Službeni glasnik BiH, broj 48/11
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
na sjednici odr�anoj 21. decembra 2010. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj
AP 1552/08, rješavajući apelaciju
Zorana Opačića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (�Slu�beni glasnik Bosne i Hercegovine� br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Usvaja se apelacija
Zorana Opačića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je u toku pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 71 0 Mal 046615 99 Mal.
Nala�e se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da bez daljnjeg odgađanja okonča postupak u predmetu broj 71 0 Mal 046615 99 Mal, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nala�e se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Odluku objaviti u �Slu�benom glasniku Bosne i Hercegovine�, �Slu�benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine�, �Slu�benom glasniku Republike Srpske� i u �Slu�benom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine�.
I. Uvod
1. Zoran Opačić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke podnio je 28. maja 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u predmetu koji se vodi pod brojem Mal-2703/07 pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatra�eno je 5. juna 2008. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a 12. novembra 2010. godine da dostavi spis.
3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 20. juna 2008. godine, a spis je dostavljen 24. novembra 2010. godine uz dodatne informacije o predmetu.
4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je apelantu 25. juna 2008. godine.
III. Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelant je pokrenuo postupak radi naknade štete pred Osnovnim sudom 5. januara 1999. godine protiv Radovana Stamenića (u daljnjem tekstu: tu�eni) koji je zaveden pod brojem P-74/99. Osnovni sud je zakazao i odr�ao dva ročišta u odsutnosti uredno obaviještenog tu�enog. Na ročište od 16. aprila 1999. godine nisu pristupili ni apelant, ni tu�eni, pa je Osnovni sud donio rješenje da postupak miruje od 7. aprila 1999. godine.
7. Osnovni sud je opet zakazao i odr�ao ročište 27. jula 1999. godine u odsutnosti uredno obaviještenog tu�enog i zakazao novo ročište za 2. septembar 1999. godine.
8. Pošto apelant nije pristupio ročištu 2. septembra, na prijedlog tu�enog Osnovni sud je donio Rješenje broj P-74/99 od 2. septembra 1999. godine kojim je utvrdio da se tu�ba smatra povučenom. Apelant je protiv tog rješenja izjavio �albu 4. septembra 1999. godine.
9. Rješavajući o apelantovoj �albi, Okru�ni sud u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okru�ni sud) je donio Rješenje broj G�-1437/99 od 3. oktobra 2000. godine, kojim je prvostepeno rješenje ukinuto i predmet vraćen Osnovnom sudu na ponovni postupak. Predmet je zaveden pod brojem P-2226/00.
10. Apelant je u nekoliko navrata urgirao da se zaka�e ročište. Osnovni sud je zakazao i odr�ao ročište 30. maja 2001. godine. Rješenjem suda ročište je odgođeno na neodređeno vrijeme, do pribavljanja potrebnih dokaza od �Elektroprivrede� Banja Luka. Novo ročište je zakazano i odr�ano 29. novembra 2001. godine, a sljedeće 7. februara 2002. godine. Osnovni sud je donio Rješenje broj P-2226/00 kojim je odredio da se u predmetu provede finansijsko vještačenje.
11. Tu�eni je 7. maja 2002. godine zatra�io da se izuzme sudija. Osnovni sud je donio Rješenje broj SU-464/02 od 15. maja 2002. godine kojim je odbio ovaj zahtjev tu�enog.
12. Apelant je 5. septembra 2007. godine zahtijevao od suda da predmet broj P-2226/00 zavede u upisnik �Mal� i dodijeli u rad stručnom saradniku, kao i da se za sudskog vještaka odredi Trivo Tanasić.
13. Predmet je pred Osnovnim sudom zaveden pod brojem Mal-2703/07.
14. Apelant je urgirao da se promptno zaka�u ročišta 23. januara i 29. aprila 2008. godine, te 21. augusta, 19. oktobra i 9. novembra 2009. godine.
15. Na zahtjev sudije, Osnovni sud je donio Rješenje broj 071-0-SU-09-002858 od 30. decembra 2009. godine, kojim je usvojen prijedlog za izuzeće sudije Blagoja Dragosavljevića u apelantovom predmetu koji je u međuvremenu dobio novi broj 71 0 Mal 046615 99 Mal.
16. Osnovni sud je poslao Administrativnoj slu�bi Grada Banja Luka dopis 18. novembra 2010. godine da provjeri činjenicu o navodnoj smrti tu�enog.
IV. Apelacija
a) Navodi iz zahtjeva
17. Apelant navodi povredu prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Ističe da je 31. decembra 1999. godine podnio tu�bu, a u momentu podnošenja apelacije još nije bila donijeta odluka.
b) Odgovor na apelaciju
18. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je općepoznato da su sudije Osnovnog suda zadu�ene velikim brojem predmeta, da sudije zadu�e veliki broj neriješenih predmeta za čije rješavanje je potrebno određeno vrijeme. Osnovni sud je istakao da je tu�ba podnesena 31. decembra 1999. godine, ali je doneseno rješenje o povlačenju tu�be, pa je predmet dobio novi broj i �oznaku predmeta iz 2007. godine�, tako da sudija zadu�ena za predmet nije �odmah imala u vidu činjenicu da se radi o predmetu sa tolikom du�inom postupka�. Posebno treba imati u vidu činjenicu da se provodi akcija rješavanja predmeta iz 2003, 2004, 2005. i 2006. godine.
