Službeni glasnik BiH, broj 83/11

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 159. sjednici održanoj 7. septembra 2011. godine, donijelo je


ODLUKU


O USVAJANJU PLANA AKTIVNOSTI ZA JAČANJE OSNOVNIH KAPACITETA ZA DJELOTVORNU IMPLEMENTACIJU MEĐUNARODNIH ZDRAVSTVENIH PROPISA (2005) U BOSNI I HERCEGOVINI 2011-2013


Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom usvaja se Plan aktivnosti za jačanje osnovnih kapaciteta za djelotvornu implementaciju Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005) u Bosni i Hercegovini 2011-2013.

Član 2.
(Dodaci)

Sastavni dio ove Odluke je Plan aktivnosti za jačanje osnovnih kapaciteta za djelotvornu implementaciju Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005) u Bosni i Hercegovini 2011-2013.

Član 3.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 167/11
7. septembra 2011. godine
Sarajevo


Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.

Plan aktivnosti za jačanje osnovnih kapaciteta za djelotvornu implementaciju Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005) u Bosni i Hercegovini 2011.-2013.


Lista skraćenica


BD - Brčko Distrikt BiH

BiH - Bosna i Hercegovina

EU - Evropska unija

FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine

HES - Higijensko-epidemiološka služba

IHR (2005) - Međunarodni zdravstveni propisi (iz 2005.

godine)

KIHR - Komisija za IHR (2005)

KT - Koordinaciono tijelo BiH za zaštitu i spašavanje

MCP- Ministarstvo civilnih poslova

MKZ - Konferencija za oblast zdravstva u BiH

FMZ - Federalno ministarstvo zdravstva

MZSZ - Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite

NFP - Kontakt osoba na nivou države

OZ - Odjel za zdravstvo

RS - Republika Srpska

SZO - Svjetska zdravstvena organizacija

TU - Tačke ulaska

VM - Vijeće ministara

ZJZ - Zavod za javno zdravstvo

IZJZ - Institut za javno zdravstvo

Osnovne informacije


Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja članica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja je prihvatila revidirane Međunarodne zdravstvene propise ŠIHR (2005)Ć, koji su stupili na snagu 15. juna 2007 ŠIHR (2005) član 59.Ć.

Prema Ustavu, BiH je država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koja je dalje administrativno podijeljena na 10 zasebnih kantona i Republike Srpske (RS), te autonomnog Brčko Distrikta BiH (BD). Organizacija, finansiranje i pružanje zdravstvene zaštite, su u nadležnosti RS, FBiH i BD, a reguliraju ih Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta.

Na državnom nivou, Ministarstvo civilnih poslova (MCP), kao odgovorno ministarstvo u Vijeću ministara (VM) BiH, ima mandat da "obavlja poslove i izvršava zadatke koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose na utvrđivanje osnovnih načela koordiniranja aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na međunarodnom planu u oblasti zdravstva i socijalne zaštite" (Zakon o ministarstvima i ostalim organima uprave BiH, 2003, član 15.)

U dogovoru s Ministarstvom civilnih poslova BiH, Federalnim ministarstvom zdravstva, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Odjelom za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta BiH, SZO je organizirala misiju procjene situacije u BiH (22.-27. februar 2009), čiji je primarni cilj bio omogućavanje implementacije IHR (2005) u zemlji, u skladu sa odredbama Aneksa 1 IHR (2005), koji je priložen kao Dodatak 1 ovog dokumenta. Misija je izvršila procjenu kapaciteta BiH u oblasti menadžmenta nadzora i odgovora na događaje, te su iz nje proistekle preporuke za izradu plana aktivnosti za jačanje, dalji razvoj i uspješan menadžment osnovnih kapaciteta za efektivnu i efikasnu implemenatciju IHR (2005) u BiH. Izvještaj misije procjene priložen je kao Dodatak 2 ovog dokumenta.

Inicijalni koraci u implementaciji IHR (2005) u BiH


Prepoznajući potrebu da se ojačaju komunikacija i proces donošenja odluka zasnovan na postizanju konsenzusa u zdravstvenom sektoru BiH, početkom 2008. godine osnovana je Konferencija za oblast zdravstva u BiH (Konferencija). Sačinjavaju je ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, federalni ministar zdravstva, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i šef Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta BiH. Na prijedlog Konferencije, odlukom Vijeća ministara BiH u junu 2008. godine osnovana je "Komisija za IHR (2005)" (KIHR) Bosne i Hercegovine (Odluka o osnivanju Komisije za implementaciju IHR (2005) SZO, "Službeni glasnik BiH", broj 59/08).

Prema ovoj odluci, KIHR je tijelo koje čine četiri imenovana člana i dva zamjenika, koji predstavljaju sve administrativne nadležnosti u BiH, pri čemu su njena uloga i odgovornosti, mehanizmi koordinacije i izvještavanja definiraju i ovim dokumentom. Za četiri člana KIHR, SZO je omogućila pristup web stranici SZO namijenjenoj praćenju provođenja IHR-a.

Paralelno sa ovim aktivnostima, a u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, od strane Parlamenta BiH, u maju 2008. godine usvojen je "Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini" (Okvirni zakon). Ovaj zakon:

- Definira principe izgradnje pripravnosti i odgovora na katastrofe u BiH (član 3.);

- Postavlja temelje za koordinaciju unutar zemlje i međunarodnu koordinaciju, saradnju i komunikaciju (članak 4. - članak 12.);

- Definira uloge i odgovornosti relevantnih institucija u BiH, uključujući formiranje Koordinacionog tijela (KT) BiH za zaštitu i spašavanje, koje se sastoji od 21 predstavnika svih nivoa i različitih nadležnosti u BiH (Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta)), te Operativno-komunikacijskog centra BiH (telefonski broj 112) (član 13. - član 18.);

- Daje nadležnosti Koordinacionom tijelu BiH da Vijeću ministara BiH, a na zahtjev RS, FBiH ili BD, predlaže proglašenje stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, kao i prestanak navedenog stanja (član 17.);

- Koordinira aktivnosti zaštite i spašavanja institucija i organa na nivou BiH u provođenju mjera prevencije i pripravnosti za prirodnu ili drugu nesreću u okviru propisanih nadležnosti, i koordinira ih sa FBiH, RS i BD (član 17.);

- Navodi pristupe u planiranju/izradi programa, finansiranju, razmjeni informacija i odnosima s javnošću (član 19. - član 24.)

Veza ovog zakona sa aktivnostima koje se provode u oblasti zdravstva u BiH može se posmatrati i kroz Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH koji je Vijeće ministara BiH usvojilo u julu 2009. godine. Isti je usklađen sa Okvirnim zakonom, naročito u vezi sa menadžmentom kriznih situacija i finansijskim aranžmanima. Ovaj plan prepoznaje kompleksno administrativno uređenje u BiH, te definira "lanac zapovijedanja" institucija i struktura u BiH, odgovornih za menadžment i koordinaciju javnozdravstvenog odgovora na pandemiju influence u BiH. (Slika 1).

Sistem nadzora nad zaraznim oboljenjima u BiH


U okviru projekta SZO/EU "Podrška EU reformi zdravstvenog sektora u BiH" (2004 - 2006. godine), prema metodologiji koju je uspostavila SZO, izvršena je procjena sistema nadzora nad zaraznim oboljenjima u BiH (septembar, 2004. godine). Uz ovu procjenu, izvršena je i procjena laboratorijskih kapaciteta i mreža koje pružaju podršku sistemima nadzora nad zaraznim oboljenjima (juni 2006. godine), te su izrađeni i distribuirani vodiči za nadzor nad zaraznim oboljenjima BiH (septembar 2006. godine).

U BiH postoji relativno dobro organiziran i institucionaliziran sistem nadzora nad zaraznim oboljenjima, koji podržava odgovarajući zakonski okvir na nivou FBiH, RS i DB (tj. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti RS, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH i Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti BD), prema kojem se zahtijeva obavezno prijavljivanje određenih zaraznih oboljenja.

U skladu sa navedenim nadležnostima i ulogama pojedinih aktera, a koje se odnose na prijavljivanje i odgovor na javnozdravstvene događaje i to prije svega na prijavljivanje i odgovor na pojavu različitih zaraznih oboljenja obaveznih za prijavljivanje, određene slabosti koje se pojavljuju su sljedeće:

- Neusklađeni regulatorni okviri na nivou FBiH, RS i BD, kojim se određuju zarazna oboljenja koja podliježu prijavljivanju, pa se prijavljuju različita zarazna oboljenja u FBiH, RS i BD (54 oboljenja u RS, 84 u FBiH i 94 u BD);

- Neefikasni mehanizmi ranog upozoravanja i odgovora, koji zahtijevaju jačanje funkcija osnovnog nadzora, kao što su otkrivanje slučajeva (uključujući upotrebu koncepata kao što su definicija slučaja i akcioni prag), prijavljivanje, istraživanje epidemija i odgovor na pojavu epidemija, te laboratorijsko potvrđivanje istih. Opis podataka je deskriptivan, epidemije se ne prijavljuju rutinski, a nema ni planova pripravnosti za epidemije;

- Neoptimalan nivo i distribucija ljudskih, materijalnih i finansijskih resursa u sistemu nadzora nad zaraznim oboljenjima, uključujući javnozdravstvene radnike, sredstva komunikacije i laboratorijsku podršku.

Unaprijeđeni sistemi nadzora nad zaraznim oboljenjima i odgovora na pojavu zaraznih oboljenja u BiH, dodatno ojačani za rješavanje pitanja navedenih u prethodnom dijelu teksta, su važan preduvjet za efektivnu implementaciju IHR (2005).

