Službeni glasnik BiH, broj 15/10

Na osnovu člana 36. stav (1), člana 37. stav (6), člana 41. stav (5) i člana 44. stav (6) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08), ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na prijedlog Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, donosi


PRAVILNIK


O POSTUPKU I NAČINU DAVANJA DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET


DIO PRVI - UVODNE ODREDBE


Član 1.


Ovim Pravilnikom utvrđuju se postupak, uslovi i potrebna dokumentacija za davanje, obnovu, ukidanje i izmjenu dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH, sadržaj Sažetka karakteristika lijeka, Uputstva za pacijenta i način označavanja lijeka.

Član 2.


(1) Odredbe ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na sve lijekove za koje se traži dozvola za stavljanje u promet u BiH, uz određene posebnosti za sljedeće grupe gotovih lijekova:

a) rizične lijekove i lijekove iz ljudske krvi ili plazme,

b) radiofarmaceutike,

c) homeopatske lijekove,

d) tradicionalne lijekove,

e) lijekove za liječenje teških i rijetkih bolesti,

f) lijekove za naprednu terapiju.

(2) Obrazac zahtjeva i sadržaj dokumentacije za grupe lijekova iz stava (1) ovog člana dati su u Dodatku II, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

DIO DRUGI - DAVANJE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET


Član 3.


(1) Postupak davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet pokreće se pisanim zahtjevom koji se podnosi Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) u skladu sa odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet podnosi:

a) proizvođač sa sjedištem u BiH ili

b) pravno lice koje zastupa stranog proizvođača i ima sjedište u BiH.

(3) Za lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet ni u jednoj državi, zahtjev za davanje dozvole može podnijeti samo proizvođač sa sjedištem u BiH.

Član 4.


Zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH, podnosilac zahtjeva obavezan je predati na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.

Član 5.
(Zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet)

(1) Obrazac zahtjeva za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet iz člana 9. stava (1) tačke c) ovog Pravilnika nalazi se u Prilogu 1. i sastavni je dio ovog Pravilnika.

(2) Obrazac zahtjeva iz stava (1) ovog člana podnosi se posebno za svaki naziv, sastav, farmaceutski oblik, dozu, vrstu i veličinu pakovanja lijeka.

(3) Uz obrazac zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosilac zahtjeva obavezan je priložiti sljedeće podatke i dokumente:

a) dokaz o upisu podnosioca zahtjeva u sudski registar (original ili ovjerena kopija, ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva),

b) Rješenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kojim je ugovor o zastupanju za poslove dobijanja dozvole za stavljanje lijeka u promet verifikovan,

c) ugovor o zastupanju stranog proizvođača, original ili ovjerena kopija, u slučaju da ugovor o zastupanju nije sastavljen na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH isti mora biti propisno ovjeren i preveden od strane ovlaštenog sudskog tumača, u skladu sa članom 32. Zakona,

d) potpuna informacija podnosioca zahtjeva o osiguranju odgovornosti proizvođača za moguću štetu nanesenu korisniku lijeka koje važi za teritoriju BiH,

e) dokument o imenovanju osobe odgovorne za stavljanje lijeka u promet (registraciju lijeka) i njen CV,

f) dokument o imenovanju osobe odgovorne za poslove farmakovigilanse i njen CV,

g) kopije važećih proizvodnih dozvola za sva prijavljena mjesta proizvodnje lijeka ne starije od pet godina i/ili originalna potvrda o ispunjavanju uslova dobre proizvođačke prakse koja ne smije biti starija od tri godine od dana podnošenja zahtjeva,

h) prikaz svih proizvođača uključenih u proizvodnju gotovog lijeka i/ili aktivne supstance s navođenjem koji dio proizvodnje obavljaju,

i) izjava proizvođača gotovog lijeka da je aktivna supstanca proizvedena u skladu sa smjernicama dobre proizvođačke prakse za početne sirovine,

j) pisani pristanak proizvođača ili vlasnika dokumentacije o pravu korištenja Glavne dokumentacije o aktivnoj supstanci u svrhu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ("Letter of access") ili kopija Certifikata Evropske farmakopeje za aktivnu supstancu (CEP),

k) izjava proizvođača aktivne supstance da će obavijestiti proizvođača gotovog lijeka o bilo kojoj izmjeni u proizvodnji ili kvalitetu aktivne supstance,

l) Certifikat Evropske farmakopeje o sigurnosti primjene supstanci s obzirom na prenos transmisione spongiformne encefalopatije (TSE Certifikat Ph. Eur) - ako je primjenjivo,

m) popis država u kojima je lijek dobio dozvolu za stavljane u promet, u kojima je postupak davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u toku, te u kojima je zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet odbijen ili u kojima je dozvola oduzeta,

n) certifikat farmaceutskog proizvoda (CPP),

o) Rješenje o zaštiti žiga za BiH,

p) potvrda o uplaćenoj državnoj taksi.

(4) Podaci i dokumenti iz stava (3) ovog člana sastavni su dio Modula 1.

(5) Uputstvo za pripremu Modula 1 i popunjavanje prijavnog obrasca daje Agencija.

Član 6.


(1) Uz zahtjev iz člana 4. ovog Pravilnika prilaže se dokumentacija o lijeku u skladu sa članovima 33., 34. i 35. Zakona i pravilnika donesenih na osnovu Zakona.

(2) Troškove postupka davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet podnosilac zahtjeva obavezan je podmiriti kako bi zahtjev bio formalno-pravno potpun.

Član 7.


(1) Podnosilac zahtjeva uz zahtjev prilaže dokumentaciju o lijeku u obliku Zajedničkog tehničkog dokumenta - "Common Technical Document" (u daljnjem tekstu: CTD-oblik).

(2) CTD je međunarodno dogovoreni oblik pripreme dokumentacije o lijeku u postupku izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet.

(3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, podnosilac zahtjeva za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet umjesto dokumentacije u CTD-obliku, može priložiti dokumentaciju u obliku Evropskog dosijea (u daljnjem tekstu: EU-dosije) uz prethodnu saglasnost Agencije i pisano obrazloženje o nemogućnosti predaje dokumentacije u CTD-obliku.

(4) EU-dosije je oblik pripreme dokumentacije u Evropskoj uniji preporučen ranijim smjernicama podnosiocima zahtjeva za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet.

(5) Dokumentaciju iz stava (3) ovog člana podnosilac zahtjeva obavezan je dopuniti dijelovima i/ili podacima propisanim za CTD-oblik dokumentacije, a koji nisu sastavni dijelovi dokumentacije u EU-dosijeu.

Član 8.


(1) Osnovni dijelovi CTD-a su:

a) Modul 1: Administrativni podaci i informacije o lijeku,

b) Modul 2: Sažeci Modula 3, Modula 4 i Modula 5 CTD-oblika,

c) Modul 3: Kvalitet aktivne supstance i gotovog lijeka,

d) Modul 4: Izvještaji o pretkliničkim ispitivanjima,

e) Modul 5: Izvještaji o kliničkim ispitivanjima.

(2) Sadržaj dokumentacije u CTD-obliku, te načela i zahtjevi za pripremu dokumentacije nalaze se u Dodatku I i sastavni su dio ovog Pravilnika.

(3) Sadržaj dokumentacije EU-dosijea nalazi se u Dodatku III i sastavni je dio ovog Pravilnika.

(4) Kada podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet podnosi dokumentaciju u EU-dosijeu obavezan je priložiti Modul 1 CTD-oblika.

Član 9.


(1) Dokumentacija o lijeku prilaže se u obliku kopije, ako ovaj Pravilnik ne propisuje originalni dokument, odnosno ovjerene kopije.

(2) Agencija može od podnosioca zahtjeva tražiti original na uvid.

(3) Dijelovi dokumentacije o lijeku u CTD-obliku i to Modul 1, 2 i 3 dostavljaju se obavezno u pisanom i elektronskom obliku, a ostali dijelovi dokumentacije, i to Modul 4 i 5, mogu se dostaviti u elektronskom obliku.

(4) Agencija može zatražiti dijelove dokumentacije ili kompletnu dokumentaciju Modula 4 i 5 i u pisanom obliku.

(5) Agencija određuje broj primjeraka pojedinih dijelova dokumentacije o lijeku.

Propisanu dokumentaciju o lijeku podnosilac zahtjeva predaje na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH ili na engleskom jeziku.

(6) U skladu sa članom 6. stav (3) ovog Pravilnika dijelovi dokumentacije u EU- dosijeu (dio I i II) dostavljaju se obavezno u pisanom obliku, a dio dokumentacije u EU- dosijeu (dio III i IV) mogu se dostaviti u elektronskom obliku.

(7) Agencija može zatražiti dijelove dokumentacije ili kompletnu dokumentaciju EU-dosijea (dio III i IV) i u pisanom obliku.

Član 10.
(Modul 1)

(1) Podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet obavezan je pripremiti Modul 1 koji sadrži podatke i dokumente prema sljedećem redoslijedu:

a) zahtjev iz člana 4. ovog Pravilnika,

b) sadržaj priložene dokumentacije o lijeku,

c) ispunjen zahtjev za davanje dozvole,

d) podaci o lijeku i to:

1) prijedlog Sažetka karakteristika lijeka, na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH,

2) prijedlog uputstva za pacijenta na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH,

3) prijedlog vanjskog i unutrašnjeg pakovanja na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH ili "mock up",

4) posljednji odobren Sažetak karakteristika lijeka od strane države članice Evropske unije,

5) prijedlog pakovanja sa Brailleovim pismom ukoliko podnosilac zahtjeva traži odobrenje pakovnog materijala sa Brailleovim pismom,

e) podaci o ekspertima za procjenu sastavnih dijelova dokumentacije (biografski i bibliografski podaci, povezanost sa predlagačem i potpis eksperta), i to:

1) hemijske, farmaceutske i biološke dokumentacije/kvalitet aktivne supstance i gotovog lijeka,

2) pretkliničke dokumentacije,

3) kliničke dokumentacije,

f) podaci o procjeni rizika koji lijek može imati na okolinu,

g) podaci koji se odnose na lijek za liječenje rijetkih i teških bolesti,

h) podaci koji se odnose na farmakovigilansu i to:

1) opis farmakovigilantnog sistema u BiH,

2) plan upravljanja rizicima - kada postoji potreban plan upravljanja rizicima koji podnosilac zahtjeva planira provesti u BiH,

i) podaci koji se odnose na klinička ispitivanja (izjava da su priložena klinička ispitivanja provedena u skladu s dobrom kliničkom praksom).

(2) Ostali podaci i dokumenti:

a) za lijekove koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u državama Evropske unije (odobreni centralizovanim postupkom, postupkom međusobnog priznavanja ili decentralizovanim postupkom davanja dozvole) prilažu se dokumenti koji to potvrđuju,

b) popis pravnih osoba uključenih u izradu dokumentacije o lijeku, razvoj i ispitivanje lijeka ili njegovu proizvodnju, te pisano obrazloženje o odnosu istih sa podnosiocem zahtjeva (u slučaju kada više pravnih osoba učestvuje u izradi dokumentacije o lijeku),

c) detaljan organogram proizvodnog procesa,

d) certifikat proizvođača o izvršenoj kontroli kvaliteta serije gotovog lijeka (za sva proizvodna mjesta uključena u proces proizvodnje gotovog lijeka).

Član 11.
(Sažetak karakteristika lijeka)

(1) Podaci i sadržaj Sažetka karakteristika lijeka štampani su u Dodatku IV ovog Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

(2) Za lijekove koji su odobreni u drugim državama prilaže se posljednji odobreni Sažetak karakteristika lijeka i uputstvo za pacijenta u originalnom obliku i u prevodu na engleski jezik, uz naznaku u kojoj državi i kada su odobreni sa izjavom da je prevod istovjetan originalu.

Član 12.
(Uputstvo za pacijenta)

(1) Uputstvo za pacijenta mora biti usklađeno s podacima u Sažetku karakteristika lijeka.

(2) Podaci i sadržaj uputstva za pacijenta štampani su u Dodatku V ovog Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

(3) Uputstvo za pacijenta mora biti sastavljeno tako da bude jasno i razumljivo, te da korisniku lijeka omogući postupanje na odgovarajući način.

(4) Podaci u uputstvu za pacijenta moraju biti otisnuti čitljivo i na način da ih nije moguće izbrisati.

(5) Pomoćne supstance, kao i drugi podaci različiti za svaki pojedini oblik/dozu lijeka moraju biti navedeni za svaki farmaceutski oblik/dozu posebno.

(6) Popis pomoćnih supstanci koje mogu uticati na efikasnost i sigurnost primjene lijeka i koje se obavezno navode i na vanjskom pakovanju lijeka štampan je u Dodatku VI ovog Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

Član 13.
(Označavanje lijekova)

(1) Prijedlog označavanja unutrašnjeg i vanjskog pakovanja lijeka prilaže se, u slikovnom prikazu "mock up" s podacima propisanim odredbama ovog Pravilnika i Zakona.

