dopuštena da sistem nije u smetnji, i

b) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno isključiti mogućnost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost.

(8) Sigurnosni nivo (SIL - safety integrity level) mora biti na 4 (četvrtom) stepenu prema standardu BAS EN 50129 za cijeli ESSU.

(9) Ponuđač mora u svojoj ponudi izričito navesti sve parametre u vezi RAMS, saglasno standardima BAS EN 50126, BAS EN 50128 i BAS EN 50129.

Član 22.
(Šemotehnički kvarovi)

(1) Šemotehnički kvarovi sa kojima se mora računati za vanjsku signalno sigurnosnu opremu, nezavisno da li je sistem konstruktivno centralizovan ili decentralizovan (signali, skretničke postavne sprave, izolovani odsjeci) i ukoliko se dio upravljanja realizira relejima (npr. signalni ormarić, šinske priključne glave i slično) te činjenicom da se vanjski elementi uvijek sa upravljačkom logikom povezuju putem kablova su sljedeći:

a) prekid kablovskih žila,

b) međusobni dodir kablovskih žila,

c) dodir kablovskih žila sa zemljom,

d) neprivlačenje releja,

e) neotpuštanje releja,

f) prekid otpornika, kratki spoj onemogućiti konstruktivno,

g) nezatvaranje kontakata releja,

h) kratki spoj na signalnoj sijalici,

i) prijevremeno privlačenje releja, ako su vezani za vanjsku signalno sigurnosnu opremu,

j) prekid namotaja releja, djelimičan ili potpun kratak spoj,

k) prekid, proboj i smanjenje kapaciteta kondenzatora,

l) prekid i proboj diode,

m) prekid i proboj optokaplera,

n) prekid provodnika na transformatorima i prigušnicama (kratki spoj i dodir sa masom konstruktivno spriječiti),

o) dodir sa vlastitim ili stranim naponom, i

p) pojava indukovanog napona u kablovima bez dozemnog spoja ili sa dozemnim spojem u bližem i daljem kraju.

(2) Ponuđač treba dostaviti, zavisno o konstrukciji sistema i načina realizacije upravljanja komanda i kontrola, pregled šemotehničkih kvarova od kojih osigurava strujne krugove.

Član 23.
(Memoriranje bitnih stanja)

Sigurnosno memoriranje bitnih stanja uređaja koja moraju ostati sačuvana (memorirana) kod nestanka bilo kojeg napona u bilo kojem trenutku su :

a) položaj skretnice ili iskliznice,

b) presjecanje skretnice,

c) blokiranje skretnice,

d) pojedinačno pritvrđenje skretnice,

e) pritvrđenje puta vožnje,

f) pritvrđenje puta pretrčavanja,

g) pritvrđenje bočne zaštite,

h) pritvrđenje manevarskog puta vožnje,

i) blokiranje zaštite CPr,

j) smjer privole (kod APB i MZ), i

k) odobren lokalni rad sa lokalnim postavljačem ili lokalnom postavnicom.

Pogonske smetnje ne smiju promijeniti postojeće stanje kontroliranog elementa.

Član 24.
(Pouzdanost)

(1) Pouzdanost određuje srednje vrijeme između dvije smetnje (MTBF) i srednje vrijeme popravka (MMTR-prosječno vrijeme od detekcije do popravke).

(2) Period vremena obavještavanja osoblja održavanja od strane operatora i vremena potrebnog osoblju održavanja za dolazak na mjesto smetnje nije uključen u MTTR.

(3) Ponuđač mora prezentovati podatke o MTBF za čitav sistem, module i štampane ploče.

(4) Pouzdanost elektronskog signalno sigurnosnog sistema se definiše kao dozvoljeni broj smetnji za period od 100 godina na 100 funkcijskih jedinica. Funkcijska jedinica kao dio unutrašnje opreme koji kontroliše i upravlja jednim elementom vanjske signalno sigurnosne opreme.

(5) Ispad se definiše kao smetnja koja traje do 5 minuta na jednom vremenskom elementu. Ispadi koji su posljedica više sile, fizičkog oštećenja ili grubi ispad koji je posljedica ispada glavnog napojnog sistema, ne uzimaju se u obzir pri procjenu pouzdanosti signalno sigurnosnog sistema.

(6) Od ponuđača se zahtjeva da izvrši procjenu pouzdanosti cijelog sistema koji moraju uzeti u obzir sljedeće elemente:

a) srednje vrijeme ispada (MDT) do 4 sata,

b) srednje vrijeme između smetnji (MTBF) preko dvije godine,

c) raspoloživost preko 99,9999%, i

d) potpuni ispad sistema do 5 sekundi/godinu.

Od ponuđača se, takođe, zahtjeva da vrijeme ispada predstavi u obliku proračuna.

(7) Jednostavnost i efikasnost održavanja zavisi o različitim parametrima kao što su :

a) osposobljenost službe održavanja,

b) vrijeme potrebno za rutinske poslove pri održavanju,

c) kvalitet dokumentacije (priručnik) za održavanje,

d) dostupnost do modula i drugih komponenti sistema,

e) procjena kojom se određuje jednostavnost i efikasnost održavanja mora uzeti u obzir sljedeće podatke:

- preventivno održavanje ne smije zahtijevati više od dva sata godišnje za unutrašnje sklopove sistema,

- vrijeme otklanjanja smetnji je u prosjeku do 15 minuta,

- 75% svih otklanjanja smetnji mora biti moguće izvršiti za manje od 20 minuta, i

- vrijeme potrebno da se ponovo restartuje sistem pri kvarovima većeg obima mora biti najviše 5 minuta od tenutka izvršene opravke.

Član 25.
(Redundansa)

(1) Redundansa (zaliha) sistema se zahtijeva za sve dijelove signalno sigurnosnih sistema koji obavljaju vitalne funkcije osiguranja željezničkog saobraćaja i upravljaju jednim ili sa više vanjskih elemenata signalno sigurnosne opreme.

(2) U trenutku kad je uključen redundantni sistem svi signalno sigurnosni uređaji moraju funkcionirati sa jednakim mogućnostima.

(3) Uslovi za preklapanje sa osnovnog na redundantni način (mod) rada su:

a) prekopčavanje na osnovni (normalni) mod rada, po otklanjanju smetnji je moguće od strane operatera samo sa njegove radne stanice u uslovima da pri toj manipulaciji na području koje je pokriveno SS uređajem nije formiran put vožnje niti se ostvaruje realizacija tog puta vožnje od strane voza,

b) u slučaju nemogućnosti izvršenja puta vožnje isti se opoziva, a ukoliko se opoziv ne prihvati zbog prekopčavanja na redundantni mod, u tom slučaju operater mora opozvati (razriješiti) put vožnje koji nije realizovan upotrebom posebnog postupka za opoziv, i

c) sistem redovno funkcioniše u osnovnom modu djelovanja ili djeluje u redundantnom modu što mora biti jasno pokazano indikacijama na monitorima operatera na njegovoj radnoj stanici.

Član 26.
(Sigurnosna analiza)

(1) Za ESSU proizvođač je obavezan da izradi sigurnosnu analizu. Proizvođač ESSU je dužan da ovjeri i potpiše dokumentaciju o izvršenoj sigurnosnoj analizi postrojenja.

Uslovi za ostvarivanje sigurnosnog sistema moraju biti u skladu sa objavom UIC 738 "Procesiranje i prenos sigurnosnih informacija".

(2) Sigurnosna analiza treba da obuhvati:

a) podatke u kom obliku (formi) ESSU mora da zadovolji zahtjeve signalno-tehničke sigurnosti,

b) funkcionalnu analizu cjelokupnog ESSU (hardvera, softvera, interfejsa) u dozvoljenim radnim uslovima (klima-tehničkim i elektromagnetnim),

c stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojave smetnji na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),

d) stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojedinačnih i višestrukih otkaza na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),

e) propise koji su korišćeni pri izradi sigurnosne analize, i

f) tehničku dokumentaciju (liste sa podacima za koje dijelove ESSU-a je vršena analiza).

(3) Ako se ESSU sastoji od više sigurnosnih sklopova, za svaki sklop mora se izraditi posebna sigurnosna analiza. Pri tome treba praviti razliku između sklopova nezavisnih od primjene i sklopova zavisnih od primjene. Kod izrade sigurnosne analize pojedinačnih sklopova mora se analiza dati prema formi od 2a do 2f. Ukoliko se u postupku izrade sigurnosne analize u nekim slučajevima utvrdi da nije potrebno sprovesti kompletan postupak po stavu 1. ovog člana, onda se za to mora dati obrazloženje.

Član 27.
(Kontrola kvaliteta)

(1) Kvalitet i sigurnost signalno-sigurnosnih uređaja mora odgovarati sljedećim standardima:

UIC, ERRI, DIN/VDE 0891, BAS EN 50124; BAS EN 50126; BAS EN 50128; BAS EN 50129; BAS EN 50159-1 EN 50129-2, UIC 91/440, UIC 736, ISO 9000-9004. SS uređaji proizvedeni po drugim standardima se mogu prihvatiti samo ako su ti standardi po zahtjevima jednaki ili viši od navedenih. Od ponuđača se zahtijeva da u svojoj ponudi specificira standarde po kojima su ponuđena oprema i uređaji proizvedeni.

(2) Materijali upotrijebljeni pri izradi opreme i uređaja moraju odgovarati zahtijevanim standardima i moraju po vrsti, sastavu i tehničkim svojstvima na najbolji mogući način odgovarati svojoj specifičnoj primjeni u skladu sa najboljim tehničkim postupcima. Materijal oprema i uređaji moraju biti novi i prvorazrednog kvaliteta, u skladu sa klasama najnovijeg izdanja odgovarajućeg standarda.

(3) Izvođač je dužan da konstantno sprovodi program kontrole kvaliteta u skladu sa standardima ISO 9000 i ISO 9001. Program kontrole kvaliteta mora da spriječi nastanak grešaka, pravovremeno otkrivanje onih koje se nisu mogle spriječiti te da definiše uslove za njihovo otklanjanje. Izvođenje kontrole kvaliteta kao i postupci na otklanjanju nedostataka ne smiju biti razlog eventualnog kašnjenja realizacije projekta.

(4) Laboratorije moraju biti organizovane i opremljene prema opštim uslovima za ispitne laboratorije definirane standardom EN 45001.

GLAVA VI TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI USLOVI IZVOĐENJA


Član 28.
(Opšti uslovi izvedbe)

(1) ESSU je univerzalni sigurnosni sistem najmanje onakvih performansi kao što imaju moderni elektro-relejni signalno sigurnosni uređaji potpune centralizacije. Stanični sigurnosni uređaji moraju imati odgovarajuću mogućnost dometa upravljanja obzirom na konkretne udaljenosti od sigurnosne logike odnosno mogućnost upravljanja čitavim područjem službenog mjesta za koji se projektuje centralizacija.

(2) ESSU mora ispunjavati sve funkcije i uslove zavisnosti u skladu sa odobrenim projektom i važećim pravilnicima i propisima ŽS BiH.

(3) ESSU uređaj mora imati:

a) mogućnost jednostavne nadogradnje i izmjene (kako u softverskom tako i u hardverskom paketu) u slučaju izmjene obima opremanja stanice signalno-sigurnosnim uređajima (kolosječne slike ili promjena tehnološkog procesa stanice),

b) mogućnost prilagođenja (interfejs) prema postojećim i u budućnosti novougrađenim uređajima osiguranja staničnih razmaka i stanica i putnih prelaza: stanični signalno sigurnosni uređaj automatski pružni blok (APB) ili uređaj međustanične zavisnosti te uređaj za osiguranje CPr,

c) mogućnost prilagođenja za povezivanje SESS uređaja sa postojećim vanjskim SS uređajima (za slučaj da se po zahtjevu UI zadržavaju npr. postavne sprave, svjetlosni signali sa postojećim signalnim ulošcima ili sl.),

d) mogućnost jednostavnog povezivanja u sistem daljinskog upravljanja i reguliranja saobraćaja (TK) za slučaj naknadne ugradnje sistema TK povezivanje na centar daljinsko upravljanje CPP,

e) mogućnost jednostavne nadogradnje za povezivanje sa sistemom ETCS (evropski sistem za kontrolu i vođenje vozova),

f) mogućnost javljanja broja voza,

g) automatsko postavljanje puta vožnje na osnovu unesenog broja voza i reda vožnje pomoću računarske konfiguracije u CPP, i

h) SESS uređaj može biti izveden kao centralizovan ili decentralizovan.

Član 29.
(Unutrašnji dio elektronskog SS uređaja)

Unutrašnji uređaji ESSU se sastoji od:

a) sklopova sigurnosne mikroprocesorski podržane logike, u skladu sa poglavljima II, III, IV i V ovih tehničkih uslova,

b) radne stanica operatora (elektronska postavnica),

c) radne stanica službe održavanja,

d) glavni kablovski razdjelnik, i

e) napojnog uređaja.

Član 30.
(Mikroprocesorski podržana sigurnosna logika)

(1) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora po svim paramatrima i konfiguraciji odgovarati uslovima iz poglavlja II, III, IV i V ovih tehničkih uslova, te mora biti hardverski izvedena u modularnoj izvedbi u evroformatu radi jednostavne zamjene neispravnih jedinica.

(2) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora imati kao periferiju priključenu fiksnu radnu stanicu službe održavanja ili posebno osiguran port za priključak prenosne radio stanice službe održavanja (laptop sa printerom), kako bi se olakšalo detektovanje defekata i otklanjanje kvarova i smetnji.

(3) Dodatni zahtjev na softverski i hardverski paket koji se isporučuje su mogućnost naknadnog proširenja staničnih kapaciteta do 30% te naknadno priključenje uređaja APB, MZ i CPr bilo u staničnom području bilo na međustaničnom razmaku. U slučajevima da gore navedeni uređaji već postoje, softverski i hardverski paket to mora odmah omogućiti prilikom instalacije uz predviđanje odgovarajućih interfejsa.

(4) U sklopu centralne upravljačke sigurnosne logike obavezno predvidjeti memorijski dio - registrator događaja, koji registruje sve manipulacije i pojave promjene stanja. Kapacitet ovog memorijskog dijela je takav da su podaci pouzdano pohranjeni za period od najmanje 7 dana. Mogućnost ispisa iz registratora događaja mora biti izvedena na dva nivoa (detaljna za službu održavanja, i ispis selektivnih podataka relevantnih za operatiku vođenja saobraćaja za službu upravljanja saobraćaja).

Član 31.
(Radna stanica operatora - elektronska postavnica)

(1) Predloženi sistem za radnu stanicu operatera mora imati sigurnosni display za prikaz signalno-sigurnosnog stanja vanjske opreme čitavog službenog mjesta, kao i prikaz pojedinih djelova tog sistema, posebno za slučaj ispada pojedinog elementa iz funkcije (elektronski zoom ili elektronsko sočivo). Preklop sa pojedinog stanja čitavog upravljanog područja na detaljniji prikaz samo jednog dijela kolosjeka mora biti moguć na radnoj stanici operatera ali samo kada se na upravljanom području ne izvršavaju vožnje (vozne ili manevarske) vozova.