Osnovni principi za implementaciju IHR (2005) u BiH


Uzimajući u obzir kompleksnu administrativnu organizaciju u BiH, njene uspostavljene strukture i zakonske okvire, neophodno je jasno definirati osnovne principe na kojima će se zasnivati jačanje i razvoj osnovnih kapaciteta za IHR (2005). Pristup implementaciji će podrazumijevati jasnu podjelu zadataka i odgovornosti, adekvatnu koordinaciju međusektorske saradnje, te, posebno u slučaju menadžmenta kriznih situacija, postojanje protokola za mobiliziranje dodatnih resursa. Sljedeći principi se zasnivaju i inicirani su odlukama donesenim od strane ključnih učesnika u ovom procesu u BiH, kao i usvojenim okvirnim zakonodavstvom i iskustvima drugih zemalja.Wilson K, McDougall C, Fidler DP, Lazar H. Strategije za implemenatciju novih Međunarodnih zdravstvenih propisa u zemljama sa federalnim uređenjem. Bilten SZO 2008; 86 (3):215-20. Implementacija IHR (2005) u BiH trebalo bi da bude:

- Zasnovana na postojećem višeslojnom sistemu nadzora nad zaraznim oboljenjima i odgovora na pojavu zaraznih oboljenja u BiH, koji će biti unaprijeđen kako bi omogućio da se otkriju, prijave i suzbiju sve potencijalne i zvanično proglašene vanredne situacije u polju javnog zdravlja od međunarodne važnosti, uključujući one poznatog ili nepoznatog porijekla, kao i one koje nisu izazvane zaraznim oboljenjima.

- Potpuno integrirana u sistem pripravnosti za katastrofe i odgovora na pojavu istih u BiH, te usklađena sa nadležnim zakonodavstvom.

- Zasnovana na principu supsidijarnosti, koji je prepoznat u relevantnom zakonodavstvu BiH i pretpostavlja da će vlasti na centralnom nivou biti uključene u implementaciju samo onih aktivnosti koje se ne mogu uspješno provesti na nižim nivoima. Prema ovom principu, inicijalnu procjenu, menadžment i prijavljivanje javnozdravstvenih događaja će vršiti primarni nivo (općine/kantoni), odlučivanje bi bilo u skladu sa nadležnostima na srednjem/višem nivou (FBiH, RS, BD, odnosno BiH) dok bi za koordinaciju/komunikaciju unutar BiH, kao i prema SZO trebalo da bude zadužena KIHR. Menadžment novonastalih kriznih situacija, koje mogu zahtijevati mobiliziranje dodatnih resursa, u slučajevima kad RS/FBiH/BD nisu u mogućnosti da odgovore na javnozdravstvenu prijetnju, trebalo bi da bude odgovornost državnih vlasti BiH, a uključivat će angažman Koordinacionog tijela, onako kako je to definirano u Okvirnom zakonu.

- Sa strukturama i procesima, ulogama i odgovornostima uključenih strana, dizajniranim i jasno definiranim tako da promoviraju neometanu i efikasnu saradnju i donošenje odluka između vlada i sektora, kao i da omoguće efektivnu komunikaciju i razmjenu informacija sa SZO, i po potrebi drugim međunarodnim tijelima.

Ključne funkcije u implementaciji IHR (2005) u BiH


U administrativnom uređenju u BiH, sa četiri različita nivoa nadležnosti usklađena sa ključnim ulogama u zdravstvenom sektoru na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta , od esencijalne je važnosti, a na najefikasniji mogući način, formalno definirati odgovornosti i kanale komunikacije između različitih učesnika u ovom procesu.

IHR (2005) predviđa direktnu komunikaciju sa SZO, putem jednog kontakta/NFP, koja će SZO biti dostupna 24 sata na dan, sedam dana u nedjelji (član 4. IHR (2005)). Osim toga, vrijeme za procjenu javnozdravstvenog događaja koji je obavezan za prijavljivanje unutar zemlje je ograničeno na 48 sati ŠAneks 1A, paragraf 6(a) IHR (2005)Ć, a vrijeme za prijavljivanje u SZO na 24 sata (član 6. IHR (2005)).

KIHR u BiH koje bi činilo NFP u BiH, sastoji se od četiri imenovana predstavnika, te dva zamjenika, koji imaju jednaka prava (Odluka o osnivanju Komisije za implementaciju IHR (2005) SZO, "Službeni glasnik BiH", broj 59/08).

Ključne aktivnosti koje se odnose na osnovne kapacitete za nadzor i odgovor, kao i na definirane tačke ulaska (aerodrome, luke i kopnene prijelaze), u vezi sa IHR (2005), trebalo bi usmjeriti na:

1. Komunikaciju,

2. Otkrivanje i prijavljivanje relevantnih javnozdravstvenih događaja,

3. Procjenu, verificiranje i prijavljivanje relevantnih javnozdravstvenih događaja,

4. Hitnu implementaciju kontrolnih mjera,

5. Menadžment tačaka ulaska, i

6. Menadžment kriznih stanja i odgovor na krizna stanja.

Naravno navedene intervencije, prije svega bi trebalo da budu u saglasnosti sa trenutnim uređenjem sistema, te odgovornostima pojedinih nivoa nadzora, prijavljivanja i odgovora na zarazna oboljenja u BiH. (Slika 2.)

U skladu sa Aneksom 1 IHR (2005), te strukturom države Bosne i Hercegovine, uloge i odgovornosti institucija u sistemu nadzora, prijavljivanja i odgovora na pojavu zaraznih oboljenja u BiH, bio bi sljedeći:

- Primarni nivo prijavljivanja i odgovora na javnozdravstvene prijetnje

a. odgovorni za otkrivanje događaja u kojima se radi o zaraznim oboljenjima ili smrtnom slučaju nastalom kao posljedica zaraznih/og oboljenja, vezanog za teritoriju koju obuhvataju nadležnosti institucija lokalne zajednice i nadležnosti institucija kantonalnih zavoda za javno zdravstvo FBiH, odnosno regionalnih centara Instituta za javno zdravstvo RS;

b. odgovorni za epidemiološko istraživanje na terenu radi ranog otkrivanja izvora zaraze, puteva prenošenja zaraznih bolesti, brze dijagnostike, izolacije, liječenja i preduzimanja drugih mjera koje priroda zarazne bolesti nalaže, kako bi se spriječilo ili umanjilo dalje širenje bolesti;

c. odgovorni za izvještavanje prema zdravstvenim institucijama na srednjem nivou javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora. Navedena prijava, u slučajevima pojave zaraznog oboljenja koje je u skladu sa instrumentom za odlučivanje za procjenu i obavještenje o događajima koji mogu predstavljati vanredne situacije u polju javnog zdravstva od međunarodne zabrinutosti (Dodatak 3), pored prijave o zaraznoj bolesti koja je zakonski obavezna, ista bi trebalo da sadrži i sljedeće dodatne informacije: vrijeme i mjesto pojave zarazne bolesti, klinički opis nastale zarazne bolesti i trenutno stanje oboljelog/ih, laboratorijske rezultate oboljelog/ih, izvore i vrste rizika, ukupan broj oboljelih osoba od navedene zarazne bolesti, broj smrtnih slučajeva nastalih od navedene zarazne bolesti, uvjete koji utječu na širenje oboljenja, upotrebljenje zdravstvene mjere i mjere za provođenje trenutnih mjera kontrole;

d. prijavljivanje slučajeva (navedenih u Dodatku 3), u skladu sa naznačenim informacijama, vrši se na najlakši i najbrži način pogodan u datoj situaciji, odgovornoj instituciji/osobi na srednjem nivou javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora (telefonskim i/ili elektronskim putem) zaduženoj za prijem navedene prijave;

e. izvještavanje o slučajevima (navedenih u Dodatku 3), u skladu sa naznačenim informacijama, vrši se pisanim putem u roku od 24 sata od ustanovljenja navedene javnozdravstvene prijetnje;

f. u skladu sa Dodatkom 3, potrebno je da nadležni kantonalni zavodi/regionalni centri za javno zdravstvo/zaštitu zdravlja pruže potpunu podršku zdravstvenim ustanovama sa područja lokalne zajednice, kako u skladu sa odgovorom tako i u skladu sa izvještavanjem u vezi pojave zaraznih bolesti koje podliježu prijavljivanju prema SZO, u skladu sa Aneksom 2. IHR (2005).

- Srednji nivo javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora

a. odgovoran za procjenu i potvrđivanje/nepotvrđivanje statusa događaja (npr. pojave zarazne bolesti) o kojem/ima je dostavljen izvještaj sa primarnog nivoa;

b. odgovoran za obavještenje člana Komisije za IHR, koji/a dolazi sa područja na kojem se javila javnozdravstvena prijetnja (npr. pojava zarazne bolesti u skladu sa Aneksom 2. IHR (2005));

c. odgovoran za izvještavanje višeg nivoa u vezi sa informacijama vezanim uz nastalu javnozdravstvenu prijetnju, u skladu sa Aneksom 2. IHR (2005);

(Izvještaj koji se dostavlja višem nivou javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora predstavlja dodatak ovog dokumenta - Dodatak 4),

d. potrebno je da se navedeni Izvještaj uz sve druge, moguće i prethodno objedinjene informacije o zaraznoj bolesti i/ili drugoj javnozdravstvenoj prijetnji, kao i javnozdravstvenom odgovoru dostavi višem nivou, odnosno članu Komisije za IHR koji dolazi sa područja na kojem se javila javnozdravstvena prijetnja najkasnije u roku od 48 sati od pojave javnozdravstvene prijetnje;

e. odgovoran za provođenje i podršku odgovoru na javnozdravstvenu prijetnju putem specijaliziranog osoblja, laboratorijskih analiza i druge logističke pomoći, kako sa potrebnim mjerama istraživanja, tako i sa potrebnim dodatnim mjerama kontrole;

f. odgovoran za provođenje kontinuiranog (24-satnog) epidemiološkog nadzora na teritoriji odgovarajućeg srednjeg nivoa.