(2) U svrhu pojašnjavanja određenih podataka vanjsko pakovanje lijeka može sadržavati znakove (simbole) ili crteže ili druge podatke, koji su u skladu sa Sažetkom karakteristika lijeka i korisni za zdravstvenu edukaciju, ali ne takve koji služe reklamiranju lijeka ili koji dovode u zabludu korisnika lijeka.

Član 14.


Odredbe ovog Pravilnika o označavanju i uputstvu za upotrebu lijeka ne primjenjuju se na gotov lijek uvezen na osnovu člana 66. stav (3) Zakona.

Član 15.


Uzorci lijekova, koji nisu namijenjeni prodaji, moraju biti označeni naljepnicom ili žigom: "Nije za prodaju" ili "Besplatan uzorak".

Član 16.


(1) Naziv gotovog lijeka na Brailleovom pismu, ako se proizvođač odluči da ga koristi, navodi se na vanjskom pakovanju lijeka, ali ne mora biti otisnut na unutrašnjem pakovanju (npr. blister, ampula ili bočica).

(2) Ako je proizvođač gotovog lijeka naveo naziv lijeka na Brailleovom pismu na vanjskom pakovanju, isto može učiniti i na unutrašnjem pakovanju lijeka.

(3) Za lijekove koji nemaju vanjsko pakovanje naziv lijeka na Brailleovom pismu proizvođač može staviti na unutrašnje pakovanje.

(4) Tačke Brailleovog pisma mogu biti utisnute bilo gdje na vanjskom ili unutrašnjem pakovanju lijeka tako da osnovni tekst bude lako čitljiv.

Član 17.


Način obilježavanja lijekova koji se stavljaju u promet u malim količinama, a za koje postoji važeća dozvola za stavljanje u promet i koji su namijenjeni za liječenje teških i rijetkih bolesti ili za liječenje manjeg broja bolesnika, propisuje ministar civilnih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) u skladu sa Zakonom.

Član 18.
(Popis država u kojima je lijek odobren i u kojima je postupak u toku)

Za lijek koji ima dozvolu za stavljanje u promet u drugim državama prilaže se popis država u kojima je lijek odobren (s nazivom lijeka, datumom i brojem dozvole i priložiti kopiju dozvole) u kojima je postupak davanje dozvole u toku (s nazivom lijeka i datumom podnošenja zahtjeva), te u kojima je zahtjev za davanje dozvole odbijen ili u kojima je dozvola oduzeta.

Član 19.
(Podaci o ekspertima za procjenu dokumentacije)

(1) Podaci o ekspertima za procjenu farmaceutske, pretkliničke i kliničke dokumentacije sadrže kratki CV eksperta (ime i prezime, obrazovanje, dodatna usavršavanja i zanimanje).

(2) Podnosilac zahtjeva za davanje dozvole obavezan je priložiti izjavu eksperta iz stava (1) ovog člana (s potpisom i datumom), kojom se potvrđuje da su u priloženom izvještaju eksperata na adekvatan način procijenjeni svi podaci pojedinog dijela dokumentacije o gotovom lijeku.

Član 20.
(Farmakovigilansa)

(1) Opis farmakovigilantnog sistema, Plan upravljanja rizicima, te način izrade i učestalost podnošenja Periodičnog izvještaja o bezbjednosti (u daljnjem tekstu: PSUR) izrađuju se u skladu sa propisima o farmakovigilansi.

(2) Zadnji dostupni PSUR predaje se u Modulu 5, tačka 5.3.6. - Izvještaja o iskustvima nakon davanja dozvole za sve lijekove koji se nalaze u prometu u bilo kojoj državi, zajedno sa zahtjevom za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH.

Član 21.
(Dokumentacija o lijeku)

Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, u skladu sa članom 33. Zakona, podnosilac zahtjeva prilaže potpunu dokumentaciju o lijeku (Modul 1-5, ili Modul 1 i sve propisane dijelove EU-dosijea) u skladu sa Dodacima I i III ovog Pravilnika.

Član 22.


(1) Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet suštinski sličnog lijeka u skladu sa članom 34. stav (1) tačka c) Zakona, podnosilac zahtjeva obavezan je dokazati da je referentnom lijeku data dozvola za stavljanje u promet u BiH, Evropskoj uniji, ili u državama koje imaju iste standarde zahtjeva za kvalitet, bezbjednost i djelotvornost lijekova, a koja je izdata prije najmanje osam godina za bilo koju dozu, farmaceutski oblik, način primjene ili pakovanje.

(2) Ako referentnom lijeku nije data dozvola za stavljanje u promet u BiH podnosilac zahtjeva obavezan je u skladu sa članom 34. Zakona navesti državu Evropske unije na koju se poziva, a u kojoj referentni lijek ima dozvolu za stavljanje u promet i navesti godinu dobijanja prve dozvole.

(3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosilac zahtjeva obavezan je priložiti dokumentaciju o lijeku propisanu za Modul 1, 2, 3 i 5.

(4) Prijedlog Sažetka karakteristika lijeka i Uputstva za pacijenta za BiH trebaju biti usklađeni sa Sažetkom karakteristika lijeka i Uputstvom za pacijenta referentnog lijeka koji je odobren u BiH ili državi članici Evropske unije na koju se poziva.

(5) Priloženi podaci u dijelu Modula 5 trebaju potvrditi suštinsku sličnost s referentnim lijekom u skladu sa Pravilnikom o ispitivanju bioraspoloživosti i bioekvivalencije lijekova.

(6) Priloženi pretklinički i/ili klinički izvještaji eksperata u dijelu Modula 2 moraju biti posebno usmjereni na:

a) procjenu osnovanosti tvrdnje o suštinskoj sličnosti lijeka,

b) procjenu prihvatljivosti prisutnih onečišćenja u aktivnoj/aktivnim supstancama i onečišćenja u gotovom lijeku (uključujući razgradne produkte nastale tokom čuvanja) za lijek u primjeni,

c) procjenu provedenog ispitivanja bioekvivalencije ili obrazloženje zašto ispitivanje nije provedeno u skladu sa propisima za ispitivanje bioraspoloživosti i bioekvivalencije,

d) zadnju objavljenu literaturu koja se odnosi na podneseni zahtjev, u tu svrhu mogu se prihvatiti članci iz recenziranih naučnih časopisa,

e) za svaki navod u Sažetku karakteristika lijeka koji ne proizilazi iz osobina lijeka i/ili njegove terapijske grupe treba dati kritički osvrt i potkrijepiti ga objavljenom literaturom i/ili dodatnim ispitivanjima.

(7) U svrhu potvrde jednake sigurnosti primjene i efikasnosti za različite soli, estere ili derivate odobrene aktivne supstance podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti dodatne podatke ako se poziva na suštinsku sličnost lijeka.

Član 23.


Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet na osnovu dokumentacije za referentni lijek, u skladu sa članom 34. Zakona, podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti izjavu odgovorne osobe proizvođača referentnog lijeka i nosioca dozvole za stavljanje u promet lijeka, na čiju se dokumentaciju o gotovom lijeku podnosilac zahtjeva poziva, da su saglasni da se farmaceutski, pretklinički i klinički podaci o referentnom lijeku sadržani u njihovoj dokumentaciji koriste u svrhu razmatranja podnesenog zahtjeva za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet.

Član 24.


(1) Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet lijeka s dugotrajnom medicinskom primjenom, u skladu sa članom 34. stav (1) tačka b) Zakona, podnosilac zahtjeva obavezan je priložiti dokumentaciju o lijeku propisanu za Modul 1, 2, 3, 4 i 5.

(2) Da bi se aktivna supstanca mogla smatrati supstancom s dobro utvrđenom medicinskom primjenom treba uzeti u obzir:

a) vremensko razdoblje njene primjene kao lijeka,

b) učestalost i širinu primjene,

c) nivo naučnog interesa za njenu primjenu (putem objavljene naučne literature) i

d) usklađenost naučnih procjena.

(3) Potrebno je da se aktivna supstanca najmanje 10 godina upotrebljava kao lijek u BiH, Evropskoj uniji ili drugim državama koje imaju iste standarde zahtjeva za kvalitet, bezbjednost i djelotvornost.

(4) Moduli 4 i 5 trebaju sadržavati iscrpne naučne podatke iz literature koji dokazuju sigurnost primjene i poznatu djelotvornost lijeka s aktivnom supstancom koja je u BiH ili u Evropskoj uniji u medicinskoj upotrebi najmanje 10 godina.

(5) Dokumentacija iz stava (4) ovog člana mora sadržavati sve podatke koji omogućavaju procjenu sigurnosti i/ili djelotvornosti, te uključiti ili se pozvati na pregled odgovarajuće literature, uzimajući u obzir ispitivanja prije i nakon stavljanja lijeka u promet i objavljenu naučnu literaturu koja se odnosi na iskustva u obliku epidemiološke studije, a naročito uporedne epidemiološke studije.

(6) Ova dokumentacija mora sadržavati podatke bilo da su oni u korist ili protiv sigurnosti i/ili djelotvornosti.

(7) Za podatke o ispitivanju sigurnosti i/ili djelotvornosti koji nedostaju potrebno je priložiti obrazloženje koje podržava prikaz prihvatljivog nivoa sigurnosti primjene i/ili djelotvornosti.

(8) Izvještaji eksperata o nekliničkoj i/ili kliničkoj dokumentaciji moraju sadržavati obrazloženje i kritički osvrt na svaki podatak koji se razlikuje od podataka za odobreni lijek.

(9) Podnosilac zahtjeva obavezan je uzeti u obzir iskustva nakon stavljanja u promet drugih gotovih lijekova s istom aktivnom supstancom.

Član 25.


(1) Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet lijeka iz člana 34. Zakona, podnosilac zahtjeva obavezan je priložiti dokumentaciju o lijeku propisanu za Modul 1, 2, 3, 4 i/ili 5.

(2) Modul 4 i/ili Modul 5 sastoji se od kombinacije izvještaja o provedenim ograničenim pretkliničkim i/ili kliničkim ispitivanjima i podataka iz naučne literature.

(3) U slučaju da aktivna supstanca u terapijskom dijelu ima istu strukturu kao i aktivna supstanca referentnog lijeka ali je u obliku različitih soli, estera i derivata, potrebno je dokazati da nema razlike u farmakokinetici, farmakodinamici i/ili toksičnosti koja bi mogla uticati na odnos sigurnosti primjene i/ili efikasnosti, ili će se ovaj oblik smatrati novom aktivnom supstancom.

(4) Ako je lijek namijenjen za različitu terapijsku primjenu ili je u različitom farmaceutskom obliku, ima drugi put primjene ili je u različitim dozama ili načinu doziranja, potrebno je dostaviti rezultate odgovarajućih toksikoloških, farmakoloških ispitivanja i/ili kliničkih ispitivanja.

Član 26.


(1) Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet biološkog lijeka sličnog referentnom biološkom lijeku (u daljnjem tekstu: biološki sličan lijek) potrebno je priložiti dokumentaciju o lijeku propisanu za Modul 1, 2, 3, te Module 4 i 5 koji trebaju sadržavati dodatne podatke o provedenim pretkliničkim i kliničkim ispitivanjima u svrhu dokazivanja sličnosti dvaju bioloških lijekova.

(2) Osim dokumentacije iz stava (1) ovog člana obim i vrstu dodatnih podataka (npr. toksikološki i ostali pretklinički, te odgovarajući klinički podaci) koji se moraju dostaviti, odredit će Agencija prema pojedinačnom slučaju, u skladu s odgovarajućim naučnim saznanjima.

(3) Zbog različitosti bioloških lijekova u Modulima 4 i 5 podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti podatke o provedenim ispitivanjima uzimajući u obzir specifične karakteristike svakog biološkog lijeka.

(4) U slučaju kada referentni, izvorni odobreni lijek ima više od jedne indikacije, efikasnost i sigurnost primjene biološki sličnog lijeka mora biti obrazložena/opravdana ili, ako je potrebno, dokazana posebno za svaku navedenu indikaciju.

Član 27.


(1) Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet lijeka koji sadrži najmanje dvije aktivne supstance koje prije nisu bile odobrene u toj kombinaciji, podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti potpunu dokumentaciju (Modul 1-5).

(2) U određenim slučajevima potrebno je dostaviti podatke o procjeni sigurnosti vezano uz mjesta proizvodnje i moguću prisutnost stranih supstanci.

Član 28.


Ako gotov lijek sadrži kombinaciju lijeka i medicinskog sredstva koji omogućuje primjenu lijeka i s lijekom čini cjeloviti proizvod, prilaže se dokumentacija za medicinsko sredstvo koja mora udovoljavati zahtjevima propisanim za odgovarajuću klasu medicinskih sredstava u skladu sa Zakonom i pravilnicima donesenim na osnovu Zakona.

Član 29.


Uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet lijeka iz grupe lijekova s određenim posebnostima iz člana 2. ovog Pravilnika podnosilac zahtjeva dostavlja dokumentaciju pripremljenu u skladu sa Dodatkom I i II ovog Pravilnika.

Član 30.