(2) Nepravilan rad radne stanice (kao periferije mikroprocesorke strukture) ili nepravilni postupak operatora ne smije ni u kojem slučaju prouzrokovati smetnje ili kvarove na elektronskom signalno-sigurnosnom sistemu. Pri pojavi smetnji ili kvara na nekom od elemenata uređaja na monitoru se mora pojaviti odgovarajuća signalizacija i mora se javiti akustični alarm. Akustični alarm se može isključiti poslije potvrde od strane operatera kao znak da je prihvatio određeno javljanje.

(3) Radna stanica operatora (elektronička postavnica) mora biti izgrađena u konfiguraciji od jednog ili više monitora na odgovarajućim stolovima, koji su raspoređeni tako da ergonomski odgovaraju uslovima rada operatera u cilju što lakšeg upravljanja i kontrole stanja signalno sigurnosnih uređaja stanice.

(4) Na stolu radne stanice operatera mora postojati slobodan prostor za telekomunikaciono manipulativno sredstvo (manipulativni telefon, priključci na pružne vodove i lokalnu telefoniju stanice).

(5) Sve informacije, uputstva ili naredbe moraju biti pokazane na sigurnosno tehnički način i moraju pokazivati stvarno stanje u realnom vremenu.

(6) Stanje vanjske signalno-sigurnosne opreme mora biti prikazano na kolosječnim slikama koje koristi operater. Svi podaci i informacije prikazani na monitoru, te izrazi i nazivi na tastaturi moraju biti na lokalnom jeziku naručioca.

(7) Sve informacije, javljanja i njihov prikaz na monitoru moraju biti prethodno usaglašene i odobrene od UI.

(8) Monitor u boji (VDU-video display unit) mora biti sa ravnim ekranom, odgovarajuće veličine za prikaz cijelog područja (stanice i odsjeka pruge na obe strane) na kojem se upravlja saobraćajem. Minimalne dimenzije ovog monitora su 19 inča.

(9) Monitor mora biti zaštićen od direktnog osvjetljenja sunčanim svjetlom. Uređaj mora omogućiti da se na monitoru osim kompletnog područja stanice može pokazati uvećana slika djela staničnog područja zajedno sa svim elementima potrebnim za postavljanje voznih puteva, pojedinačno rukovanje pojedinim od elemenata vanjskih signalno sigurnosnih uređaja kao i pomoćne i prisilne manipulacije.

(10) Štampač za potrebe operatera služi za štampanje javljanja, poruka i evidentiranje prisilnih i pomoćnih rukovanja. Pomoćne i prisilne radnje koje se posebno evidentiraju su:

a) postavi signalni znak 12 a ili 12 b,

b) prinudno postavni signal na "stoj" u stanici ili na pruzi,

c) prinudno razrješi put vožnje,

d) opozovi put vožnje ili manevarski put vožnje,

e) prebaci zauzetu skretnicu,

f) prebaci presječenu skretnicu,

g) isključi putni prelaz,

h) odobren lokalni rad,

i) oduzet lokalni rad,

j) prisilno upravljanje iz CPP (centralna pružna postavnica) prebačeno na mjesno upravljanje, i

k) postavi (resetuj) u osnovno stanje brojač osovina.

(11) Ponuđeni štampač mora biti visokog kvaliteta i pouzdanosti jer jedino sa takvim karakteristikama može ostvariti svoju namjenu, ukoliko dođe do smetnji ili kvara mora se ovo stanje pokazati na monitoru uz zvučni alarm. Štampač za zapis posebnih komandi mora biti tako konstruiran i spojen da nije moguće uticati na njegov rad. Operateru se takođe mora dati pravovremena poruka da će doći do nestanka papira za štampanje. Rezerva papira mora odgovarati minimalno za 24 sata rada operatera.

(12) Komande se uređuju i izdaju putem tastature (kombinacijom brojeva, slova, znakova ili punim tekstom) ili mišem. Ispisana komanda se predaje na izvršenje nakon potvrde "izvršenje".

(13) Rukovanje tastaturom ili mišem se mora onemogućiti neovlašćenim licima upotrebom hardverskog (brava i ključ) i softverskog rješenja (šifra i lozinka).

Član 32.
(Radna stanica službe održavanja)

(1) Radna stanica službe održavanja mora biti ugrađena kao posebna radna stanica u prostoriji za smještaj centralne mikroprocesorski podržane sigurnosne logike.

(2) Radna stanica službe održavanja se sastoji od:

a) dijagnostičkog računara,

b) monitora u boji za pregled čitavog staničnog područja sa mogućnošću povećavanja odabranog dijela,

c) monitora u boji za sistem otkrivanja greški (dijagnostički monitor) za pokazivanje stanja sistema koji se kontroliše. Na ovom monitoru se moraju pokazati sve greške i kvarovi,

d) tastature za lociranje i otklanjanje smetnji ili kvara, i

e) štampača za poruke o greškama koje inicira ili daje dijagnostički sistem te za automatski unos podataka o vremenu nastanka greške, njene lokacije, kao i vremena otklanjanja.

(3) Svi podaci i druge informacije na radnoj stanici službe održavanja moraju biti prikazani ili štampani na lokalnom jeziku naručioca (investitora). Radna stanica službe održavanja mora biti projektovana u skladu sa savremenim ergonomskim standardima, te po vanjskom izgledu (boja i oblik) mora biti usklađena sa ostalom opremom.

(4) Od isporučioca opreme se zahtijeva da ponudi mobilnu radnu stanicu službe održavanja sa mogućnošću priključenja na mjesto radne stanice službe održavanja u stanici za slučaj kvara ili paralelno na udaljeno mjesto radi daljinske kontrole održavanja sistema.

Član 33.
(Dijagnostika)

(1) Sistem za otkrivanje smetnji i kvarova (dijagnostika) mora biti prilagođen operacijskim zahtjevima i mora omogućiti da se bez poteškoća i sa najmanje napora sistem vrati u redovno stanje.

(2) Sistem samodijagnostike mora da omogući otkrivanje smetnji u neaktivnom dijelu redundantnog sistema.

(3) Pogonska spremnost redudantnog sistema koji nije aktivan mora se stalno provjeravati bilo automatski (samodijagnoza) bilo povremenim ručnim komandama operatera, tako da se blagovremeno otkrije svaki kvar ili smetnja i da se redudantni sistem održava u pripremnom (hot stand by) stanju, kako bi po potrebi potpuno preuzeo funkciju redovnog sistema. Preklop sa redovnog na redudantni sistem se mora moći ostvariti automatski ili po naredbi operatera.

(4) Elementi (sklopovi) na kojima je došlo do smetnje (kvara) koji je otkrio sistem za dijagnostiku mogu se pokazati na razne načine ali primjenjeni sistem dijagnostičke signalizacije mora biti takav da se smetnja i element na kojem je smetnja pokaže na što neposredniji i logičan način. Pri ovom je potrebno ponuditi sljedeća rješenja:

- upotrijebiti numerički i alfanumerički display sa tabelama za dešifriranje poruka (skraćenice ili pun tekst),

- signalizaciju putem LED dioda za pojedinačne module, i

- dodatni štampani podaci registrovani na štampaču radne stanice za održavanje i testiranje uređaja.

(5) Isporučilac opreme/ponuđač mora predložiti metodu ili sistem za dijagnostiku takav, da kada se primjeni, ne utiče (ne stvara uticaje) na signalno-sigurnosno djelovanje sistema SS uređaja.

(6) Poruke koje se štampaju na štampaču koji je periferija radne stanice za održavanje se ne smije pojaviti kao ispis na štampaču koji je sastavni dio radne stanice operatera.

(7) Iz gore opisanog jasan je zahtjev da se operateru daje na raspolaganje dio informacija o stanju sistema, dovoljnih da može u svim uslovima obavljati zadatak upravljanja i reguliranja saobraćaja (načelno isti obim kao kod klasičnih elektro relejnih postavnica).

(8) Za slučaj ispada sistema za dijagnostiku mora se stanje ispada dijagnostičkog sistema alarmirati. Dužnost osoblja održavanja je da redovno provjerava pravilnu funkciju alarmiranja, te sistema za javljanje smetnji, kao i sistema za dijagnostiku.

Član 34.
(Krajnji kablovski razdjelnik)

(1) Krajnji kablovski razdjelnik (KKR) je element sastavljen od jednog ili više stalaka sa priključnicama namjenjen za priključenje kabla do vanjskih SS uređaja, kablovskih veza između ormara signalno-sigurnosne logike (procesorska struktura) sa kontrolerima, te I/O modulima i modulima interfejsa, te za povezivanje ormara procesorske strukture sa njenim periferijama (radna stanica operatora i dijagnostička oprema za potrebe održavanja).

(2) Prostor za ugradnju elemenata i spajanja priključnih kablova mora imati rezervu do 30% radi eventualnih naknadnih proširenja.

(3) Sve kablovske i žičane priključnice za spajanje unutrašnjih i vanjskih kablova i ožičenja moraju biti u modularnoj izradi korištenjem elemenata, kojima se vodiči spajaju bez lemljenja i bez vijčanog pritezanja. Ispitni napon priključnica međusobno kao i prema kućištu (metalnom profilu) koji ih nosi je 2000 Vef 50 Hz u trajanju od 1 minute. Priključne tačke moraju biti vidljivo i trajno označene.

Član 35.
(Uslovi okoline)

(1) Razmatra se klimatska, mehanička i električna podnošljivost. Kako se uticaj električne vuče smatra radnim uslovom električne okoline, to sva oprema mora raditi pouzdano i sigurno u takvim uslovima.

(2) Sklopovi, mikroprocesorski podržana sigurnosna logika, ulazno-izlazni moduli, kontroleri, napajenje, AKU baterije, prenaponska zaštita i priključnice za vanjske i unutrašnje kablove smještaju se u namjenske prostorije stanične zgrade, koji su izgrađeni pri izgradnji zgrade, odnosno u raspoložive druge prostorije uz adaptaciju. Može se ponuditi i smještaj u kontejner ili slično. Radna stanica operatora je u adaptiranoj prostoriji otpravnika vozova.

(3) Potrebno je da elektronski sklopovi sigurnosne logike ne traže posebne uslove okoline, kao na primjer klimatizaciju (smještaj u posebno zidani objekat ili kontejner). Za slučaj da je ponuđeni sistem strukturalno decentralizovan, tada se decentralizovana oprema (koncentratori) ugrađuje u tipske betonske kućice, kontejnere ili ojačane plastične ili metalne ormare, takođe bez potrebe za uslovljavanjem vanjskih klimatskih uslova.

(4) Proizvođač treba propisati uslove za opremu za vrijeme transporta i uskladištenja.

(5) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na klimatske uslove definirani su u normama IEC 60721-3-3 i IEC 60721-3-4, koji su za ŽS BiH sljedeći:

a) za unutrašnje uređaje -5 do + 40ºC, i

b) za vanjsku opremu (računajući i elektronsku u kućici CPr -30 do +70ºC).

(6) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na mehaničke uticaje definirani su u normama IEC 60068-2-6, IEC 60068-2-27 i IEC 60068-2-31.

(7) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na elektromagnetske uticaje (visokonaponski dalekovodi, elektrovuča, 25 kV, 50 Hz i drugo) definirani su u normama: EN 61000-4-2 (statički elektricitet), EN 61000-4-3 (elektromagnetna polja), EN 61000-4-4 (impulsni uticaji), te parametri koji se moraju poštivati pri projektovanju i konstrukciji prema objavi ORE NoA118 RPI.

(8) Zahtjevi za mjere i načine zaštite definirani su u normama: EN 60000-4-2 (izvedba) IEC 60536 (klasifikacija).

(9) Zahtjevi za dimenzioniranje izolacija i ispitni naponi definirani su u normi EN 50178.

(10) Zahtjevi za zaštitu od prenapona, proboja i atmosferskih pražnjenja definirani su u normi EN 50122.

(11) Oprema ne smije isijavati elektromagnetno zračenje u većem iznosu nego što je dopušteno preporukama CISPR (Međunarodni specijalni komitet za radio smetnje) i to :

a) od 150-500 kHz max 10 mV; i

b) od 0,5-30 MHz max 5 mV.

(12) Oprema mora zadovoljavajuće raditi pod uticajem X-zraka do 0.5 mR/h.

(13) Ugrađena vanjske oprema i betonske kućice, kontejneri (odnosno materijalni i plastični ormari) sa temeljenjem trebaju izdržati djelovanje vjetra brzine 50 m/s.

(14) Vanjska opema mora odgovarati najmanje zahtjevima koji su navedeni u standardu IP 54, sa naglaskom da ostalo kao što su ormari za decentralizovanu opremu, kablovski ormar, šinski priključni ormarići, brojači osovina, pružni AS uređaji te uključni i isključni elementi CPr moraju biti vodonepropusne izrade.

Član 36.
(Zaštita od prenapona i elektromagnetnih uticaja)

(1) Isporučena i ugrađena oprema i uređaji mora ispunjavati uslove pouzdane funkcije i biti otporna (neosjetljiva) na indukovane napone i atmosferska pražnjenja. Ponuđač je dužan predložiti takva tehnička rješenja zaštite koja jasno dokazuju da su predviđene zaštitne mjere od prenapona i uticaja koji su posljedica vanjskih uticaja ili prenapona čiji su izvori atmosferskog pražnjenja ili elektronaponski uticaji u zoni instalacije cjelokupnog staničnog elektronskog signalno-sigurnosnog uređaja takvi da ne utiču na sigurnosno funkcioniranje sistema, ne smanjuju njegovu raspoloživost i štiti kako uređaje od oštećenja tako i osoblje koje uređajem upravlja ili ga održava.

(2) Svi elementi moraju biti zaštićeni u skladu sa odredbama DIN VDE 0845-T1, te EB50121-4, EN 61000-4-2 i EN 61000-4-3.

(3) Elementi (sklopovi) zaštite moraju biti modulirane izvedbe radi lakše zamjene a ugrađuju se ili u sklopu ormara centralne logičke strukture ili na krajnji kablovski razdjelnik.

GLAVA VII SISTEM NAPAJANJA I NAPOJNI UREĐAJ


Član 37.
(Opšti tehnički uslovi za sistem napajanja)

(1) Opšti tehnički uslovi za napojne uređaje SS postrojenja definirani Pravilnikom 413 b, važe i za napojne uređaje elektronskih SS postrojenja.

(2) Napojni uređaj mora biti odabran i projektovan tako da omogući pouzdan rad elektronskog SS uređaja u svim uslovima rada, kako priključka na osnovno, rezervno ili pomoćno rezervno napajanje, te da se prekopčavanje sa jednog izvora na drugi vrši neprekidno bez uticaja na pouzdan rad elektronskog SS uređaja (sistem neprekidnog napajanja - UPS).