- Viši nivo javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora

a. odgovoran za brzo utvrđivanje kontrolnih mjera potrebnih za sprečavanje širenja javnozdravstvene prijetnje na domaćem i međunarodnom nivou;

b. odgovoran za pružanje podrške direktnoj operativnoj komunikaciji sa drugim ministarstvima/odjelima Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije BiH i Vlade Brčko distrikta, tj., drugim ministarstvima u sastavu Vijeća ministara BiH;

c. odgovoran za pružanje podrške u cilju direktne operativne komunikacije sa višim zdravstvenim i drugim zvaničnicima, sa namjerom brzog odobravanja i provođenja mjera suzbijanja i kontrole javnozdravstvene prijetnje.

(veza sa bolnicama, klinikama, laboratorijama, fondovima zdravstvenog osiguranja, aerodromima, kopnenim i lučnim prijelazima, zdravstvenim inspektoratima, te drugim agencijama koje se dovode u vezu sa provođenjem IHR-a (2005));

d. odgovoran za uspostavljanje, vođenje i održavanje kako plana za reakciju na vanredne situacije nastale u polju javnog zdravstva, tako i multidisciplinarnih timova za reakciju na navedene događaje od međunarodne zabrinutosti, u skladu sa nadležnostima koje su im date;

e. u slučaju pojave javnozdavstvene prijetnje, u nadležnosti jedne od institucija sa višeg nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, ista je odgovorna da o navedenom, najkasnije u roku od 24 sata obavijesti druge institucije sa ovog nivoa o pojavi javnozdravstvene prijetnje, putem nominovanih članova Komisije za IHR;

f. odgovoran za donošenje odluke o prijavljivanju javnozdravstvene prijetnje SZO i drugim internacionalnim organizacijama, nakon informacije srednjeg nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora i konsultacije sa Komisijom za IHR;

g. u slučaju pojave javnozdavstvene prijetnje, institucija u okviru čijih nadležnosti se javila javno zdravstvena prijetnja odlučuje o mjestu i vremenu objavljivanja navedene informacije javnosti, nakon što je prethodno o istoj obavijestila druge institucije sa ovog nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora;

h. u slučaju potrebe, nakon iscrpljenih kapaciteta FBiH, RS i BD odnosno zahvatanja veće teritorije Bosne i Hercegovine javnozdravstvenom prijetnjom, angažuje se da u skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) osigura odgovarajuću kontrolu nastale javnozdravstvene prijetnje/događaja.

- Komisija za IHR (2005)

a. odgovorna da u toku 24 sata, od prijema izvještaja sa srednjeg nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, a u skladu sa Aneksom 2, IHR (2005) izvrši ponovnu procjenu događaja (na osnovu pisanih izvještaja i drugih usmenih kontakata), te u skladu sa istom izvjesti SZO o navedenoj javnozdravstvenoj prijetnji/događaju u skladu sa stavom 1, člana 6., i Aneksa 2 IHR (2005), odnosno člana 7., i stava 2., člana 9., IHR (2005);

b. član/ica KIHR ili njegova/njena zamjena, potrebno je da srednjem nivou javnozdravstvene prijavljivanja i odgovora, odnosno SZO-i, bude dostupan/a 24 sata, sedam dana u sedmici bilo putem telefonskog ili drugog kontakta;

c. dužna je da putem svojih članova, o informacijama značajnim za kontrolu zaraznih bolesti, odnosno mogućnosti pojave javnozdravstvenih prijetnji u okruženju, a prethodno dostavljenih iz SZO, redovno obavještava više i srednje nivoe javnozdravstvene notifikacije i odgovora;

d. dužna je da po izvještavanju SZO u roku od 72 sata pripremi i dostavi izvještaj za viši nivo javnozdravstvene prijavljivanja i odgovora. Nacrt navedenog izvještaja potrebno je da pripremi član/ica Komisije za IHR (2005), koja dolazi iz institucije u okviru čijih nadležnosti se dogodila javnozdravstvena prijetnja, a sa konačnim izvještajem potrebno je da se saglase svi članovi KIHR.

Predložene akcije za implementaciju IHR (2005) u BiH


U skladu sa predloženim ključnim funkcijama, na koje bi trebalo usmjeriti aktivnosti u narednom periodu (2011 - 2013), bilo bi potrebno na osnovu predloženog provesti sljedeće akcije:

- Komunikacija

a. Unutar same KIHR, osigurati nesmetanu komunikaciju sa jasnim ulogama i odgovornostima svih članova KIHR (donošenje odluka konsenzusom, kontakt-detalji, mehanizmi zamjene članova tokom odsustva);

b. Osigurati potrebne preduvjete da se horizontalna komunikacija ključnih donosioca odluka (Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva, Odjela za Zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta, te Vijeća ministara Bosne i Hercegovine) provodi nesmetano, te pri tome osigurati odgovarajuće komunikacijske šeme i kontakte sa Koordinacionim tijelom BiH za zaštitu i spašavanje.

c. Osigurati preduvjete za nesmetanu vertikalnu komunikaciju između svih zdravstvenih institucija, odnosno institucija navedenih na slici 2., u skladu sa njihovim nadležnostima, te posebnu pažnju obratiti na komunikacijske protokole u skladu sa Aneksom 1B, IHR (2005), koji se odnosi na zahtjeve u smislu osnovnih kapaciteta za aerodrome, te lučne i kopnene prijelaze.

Efektivna i neometana komunikacija unutar KIHR će omogućiti efikasno procesuiranje i prenošenje relevantnih informacija, kao i pravovremeno dostavljanje povratnih informacija potrebnih za efektivan odgovor. Horizontalna komunikacija osigurava puno učešće ključnih donosioca odluka u vladama, posebno u situacijama novonastalih kriza i javljanja potrebe za mobilizacijom dodatnih resursa. Konačno, vertikalna komunikacija koja se pridržava rokova za procjenu/izvještavanje u skladu sa IHR (2005) omogućava najadekvatniji i najefektivniji javnozdravstveni odgovor. Komunikacijski protokol će eksplicitno definirati načine i sredstva komunikacije, prepoznati važnost dvosmjerne komunikacije, kako izvještavanja, tako i dostavljanja povratnih informacija, a posebno će definirati mehanizme za obavještavanje javnosti, uključujući i komunikaciju sa medijima.

- Otkrivanje i prijavljivanje javnozdravstvenih prijetnji/događaja koji su obavezni za prijavljivanje u IHR (2005)

Efektivno otkrivanje i izvještavanje unutar zemlje, u vezi sa javnozdravstvenim prijetnjama, koje su obavezni za prijavljivanje u IHR (2005) zahtijevaju:

a. sagledavanje trenutnih kapaciteta u oblasti otkrivanja i prijavljivanja javnozdravstvenih prijetnji/događaja vezanih prije svega za primarni i srednji nivo javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora na pojavu zaraznih oboljenja;

b. priprema programa podizanja svijesti o važnosti IHR (2005) za zdravstvene radnike u BiH, koji bi trebalo da uključi demonstracijske seminare i distribuciju IHR (2005) na lokalnim jezicima;

c. organiziranje i provođenje programa izgradnje kapaciteta orijentisanog na rješavanje problema za javnozdravstvene radnike, posebno dizajniranog prema potrebama primarnog i srednjeg nivoa nadzora i odgovora na moguće javno zdravstvene prijetnje. Program treba da bude usmjeren na nadzor zasnovan na događaju, istraživanje i naročito na upotrebu Aneksa 2 IHR (2005), tj. "instrumenta odlučivanja". Isti bi trebalo da uključi "simulacione" vježbe, koje simuliraju "lokalnu javnozdravstvenu krizu" i "vanrednu situaciju u polju javnog zdravlja od međunarodne važnosti" za odabrane grupe javnozdravstvenih radnika sa relevantnih nivoa;

d. jačanje vještina i nadležnosti javnozdravstvenih radnika, naročito u smislu brze procjene i efikasnog odgovora na javnozdravstvene događaje koji nisu uzrokovani zaraznim oboljenjima (npr. prirodne katastrofe, incidenti uzrokovani hemijskim agensima, vanredna stanja izazvana radijacijom). Neophodno je procijeniti postojeće resurse i kapacitete u BiH i u ovim oblastima, te ih uključiti, u sistem nadzora i odgovora u okviru IHR (2005), u skladu sa nadležnostima institucija u BiH.

- Procjena, verifikacija i prijavljivanje relevantnih javnozdravstvenih prijetnji/događaja

Kako bi se efektivno provodio menadžment relevantnih javnozdravstvenih događaja i zadovoljio rok za procjenu od 48 sati, prema IHR (2005), od najveće važnosti je brzo istraživanje i procjena relevantnih javnozdravstvenih događaja uz pomoć instrumenta odlučivanja IHR (2005) (Dodatak 3). Globalno, IHR (2005) je dizajniran kao iznimno osjetljiv sistem nadzora, sa niskom pozitivnom prediktivnom vrijednošću, koji očekuje relativno veliki broj prijava potencijalnih vanrednih situacija u polju javnog zdravlja od međunarodne važnosti od strane zemalja potpisnica, od kojih će samo manji broj biti i zvanično proglašen takvim od strane SZO. Sistem će stoga imati određene probleme ukoliko prijavljivanje ne bude dostatno ili ga uopće ne bude, posebno kada se radi o prijavljivanju sa primarnog ili srednjeg nivoa. Baker MG, Fidler DP. Globalni javnozdravstveni nadzor prema novim Međunarodnim zdravstvenim propisima. Emerg Inf Dis 2006; 12 (7): 1058-65.