(1) Dokumentacija za lijekove iz ljudske krvi ili ljudske plazme mora sadržavati i podatke o izvornom materijalu - ljudskoj plazmi u Modulu 3 (CTD-oblika) ili u dijelu II C (EU-dosijea) ili u odvojenoj glavnoj dokumentaciji o plazmi (Plasma Master file - PMF).

(2) Odvojeni dio glavne dokumentacije o plazmi sadrži potrebne podatke o karakteristikama ljudske plazme koja se koristi kao izvorni materijal ili sirovina u proizvodnji aktivne supstance, pomoćnih supstanci ili lijekova.

(3) Glavna dokumentacija o plazmi mora biti dostavljena Agenciji jednom godišnje na ocjenu nakon davanja dozvole za stavljanje u promet gotovog lijeka.

(4) Dokumentacija za vakcine mora sadržavati podatke o antigenu vakcina u Modulu 3 CTD-oblika ili u dijelu IIC EU-dosijea ili u odvojenoj glavnoj dokumentaciji o antigenu vakcina (Vaccine Antigen Master File - VAMF), izuzev za vakcinu protiv gripe.

(5) Odvojeni dio dokumentacije o antigenu vakcine sadrži potrebne podatke o biološkoj, farmaceutskoj, hemijskoj prirodi aktivne supstance tj. antigena vakcine za koju se traži dozvola za stavljanje u promet.

Član 31.


Odredbe ovog Pravilnika analogno se primjenjuju na postupak davanja, obnove, ukidanja i prenosa dozvole za stavljanje u promet homeopatskog lijeka, te dozvole izmjene u dokumentaciji o homeopatskom lijeku.

Član 32.


(1) Agencija utvrđuje ispravnost i potpunost podnesenog zahtjeva i procjenjuje dostavljenu dokumentaciju o lijeku u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

(2) Ako Agencija utvrdi da zahtjev za davanje dozvole nije formalno-pravno potpun zatražit će od podnosioca zahtjeva da, u roku kojeg odredi Agencija, zahtjev dopuni.

(3) Ako podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog člana ne dopuni ili ispravi zahtjev, odnosno ne dostavi dodatnu dokumentaciju ili odgovarajuće obrazloženje, Agencija će zahtjev odbaciti zaključkom, protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv tog zaključka može pokrenuti upravni spor.

(4) Agencija može tokom postupka davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet pisanim putem od podnosioca zahtjeva zatražiti dodatnu dokumentaciju ili odgovarajuće obrazloženje za što mu može odrediti rok.

(5) Podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti uzorke lijeka, a na traženje Agencije i referentne standarde u roku koji odredi Agencija

(6) Ako Agencija smatra da je potrebno izvršiti provjeru uslova dobre proizvođačke prakse na mjestu proizvodnje lijeka, rok iz člana 37. Zakona prestaje teći od obavijesti proizvođaču do dana obavljanja provjere.

Član 33.


(1) Agencija razmatra samo formalno pravno potpune zahtjeve.

(2) Formalno-pravno potpun zahtjev podrazumijeva sljedeće:

a) popunjen obrazac zahtjeva,

b) dokumentaciju za lijek za koji se želi dobiti dozvola,

c) dokaz o uplati troškova postupka

d) potvrda o uplaćenoj državnoj taksi.

Član 34.


(1) U postupku izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH za lijekove kojima se dozvola za stavljanje u promet izdaje centralizovanim postupkom u Evropskoj Agenciji za lijekove EMEA, traži se obavezno dostavljanje EMEA certifikata u okviru priložene dokumentacije.

(2) Lijekovi iz stava (1) ovog člana su:

a) lijekovi razvijeni biotehnološkim postupkom (rekombinantna DNA-tehnologija, kontrolisana ekspresija gena koji kodiraju biološki aktivne proteine u prokariotima i eukariotima uključujući transformisane ćelije sisara, hibridome i monoklonska antitjela),

b) lijekovi koji sadrže nove aktivne supstance za tretman specifičnih terapeutskih indikacija, a to su: AIDS, kancer, neurodegenerativni poremećaji, dijabetes, autoimune i imune bolesti, virusne bolesti,

c) "Orphan" lijekovi,

d) lijekovi koji se primjenjuju u liječenju koje uključuje modificiranje prirodnog toka bolesti (uzročni ili kurativni tretman i tretman asimptomatskih stadija bolesti ako je mehanizam djelovanja specifičan za bolest);

e) lijekovi koji se primjenjuju u liječenju neželjenih dejstava lijekova;

f) lijekovi koji se primjenjuju u liječenju komplikacija bolesti ako su one nastale kao posljedica liječenja;

g) za lijekove kod kojih postoji dilema oko klasifikacije.

Član 35.


(1) Dozvola za stavljanje lijeka u promet sadrži sljedeće podatke:

a) naziv i adresa nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet,

b) naziv gotovog lijeka,

c) internacionalni nezaštićen naziv na latinskom jeziku (INN),

d) ATC-kod,

e) farmaceutski oblik,

f) kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne/ih supstanci,

g) doza po jedinici mjere,

h) vrsta i veličina pakovanja,

i) naziv i adresa proizvođača,

j) rok važenja dozvole,

k) režim izdavanja lijeka,

l) posebne oznake,

m) EAN-kod.

(2) Sastavni dio dozvole iz stava (1) ovog člana je odobreni Sažetak glavnih karakteristika lijeka, Uputstvo za pacijenta i odobren prijedlog pakovanja lijeka ili već izrađeno pakovanje lijeka na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.

Član 36.


(1) Nakon dobijanja dozvole za stavljanje u promet lijeka nosilac dozvole obavezan je obavijestiti Agenciju o bilo kojem ograničenju ili zabrani koja se odnosi na taj lijek, a koja je donesena u bilo kojoj državi u kojoj je lijek odobren za promet, ili o odbijanju njegovog zahtjeva za stavljanje lijeka u promet.

(2) Nosilac dozvole obavezan je dostaviti Agenciji svaku obavijest koja ima uticaja na ocjenu odnosa štetnosti/koristi pri primjeni lijeka na propisan način.

Član 37.


(1) U roku tri godine nakon izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, nosilac dozvole obavezan je u skladu sa članom 40. stav (3) Zakona taj lijek staviti u promet.

(2) Lijek se ne može staviti u promet bez provedene analize prve serije lijeka u skladu sa članom 79. stav (1) tačka b) Zakona.

(3) Agencija će smatrati da je lijek stavljen u promet ako je u promet stavljen barem jedan farmaceutski oblik, doza ili veličina pakovanja za koji je Agencija dala dozvolu za stavljanje u promet.

(4) Ako gotov lijek nosilac dozvole nije stavio u promet u roku iz stava (1) ovog člana, Agencija će rješenjem ukinuti dozvolu za stavljanje u promet toga lijeka.

DIO TREĆI - IZMJENA U DOKUMENTACIJI O LIJEKU


Član 38.


Nosilac dozvole za stavljanje u promet lijeka obavezan je u skladu sa članom 44. Zakona Agenciji prijaviti svaku izmjenu u dokumentaciji o lijeku na osnovu koje je izdata dozvola za stavljanje lijeka u promet.

Član 39.


(1) Popis izmjena (Tip IA, Tip IB) koje se smatraju manjim izmjenama, uslovi prijave, te odgovarajući dijelovi dokumentacije koju treba dostaviti zavisno o prijavljenoj izmjeni, nalaze se u Dodatku VII ovog Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

(2) Izmjene Tip II su izmjene:

a) koje ne zahtijevaju pokretanje novog postupka davanja dozvole,

b) koje zahtijevaju pokretanje novog postupka davanja dozvole.

(3) Posljedičnom izmjenom smatra se ona izmjena koju nije moguće izbjeći i direktno proizlazi iz druge izmjene.

(4) Izmjeni Tipa IA može biti posljedična druga Tipa IA izmjena; izmjeni tipa IB može biti posljedična druga izmjena tipa IB ili izmjena tip IA, a ostale posljedične izmjene prijavljuju se kao dio izmjene Tip II.

Član 40.


(1) Izmjene zbog vanrednih sigurnosnih mjera su izmjene zbog novih saznanja u vezi primjene lijeka zbog kojih je potrebno neodložno, a radi zaštite zdravlja stanovništva, ograničiti primjenu lijeka u odnosu na odobrenu primjenu, npr. suziti terapijsko područje, promijeniti doziranje, ograničiti primjenu lijeka na usku populaciju, proširiti kontraindikacije, mjere upozorenja ili drugo.

(2) Ako nosilac dozvole poduzme vanrednu sigurnosnu mjeru ili mjere, obavezan je o preduzetom, bez odlaganja, pisanim putem obavijestiti Agenciju.

(3) Vanredna sigurnosna mjera ili mjere iz stava (1) ovog člana je prihvaćena ako Agencija u roku od 24 sata od prijema pisane obavijesti ne zatraži preduzimanje dodatnih sigurnosnih mjera.

(4) Nosilac dozvole obavezan je u slučaju iz stava (1) i (2) ovog člana Agenciji podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene s dokumentacijom u skladu sa odredbama ovog Pravilnika, najkasnije u roku 15 dana od dana primjene vanredne sigurnosne mjere.

(5) Ako Agencija naloži nosiocu dozvole preduzimanje vanrednih sigurnosnih mjera, nosilac dozvole obavezan je preduzeti te mjere bez odlaganja i podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene s dokumentacijom u skladu sa odredbama ovog Pravilnika u roku koji odredi Agencija.

Član 41.


(1) Izmjena periodičnosti podnošenja PSUR-a je veća izmjena (Tip II).

(2) Periodičnost podnošenja PSUR-a može biti izmijenjena na zahtjev Agencije ili nosioca dozvole.

(3) Izmjena periodičnosti podnošenja PSUR-a može imati za posljedicu učestalije ili manje učestalo dostavljanje PSUR-a u skladu sa propisom o farmakovigilansi.

(4) Periodičnost podnošenja PSUR-a ne može biti duža od tri godine.

(5) Podnosilac zahtjeva može predložiti izmjenu periodičnosti dostavljanja PSUR-a i u toku postupka za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet ili obnove dozvole, pri čemu obavezno dostavlja i obrazloženje zahtjeva za izmjenu periodičnosti dostavljanja PSUR-a.

(6) Za lijekove sa dozvolom za stavljanje lijeka u promet u državama članicama Evropske unije, prihvata se periodičnost podnošenja u skladu sa usvojenom dinamikom izrade - rođendan PSUR-a.

Član 42.


(1) Izmjena informacija navedenih u Opisu farmakovigilantnog sistema je veća izmjena (tip II), osim promjene odgovorne osobe za farmakovigilansu ili njenog zamjenika, odnosno izmjene podataka u njihovom CV-u ili kontakt podataka koje predstavljaju manje izmjene (Tip IA).

(2) Izmjenu Plana upravljanja rizicima treba predati u isto vrijeme kada se predaje PSUR za gotov lijek, odnosno u sljedećim slučajevima:

a) na zahtjev Agencije, u najkraćem mogućem roku,

b) ako nove sigurnosne informacije imaju uticaj na Plan upravljanja rizicima, u najkraćem mogućem roku,

c) u roku od 60 dana od saznanja važne farmakovigilantne informacije ili od trenutka raspoloživih rezultata ispitivanja sigurnosti lijeka.

(3) U zahtjevu za odobrenje izmjene Plana upravljanja rizicima nosilac dozvole obavezan je ukratko opisati izmjene u odnosu na ranije prihvaćeni Plan upravljanja rizicima.

(4) Ako nema izmjena u Planu upravljanja rizicima u trenutku predaje PSUR-a nosilac dozvole obavezan je o tome pisano obavijestiti Agenciju.

Član 43.


(1) Veće izmjene u dokumentaciji o lijeku za koje je potrebno podnijeti novi zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet tog lijeka su:

a) Izmjene koje se odnose na aktivnu supstancu:

1) drugi fizičko-hemijski oblik aktivne supstance: so, ester, eter, kompleks, derivat i drugi (uz isti terapijski dio molekule) s tim da se značajno ne mijenjaju osobine supstance u pogledu efikasnosti i sigurnosti primjene,

2) drugi stereohemijski oblik aktivne supstance: drugi izomer, smjesa izomera ili zamjena smjese izomjera jednim izomerom (tj. zamjena racemata izomerom) s tim da se značajno ne mijenjaju osobine supstance u pogledu efikasnosti i sigurnosti primjene,

3) zamjena aktivne supstance biološkog porijekla ili aktivne supstance dobijene biotehnologijom s drugom supstancom neznatno različite hemijsko-fizičke strukture (molekulske); modifikacija vektora koji se upotrebljava da bi se proizveo antigen/izvor supstanci, uključujući novu banku ćelija iz različitog izvora; s tim da se značajno ne mijenjaju osobine supstanci u pogledu djelotvornosti i sigurnosti primjene,

4) novi ligand ili mehanizam vezivanja za radiofarmaceutik,

5) zamjena rastvarača za ekstrakciju ili odnosa biljne supstance u biljnom preparatu pri čemu se značajno ne mijenjaju svojstva efikasnosti i sigurnosti primjene.

b) Izmjene koje se odnose na jačinu/dozu, farmaceutski oblik ili način primjene lijeka:

1) izmjena biološke raspoloživosti aktivne supstance iz gotovog lijeka,

2) izmjena farmakokinetičkih osobina, npr. izmjena brzine oslobađanja aktivne supstance,

3) izmjena ili dodavanje nove doze/jačine,

4) izmjena ili dodavanje novog farmaceutskog oblika,

5) izmjena ili dodavanje novog načina primjene.