(3) Napojni uređaj mora obezbijediti kako neprekidno napajanje u zadanom vremenskom periodu tako mora imati sve potrebne izvode po veličini napona, njegovoj stabilnosti, frekvenciji i sl., u skladu sa tehničkim zahtjevima centralne signalno-sigurnosne programabilne logike, vanjskih signalno-sigurnosnih uređaja i ostalih perifernih uređaja.

(4) Tipska blok šema sistema napajanja za elektronski SS uređaj je data u prilogu 5. Moguće je ponuditi i drugu konfiguraciju napojnog uređaja, uz ostvarivanje osnovnog principa da svi bitni dijelovi sistema osiguranja moraju imati tri nezavisna izvora napajanja.

(5) Uređaj za napajanje, svojom logikom i konstrukcijom, mora za sva tri energetska izvora sadržavati sve potrebne mjerne i kontrolne elemente, čiji izlazi služe kako za uspostavljanje određenog uklopnog stanja tako i za prenos javljanja stanja na sigurnosnu logiku, a preko nje kako javljanje stanja na monitor radne stanice operatera, tako i na registrator događaja i radnu stanicu službe održavanja.

(6) Isporučilac opreme će predložiti optimalan broj javljanja i potrebnih komandi koje se prihvataju na radnoj stanici operatora u vezi sa indikacijama stanja napojnog uređaja u cjelini i njegovih relevantnih funkcionalnih jedinica ili su u vezi sa probnim testiranjima rada napojnog uređaja pri različitim izvorima napajanja.

Član 38.
(Izvori napajanja ESS uređaja)

(1) ESS uređaj mora imati sljedeće izvore napajanja:

a) osnovno napajanje iz distributivne niskonaponske mreže 3x380 V/50 Hz,

b) rezervno napajanje iz kontaktne mreže uz potrebnu transformaciju i konverziju napona kontaktne mreže 25 kV/50 Hz na napon 3x380 V/50 Hz, i

c) pomoćno rezervno napajanje iz AKU baterija uz upotrebu odgovarajućeg UPS uređaja (Uninterrupted Power Supply), u skladu sa BAS EN 60146 i BAS EN 62040.

(2) Sistem za napajanje dodatno treba imati sponjno izvedeno priključno mjesto za priključak pokretnog dizel agregata odgovarajuće snage u odgovarajućem zaštitnom kućištu za vanjsku montažu.

Član 39.
(Osnovno napajanje ESS uređaja-energetski priključak)

(1) Energetski priključak za napojni uređaj izvesti preko posebne transformatorske stanice 10/04 kV (predviđena samo za potrebe napajanja signalno sigurnosnih uređaja), odgovarajuće priključne snage računajući sa rezervom do 30%, ili iz posebno osiguranog izvoda na odgovarajućoj postojećoj trafostanici lokalnog elektro distributera.

(2) Energetski priključak izvesti u skladu sa energetskom saglasnošću nadležnog lokalnog elektro distributera, te odgovarajućih normi IEC VDE za ovu oblast (VIDEO100- T 200; T410, T520 i T540).

(3) Energetski priključak od posebne trafostanice do priključnog ormara u stanici je potrebno izvesti podzemnim energetskim kablom odgovarajućeg presjeka. U slučaju da se energetski priključak realizira sa postojeće trafostanice lokalnog elektro distributera, može se koristiti i samonosivi nadzemni energetski kabl, u skladu sa energetskom saglasnošću nadležnog lokalnog elektro distributera.

(4) Isporučilac opreme je obavezan da na svoj teret izvede energetski priključak sa distributivne mreže 3x380 V/50 Hz.

Član 40.
(Rezervno napajanje ESS uređaja)

Kao rezervno napajanje projektovati i izvesti napajanje iz kontaktne mreže 25 kV/50 Hz ugradnjom tipske stubne trfostanice 25 kV/0.23 kV odgovarajuće snage uz potrebnu pripadajuću opremu kao što su: noseći stub trafostanice, razni rastavljači, visokonaponsko osiguranje, priključni niskonaponski ormarić sa niskonaponskim osiguračima, te pretvarač 220 V/3x380 V. Dovod od stubne trafostanice do priključnog staničnog ormara izvesti odgovarajućim podzemnim energetskim kablom, u skladu sa odobrenim projektom.

Član 41.
(Pomoćno rezervno napajanje ESS uređaja)

(1) Kao pomoćno rezervno napajanje koristiti napajanje iz AKU baterija preko odgovarajućeg UPS-a.

(2) Kapacitet baterija predvidjeti za 3 satnu rezervu. Pri određivanju kapaciteta baterije računati da je očekivani broj manipulacija operatera u skladu sa saobraćajom od 50 pari vozova/24h, te da se za potrebe manipulacije pri manevriranju predvidi 10 do 15% rezerve. Takođe predvidjeti odgovarajuću rezervu kapaciteta obzirom na starenje baterije, a u svemu prema tehničkim uslovima definiranim u Pravilniku 413 b.

(3) Ponuđeni UPS mora biti isporučen u skladu sa odredbama normi BAS EN 60146 i BAS EN 62040.

(4) Šum ugrađene napojne automatike računajući i rad UPS u pogonu ne smije prelaziti 65 dB, mjereno na 1m od uređaja.

(5) Oprema napojne automatike UPS-a će se ugraditi u odgovarajuće metalne ormare, a na istim će se prikazati određena javljanja stanja odnosno funkcijskih jedinica i sklopova elemenata za davanje pomoćnih komandi za uključenje i testiranje, te održavanja koji su bitni za pouzdano napajanje sistema, te pri obavljanju potrebnih periodičnih mjerenja prilikom redovnog održavanja ili otklanjanja smetnji i kvarova, a po preporuci isporučioca opreme.

(6) Isporučene AKU baterije moraju biti olovne oklopljene bezodržavajuće baterije projektovanog kapaciteta.

Član 42.
(Tehnički uslovi za ispravljače)

(1) Ispravljači su uređaji koji pretvaraju ulazni naizmjenični napon u jednosmjerni i koriste se za napajanje SS uređaja odnosno za punjenje i dopunjavanje AKU baterija. Konstrukcija, funkcije i karakteristike izlaznih napona ispravljača, moraju biti prilagođeni zahtjevima i uslovima rada SS uređaja, odnosno SS postrojenja koje napaja. Ispravljač mora garantovati siguran, neprekidan i stabilan izlazni jednosmerni napon.

(2) Ispravljač radi u paralelnoj sprezi, sa akumulatorskom baterijom odgovarajućeg kapaciteta u cilju obezbjeđenja neprekidnog napona napajanja SS uređaja. Ispravljači moraju biti tako konstruirani i dimenzionirani da u uslovima nominalnog ulaznog napona sa varijacijama do ± 10%, napajaju SS uređaje konstantnim jednosmernim naponom, uz dozvoljene varijacije odnosno tačnošću regulacije od ±2% od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja i da istovremeno održavaju prema akumulatorskim baterijima 2,23 V ±2% ćeliji, sa mogućnošću automatskog nadopunjavanja akumulatorske baterije do 2,35 V±2%/ćeliji.

(3) Ispravljač mora konstruktivno biti tako izveden, da pri prekidu naizmjeničnog napona napajanja ispravljača omogući potpuno iskorištenje predviđenog kapaciteta paralelno spregnute akumulatorske baterije od strane SS uređaja kojeg napaja. Da bi se potpuno iskoristio kapacitet akumulatorske baterije, kao rezervnog izvora napajanja SS uređaja i istovremeno zadovoljile granice radnih napona SS uređaja, ispravljači se mogu raditi za sistem napajanja SS uređaja ili postrojenja sa dijeljenom akumulatorskom baterijom, za konvertorski sistem napajanja ili za bilo koji drugi sistem napajanja.

(4) U normalnim pogonskim uslovima, kada je prisutan naizmjenični napon napajanja, ispravljači moraju istovremeno da napajaju SS uređaje u dozvoljenim granicama, pri svim opterećenjima od 0-100% i da održavaju napon prema akumulatorskim baterijama na 2,23 V ±2%/ćeliji sa mogućnošću nadopunjavanja akumulatorskih baterija do 2,35 V ±2%/ćeliji u automatskom radu.

Član 43.
(Konstrukcija ispravljača)

(1) Ispravljači moraju biti savremene konstrukcije sa ugrađenom savremenom opremom za pretvaranje naizmeničnog napona u jednosmjerni napon, opremom za zaštitu, ručnu i automatsku regulaciju i signalizaciju svih radnih stanja ispravljača. Ako su konstruirani za ugradnju zajedno sa ostalim uređajima UPS-a, moraju biti modularnog tipa tako da je moguća jednostavna zamjena neispravnog ispravljača ispravnim u slučaju kvara.

(2) Zavisno od strujnog opterećenja za koje su ispravljači namijenjeni i zavisno od toga da li se ispravljači predviđaju za rad u sistemu napajanja sa dijeljenom baterijom ili za konvertorski sistem napajanja, njihova konstruktivna izvedba može biti u više varijanti, što predlaže isporučilac SS opreme.

(3) U konstrukciji ispravljača nastojati da se teži ugrađeni elementi (transformatori, prigušnice) lociraju u donjem dijelu ormara ispravljača.

(4) Na prednjoj strani ormara u koji su smješteni ispravljači moraju biti ugrađeni potrebni mjerni instrumenti, komandni prekidači za mjerne instumente i svjetlosna signalizacija.

(5) U ormaru u kojem je smješten ispravljač, ugraditi posebnu uzemljivačku bakarnu sabirnicu i označiti je žuto zelenom bojom. Na tu uzemljivačku sabirnicu povezati sve metalne mase ispravljača. Presjek bakarne sabirnice dimenzionirati prema nominalnom strujnom opterećenju ispravljača, uvećanom za 20%.

(6) Kod ožičenja glavnih, pomoćnih, komandnih, regulacionih i ostalih strujnih krugova u ispravljaču voditi računa o propisanim bojama izolacije pojedinih vodova, krajeve vodova označiti odgovarajućim brojevima. Takođe treba vidno odvojiti i obilježiti nizove rednih stezaljki za napone ispod i iznad 65 V.

(7) Na ormaru ili u ormaru ispravljača, na vidnom mjestu mora biti postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne karakteristike uređaja i to: proizvođač, fabrički broj i godina proizvodnje, tip uređaja, nominalni naizmjenični napon, nominalna ulazna naizmenična struja i nominalna izlazna jednosmerna struja.

(8) Dovod naizmjeničnog napona napajanja ispravljača mora biti obezbijeđen odgovarajućim osiguračima, smještenih u ormaru ili u elektroenergetskom razvodnom ormanu naizmjeničnog napona, koji je lociran u istoj prostoriji ispravljača.

(9) Izlazni jednosmjerni napon svake ispravljačke jedinice mora biti obezbijeđen odgovarajućim osiguračima.

(10) Svi elementi i oprema koji se ugrađuju u ispravljač moraju biti provjereno dobrog kvaliteta, a proizvođač ispravljača je obavezan da za 10 godina od dana isporuke obezbjeđuje sve rezervne dijelove ili odgovarajuću zamjenu za iste. Ovi uslovi ne važe samo za ispravljačke jedinice već i za sve uređaje u sklopu ispravljačkog postrojenja.

Član 44.
(Električne karakteristike ispravljača)

(1) Ulazni naponi za ispravljače su naizmjenični, i to:

a) za monofazne ispravljače 220 V, 50 Hz, i

b) za trofazne ispravljače 3x380/220 V, 50 Hz.

(2) Svaka ispravljačka jedinica mora imati konstantan izlazni jednosmjerni napon u svim radnim režimima SS uređaja koje napaja i to:

a) kod kontinualne promjene opterećenja ispravljača od 0-100% i istovremenim promjenama ulaznog napona napajanja u granicama od -10% do +5% od svoje nominalne vrijednosti sa promjenom frekvencije u granicama 50 Hz ±5%, izlazni jednosmjerni napon ispravljača mora biti u granicama ±2% od svoje nominalne vrijednosti, odnosno od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja potrošača.

b) kod kontinualne promjene opterećenja ispravljača od 0-100% i istovremenim promjenama ulaznog naizmjeničnog napona napajanja u granicama -15% do +10% od svoje nominalne vrijednosti, sa promjenom frekvencije u granicama 50 Hz ±5%, izlazni jednosmerni napon ispravljača mora biti u granicama ±3%, od svoje nominalne vrijednosti odnosno od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja potrošača.

(3) Pri pojavi nesimetrije između faze nominalnog napona napajanja ispravljača do vrijednosti 10% (odnosi se na trofazne ispravljačke jedinice), izlazni jednosmjerni napon mora biti u granicama ±2% od svoje nominalne vrijednosti.

(4) Kod trenutnih promjena opterećenja za ±10% od njegovog nominalnog strujnog opterećenja, pri nominalnom naponu i nominalnoj frekvenciji ulaznog naizmjeničnog napona napajanja, promjena izlaznog jednosmjernog napona ne smije biti veća od ±4% uz uslov da u roku od 100 ms dođu u okvire dozvoljene tolerancije od ±2%. Ovo se mjerenje vrši pri opterećenju ispravljača 50% od njegovog nominalnog strujnog opterećenja.

(5) Vrijednost stepena iskorištenja ispravljača pri nominalnom strujnom opterećenju i nominalnom naizmjeničnom naponu napajanja ne smije biti manji od 0,75 za trofazne ispravljače odnosno 0.6 za monofazne ispravljače.

(6) Ispravljačka jedinica mora da ispunjava sve zahtjeve ovih tehničkih uslova, odnosno IEC 146, za rad u temperaturnom opsegu okoline od -25 - +750C i vlažnosti 40-75%.

(7) Mora biti onemogućena skokovita promjena izlaznog jednosmjernog napona pri promjeni opterećenja, uključenja ili isključenja odnosno pri različitim radnim uslovima rada ispravljača.

(8) Svaki ispravljač mora imati ugrađenu odgovarajuću zaštitu od nedozvoljenih vrijednosti ulaznog naizmjeničnog napona, koji može proizvesti oštećenje ispravljača. Ova zaštita treba da djeluje na automatsko isključenje naizmjeničnog napona napajanja i daje svjetlosni i zvučni alarm.

(9) Ispravljač mora imati ugrađen odgovarajući regulacioni uređaj, koji vrši kontrolu izlaznog jednosmjernog napona i automatski isključuje ispravljač iz rada ako je taj napon izvan dozvoljenih granica radnih napona SS uređaja.

Član 45.
(Tehnički uslovi za konvertore/pretvarače jednosmjernog napona)

(1) Statički pretvarači su uređaji za pretvaranje jednosmjernog napona u jednosmjerni viši ili jednosmjerni niži napon (u daljem tekstu konvertori) i koriste se u sistemima napajanja SS postrojenja.

(2) Konvertori se izrađuju kao serijski konvertori i kao samostalne pretvaračke jedinice.