Postojeći sistem nadzora nad zaraznim oboljenjima u BiH, koji se zasniva na pasivnom prijavljivanju zaraznih oboljenja koja su obavezna za prijavljivanje, biće ojačan kroz širu upotrebu vodiča za nadzor nad zaraznim oboljenjima, koji uključuju standardizirane definicije slučajeva. Uz ovo potrebno je razviti i vodiče kako bi se mogao obraditi i prijaviti ne samo slučaj oboljenja, već i drugi slučajevi javnozdravstvenih događaja koji su često nepoznatog porijekla. Navedeno bi se trebalo ostvariti kroz:

a. sveobuhvatan program izgradnje kapaciteta za sve zdravstvene radnike koji su obavezni da prijavljuju zarazna oboljenja, te koji će se fokusirati na rutinsku upotrebu postojećih vodiča za nadzor nad zaraznim oboljenjima, standardizirane procedure prijavljivanja, laboratorijsku podršku i sl. Takvo proširenje i reorijentacija postojećeg sistema zahtijeva vrijeme i resurse namijenjene za to, te se treba smatrati dugoročnom investicijom u sistem;

b. fokusiran program obuke, sa praktičnim vježbama, za javnozdravstvene radnike sa primarnog i srednjeg nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, kao i za članove Komisije IHR, koji će uključivati istraživanje i menadžment slučajeva, uključujući i primjenu Aneksa 2 ("instrumenta odlučivanja") IHR (2005) (Dodatak 3);

c. definirane procedure za verifikacije, uključujući korištenje laboratorijskih službi u zemlji i inozemstvu;

(Vodeći mikrobiolozi iz referentnih laboratorija u BiH trebalo bi da pripreme listu laboratorijskih kapaciteta za potvrđivanje zaraznih oboljenja definiranih Aneksom 2 ("instrument odlučivanja") IHR (2005) u BiH. Tamo gdje to bude potrebno i moguće, trebalo bi da jasno navedu međunarodne laboratorije koje se mogu koristiti za potvrdu pojedinih zaraznih oboljenja (npr. kao što je trenutno slučaj sa laboratorijom u Rimu za polio viruse, te laboratorijom u Londonu za viruse influence). Sa ovim međunarodnin laboratorijima će se zvanično stupiti u konatkt i definirat će se neophodna laboratorijska saradnja).

d. osigurati laboratorijsku podršku i tehničko istraživanje slučajeva, te razvoj programa izgradnje kapaciteta kod događaja koji nisu uzrokovani zaraznim oboljenjima (npr. incidenti uzrokovani hemijskim agensima ili radijacijom). Isti bi takođe trebalo da budu adekvatno definirani, što bi podrazumijevalo da se u ove aktivnosti provođenja IHR (2005) uključe sektori za farmaciju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta odnosno predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, predstavnici Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, te predstavnici drugih institucija vezanih uz aktivnosti ovih oblasti.

- Hitna implementacija kontrolnih mjera

IHR (2005) predviđa hitan i sistemski odgovor za ublažavanje utjecaja javnozdravstvenih prijetnji koji se mogu razviti u vanrednu situaciju na polju javnog zdravlja. To zahtijeva da se preliminarne kontrolne mjere implementiraju odmah na licu mjesta (primarni nivo), bez čekanja na rezultate istraživanja, potpomognute dodatnim mjerama, koje se preporučuju ukoliko se procjeni da je to neophodno, od strane srednjeg/višeg nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, ili od strane SZO u slučaju vanrednih situacija u polju javnog zdravlja od međunarodne važnosti.

Iako već postoje mjere kontrole i ublažavanja utjecaja nekih javnozdravstvenih prijetnji, uključujući i njihovu implementaciju, trebalo bi u navedeno uključiti i "simulacione" vježbe koje "lokalnu javnozdravstvenu krizu" i/ili "vanrednu situaciju u polju javnog zdravlja od međunarodne važnosti" predstavljaju s ciljem da se provjere, a potom i unaprijede trenutne postojeće mjere. Ove mjere trebalo bi da budu definirane od strane javnozdravstvenih vlasti na srednjem nivou, u skladu sa informacijama javnozdravstvenih radnika sa primarnog nivoa javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, te konačno prihvaćene od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjela za Zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta.

- Menadžment tačaka ulaska

Ograničavanje širenja zaraznih oboljenja i/ili materija opasnih po zdravlje na međunarodnom nivou ovisi o adekvatno organiziranom javnozdravstvenom odgovoru na definiranim tačkama ulaska (TU), bilo vazdušnim, vodenim ili kopnenim putevima, tj. na aerodromima, lukama i kopnenim prijelazima. Za efektivnu implementaciju IHR (2005), neophodna je bliska saradnja između javnozdravstvenih radnika, davalaca zdravstvenih usluga, veterinarskih službi i inspekcija, te odgovornih snaga sigurnosti, kao što je granična policija.

Aneks 1B IHR (2005) (Dodatak 1) definira potrebne osnovne kapacitete u ovoj oblasti, kao one koji omogućavaju i održavaju objekte i ekspertizu na definiranim tačkama ulaska za: provođenje inspekcije robe, prijevoznih i transportnih sredstava koja koriste putnici, te omogućavanje odgovarajuće kontrole i provođenje mjera dekontaminiranja, ispitivanja, smještaja, transporta, dijagnostikovanje i liječenje putnika i životinja u odgovarajućim objektima.

Kako bi se zadovoljili zahtjevi Aneksa 1B, u vezi sa osnovnim kapacitetima, a u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti/Graničnom policijom BiH trebalo bi da se:

a. pripremi popis svih definisanih tačaka ulaska u BiH, uključujući informacije o godišnjem obimu prometa ljudi i roba;

b. mapira, potom i kontaktiraju geografski najbliže javnozdravstvene vlasti, kao i zdravstvene i veterinarske ustanove vezane za pojedine TU;

c. identificiraju objekti koji se mogu koristiti za izolaciju/karantin;

d. izrade planovi za pripravnost i odgovor na TU, u kojima će se imenovati koordinatori TU, te definirati timovi za odgovor, mehanizmi komunikacije i objekti koji će se koristiti u slučaju potrebe.

e. osigura specifična obuka za pravilno korištenje zdravstvenih dokumenata ŠAneksi 3, 6, 8, 9Ć IHR (2005) na tačkama ulaska.

- Javno zdravstveni odgovor, uključujući menadžment kriznih stanja

U smislu javnozdravstvenog odgovora na prijetnje koje potencijalno mogu ugroziti javno zdravstvo, predviđeno je da se u menadžmentu prijetnji koje se prijavljuju u IHR (2005) koriste postojeći ljudski i materijalni resursi na srednjem i višem nivou javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora, putem Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjela za Zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta i javnozdravstvenih vlasti, koje bi kontinuirano bile koordinirane putem komunikacije kroz KIHR.

Menadžment novonastalih vanrednih situacija u polju javnog zdravstva, uključujući vanredne situacije na polju javnog zdravstva od međunarodne važnosti, koje je potvrdila SZO, zahtijeva donošenje političkih odluka, koje bi omogućile širu socijalnu mobilizaciju, uključujući i dodatne resurse iz različitih sektora. U tom slučaju, a u skladu sa postojećim zakonodavstvom, koordinacija i menadžment odgovora na vanrednu situaciju i operacije zbrinjavanja ugroženih osoba trebalo bi da se obezbjeđuju kroz mehanizam Koordinacionog tijela.

Javnozdravstveni odgovor je stoga horizontalno koordiniran, pri čemu MKZ, na preporuku KIHR i SZO, donosi odluke o javnozdravstvenim mjerama i obezbjeđuje dodatne potrebne resurse za ograničavanje i ublažavanje događaja u samoj zemlji.

Specifične uloge i odgovornosti za implementaciju IHR (2005) u BiH u periodu 2011 - 2013 / Plan aktivnosti za provođenje IHR u BiH


Aktivnost

Odgovorni akteri

Rok izvršenja

1. Unutar KIHR osigurati nesmetanu komunikaciju sa jasnim ulugama i odgovornostima svih članova KIHR.

1.1 Usvojiti protokol komunikacije članova KIHR (2005), koji će izraditi i predložiti KIHR.

KIHR uz saglasnost MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q2/Q3 2011

2. Osigurati potrebne preduvjete da se horizontalna komunikacija ključnih donosioca odluka (ministarstva zdravlja/zdravstva RS/FBiH, odjel za zdravstvo BD, VM BiH) provodi nesmetano.

2.1 Osigurati političku podršku za implementaciju Plana aktivnosti za IHR (2005) u BiH .

MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Kontinuirano

2.2 Ostvariti veze sa ostalim sektorima vlade/a s ciljem osiguranja zvaničnih puteva komunikacije za komunikaciju KIHR sa ostalim relevantnimn vlastima (npr. ministarstva sigurnosti, inspektorati, veterinarske službe...)

Članovi KIHR uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q2/Q3 2011

3. Osigurati odgovarajuće komunikacijske kanale i kontakte sa Koordinacionim tijelom BiH za zaštitu i spašavanje

3.1 Informirati Ministarstvo sigurnosti BiH, te ostale nadležne agencije o aktivnostima vezanim za IHR (2005)

KIHR uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q2/Q3 2011

3.2 Utvrditi načine komunikacije aktera koji provode IHR (2005) sa Koordinacionim tijelom za zaštitu i spašavanje BiH

KIHR, Ministarstvo sigurnosti BiH

Q2/Q3 2011

4. Osigurati preduvjete za nesmetanu vertikalnu komunikaciju između svih zdravstvenih institucija, odnosno institucija navedenih na slici 2., u skladu sa njihovim nadležnostima

4.1 Definirati uloge i odgovornosti u vezi sa prijavljivanjem / procjenjivanjem i menadžmentom vanrednih situacija

KIHR i IZJZ/ZJZ uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q3/Q4 2011

4.1 Izraditi prijedlog formalnih protokola komunikacije, koji će se odnositi na sve dimenzije komunikacije (interna, horizontalna, vertikalna), smjerove i učesnike u komunikaciji (SZO, vlade, ZZZZ/ZJZ i ostale ustanove i pojedinci koji obezbjeđuju informacije).

