Službeni glasnik BiH, broj 4/10

Na osnovu člana 56. stav (4) i člana 120. stav 6. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08), na prijedlog Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine donosi


PRAVILNIK


O KLINIČKOM ISPITIVANJU LIJEKA I MEDICINSKOG SREDSTVA


DIO PRVI - UVODNI DIO


Član 1.
(Predmet Pravilnika)

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se područje kliničkog ispitivanja lijeka i medicinskog sredstva u Bosni i Hercegovini: postupak za kliničko ispitivanje lijeka i medicinskog sredstva, obveze sudionika u postupku kliničkog ispitivanja lijeka i vođenje dokumentacije u postupku kliničkog ispitivanja. U pripremi kliničkog ispitivanja moraju se utvrditi ciljevi, problemi kao odnos rizika i koristi, te da li su odabrana rješenja znanstveno i etički opravdana.

Prema odredbama Helsinške deklaracije sadržane u Aneksu broj (VI) ovog Pravilnika i Međunarodnih etičkih smjernica biomedicinskih ispitivanja na ljudima izdatim od Vijeća za međunarodne organizacije medicinskih znanosti (Council for International Organisations of Medical Sciences-CIOMS), klinička ispitivanja moraju biti provedena sukladno osnovnim etičkim principima i to: dobrovoljnost; poštivanje prava; poštivanje osobe; dobronamjernost i neškodljivost.

(2) Preduvjet za kliničko ispitivanje su pretklinička ispitivanja koja daju dovoljno dokaza o prihvatljivoj potencijalnoj štetnosti i mogućoj kliničkoj primjeni lijeka.

(3) Prije ispitivanja potrebno je utvrditi načine praćenja i nadzora, te standardne operativne postupke.

Član 2.
(Definicije)

Pojmovi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

a) Dobra klinička praksa je skup međunarodno priznatih etičkih i stručnih standarda koji se odnose na kvalitetu planiranja, izvođenja, dokumentiranja i izvještavanja o kliničkim ispitivanjima koja se izvode na ljudima, što osigurava zaštitu prava, sigurnosti i dobrobiti ispitanika, kao i vjerodostojnost rezultata kliničkih ispitivanja;

b) Dokumentacija ispitanika je dokumentacija sačinjena sukladno planu kliničkog ispitivanja i sadrži podatke o jednom ispitaniku sakupljen tijekom kliničkog ispitivanja;

c) Farmakogenomika je studija varijacija karakteristika DNA i RNA vezanih za odgovor na dati lijek;

d) Farmakogenetika je grana farmakogenomike i definirana je kao studija varijacija u sekvencama lanca DNA vezanim za odgovor na lijek;

e) Farmakodinamika je studija interakcije između lijeka i njegovih molekularnih ciljeva;

f) Geni su funkcionalni segmenti genetskog materijala koji služe kao shematski plan za sintezu proteina;

g) Genom je ukupni genetski materijal jednog organizma;

h) Institucionalni etički komitet je neovisno, savjetodavno tijelo, čija je dužnost da ocjenu o opravdanosti kliničkog ispitivanja, kao i mogućnosti provođenja kliničkog ispitivanja prema principima Dobre kliničke prakse, a sve to radi osiguranja i zaštite prava, sigurnosti i dobrobiti ispitanika uključenih u kliničko ispitivanje;

i) Ispitivač je osoba odgovorna za izvođenje kliničkog ispitivanja u instituciji u kojoj se ono provodi;

j) Glavni ispitivač je ispitivač koji je odgovoran za provođenje kliničkog ispitivanja lijeka ukoliko kliničko ispitivanje lijeka provodi istraživački tim;

k) Pristupnik je lice koje u kliničkom ispitivanju sudjeluje kao korisnik lijeka koji se ispituje, lijeka s kojim se lijek u ispitivanju uspoređuje ili placeba;

l) Izvješće o kliničkom ispitivanju je pisani izvještaj o toku kliničkog ispitivanja bilo kojeg terapijskog, profilaktičkog ili dijagnostičkog proizvoda, a koji obuhvaća kliničku i statističku obradu podataka, prikaze, analize i zaključke;

m) Jednostruko ili dvostruko slijepo ispitivanje podrazumijeva da kandidat ne zna što prima, odnosno, da ni ispitanik ni ispitivač, ni nadležni promatrač ne znaju što je tko primio.

n) Kategorije kodiranja podataka

Jednostruko kodirani podaci i uzorci su obilježeni jednim specifičnim kodom i ne podrazumijevaju nikakve osobne identifikatore. U slučaju jednostrukog kodiranja podatke ili uzorke moguće je povezati s određenom osobom upotrebljavajući ključ za kodiranje. Klinički istraživač je odgovoran za čuvanje ključa za kodiranje. Pošto se uzorci i popratni podaci mogu neizravno povezati sa subjektom istraživanja, pomoću ključa za kodiranje, moguće je poduzeti postupke kao što su izvlačenje uzorka ili povrat individualnih rezultata na zahtjev subjekta. Uporaba jednostruko kodiranih podataka i uzoraka omogućuje klinički monitoring, praćenje subjekta ili dopunjavanje podataka o subjektu. Jednostruko kodiranje je trenutno standard koji se koristi u kliničkim istraživanjima i nudi dodatno jamstvo za identifikatore subjekta, u odnosu na opće principe o povjerenju u sustavu zdravstvene zaštite i zaštiti privatnosti u svakodnevnoj medicinskoj praksi;

Dvostruko kodirani podaci i uzorci su prvobitno obilježeni jednim specifičnim kodom i ne nose nikakve osobne informacije. Podaci i uzorci se potom obilježe drugim kodom koji je s prvim vezan preko drugog ključa za kodiranje. Podatke ili uzorke je moguće povezati s licem upotrebom oba ključa za kodiranje. Klinički istraživač je odgovoran za čuvanje prvog ključa za kodiranje i nema pristup drugom ključu. Pošto se uzorci i odgovarajući podaci mogu vrlo neizravno povezati sa subjektom upotrebom oba ključa za kodiranje, mogu se poduzeti postupci poput povlačenja uzorka ili povrata individualnih rezultata na zahtjev subjekta. Međutim, dodatnim elektronskim ili tehničkim procesima mogu se ograničiti mogućnosti povezati genotipski rezultat s licem. Npr. određenim kompjutorskim postupkom mogu se dodati novi podaci o subjektu ali se sprječava povezivanje podataka o genotipu s osobnim podacima subjekta. Uporabom duplo kodiranih podataka i uzoraka omogućuje se klinički monitoring, praćenje subjekta ili dopunjavanje podataka.

Uporabom drugog koda osigurava se dodatno povjerenje i zaštita privatnosti subjekata, veće nego kod jednostrukog kodiranja. Potreban je pristup ka oba ključa da bi spajanje bilo kakvi podaci ili uzorci s osobnim podacima o subjektu. Anonimizirani podaci i uzorci su prvobitno jednostruko ili dvostruko kodirani, ali je veza između osobnih podataka subjekata i jedinstvenih koda potom izbrisana. Kad je veza izbrisano više nije moguće povezati podatke i uzorke s osobama preko ključeva za kodiranje. "Anonimizacija" sprječava reidentifikaciju subjekta. Pošto se "anonimizirani" uzorci i odgovarajući podaci ne mogu povezati sa subjektom nije moguće poduzeti postupke kao što je povlačenje uzoraka ili povrat individualnih rezultata čak i na zahtjev subjekta. Uporaba anonimiziranih podataka i uzoraka ne omogućava klinički monitoring, praćenje subjekta ili dodavanje novih podataka. Brisanjem ključeva za kodiranje koji vežu podatke i uzorke s osobnim podacima o subjektu osigurava se dodatno povjerenje i zaštita privatnosti jer se time sprječava reidentifikacija subjekta pomoću ključeva. Anonimni podaci i uzorci nikad nisu obilježeni osobnim podacima kada se skupljaju, niti se stvara ključ za kodiranje.