(3) Konvertori kao samostalne pretvaračke jedinice, koriste se za napajanje uređaja, čiji se radni naponi razlikuju od osnovnog napona napajanja centralnog ispravljačkog napojnog postrojenja. Za sve uslove rada konvertora kao samostalne naponske jedinice za strujna opterećenja od 20 A i iznad 20 A, mora postojati mogućnost paralelnog rada više konvertora sa potpuno automatskim uključenjem, ravnomjerne raspodjele opterećenja i mogućnost isključenja konvertora.

Član 46.
(Konstrukcija konvertora)

(1) Konvertori moraju biti savremene konstrukcije sa svim ugrađenim elementima za pretvaranje, mjerenje, signalizaciju i zaštitu.

(2) Konvertor sa svim ugrađenim elementima za pretvaranje jednosmjernog napona u jednosremi viši ili jednosmjerni niži napon, sa ugrađenom regulacionom opremom, opremom za zaštitu, komandnom i signalnom opremom i drugo, mora činiti jedinstvenu i samostalnu funkcionalnu cjelinu.

(3) Sva ugrađena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme normalnog rada i periodičnog održavanja mora biti pristupačna i zamjenljiva sa prednje strane.

(4) Sva ugrađena oprema u konvertoru mora biti obilježena u skladu sa pratećom tehničkom dokumentacijom, a oprema ugrađena na prednjoj strani konvertora vidno namjenski obilježena.

(5) Na ormaru konvertora, na vidnom mjestu mora biti postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne karakteristike uređaja: proizvođač, fabrički broj i godina proizvodnje, tip uređaja, snaga i ulazno izlazne naponske i strujne karakteristike.

Član 47.
(Električne karakteristike konvertora)

(1) Nominalni ulazni napon konvertora je jednosmjerni napon iz centralnog ispravljačkog napojnog sistema kojim se napajaju SS uređaji i može biti 24 V, 48 V, 60 V.

(2) Konvertori, kao samostalne jedinice za napajanje SS uređaja, koriste kao ulazni napon standardne radne napone SS uređaja i opreme i to: 24 V, 48 V, 60 V.

(3) Izlazni napon konvertora kao samostalnih jedinica za napajanje SS uređaja mogu biti različiti, zavisno od radnih napona SS uređaja ili dijela SS uređaja koje napajaju. Nominalni izlazni napon iz konvertora kao samostalnih jedinica za napajanje SS uređaja u sklopu centralnog napojnog postrojenja mogu biti : 24 V, 48 V, 60 V, 120 V.

(4) Izlazni napon konvertora kao samostalne napojne jedinice, mora biti u granicama ±2% od vrijednosti nominalnog napona odnosno zadane vrijednosti napona SS uređaja koga napajaju, pri svim promjenama ulaznog jednosmjernog napona u granicama ±10% i promjenama strujnog opterećenja od 1 do 100%.

(5) Maksimalna vrijednost napona šuma, odnosno maksimalna dozvoljena valovitost izlaznog jednosmjernog napona konvertora je do 200 mV, pri svim strujnim opterećenjima konvertora od 1 do 100 % od nominalnog.

(6) Stepen iskorištenja konvertora pri njegovom strujnom opterećenju 80% od nominalnog, ne smije biti manji od 0,75.

(7) Kod promjena opterećenja konvertora za ±10% od njegovog nominalnog strujnog opterećenja mjerenog pri 50% nominalne struje pri nominalnom ulaznom naponu, promjena izlaznog jednosmjernog napona konvertora ne smije biti veća od ±4% uz uslov da u vremenu od 100 ms dođe u dozvoljene granice ±2%.

(8) Sve električne i mehaničke karakteristike ugrađene opreme u konvertorskoj jedinici, moraju da ostanu nepromijenjene pri radu uređaja u temperaturnom opsegu okoline od 0 - 45°C i relativne vlažnosti vazduha od 40 do 75%.

(9) Svaka konvertorska jedinica mora imati ugrađene odgovarajuće osigurače na ulazu i na izlazu jednosmjernog napona. Ovi osigurači moraju biti visokoučinski, ukoliko su veći od 25 A.

(10) Svaka konvertorska jedinica mora imati ugrađenu odgovarajuću zaštitu od nedozvoljenih vrijednosti izlaznog jednosmjernog napona. Ova zaštita mora djelovati na automatsko isključenje konvertora iz rada.

Član 48.
(Tehnički uslovi za invertore)

(1) Statički pretvarači jednosmjernog napona u naizmjenični napon (u daljem tekstu: invertori) su uređaji koji služe za konvertovanje ulaznog jednosmernog napona u izlazni naizmjenični napon odgovarajuće frekvencije (50 Hz ili 83,3 Hz).

(2) Invertori se priključuju na izlaz ispravljača i AKU baterije čime garantuju da prekid osnovnog (distributivna mreža) i rezervnog napajanja (napajanje sa kontaktne mreže) neće dovesti do prekida rada SS uređaja za čiji rad je potreban naizmjenični napon.

(3) Invertori za napajanje SS uređaja moraju uvijek raditi u sistemu: mreža-dizel-ispravljač-akumulatorska baterija-invertor.

(4) Ako se redovno napajanje SS uređaja vrši uvijek preko invertora, tada ovaj sistem mora imati rezervni invertor, koji će se automatski uključiti u slučaju kvara osnovnog invertora.

(5) U sistemu neprekidnog napajanja SS uređaja, invertor može raditi kao aktivna rezerva, u kom slučaju je preko statičke sklopke stalno priključen sa naponom napajanja SS uređaja. U slučaju ispada mrežnog napona iz bilo kog razloga, invertor preko statičke sklopke preuzima napajanje SS uređaja, bez ikakvog prekida u njihovom napajanju.

(6) Uključenje i isključenje statičke sklopke za napajanje SS uređaja mrežnim naponom ili preko invertora i obratno, mora se vršiti automatski s tim što mora postojati mogućnost ručnog uključenja ili isključenja.

(7) Statička sklopka mora omogućiti potpunu neprekidnost u napajanju SS uređaja, pri prebacivanju napona napajanja sa invertora na mrežu i obratno. Iz tog razloga, maksimalno dozvoljeni vremenski interval u kome statička sklopka mora da obavi ovu funkciju je 2 ms.

Član 49.
(Konstrukcija invertora)

(1) Invertori moraju biti savremene konstrukcije, sa ugrađenom savremenom opremom za pretvaranje jednosmjernog napona u naizmjenični napon. Invertori sa svim elementima za pretvaranje, regulaciju, zaštitu i drugo, mogu biti izrađeni okviru napojnog postrojenja ili kao samostalna funkcionalna cjelina.

(2) Invertor kao samostalna funkcionalna jedinica treba da ima ugrađene sljedeće instrumente: voltmetar za mjerenje izlaznog naizmjeničnog napona, ampermetar za mjerenje izlazne naizmjenične struje i frekvenciometar za mjerenje frekvencije izlaznog naizmjeničnog napona. Svi instrumenti moraju biti klase tačnosti minimalno 1,5.

(3) Sva ugrađena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme normalnog rada i periodičnog održavanja mora biti pristupačna i zamjenljiva sa prednje strane.

(4) Na ulazu u invertor na dovodnom vodu jednosmjernog napona, mora postojati glavni rastavljač ili osigurač bez obzira na njegovu snagu.

(5) Ormar - stalak invertora mora imati ugrađenu uzemljivačku sabirnicu, preko koje se priključuje zaštitno uzemljenje ugrađene opreme invertora i metalna konstrukcija stalka - ormara invertora. Sabirnica mora biti propisno obilježena žuto-zelenom bojom.

(6) U ormaru - stalku invertora mora biti vidno postavljena tablica sa karakteristikama invertora (ulazni jednosmjerni napon, izlazni naizmjenični napon i frekvencija, snaga, fabrički broj i godina proizvodnje invertora).

(7) Za sve ugrađene elemente, proizvođač je dužan obezbijediti rezervu ili odgovarajuću zamjenu i to za 10 godina od dana isporuke invertora.

Član 50.
(Električne karakteristike invertora)

(1) Ulazni jednosmjerni naponi mogu biti različiti, zavisno od zahtjeva naručioca. Izlazni naizmjenični naponi mogu biti monofazni ili trofazni, zavisno od vrste potrošača, u skladu sa odobrenim projektom i zahtjevima UI.

(2) Izlazni naizmjenični napon invertora mora biti u granicama ±2,5% od njegove nominalne vrijednosti, a frekvencija 50 Hz ±1% i 83 1/3 Hz ±1%, pri promjenama ulaznog jednosmjernog napona u granicama +20%, -10% od njegove nominalne vrijednosti i pri kontinualnim promjenama opterećenja invertora od 0 - 100% pri cos φ=0,85 induktivno. Faktor izobličenja sinusoide ("klir faktor") izlaznog naizmjeničnog faznog napona invertora može biti maksimalno do 5%, za sva opterećenja do 100% nominalne snage invertora.

(3) Pri skokovitim promjenama opterećenja za 30% nominalne snage kod 50% opterećenja i pri promjeni ulaznog napona i cos φ =0,7-1, vršna vrijednost izlaznog napona pri ovoj prelaznoj pojavi u odnosu na vršnu vrijednost nominalnog sinusoidalnog napona ne smije prekoračiti vrijednost 20%, s tim da u vremenu manjem od 30 ms dođe u date granice.

(4) Invertor mora da podnosi motorne potrošače do 20% nominalne snage.

(5) Invertor mora biti dimenzioniran tako da podnese preopterećenje 10% od svoje nominalne snage u vremenu od jednog časa.

(6) Sva naprijed navedene vrijednosti invertor mora da ispunjava kada je temperatura prostorije u kojoj je smješten u granicama od 0° do 70°C a relativna vlažnost u granicama 40% do 75%, za nadmorsku visinu do 800 m.

(7) Vrijednost stepena iskorištenja invertora pri nominalnom opterećenju i nominalnom jednosmjernom naponu napajanja, ne može biti manje od 0,65.

(8) Faktor snage cos φ invertora pri opterećenju 80% od njegovog nominalnog opterećenja i pri nominalnom ulaznom jednosmernom naponu i nominalnom izlaznom naizmjeničnom naponu i frekvenciji, ne smije biti manji od 0,85.

(9) Svaka zasebna invertorska jedinica treba imati ugrađenu svjetlosnu i zvučnu indikaciju sljedećih kvarova i stanja: nestanak izlaznog naizmjeničnog napona iz invertora, izlazni napon iz invertora je izvan uslovljenih granica, frekvencija izlaznog naizmjeničnog napona iz invertora je izvan uslovljenih granica, ispad osigurača (pregorijevanje) na izlaznom naizmjeničnom naponu iz invertora na distributivnom vodu prema SS uređajima, ispad osigurača (pregorijevanje) na ulaznom jednosmjernom naponu napajanja invertora, SS uređaji se napajaju zaobilazno sa mrežnim naponom, ispad osigurača (pregorijevanje) na zaobilaznom mrežnom naizmjeničnom naponu napajanja SS uređaja.

(10) Na dovodnom vodu jednosmjernog napona napajanja invertora kao i na odvodnom vodu ili odvodnim vodovima naizmjeničnog napona iz invertora, moraju biti u okviru samog invertora ili invertorskog stalka ormara ugrađeni odgovarajući osigurači. Takođe, u invertoru moraju biti ugrađeni odgovarajući osigurači i prekidači za zaobilazno napajanje SS uređaja mrežnim naizmjeničnim naponom.

(11) Svi elementi koji se ugrađuju u invertor moraju biti zaštićeni od očekivanih strujnih i naponskih udara. Invertor mora imati ugrađenu zaštitu od strujnog opterećenja, kao i zaštitu od preniskog i previsokog izlaznog naizmjeničnog napona. Obje ove zaštite treba da djeluju na automatsko isključenje invertora iz rada.

(12) U ormaru - stalku invertora mora postojati odgovarajuća sabirnica za uzemljenje. Svi elementi koji mogu doći pod opasan napon moraju biti vezani na ovu sabirnicu, koja se povezuje na zaštitu od previsokog dodirnog napona.

(13) Za jednofazne invertore do snage 15 kVA i za trofazne invertore do snage 25 kVA, hlađenje mora biti prirodno.

Član 51.
(Dijagnostika i servis napojnih postrojenja)

Dijagnostika treba da obezbijedi praćenje režima rada napojnog postrojenja, koje omogućava pravovremeno servisiranje. Na napojnom uređaju potrebno je pokazivanje i snimanje režima rada kompletnog napojnog postrojenja preko pokaznih dioda-sijalica, mjernih instrumenata, displeja i memorijskih elemenata.

Član 52.
(Indikacije stanja osnovnog i rezervnog napajanja)

(1) Kod pokazivanja stanja osnovnog napajanja, potrebno je predvidjeti:

a) pokazivanje prisutnosti vrste napajanja i uključenosti napajanja, i

b) pokazivanje napona, struje i frekvencije.

(2) Kod pokazivanja stanja pomoćnog rezervnog napajanja, potrebno je predvidjeti indikaciju stanja punjenja akumulatorske baterije i napona akumulatorske baterije i to:

a) pokazivanje režima punjenja akumulatorske baterije sa veličinom struje punjenja,

b) stanje napona akumulatorske baterije prema kontrolnim veličinama: ispod 55,5 V, 62±2 V i preko 68 V, i

c) veličinu struje potrošača iz same akumulatorske baterije.

Član 53.
(Indikacije stanja invertora)

Kod pokazivanja stanja invertora (50 Hz, 83 1/3Hz) treba predvidjeti:

a) uključen glavni ili rezervni invertor (ovo se odnosi za UPS sa dva invertora),

b) napajanje invertora iz mreže ili baterije,

c) veličina napona i struje priključenih potrošača, i

d) frekvencija.

Član 54.
(Indikacije napajanja potrošača)

(1) Potrebno je da postoje sljedeće indikacije:

a) veličina struje prekretanih skretnica pojedinačno ili u lancu,

b) uključenje ili isključenje skretničkog osvetljenja, i

c) uključeno ili isključeno grijanje skretnica.

(2) Potrebno je da postoje sljedeće indikacije o stanju napajanja signala:

a) naponi napajanja signala dan-noć, i

b) naponi trepćućeg napajanja.

(3) Potrebno je da postoje sljedeće indikacije o stanju napajanja šinskih strujnih kola:

a) naponi napajanja glavne i pomoćne faze, i

b) frekvencija napajanja šinskih strujnih kola.

(4) Potrebno je da se na odgovarajući prihvatljiv način realizuju indikacije ostalih potrošača:

a) napajanje putnih prelaza (PP) u staničnom području, i

b) napajanje pružnih uređaja APB i PP na otvorenoj pruzi.