KIHR i IZJZ/ZJZ uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q4 2011/Q1 2012

5. Sagledati trenutne kapacitete u oblasti otkrivanja i prijavljivanja javnozdravstvenih prijetnji

5.1 Sagledati trenutne kapacitete u oblasti otkrivanja i prijavljivanja javnozdravstvenih prijetnji na primarnom i srednjem nivou javnozdravstvenog prijavljivanja i odgovora na pojavu zaraznih oboljenja

IZJZ/ZJZ uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD, KIHR

Q1/Q2 2012

5.2 Razmotriti mogućnost jačanja i usklađivanja postojećih sistema za nadzor nad zaraznim oboljenjima u BiH

IZJZ/ZJZ uz podršku MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD

Q2 2012

5.3 Izraditi plan pripravnosti za epidemije oboljenja koja su obavezna za prijavljivanje za IHR (2005), koji će uključivati i prijavljivanje, menadžment i laboratorijsko potvrđivanje.

IZJZ/ZJZ

Q3/Q4 2012

5.4 Definirati širinu i osigurati resurse i ekspertizu za implemenataciju hitnih/dodatnih kontrolnih mjera u slučaju pojave javnozdravstvenih prijetnji

IZJZ/ZJZ uz podršku MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD, (očekivana podrška SZO)

Q4 2012/Q1 2013

6. Pripremiti program podizanja svijesti o važnosti IHR (2005) za zdravstvene radnike u BiH, koji bi trebalo da uključi demonstracijske seminare i distribuciju IHR (2005) na lokalnim jezicima.

6.1 Razviti Program jačanja kapaciteta zdravstvenih radnika u BiH, u vezi sa implementacijom IHR (2005) u BiH

KIHR i IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q2 2012

6.2 Provesti edukaciju svih relevantnih faktora u skladu sa programa za izgradnju kapaciteta za za IHR (2005) za pružaoce javno zdravstvenih usluga

KIHR i IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q2/Q3/Q4 2012

6.3 Distribuirati tekst IHR (2005) i upoznati sve relevantne faktora u vezi provođenja IHR (2005)

KIHR i IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q3/Q4 2012

6.4 Dodatno ojačati javnozdravstvene vlasti (IZZZ/ZJZ) na srednjem nivou u BiH da izrade detaljne planove za izgradnju kapaciteta za implementaciju IHR (2005) i da pruže pomoć u mobiliziranju dodatne ekspertize, tamo gdje to bude potrebno

KIHR, IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q3/Q4 2011

6.5 Razviti Program jačanja kapaciteta zdravstveno sanitarnih inspekcija u BiH, u vezi sa implementacijom IHR (2005) u BiH

Inspektorati, IZJZ/ZJZ, KIHR

Q3/Q4 2012

6.6 Provesti edukaciju predstavnika zdravstveno sanitarnih inspekcija BiH u skladu sa programima za izgradnju kapaciteta za IHR (2005)

Inspektorati, IZJZ/ZJZ, KIHR

Q3/Q4 2012

7. Definirati procedure za verifikacije nalaza, uključujući korištenje laboratorijskih službi u zemlji i inozemstvu

7.1 Na preporuku KIHR, a nakon dostavljanja informacije od strane referentnih laboratorija u BiH, osigurati zvanični kontakt sa međunarodnim laboratorijima / kolaborativnim centrima u svrhu verifikacije nalaza

KIHR, IZJZ/ZJZ, uz podršku MCP BiH, MZSZ RS, MZ FBiH, OZ BD, (očekivana podrška SZO)

Q3/Q4 2011

8. Procijeniti postojeće resurse i kapacitete u BiH u ovim oblastima, te iste uključiti u sistem nadzora, komunikacije i odgovora u okviru IHR (2005), a sve u skladu sa nadležnostima institucija u BiH.

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

8.1 Sagledati kapacitete za menadžment TU u vezi sa javnozdravstvenim prijetnjama

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q1/Q2 2012

8.2 Izraditi programa za izgradnju kapaciteta za menadžment TU u vezi sa javnozdravstvenim prijetnjama

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q2/Q3 2012

8.3 Izraditi planove pripravnosti i odgovora TU, te komunikacije sa navedenim akterima

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ

Q3/Q4 2012

8.4 Provesti edukaciju svih relevantnih faktora u skladu sa programom za izgradnju kapaciteta za menadžmenta TU.

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ, (očekivana podrška SZO)

Q4 2012/Q1 2013

9. Osigurati laboratorijsku podršku i tehničko istraživanje slučajeva, te razvoj programa izgradnje kapaciteta kod događaja koji nisu uzrokovani zaraznim oboljenjima

9.1 Analizirati kapacitete kod događaja koji nisu uzrokovani zaraznim oboljenjima (npr. incidenti uzrokovani hemijskim agensima ili radijacijom), te integrirati njihove usluge u javnozdravstveni odgovor IHR (2005) u BiH

Nadležne agencije, KIHR, IZJZ/ZJZ uz podršku MCP BiH, MZSZ RS, FMZ, OZ BD, (očekivana podrška SZO)

Q1/Q2 2013

10. Pripremiti simulacionu vježbu javno zdravstvene prijetnje

10.1 Pripremiti i provesti simulacionu vježbu javno zdravstvene prijetnje

KIHR i IZJZ/ZJZ, te ostali agencije i akteri (u skladu sa dogovorenom vježbom), (očekivana podrška SZO)

Q3/Q4 2013

11. Menadžment novonastalih vanrednih situacija u polju javnog zdravstva, uključujući vanredne situacije na polju javnog zdravstva od međunarodne važnosti

11.1 Nadzirati implemetaciju Plana aktivnosti za IHR (2005) za BiH i donositi odluke o specifičnim aktivnostima, tamo gdje to bude potrebno.

KIHR uz podršku MKZ, MCP BiH, MZSZ RS, FMZ, OZ BD

Kontinuirano



Dodatak 1.


ANEKS 1A IHR (2005) - ZAHTJEVI U SMISLU OSNOVNIH KAPACITETA ZA NADZOR I REAKCIJU


1. Države-potpisnice će koristiti postojeće nacionalne strukture i resurse u cilju ispunjavanja zahtjeva za svojim osnovnim kapacitetima u skladu sa ovim propisima, uključujući i:

(a) aktivnosti na njihovom nadzoru, izvještavanju o njima, obavještavanju o njima, njihovoj verifikaciji, reakciji i saradnji u vezi njih; te

(b) svoje aktivnosti vezane za određene aerodrome, luke i kopnene prijelaze.

2. Svaka država-potpisnica će u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ovih Propisa za tu državu-potpisnicu, vršiti procjenu mogućnosti postojećih nacionalnih struktura i resursa u smislu ispunjavanja minimalnih zahtjeva opisanih u ovom Aneksu. Kao rezultat takve procjene, države-potpisnice će razvijati i provoditi akcione planove na obezbjeđenju prisutnosti i funkcionisanja tih osnovnih kapaciteta na cijeloj njihovoj teritoriji, prema odredbama paragrafa 1. člana 5. i paragrafa 1. člana 13.

3. Države-potpisnice i SZO će podržavati takve procese procjene, planiranja i provođenja u skladu sa ovim Aneksom.

4. Na nivou lokalne zajednice i/ili na nivou reakcije u primarnom javnom zdravstvu.

Kapaciteti:

(a) za otkrivanje događaja u kojima se radi o oboljenju ili smrtnom slučaju iznad gore očekivanih nivoa za određeno vrijeme i mjesto, u svim oblastima na teritoriji države-potpisnice, i

(b) za trenutno izvještavanje o raspoloživim osnovnim informacijama prema odgovarajućem niovu reakcije u zdravstvu. Na nivou zajednice, izvještavanje će biti prema zdravstvenim institucijama lokalne zajednice ili odgovarajućem zdravstvenom osoblju. Na nivou reakcije u primarnom javnom zdravstvu, izvještavanje će biti prema srednjem ili nacionalnom nivou reakcije, zavisno od organizacionih struktura. U svrhu ovog Aneksa, osnovne informacije uključuju sljedeće: kliničke opise, laboratorijske rezultate, izvore i vrstu rizika, broj ljudskih slučajeva i smrtnih slučajeva, uvjete koji utječu na širenje oboljenja i upotrijebljene zdravstvene mjere; te

(c) za trenutno provođenje preliminarnih mjera kontrole.

5. Na srednjem nivou reakcije u polju javnog zdravstva

Kapaciteti:

(a) za potvrđivanje statusa događanja o kojima je izviješteno i za provođenje dodatnih mjera kontrole; te

(b) za trenutnu procjenu događanja o kojima je obavješteno, i ako se utvrdi hitna potreba, za izvještavanje o svim osnovnim informacijama prema nacionalnom nivou. U svrhu ovog Aneksa, kriterijumi hitnih događanja su između ostalih ozbiljan utjecaj na javno zdravstvo i/ili neuobičajena ili neočekivana priroda sa velikim potencijalom širenja.

6. Na nacionalnom nivou

Procjena i obavještavanje. Kapaciteti:

(a) za procjenu svih izvještaja o hitnim događanjima u roku od 48 sati; te

(b) za trenutno obavještavanje SZO putem Nacionalne fokalne tačke za IHR kad procjena ukazuje da se o događaju može dostaviti obavještenje u skladu sa paragrafom 1. člana 6. i Aneksom 2, te za obavještavanje prema SZO prema zahtjevima u skladu sa članom 7. i paragrafom 2. člana 9.