Stoga ne postoji mogućnost povezivanja genomskih podataka i uzoraka s pojedinačnim subjektima. U nekim slučajevima samo se ograničeni klinički podaci mogu povezati s anonimnim uzorcima (npr. uzorci od subjekata s dijabetesom, muškarci, starosti 50-55 g., kolesterol > mg/dl). Pošto se anonimni uzorci i odgovarajući podaci ne mogu povezati sa subjektima, nije moguće poduzeti postupke kao što su povlačenje uzorka, povrat individualnih rezultata, čak ni na zahtjev subjekta. Upotreba anonimnih podataka i uzoraka ne omogućuje klinički monitoring, praćenje subjekta ili dopunjavanje podataka;

o) Kliničko ispitivanje lijeka je svako sustavno ispitivanje lijeka s ciljem pronalaženja ili potvrde njegovog djelovanja, kao i identifikacije bilo kojeg neželjenog dejstva did lijeka. Kliničko ispitivanje lijeka obuhvaća i klinički dio istraživanja bioraspoloživosti i bioekvivalencije lijeka s ciljem utvrđivanja njegove djelotvornosti i neškodljivosti

p) Konačano izvješće, izvješće o završenom kliničkom ispitivanju, sadržan u Aneksu broj (IV) ovoga Pravilnika predstavlja detaljan opis ispitivanja nakon njegovog završetka i obuhvaća opis metodologije ispitivanja, način statističke obrade podataka, opis ispitanika, prikaz i evaluaciju rezultata statističke analize, te kritičku, etičku, statističku i kliničku ocjenu čitavog ispitivanja;

q) Kontrola kvalitete podrazumijeva operativne tehnike i aktivnosti koje se poduzimaju unutar sustava osiguranja kvalitete, s ciljem potvrđivanja ispunjenosti svih zahtjeva kvalitete;

r) Dobra proizvođačka praksa je dio sustava osiguranja kvalitete kojim se postiže da se lijekovi dosljedno i kontinuirano proizvode i kontroliraju prema odgovarajućim standardima kvalitete u skladu s njihovom namjenom;

s) Multicentrično kliničko ispitivanje je kliničko ispitivanje koje se provodi prema jedinstvenom protokolu kliničkog ispitivanja u više centara, vođeno od strane više ispitivača, pri čemu centri gdje se ispitivanja provode mogu biti locirani u jednoj ili više država;

t) Nadzor je sustavno ispitivanje koje provodi (u pravilu na slučajno odabranom uzorku podataka) osposobljena osoba koje izravno ne sudjeluje u ispitivanju, s ciljem utvrđivanja da li se predmetno kliničko ispitivanje provodi prema odobrenom planu ispitivanja, sukladno standardnim operativnim postupcima i Dobroj kliničkoj praksi. Nadzor vrši monitor koji ima odgovarajuće kvalifikacije za obavljanje poslova monitora kliničkih ispitivanja i ima edukaciju o dobroj kliničkoj praksi;

u) Nadležni promatrač je osposobljena osoba koja u ime naručitelja ispitivanja neovisno ocjenjuje usklađenost svih aktivnosti koje su povezane s kliničkim ispitivanjem, s protokolom, standardnim operativnim postupcima, Dobrom kliničkom praksom i sa važećim propisima;

v) Naručilac ispitivanja je pravna osoba na čiji se zahtjev provodi kliničko ispitivanje;

w) Neželjeno djelovanje lijeka je svaka štetna i nenamjerno izazvana reakcija koja se može pojaviti pri terapijskoj dozi lijeka. Neželjeno djelovanje lijeka može se definirati i kao svaka neželjena reakcija na lijek koji je primjenjen u uobičajenoj dozi u profilaktičke, dijagnostičke ili terapijske svrhe, ili za modifikaciju fizioloških funkcija, uz uvjet da postoji uzročno-posljedična veza, ili ta veza ne može biti isključena;

x) Neželjena reakcija na lijek u kliničkom ispitivanju je nepoželjno i nenamjerno izazvana reakcija u ispitanika, koja se može pojaviti pri kliničkom ispitivanju lijeka u vezi s bilo kojom dozom lijeka;

y) Neočekivano neželjeno djelovanje lijeka je ono djelovanje lijeka čija priroda, težina ili ishod nisu poznati, odnosno nisu opisani u sažetku glavnih karakteristika lijeka i u uputstvu za upotrebu lijeka, ili to dejstvo nije dio dosadašnjih saznanja o lijeku;

z) Neželjeni događaj u kliničkom ispitivanju je neželjeno iskustvo (bilo koji nepovoljni i neželjeni znak poput abnormalnog laboratorijskog rezultata, simptoma, ili bolesti u ispitivanju) koje se dogodilo za vrijeme kliničkog ispitivanja lijeka bez obzira da li ima uzročnu vezu sa uporabom lijeka;

aa) Ostala dokumentacija o ispitaniku obuhvaća bolničku dokumentaciju, nalaze specijalističkih pregleda i/ili posebne podatke o ispitaniku koji omogućavaju utvrđivanje vjerodostojnosti informacija u test-listama ispitanika i ukoliko je to potrebno, dopuštaju dopunu i ispravku istih;

bb) Osiguranje kvalitete kliničkog ispitivanja obuhvaća sustave i postupke kontrole kvalitete kojima se osigurava provođenje ispitivanja i dobivanje podataka suglasno Dobroj kliničkoj praksi, uključujući pravila glede etičkog i stručnog provođenja standardnih operativnih postupaka, izvješćivanja i kvalifikaciju stručnog kadra;

cc) Ozbiljno neželjeno djelovanje lijeka u kliničkom ispitivanju je nepoželjno i nenamjerno izazvana reakcija na lijek pri kliničkom ispitivanju lijeka, koja ima za posljedicu smrt, neposrednu životnu ugroženost, invalidnost, bolničko liječenje (koje prije toga nije bilo potrebno), produžetak bolničkog liječenja ili kongenitalne anomalije, odnosno defekte pri rođenju i nakon rođenja;

dd) Ozbiljan neželjeni događaj u kliničkom ispitivanju je neželjeno iskustvo koje se dogodilo za vrijeme kliničkog ispitivanja lijeka bez obzira da li ima uzročno vezu s upotrebom lijeka, a koje ima za posljedicu smrt, neposrednu životnu ugroženost, invalidnost, bolničko liječenje (ako prije toga nije bilo potrebno), produžetak bolničkog liječenja, kongenitalne anomalije, odnosno defekt pri i nakon rođenja ili nastanak maligniteta tijekom ispitivanja;

ee) Postmarketinško intervencijski kliničko ispitivanje lijeka jest prospektivno ispitivanje u kojem se lijek primjenjuje u skladu s uvjetima navedenim u dozvoli za stavljanje lijeka u promet, a koje zahtijeva dodatne dijagnostičke procedure, kao i procedure praćenja koje su definirane protokolom o kliničkom ispitivanju lijeka;

ff) Postmarketinško neintervencijsko kliničko ispitivanje lijeka (farmakoepidemiološko ispitivanje) jest ispitivanje u kojem se lijek primjenjuje u skladu s uvjetima navedenim u dozvoli za stavljanje lijeka u promet kod koga izbor pacijenata nije unaprijed određen protokolom kliničkog ispitivanja već spada u tekuću praksu ustaljenog načina liječenja, s tim da je propisivanje lijeka jasno odvojeno od odluke da se pacijent uključi u ispitivanje. Dodatne dijagnostičke procedure ili procedure praćenja ne primjenjuju se, a dobiveni rezultati analiziraju se epidemiološki metodama;

gg) Protokol ispitivanja je dokument koji sadrži cilj, plan i metodologiju ispitivanja, način statističke obrade podataka i organizacije kliničkog ispitivanja, sukladno Dobrom kliničkom praksom;

hh) Pristanak ispitanika je pisana izjava ispitanika, roditelja malodobnog djeteta, skrbnika ili pravnog zastupnika, kojom on dobrovoljno potvrđuje svoju spremnost da sudjeluje u određenom kliničkom ispitivanju pošto je usmeno i pisano informiran o svim aspektima ispitivanja koji su relevantni za donošenje odluke o sudjelovanju. Pristanak ispitanika se dokumentira pomoću potpisane izjave o pristanku ispitanika s datumom potpisivanja;

ii) Randomizacija je proces uključivanja ispitanika u terapijsku ili kontrolne grupe primjenom metoda slučajnog izbora, au cilju smanjenja pristranosti;

jj) Standardni operativni postupci (SOP) su detaljna pisana uputstva za provedbu svake određene situacije tijekom kliničkog ispitivanja, koja omogućuju jednako provođenje svih funkcija i aktivnosti tijekom određenog kliničkog ispitivanja;

kk) Potvrda o dobroj kliničkoj praksi-dokument kojim se potvrđuje znanje iz oblasti Dobre kliničke prakse;

ll) Sirovi podaci su se ili ovjerene kopije originalnih opažanja, kliničkih nalaza i drugih podataka o aktivnostima u okviru kliničkog ispitivanja, a koji su potrebni za rekonstrukciju i evaluaciju ispitivanja. Navedeni podaci uključuju i laboratorijske zapise, bilješke, račune, podatke dobivene putem automatiziranih instrumenata, točne verificirane kopije u obliku fotokopija, fotografskih negativa, mikrofilmova ili magnetskih medija;

mm) Uputa za ispitivača je dokument koji sadrži relevantne informacije o lijeku, podatke o analitičkom, farmakološko-toksikološkom ispitivanju, kao i o dosadašnjim kliničkim ispitivanjima predmetnog lijeka, uključujući podatke koji su važni za kliničko ispitivanje na koje se odnose. Uputstvo uključuje i podatke koji opravdavaju prirodu, opseg i trajanje ispitivanja, ocjenu potencijalne štetnosti, posebna upozorenja i dopunjavaju se sukladno novim podacima.