Član 55.
(Alarmi napojnog uređaja)

(1) Potrebno je na odgovarajući način alarmirati sljedeća neregularna stanja napojnog sistema:

a) nestanak napajanja svih vrsta izvora napajanja,

b) napajanje sa rezervnog invertora (u konfiguraciji sa dva invertora),

c) neispravnost ispravljača-napunjenje baterije,

d) stanje baterije ispod 55,5 V i ispod 60 V,

e) smetnje u napajanju potrošača: signala, elektropostavnih sprava, šinskih kola, pružnih uređaja i dr,

f) najava zemljospoja tj. proboj izolacije, i

g) najava previsoke temperature.

(2) U telekomandni centar treba prenijeti osnovna pokazivanja kao što su:

a) prisutnost svih izvora napajanja,

b) ispravnost napona baterije,

c) uključenje glavnih i rezervnih invertora (u konfiguraciji sa dva invertora),

d) napajanje signala dan-noć,

e) uključenje skretničkog osvetljenja,

f) uključenje grijanja skretnica, i

g) uključenje alarma napojnog postrojenja.

(3) U telekomandni centar treba prenijeti osnovne komande kao što su:

a) uključenje ili isključenje pomoćnog rezervnog napajanja (AKU baterija),

b) uključenje ili isključenje glavnog ili rezervnog invertora (u konfiguraciji sa dva invertora),

c) uključenje ili isključenje napajanja iz distributivne mreže ili KM ,

d) uključenje ili isključenje napajanja signalima dan-noć,

e) uključenje i isključenje napajanja skretničkog osvetljenja,

f) uključenje ili isključenje napajanja grijanja skretnica, i

g) isključenje alarma napojnog postrojenja.

Član 56.
(Podaci za dijagnostiku koji se memorišu)

Svi režimi rada napojnog uređaja, koji se odnose na promjene električnih parametara i najave svih vrsta alarma, treba da se trajno registruju u memoriji. Memorirane podatke treba premjestiti u centar za održavanje napojnih uređaja, ili snimiti na odgovarajući elektronski medij u samom postrojenju.

GLAVA VIII INDIKACIJE I KOMANDE ZA ELEKTRONSKE SIGNALNO-SIGURNOSNE UREĐAJE


Član 57.
(Osnovna stanja i komande za elektronske SS uređaje)

(1) Isporučilac opreme/ponuđač je obavezan da u okviru svoje tehničke ponude dostavi osnovni skup komandi, indikacije stanja elemenata i puteva vožnji, način zadavanja puteva vožnji, monitorski prikaz kao i druge funkcionalne karakteristike SS uređaja kojeg nudi, a sve u skladu sa najnovijom generacijom MMI (man-machine interface) u pogledu sintakse i dijaloga čovjek-mašina.

(2) Ponuđeni MMI mora minimalno da omogući prikaz stanja i funkcije opisane u ovom dokumentu, pri čemu se pojedine indikacije i monitorski prikaz mogu razlikovati od opisa datih u nastavku.

Član 58.
(Osnovna stanja i komande glavnih signala)

(1) Stanja signala sa 3 (tri) svjetiljke:

R.B.

Opis stanja

1.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit ispravna

2.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit neispravna

3.

Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svijetli pomoćna nit

4.

Svijetli glavna nit zelenog svjetla

5.

Svijetli pomoćna nit zelenog svjetla

6.

Svijetli glavna nit žutog svjetla

7.

Svijetli pomoćna nit žutog svjetla

8.

Signal je neosvijetljen

9.

Signal bez kontrole stanja

10.

Signal blokiran u stanju zabranjene vožnje

 



(2) Stanja signala sa 4 (četiri) svjetiljke:

R.B.

Opis stanja

1.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit ispravna

2.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit neispravna

3.

Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svjetli pomoćna nit

4.

Svjetli glavna nit žutog 1 svjetla

5.

Svjetli pomoćna nit žutog 1 svjetla

6.

Svjetli glavna nit zelenog svjetla

7.

Svjetli pomoćna nit zelenog svjetla

8.

Svjetli glavna nit žutog 2 svjetla

9.

Svjetli pomoćna nit žutog 2 svjetla

10.

Signal je neosvijetljen

11

Signal bez kontrole stanja

12.

Signal blokiran stanju zabranjene vožnje

 



(3) Stanja prostornog signala:

R.B.

Opis stanja

1.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit ispravna

2.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomoćna nit neispravna

3.

Svjetli glavna nit zelenog svjetla

4.

Svjetli pomoćna nit zelenog svjetla

5.

Svjetli glavna nit žutog svjetla

6.

Svjetli pomoćna nit žutog svjetla

7.

Prostorni signal je neosvijetljen

8.

Signal bez kontrole stanja

 



(4) Stanja prostornog predsignala:

R.B.

Opis stanja

1.

Svjetli glavna nit žutog svjetla

2.

Svjetli pomoćna nit žutog svjetla

3.

Svjetli glavna nit zelenog svjetla

4.

Svjetli pomoćna nit zelenog svjetla

5.

Prostorni predsignal je neosvijetljen

6.

Predsignal bez kontrole stanja

 



(5) Stanja ponavljača predsignaliranja:

R.B.

Opis stanja

1.

Svjetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla

2.

Svjetli pomoćna nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla

3.

Svijetli glavna nit bijelog svjetla i pomoćna nit žutog svjetla

4.

Svijetli pomoćna nit bijelog svjetla i pomoćna nit žutog svjetla

5.

Svijetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla

6.

Svijetli pomoćna nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla

7.

Ponavljač predsignaliranja bez kontrole stanja

 



(6) U načelu, osnovni indikator signala na monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljedećoj slici:



(7) Opšte indikacije elementa signala se sastoje od različitih dijelova: indikacija signalnog znaka, indikacija stope (stuba), indikacija pristupa signalu i naziv elementa. Indikacija signalnog lika pokazuje stvarni signalni lik na terenu. Oblik indikacije (kružni, romboidni, kvadratni i sl.) zavisi od vrste signala (glavni signal, predsignal, granični kolosječni signal, manevarski signal za zaštitu kolosječnog puta). Stopa signala se u osnovi može koristiti za prikaz kvara sijalične niti sijalice (trepćuća svjetlost odgovarajuće boje). Naziv elementa se može iskoristiti za prikaz stanja blokiranja signala. Naziv elementa je nezavisan od drugih indikacija signala.

(8) Signalni znaci glavnih signala i dopunskih signala postavljaju se redovno kroz komande za formiranje puta vožnje. Osim ovog načina postavljanja signala, predvidjeti i sljedeće posebne komande:

a) PSS - postavi signal na "stoj" uz registraciju,

b) SSS - postavi sve signale na "stoj" uz registraciju,

c) PPC - postavi na signalu pozivni signal (signalni znak 12a ili 12b) uz registraciju,

d) PIO - postavi na signalu signalni znak "polazak" ili "prolaz" slobodan,

e) UIO - ugasi na signalu signalni znak "polazak" ili "prolaz slobodan",

f) BUS - blokiraj upotrebu signala, i

g) OUS - odblokiraj upotrebu signala.

Član 59.
(Osnovna stanja i komande graničnih kolosječnih i manevarskih signala)

(1) Stanja graničnog kolosječnog signala:

R.B.

Opis stanja

1.

Svjetli glavna nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2

2.

Svjetli pomoćna nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2

3.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla 1 i pomoćna nit crvenog svjetla 2

4.

Svijetli pomoćna nit crvenog svjetla 1 i pomoćna nit crvenog svjetla 2

5.

Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2

6.

Svijetli pomoćna nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2

7.

Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i pomoćna nit bijelog svjetla 2

8.

Svijetli pomoćna nit bijelog svjetla 1 i pomoćna nit bijelog svjetla 2

9.

Svijetli samo jedno crveno svjetlo (glavna ili pomoćna nit)

10.

Granični kolosječni signal je neosvijetljen

11.

Granični kolosječni signal bez kontrole stanja

 



(2) Stanja manevarskog signala za zaštitu kolosječnog puta:

R.B.

Opis stanja

1.

Svijetli glavna nit crvenog svjetla

2.

Svijetli pomoćna nit crvenog svjetla

3.

Svijetli glavna nit bijelog svjetla

4.

Svijetli pomoćna nit bijelog svjetla

5.

Manevarski signal je neosvijetljen

6.

Manevarski signal bez kontrole stanja

 



(3) Signalni znaci graničnih kolosječnih i manevarskih signala upravljaju se redovno kroz komande za formiranje voznih ili manevarskih puteva vožnje. Osim ovog načina zadavanja komandi, potrebno je predvidjeti i posebne pojedinačne komande:

a) PGS - postavi granični kolosječni signal na "stoj", i

b) PMS - postavi manevarski signal na "stoj".

Član 60.
(Stanja dopunskih signala)

Uz pretpostavljeno tehničko rješenje sa serijski spojenim sijalicama u dva strujna kruga, stanja su sljedeća:

R.B.

Opis stanja

1.

Dopunski signal neosvijetljen

2.

Dopunski signal osvijetljen, ispravna oba strujna kruga

3.

Dopunski signal osvijetljen, ispravan jedan strujni krug

4.

Neispravna oba stujna kruga

 



Član 61.
(Stanja i komande za skretnicu)

(1) Osnovna stanja skretnice koja treba da budu prikazana na monitoru elektronske postavnice su:

R.B.

Opis stanja

1.

Skretnica u desnom položaju (D)

2.

Skretnica u lijevom položaju (L)

3.

Skretnica nema kontrolu ispravnog položaja

4.

Skretnica u prebacivanju

5.

Skretnica presječena

6.

Skretnica zauzeta

7.

Skretnica blokirana u voznom putu vožnje, manevarskom putu vožnje, bočnoj zaštiti ili u putu pretrčavanja

8.

Skretnica blokirana pojedinačnom komandom

9.

Lokalni rad skretnicom

 



(2) U načelu, osnovni indikator skretnice na monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljedećoj slici:



(3) Pojedina stanja skretnice iz stava 1. se prikazuju odgovarajućom promjenom osnovnog indikatora skretnice, pri čemu je prelazna stanja (prebacivanje skretnice) i stanje kvara potrebno prikazati trepćućom indikacijom u odgovarajućoj boji. S obzirom da za presječenu skretnicu položaj ne može biti utvrđen, oba indikatora kraka i srce skretnice treba da trepere.

(4) Skretnice se redovno postavljaju i blokiraju postavljanjem voznog ili manevarskog puta vožnje. Osim ovog načina rukovanja skretnicama, potrebno je predvidjeti i sljedeće posebne komande za pojedinačno rukovanje skretnicama:

a) POS - prebaci skretnicu (promjeni položaj skretnice),

b) PZS - prebaci zauzetu skretnicu (uz registraciju),

c) PPS - prebaci presječenu skretnicu (uz registraciju),

d) PBS - pojedinačno blokiraj skretnicu, i

e) OBS - opoziv blokiranja skretnice.

Član 62.
(Stanja i komande za iskliznicu)

(1) Stanja iskliznice

R.B.

Opis stanja

1.

Iskliznica na kolosjeku / zatvorena

2.

Iskliznica van kolosjeka / otvorena

3.

Iskliznica u prebacivanju (iz otvorenog u zatvoreni položaj i obrnuto)

4.

Iskliznica blokirana u bočnoj zaštiti

5.

Iskliznica nasilno otvorena

6.

Iskliznica blokirana pojedinačnom komandom

7.

Iskliznica bez kontrole položaja

8.

Lokalni rad iskliznicom

 



(2) U načelu, osnovni indikator iskliznice na monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljedećoj slici:



(3) Pojedina stanja iskliznice iz stava 1. se prikazuju odgovarajućom promjenom osnovnog indikatora sa prethodne slike, pri čemu je prelazna stanja (prebacivanje iskliznice) potrebno prikazati odgovarajućom trepćućom indikacijom a stanje zauzeća/blokiranja ili neredovno stanje, crvenom bojom.

(4) Posebne pojedinačne komande, koje treba omogućiti su:

a) POI - postavi iskliznicu na kolosjek,

b) OIZ - otvori iskliznicu,

c) BIZ - blokiraj iskliznicu, i

d) OBI - odblokiraj iskliznicu.

Član 63.
(Stanja i komande za električnu bravu)

(1) Stanja jednopoložajne električne brave:

R.B.

Opis stanja

1.

Ključ u električnoj bravi

2.

Ključ slobodan

3.

Ključ blokiran u električnoj bravi u bočnoj zaštiti ili manevarskom putu vožnje

4.

Ključ u električnoj bravi, nema kontrole ključa

 



(2) Stanja dvopoložajne električne brave:

R.B.

Opis stanja

1.

Ključ "+" u električnoj bravi

2.

Ključ "-" u električnoj bravi

3.

Ključ slobodan

4.

Ključ blokiran u električnoj bravi u bočnoj zaštiti ili manevarskom putu vožnje

5.

Ključ "+" ili "-" u električnoj bravi, nema kontrole ključa

 



(3) Za električnu bravu predvidjeti sljedeće posebne komande:

a) BEB - blokiraj ključ u električnoj bravi, i

b) OBB - opoziv blokiranja ključa u električnoj bravi (oslobodi ključ).

Član 64.
(Stanja ukrštaja)

R.B.

Opis osnovnih stanja

1.

Ukrštaj zauzet

2.

Ukrštaj slobodan

3.

Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru a-c ili c-a

4.

Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru b-d ili d-b

5.

Ukrštaj bez kontrole ili u kvaru

 



Član 65.
(Stanja i komande brojača osovina)

(1) Stanja brojača osovina su:

R.B.

Opis stanja

1.

Brojač osovina slobodan (odsjek kontroliran sa brojačem slobodan)

2.

Brojač osovina zauzet (odsjek kontroliran sa brojačem zauzet)

3.

Brojač osovina blokiran (odsjek kontroliran sa brojačem blokiran)

4.

Brojač osovina u kvaru

 



(2) Za brojače osovina potrebno je omogućiti posebne komande kao što su:

a) BOOP - uključenje osnovnog položaja BO (reset) uz registraciju, i

b) BONO - brojač osovina uključiti u aktivno stanje.

Član 66.
(Stanja i komande za uređaje putnih prelaza)

(1) U načelu, osnovni indikator uređaja putnog prelaza na monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljedećoj slici:



(2) Odgovarajuća prelazna stanja (uključenje i isključenje uređaja PP) kao i neredovna stanja (smetnja, kvar i dr.) trebaju biti definirana upotrebom osnovnog indikatora, a što će se usaglasiti u dokumentu CRS.

(3) Uređaj putnog prelaza se uključuje automatski sa postavljanjem voznog puta vožnje. Uređaj putnog prelaza aktiviran voznim putem vožnje se može isključiti samo komandom za prinudno razrješenje postavljenog puta vožnje.

(4) Sistemom osiguranja je potrebno predvidjeti posebne komande:

a) za davanje odnosno oduzimanje lokalnog rada nad uređajem za osiguranje putnog prelaza, i

b) za prinudno isključenje uređaja putnog prelaza, ako se prevoženjem voza uređaj nije automatski sam isključio. Upotreba ove komande se posebno registruje.