19. Sud je u odgovoru od 24. novembra 2010. godine naveo da ima saznanje da je tu�eni u međuvremenu umro (18. novembra 2010. godine) zbog čega je sud zatra�io od Administrativne slu�be da to saznanje provjeri.
V. Relevantni propisi
20. U
Zakonu o parničnom postupku (�Slu�beni list SFRJ� br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te �Slu�beni glasnik Republike Srpske� br. 17/93, 14/94 i 32/94) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je du�an nastojati provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
21. U Zakonu o parničnom postupku (�Slu�beni glasnik Republike Srpske� br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je du�an provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI. Dopustivost
22. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadle�nost u pitanjima koja su sadr�ana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
23. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud mo�e razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
24. Dalje, prema članu 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud mo�e izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadle�nog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Konačno, apelacija, u ovom dijelu, ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (
prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
25. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. st. 2, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII. Meritum
26. Apelant se �ali da mu je povrijeđeno pravo na �suđenje u razumnom roku� iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
27. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine u�ivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
Š...Ć
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
28. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optu�be protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom Š...Ć.
Suđenje u razumnom roku
a) Relevantni principi
29. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost du�ine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o slo�enosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadle�nog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud,
Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
30. Osim toga, prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, veliki broj predmeta uzetih u rad nije valjano opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka, a stalno vraćanje odluke na ponovno suđenje mo�e pokazati da postoje ozbiljni nedostaci u organizaciji sudskog sistema (vidi, Evropski sud,
Probmeier protiv Njemačke, presuda od 1. jula 1997. godine, stav 64, Izvještaji 1997-IV).
b) Period koji se uzima u obzir
31. Ustavni sud zapa�a da je apelant podnošenjem tu�be Osnovnom sudu 5. januara 1999. godine pokrenuo predmetni postupak, a da Osnovni sud u vrijeme donošenja ove odluke još nije donio prvostepenu odluku. Dakle, relevantan period koji treba uzeti pri ocjeni du�ine predmetnog postupka je skoro dvanaest godina.
c) Analiza razumnosti trajanja postupka
32. Ustavni sud, prilikom razmatranja kriterija koji su navedeni u ovoj odluci, primjećuje da se u konkretnom slučaju radi o postupku naknade štete koji se, s obzirom na činjenična i pravna pitanja o kojima bi trebalo raspraviti, ne mo�e smatrati naročito slo�enim postupkom.
33. U vezi sa ponašanjem Osnovnog suda, uvidom u predmetni spis Ustavni sud uočava da je u periodu od podnošenja tu�be 5. januara 1999. godine do 15. maja 2002. godine Osnovni sud preduzimao određene radnje, zakazivao ročišta i donosio procesna rješenja. Međutim, Ustavni sud zapa�a da u periodu od maja 2002. godine do donošenja ove odluke, dakle, u periodu od osam godina i šest mjeseci, Osnovni sud nije preduzeo niti jednu radnju (osim što je predmet zaveo u upisnik �Mal� i donio odluku o izuzeću sudije), te da taj period sud nije ničim opravdao, osim velikim brojem predmeta koji se nalazi na rješavanju pred tim sudom i činjenicom da je predmet dobio oznaku �iz 2007. godine� zbog čega nije uzet u rad iako je tu�ba iz 1999. godine. Već ove činjenice su dovoljne da Ustavni sud zaključi da se radi o pretjerano dugom periodu odlučivanja za šta se ne mo�e pronaći bilo kakvo opravdanje. Dalje, Ustavni sud primjećuje da je, u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku, odluku o apelantovom tu�benom zahtjevu sud trebalo da donese bez odugovlačenja (član 10. Zakona o parničnom postupku). Dalje, Ustavni sud podsjeća i na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je du�nost dr�ave da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uvjetima iz Evropske konvencije (vidi, Evropski sud,
Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A broj 194. stav 21, i Ustavni sud, Odluka broj
AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Također, Ustavni sud zapa�a da je i apelant odgovoran za određena odgađanja u postupku zbog nedolaska na ročišta zbog čega je predmet jednom mirovao, a drugi put je tu�ba smatrana povučenom. Međutim, s obzirom na sve navedeno, Ustavni sud ne mo�e zaključiti da su ovi apelantovi propusti u značajnoj mjeri utjecali na potpunu procesnu neaktivnost suda u periodu od osam godina koja, kako je rečeno, nije opravdana bilo kakvim objektivnim i prihvatljivim razlozima. Stoga, Ustavni sud smatra da je ovako dugo trajanje postupka neopravdano i da bi se moglo opravdati samo u izuzetnim okolnostima. U konkretnom slučaju, Ustavni sud ne smatra da postoje takve izuzetne okolnosti, niti je Osnovni sud na to ukazao.
34. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VIII. Zaključak
35. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravičan postupak u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije kada Osnovni sud u postupku za naknadu štete u periodu od skoro 12 godina ne donese odluku, a Osnovni sud nije dao razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka.
36. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
37. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.