Član 3.
(Faze kliničkog ispitivanja lijeka)

Kliničko ispitivanje lijeka dijeli se u više faza i to:

a) Faza 1: Predstavlja ispitivanje prve primjene lijeka kod ljudi i provodi se radi utvrđivanja preliminarne ocjene neškodljivosti i farmakokinetskog/farmakodinamskog profila aktivne supstance kod ljudi;

b) Faza 2: Podrazumijeva fazu 2a i fazu 2b;

Faza 2a kliničkog ispitivanja predstavlja ranu fazu primjene lijeka na manjem broju odabranih ispitanika kod kojih se očekuju korisna nuspojave did lijeka. Provodi se s ciljem ustanovljavanja učinkovitosti i sigurnosti did lijeka, kao i raspona doza.

Faza 2b kliničkog ispitivanja predstavlja kasnu fazu primjene lijeka na većem broju odabranih ispitanika, s ciljem donošenja konačne odluke o rasponu doza i farmaceutskom obliku. Tijekom ove faze kliničkog ispitivanja vrši se i prikupljanje podataka o metaboličkim aktivnostima u ljudskom organizmu tijekom primjene lijeka u dužem vremenskom razdoblju u odnosu na fazu 2a;

c) Faza 3: Predstavlja primjenu lijeka na dovoljno velikom broju odabranih ispitanika s ciljem određivanja učinkovitosti i sigurnosti primjene ispitivanog lijeka.

Pod dovoljno velikim brojem ispitanika, podrazumijeva se broj ispitanika iz prihvaćenog protokola ispitivanja stručne institucije koja provodi klinička ispitivanja za ovu fazu kojom će evaluirati rezultat;

d) Faza 4: Predstavlja puštanje lijeka u promet u ograničenim količinama pod nadzorom. Provodi se s ciljem praćenja utjecaja lijeka u uvjetima ograničenog puštanja u promet u odabranim stručnim institucijama za klinička ispitivanja lijekova;

e) Postmarketinška faza: predstavlja ispitivanje lijeka, odnosno praćenje i prikupljanje dodatnih podataka o njegovoj učinkovitosti i sigurnosti, nakon dobivanja dozvole za plasiranje lijeka na tržište.

DIO DRUGI - KLINIČKO ISPITIVANJE LIJEKA


GLAVA I - POSTUPAK KLINIČKOG ISPITIVANJA LIJEKA


Član 4.
(Sadržaj i način kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Kliničkim ispitivanjem utvrđuju se: učinkovitost lijeka, odnos između korisnih i štetnih djejstava lijeka, nuspojave, bioekvivalencija i bioraspoloživost;

(2) Sva klinička ispitivanja lijekova na ljudima moraju se vršiti sukladno etičkim principima utvrđenim Helsinškom deklaracijom o zaštiti prava pacijenata (u daljnjem tekstu: Helsinška deklaracija) i sukladno pravilima dobre kliničke prakse i ovim Pravilnikom;

(3) Lijek može biti klinički ispitan nakon dobivene pozitivne ocjene farmaceutsko-kemijsko-biološkog i farmakološko-toksikološkog ispitivanja lijeka.

Član 5.
(Naručilac ispitivanja)

(1) Klinička ispitivanja vrše se na zahtjev naručitelja ispitivanja: proizvođača, odnosno pravne ili fizičke osobe koje istupa u ime proizvođača, a ima sjedište u Bosni i Hercegovini, zainteresiranih pravnih osoba, pojedinaca, ili na zahtjev nadležnog ministarstva;

(2) Naručilac ispitivanja je odgovoran za pouzdanost podataka i informacija koje se stavljaju na uvid ispitivaču prije početka kliničkog ispitivanja, ili onih do kojih se dođe u toku ispitivanja;

(3) Naručilac ispitivanja i ispitivač obvezni su surađivati sa ovlaštenom institucijom u kojoj se vrši kliničko ispitivanje glede izvješćivanja, provedbe promjena protokola kliničkog ispitivanja, javljanja neželjenih djejstava i podnošenja izvješća o ispitivanju;

(4) Naručilac ispitivanja mora organizirati sustav osiguranja kvalitete (uključujući neovisni nadzor) za provođenje ispitivanja;

(5) Naručilac ispitivanja mora pripremiti pisane detaljne standardne operativne postupke (SOP), suglasno Dobroj kliničkoj praksi;

(6) Naručilac ispitivanja i ispitivač moraju ugovoriti i potpisati protokol kliničkog ispitivanja lijeka, te utvrditi način unošenja podataka.

Član 6.
(Izdavanje odobrenja za kliničko ispitivanje lijeka)

(1) Svako kliničko ispitivanje lijeka mora biti odobreno od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija);

(2) Prije izdavanja dozvole za provođenje kliničkog ispitivanje lijeka "iz stava (2) ovog člana" Agencija obvezno pribavlja suglasnost Komisije za klinička ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija);

(3) Agencija je dužna izdati dozvolu za kliničko ispitivanje lijeka u roku od 60 dana od dana prijema formalno-potpunog zahtjeva, a na temelju mišljenja Komisije.

Član 7.
(Troškovi kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Troškove prijave kliničkog ispitivanja i izdavanja dozvole snosi predlagatelj ispitivanja;

(2) Visinu troškova naknade za rad članova Povjerenstva utvrđuje rješenjem Agencija, a snosi ih predlagatelj ispitivanja.

Član 8.
(Sadržaj zahtjeva za kliničko ispitivanje lijeka)

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za provođenje kliničkog ispitivanja lijeka i medicinskog sredstva se prilaže sljedeća dokumentacija:

a) propratno pismo sa obaveznim spiskom dokumentacije sa datumom i potpisom onog ko podnosi dokumentaciju;

b) ispunjen obrazac za dozvolu kliničkog ispitivanja lijeka ili medicinskog sredstva koji je u Aneksu broj (I) ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio;

c) podaci o sponzoru studije;

d) pismo autorizacije ugovorne istraživačke organizacije (CRO);

logo, naziv i adresa predlagatelja ispitivanja (logo ukoliko postoji); naziv stručne institucije koja će sudjelovati u ispitivanju, a što uključuje i odobrenje Etičkog/ih komiteta stručne institucije koji potvrđuje sudjelovanje u predmetnom kliničko ispitivanje;

e) naziv kliničkog ispitivanja;

f) naziv lijeka koji se klinički ispituje;

g) farmaceutski oblik i jačina;

h) "ATC"- klasifikacija, ukoliko postoji;

i) ime proizvođača;

j) dokaz o uplati troškova postupka;

k) obrazloženje cilja ispitivanja lijeka, navođenje faze ispitivanja i registracioni status lijeka;

l) sažetak protokola kliničke studije na lokalnom jeziku;

m) plan (protokol) kliničkog ispitivanja s datumom i potpisom glavnog istraživača za to kliničko ispitivanje;

n) brošura za istraživača na lokalnom jeziku;

o) dokaz o osiguranju ispitanika od mogućih štetnih posljedica sudjelovanja u kliničkom ispitivanju lijeka i medicinskog sredstva koje mora obuhvatiti kompletan period kliničkih ispitivanja - lokalno osiguranje (u kojem treba da stoje podaci o broju centara i broju ispitanika);

p) dosadašnja saznanja o neželjenim dejstvima;

q) formular za prijavljivanje ozbiljnih neželjenih dejstava lijeka;

r) popis zemalja u kojima se provodi kliničko ispitivanje uključujući Bosnu i Hercegovinu ako je multicentrično;

s) popis zemalja u kojima je studijski lijek registriran;

t) test-liste ispitanika "CRP Case Report Form";

u) obavijest za ispitanika na lokalnom jeziku;

v) obrazac za pristanak ispitanika sa mjestom za potpis pacijenta i glavnog istraživača i mjestom za datum na lokalnom jeziku;

w) kartica bolesnika koji sudjeluje u studiji;

x) "CV" istraživača;

y) dokaz o edukaciji iz oblasti dobre kliničke prakse za glavnog istrraživača.

Član 9.
(Imenovanje glavnog istraživača i podistraživača kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Za glavnog istraživača za klinička ispitivanja, naručitelj kliničkog ispitivanja imenuje doktora medicine ili doktora stomatologije.

(2) Glavni istraživač tijekom jedne kalendarske godine može biti određen za najviše tri kliničke studije.