Član 67.
(Stanja izolovanog odsjeka)

(1) Osnovna stanja izolovanog odsjeka su:

R.B.

Opis stanja

1.

Izolovani odsjek slobodan, nije postavljen put vožnje (npr. linija žute boje)

2.

Izolovani odsjek slobodan, postavljen vozni put vožnje (npr. linija zelene boje)

3.

Izolovani odsjek slobodan, postavljen manevarski put vožnje (npr. linija plave boje)

4.

Izolovani odsjek zauzet (linija crvene boje)

5.

Izolovani odsjek bez indikacije stanja

6.

Izolovani odsjek u kvaru (prekid napajanja, indikacija slobodnosti kolosjeka nije prikazana nakon što je voz prošao ili ako se indikacija zauzeća kolosjeka nije pojavila pri nailasku voza na izolovani odsjek).

7.

Izolovani odsjek blokiran za postavljanje puta vožnje (zabrana upotrebe)

 



(2) Mogu se ponuditi i indikacije za druga stanja izolovanog odsjeka kao što su "Zabrana postavljanja voznog/manevarskog puta vožnje usljed radova na kolosjeku" i sl.

(3) Kolosjeci koji nisu izolovani, odnosno koji nisu kontrolirani od strane SS uređaja, takođe trebaju biti prikazani na monitoru postavnice (npr. bijela boja).

(4) Svaki kvar izolovanog odsjeka indicira se kao zauzeće kolosjeka (crvenom bojom).

Član 68.
(Osnovna stanja i uslovi za međustaničnu zavisnost - MZ)

(1) Za osiguranja saobraćaja vozova između stanica, stanični elektronski SS uređaj može biti opremljen funkcijama MZ kojim se dopuštenje za vožnju voza između stanica realizira uređajem. Bezbjedonosni uslovi koji se provjeravaju za dobivanje privole za određeni smjer su:

a) kompletan pružni odsjek između stanica u smjeru traženja dopuštenja je slobodan,

b) izlazni signali uputne stanice su u položaju "stoj" - nije formirana i signalizirana suprotna vožnja, i

c) ulazni signal uputne stanice je na "stoj" (predhodna ulazna vožnja razriješena).



(2) Odlazni i dolazni indikatori se koriste za indikaciju smjera privole i za indikaciju opšteg stanja bloka (npr: redovno stanje, zaključan i slobodan, zaključan i zauzet, aktiviran zahtjev, greška interfejsa).

(3) Potpuna kontrola slobodnosti pružnog odsjeka između stanica se ostvaruje pomoću četiri (4) para brojača osovina (ili pomoću izolovanih odsjeka) koji kontrolišu slobodnost tri (3) odsjeka na tom rastojanju a to su odsjeci:

a) prilazni odsjek stanice A (na slici iznad označen kao odsjek Ng1), koji počinje od kraja predskretničkog izolovanog odsjeka a završava na oko 530 m iza predsignala PsA,

b) pružni odsjek (na slici iznad označen kao POG), i

c) prilazni odsjek stanice B (na slici iznad označen kao odsjek Ng2), koji počinje na oko 530 m ispred predsignala PsB a završava na početku predskretničkog odsjeka stanice B.

(4) Ostali sigurnosni kriteriji iz stava 1. ovog člana se prenose između elektronskih postavnica susjednih stanica pomoću posebnih sklopova ISDI (interfejsi za funkciju međustanične zavisnosti).

(5) Izlazni put vožnje iz stanice "A" prema stanici "B" može se postaviti samo ako je pruga između ove dvije stanice slobodna od željezničkih vozila, ako je odpravnik vozova stanice "B" dao dopuštenje da se razmatrana vožnja može postaviti i ako svi izlazni signali u stanici "B" prema stanici "A" pokazuju signalni znak "Stoj", te da je prethodni voz ušao u uputnu stanicu (ulazni signal stanice B pokazuje "stoj").

(6) Kad su ispunjeni navedeni uslovi, otpravnik stanice "A" može postaviti izlazni put vožnje. Taj put vožnje sastoji se od dva dijela. Prvi dio je izlazni put vožnje koji počinje od izlaznog signala stanice "A" a završava na kraju ulaznog predskretničkog odsjeka prema ulaznom signalu za suprotni smjer vožnje. Drugi dio puta vožnje, kojeg je obezbijedio uređaj međustanične zavisnosti, se nastavlja na izlazni put vožnje pa do početka ulaznog predskretničkog odsjeka stanice "B".



(7) Razrješenje postavljenog puta vožnje se takođe dešava u dva dijela. Prvi dio kada voz napusti predskretnički odsjek stanice "A", a drugi dio kad voz napusti prilazni odsjek stanice "B" (odsjek Ng2 sa slike). Nakon ovoga se uređaj MZ dovodi u početni položaj (vidjeti prikaz iz stava 1. ovog člana) u kojem ni jedna od susjednih stanica nema dopuštenje - privolu.

(8) U slučaju neke greške (smetnja na brojaču osovina) uređaj MZ se ne može automatski vratiti u neutralni položaj. U neutralni položaj MZ se dovodi posebnim rukovanjem koje će obaviti otpravnik u stanici koja ima dopuštenje (privolu). Ta se radnja registruje za stranu stanice na kojoj se radnja obavila, a način davanja komande za rukovanje (resetovanje lažno zauzetih odsjeka između stanica) se određuje CRS-om.

Član 69.
(Stanja i komande za sistem grijanja skretnica)

(1) Osnovna stanja sistema grijanja skretnica su:

R.B.

Opis stanja

1.

Grijanje skretnica uključeno

2.

Grijanje skretnica isključeno

3.

Kvar ili smetnja u sistemu grijanja skretnica

4.

Stanje sistema grijanja skretnica bez kontrole

 



(2) U načelu, osnovni indikator stanja uređaja grijača skretnica na monitoru elektronske postavnice može da bude kao na sljedećoj slici, uz dodatne indikacije stanja opisanih u prethodnom stavu ovog člana:



(3) Osnovne komande za sistem grijanja skretnica su "uključi grijanje skretnica" i "isključi grijanje skretnica".

Član 70.
(Indikatori napona na signalima)

(1) Osnovna indikatori napona na signalima su:

R.B.

Opis stanja

1.

Dnevni napon na signalima

2.

Noćni napon na signalima

3.

Indikacija prelaska sa dnevnog na noćni napon (ili obrnuto), kod ručnog uključenja

 



(2) U načelu, osnovni indikator aktuelnog napona na signalima može da bude kao na sljedećoj slici, uz dodatne indikacije stanja 3. opisanog u prethodnom stavu ovog člana:



(3) Osnovne komande za ručno uključenje odgovarajućeg napona na signalima su "uključi dnevni napon" i "uključi noćni napon".

Član 71.
(Stanja za APS-automatski prolazni saobraćaj)

(1) Osnovni stanja APS-a su

R.B.

Opis stanja

1.

Automatski prolazni saobraćaj isključen

2.

Automatski prolazni saobraćaj uključen

 



(2) U načelu, osnovni indikator za APS može da bude kao na sljedećoj slici:



(3) Potrebno je definirati posebne komande za uključenje/isključenje automatskog prolaznog saobraćaja.

Član 72.
(Indikator odrona)

(1) Indikacija detektora odrona se koristi radi sprečavanja ugrožavanja saobraćaja kada dođe do pojave klizišta koje može ugroziti kolosijek. Indikacija detektora odrona se može koristiti i kao detektor poplave.



Član 73.
(Indikator područja lokalnog rada)

(1) Osnovni stanja područja lokalnog rada su

R.B

Opis stanja

1.

Područje lokalnog rada nije aktivno (početno stanje), interfejs u redu

2.

Područje lokalnog rada nije aktivno (početno stanje), kvar interfejsa

3.

Područje lokalnog rada aktivirano (prelazno stanje)

4.

Područje lokalnog rada aktivno i pod nadzorom

5.

Područje lokalnog rada nije aktivno, gubitak nadzora ili kvar tastera

 



(2) U načelu, osnovni indikator za lokalni rad može da bude kao na sljedećoj slici:



(3) Odgovarajuća prelazna i neredovna stanja pri lokalnom radu trebaju biti prikazana upotrebom navedenog osnovnog indikatora, sa trepćućim indikacijama odgovarajuće boje.

(4) Za lokalne postavljače je potrebno omogućiti posebne komande kao što su:

a) ALR - aktiviranje lokalnog rada (vanjski elementi sa kojima se može rokovatia sa ploče lokalnog rada se posebno markiraju kao znak da je istim onemogućeno rukovanje sa elektronske postavnice. Istovremeno se skretnice izvan područja lokalnog rada moraju automatski postaviti u bočnu zaštitu prema području lokalnog rada),

b) OLR - oduzmi lokalni rad,

c) PLR - prinudno aktiviranje lokalnog rada (za zadavanje ove komande moraju biti ispunjeni određeni uslovi kao što su: komanda za normalno aktiviranje lokalnog rada odbijena, nema postavljenih puteva vožnji koji započinju ili završavaju u području lokalnog rada, niti jedan element kojim se upravlja sa ploče lokalnog rada ne smije biti element od koga zavisi uspješno postavljanje nekog puta vožnje, da nema greške u tasterima lokalnog postavljača, da se skretnice koje pružaju bočnu zaštitu području lokalnog rada mogu postaviti u bočnu zaštitu i dr.). Upotreba ove komande se mora posebno registrovati, i

d) PDL - prinudno deaktiviranje lokalnog rada, takođe uz registraciju upotrebe ove komande.

Član 74.
(Indikatori puteva vožnji)

(1) Indikatori puta vožnje se koriste za vizualni prikaz trenutnog stanja postavljanog puta vožnje nakon zadavanja komande za postavljanje puta vožnje.

(2) U principu, za svaki put vožnje su potrebna dva zasebna indikatora i to početni i krajnji indikator. Početni indikator puta vožnje treba biti lociran na kolosjeku prije početnog signala, može da ima četvrtast oblik. Krajnji indikator puta vožnje treba biti lociran na kolosijeku do odredišta puta vožnje i može da ima oblik kruga. Oba indikatora mogu biti u mirnom, trepćućem i ugašenom stanju (ima oblik i boju prikaza kolosjeka do koga se nalazi) u kombinaciji sa sljedećim bojama:

a) crvenom (za razrešenje puta vožnje),

b) zelenom (za glavne puteve vožnje), i

c) plavom (za manevarske puteve vožnje).

Član 75.
(Postupak postavljanja puta vožnje)

(1) U principu, komanda za postavljanje voznog ili manevarskog puta vožnje, sistemu se zadaje odgovarajućom manipulacijom mišem (ili tastaturom) po sljedećem postupku:

a) klikom na oznaku početnog signala - start (indikator signala dobija okvir i istovremeno se pokazuju moguće pojedinačne komande za selektovani element),

b) klikom na odgovarajući komandni taster bira se vrsta puta vožnje (vozni ili manevarski put vožnje),

c) klikom na oznaku krajnjeg signala - cilj (selektovani put vožnje biva markiran odgovarajućom bojom (zelena za glavne puteve vožnje, plava za manevrske), i

d) klikom na komandni taster (npr. IZV) za izvršenje date komande.



(2) Za vozne i manevarske puteve vožnje je potrebno predvidjeti komande kao što su: postavi vozni (manevarski) put vožnje, blokiraj/odblokiraj vozni (manevarski) put vožnje, razriješi vozni (manevarski put vožnje), hitno razriješi vozni (manevarski) put vožnje i dr.

Član 76.
(Stanja puteva vožnji)

(1) U procesu postavljanja nekog puta vožnje, sistem elektronskog osiguranja prolazi kroz nekoliko stanja/faza i to:

a) izvršavanje testa dostupnosti,

b) označavanje puta vožnje,

c) zabravljivanje puta vožnje,

d) kontroliranje puta vožnje (put vožnje pod kontrolom),

e) kontroliranje puta vožnje sa vozom u prilazu, i

f) izgubljena kontrola nad putem vožnje.

(2) Svako od navedenih stanja treba da ima odgovarajuće indikacije na monitoru elektronske postavnice, kako bi otpravnik vozova znao u kom stanju je proces postavljanja puta vožnje i da bi mogao pravovremeno preduzeti odgovarajuće radnje u procesu regulisanja željezničkog saobraćaja.

Član 77.
(Izvršavanje testa dostupnosti)

Nakon zadavanja komande za postavljanje puta vožnje, svi elementi (skretnice u putu vožnje i bočnoj zaštiti, izolovani odsjeci u putu vožnje i bočnoj zaštiti, put pretrčavanja i dr.) potrebni za realizaciju datog puta vožnje prolaze kroz test njihove dostupnosti. Ovim testom se provjerava stanje zauzetosti potrebnih elemenata za namjeravani put vožnje od strane drugih inkompatibilnih označenih ili postavljenih puteva vožnji. Ako neki od potrebnih elemenata nije dostupan, put vožnje se ne može postaviti i zadata komanda za postavljanje puta vožnje će biti odbijena (prilog br. 6.).

Član 78.
(Označavanje puta vožnje)

(1) Nakon testa dostupnosti, svi slobodni kolosječni elementi puta vožnje se na monitoru označavaju posebnom bojom, zavisno od vrste puta vožnje (glavni put vožnje: zelena, manevarski: plava). Svi označeni elementi više nisu dostupni za upotrebu u drugim putevima vožnji.

(2) Nakon označavanja, sistem provjerava da li su skretnice potrebne za realizaciju zadatog puta vožnje u odgovarajućem pravilnom položaju. Ako nisu, sistem automatski prebacuje sve skretnice čiji trenutni položaj nije odgovarajući. Tokom prebacivanja skretnica, trepere odgovarajući indikatori skretnica.



(3) Označen put vožnje se može poništiti odgovarajućom manipulacijom (ili zadavanjem odgovarajuće komande), bez registrovanja.

Član 79.
(Zabravljivanje puta vožnje)

(1) Svaka od skretnica u putu vožnje se automatski zabravljuje kada dostigne odgovarajući pravilan i ispravan položaj za namjeravanu vožnju. Stanje zabravljenja svake skretnice se neprekidno nadgleda i kontroliše pomoću indikatora blokiranja skretnice.

(2) Ako su sve skretnice na postavljanoj stazi zabravljene u odgovarajućim položajima, stanje puta vožnje se prebacuje sa "označen" na "zaključan/zabravljen". U tom slučaju, indikator početka puta vožnje počinje da treperi.



(3) Zabravljen put vožnje može biti razriješen od strane otpravnika vozova upotrebom normalne komande, bez vremenske zadrške, čija upotreba se ne mora registrovati.

Član 80.
(Kontrola postavljenog puta vožnje)

(1) Put vožnje je pod kontrolom ako su svi uslovi za postavljanje datog puta vožnje ispunjeni (osigurana kontrola svih elemenata u postavljenom putu vožnje, osigurana kontrola puta pretrčavanja, osigurana kontrola bočne zaštite, putni prelazi u staničnom području zatvoreni i dr.) i u skladu sa pojmom otvorenog početnog signala. Ovo stanje se pokazuje preko mirnog krajnjeg i početnog indikatora.