(2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosilac zahtjeva obavezan je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa odredbama Zakona i pravilnika donesenih na osnovu Zakona i pozvati se na dijelove ranije dostavljene dokumentacije koja je primjenjiva za novi zahtjev.

Član 44.


(1) Prijava izmjene pokreće se pisanim zahtjevom koji nosilac odobrenja u BiH podnosi Agenciji.

(2) Uz pisani zahtjev za prijavu izmjene podnosilac zahtjeva prilaže:

a) ispunjeni obrazac za prijavu izmjene,

b) dokumentaciju o izmjeni,

c) dokaz da je izmjena odobrena u Evropskoj uniji (za lijek koji ima dozvolu u državama Evropske unije),

d) potvrdu o uplaćenoj državnoj taksi

e) dokaz o uplati troškova postupka.

(3) Troškove postupka odobrenja ili odbijanja izmjena podnosilac zahtjeva obavezan je podmiriti kako bi zahtjev postao formalno-pravno potpun.

(4) Obrazac za prijavu izmjene sastavni je dio ovog Pravilnika i štampan je u Prilogu 2.

(5) Zahtjev za prijavu izmjene i ispunjen obrazac za prijavu izmjene podnosi se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.

(6) Za izmjene koje zahtijevaju pokretanje novog postupka davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet podnosilac zahtjeva prilaže popunjeni obrazac prijave za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet (Prilog 1).

(7) Uputstvo za popunjavanje obrasca i pripreme dokumentacije u postupku izmjene u dokumentaciji daje Agencija.

Član 45.


(1) Prijava izmjene podnosi se odvojeno za svaku pojedinačnu izmjenu.

(2) Ako se prijavljuje više izmjena, za svaku izmjenu podnosilac zahtjeva podnosi poseban zahtjev koji mora sadržavati poziv na sve ostale podnesene zahtjeve, s redoslijedom izmjena, kao i zasebni zahtjev za svaku od izmjena.

(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana u slučaju više izmjena (Tip I ili Tip II), a koje su posljedica jedne izmjene, podnosilac može podnijeti jednu prijavu uz navođenje svih posljedičnih izmjena i pisano obrazloženje njihove međusobne povezanosti.

Član 46.


(1) Agencija utvrđuje formalno-pravnu kompletnost podnesenog zahtjeva i dokumentacije u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

(2) Agencija može u toku postupka odobrenja izmjene pisanim putem od podnosioca zahtjeva zatražiti da dostavi dodatnu dokumentaciju u roku koji mu odredi Agencija ili odgovarajuće obrazloženje za što mu Agencija takođe određuje rok.

(3) Ako podnosilac zahtjeva u roku iz stava (2) ovog člana ne dopuni ili ispravi zahtjev, odnosno ne dostavi dodatnu dokumentaciju ili odgovarajuće obrazloženje Agencija će zahtjev odbaciti zaključkom, protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv tog zaključka može pokrenuti upravni spor.

Član 47.


(1) Obrazac za prijavu izmjene popunjava se odvojeno za svaki farmaceutski oblik, jačinu, vrstu i veličinu pakovanja.

(2) U slučaju iste izmjene (npr. podaci o aktivnoj supstanci) koja se odnosi na više farmaceutskih oblika, jačina i vrsta pakovanja, uz posebne obrasce, podnosilac zahtjeva može priložiti jedan primjerak iste dokumentacije.

Član 48.


(1) Uz zahtjev za prijavu izmjene i popunjeni obrazac prilaže se dokumentacija o izmjeni pripremljena u CTD-obliku.

(2) Izuzetno, u skladu sa članom 6. stav (2) ovog Pravilnika, dokumentacija iz stava (1) ovog člana može se priložiti u EU-dosijeu.

(3) Sadržaj dokumentacije zavisi o predloženoj izmjeni.

(4) Dokumentacija potrebna za prijavu manjih izmjena navedena je u Dodatku VII ovog Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.

(5) Dokumentacija o izmjeni može biti na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH ili engleskom jeziku, osim dijelova dokumentacije kod kojih je navedeno da trebaju biti na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.

(6) Broj primjeraka dokumentacije za izmjenu određuje Agencija.

Član 49.


(1) Za izmjene u dokumentaciji koje dovode do izmjena podataka u odobrenom Sažetku karakteristika lijeka, uputstvu za pacijenta i obilježavanja lijeka, podnosilac zahtjeva prilaže prijedlog Sažetka karakteristika lijeka, uputstva za pacijenta i obilježavanja lijeka na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH s naznačenim izmjenama u odnosu na ranije odobrene.

(2) Broj primjeraka dokumenata iz stava (1) ovog člana određuje Agencija.

Član 50.


Uz zahtjev za odobrenje veće izmjene Tip II, i to načina izdavanja lijeka na recept, u način izdavanja bez recepta, potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

a) popunjeni obrazac za prijavu izmjene u dokumentaciji o lijeku,

b) kliničko mišljenje s kritičkim osvrtom predloženog načina izdavanja lijeka bez recepta s obzirom na predloženu dozu lijeka i indikacije, te obrazloženjem iz kojeg je vidljivo da lijek ima veliku terapijsku širinu i ne predstavlja direktnu ili indirektnu opasnost pri primjeni bez ljekaraskog nadzora ako se primjenjuje ispravno, odnosno, u skladu sa odobrenim uputstvom da su efikasnost kao i nuspojave lijeka dobro poznate i ne zahtijevaju daljnja ispitivanja, da lijek nije namijenjen za parenteralnu primjenu, odnosno da je davanje lijeka bez recepta moguće s obzirom na veličinu pakovanja, farmaceutski oblik, najvišu pojedinačnu ili dnevnu dozu ili druge uslove upotrebe lijeka,

c) mišljenje o podnošljivosti lijeka zasnovano na literaturnim podacima ili ispitivanjima koja pokazuju nisku toksičnost lijeka kao i poseban komentar interakcija lijeka i mogućih posljedica u primjeni, moguće posljedice neispravne primjene lijeka s obzirom na dužu upotrebu od propisane ili upotrebu više doze od propisane i slično zasnovano na praćenju lijeka u primjeni nakon stavljanja u promet, kliničkim ispitivanjima i naučnim podacima.

d) PSUR,

e) podatke o potrošnji lijeka, te posebno podatke koji se odnose na iskustva u primjeni tog lijeka u drugim državama u kojima se izdaje bez recepta.

Član 51.


(1) O odobrenju manje izmjene (Tip IA i IB) Agencija obavještava nosioca dozvole u roku od 30 dana, a o odobrenju veće izmjene (Tip II) u roku od 60 dana od dana prijema formalno-pravno potpunog zahtjeva.

(2) Odobrenje izmjena iz stava (1) ovog člana, koje ne zahtijevaju izmjenu rješenja o dozvoli za stavljanje u promet lijeka ili njegovih sastavnih dijelova, Agencija daje pisanim obaviještenjem (Prilog 3).

(3) Odobrenje manje izmjene (Tip IA i IB) koja zahtijeva izmjenu rješenja o dozvoli ili njegovih sastavnih dijelova, Agencija je obavezna dati ili uskratiti rješenjem u roku od 30 dana od dana prijema formalno-pravno potpunog zahtjeva.

(4) O zahtjevu za izmjenu tipa II Agencija donosi odluku u roku od 60 dana od dana prijema formalno-pravno potpunog zahtjeva, u formi rješenja koje je konačno u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

(5) Rok iz stava (4) ovog člana prestaje teći od dana kada Agencija od podnosioca zahtjeva zatraži dodatne podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije.

Član 52.


Ako u roku od 30 dana od dana zaprimanja potpunog zahtjeva za prijavu manje izmjene (tip IA i IB), Agencija ne obavijesti podnosioca zahtjeva o odobrenju izmjene, smatra se da je izmjena prihvaćena.

Član 53.


U postupku odobrenja izmjene Agencija može zatražiti uzorke lijeka i referentne standarde sa pripadajućim certifikatima.

Član 54.


(1) Nakon odobrenih izmjena u dokumentaciji, lijek proizveden i stavljen u promet u BiH prema ranije izdatoj dozvoli može biti u prometu do isteka roka važenja.

(2) Odredbe iz stava (1) ovog člana se ne odnose ukoliko se radi o izmjenama zbog vanrednih sigurnosnoh mjera, u skladu sa članom 38. ovog Pravilnika.

DIO ČETVRTI - OBNOVA DOZVOLE


Član 55.


Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH u skladu sa članom 41. Zakona može Agenciji podnijeti zahtjev za obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet najmanje šest mjeseci prije isteka važenja dozvole za stavljanje lijeka u promet.

Član 56.


(1) Uz zahtjev za obnovu dozvole nosilac dozvole obavezan je priložiti dokumentaciju o lijeku u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

(2) Troškove postupka obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet nosilac dozvole obavezan je podmiriti kako bi zahtjev bio formalno-pravno potpun.

Član 57.


(1) Nosilac dozvole može uz zahtjev za obnovu dozvole lijeka u skladu sa članom 53. ovog Pravilnika podnijeti istovremeno i zahtjeve za obnovu dozvole drugog farmaceutskog oblika, doze ili vrste i veličine/a pakovanja nezavisno o roku važenja njihovih dozvola a radi usklađivanja svih raspoloživih podataka i informacija o istom lijeku.

(2) Agencija će u slučaju iz stava (1) ovog člana, nezavisno o roku važenja dozvole čija se obnova traži, zahtjeve rješiti istovremeno i obnoviti dozvole u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

Član 58.


U postupku obnove dozvole, nosilac dozvole obavezan je pripremiti Modul 1 koji sadrži sljedeće podatke i dokumente prema sljedećem redoslijedu:

a) kopiju važeće dozvole,

b) sadržaj priložene dokumentacije,

c) obrazac zahtjeva za obnovu dozvole sa sljedećim dodacima:

1) popis država u kojima se lijek nalazi u prometu,

2) popis država u kojima lijek ima dozvolu za stavljanje u promet ili je u postupku davanja dozvole (nazivi pod kojima je lijek dobio dozvolu, datum i brojevi dozvole),

3) podaci o odgovornim osobama za farmakovigilansu, povlačenje lijeka, te osobama za davanje stručnih informacija o gotovom lijeku,

4) hronološki popis svih prijavljenih i odobrenih izmjena i vanrednih sigurnosnih mjera u BiH u periodu od dana davanja (ili zadnje obnove) dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH, do dana predaje zahtjeva za obnovu dozvole Agenciji, uz kratak opis izmjene (u prilogu dati kopije odobrenih/neodobrenih izmjena),

5) izvještaj Agencije o neželjenim djelovanjima lijeka za period važenja dozvole za stavljanje lijeka u promet,

6) kopije važećih proizvodnih dozvola za sva prijavljena mjesta proizvodnje lijeka ne starije od pet godina i/ili originalna potvrda o ispunjavanju uslova dobre proizvođačke prakse koja ne smije biti starija od tri godine od dana podnošenja zahtjeva,

7) izjava proizvođača da je aktivna supstanca/supstance u sastavu lijeka proizvedena u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom. Izjava treba sadržavati naziv i adresu proizvođača (mjesto proizvodnje) aktivne supstance,

8) potvrda o uplaćenoj taksi i naknadi.

d) Sažetak karakteristika lijeka, uputstvo za pacijenta i pakovanje odobreni u BiH i važeći Sažetak karakteristika lijeka, uputstvo za pacijenta i obilježavanje odobreni u drugoj državi.

e) podaci o ekspertima za ocjenu sastavnih dijelova dokumentacije (biografsaki i bibliografski podaci, povezanost sa predlagačem i potpis eksperta) i to sljedeće dokumentacije:

1) hemijske, farmaceutske i biološke dokumentacija/kvalitet aktivne supstance i gotovog lijeka,

2) pretkliničke dokumentacije,

3) kliničke dokumentacije.

Član 59.


(1) Ispunjeni zahtjev za obnovu dozvole podnosi se za svaki naziv, sastav, farmaceutski oblik, dozu, vrstu i veličinu pakovanja.

(2) Zahtjev za obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet dostavljaju se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH.

Član 60.


Ako Agencija u postupku obnove dozvole traži uzorak gotovog lijeka, njegove sirovine i po potrebi njegove međuproizvode, referentne standarde ili druge sastojke, podnosilac zahtjeva je obavezan da ih dostavi u roku koji odredi Agencija.

Član 61.