Član 10.
(Sadržaj dokumentacije o lijeku koji se ispituje)

Dokumentacija o lijeku koji se ispituje sadrži:

a) certifikat dobre proizvođačke prakse;

b) certifikat izvršene analize gotovog lijeka;

c) označavanje lijeka;

d) dokaz o izvršenim farmaceutsko-kemijskim ispitivanjima sa pozitivnom ocjenom;

e) dokaz o izvršenom farmakološko-toksikološkom ispitivanju lijeka sa pozitivnom ocjenom;

f) dokaz o registracijskom statusu lijeka u zemlji proizvođača;

g) sažetak karakteristika lijeka i uputstvo za upotrebu lijeka.

Član 11.
(Sadržaj protokola kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Protokol kliničkog ispitivanja sadrži: opće informacije; slučajan izbor i "slijepo" ispitivanje i statističku analizu.

a) opće informacije uključuju naziv kliničkog ispitivanja, identifikacijski broj i datum. Dodaci moraju imati svoj broj i datum. Opći podaci sadrže ime i adresu predlagatelja ispitivanja i nadležnog promatrača, imena osoba koje će potpisivati protokol kliničkog ispitivanja i dodatke u ime naručitelja ispitivanja i ispitivača koji je odgovoran za provođenje ispitivanja, te naziv ustanove u kojoj se provodi ispitivanje.Protokol kliničkog ispitivanja treba sadržavati cilj ispitivanja, mjere koje će biti poduzete u cilju izbjegavanja pristranosti, a posebno, gdje je to važno, i metode "slijepog" ispitivanja i izbor ispitanika;

b) način slučajnog izbora ispitanika mora biti dokumentiran. Kad ispitivač dobije zatvorenu šifru za svaku individualnu terapiju, u "slijepom" randomizovanom ispitivanju treba je arhivirati, kako na mjestu ispitivanja, tako i kod predlagatelja ispitivanja. U slučaju slijepog ispitivanja protokol kliničkog ispitivanja mora sadržavati uvjete pod kojima je dopušteno otvoriti šifru i ime osobe koja je to ovlaštena učiniti. Potrebno je osigurati sustav, koji će u slučaju žurnosti, omogućiti pristup informaciji o liječenju pojedinog ispitanika. Sistem mora dopustiti pristup liječenju samo jednog ispitanika u određeno vrijeme. Ako je šifra otvorena, isto treba biti opravdano i dokumentirano u test listi ispitanika;

c) vrste statističkih analiza moraju biti specificirane u protokolu kliničkog ispitivanja, a svako odstupanje od protokola kliničkog ispitivanja mora biti opisano i opravdano u završnom izvješću o ispitivanju. Planirana analiza i njeno provođenje moraju biti provedeni ili potvrđeni i identificirani od strane edukovanog statističara. Mogućnosti ili okolnosti međuanalize tijekom ispitivanja moraju također biti specificirane u protokolu kliničkog ispitivanja. Ispitivač i ovlašteni promatrač moraju osigurati da podaci imaju najviši kvalitet koji je moguć u fazi njihovog sakupljanja, a statističar mora za vrijeme obrade osigurati jedinstvo podataka. Rezultati analiza moraju biti prikazani na način da omogućuju interpretaciju kliničkih važnosti i to ocjenom veličine razlike u efektu liječenja i intervala pouzdanosti više nego samo testiranje statističke značajnosti. Potrebna je procjena podataka koji su ispušteni iz statističke analize. Sva ovakva isključenja moraju biti dokumentirana da bi se u slučaju potrebe mogla obaviti ponovna analiza.

(2) Kliničko ispitivanje treba provesti sukladno protokolu kliničkog ispitivanja ugovorenom i potpisanom od strane naručitelja ispitivanja i ispitivača.

(3) Naručilac ispitivanja i ispitivač se moraju dogovoriti oko svake promjene do koje dolazi tijekom ispitivanja, potpisati je i dodati kao dodatak protokolu kliničkog ispitivanja (amandman).

(4) U protokolu kliničkog ispitivanja moraju biti opisani ciljevi ispitivanja, postupci koji će se primijeniti, razlozi zbog kojih se ispitivanje provodi na ljudima, priroda i stupanj bilo kojeg poznatog rizika, skupine iz kojih će se ispitanici odabrati i načini koji osiguravaju odgovarajuću obaviještenost prije nego ispitanik da suglasnost da sudjeluje u ispitivanju.

(5) Model obrasca protokola za provođenje kliničkog ispitivanja ima propisan sadržaj u Aneksu broj (II) i sastavni je dio ovog Pravilnika.

Član 12.
(Sadržaj upute za ispitivača)

(1) Uputa za ispitivača je kratki pregled postojećih podataka kliničkih i predkliničkih ispitivanja o lijeku koji se ispituje u kliničkom ispitivanju.

(2) Nova saznanja o lijeku do kojih se dođe u toku kliničkog ispitivanja, predlagatelj ispitivanja mora redovito dostavljati ispitivaču u obliku dopuna upute.

(3) Uputa ispitivača sadrži:

a) sadržaj kliničkog ispitivanja,

b) sadržaj kliničkog ispitivanja,

c) uvodne napomene,

d) fizička, kemijska i farmaceutska svojstva farmaceutskog oblika lijeka i formulacija lijeka,

e) pretklinička ispitivanja (pretklinička farmakologija, Farmakokinetika i metabolizam lijeka kod životinja i toksikologija);

f) djelovanje ispitivanog lijeka kod ljudi (Farmakokinetika, metabolizam lijeka kod ljudi, podnošljivost, efekti, podaci o prometu),

g) sažetak glavnih karakteristika lijeka i zaključak.

(4) Na kraju svakog dijela upute ispitivač obvezno navesti popis literature koju je koristio u kliničkom ispitivanju lijeka, a najvažniju literaturu treba priložiti u punom obimu.

Član 13.
(Nadležnost Komisije)

Po primitku zahtjeva i dokumentacije za kliničko ispitivanje, Komisija razmatra zahtjev i ocijenjuje:

a) prihvatljivost ispitivača za predloženo ispitivanje;

b) prikladnost protokola kliničkog ispitivanja u pogledu ciljeva ispitivanja i opravdanosti predvidivih opasnosti i rizika u odnosu prema pretpostavljenoj koristi za ispitanike i druge osobe;

c) način uključivanja ispitanika u kliničko ispitivanje;

d) razumljivost i potpunost informacija koje se daje ispitanicima;

e) osiguranje i osiguranje naknade u slučaju smrti, odnosno liječenje ispitanika koje je u svezi s kliničkim ispitivanjem;

f) prihvatljivost dodataka protokolu kliničkog ispitivanja.

Član 14.
(Principi dobrovoljnog pristanka ispitanika-Helsinška deklaracija)

U svakom kliničkom ispitivanju moraju biti primijenjeni principi dobrovoljnog pristanka ispitanika, suglasno odredbama Helsinške deklaracije, a posebno:

a) ispitaniku se daju informacije o kliničkom ispitivanju u usmenom i pismenom obliku;

b) nije dozvoljeno prisiljavanje za sudjelovanje u kliničkom ispitivanju;

c) ispitanicima, njihovim najbližim, starateljima, odnosno zakonskim zastupnicima, mora se omogućiti stjecanje saznanja o detaljima ispitivanja;

d) informacije "iz stava (3) ovog člana" moraju sadržavati jasnu poruku da se radi o ispitivanju, da je sudjelovanje u kliničkom ispitivanju dobrovoljno i da je odbijanje sudjelovanja, odnosno odustajanje od sudjelovanja u ispitivanju slobodno;

e) ispitanici moraju imati dovoljno vremena da odluče da li žele ili ne žele sudjelovati u ispitivanju;

f) ispitanici moraju biti svjesni i pristati na provjeru rezultata ispitivanja, te moraju biti upoznati da je sudjelovanje u ispitivanju zaštićeno kao profesionalna tajna i kao takvo dostupno javnosti;

g) kandidat mora biti obaviješten o osiguravanju i postupcima naknade za liječenje u slučaju oštećenja ili invalidnosti izazvanih sudjelovanjem u kliničkom ispitivanju;

h) ispitanik mora znati okolnosti pod kojima ispitivač ili predlagatelj ispitivanja mogu prekinuti njegovo sudjelovanje u ispitivanju;

i) kandidat mora biti potpuno obaviješten o ispitivanju, uključivši u to i cilj, očekivanu korist za ispitanika, odnosno druge osobe, kontrolno liječenje/placebo, opasnosti i neugode (npr. invazivne postupke) i gdje je to potrebno, tumačenje prihvaćenog alternativnog standardnog medicinskog liječenja;

j) ako je kandidat u nemogućnosti dati osobni pristanak za sudjelovanje u kliničkom ispitivanju lijeka, ako nije pri svijesti, odnosno nije sposoban za rasuđivanje, ovaj pristanak mogu dati roditelji, skrbnici, zakonski zastupnici, bračni drug i ako ispitivač smatra da sudjelovanje može koristiti dobrobiti i interesima ispitanika;

k) ako je kandidat slijepo lice, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba, izjavu o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju lijeka daje uz prisustvo jednog svjedoka.