(2) Početni signal je otvoren sve dok se kontrolišu svi uslovi puta vožnje ili dok se početni signal prinudno ne postavi na pojm "stoj", odnosno dok se postavljeni put vožnje ne razriješi odgovarajućom komandom.

(3) Kontroliran put vožnje bez voza u prilazu može biti razriješen od strane otpravnika vozova normalnom komandom, bez kašnjenja, čija upotreba se ne mora registrovati.

Član 81.
(Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu)

(1) U slučaju da je voz zaposjeo prilazni odsjek (prostor između predsignala i ulaznog signala), početni i krajnji indikator pokazuju mirno zeleno svjetlo. Dodatno, pojavljuje se crveni trougao ispred ulaznog signala koji označava da se voz približava putu vožnje.



(2) Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu može biti razriješen od strane otpravnika vozova, upotrebom posebne komande za razrješenje koja se aktivira sa vremenskim kašnjenjem od 90 sekundi. Odbrojavanje vremena kašnjenja se prikazuje pomoću trepćućeg početnog indikatora u crvenoj boji.



(3) Ako je voz zauzeo postavljenu stazu tokom odbrojavanja vremena razrješenja od 90 sekundi, data komanda za razrješenje kontroliranog puta vožnje će se poništiti. To će se prikazati preko mirnog crvenog indikatora za glavne puteve vožnje.



Eventualna upotreba komande za razrješenje kontroliranog puta vožnje sa vozom u prilazu se posebno registruje.

Član 82.
(Gubitak kontrole nad putem vožnje)

(1) Stanje puta vožnje "gubitak kontrole puta vožnje" pokazuje da je put bio pod kontrolom i da je ona sada izgubljena iz bilo kog razloga (kvar na izolovanom odsjeku, gubitak kontrole skretnice i sl.). Sistem će automatski zatvoriti ulazni signal. Nije moguće ponovo otvoriti ovaj signal bez razrješenja predhodno postavljanjenog puta vožnje.

(2) Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji je nastao usljed kvara na izolovanom odsjeku, početni indikator treba da treperi u zelenoj boji (ili plavoj boji za manevarske puteve vožnji) a krajnji indikator i dalje da pokazuje mirno zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za manevarske puteve vožnje). Kvar izolovanog odsjeka se prikazuje kao zauzeće izolovanog odsjeka (crvena boja).



(3) Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji je nastao usljed kvara na skretnici, početni indikator se gasi a krajnji indikator i dalje treba da pokazuje mirno zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za manevarske puteve vožnje). Gubitak kontrole nad skretnicom se prikazuje trepćućim indikatorom kraka skretnice u zelenoj boji (ili plavoj ako se radi o manevarskoj vožnji). Bez obzira na gubitak kontrole, sve skretnice ostaju i dalje zabravljene u zadatom putu vožnje.



Član 83.
(Hitno razrješenje puta vožnje)

(1) U slučaju hitne potrebe nastale zbog gubitka kontrole nad postavljenim putem vožnje u bilo kom položaju voza (voz u prilazu, voz zaposjeo postavljeni put vožnje, voz prošao ulazni signal, jedan dio postavljenog puta vožnje razriješen), potrebno je predvidjeti posebnu komandu za hitno razrješenje postavljenog puta vožnje.



(2) Komanda za hitno razrješenje postavljenog puta vožnje se izvršava sa kašnjenjem od 90 sekundi. Jednom kada počne teći, vrijeme hitnog razrješenja puta vožnje se ne može više zaustaviti, tj. ova komanda se uvijek izvršava bez obzira na trenutni položaj voza. Vrijeme razrješenja se prikazuje preko treptanja krajnjeg indikatora u crvenoj boji. Upotreba ove komande se obavezno registruje.

Član 84.
(Razrješenje puta vožnje vozom)

(1) Putem vožnje se automatski razrješava odsjek po odsjek pri kretanju voza, nakon sekvencijalnog zaposijedanja i oslobađanja odsjeka postavljenih staza.



(2) Uslovi za razrešenje odsjeka C su sljedeći:

a) pružni odsjek C je već zaposjednut i oslobođen,

b) pružni odsjek D je zaposjednut,

c) potvrda da je odsjek B već razriješen, i

d) početni odsjek A može biti slobodan ili zaposjednut.

Član 85.
(Automatsko razrješenje puta pretrčavanja)

(1) Nakon što je voz u potpunosti zaposjeo krajnji odsjek, kada se postepeno izvrši razrješenje puta vožnje do krajnjeg odsjeka i kada je put pretrčavanja slobodan, automatski počinje odbrojavanje vremena od 30 sekundi za razrješenje puta pretrčavanja.

(2) Indikacija vremena razrješenja puta pretrčavanja može biti prikazana preko zelenog trepćućeg indikatora odredišta puta vožnje.



(3) Po isteku vremena od 30 sekundi, automatski se razrješava i put pretrčavanja. Ukoliko se put pretrčavanja zaposjedne tokom vremena razrješenja, razrješenje puta pretrčavanja se stopira i indikator odredišta puta vožnje se vraća na mirnu indikaciju. U ovom slučaju, put vožnje se mora razriješiti pomoću komande za hitno razrješenje puta vožnje.

Član 86.
(Greške u zaposijedanju odsjeka)

(1) Ako na postavljenoj stazi puta vožnje nakon stanja zaposjednutosti slijedi stanje slobode/oslobađanja a da sljedeći odsijek nije zaposjednut u pravcu putovanja u vremenu tolerancije od 2 sec, kažemo da je došlo do greške u zaposijedanju. Ovo stanje je potrebno snimiti kao grešku u zaposijedanju postavljenog puta vožnje.

(2) Ukoliko je sistem registrovao i snimio grešku u zaposjedanju u putu vožnje, put vožnje se može razriješiti samo posebnom komandom za hitno razrješenje puta vožnje. Postepeno razrješenje puta vožnje više nije moguće.

GLAVA IX MONITORSKI PRIKAZ


Član 87.
(Prijava operatera za rad)

Prijava operatora na MMI (interfejs čovjek-mašina) je neophodna kako bi se kontrolirao pristup sistemu osiguranja. Ostvaruje se preko korisničkog naloga koji se sastoji od imena korisnika, lozinke i korisničke grupe.

Član 88.
(Prikaz na monitoru)

(1) Svaki prikaz na monitoru treba biti podijeljen na određena područja:

b) indikator vrijeme/datum,

c) komandni tasteri,

d) linija unosa/linija potvrde, i

e) linija dijagnostičkih poruka.

(2) Generalni prikaz kompletnog monitorskog prikaza neke stanice sa pratećim funkcionalnim aktivnim dijelovima ekrana, može da izgleda kao na slici iz priloga broj 7.

Član 89.
(Indikatori ispravnog rada monitora)

(1) Monitorski prikaz sistema osiguranja mora biti siguran, što znači da:

a) sistem osiguranja garantuje da prikaz na ekranu odgovara stanju na terenu,

b) da se registruje bilo kakva greška opreme, i

c) da se o grešci u sistemu operater odmah obavještava (u realnom vremenu).

(2) U principu, indikator o radu monitora treba da sadrži elemente kao na sljedećoj slici:



a) Indikator boje/rada prikazuje sve boje koje može da prikaže sigurnosni monitor. Sam indikator treba biti podijeljen na dva dijela i to gornji statični dio i donji trepćući dio. Pomoću gornjeg dijela ovog indikatora operater može vizuelnim poređenjem prepoznati bilo kakve nepravilnosti vezane za boje određenog kolosječnog prikaza. Donji trepćući dio služi kao potvrda operateru da slika na ekranu nije "zaleđena". Ukoliko donji dio indikatora ne trepće, prikaz na monitoru nije siguran.

b) Brojač (Counter-CT) prikazuje broj upotrebe posebnih komandi vezanih za sigurnost.

c) Indikator ažurnosti slike ekrana ("A") prikazuje dali je prikaz na monitoru aktuelan tj. dali su najnovije poruke iz sistema osiguranja proslijeđene i prikazane na monitoru. Ako je trenutni prikaz aktuelan, indikator je bijele boje. Crveni indikator znači da radna stanica operatera još uvijek obrađuje poruke iz sistema osiguranja.

d) Indikator obrnutog učitavanja slike na ekranu ("R") predstavlja indikator sigurnosne provjere prikaza po tzv. proceduri "obrnutog učitavanja prikaza na ekranu". Ovom procedurom se prikaz na ekranu učitava unazad po obadva kanala a zatim se dobijeni rezultati međusobno upoređuju. Samo ako radna stanica otpravnika vozova prođe ovaj test, prikaz na ekranu se smatra sigurnim. Nesiguran prikaz na ekranu se označava sa crvenim "R" indikatorom, dok je siguran prikaz označen sa bijelim "R" indikatorom. Ako prikaz na ekranu nije siguran, mogu se izvršavati komande samo nultog nivoa dok se komande prvog i drugog komandnog nivoa odbijaju.

e) Pored navedenih indikacija o radu monitora, potrebno je predvidjeti posebne komande za provjeru RAM memorije i procesora radne stanice, provjeru kablova i interfejsa između radne stanice i monitora i dr.

Član 90.
(Komandni tasteri)

(1) Pomoću komandnih tastera se sistemu osiguranja zadaju komande za izvršavanje funkcija upravljanja saobraćaja, komande za upravljanje raznim prikazima slike na monitoru (uvećan kolosječni prikaz, prikaz elemenata sa greškom, prikaz verzije softvera i sl.), pregled grešaka u sistemu, provjeru sigurnosti rada MMI interfejsa i sl.

(2) Sve postojeće komande u elektronskom sistemu osiguranja treba da budu podijeljene na tri (3) komandna nivoa:

a) komandni nivo 0, komanda se uvijek može izvršiti bez posebnog potvrđivanja,

b) komandni nivo 1 i 2, ove komande zahtijevaju posebnu pažnju operatera te je nakon njihovog zadavanja sa komandom "IZV" potrebno izvršiti njihovu potvrdu sa tasterima IT1 i IT2 sa ili bez unošenja posebne lozinke operatera.

(3) Komande nivoa 1 i 2 su vezane za sigurnost a to su npr.: prebaci zauzetu skretnicu, prebaci presječenu skretnicu, hitno razrješenje puta vožnje, razrješenje puta vožnje sa vozom u prilazu, oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h, uključi/isključi APS, prinudno isključenje uređaja putnog prelaza, prinudno aktiviranje/deaktiviranje lokalnog rada i druge komande koje se detaljno definišu prilikom izrade dokumenta CRS.



Bilo koja zadata komanda, bez obzira da li se unosi pomoću miša ili tastature, prikazuje se u liniji za unos podataka (UNOS:). Nakon pritiska na taster IZV, sistem osiguranja provjerava zadatu komanda i ako je unos ispravan i moguć, komanda se prenosi u red POTV i sekvencijalno izvršava.



Član 91.
(Linija dijagnostičkih poruka)

Dijagnostičke linije se koriste da prikažu najmanje dvije zadnje dijagnostičke poruke.



GLAVA X SIGURNOSNE ZAVISNOSTI


Član 92.
(Glavni putevi vožnje)

(1) Glavni putevi vožnje regulišu kretanje putničkih i teretnih vozova u stanici. Zahtijevi kontrole i signalizacije glavnih puteva vožnje su:

a) nije postavljen neki drugi put vožnje inkompatibilan sa željenim,

b) postavljena staza i put pretrčavanja su slobodni,

c) skretnice na postavljenoj stazi i početne skretnice u putu pretrčavanja u odgovarajućem zabravljenom položaju,

d) da je ostvarena kontrola nad bočnom zaštitom postavljene staze, i

e) da je ostvarena kontrola puta pretrčavanja, uključujući i bočnu zaštitu puta pretrčavanja.

(2) Bočna i čeona zaštita glavnim signalima se ostvaruje pokazivanjem signalnog znaka zabranjene vožnje.

(3) U obezbijeđenom putu vožnje voza, svjetlosni granični kolosečni signali koje odnosni voz smije da prođe bez zaustavljanja moraju pokazivati signalni znak "vožnja dozvoljena”. Granični kolosječni signali na susjednim kolosijecima sa kojih se može ugroziti obezbijeđeni put vožnje voza moraju pokazivati signalni znak "vožnja zabranjena".

(4) U obezbijeđenom putu vožnje voza svi manevarski signali za zaštitu kolosječnog puta moraju pokazivati signalni znak "manevriranje slobodno". Na susjednim kolosjecima sa kojih se može ugroziti dati put vožnje vozu ovi signali moraju pokazivati signalni znak "manevriranje zabranjeno".

(5) Prevoženje graničnog kolosječnog signala i manevarskog signala za zaštitu kolosječnog puta koji pokazuje signalni znak "vožnja zabranjena" odnosno "manevriranje zabranjeno", mora izazvati pokazivanje glavnog signala u pojam zabranjene vožnje.

(6) Ako se granični kolosječni signal ili manevarski signal za zaštitu kolosječnog puta ne upali, ili na graničnom kolosječnom signalu, svijetli samo jedna sijalica, glavni signal se mora postaviti, odnosno zadržati, u pojmu zabranjene vožnje.

(7) Signalni znak "manevriranje slobodno" dat manevarskim signalom kod izlaznog signala važi za manevarske vožnje samo ukoliko glavni signal pokazuje signalni znak "stoj".

(8) Kada se vozu dozvoljava ulazak u stanicu signalnim znakom 12a "oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h", manevarski signali za zaštitu kolosječnog puta u putu vožnje voza moraju pokazivati signalni znak "manevriranje slobodno".

Član 93.
(Manevarski putevi vožnje)

(1) Manevarski putevi vožnje su predviđeni za manevarske operacije pri ograničenim brzinama. Postavljanje manevarskog puta vožnje nije zavisno od stanja izolovanih odsjeka (zauzeti ili slobodni) na manevarskoj stazi.

(2) Uslovi za postavljanje manevarskog puta vožnje su:

a) da nije postavljen vozni put vožnje,

b) skretnice na postavljenoj stazi zabravljene u odgovarajućem položaju, i

c) obezbijeđena bočna zaštita manevarskom putu vožnje.

(3) Na skretnicama i ukrštajima, manevarski put vožnje mora imati bočnu zaštitu. Bočna zaštita se ostvaruje na sljedeći način:

a) skretnicom ili skretnicama postavljenim u štitni položaj i blokiranim u njemu,

b) iskliznicom na kolosjeku i blokiranom u tome položaju,

c) graničnim kolosječnim signalom ili manevarskim signalom za zaštitu kolosječnog puta ili glavnim signalom sa pojmom zabranjene vozne vožnje, i

d) dio kolosjeka između skretnica ili ukrštaja u manevarskom putu vožnje i drugih skretnica ili ukrštaja u bočnoj zaštiti mora biti slobodan.