(1) U postupku obnove dozvole uz zahtjev za obnovu mogu se, izuzetno, prijaviti izmjene u Sažetku karakteristika lijeka, uputstvu za pacijenta i označavanju lijeka:

a) na osnovu zaključka u priloženom PSUR-u,

b) radi usklađivanja naziva za farmaceutski oblik i u skladu sa važećom farmakopejom u BiH.

(2) Za bilo koju drugu izmjenu mora se podnijeti poseban zahtjev za izmjenu u dokumentaciji.

Član 62.


Agencija može tražiti kopije dobijenih dozvola u drugim državama i obrazloženje odluke kojom je zahtjev za davanje dozvole odbijen ili je dozvola ukinuta u nekoj od država.

Član 63.


(1) Uz zahtjev za obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet nosilac dozvole uz dokumentaciju propisanu za Modul 1, dostavlja Modul 2 i Modul 5.

(2) Modul 2 sadrži:

a) izvještaje eksperata o kvalitetu ili izjava eksperata da je u periodu od davanja dozvole obuhvaćen svaki tehnički i naučni napredak u postupku proizvodnje i kontrole kvaliteta lijeka, da su prijavljene sve izmjene i da su zahtjevi za kvalitet za aktivnu supstancu i gotov lijek važeći kao i za kvalitativni i kvantitativni sastav lijeka,

b) izvještaje eksperata o pretkliničkim podacima ili izjavu eksperta koja podržava ponovnu procjenu odnosa rizika i koristi na osnovu pretkliničkih podataka sakupljenih nakon davanja dozvole odnosno od zadnje obnove dozvole ili bilo koje nove dostupne informacije. Ako takvi podaci ne postoje potrebna je izjava da nema novih raspoloživih pretkliničkih podataka koji bi uticali na izmjenu odnosa rizika i koristi,

c) izvještaj eksperata o kliničkim podacima mora upućivati na trenutni odnos rizika i koristi na osnovu podataka iz Periodičnog izvještaja o bezbjednosti i podataka o odnosu sigurnosti i efikasnosti sakupljenih nakon davanja dozvole odnosno od zadnje obnove dozvole ili bilo koje nove dostupne informacije, ili izjava kojom potvrđuje da lijek može biti sa sigurnošću odobren sljedećih pet godina, da će Agencija biti obaviještena o svakom dodatnom podatku značajnom za procjenu odnosa rizika i koristi i da nema raspoloživih kliničkih podataka koji mijenjaju ili zahtijevaju novu procjenu rizika i koristi.

(3) Modul 5 sadrži:

a) podatke o iskustvima nakon stavljanja lijeka u promet, ako postoje;

b) sažetak PSUR-a koji obuhvata period od izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet do podnošenja zahtjeva za obnovu dozvole.

(4) Izuzetno, uz pisano obrazloženje nosilac dozvole umjesto veznog PSUR-a, može dostaviti dodatni PSUR za vrijeme od zaključenja prethodnog PSUR-a.

(5) Dodatni PSUR ne može obuhvatiti period duži od 12 mjeseci, a datum zaključnih podataka ne smije biti stariji od 60 dana od dana predaje zahtjeva za obnovu dozvole.

Član 64.


(1) U postupku obnove, nosilac dozvole obavezan je, na zahtjev Agencije, dostaviti cjelokupnu dokumentaciju o kvalitetu lijeka u obliku Modula 3 ili dio II EU-dosijea ako nije bila dostavljena u prethodnom postupku davanja/obnove dozvole.

(2) Uz dokumentaciju o kvalitetu lijeka iz stava (1) ovog člana nosilac dozvole obavezan je dostaviti pisano obrazloženje (izjavu) o izmjenama u odnosu na dokumentaciju o lijeku odobrenu u ranijem postupku davanja dozvole.

(3) Agencija će zatražiti dokumentaciju i izjavu iz stava (1) i (2) ovog člana ako se utvrdi da nedostaju bitni podaci o kvalitetu lijeka.

Član 65.


(1) U postupku obnove dozvole, uz dokumentaciju propisanu članom 61. ovog Pravilnika, nosilac dozvole može dostaviti obnovljenu dokumentaciju o kvalitetu lijeka u obliku Modula 3.

(2) Obnovljena dokumentacija o kvalitetu lijeka iz stava (1) ovog člana mora biti upotpunjena tako da uključuje sve ranije provedene i odobrene izmjene od dana dobivanja dozvole.

(3) Nosilac dozvole u slučaju iz stava (1) ovog člana obavezan je priložiti izjavu odgovorne osobe proizvođača da dostavljena dokumentacija ne sadrži druge podatke u odnosu na ranije prihvaćenu dokumentaciju o lijeku.

DIO PETI - PRESTANAK VAŽENJA, ODNOSNO UKIDANJE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET


Član 66.


(1) Nosilac dozvole obavezan je pisano obavijestiti Agenciju šest mjeseci prije prestanka proizvodnje ili povlačenja lijeka s tržišta, osim ako se radi o hitnom postupku povlačenja.

(2) Pisani zahtjev za ukidanje dozvole podnosi se posebno za svaki naziv lijeka, sastav, farmaceutski oblik, dozu, vrstu i veličinu/e pakovanja.

(3) Uz zahtjev za ukidanje dozvole za stavljanje u promet podnosilac zahtjeva obavezan je priložiti:

a) kopiju važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet,

b) obrazloženje zahtjeva,

c) potvrdu o uplaćenoj državnoj taksi i plaćenim troškovima postupka.

Član 67.


Rješenje o ukidanju dozvole za stavljanje lijeka u promet Agencija je obavezna dati ili uskratiti rješenjem u roku od 30 dana od dana prijema formalno-pravno potpunog zahtjeva.

DIO ŠESTI - PRENOS DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET


Član 68.


(1) Zahtjev za prenos dozvole za stavljanje lijeka u promet na drugu pravnu osobu sa sjedištem u BiH, Agenciji podnosi nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet.

(2) Pisani zahtjev iz stava (1) ovog člana podnosi se posebno za svaki naziv lijeka, sastav, farmaceutski oblik, dozu, vrstu i veličinu pakovanja.

(3) Uz zahtjev za prenos dozvole podnoslac zahtjeva prilaže:

a) podatke o gotovom lijeku za koji se traži prenos dozvole (naziv gotovog lijeka, sastav, farmaceutski oblik, dozu, vrstu i veličinu pakovanja);

b) kopiju važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet čiji se prenos traži s odobrenim Sažetkom karakteristika lijeka, uputstvom za pacijenta i pakovanjem;

c) originalna izjava odgovorne osobe nosioca dozvole da su saglasni sa prenosom dozvole za stavljanje lijeka u promet na drugu pravnu osobu kao i svih prava i dužnosti nosioca dozvole na tu drugu pravnu osobu, te s prenosom cjelokupne dokumentacije o lijeku na osnovu koje je dozvola izdana kao i svih odobrenih izmjena nakon davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet (navesti za koji gotov lijek, na koju drugu pravnu osobu i druge podatke);

d) dokaz o upisu pravne osobe sa sjedištem u BiH na koju se prenosi dozvola za stavljanje lijeka u promet u sudski registar (original ili ovjerena kopija ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva);

e) rješenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH kojim je ugovor o zastupanju za poslove dobijanja dozvole za stavljanje lijeka u promet verifikovan;

f) original izjave odgovorne osobe pravnog lica sa sjedištem u BiH na koju se prenosi dozvola za stavljanje lijeka u promet da prihvata prenos dozvola, prava i dužnosti, odgovornosti za gotov lijek te da prihvata cjelokupnu dokumentaciju o lijeku na osnovu koje je dozvola izdana kao i sve odobrene izmjene (navesti za koji gotov lijek, na koju drugu pravnu osobu i dr. potrebne podatke);

g) dokaz o pravu zastupanja - ugovor o zastupanju (original ili ovjerena kopija, ako ugovor o zastupanju nije zaključen na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH isti mora biti propisno ovjeren i preveden od strane ovlaštenog sudskog tumača);

h) izjavu odgovorne osobe pravnog lica sa sjedištem u BiH, na koju se prenosi dozvola da raspolaže, odnosno da je odredio odgovornu osobu za farmakovigilancu koja će mu biti neprekidno na raspolaganju (CV, adresu, broj telefona i telefaksa), te opis farmakovigilantnog sistema i po potrebi Plana upravljanja rizikom;

i) prijedlog Sažetka karakteristika lijeka, uputstva za pacijenta i označavanja lijeka (s podacima o pravnoj osobi na koju se prenosi dozvola),

j) potvrdu o uplaćenoj državnoj taksi i plaćenim troškovima postupka,

k) rješenje o prenosu dozvole za stavljanje lijeka u promet na novog nosioca daje se do isteka roka važenja dozvole čiji se prenos tražio.

Član 69.


(1) Prenos dozvole za stavljanje lijeka u promet Agencija je obavezna dati ili uskratiti rješenjem u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva.

(2) Prenos dozvole daje se ili uskraćuje rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor.

DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 70.


Pravna lica su dužna svoje poslovanje i organizaciju usaglasiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Član 71.


Gramatička terminologija korištena muškog roda u ovom Pravilniku podrazumijeva uključivanje oba pola.

Član 72.


Izmjene i dopune ovog Pravilnika vršiće se na način i po postupku za njegovo donošenje.

Član 73.


Sastavni dio ovog Pravilnika su i dodaci od I do VII i prilozi 1 do 3.

Član 74.


Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 08-02-2-352-1-JD/10
2. februara 2010. godine


Ministar
Mr. Sredoje Nović, s. r.

DODATAK I
DOKUMENTACIJA O LIJEKU

1. SADRŽAJ ZAJEDNIČKOG TEHNIČKOG DOKUMENTA


MODUL 2

SAŽECI ZAJEDNIČKOG TEHNIČKOG DOKUMENTA

2.1

Pregled sadržaja dokumentacije drugog, trećeg, četvrtog i petog modula

2.2

Uvod

2.3

Izvještaj eksperata o hemijskoj, farmaceutskoj i biološkoj dokumentaciji

2.4

Izvještaj eksperta o pretkliničkoj dokumentaciji

2.5

Izvještaj eksperta o kliničkoj dokumentaciji

2.6

Sažetak pretkliničke dokumentacije

2.6.1

Uvod

2.6.2

Sažetak farmakoloških podataka

2.6.3

Tabelarni prikaz sažetka farmakoloških podataka

2.6.4

Sažetak farmakokinetičkih podataka

2.6.5

Tabelarni prikaz sažetka farmakokinetičkih podataka

2.6.6

Sažetak toksikoloških podataka

2.6.7

Tabelarni prikaz sažetka toksikoloških podataka

2.7

Sažetak kliničke dokumentacije

2.7.1

Sažetak biofarmaceutskih ispitivanja i odgovarajuće analitičke metode

2.7.2

Sažetak ispitivanja kliničke farmakologije

2.7.3

Sažetak o kliničkoj efikasnosti

2.7.4

Sažetak o kliničkoj sigurnosti

2.7.5

Literaturni podaci

2.7.6

Kratak sadržaj pojedinačnih ispitivanja

MODUL 3

KVALITET

3.1

Pregled sadržaja trećeg modula

3.2

Podaci o lijeku

3.2.S

Aktivna supstanca/e

3.2.S.1

Opšti podaci

3.2.S.1.1

Nomenklatura

3.2.S.1.2

Struktura

3.2.S.1.3

Osnovna svojstva

3.2.S.2

Proizvodni postupak

3.2.S.2.1

Proizvođač(i)