Član 15.
(Uvjeti za kliničko ispitivanje lijeka na maloljetnim osobama)

(1) Ako je neophodno i pod posebnim mjerama predostrožnosti, kliničko ispitivanje lijeka može se vršiti i na osobama do 18 godina života koja su oboljela od bolesti ili su u stanju za koje je lijek koji se klinički ispituje namijenjen.

(2) Kliničko ispitivanje lijeka u kome sudjeluju maloljetni ispitanici provodi se pod uvjetima propisanim zakonom i ovim pravilnikom.

(3) Pored uvjeta "iz stava (1) i (2) ovog člana", kliničko ispitivanje lijeka na maloljetnim ispitanicima može se provoditi ako je:

a) roditelj, odnosno zakonski staratelj dao pismeni pristanak (pismeni pristanak mora da predstavlja pretpostavljenu volju maloljetnika i može biti povučen u bilo kojem trenutku, bez štete po maloljetnika);

b) maloljetnik primio informacije u skladu sa svojim sposobnostima da razumije, od strane osobe koji ima iskustva u radu sa maloljetnicima, a koje se odnose na tijek kliničkog ispitivanja lijeka, rizike i koristi po zdravlje ispitanika;

c) pismeni pristanak dat bez poticanja na sudjelovanje u kliničkom ispitivanju lijeka nuđenje ili davanjem bilo kakve materijalne stimulacije ili druge koristi;

d) etički odbor procijenio da se kliničkim ispitivanjem lijeka na maloljetnom ispitaniku dobiva izravna korist za određenu skupinu pacijenata, kao i da je takvo istraživanje bitno za procjenu podataka koji su dobiveni kliničkim ispitivanjem na osobama koja su sposobna samostalno daju pismeni pristanak;

e) pozitivnu odluku o provedbi kliničkog ispitivanja lijeka u zdravstvenoj ustanovi donijelo etički odbor na temelju mišljenja liječnika specijaliste/a za oblast pedijatrije, s posebnim osvrtom na kliničke, etičke i psiho-socijalne probleme u provedbi kliničkog ispitivanja lijeka.

(4) Tijekom provedbe kliničkog ispitivanja lijeka, maloljetnik koji je sposoban formira mišljenje i procijeni informacije koje je dobio o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju lijeka može donijeti odluku da se u bilo kojem trenutku povuče, odnosno odustane od kliničkog ispitivanja lijeka, o čemu obavještava glavnog istraživača ili člana istraživačkog tima.

(5) U postupku odobravanja kliničkog ispitivanja lijeka namijenjenog djeci, podnositelj zahtjeva/naručitelj je obvezan Komisiji priložiti i pozitivno mišljenje entitetskih ministarstava zdravlja/zdravstva i odjela za zdravstvo Brčko Distrikta.

Član 16.
(Posebni uvjeti za kliničko ispitivanje lijeka na punoljetnoj osobi)

(1) Kliničko ispitivanje lijeka na punoljetnoj ispitaniku koji nije u stanju da pravno valjan informirani pristanak (nesvjesno stanje, ograničena fizička ili psihička sposobnost i dr.), Odnosno na punoljetnoj ispitaniku koji nije odbio suglasnost da sudjeluje u kliničkom ispitivanju lijeka prije početka svoje nesposobnosti, provodi se pod uvjetima propisanim zakonom i ovim pravilnikom.

(2) Pored uvjeta "iz stava (1) ovog člana", kliničko ispitivanje lijeka može se provoditi i ako je:

a) zakonski zastupnik punoljetnog ispitanika koji nije u stanju da pravno valjan informirani pristanak dao pismeni pristanak. Pismeni pristanak mora predstavlja pretpostavljeni želju ispitanika i može biti povučen u bilo kojem trenutku, bez štete po njega;

b) punoljetni kandidat koji nije u stanju dati pismeni pristanak primio informacije u skladu sa svojim mogućnostima da razumije, od strane osobe koja ima iskustva u radu s takvim osobama, a koje se odnose na tijek kliničkog ispitivanja, rizik i korist po zdravlje ispitanika;

c) pismeni pristanak dat bez poticanja na sudjelovanje u kliničkom ispitivanju lijeka nuđenje ili davanjem bilo kakve materijalne ili druge koristi;

d) procijenjeno da se kliničkim ispitivanjem lijeka na tom licu dobiva izravna korist za grupu pacijenata čija bolest, odnosno stanje odgovara bolesti, odnosno stanju ispitanika;

e) pozitivnu odluku o provedbi kliničkog ispitivanja lijeka u zdravstvenoj ustanovi donijelo etički odbor na temelju mišljenja liječnika specijaliste za određenu oblast ili stanje ispitanika, odnosno za populaciju pacijenata na koju se kliničko ispitivanje lijeka odnosi, s posebnim osvrtom na kliničke, etičke i psiho-socijalne probleme u provedbi kliničkog ispitivanja lijeka.

(3) Tijekom provedbe kliničkog ispitivanja lijeka, punoljetna osoba koja nije u stanju dati pismeni informirani pristanak, a koje je sposobno formirati mišljenje i procijeni informacije koje je dobilo o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju lijeka, može se u bilo kojem trenutku povući, odnosno odustati od kliničkog ispitivanja lijeka, o čemu obavještava glavnog istraživača ili člana istraživačkog tima.

Član 17.
(Zdravstvena zaštita ispitanika)

Ispitaniku se mora osigurati odgovarajuća zdravstvena zaštita za sve vrijeme trajanja ispitivanja. Zdravstvena zaštita se mora osigurati i nakon ispitivanja u razdoblju koji zavisi od prirode bolesti, načina ispitivanja i učinjenih zahvata.

Član 18.
(Mjesto i kadar za kliničko ispitivanje lijeka)

(1) Kliničko ispitivanje se provodi pod uvjetima koji jamče sigurnost za ispitanike.

(2) Izbor mjesta kliničkog ispitivanja ovisi od stupnja razvoja proizvoda i sa njim povezanim mogućim rizicima.

(3) Ukoliko se radi o kliničkim ispitivanjima koja imaju za cilj ulazak u genom ispitanika radi ostvarivanja farmakogenomskih i farmakogenetskih saznanja, ista se mogu provesti samo ako je za tražene uzorke i podatke osigurana anonimnost ili anonimiziranost.

(4) Mjesto kliničkog ispitivanja mora imati odgovarajući kadar, prostor i opremu, uključujući i laboratorije.

(5) U sastav istraživačkog tima u kliničkom ispitivanju lijeka koje se provodi u zdravstvenoj ustanovi koja pruža sekundarnu, odnosno tercijarnu zdravstvenu zaštitu mora biti uključen i doktor medicine-specijalist kliničke farmakologije, u slučaju kada se provodi prva faza kliničkog ispitivanja lijeka.

(6) U pojedine dijelove kliničkog ispitivanja lijeka, pored doktora medicine i doktora stomatologije, u istraživački tim se uključuju i stručnjaci s drugim odgovarajućim obrazovanjem (diplomirani farmaceuti, odnosno specijalisti medicinske biokemije ili specijalisti kliničke biokemije, statističari, medicinske sestre, zdravstveni tehničari i dr.).

Član 19.
(Multicentrično ispitivanje lijeka)

(1) U slučaju multicentričnog ispitivanja, ispitivanje lijeka provodi se istovremeno s nekoliko ispitivača, na različitim mjestima, na temelju istog protokola kliničkog ispitivanja.

(2) Multicentrično ispitivanje "iz stava (1) ovog člana" zahtijeva posebni administrativni sustav čiji oblik zavisi od broja ispitivačkih mjesta, završnim točkama ispitivanja, te raspoloživim podacima o lijeku koji se ispituje.

(3) U protokolu multicentričnog ispitivanja moraju biti opisane funkcije, odgovornosti, kao i prava i obveze svih sudionika u postupku kliničkih ispitivanja.

(4) U slučaju multicentričnog ispitivanja dozvoljeno je osnovati koordinirajuću komisiju ili koordinatora s odgovornošću za kontrolu praktičnog provođenja i napredovanja ispitivanja i održavanja kontakata s Agencijom, stručnom institucijom u kojoj se vrši kliničko ispitivanje, kao i drugim nadležnim organima iz ove oblasti.

Član 20.
(Obavještavanje o kliničkom ispitivanju lijeka)

Predlagatelj ispitivanja treba redovito obavještava Agenciju i ovlaštenu instituciju u kojoj se vrši ispitivanje o toku i rezultatima ispitivanja, i to po završetku svake faze kliničkog ispitivanja.