4) Izolovani odsjeci u području bočne zaštite moraju biti slobodni, što je uslov za postavljanje manevarskog puta vožnje. Promjena stanja bilo kojeg izolovanog odsjeka (zauzeće ili greška) u području bočne zaštite, mora u roku od 2 sekunde postaviti manevarski signal za zaštitu kolosječnog puta vožnje ili granični kolosječni signal u pojam zabranjene vožnje (manevriranja).

(5) Skretnice u manevarskom putu vožnje, odnosno u bočnoj zaštiti, moraju biti blokirane u položaju za namjeravanu vožnju odnosno u odgovarajućem štitnom položaju. U slučaju gubitka kontrole nad skretnicom, sistem osiguranja mora u roku od najviše 1 sekunde izvršiti uključenje crvenih sijalica na onim graničnim kolosječnim signalima ili manevarskim signalima za zaštitu kolosječnog puta koji štite skretnicu.

(6) Zaštita od pozadnjih vožnji obezbjeđuje se automatskim postavljanjem manevarskih signala za zaštitu kolosječnog puta ili graničnog kolosječnog signala u položaj "vožnja zabranjena", nakon razrješenja prvog izolovanog odsjeka iza njih.

(7) Manevarski put vožnje se razrješava postepeno, oslobađanjem prevezenih izolovanih odsjeka u pravilnom redosljedu. Skretnica u bočnoj zaštiti se razrješava istovremeno sa skretnicom (ukrštajem) kojoj daje bočnu zaštitu.

Član 94.
(Izolovani odsjeci)

(1) Prevoženi izolovani odsjeci se nalaze direktno u voznom putu vožnje i izvršavanjem puta vožnje bivaju zauzeti i oslobođeni. Ne prevoženi izolovani odsjeci se nalaze u bočnoj zaštiti ili putu pretrčavanja.

(2) Pri razrješenju voznog puta vožnje, izolovani odsjeci u putu pretrčavanja ili bočnoj zaštiti se tretiraju kao izolovani odsjeci u voznom putu vožnje.

(3) Stanje "izolovani odsjek slobodan" se mora neprekidno kontrolirati. Signalni znak za dozvoljenu vožnju na glavnom, graničnom kolosječnom ili signalu za zaštitu kolosječnog puta za ulaz u odsjek, je stalno i neposredno zavisan od stanja slobodnog izolovanog odsjeka.

(4) Prevezeni element voznog puta vožnje (izolovani odsjek kolosjeka ili skretnice) se razrješava ispunjenjem sljedećih uslova:

a) odnosni izolovani odsjek mora biti prvo zauzet a zatim oslobođen, i

b) sljedeći izolovani odsjek u smjeru vožnje mora biti zauzet.

Član 95.
(Skretnice u bočnoj zaštiti puta vožnje)

(1) Skretnica u bočnoj zaštiti mora biti kontrolirana i blokirana u odgovarajućem štitnom položaju. Greška u pravilnom položaju skretnice koja je u bočnoj zaštiti mora, najkasnije u roku od 1 sekunde, da dovede do postavljanja glavnog, graničnog kolosječnog ili manevarskog signala za zaštitu kolosječnog puta u položaj zabranjene vožnje. Skretnica u bočnoj zaštiti se razrješava istovremeno sa skretnicom u putu vožnje, kojoj daje bočnu zaštitu.

(2) U primjeru ispod, skretnica broj 2 svojim položajem ne može dati bočnu zaštitu voznom putu vožnje preko skretnice broj 3. Međutim, u ovom slučaju bočna zaštita se ostvaruje pomoću manevarskog signala ML2 blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Istovremeno, zahtjev za bočnu zaštitu se prosleđuje skretnici broj 1. koja se mora postaviti i blokirati za vožnju u pravac.



(3) U primjeru ispod, skretnica broj 1. se mora postaviti da svojim položajem daje zaštitu prvom postavljenom voznom putu vožnje (PV1). Sljedećem postavljenom putu vožnje (PV2) ne može dati bočnu zaštitu svojim položajem, već sa manevarskim signalom MP1 blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Ako se put vožnje PV1 prvi razriješi, skretnica 1. se odmah i automatski prebacuje u položaj bočne zaštite za PV 2.



Član 96.
(Skretnice u čeonoj zaštiti voznog puta vožnje)

(1) Čeona zaštita voznog puta vožnje se obezbjeđuje položajem skretnica, ako to omogućava kolosječna situacija stanice.

(2) Skretnica u čeonoj zaštiti se mora automatski postaviti i blokirati u zaštitni položaj prije nego što je skretnica kojoj daje čeonu zaštitu blokirana.



(3) U primjeru iznad, za odabrani put pretrčavanja, skretnica broj 3. mora biti u desnom položaju, da bi dala čeonu zaštitu voznom putu vožnje ulaza.



(4) U primjeru iznad, skretnice 2. i 3. štite put pretrčavanja od ugrožavanja sa boka i sa čela, zato moraju biti u štitnom položaju u pravac i u tome položaju blokirane.

Član 97.
(Jednostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)

(1) Jednostruko štitne skretnice imaju dva štitna položaja za jedan vozni put vožnje.



(2) U primjeru iznad, skretnica broj 4. svojim položajem ima mogućnost da štiti i osigurava skretnicu broj 1. ili skretnicu broj 2, koje se u postavljenom putu vožnje nalaze u položaju za vožnju kroz lijevi krak. Za ostvarenje te funkcije, skretnica broj 4. se može nalaziti u bilo kojem položaju (nije potrebno imati kontrolu pravilnoga položaja) i ne mora biti blokirana. Pri tome manevarski signali MD3 i MP4 moraju biti blokirani u pokazivanju signalnog znaka "zabranjeno manevriranje" i izolovani odsjeci skretnica 3. i 4. moraju biti slobodni.

Član 98.
(Dvostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)

(1) Dvostruko štitna skretnica je skretnica u takvoj kolosječnoj vezi, koja svakim svojim položajem daje bočnu ili čeonu zaštitu jednom od dva moguća puta vožnje, koje je inače moguće postaviti istovremeno. U slučaju postavljanja dva istovremena puta vožnje, ova skretnica svojim položajem obezbjeđuje bočnu zaštitu prvom postavljenom putu vožnje.



(2) U datom primjeru na slici iznad, pretpostavimo da je skretnica broj 1. prva postavljena u voznom putu vožnje PV1. Zaštita od čeonog ugrožavanja ovog puta vožnje se ostvaruje prebacivanjem i blokiranjem skretnice broj 3. u štitni položaj po lijevom kraku. Pri tome je uslov za postavljanje drugog voznog puta vožnje PV2 potrebno da manevarski signal za zaštitu kolosječnog puta MP3 bude postavljen i blokiran da pokazuje signalni znak "manevriranje zabranjeno" i da izolovani odsjek skretnice broj 3. bude slobodan.

(3) Ako se prvo izvrši vožnja PV1, skretnica 3. će se razriješiti po oslobađanju izolovanog odsjeka skretnice broj 1. a skretnica broj 3. će se automatski postaviti u štitni položaj za PV2 ili će se trepćućom svjetlošću dati znak da se može pojedinačno postaviti u štitni položaj za PV 2.

(4) Ako je u ovom primjeru PV1 manevarski put vožnje, skretnica broj 3. će se blokirati u štitnom položaju za dati manevarski put vožnje. Zatim će se postaviti PV2, koji kao vozni ima prednost, te će se automatski izvršiti promjena položaja skretnice 3. u štitni za PV2 (prebacivanje u desni krak), a manevarskom putu vožnje će dati bočnu zaštitu blokiranjem MP3 u pokazivanju signalnog znaka "zabrana manevriranja".

Član 99.
(Središna skretnica u voznom putu vožnje)

(1) Središne skretnice u putu vožnje su locirane ispred startnog signala (izlaznog signala).

(2) Kod voznih puteva vožnje izlaza, put vožnje se računa od zadnje osovine voza, te se ove skretnice u pogledu zavisnosti obrađuju kao dio puta vožnje.

Član 100.
(Izlazi vozova sa dijeljenih kolosjeka)

(1) Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka, ako je lokacija voza kao na sljedećim slikama su:

a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i kontrolirana u desnom položaju,

b) skretnica broj 7. mora ostati zabravljena u desnom položaju radi bočne zaštite,

d) granični kolosječni signal MP7 pokazuje zabranu vožnje radi pružanja bočne zaštite.



(2) Skretnica broj 8. će se automatski razriješiti kada se oslobodi njena izolacija a skretnica broj 7. nakon što se razriješi skretnica broj 8.

(3) Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka ako je lokacija voza kao na sljedećoj slici su:

a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i kontrolirana u lijevom položaju,

b) skretnica broj 7. mora biti zabravljena i kontrolirana u lijevom položaju, i

c) manevarski signali MD8 i MD7 moraju biti postavljeni u pojam zabranjene vožnje radi pružanja bočne zaštite.



(4) Ako izlazni put vožnje počinje od graničnog kolosječnog signala (vidjeti sliku ispod), uslovi za postavljanje dugog izlaznog puta vožnje su sljedeći:

a) skretnica 8. je zabravljena u pravilnom i ispravnom položaju za vožnje po desnom kraku,

b) skretnica broj 7. je zabravljena za vožnju u pravac (bočna zaštita),

c) izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. slobodni,

d) izolovani odsjek između skretnice broj 8. i izlaznog signala slobodan, i

e) izlazni signal pokazuje slobodnu vožnju.



Član 101.
(Ulazi vozova na dijeljene kolosjeke)

(1) Kod kratkih ulaznih puteva vožnje voza na podijeljeni kolosjek, središna skretnica se posmatra kao dio puta vožnje, s tom razlikom što se ista razrješava uz vremensku zadršku od 30 sekundi.



(2) U prethodnom primjeru, uslovi za postavljanje kratkog ulaznog puta vožnje, pored uslova blokiranja pozadnjih skretnica, slobodnosti izolacija i ostalih uslova, potrebno je:

a) da skretnica broj 8. bude blokirana u pravilnom i ispravnom položaju za vožnje po lijevom kraku,

b) da skretnica broj 7. bude blokirana u lijevom kraku (bočna zaštita), i

c) da izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. budu slobodni.

(3) Ukoliko je voz tokom vremena razrješenja nagazio izolaciju središne skretnice broj 8, ova skretnica ostaje i dalje blokirana u lijevom kraku i tada se može razriješiti samo posebnom komandom za hitno razrješenje.

(4) Kod prolaza vozova preko dijeljenih kolosjeka (dugi ulaz), uslovi zavisnosti su isti kao kod postavljanja glavnih puteva vožnji.

Član 102.
(Veza između aktivacije INDUSI balize i signalnog pojma)

(1) INDUSI balize su povezane sa glavnim signalima i predsignalima, instalirane su na kolosijeku kako bi obezbijedile podatke za sistem automatske zaštite voza (automatic train protection - ATP). Ponavljači predsignala, manevarski signali i granični signali nisu povezani sa INDUSI balizama.

(2) Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja glavnog/prostornog signala

Signalni pojam

Aktivirane INDUSI balize

Crvena (sig. pojam 4)

Tamna stapanjem

2000 Hz

Crvena - Žuta 2 (12a)

2000 Hz

Zelena (5a ili 5b)

Nema aktivnih baliza

Zuta (6)

Zelena trepćuća (7)

Zelena-Žuta (11)

1000 Hz

Zuta 1 trepćuća - Žuta 2 (8)

Zuta 1 trepćuća - Zelena (9)

Zuta 1 trepćuća - Zelena trepćuća (10)

1000 Hz

 



(3) Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja predsignala

Signalni pojam

Aktivirane INDUSI balize

Žuta (13)

1000 Hz

Zelena trepćuća (15)

1000 Hz

Zelena (14)

Nema aktivnih baliza

 



GLAVA XI ODRŽAVANJE SISTEMA I ŠKOLOVANJE OSOBLJA


Član 103.
(Održavanje sistema)

(1) Ponuđač opreme je obavezan da za službu održavanja, osim radne stanice službe održavanja koja se ugrađuje u svaku stanicu, isporuči i mobilnu opremu (laptop i prenosni štampač) za kontrolu rada i otkrivanje smetnji i kvarova, radi analize rada uređaja/sklopova u nadređenim tehničkim službama održavanja u kompaniji.

(2) Vanjski dio signalno sigurnosnih uređaja se održava u skladu sa procedurama Pravilnika 400, uz primjenu posebnih uputstava za održavanje izrađenih od strane isporučioca opreme.

(3) Za održavanje unutrašnjeg elektronskog dijela SS uređaja, predvidjeti tri nivoa korektivnog održavanja i to:

a) zamjena neispravnih komponenti hardvera i prilagođavanje i nadogradnja softvera,

b) zamjena neispravnih štampanih ploča, i

c) zamjena neispravnih modula.

(4) Zamjena neispravnih komponenti hardvera i prilagođavanje odnosno nadogradnja softvera, se obavlja u tvornici ili u specijalno opremljenom servisu. Zamjenu neispravnih štampanih ploča i neispravnih modula treba da vrši posebno obučeno željezničko osoblje.

(5) Procedura korektivnog održavanja zasniva se na indikacijama smetnji prema on line programima utvrđivanja smetnji. Program utvrđivanja i lokacija smetnji mora biti takav da omogući nivo održavanja 2 i 3. Proizvođač treba predložiti proceduru prilikom zamjene neispravnog modula ili štampane pločice i proceduru verifikacije poslije zamjene. Takođe treba predložiti postupke i verifikaciju nakon "totalnog" ispada.

Član 104.
(Obuka osoblja)

(1) Isporučilac opreme teba da u ponudi predvidi:

a) program obuke osoblja održavanja,

b) plan organizacije održavanja na nivou 1, i

c) popis neophodnih test instrumenata i specifikaciju rezervnih djelova za dvogodišnji period.

(2) Isporučilac opreme je obavezan da u toku eksploatacije SS uređaja predlaže i implementira sva poboljšanja do kojih je došao kasnijim razvojem.

(3) Isporučilac opreme je obavezan da definiše sva dijagnostička mjerenja koja treba izvoditi, kao i terminski plan izvođenja navednih mjerenja.

(4) Isporučilac opreme je dužan da predloži program obuke operativnog osoblja (osoblja koje rukuje SS uređajem), uz primjenu softvera za simulaciju saobraćajnih situacija.

(5) Isporučilac opreme je dužan da isporuči tehničku dokumentaciju za obuku u skladu sa usvojenim programom obuke najkasnije 20 dana prije početka teoretske obuke i drugih oblika osposobljavanja kako službe upravljanja saobraćajem tako i osoblje službe održavanja signalno-sigurnosnih uređaja.

GLAVA XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 105.
(Stupanje na snagu)

Broj 10-01-29-7-240-1/14
13. augusta 2014.godine
Doboj


Direktor
Borka Trkulja, s. r.





















Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!