3.2.S.2.2

Opis proizvodnog postupka i procesne kontrole

3.2.S.2.3

Kontrola kvaliteta sirovina

3.2.S.2.4

Kontrola kritičnih faza i međuproizvoda

3.2.S.2.5

Validacija i/ili evaluacija proizvodnog postupka

3.2.S.2.6

Razvoj postupka proizvodnje

3.2.S.3

Karakterizacija aktivne supstance

3.2.S.3.1

Potvrda strukture i druge osobine

3.2.S.3.2

Onečišćenja

3.2.S.4

Kontrola kvaliteta aktivne supstance

3.2.S.4.1

Zahtjevi kvaliteta

3.2.S.4.2

Analitički postupci/metode

3.2.S.4.3

Validacija analitičkih postupaka/metoda

3.2.S.4.4

Rezultati analize proizvodnih serija

3.2.S.4.5

Obrazloženje zahtjeva kvaliteta

3.2.S.5

Uporedni standardi ili supstance

3.2.S.6

Unutrašnje pakovanje

3.2.S.7

Stabilnost

3.2.S.7.1

Sažetak i zaključak ispitivanja stabilnosti

3.2.S.7.2

Protokol i planirana ispitivanja stabilnosti nakon dobivanja dozvole

3.2.S.7.3

Podaci o ispitivanju stabilnosti

3.2.P

Gotov lijek

3.2.P.1

Opis i sastav lijeka

3.2.P.2

Farmaceutski razvoj

3.2.P.2.1

Sastav gotovog lijeka

3.2.P.2.1.1

Aktivna supstanca

3.2.P.2.1.2

Pomoćne supstance

3.2.P.2.2

Gotov lijek

3.2.P.2.2.1

Razvoj formulacije

3.2.P.2.2.2

Predoziranje

3.2.P.2.2.3

Fizičko-hemijske i biološke osobine

3.2.P.2.3

Razvoj proizvodnog postupka

3.2.P.2.4

Unutrašnje pakovanje

3.2.P.2.5

Mikrobiološke osobine

3.2.P.2.6

Podaci o kompatibilnosti

3.2.P.3

Proizvodni postupak

3.2.P.3.1

Proizvođači

3.2.P.3.2

Proizvodna receptura

3.2.P.3.3

Opis proizvodnog postupka i procesne kontrole

3.2.P.3.4

Kontrola kritičnih faza i međuproizvoda

3.2.P.3.5

Validacija i/ili evaluacija proizvodnog postupka

3.2.P.4

Provjera kvaliteta pomoćnih supstanci

3.2.P.4.1

Zahtjevi kvaliteta

3.2.P.4.2

Analitički postupci/metode

3.2.P.4.3

Validacije analitičkih postupaka/metoda

3.2.P.4.4

Obrazloženje zahtjeva kvaliteta

3.2.P.4.5

Pomoćne supstance ljudskog ili životinjskog porijekla

3.2.P.4.6

Nove pomoćne supstance

3.2.P.5

Kontrola kvaliteta gotovog lijeka

3.2.P.5.1

Zahtjevi kvaliteta

3.2.P.5.2

Analitički postupci/metode

3.2.P.5.3

Validacije analitičkih postupaka/metoda

3.2.P.5.4

Rezultati analize proizvodnih serija

3.2.P.5.5

Karakterizacija onečišćenja

3.2.P.5.6

Obrazloženje postavljenih zahtjeva kvaliteta

3.2.P.6

Uporedni standardi ili supstance

3.2.P.7

Primarno pakovanje

3.2.P.8

Stabilnost gotovog lijeka

3.2.P.8.1

Sažetak i zaključak ispitivanja stabilnosti

3.2.P.8.2

Protokol i obaveze ispitivanja stabilnosti nakon dobijanja odobrenja

3.2.P.8.3

Rezultati ispitivanja stabilnosti

3.2.A

Dodaci

3.2.A.1

Prostori i oprema (samo za biološke lijekove)

3.2.A.2

Procjena sigurnosti kontaminacije stranim supstancama

3.2.A.3

Pomoćne supstance

3.2.R

Regionalni podaci

 

Dodatni podaci:

 

Šema validacije proizvodnog postupka

 

Medicinski proizvodi za primjenu lijeka

 

Certifikati o usklađenosti sa Ph.Eur.

 

Lijekovi koji sadrže ili u proizvodnom postupku koriste supstance životinjskog ili ljudskog porijekla (TSE/BSE rizik)

3.3

Literaturni podaci

MODUL 4

IZVJEŠTAJI O PRETKLINIČKIM ISPITIVANJIMA

4.1

Pregled sadržaja četvrtog modula

4.2

Izvještaji o ispitivanjima

4.2.1

Farmakologija

4.2.1.1

Primarna farmakodinamika

4.2.1.2

Sekundarna farmakodinamika

4.2.1.3

Farmakologija sigurnosti primjene

4.2.1.4

Farmakodinamičke interakcije lijeka

4.2.2

Farmakokinetika

4.2.2.1

Analitičke metode i podaci o validaciji

4.2.2.2

Apsorpcija

4.2.2.3

Raspodjela

4.2.2.4

Metabolizam

4.2.2.5

Izlučivanje

4.2.2.6

Farmakokinetičke interakcije (pretklinička)

4.2.2.7

Ostala farmakokinetička ispitivanja

4.2.3

Toksikologija

4.2.3.1

Toksičnost pojedinačne doze

4.2.3.2

Toksičnost ponovljenih doza

4.2.3.3

Genotoksičnost

4.2.3.4

Kancerogenost

4.2.3.5

Reproduktivna i razvojna toksičnost

4.2.3.6

Lokalna podnošljivost

4.2.3.7

Ostala ispitivanja toksičnosti

4.3

Literaturni podaci

MODUL 5

IZVJEŠTAJI O KLINIČKIM ISPITIVANJIMA

5.1

Pregled sadržaja izvještaja o kliničkim ispitivanjima

5.2

Tabelarni prikaz svih kliničkih ispitivanja

5.3

Izvještaji o kliničkim ispitivanjima

5.3.1

Izvještaji o biofarmaceutskim ispitivanjima

5.3.2

Izvještaji o ispitivanjima koja se odnose na farmakokinetiku u humanom materijalu

5.3.3

Izvještaji o farmakokinetičkim ispitivanjima na ljudima

5.3.4

Izvještaji o farmakodinamičkim ispitivanjima na ljudima

5.3.5

Izvještaji o ispitivanjima efikasnosti i sigurnosti

5.3.6

Izvještaji o iskustvima nakon stavljanja lijeka u promet - Periodični izvještaj o bezbjednosti

5.3.7

Test-liste i Individualni izvještaji

5.4

Literaturni podaci



2. OSNOVNA NAČELA I ZAHTJEVI ZA PRIPREMU MODULA 2, 3, 4 i 5 ZAJEDNIČKOG TEHNIČKOG DOKUMENTA


MODUL 2
SAŽETCI ZAJEDNIČKOG TEHNIČKOG DOKUMENTA

Svrha ovog dijela je prikazati sažetke hemijskih, farmaceutskih i bioloških podataka, pretkliničkih podataka, te kliničkih podataka u Modulima 3, 4 i 5 dokumentacije za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, te dati izvještaje/preglede.

2.1 Sadržaj dokumentacije u Modulu 2, 3, 4 i 5


U Modulu 2 navodi se sadržaj dokumentacije Modula 2 do 5.

2.2 Uvod


Potrebno je navesti podatke o farmakološkoj grupi, mehanizam djelovanja i predloženu kliničku primjenu lijeka za koji se podnosi zahtjev za davanje dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet.

2.3 Izvještaji eksperata o hemijskoj, farmaceutskoj i biološkoj dokumentaciji


Izvještaji treba da sadrže pregled podataka koji se odnose na hemijsku, farmaceutsku i biološku dokumentaciju.

Posebna pažnja potrebna je za ključne/kritične parametre i pitanja u vezi kvaliteta, a u slučaju odstupanja od propisanog potrebno je dostaviti obrazloženje.

Izvještaj treba biti urađen u skladu sa sadržajem i oblikom odgovarajućih podataka Modula 3.

2.4 Izvještaj eksperata o pretkliničkoj dokumentaciji


Potrebna je cjelovita i kritička ocjena pretkliničkog ispitivanja lijeka na životinjama/in vitro. Pri tom treba biti obuhvaćena rasprava i opravdanje za plan testiranja i za odstupanje od važećih smjernica.

Osim za biološke lijekove, treba dati ocjenu onečišćenja i razgradnih produkata zajedno sa njihovim potencijalnim farmakološkim i toksikološkim učincima. Potrebno je prikazati uticaj svih razlika u hiralnosti, hemijskom obliku i profilu onečišćenja između sastojaka korištenih u pretkliničkim ispitivanjima i lijeka za koji se podnosi zahtjev za davanje dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet.

Za biološke lijekove treba ocijeniti uporedivost materijala korištenih u pretkliničkim i kliničkim ispitivanjima i lijeka za koji se podnosi zahtjev za davanje dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet.

Za svaku novu pomoćnu supstancu potrebno je izraditi posebnu ocjenu sigurnosti.

Karakteristike lijeka dokazane pretkliničkim ispitivanjima trebaju biti definisane i treba prikazati uticaj rezultata na sigurnost lijeka koji u ljudi ima predviđenu kliničku primjenu.

2.5 Izvještaj eksperta o kliničkoj dokumentaciji


Pregledom kliničke dokumentacije se daje kritička analiza kliničkih podataka sadržanih u sažetku kliničke dokumentacije i Dijelu 5. Potrebno je prikazati pristup kliničkom razvoju lijeka, uključujući glavni plan ispitivanja, kao i provođenje ispitivanja.

Treba dostaviti sažet pregled kliničkih saznanja, uključujući važna ograničenja kao i procjenu koristi i rizika donesene na osnovu zaključaka kliničkih ispitivanja. Potrebno je prikazati način na koji saznanja o efikasnosti i sigurnosti podupiru predloženu dozu i ciljne indikacije, te procjeniti kako će Sažetak karakteristika lijeka i drugi pristupi optimizirati koristi i upravljati rizicima.

Potrebno je objasniti pitanja efikasnosti ili sigurnosti uočena tokom razvoja, kao i neriješena pitanja.

2.6 Sažetak pretkliničke dokumentacije


Prikaz rezultata farmakoloških, farmakokinetičkih i toksikoloških ispitivanja provedenih na životinjama/in vitro treba predočiti u obliku pisanih i tabelarno prikazanih sažetaka, koji trebaju biti navedeni sljedećim redoslijedom:

Uvod

Sažetak farmakoloških podataka

Tabelarni prikaz sažetka farmakoloških podataka

Sažetak farmakokinetičkih podataka

Tabelarni prikaz sažetka farmakokinetičkih podataka

Sažetak toksikoloških podataka

Tabelarni prikaz sažetka toksikoloških podataka

2.7 Sažetak kliničke dokumentacije


Potrebno je dati detaljan, činjenični sažetak kliničkih podataka o lijeku koji su izneseni u Dijelu 5. Pritom treba uključiti rezultate svih biofarmaceutskih ispitivanja, rezultate ispitivanja kliničke farmakologije, te ispitivanja efikasnosti i sigurnosti. Potreban je i kratak sadržaj pojedinačnih ispitivanja.

Sažeti klinički podaci trebaju biti navedeni prema sljedećem redoslijedu:

Sažetak biofarmaceutskih ispitivanja i odgovarajuće analitičke metode

Sažetak ispitivanja kliničke farmakologije

Sažetak o kliničkoj efikasnosti

Sažetak o kliničkoj sigurnosti

Kratki sadržaj pojedinačnih ispitivanja

MODUL 3
KVALITET

1. Priložena hemijska, farmaceutska i biološka dokumentacija treba sadržavati sve relevantne podatke o aktivnoj supstanci i gotovom lijeku i to: podatke o farmaceutskom razvoju i proizvodnom postupku, podatke o dokazivanju strukture i ostalim karakteristikama aktivne supstance, zahtjevima i metodama ispitivanja za provjeru kvaliteta, stabilnosti, te sastavu i obliku pakovanja gotovog lijeka.

2. Potrebno je dostaviti posebne podatke o aktivnoj supstanci i gotovom lijeku.

3. Potrebno je priložiti podatke o polaznim supstancama i sirovinama koje se koriste u postupcima proizvodnje aktivne supstance i podatke o pomoćnim supstancama koje su u sastavu gotovog lijeka.

4. Sve postupke i metode koji se koriste u proizvodnji, te provjeri kvaliteta aktivne supstance i gotovog lijeka treba opisati sa svim pojedinostima potrebnim za ponovno provođenje istih postupaka. Sve metode i postupci ispitivanja moraju biti u skladu sa trenutnim naučnim dostignućima, te moraju biti validirane, a rezultati provedenih ispitivanja validacije trebaju biti priloženi. U slučaju da su metode opisane u Evropskoj farmakopeji, umjesto opisa metode treba navesti odgovarajuću monografiju i opšte poglavlje Evropske farmakopeje.

5. Za sve supstance i farmaceutske oblike koji se nalaze u Evropskoj farmakopeji, primjenjuju se odgovarajuće monografije Evropske farmakopeje. Ako se supstance koje posjeduju monografiju u Evropskoj farmakopeji dobijaju metodama pri čemu zaostaju onečišćenje koje nije opisano u monografiji Evropske farmakopeje, odgovornost je korisnika supstance (podnosioca zahtjeva) da provjeri da li se to onečišćenje treba identifikovati/kvalifikovati zavisno o njegovom sadržaju, prirodi, maksimalnoj dnevnoj dozi i relevantnom pragu identifikacije/kvalifikacije, a u skladu sa opštom monografijom Evropske farmakopeje "Supstance za farmaceutsku upotrebu (2034)", dio koji se odnosi na srodne supstance.

Ukoliko se kontrola novog onečišćenja može provesti sa metodom opisanom u individualnoj monografiji, potrebno je dostaviti podatke o validaciji metode za to onečišćenje.

Ukoliko se metoda opisana u monografiji ne može primjeniti za kontrolu novog onečišćenja, potrebno je opisati novu metodu sa podacima o validaciji.

U slučaju da zahtjev kvaliteta naveden u monografiji Evropske farmakopeje nije dovoljan da se utvrdi kvalitet supstance, Agencija može, od podnosioca zahtjeva, zatražiti postavljanje prikladnijeg zahtjeva kvaliteta. Agencija će o tome obavijestiti tijelo nadležno za farmakopeju, a podnosilac zahtjeva dužan je to nadležno tijelo obavijestiti o pojedinostima navednih nedostataka, te o uvedenim dodatnim zahtjevima.