Član 21.
(Obustava i zabrana kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Agencija može u tijeku izvođenja kliničkog ispitivanja trajno ili privremeno zaustaviti kliničko ispitivanje u sljedećim slučajevima:

a) ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti koji su navedeni u zakonu, u ovom pravilniku ili u zahtjevu za dozvolu, odnosno dozvoli o izvođenju kliničkog ispitivanja lijeka

b) ako to zahtijeva sigurnost ispitanika ili zaštita zdravlja;

c) ako glavni istraživač, podistraživači ili bilo koja druga osoba uključena u odobrena klinička ispitivanja ne udovoljavaju propisanim obvezama i ne vladaju se po principima dobre kliničke prakse;

d) po konačnom i ovršnom rješenju farmaceutskog inspektora.

(2) Rješenje o obustavi, odnosno zabrani daljnjeg provođenja kliničkog ispitivanja Agencija donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Komisije. Rješenje "iz stava (2) ovog člana" je konačno u upravnom postupku.

Član 22.
(Obrazložanje ranijeg završetka kliničkog ispitivanja lijeka i završno izvješće)

(1) Ako je kliničko ispitivanje lijeka završeno prije isteka vremena određenog protokolom kliničkog ispitivanja, ispitivač mora dostaviti obrazloženje ranijeg završetka ispitivanja Agenciji i stručnoj instituciji u kojoj se vrši kliničko ispitivanje.

(2) Nakon završetka ispitivanja priprema se završno izvješće. Izvještaj "iz stava (2) ovog člana", s točnim naznačenim datumom završetka kliničkog ispitivanja, mora potpisati glavni ispitivač i dostaviti Agenciji i stručnoj instituciji u kojoj se vrši kliničko ispitivanje.

Član 23.
(Sadržaj završnog izvješća)

(1) Završni izvještaj o obavljenom kliničkom ispitivanju lijeka sadrži:

a) opće podatke,

b) protokol, faze i standardne operativne postupke provedbe tehničkog ispitivanja prema Dobroj kliničkoj praksi;

c) rezultate ispitivanja koji uključuju:

1. kliničku farmakologiju (farmakodinamiku, farmakokinetiku, interakcije),

2. biološku raspoloživost/bioekvivalenciju,

3. kliničku učinkovitost i sigurnost,

4. podatke o primjeni lijeka u zemljama u kojima ima dozvola za stavljanje lijeka u promet.

(2) Sadržaj obrasca za konačno izvješće o provedbi kliničkog ispitivanja lijeka je propisan u Aneksu broj (IV) i sastavni je dio ovog Pravilnika.

GLAVA II - OBAVEZE SUDIONIKA U POSTUPKU KLINIČKI ISPITIVANJA LIJEKOVA I VOĐENJE DOKUMENTACIJE


Član 24.
(Obaveze predlagatelja ispitivanja)

Predlagatelj ispitivanja obvezan je:

a) izvršiti izbor ispitivača uzimajući u obzir mjesto ispitivanja, opremu i vjerodostojnost kvalifikacija ispitivača, te trajanje ispitivanja;

b) obavijestiti ispitivača o kemijskim, farmaceutskim, toksikološkim, farmakološkim i kliničkim podacima o lijeku (uključivši prethodna i istovremena ispitivanja) suglasno prirodi, obimu i trajanju ispitivanja kao preduvjet za planiranje ispitivanja, te dati ispitivaču sve nove značajne informacije i podatke o lijeku koji se pojave tijekom ispitivanja;

c) podnijeti zahtjev sa svim potrebnim dokumentima stručnoj instituciji u kojoj se vrši kliničko ispitivanje lijeka;

d) osigurati i dostaviti odgovarajuće označene i odgovarajuće kodirane lijekove za ispitivanje pripremljene sukladno principima Dobre proizvođačke prakse i prikladno zapakirane na način koji štiti proizvod od oštećenja s tim da je osigurana sljepoća postupka;

e) čuvati dovoljno uzoraka svake serije i podatke o izvršenoj analizi i karakteristikama proizvoda koji se ispituje tako da ih, ako bude potrebno, neovisna laboratorija može ponovno ispitati;

f) osigurati ispitivaču mogućnost da u svojoj ustanovi utvrdi sustav za odgovarajuće i sigurno rukovanje, skladištenje, privatnost, povrat i uništavanje lijeka koji se ispituje, te imenuje odgovorna osoba za obavljanje tih poslova;

g) odrediti i osigurati edukaciju nadležnog promatrača;

h) odrediti osobe za nadzor postupka, te verifikaciju statističke obrade i pisanje izvješća o ispitivanju;

i) razmotriti sa ispitivačem, bez odlaganja, sva nuspojave i poduzeti odgovarajuće mjere nužne za sigurnost ispitanika, te dojavu o neželjenom dejstvu dostaviti Agenciji;

j) osigurati pripremu potpunog konačnog izvješća o ispitivanju;

k) osigurati odgovarajuću naknadu za liječenje, odnosno liječenje za ispitanike u slučaju oštećenja ili smrti povezanih s ispitivanjem osim za one koji su posljedica nesavjesnog postupka ili nehata.

Član 25.
(Posebne obaveze predlagatelja ispitivanja)

(1) Pored obveza "iz člana 24. ovog Pravilnika" predlagatelj ispitivanja obvezan je osigurati opskrbu lijeka za ispitivanje (proizvod koji se ispituje ili referentni proizvod, uključivši placebo) tako da su isti odgovarajućeg kvaliteta i podvrgnuti postupcima osiguranja kvalitete.

(2) Način kojim predlagatelj ispitivanja snabdijeva ispitivača s lijekovima koji se ispituju u ispitivanju mora biti opisan u protokolu kliničkog ispitivanja.

(3) Predlagatelj ispitivanja snabdijeva ispitivača lijekom kad dobije potrebnu dozvolu za kliničko ispitivanje od Agencije i suglasnosti za uvoz od strane entitetskih Ministarstava zdravlja.

(4) Predlagatelj ispitivanja dužan je prilikom dostavljanja lijekova "iz stava (3) ovog člana", dostaviti ispitivaču i pisana uputstva o rukovanju i čuvanju tih lijekova, kao i upute o rukovanju s onim što će nakon ispitivanja eventualno ostati neiskorišteno.

(5) O dostavi lijekova, kao i pisanim uputama "iz stava (4) ovog člana", predlagatelj ispitivanja je dužan sačiniti pisanu izjavu.

(6) Predlagatelj ispitivanja mora osigurati stabilnost lijeka koji se ispituje kao i redovno snabdijevanje lijekom tijekom cijelog ispitivanja.

(7) Predlagatelj ispitivanja dužan je detaljno opisati način na koji će se lijek koji se ispituje označavati, dostavljati, raspodjeljivati i čuvati.

(8) Bilješke moraju sadržavati informaciju o prijevozu, dopremi, prijemu, raspodjeli, povratu i uništavanju svakog preostalog lijeka. Ispitivač ne smije dati lijek koji se ispituje ni jednom licu koje nije određeno da ga primi.

(9) Predlagatelj ispitivanja odgovoran je za ispravno pakiranje i označavanje lijekova koji se ispituju. Oznaka mora ukazivati da se radi o proizvodu samo za kliničko ispitivanje.

(10) U slijepim ispitivanjima pakiranje mora biti označeno na način koji onemogućava prepoznavanje identiteta.U hitnim situacijama mora biti omogućeno određivanje identiteta aktualnog liječenja koje je dobio određeni ispitanik.

(11) U slijepim ispitivanjima lijek koji se ispituje, uključivši kontrolni lijek i placebo, moraju biti jednakog izgleda, okusa, mirisa i drugih fizičkih karakteristika.

(12) Predlagatelj ispitivanja obvezan je osigurati da pakiranje lijeka koji se ispituje bude prikladnih dimenzija za ispitivanje i odgovarajuće za ispitanike i obvezan je osigurati dovoljno uzoraka svake serije koja se upotrebljava zbog potrebe ponovne analize i kontrole u budućnosti.

(13) Ukoliko se formulacija kontrolnog lijeka mijenja, treba razmotriti potrebu komparativnog in vivo biološkog ispitivanja i test raspadljivosti i rastvorljivosti (test-dissolution) ili drugih in vitro ispitivanja.

Član 26.
(Posmatrač kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Nadležnog promatrača određuje naručilac ispitivanja uz suglasnost ispitivača. Broj nadležnih promatrača ovisi od složenosti ispitivanja lijeka i broja centara koji u njemu sudjeluju. Nadležni promatrač mora biti dostupan ispitivaču.