Reakcija u polju javnog zdravstva. Kapaciteti:

(a) za brzo utvrđivanje kontrolnih mjera potrebnih za sprječavanje širenja na domaćem i međunarodnom nivou;

(b) za pružanje podrške putem specijaliziranog osoblja, laboratorijske analize primjeraka (na domaćem nivou ili putem centara za saradnju) i logističke pomoći (npr. oprema, materijali i transport);

(c) za pružanje terenske pomoći po potrebi, s ciljem nadopune u istragama na domaćem nivou;

(d) za pružanje direktne operativne veze sa višim zdravstvenim i drugim zvaničnicima u cilju brzog odobravanja i provođenja mjera suzbijanja i kontrole;

(e) za pružanje direktne veze sa drugim relevantnim vladinim ministarstvima;

(f) za pružanje, najefikasnijim raspoloživim sredstvima komunikacije, veza s bolnicama, klinikama, aerodromima, lukama, kopnenim prijelazima, laboratorijama i drugim ključnim operativnim zonama za distribuciju informacija i preporuka dobijenih od SZO u vezi događanja na teritoriji države-potpisnice i na teritorijama drugih država-potpisnica;

(g) za ustanovljavanje, vođenje i održavanje nacionalnog plana za reakciju na vanredne situacije u polju javnog zdravstva, uključujući stvaranje multidisciplinarnih/multisektoralnih timova za reakciju na događanja koja mogu predstavljati vanrednu situaciju u polju javnog zdravstva od međunarodne zabrinutosti; te

(h) za pružanje gore navedenog 24 sata dnevno.

ANEKS 1B. IHR (2005) - ZAHTJEVI U SMISLU OSNOVNIH KAPACITETA ZA ODREĐENE AERODROME, LUKE I KOPNENE PRIJELAZE


1. U svako vrijeme

Kapaciteti:

(a) za pružanje pristupa (i) odgovarajućim ljekarskim uslugama, uključujući dijagnostičke objekte locirane tako da omogućuju promptan pregled i njegu bolesnih putnika, te (ii) adekvatnom osoblju, opremi i prostorijama;

(b) za pružanje pristupa opremi i personalu za prijevoz bolesnih putnika u odgovarajući medicinski objekat;

(c) za obezbjeđivanje obučenog personala za pregled prijevoznih sredstava;

(d) za obezbjeđivanje bezbjedne sredine za putnike koji koriste objekte tačke ulaska, uključujući zalihe pitke vode, objekte za prehranu, ugostiteljske objekte za let, javna kupatila, odgovarajuće usluge odlaganja čvrstog i tečnog otpada, te druge zone potencijalnog rizika, provođenjem programa pregleda po potrebi; te

(e) za obezbjeđivanje koliko je praktično izvodivo programa i obučenog personala za kontrolu prenosnika i rezervoara na/u blizini tačaka ulaska.

2. Za reakciju na događaje koji bi mogli predstavljati vanrednu situaciju u polju javnog zdravstva od međunarodne zabrinutosti

Kapaciteti:

(a) za pružanje odgovarajuće reakcije na vanredne situacije u polju javnog zdravstva ustanovljavanjem i održavanjem plana za nepredviđene situacije u polju javnog zdravstva, uključujući imenovanje koordinatora i kontakt-tačaka za relevantne tačke ulaska agencije javnog zdravstva i druge agencije i službe;

(b) za obezbjeđivanje pregleda i njege za pogođene putnike ili životinje ustanovljavanjem aranžmana s lokalnim medicinskim i veterinarskim objektima za njihovu izolaciju, tretman i druge eventualno potrebne pomoćne službe;

(c) za obezbjeđivanje odgovarajućeg prostora, odvojenog od drugih putnika, za razgovor sa sumnjivim ili pogođenim osobama;

(d) za obezbjeđivanje pregleda i po potrebi karantina za sumnjive putnike, po mogućnosti u objektima udaljenim od tačke ulaska;

(e) za primjenu preporučenih mjera na dezinsekciji, deratizaciji, dezinfekciji, dekontaminaciji i ostalom tretmanu prtljaga, tereta, kontejnera, prijevoznih sredstava, roba i poštanskih paketa, uključujući po potrebi i lokacije posebno namijenjene i opremljene u tu svrhu;

(f) za primjenu ulaznih ili izlaznih kontrola nad putnicima u dolasku ili odlasku; te

(g) za pružanje pristupa posebno namijenjenoj opremi, te obučenom personalu uz odgovarajuću ličnu zaštitu, za prenos putnika koji mogu prenijeti infekciju ili kontaminaciju.

Dodatak 2. Izvještaj misije procjene


Izvještaj misije SZO


Omogućavanje implementacije Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) i procjena osnovnih kapaciteta za nadzor nad zaraznim oboljenjima i reagiranje na pojavu zaraznih oboljenja.


22 - 27. februar 2009. godina, Bosna i Hercegovina (BiH)


Daniel Reynders, Leen Meulenbergs


27. februar 2009.


1. Opseg i svrha


Opći cilj misije je bio omogućiti implementaciju IHR u BiH.

- pružanje informacija vlastima i stručnjacima na nacionalnom i lokalnom nivou po dolasku i prije odlaska;

- organiziranje jednodnevne intersektoralne radionice namijenjene podizanju svijesti o IHR za učesnike u ovom procesu, na nacionalnom nivou i sub-nacionalnim nivoima. Teme o kojima se razgovaralo uključuju:

- ulogu i odgovornosti država potpisnica i nacionalne fokalne tačke (engl. national focal point - NFP) za IHR prema postojećim propisima;

- struktura NFP za IHR i izrada intersektoralnih standardnih operativnih procedura;

- komunikacija i menadžment javnozdravstvenih događaja od potencijalno međunarodne važnosti i primjena Aneksa 2;

- osnovni kapaciteti za nadzor i reagiranje, u skladu sa Aneksom 1A, koji se fokusira na zarazna oboljenja;

- osnovni kapaciteti na definiranim tačkama ulaska, u skladu sa Aneksom 1B;

- izrada nacionalnog akcionog plana za IHR, sa naglaskom na ekonomično iskorištavanje postojećih resursa.

2. Dnevni red


Dnevni red misije, uključujući imena osoba prisutnih na sastancima, se nalazi u dodatku 1.

3. Najvažniji zaključci


Mogućnosti:

- svijest o postojanju vremenskog roka za planiranje implementacije IHR, što može dovesti do jačanja napora za provođenje procjene osnovnih kapaciteta;

- postojanje sredstava za nadzor zaraznih oboljenja;

- postojanje Ministarstva civilnih poslova BiH na državnom nivou.

Prijetnje:

- paradoks između nadzora zasnovanog na indikatorima i nadzora zasnovanog na događajima, uključujući događaje nepoznatog uzroka.

Prednosti:

- postojanje "Komisije za IHR";

- objavljivanje prijevoda IHR u nacionalnim službenim glasilima je u završnoj fazi;

- spremnost i postojanje svijesti stručnjaka za implementaciju IHR;

- mnogobrojne strukture i procedure u različitim oblastima postoje, ali postoji potreba da se izvrši njihova procjena, kako bi ih se uskladilo sa implementacijom IHR.

Nedostaci:

- ne postoje procesi (pravila i procedure) u vezi sa ulogom Komisije za IHR kao NFP;

- nerazjašnjena uloga Komisije za IHR u implementaciji IHR;

- opasnost od ograničenog političkog učešća prilikom implementacije IHR (Komisija za IHR je jedino odgovorno tijelo);

- nejasnoće u vezi sa procesom komunikacije između Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za zaštitu zdravlja Republike Srpske.

- nedostatak vještina za menadžment kriznih situacija;

- javno zdravstvo nije prioritizirano na političkom nivou.

4. Sadržaj


A. Komisija za IHR

Konferencija ministara za oblast zdravstva u BiH, uključujući sve ministre Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnog ministarstva zdravstva i šefa Odjela za zdravsto i ostale usluge Brčko Distrikta, je uspostavila "Komisiju za IHR", što zaista predstavlja jednu pozitivnu aktivnost. Sastav i zadaci Komisije za IHR su objavljeni u Službenom glasniku/Službenim novinama. Komisija za IHR se sastoji od jednog predstavnika Ministarstva civilnih poslova (državni nivo), jednog predstavnika Ministarstva zdravlja Republike Srpske, jednog predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva i jednog predstavnika Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta.

Zadatak Komisije za IHR je veoma široko definiran, tačnije, "ona ima za cilj implementaciju IHR i saradnju u ispunjavanju međunarodnih obaveza koje proističu iz Međunarodnih zdravstvenih propisa" i uključuje ulogu "nacionalne fokalne tačke". Više detalja se može pronaći u Aneksu 2.

Tokom razgovora sa članovima Komisije za IHR, postalo je jasno da su svi članovi veoma svjesni važnosti svoje funkcije u Komisiji. Međutim, postoje određeni značajni izazovi koji su identificirani tokom razgovora:

- Članovi Komisije imaju različite odgovornosti unutar svojih nivoa vlasti, što se može posmatrati kao pogodnost (kombinacija nadležnosti), ali one isto tako mogu predstavljati i problem.

- Funkcioniranje Komisije za IHR, u vezi sa njenom ulogom "nacionalne fokalne tačke" još uvijek nije razjašnjeno. Sva četiri člana se smatraju nacionalnim fokalnim tačkama, što znači da svi imaju mogućnost pristupa web stranici SZO za IHR. Međutim, u općem memorandumu o razumijevanju sa SZO, Ministarstvo civilnih poslova je organ vlasti koji je odgovoran za zvaničnu komunikaciju sa SZO, te bi u tom smislu predstavnik Ministarstva civilnih poslova u Komisiji za IHR bio odgovoran za zvanično prijavljivanje događaja prema SZO. Trenutno nije jasno (1) na koji način će oni dobivati informacije sa drugih nivoa, (2) na koji način će oni dobivati informacije iz drugih sektora, (3) na koji način i kada će oni međusobno komunicirati, (4) te na koji način i kada će obavještavati svoje ministre. Potrebno je razraditi protokol za saradnju/komunikaciju, koji treba da odobri Konferencija ministara za oblast zdravstva, kako bi se dobila puna politička podrška, kao i podrška svih sektora.