U tom slučaju tijelo nadležno za farmakopeju obavještava Sekretrijat Evropske farmakopeje i daje prijedlog za reviziju navedene monografije.

6. Kada je aktivna supstanca i/ili polazna supstanca i sirovina ili pomoćna supstanca posjeduju monografiju u Evropskoj farmakopeji, proizvođač može posjedovati Certifikat koji potvrđuje da je kvalitet supstance u skladu sa zahtjevima definisanim u monografiji (CEP), izdat od strane Evropskog direktorata za kvalitet lijekova i zaštitu zdravlja (EDQM). U tom slučaju podnosilac zahtjeva treba priložiti važeći certifikat u odgovarajući dio dokumentacije. Certifikat o usklađenosti sa monografijom Evropske farmakopeje (CEP) zamjenjuje sve relevantne podatke za aktivnu supstancu u odgovarajućim dijelovima ovog modula.

7. U slučaju da polazne supstance i sirovine, aktivne supstance ili pomoćne supstance nisu opisane u Evropskoj farmakopeji može se prihvatiti udovoljavanje monografiji važeće farmakopeje u nekoj zemlji Evropske unije. Kada takve monografije ne postoje može se prihvatiti udovoljavanje monografiji važeće farmakopeje iz neke od ostalih zemalja, a u takvim slučajevima u dokumentaciji treba priložiti kopiju monografije, uz podatke o validaciji monografijom propisanih postupaka ispitivanja, te prema potrebi i prevod monografije.

8. Za potpuno hemijski definisanu aktivnu supstancu, proizvođač aktivne supstance ili podnosilac zahtjeva mogu zatražiti da se podaci o:

(I) detaljnom opisu proizvodnog postupka,

(II) provjeri kvaliteta tokom proizvodnje i

(III) validaciji proizvodnog postupka,

dostave direktno Agenciji od proizvođača aktivne supstance, u obliku Glavne dokumentacije o aktivnoj supstanci (ASMF, "Active Substance Master File"). U tom slučaju, proizvođač mora podnosiocu zahtjeva dostaviti sve podatke neophodne da podnosilac zahtjeva preuzme potpunu odgovornost za gotovi lijek. Proizvođač aktivne supstance mora pismeno potvrditi da će osigurati ujednačen kvalitet svih proizvedenih serija aktivne supstance, te da neće mijenjati proizvodni postupak ili zahtjeve kvaliteta, a da o tome prethodno ne obavijesti podnosioca zahtjeva. Dokumentacija i podaci o takvoj izmjeni trebaju biti dostavljeni Agenciji, te takođe i podnosiocu zahtjeva, ukoliko se radi o podacima iz otvorenog dijela ASMF-a.

9. Za supstance koje mogu biti rizične s obzirom na prenos životinjske spongiformne encefalopatije - TSE/BSE (supstance porijeklom od preživara), propisane su posebne mjere koje uključuju dokazivanje nerizičnosti korištenih supstanci u svakoj fazi postupka proizvodnje, odnosno usklađenost s opštim članom Evropske farmakopeje "Preparati sa rizikom prenosa agensa životinjske spongiformne encefalopatije (1483)" i opštim tekstom Evropske farmakopeje za biološke preparate 5.2.8. "Smanjenje rizika prenosa agenasa životinjske spongiformne encefalopatije putem humanih i veterinarskih lijekova". Najprikladniji način za potvrdu nerizičnosti/usklađenosti sa navedenim je dostavljanje Certifikata o usklađenosti sa pomenutom monografijom i tekstom Evropske farmakopeje, izdatog od EDQM, ili izjave proizvođača sirovine o odsustvu BSE/TSE sa podacima o korištenoj animalnoj vrsti i zemlji porijekla.

10. Moraju se dostaviti podaci o procjeni rizika od moguće kontaminacije stranim supstancama, koje uobičajeno nisu prisutne u sastavu lijeka, bilo da su virusnog ili nevirusnog porijekla, kako je propisano u Ph. Eur. i odgovarajućim Smjernicama Evropske unije.

11. Ako se u nekoj od faza proizvodnog postupka i provjere kvaliteta gotovog lijeka koristi posebna aparatura ili oprema, ona treba biti detaljno opisana.

12. Za medicinsko sredstvo koje se koristi s gotovim lijekom, potrebno je u odgovarajućem dijelu dokumentacije, ako je to primjenjivo, priložiti ocjenu usklađenosti medicinskog sredstva u skladu sa odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i pravilnika donesenih na osnovu ovog Zakona.

Posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće:

3.2.S. Aktivna supstanca

3.2.S.1. Opšti podaci i podaci o polaznim supstancama i sirovinama

a) Potrebno je dostaviti podatke o nomenklaturi aktivne supstance, uključujući INN naziv, naziv prema važećoj farmakopeji u BiH ili Evropskoj farmakopeji (ukoliko postoji) te hemijski naziv supstance.

Takođe treba priložiti strukturnu formulu, uključujući i podatke o relativnoj i apsolutnoj stereohemiji, molekulsku formulu i relativnu molekulsku masu. Za biotehnološke lijekove potrebno je, ukoliko je to primjenjivo, dostaviti šematski prikaz toka aminokiselina i podatke o relativnoj molekulskoj masi. Dodatno treba priložiti popis fizičko-hemijskih i drugih bitnih karakteristika aktivne supstance, uključujući podatke o biološkoj aktivnosti za biološke lijekove.

b) Polaznim supstancama smatraju se sve supstance od kojih se proizvodi ili iz koji se ekstrahuje aktivna supstanca.

Za biološke lijekove, polaznim supstancama se smatraju sve supstance biološkog porijekla, kao što su mikroorganizmi, organi i tkiva biljnog ili životinjskog porijekla, ćelije ili tečnosti (uključujući plazmu i krv) ljudskog ili životinjskog porijekla i biotehnološke inovativne tvorevine ćelija (ćelijski supstrati, bez obzira da li su rekombinantnog ili drugog porijekla, uključujući i primarne ćelije).

Biološki lijek je lijek čija je aktivna supstanca biološkog porijekla. Supstanca biološkog porijekla je supstanca koja se proizvodi ili ekstrahuje iz bioloških izvora, a njena karakterizacija i provjera kvaliteta zahtijeva kombinaciju fizičko-hemijsko-bioloških ispitivanja, zajedno s poznavanjem proizvodnog postupka i njegove provjere. Biološkim lijekovima smatraju se imunološki lijekovi i lijekovi iz ljudske krvi ili ljudske plazme.

Sve druge supstance koje se koriste u proizvodnji ili ekstrakciji aktivnih supstanci, ali iz kojih aktivna supstanca ne potiče, kao što su reagensi, mediji za ćelijske kulture, fetalni goveđi serum, aditivi, te hromatografski puferi itd. se definišu kao sirovine.

3.2.S.2. Postupak proizvodnje aktivne supstance


a) Za opis proizvodnog postupka i provjere kvaliteta tokom postupka treba dostaviti primjerene podatke u skladu s najnovijim naučnim i tehničkim dostignućima.

b) Potrebno je dostaviti popis svih supstanci potrebnih za proizvodnju aktivne supstance, uz navod gdje se koja supstanca koristi u postupku, te podatke o kvalitetu i provjeri tih supstanci. Takođe je potrebno dostaviti podatke o prikladnosti navedenih supstanci za predviđenu upotrebu.

Dodatno treba dostaviti popis sirovina, uključujući i podatke o njihovom kvalitetu. Potrebno je, za sve proizvođače, priložiti i naziv, adresu i opis dijela proizvodnje za koju je proizvođač odgovoran, uključujući i ugovorne proizvođače, kao i popis svih lokacija/pogona za proizvodnju aktivne supstance ili provjeru kvaliteta.

c) Za biološke lijekove potrebno je dostaviti dodatne podatke o izvoru/porijeklu polaznih supstanci što treba biti opisano i dokumentovano, te potvrde o BSE/TSE nerizičnosti aktivne supstance.

Ako se upotrebljavaju ćelijske banke, potrebno je pokazati da se karakterisitike ćelija ne mijenjaju tokom proizvodnje i kasnije. Sjemenski sojevi, ćelijske banke, pulovi seruma ili plazme i druge supstance biološkog porijekla, te kad je to moguće, i supstance iz kojih su dobijene trebaju biti ispitane na prisutnost stranih supstanci.

U slučaju prisustva potencijalno patogenih stranih supstanci, koje se ne može izbjeći, takve sirovine se mogu koristiti samo ukoliko je u daljnjem postupku proizvodnje osigurano uklanjanje i/ili inaktivacija navedenih patogenih stranih supstanci, što treba potvrditi podacima o validaciji.

Kad god je to moguće proizvodnja vakcina treba se zasnivati na sistemu sjemenskih sojeva, te na provjerenim ćelijskim bankama. Za bakterijske i virusne vakcine, karakteristike zaraznih supstanci trebaju biti dokazane na sjemenskim sojevima. Takođe, za žive vakcine stabilnost atenuacijskih karakteristika treba biti dokazana na sojevima, a ukoliko ovaj dokaz nije dovoljan, atenuacijske karakteristike treba dokazati u postupku proizvodnje.

Za lijekove derivate ljudske krvi ili plazme, potrebno je dostaviti odgovarajuće podatke o porijeklu, kriterijima i postupcima za prikupljanje, prevozu i skladištenju polaznih supstanci, u skladu s Dodatkom II ovog Pravilnika.

Takođe je potrebno priložiti opis proizvodnih pogona i opreme.

d) Potrebno je priložiti odgovarajuće podatke o ispitivanjima (s navedenim kriterijima prihvaćanja) koja se provode na svim kritičnim tačkama proizvodnje, podatke o kvalitetu i kontroli intermedijera te podatke o validaciji i/ili evaluaciji proizvodnog postupka.

e) U slučaju da nije moguće izbjeći prisutnost potencijalno patogenih stranih supstanci, takve sirovine se mogu koristiti samo ukoliko je u daljnjem postupku proizvodnje osigurano uklanjanje i/ili inaktivacija navedenih patogenih stranih supstanci, s tim da podatke o validaciji ovakvog postupka treba priložiti u dijelu dokumentacije o ocjeni sigurnosti od kontaminacije virusima.

f) Potrebno je priložiti opis i obrazloženje značajnih izmjena u proizvodnom postupku i/ili mjestu proizvodnje aktivne supstance, provedenih tokom razvoja lijeka.

g) Za lijekove derivate ljudske krvi ili plazme, potrebno je dostaviti odgovarajuće podatke o porijeklu, kriterijima i postupcima za prikupljanje, transportu i skladištenju polaznih supstanci, u skladu s Dodatkom II ovog Pravilnika.

3.2.S.3. Karakterizacija aktivne supstance


Potrebno je priložiti podatke o strukturi i drugim karakteristikama aktivne supstance, odnosno podatke o potvrdi strukture aktivne supstance pomoću fizičko-hemijskih i/ili imunohemijskih i/ili bioloških metoda, te podatke o onečišćenjima.

3.2.S.4. Provjera kvaliteta aktivne supstance


Potrebno je priložiti detaljne podatke o zahtjevu kvaliteta za redovnu provjeru aktivne supstance, obrazloženje odabira navedenih zahtjeva kvaliteta, te opis metoda ispitivanja, uz podatke o validaciji. Takođe je potrebno dostaviti rezultate provjere kvaliteta pojedinih serija aktivne supstance proizvedenih u fazi razvoja.

3.2.S.5. Uporedni standardi ili uporedne referentne supstance


Uporedni standardi trebaju biti utvrđeni i detaljno opisani. Ako je to primjenjivo, trebaju se koristiti hemijski i biološki uporedni standardi Evropske farmakopeje.

3.2.S.6. Primarno pakovanje aktivne supstance


Potrebno je priložiti opis i zahtjeve kvaliteta za primarno pakovanje za čuvanje aktivne supstance.

3.2.S.7. Stabilnost aktivne supstance


a) potrebno je dostaviti rezime provedenih ispitivanja stabilnosti, korištenih protokola, te rezultate ispitivanja;

b) detaljne rezultate ispitivanja stabilnosti, uključujući podatke o korištenim analitičkim metodama, te podatke o validaciji tih metoda treba priložiti u propisanom formatu;

c) takođe je potrebno dostaviti podatke o protokolu i planiranim ispitivanjima stabilnosti aktivne supstance nakon dobijanja dozvole za stavljanje lijeka u promet.

3.2.P. Gotov lijek


3.2.P.1. Opis i sastav gotovog lijeka


Potrebno je dostaviti opis i sastav gotovog lijeka, što uključuje podatke o farmaceutskom obliku i sastojcima lijeka, s navedenom količinom po dozi i funkcijom (ulogom u formulaciji) i to za:

aktivnu supstancu,

pomoćne supstance, bez obzira na porijeklo i količinu, uključujući boje, konzervanse, adjuvante, stabilizatore, zgušnjivače, emulgatore, pojačivače okusa i aromatske supstance i drugo,

vanjske sastojke lijeka, predviđene za unos u organizam/primjenu na bolesniku (tvrde i meke kapsule, rektalne kapsule, obložene i filmom obložene tablete i drugo).