(2) Osnovna obveza nadležnog promatrača je nadgledanje provedbe ispitivanja i osiguranje provedbe istog sukladno protokolu ispitivanja.

(3) Svako neopravdano odstupanje od protokola ispitivanja i svaku povredu Dobre kliničke prakse nadležni promatrač mora, bez odgađanja, javiti naručiocu ispitivanja, Agenciji i stručnoj instituciji u kojoj se vrši kliničko ispitivanje.

Član 27.
(Posebne obveze promatrača kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Pored osnovne obveze "iz člana 26. ovog Pravilnika", nadležni promatrač ima i obvezu:

a) nadzirati provedbu protokola ispitivanja i osigurati da svi podaci u ispitivanju budu uredno i potpuno zabilježeni;

b) utvrditi da li su za mjesto provođenja ispitivanja osigurani odgovarajući prostor, kadar i oprema, laboratorije, te procijeniti raspoloživost odgovarajućeg broja ispitanika tijekom ispitivanja;

c) osigurati da kadar koji pomaže ispitivaču u ispitivanju biti obaviješten o ispitivanju, te da poštuje sve detalje ispitivanja;

d) osigurati povezanost između ispitivača i predlagatelja ispitivanja tijekom provedbe ispitivanja;

e) osigurati da test liste ispitanika budu ispravno popunjene;

f) ispitati da li su osigurane zalihe, raspodjela i povrat lijeka koji se ispituje, te da su iste dokumentirane na odgovarajući način sukladno propisima;

g) nakon svake posjete i svakog drugog kontakta s ispitivačem podnijeti pisani izvještaj naručitelju ispitivanja.

(2) Za vrijeme posjeta ispitivaču, nadležni promatrač mora provjeriti:

a) da li se lijek za ispitivanje koristi isključivo za ciljeve određene protokolom kliničkog ispitivanja;

b) da postoje podaci o količinama lijeka koji se ispituje;

b) rok uporabe lijeka;

c) uvjete skladištenja lijeka koji se ispituje;

d) postupak s vraćenim, odnosno neupotrijebljenim lijekom.

Član 28.
(Nuspojave, neželjene reakcije i neželjeni događaji tijekom kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Pojava svakog neželjenog djelovanja, neželjene reakcije ili neželjenog događaja did lijeka mora se pažljivo pratiti i detaljno bilježiti tijekom čitavog ispitivanja.

(2) Protokolom kliničkog ispitivanja mora se odrediti metoda kojom će se pratiti nuspojave, neželjene reakcije ili neželjeni događaji "iz stava (1) ovog člana".

(3) Naručilac ispitivanja mora staviti na raspolaganje Agenciji upitnike za prijavljivanje neželjenih djejstava.

(4) Naručilac mora prijaviti sva nuspojave lijeka Agenciji i etičkom komitetu institucije u kojoj se vrši kliničko ispitivanje.

(5) Izvještaji "iz stava (4) ovog člana" moraju sadržavati ocjene uzročno-posljedične veze i mogućeg utjecaja na ispitivanje i buduću uporabu proizvoda koji se ispituje, kao i identifikaciju ispitanika i načina ispitivanja.

(6) Nakon završetka ispitivanja, sva zabilježena nuspojave did lijeka ili medicinskih sredstava moraju biti utvrđena i ocijenjena u konačnom izvješću.

(7) Naručitelj je obvezan, bez odgađanja, izvijestiti ispitivača o svakom ispitivanju istog lijeka koje je bilo gdje i bilo kada prekinuto, kao io povlačenju tog lijeka s tržišta zbog nedovoljne sigurnosti.

Član 29.
(Bilješke i podaci tijekom kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Cilj vođenja bilješki u postupku ispitivanja lijeka je registracija informacija, prijenos informacija, učinkovita i pravilna izmjena informacija dobivenih od ispitanika u podatke koji se mogu upotrijebiti u izvještaju.Svi postupci ispitivanja moraju biti dokumentirani.

(2) Osnovna karakteristika jedinstvenosti podataka je osiguranje "slijepog" ispitivanja u pogledu određivanja vrste liječenja, koja počinje randomizacijom ispitanika u različite grupe i održava se tijekom cjelokupne obrade podataka sve do donošenja odluke o otvaranju šifre.

(3) U slučaju elektronske obrade podataka tajnost baze podataka mora biti posebno osigurana kao i njihova točnost.

Član 30.
(Način i rok čuvanja dokumentacije kliničkog ispitivanja lijeka)

(1) Naručilac ispitivanja mora osigurati arhiviranje indentifikacijskih šifri ispitanika iz razloga sigurnosti i djelotvornosti.

(2) Naručilac ispitivanja mora poduzeti odgovarajuće mjere za čuvanje druge dokumentacije koja se odnosi na ispitivanje.

(3) Podaci "iz stava (2) ovog člana" mogu se čuvati na mikrofilmu ili elektronički, uz uvjet da postoji kopija na papiru.

(4) Naručilac ispitivanja mora čuvati protokol kliničkog ispitivanja, dokumentaciju, dozvolu i sve druge dokumente koji se tiču ispitivanja, uključujući potvrde o načinu provedbe postupaka 5 godina od završetka kliničkih ispitivanja, odnosno i nakon navedenog roka ukoliko tako zahtijevaju drugi primjenjivi kriteriji ili sporazumi između naručitelja ispitivanja i ispitivača.

Član 31.
(Obaveze ispitivača)

(1) Ispitivač je odgovoran za strogo provođenje protokola kliničkog ispitivanja i to:

a) ispitivač ne smije unositi nikakve promjene u odobreno ispitivanje, osim neposrednog postupka ako je to potrebno za otklanjanje očitog neposrednog rizika ili opasnosti za ispitanike uz obavezno obavještavanje Agencije o tome;

b) u slučaju dodataka protokolu kliničkog ispitivanja potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Povjerenstva;

c) obrazac dodataka protokolu vezano za provođenje kliničkog ispitivanja lijeka ima propisan sadržaj u Aneksu broj (III) i sastavni je dio ovog Pravilnika;

d) ispitivač mora davati odgovarajuće informacije ispitanicima u kliničkom ispitivanju, te poštovati odredbe Helsinške deklaracije i Međunarodne etičke smjernice za biomedicinska ispitivanja na ljudima;

e) priroda informacije koju treba priopćiti ispitanicima ovisi od složenosti kliničkog ispitivanja i od vrste lijeka koji se ispituje;

f) informacija "iz točke e) ovog stava", u pravilu, se daje iu usmenom iu pisanom obliku i na jeziku koji je razumljiv ispitaniku;

g) ispitivač je dužan obavijestiti ispitanike o njihovom učešću u kliničkom ispitivanju, označiti osobe od kojih mogu zatražiti pomoć u hitnim situacijama, te upozoriti na potrebu držanja navedenih obavijesti kod sebe;

h) ispitivač mora poznavati svojstva i efekte, uključujući podatke pribavljene prije kliničkog ispitivanja o proizvodu koji se klinički ispituje;

i) ispitivač mora poznavati sve relevantne nove podatke o proizvodu koji se pojavljuje za vrijeme provedbe kliničkog ispitivanja;

j) u slučaju ozbiljnog neželjenog djejstva, ispitivač mora bez odgađanja, izvijestiti predlagatelja ispitivanja, stručnu instituciju u kojoj se vrši kliničko ispitivanje lijeka i preko predlagatelja Agenciju;

k) ispitivač mora biti na raspolaganju pri periodičnim posjetama nadležnog promatrača, te pri vršenju nadzora farmaceutskog inspektora, kao i osobe koje je predlagatelj ispitivanja odredio za obezbjeđenje kvalitete.

(2) Ispitivač mora osigurati:

a) siguran postupak s lijekom koji se ispituje za vrijeme i poslije provedbe ispitivanja;

b) da se lijek koji se ispituje koristi samo sukladno protokolu kliničkog ispitivanja i da se u ispitivanje uključuju ispitanici koji su odgovorni ispitivaču;

c) da doza i upute za uporabu budu odgovarajući i da ih svaki ispitanik razumije;

d) da se neupotrijebljeni lijek koji se ispituje vrati naručitelju ispitivanja ili uništi i da se bilješke o tim aktivnostima čuvaju sukladno protokolu ispitivanja.

Član 32.
(Obaveze naručitelja ispitivanja)

(1) Naručitelj ispitivanja je odgovoran za primjenu sustava koji će osigurati kvalitetu u pogledu provjere mjesta provedbe ispitivanja, svih podataka i spisa koji su s njim u vezi.

(2) Sva opažanja i nalazi moraju biti dostupni provjeri kako bi se osigurala vjerodostojnost svih podataka, te da zaključci koji proizlaze iz obrade dobivenih sirovih podataka budu pravilni.

(3) Postupci provjere moraju biti opravdani i specificirane.