- Postoje određene nedoumice u vezi sa razlikom između "analize i procjene" i "menadžmenta", kada se govori o funkcioniranju i radu Komisije za IHR. U zvaničnoj objavi uspostavljanja Komisije za IHR, ovaj dio je ostao veoma nejasan. Smatra se da je uloga Komisije za IHR da vrši i procjenu i menadžment izvanrednih situacija u oblasti javnog zdravlja od međunarodne važnosti. To je, naravno, nemoguće, s obzirom na to da je neophodna puna saradnja javnozdravstvenih institucija, različitih ministara zdravlja/zdravstva i svih ostalih sektora. Predloženo je da se, unutar funkcije Komisije za IHR, uspostave dvije različite pod-grupe: jedna koja će se fokusirati na procjenu i analizu događaja i jedna koja će se fokusirati na menadžment eventualnog događaja (uključujući i planiranje u slučaju razvoja događaja).

- Uloga Komisije za IHR u implementaciji IHR, posebno u vezi sa osnovnim kapacitetima (analiza Aneksa 1) i obukom za primjenu Aneksa 2 nije jasna. Članovi Komisije za IHR imaju različita mišljenja o načinu na koji to treba da se uradi (fokusiranje na procjenu postojećeg zakonodavstva na različitim nivoima, identificiranje i prioritetno kontaktiranje drugih sektora, organiziranje obuke za primjenu Aneksa 2, itd.). Očigledno je da nije moguće obaviti ovaj zadatak bez potpune političke podrške i političkog obavezivanja.

Svaki od partnera treba da izvrši procjenu osnovnih kapaciteta u okviru svojih nadležnosti i da identificira prioritete za izgradnju ili jačanje kapaciteta. To ne mogu uraditi članovi Komisije za IHR sami. Neophodno je snažno političko učešće, posebno u vezi sa određivanjem prioriteta i utvrđivanjem budžeta, ali i kako bi se osigurala puna saradnja svih relevantnih institucija i razjasnila pitanja komunikacije između različitih nivoa i unutar odgovarajućih organa vlasti.

B. Nadzor nad događajima nepoznatog porijekla

S obzirom na to da je vrijeme za detaljan razgovor o nadzoru nad zaraznim oboljenjima bilo ograničeno, misija se posebno fokusirala na otkrivanje događaja nepoznatog porijekla.

Nije nam u potpunosti jasno da li se u cijeloj zemlji primjenjuju identične definicije slučaja kod prijavljivanja zaraznih oboljenja. Postoji preporuka SZO u tu svrhu, data tokom prethodnih misija procjene, ali postoje određene nedoumice na nivou implementacije. To treba da se razjasni što je prije moguće, te potom treba da uslijedi implementacija (uključujući i, eventualno, obuku).

Kapaciteti za nadzor se značajno razlikuju u različitim dijelovima zemlje. Nismo bili u mogućnosti da to i potvrdimo, ali su naši partneri na sastancima bili jednoglasni s tim u vezi.

U vezi sa laboratorijskim kapacitetima, mišljenja su različita. Iako su kapaciteti u zemlji ograničeni, određeni partneri su smatrali da to nije glavni prioritet i da je potrebno potpisati memorandum o razumijevanju sa drugim vanjskim laboratorijima, dok su drugi partneri smatrali da je to veoma potrebno. Predloženo je da bi, u svjetlu količine posla koji će biti potrebno uraditi kako bi se implementirali IHR, možda bilo poželjno prvo razmotriti mogućnost potpisivanja memoranduma o razumijevanju sa vanjskim laboratorijima, te u kasnijoj fazi, u skladu sa dostupnim budžetom, povećati interne kapacitete.

Nadzor i izvještavanje o događajima nepoznatog porijekla su veoma neadekvatni. Posebno je nejasno i najčešće veoma dugo vrijeme potrebno da se takav događaj prijavi do nivoa odgovarajućeg organa vlasti (minimalno nedjelju dana). Ne postoje jasne instrukcije o načinu na koji to treba da se radi, te je trenutno taj sistem ovisan o ličnim vezama osobe koja informaciju dostavlja ("znam broj telefona nekoga u IZJZ/ZJZ ili MZ i nazvaću tu osobu"). Potrebno je izraditi jasan protokol i način komunikacije.

Predloženo je da se razmisli o mogućnosti uspostavljanja kontakt-tačke dostupne 24 sata dnevno, svakog dana u nedjelji, na svim odgovarajućim nivoima i da se izrade jasne standardne operativne procedure kako bi se prevazišao ovaj problem. Očito, i Komisija za IHR treba da bude uključena u taj proces (ili da bude vodeća instanca u ovom procesu).

C. Kapacitet za menadžment kriznih situacija

Iako se ova misija nije specifično fokusirala na procjenu kapaciteta za menadžment kriznih situacija, tokom sastanaka, članovi misije su imali priliku da razgovaraju i o tome.

Postalo je jasno da ne postoji stvarna struktura za menadžment kriznih situacija (posebno zdravstvenih kriza) u zemlji. Iako su svi akteri svjesni važnosti planiranja, nisu zaista svjesni i neophodnosti planiranja za slučaj takve krize. "Rješavat ćemo taj problem kada se on pojavi" je bila najčešće upotrebljavana rečenica u takvim razgovorima.

U vezi pripravnosti za pandemijsku influencu, a u okviru projekta koji financira Svjetska banka, na najvišem nivou je uspostavljen "krizni odbor", koji uključuje sve vlade, a koji bi reagirao u slučaju krize izazvane pandemijskom influencom. Nismo imali vremena da ovo detaljno proučimo, ali čini se da bi bilo od koristi raditi na ovoj inicijalnoj ideji, kako bi se ona razradila tako da omogući menadžment drugih kriznih situacija.

Tokom seminara namijenjenog podizanju svijesti, prikazane su dvije studije slučaja, koje su uključile i kratku diskusiju o menadžmentu kriznih situacija. Ove veoma ograničene vježbe su već tada uvjerile veliki broj učesnika da postoji potreba da se dodatno radi na pitanjima menadžmenta kriznih situacija.

Stoga je sugerirano da bi pojedine vježbe, prevashodno unutar oblasti zdravstva, kojima bi se testirala komunikacija između različitih aktera u zdravstvenom sektoru u zemlji, te kasnije i aktera u drugim relevantnim sektorima, mogle biti veoma korisne za razradu planiranja i podizanja svijesti u slučaju velike krize.

D. Seminar namijenjen podizanju svijesti

Tokom posljednjeg dana seminara, organiziran je seminar namijenjen podizanju svijesti koji je uključio uglavnom ostale sektore. Program i lista učesnika su dati u dodatku 3.

Seminar je uključivao opće prezentacije u vezi sa Komisijom za IHR, sa ulogom nacionalne fokalne tačke i sa Aneksima 1 i 2. Tokom popodneva, organizirana je diskusija u vezi sa dvije studije slučaja, kako bi se dokazala potreba za saradnjom sa različitim sektorima i prikazali izazovi koje takva saradnja uključuje.

Seminar se zaista može smatrati uspješnim: pokazano je mnogo interesovanja, razvile su se dobre diskusije i pokazana je spremnost na bližu saradnju.

Međutim, na sastanku koji je uslijedio nakon seminara, predloženo je da se prevashodno fokusiramo na odgovornost zdravstvenog sektora, te da se razjasni funkcioniranje unutar zdravstvenog sektora u procesu implementacije IHR, što je prije moguće. Nakon toga je potreban dalji rad sa drugim sektorima, kako bi ih se uključilo u podjelu odgovornosti sa zdravstvenim sektorom, a u pravcu implementacije IHR.

5. Preporuke


1. Komisija za IHR


Izraditi jasan protokol komunikacije i odgovornosti Komisije za IHR, uključujući funkciju nacionalnih fokalnih tački (engl. national focal points - NFP). To uključuje (1) definiranje odgovarajućih uloga i odgovornosti svake NFP (na entitetskom i državnom nivou), (2) definiranje pravila i sredstava komunikacije sa COM IHR i sa SZO, (3) uspostavljanje procedura komunikacije različitih NFP unutar za njih odgovarajućeg nivoa u vladi.

Aktivno učešće donositelja političkih odluka u izradi protokola i rad COM IHR su od krucijalne važnosti.

Implementacija IHR, uključujući izradu akcionog plana za IHR ne može biti zadatak samo COM IHR. Moraju se organizirati diskusije o prioritetima za implementaciju i resursima u skladu sa nadležnostima i odgovornostima različitih nivoa vlasti uključenih u ovaj proces. Potrebno je aktivno učešće svih ministara zdravlja/zdravstva, te šire učešće odgovarajućih vlada.

Preporučuje se uspostavljanje ad hoc privremene radne grupe, u skladu sa odgovornostima svih uključenih nivoa vlasti, od strane Konferencije ministara za oblast zdravstva, uključujući najmanje jednu visokopozicioniranu odgovornu osobu iz svakog ministarstva zdravlja/zdravstva i iz svakog zavoda za zaštitu zdravlja/zavoda za javno zdravstvo i COM IHR. Ova ad hoc privremena radna grupa će izraditi akcioni plan za implementaciju IHR i razmotriti različite protokole komunikacije potrebne za implementaciju. Ona će svakog mjeseca Konferenciji ministara za oblast zdravstva dostavljati izvještaj o učinjenom napretku

2. Izgradnja osnovnih kapaciteta


Glavna odgovornost za izgradnju kapaciteta, onako kako su isti opisani u aneksima IHR, pripada entitetima, odnosno taj proces je u njihovoj nadležnosti.

Općenito, svaki entitet stoga treba da, u skladu sa dostupnim strukturama:

(1) izgradi kapacitete za brzo otkrivanje, procjenjivanje - na lokalnom nivou i prijavljivanje neočekivanih i neuobičajenih događaja u vezi sa javnim zdravljem ministarstvu zdravlja/zdravstva na entitetskom nivou;

(2) razjasni odgovornosti ministarstva zdravlja/zdravstva i zavoda za zaštitu zdravlja/zavoda za javno zdravstvo u izgradnji ovih kapaciteta;

(3) raspodijeli potrebne resurse za javno zdravstvo i implementaciju (ljudski resursi, financijski resursi, �);

(4) obuči ljude na lokalnom, regionalnom i entitetskom nivou da primjenjuju Aneks 2.

Federacija BiH:

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol između kantonalnih ministarstava i Federalnog ministarstva zdravstva za komunikaciju, u skladu sa IHR, posebno za nepoznate događaje;

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol o saradnji sa ZJZ i Federalnog ministarstva zdravstva o implementaciji IHR, čime se razjašnjavaju uloga i odgovornosti ZJZ za implementaciju nadzora zasnovanog na indikatorima, procjenu (uključujući događaje nepoznatog porijekla) i predlaganje mjera ministarstvu zdravstva;

- organizirati redovnu obuku u saradnji sa ZJZ i kantonalnim ministarstvima, u oblasti nadzora, kanala komunikacije, brzog izvještavanja o događajima nepoznatog porijekla, �.

- razmisliti o mogućnosti uspostavljanja "jednog" kontakt-telefona putem kojeg će lokalni i kantonalni nivo ostvarivati kontakt u slučaju događaja od javnozdravstvenog značaja;

- izraditi strategiju komunikacije, kojom se razjašnjava uloga glasnogovornika koji će komunicirati sa medijima.

Republika Srpska:

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol o saradnji sa IZJZ i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske o implementaciji IHR, čime se razjašnjavaju uloga i odgovornosti IZJZ za implementaciju nadzora zasnovanog na indikatorima, procjenu (uključujući događaje nepoznatog porijekla) i predlaganje mjera ministarstvu zdravlja;

- organizirati redovnu obuku u saradnji sa IZJZ za sve zdravstvene radnike u oblasti nadzora, kanala komunikacije, brzog izvještavanja o događajima nepoznatog porijekla �;

- razmisliti o mogućnosti uspostavljanja "jednog" kontakt-telefona putem kojeg će lokalni nivo ostvarivati kontakt u slučaju događaja od javnozdravstvenog značaja;

- izraditi strategiju komunikacije, kojom se razjašnjava uloga glasnogovornika koji će komunicirati sa medijima.

3. Izrada kapaciteta za reagiranje u slučaju vanredne situacije u oblasti javnog zdravstva od međunarodne važnosti (engl. public health emergency of international concern - PHEIC)


Kapacitete za reagiranje treba procijeniti i izgraditi, planiranje je od esencijalne važnosti.

Kako bi se bolje uvidjele i razumjele potrebe i procijenili kapaciteti za reagiranje, preporučuje se organiziranje "vježbi simulacije" kako bi se odgovorilo na kriznu situaciju.

Njih treba organizirati na različitim nivoima:

- nivo entiteta: izraditi vježbu za "kriznu javnozdravstvenu situaciju na lokalnom nivou", uključiti sve partnere (nivo politike, ministarstvo zdravlja/zdravstva, IZJZ/ZJZ, kantoni, ostala relevantna tijela vlade), kako bi se procijenili i poboljšali kanali komunikacije

- na državnom nivou: izraditi vježbu za "vanredne situacije u oblasti javnog zdravlja od međunarodne važnosti", uključujući COM IHR, nivo politike, sva ostala relevantna tijela vlade, kako bi se procijenili i poboljšali kanali komunikacije

Aneks 4 daje prijedlog pitanja na koja je potrebno odgovoriti u daljoj pripremi implemenatcije IHR.

Dodaci:


1. Raspored posjeta misije

2. Komisija za implementaciju IHR

3. Dnevni red seminara, uključujući prezentacije

4. Dokument sa napomenama za protokol COM IHR

Glavne preporuke za omogućavanje implementacije IHR


Misija SZO, 22 - 27. februar 2009. godine, Bosna i Hercegovina


Daniel Reynders, Leen Meulenbergs


27. februar 2009.


2. Komisija za IHR


Izraditi jasan protokol komunikacije i odgovornosti Komisije za IHR, uključujući funkciju nacionalnih fokalnih tački (engl. national focal points - NFP). To uključuje (1) definiranje odgovarajućih uloga i odgovornosti svake NFP (na entitetskom i državnom nivou), (2) definiranje pravila i sredstava komunikacije sa COM IHR i sa SZO, (3) uspostavljanje procedura komunikacije različitih NFP unutar za njih odgovarajućeg nivoa u vladi.

Aktivno učešće donositelja političkih odluka u izradi protokola i rad COM IHR su od krucijalne važnosti.

Implementacija IHR, uključujući izradu akcionog plana za IHR ne može biti zadatak samo COM IHR. Moraju se organizirati diskusije o prioritetima za implementaciju i resursima u skladu sa nadležnostima i odgovornostima različitih nivoa vlasti uključenih u ovaj proces. Potrebno je aktivno učešće svih ministara zdravlja/zdravstva, te šire učešće odgovarajućih vlada.

Preporučuje se uspostavljanje ad hoc privremene radne grupe, u skladu sa odgovornostima svih uključenih nivoa vlasti, od strane Konferencije ministara za oblast zdravstva, uključujući namanje jednu visokopozicioniranu odgovornu osobu iz svakog ministarstva zdravlja/zdravstva i iz svakog zavoda za zaštitu zdravlja/zavoda za javno zdravstvo i COM IHR. Ova ad hoc privremena radna grupa će izraditi akcioni plan za implementaciju IHR i razmotriti različite protokole komunikacije potrebne za implementaciju. Ona će svakog mjeseca Konferenciji ministara za oblast zdravstva dostavljati izvještaj o učinjenom napretku.

2. Izgradnja osnovnih kapaciteta


Glavna odgovornost za izgradnju kapaciteta, onako kako su isti opisani u aneksima IHR, pripada entitetima, odnosno taj proces je u njihovoj nadležnosti.

Općenito, svaki entitet stoga treba da, u skladu sa dostupnim strukturama:

(1) izgradi kapacitete za brzo otkrivanje, procjenjivanje - na lokalnom nivou i prijavljivanje neočekivanih i neuobičajenih događaja u vezi sa javnim zdravljem ministarstvu zdravlja/zdravstva na entitetskom nivou;

(2) razjasni odgovornosti ministarstva zdravlja/zdravstva i zavoda za zaštitu zdravlja/zavoda za javno zdravstvo u izgradnji ovih kapaciteta;

(3) raspodijeli potrebne resurse za javno zdravstvo i implementaciju (ljudski resursi, financijski resursi, �);

(4) obuči ljude na lokalnom, regionalnom i entitetskom nivou da primjenjuju Aneks 2.

Federacija BiH:

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol između kantonalnih ministarstava i Federalnog ministarstva zdravstva za komunikaciju, u skladu sa IHR, posebno za nepoznate događaje;

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol o saradnji sa ZJZ i Federalnog ministarstva zdravstva o implementaciji IHR, čime se razjašnjavaju uloga i odgovornosti ZJZ za implementaciju nadzora zasnovanog na indikatorima, procjenu (uključujući događaje nepoznatog porijekla) i predlaganje mjera ministarstvu zdravstva;

- organizirati redovnu obuku u saradnji sa ZJZ i kantonalnim ministarstvima, u oblasti nadzora, kanala komunikacije, brzog izvještavanja o događajima nepoznatog porijekla, �.

- razmisliti o mogućnosti uspostavljanja "jednog" kontakt-telefona putem kojeg će lokalni i kantonalni nivo ostvarivati kontakt u slučaju događaja od javnozdravstvenog značaja;

- izraditi strategiju komunikacije, kojom se razjašnjava uloga glasnogovornika koji će komunicirati sa medijima.

Republika Srpska:

- izraditi memorandum o razumijevanju/protokol o saradnji sa IZJZ i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske o implementaciji IHR, čime se razjašnjavaju uloga i odgovornosti IZZZ za implementaciju nadzora zasnovanog na indikatorima, procjenu (uključujući događaje nepoznatog porijekla) i predlaganje mjera ministarstvu zdravlja;

- organizirati redovnu obuku u saradnji sa IZJZ za sve zdravstvene radnike u oblasti nadzora, kanala komunikacije, brzog izvještavanja o događajima nepoznatog porijekla �;

- razmisliti o mogućnosti uspostavljanja "jednog" kontakt-telefona putem kojeg će lokalni nivo ostvarivati kontakt u slučaju događaja od javnozdravstvenog značaja;

- izraditi strategiju komunikacije, kojom se razjašnjava uloga glasnogovornika koji će komunicirati sa medijima.

3. Izrada kapaciteta za reagiranje u slučaju vanredne situacije u oblasti javnog zdravstva od međunarodne važnosti (engl. public health emergency of international concern - PHEIC)


Kapacitete za reagiranje treba procijeniti i izgraditi, planiranje je od esencijalne važnosti.

Kako bi se bolje uvidjele i razumjele potrebe i procijenili kapaciteti za reagiranje, preporučuje se organiziranje "vježbi simulacije" kako bi se odgovorilo na kriznu situaciju.

Njih treba organizirati na različitim nivoima:

- nivo entiteta:

- izraditi vježbu za "kriznu javnozdravstvenu situaciju na lokalnom nivou", uključiti sve partnere (nivo politike, ministarstvo zdravlja/zdravstva, IZJZ/ZJZ, kantoni, ostala relevantna tijela vlade), kako bi se procijenili i poboljšali kanali komunikacije

- na državnom nivou:

- izraditi vježbu za "izvanredne situacije u oblasti javnog zdravstva od međunarodne važnosti", uključujući COM IHR, nivo politike, sva ostala relevantna tijela vlade, kako bi se procijenili i poboljšali kanali komunikacije

Aneks:

1. nacrt relevantnih pitanja za COM IHR

2. nacrt za izradu akcionog plana za implementaciju IHR

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!