(4) Uzorkovanje treba biti kontrolirano statistički prihvatljivom metodom provjere u ispitivanju.

(5) Kontrola kvalitete mora biti primijenjena u svakom stupnju obrade podataka, kako bi se osiguralo da svi podaci budu bezbjedni i odgovarajuće obrađeni.

DIO TREĆI - KLINIČKO ISPITIVANJE MEDICINSKOG SREDSTVA


Član 33.
(Svrha kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva)

Ispitivanje medicinskog sredstva se vrši zbog utvrđivanja ili potvrde učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete, suglasno deklarisanoj primjeni koju je odredio proizvođač.

Član 34.
(Klase medicinskog sredstva i njegovo kliničko ispitivanje)

(1) Kliničko ispitivanje medicinskog sredstva je utvrđivanje ili potvrda neškodljivosti medicinskog sredstva, njegove djelotvornosti i usklađenosti s općim i posebnim zahtjevima prema namjeni koju je odredio proizvođač.

(2) Kliničko ispitivanje provodi se za medicinsko sredstvo Klase IIa, IIb i Klase III, dok se za klasu I ne provodi, osim za medicinsko sredstvo koje je sterilno, ili ono koje sadrži izvor zračenja.

(3) Za kliničko ispitivanje "iz stava (2) ovog člana" dozvolu izdaje Agencija.

(4) Postupak kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva mora odgovarati suvremenim znanstveno-tehničkim dostignućima i načelima dobre kliničke prakse u kliničkom ispitivanju i medicinske etike. Rezultati kliničkog ispitivanja moraju obuhvatiti rezultate svih raspoloživih kliničkih ispitivanja medicinskog sredstva, bilo pozitivnih, bilo negativnih.

(5) Dokumentacija o kliničkom ispitivanju medicinskog sredstva mora sadržavati rezultate ispitivanja koji su podrobno i objektivno opisani i dostupni za omogućavanje objektivnog ocjenjivanja odnosa koristi i rizika za pacijenta ocjenu njegove sigurnosti, djelotvornosti i mišljenje o tome odgovara li medicinsko sredstvo općim i posebnim zahtjevima iz Zakona i namjeni koju je odredio proizvođač.

Član 35.
(Sadržaj zahtjeva za kliničko ispitivanje medicinskih sredstava)

(1) Uz zahtjev za dozvolu provođenja kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva mora se priložiti i sljedeća dokumentacija naznačena u Aneksu broj (V) koji čini sastavni dio ovog Pravilnika:

a) plan kliničkog ispitivanja, koji sadrži ciljeve, metode, sustav kontrole, organizaciju i način statističke obrade;

b) dokaz osiguranja u slučaju eventualne štete za lice ili lica na kojima se vrši ispitivanje, odnosno sudionike ispitivanja, nastale kao posljedica ispitivanja;

c) pisanu suglasnost ispitanika;

d) izvješće o dosadašnjim štetnim ili neželjenim djelovanjima medicinskog sredstva (ako postoji);

e) izvod iz plana ispitivanja medicinskog sredstva na službenim jezicima;

f) podacima o medicinskom sredstvu: ime, tip, model, oznaka, veličina;

g) dokumentacijom koja se odnosi na ulazne materijale;

h) dokumentacijom koja se odnosi na postupak izrade medicinskog sredstva;

i) dokumentacijom koja se odnosi na konačni proizvod u vezi sa namjenom i rizikom;

j) prijedlogom o označavanju medicinskog sredstva i uputom za uporabu;

k) dokumentacijom ili potvrdom o usklađenosti sa općim i posebnim zahtjevima;

l) dokumentacijom o dosadašnjim kliničkim ispitivanjima (ako postoji);

m) kratkom biografijom glavnog istraživača;

n) dokazom o uplati troškova za prijavu i dozvolu kliničkog ispitivanja.

(2) Agencija može da zahtijeva dodatnu dokumentaaciju ako se tiče očuvanja javnog zdravlja.

Član 36.
(Nadležnost Agencije)

(1) Ukoliko podnositelj prijave za kliničko ispitivanje medicinskog sredstva ne dobije negativan odgovor od Agencije u roku od 30 dana od dana predaje zahtjeva, smatra se da može početi s kliničkim ispitivanjem medicinskog sredstva.

(2) Ukoliko se kliničko ispitivanje odbije, Agencija je dužna najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potpunog zahtjeva za dozvolu kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva donijeti rješenje s obrazloženim razlozima zbog kojih se zahtjev odbija. Rješenje je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

(3) Rok iz "stava (2) ovog člana" prestaje teći na dan kada Agencija od podnositelja prijave za kliničko ispitivanje zatraži potrebne dopunske podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije.

(4) Agencija može u svrhu zaštite zdravlja stanovništa odrediti privremeni ili trajni prekid kliničkog ispitivanja.

(5) Agencija može odrediti nadzor nad izvođenjem kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva i poštovanje načela dobrih praksi u kliničkom ispitivanju sukladno Zakonu.

Član 37.
(Uvjeti za kliničko ispitivanje medicinskog sredstva na određenim osobama)

(1) Kliničko ispitivanje medicinskog sredstva može se obavljati samo uz pisanu suglasnost-pristanak osobe na kojem se ispitivanje obavlja.

(2) Kliničko ispitivanje medicinskog sredstva na djeci može se obavljati samo ako ispitivanje kod odraslih osoban može pružiti odgovarajuće rezultate.

(3) U izuzetnim slučajevima, za osobu koja nije pri svjesti, s težom duševnom smetnjom, za poslovno nesposobnu osobu ili maloljetno lice, pismenu suglasnost daje zakonski zastupnik, odnosno zakonski staratelj osobe.

(4) Kliničko ispitivanje ne smije se obavljati ako je moguća opasnost primjene medicinskog sredstva veća od zdravstvene opravdanosti ispitivanja medicinskog sredstva, o čemu ocjenu donosi Povjerenstvo ili direktor Agencije.

(5) Kliničko ispitivanje ne smije se obavljati na zatvorenicima te na osobama kod kojih bi prisila mogla utjecati na davanje pristanka za sudjelovanje u kliničkom ispitivanju medicinskog sredstva.

Član 38.
(Troškovi i osobe ovlaštene za prijavu kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva)

(1) Prije početka kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva na teritoriju BiH, namjeravane kliničko ispitivanje medicinskog sredstva mora biti prijavljeno Agenciji.

(2) Podnositelj prijave kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva može biti sponzor, proizvođač, odnosno uvoznik ili u njegovo ime glavni istraživač kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva.

(3) Troškove kliničkog ispitivanja i razmatranja prijave kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva snosi podnositelj prijave kliničkog ispitivanja.

(4) Agencija odnosno entitetska ministarstva zdravlja ili Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta, drugo državno odnosno entitetsko ministarstvo ili druga pravna osoba, mogu zahtjevati kliničko ispitivanje medicinskog sredstva za potrebe zaštite zdravlja stanovništva.

(5) Troškove ispitivanja snosi predlagač kliničkog ispitivanja samo u slučaju dokazivanja da sigurnost učinkovitost i usklađenost medicinskog sredstva s općim i posebnim zahtjevima odgovara odredbama Zakona i propisima donesenim na temelju njega.

(6) Ukoliko se dokaže da sigurnost, učinkovitost i usklađenost medicinskog sredstva s općim i posebnim zahtjevima ne odgovara odredbama Zakona i propisima donesenim na temelju istog, troškove kliničkog ispitivanaja snosi proizvođač odnosno uvoznik medicinskog sredstva.

Član 39.
(Izmjene, završni izvještaj i obavještavanje o kliničkom ispitivanju medicinskog sredstva)

(1) Proizvođač je dužan predati Agenciji sve dopune ili izmjene već odobrenog plana ispitivanja medicinskog sredstva.

(2) Izvješće koji potpisuje glavni istraživač, mora sadržavati kritičku ocjenu svih podataka dobivenih i sabranih tijekom kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva.

(3) Naručilac zahtjeva za kliničko ispitivanje obavještava nadležne vlasti zainteresiranih država članica o završetku kliničkog ispitivanja medicinskog sredstva, a u slučaju prijevremenog prekida obavijest mora biti praćena obrazloženjem.

DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 40.
(Izmjene i dopune Pravilnika)

Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se na način i po postupku za njegovo donošenje.

Član 41.
(Prestanak važenja propisa)

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 61/04), Pravilnik o dopuni Pravilnika o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 56/05), Pravilnik o kliničkom ispitivanju lijeka ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 64/05) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o kliničkom ispitivanju lijeka ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 23/07).

Član 42.
(Stupanje na snagu i objavljivanje)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 08-02-2-1172-2-JD/09
10. decembra 2009. godine


Ministar
Mr. Sredoje Nović, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!