Ovi podaci trebaju biti dopunjeni svim relevantnim podacima, s obzirom na vrstu primarnog pakovanja i način zatvaranja, uključujući podatke o medicinskim sredstvima za korištenje s lijekom ili za primjenu lijeka.

"Uobičajena terminologija" koju treba koristiti za opis sastojaka lijekova u slučaju kada je dokumentacija pripremljena na:

a) jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH:

za supstance koje su obuhvaćene Evropskom farmakopejom navodi se glavni naslov supstance i citira važeća Evropska farmakopeja u kojoj se monografija nalazi; za supstance koje nisu Evropskom farmakopejom, a nalaze se u drugim farmakopejama, navodi se glavni naslov supstance u zaglavlju monografije, te odgovarajuća farmakopeja (uz navod naziva supstance na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH);

za druge supstance navodi se međunarodni nezaštićeni naziv (INN) preporučeno od Svjetske zdravstvene organizacije ili tačan naučni naziv; za ostale supstance koje nemaju ništa od navedenog treba navesti porijeklo i postupak dobivanja i te podatke dopuniti ostalim relevantnim;

za boje treba navesti "E" broj, koji je dodijeljen u Evropskoj uniji za boje odobrene za upotrebu za lijekove i za boje za upotrebu za hranu.

b) engleskom jeziku:

za supstance koje su obuhvaćene Evropskom farmakopejom navodi se glavni naslov supstance i citira važeća Evropska farmakopeja u kojoj se monografija nalazi, za supstance koje nisu obuhvaćene Evropskom farmakopejom a obuhvaćene su nekom drugom farmakopejom, navodi se glavni naslov supstance u zaglavlju monografije, te odgovarajuća farmakopeja (uz naziv supstance na engleskom jeziku);

za druge supstance navodi se INN preporučeno od Svjetske zdravstvene organizacije ili tačan naučni naziv; za ostale supstance koje nemaju ništa od navedenog treba navesti porijeklo i postupak dobivanja i te podatke dopuniti ostalim relevantnim;

za boje treba navesti "E" broj, koji je dodijeljen u Evropskoj uniji za boje odobrene za upotrebu za lijekove i za boje za upotrebu za hranu.

Prilikom navođenja kvantitativnog sastava aktivne supstanci u gotovom lijeku, neophodno je navesti, zavisno od farmaceutskog oblika, masu ili broj jedinica biološke aktivnosti, bilo po dozi ili po jedinici mase ili volumena, za svaku aktivnu supstancu. Za aktivne supstance prisutne u obliku spoja ili derivata, mora se navesti njihova ukupna masa te, ukoliko je potrebno i relevantno, masa aktivnog dijela molekule. Za lijekove s novom aktivnom supstancom, kvantitativni sastav aktivne supstance koja dolazi u obliku soli ili hidrata, treba se sistemski izražavati kao masa aktivnog dijela molekule. Za sve naknadno odobrene lijekove, s istom aktivnom supstancom, kvantitativni sastav treba se izražavati na isti način. Za supstance koje se ne mogu molekulski definisati, treba koristiti jedinice biološke aktivnosti, koje trebaju biti međunarodne jedinice prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ako postoje. Ako za tu supstancu nisu definisane međunarodne jedinice, biološka aktivnost treba biti izražena na takav način da nedvosmisleno iskazuje biološku aktivnost, uz upotrebu jedinica Evropske farmakopeje gdje je to moguće.

3.2.P.2. Farmaceutski razvoj


U ovom poglavlju potrebno je navesti podatke o ispitivanjima provedenim da se utvrdi jesu li doza, formulacija, proizvodni postupak, primarno pakovanje, mikrobiološke karakteristike i uputstva za korištenje lijeka odgovarajući za predviđenu upotrebu lijeka, navedenu u dokumentaciji. Ova ispitivanja odvojena su od rutinskih provjera kvaliteta prema propisanom zahtjevu kvaliteta. Trebaju se identifikovati i opisati kritični parametri formulacije i proizvodnog postupka lijeka, koji mogu uticati na reproducibilnost proizvedenih serija lijeka, efikasnost lijeka i njegov kvalitet. Dodatni podaci, prema potrebi, trebaju se dostaviti za odgovarajuće dijelove Modula 4 i Modula 5 dokumentacije.

a) Potrebno je dostaviti dokaze o kompatibilnosti aktivne i pomoćnih supstanci, te ključne fizičko-hemijske karakteristike aktivne supstance koje mogu uticati na efikasnost gotovog lijeka ili na međusobnu kompatibilnost različitih aktivnih supstanci u slučaju lijekova s kombinacijom aktivnih supstanci;

b) Potrebno je obrazložiti izbor pomoćnih supstanci, posebno u odnosu na njihovu predviđenu ulogu i količinu u sastavu lijeka;

c) Potrebno je priložiti podatke o razvoju gotovog lijeka, uzimajući u obzir predloženi način primjene i upotrebu lijeka;

d) Svako predoziranje u sastavu lijeka treba biti opravdano/obrazloženo;

e) Treba obratiti pažnju i dokumentovati sve fizičko-hemijske i biološke parametre bitne za efikasnost gotovog lijeka;

f) Potrebno je priložiti podatke o odabiru i poboljšanjima proizvodnog postupka, kao i podatke o razlikama između proizvodnog postupka korištenog za proizvodnju serija namijenjenih za klinička ispitivanja i postupka korištenog za proizvodnju predloženog gotovog lijeka (ukoliko postoje);

g) Potrebno je dostaviti podatke o prikladnosti unutrašnjeg pakovanja, te je potrebno uzeti u obzir moguću interakciju između lijeka i unutrašnjeg pakovanja;

h) Mikrobiološke karakteristike lijeka s obzirom na sterilne i nesterilne preparate trebaju biti u skladu sa propisanim u Evropskoj farmakopeji;

i) Potrebno je priložiti podatke u svrhu dokazivanja prikladnosti opremanja gotovog lijeka s rastvaračem ili dozirnim priborom, kako bi se osigurala tačnost podataka koji se navode na označavanju lijeka.

3.2.P.3. Proizvodni postupak za gotov lijek


a) Potrebno je priložiti odgovarajući opis proizvodnog postupka na način koji će prikazati pregled i vrstu dijelova proizvodnog postupka.

Opis mora sadržavati sljedeće:

navod o svim dijelovima postupka proizvodnje, uključujući procesnu kontrolu i odgovarajuće zahtjeve kvaliteta, tako da se može procijeniti da li bi korišteni proizvodni postupak mogao dovesti do neželjenih promjena sastojaka farmaceutskog oblika;

u slučaju kontinuirane proizvodnje, potrebno je dostaviti sve detalje koji se odnose na mjere za osiguravanje homogenosti gotovog lijeka;

rezultate provedenih ispitivanja validacije proizvodnog postupka ukoliko se koristi nestandardni proizvodni postupak ili je on kritičan za proizvod;

za sterilne lijekove, podatke o sterilizaciji i/ili aseptičkom postupku;

detaljnu proizvodnu recepturu.

Takođe je potrebno navesti naziv, adresu i ulogu u proizvodnji za sve proizvođače, uključujući ugovorne proizvođače, kao i popis svih lokacija/pogona za proizvodnju ili provjeru kvaliteta.

b) Potrebno je uključiti podatke o ispitivanjima/provjerama koja se provode u međufazama proizvodnje (intermedijeri), u svrhu osiguravanja konzistentnosti proizvodnog postupka.

Ova ispitivanja su neophodna za provjeru usklađenosti gotovog lijeka s recepturom, u slučaju da se koriste metode ispitivanja za gotovi lijek koje ne uključuju određivanje sadržaja svih aktivnih supstanci (ili svih pomoćnih supstanci koje imaju iste zahtjeve kao aktivna supstanca). Isto se odnosi na slučaj kada kvalitet gotovog lijeka zavisi od ispitivanja koja se provode u procesnoj kontroli, posebno ako je lijek definisan postupkom proizvodnje.

c) Potrebno je priložiti opis, dokumentaciju i rezultate validacije za kritične dijelove proizvodnje ili kritična ispitivanja u proizvodnom postupku.

3.2.P.4. Provjera pomoćnih supstanci


a) Potrebno je navesti sve supstance koje se koriste za proizvodnju pomoćnih supstanci, uz navod gdje se koja supstanca koristi u postupku proizvodnje. Dodatno je potrebno priložiti podatke koji dokazuju da navedene supstance zadovoljavaju odgovarajuće standarde za svoju predviđenu primjenu. Korištene boje trebaju udovoljavati važećim propisima.

b) Za sve pomoćne supstance koje nisu farmakopejske potrebno je priložiti zahtjeve kvaliteta i obrazloženja, te opis analitičkih metoda, uz podatke o validaciji.

c) Posebnu pažnju treba obratiti na pomoćne supstance ljudskog ili životinjskog porijekla. Potrebno je priložiti dokaze o posebnim mjerama za sprječavanje prenosa životinjske spongiformne encefalopatije (TSE/BSE), odnosno podatke o TSE/BSE nerizičnosti pomoćnih supstanci.

d) Nove pomoćne supstance:

za pomoćne supstance koje se koriste prvi put u lijeku ili za novi put primjene lijeka, potrebno je priložiti detaljne podatke o proizvodnji, karakterizaciji i provjeri kvaliteta, uz pozivanje na podatke o sigurnosti primjene (kliničke i pretkliničke).

Također je potrebno dostaviti dokumentaciju s detaljnim hemijskim, farmaceutskim i biološkim podacima za pomoćnu supstancu.

Podaci o novim pomoćnim supstancama mogu se dostaviti kao samostalan dokument, u istom obliku kao i ostali dijelovi dokumentacije.

Dodatne podatke o toksičnosti novih pomoćnih supstanci treba priložiti u Modulu 4, a podatke o kliničkim ispitivanjima u Modulu 5.

3.2.P.5. Provjera kvaliteta gotovog lijeka


U svrhu provjere kvaliteta gotovog lijeka, proizvodnom serijom lijeka smatra se ukupna količina lijeka (farmaceutskog oblika) proizvedena od iste početne količine supstance koja je bila podvrgnuta istim uslovima proizvodnje i/ili sterilizacije, odnosno u slučaju kontinuirane proizvodnje, ukupna količina lijeka proizvedena u određenom vremenskom periodu.

Osim u slučaju opravdanog obrazloženja, najveće dozvoljeno odstupanje sadržaja aktivne supstance u gotovom lijeku smije biti 5% u trenutku proizvodnje.

Potrebno je priložiti detaljne podatke o zahtjevima kvaliteta (za puštanje lijeka u promet i u roku valjanosti), obrazloženje izbora zahtjeva kvaliteta, opis analitičkih postupaka i podatke o validaciji.

3.2.P.6. Uporedni standardi ili uporedne supstance


Potrebno je detaljno opisati uporedne preparate i standarde koji se koriste za provjeru kvaliteta gotovog lijeka, ukoliko nisu prethodno opisani u dijelu dokumentacije o aktivnoj supstanci.

3.2.P.7. Pakovanje gotovog lijeka


Potrebno je dostaviti opis unutrašnjeg pakovanja i načina zatvaranja, uključujući popis svih materijala koji dolaze u dodir s lijekom, te njihove zahtjeve kvaliteta. Zahtjevi kvaliteta moraju uključivati hemijski opis i identifikaciju navedenih supstanci. Prema potrebi prilažu se opis i podaci o validaciji nefarmakopejskih metoda.

Za nefunkcionalne materijale vanjskog pakovanja potrebno je priložiti samo kratak opis, a za funkcionalne materijale vanjskog pakovanja, potrebno je priložiti i dodatne podatke.

3.2.P.8. Stabilnost gotovog lijeka


a) Potrebno je dostaviti sažetak provedenih ispitivanja stabilnosti (uz podatke o vrsti ispitivanja), korištenih protokola, te rezultata ispitivanja;

b) Detaljne rezultate ispitivanja stabilnosti, uključujući podatke o analitičkim postupcima korištenim za dobivanje rezultata, te podatke o validaciji tih metoda treba priložiti u odgovarajućem obliku. Za vakcine treba dostaviti podatke o kumulativnom ispitivanju stabilnosti, ukoliko je to primjenjivo;

c) Također je potrebno dostaviti podatke o protokolu i planiranim ispitivanjima stabilnosti nakon davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet.

MODUL 4
IZVJEŠTAJI O PRETKLINIČKIM ISPITIVANJIMA

4.1. Oblik i prikaz


Sadržaj

Izvještaji o ispitivanjima

Farmakologija:

farmakodinamika primarna

farmakodinamika sekundarna

farmakologija sigurnosti primjene

farmakodinamička interakcija

Farmakokinetika

analitičke metode i podaci o validaciji

apsorpcija

raspodjela

metabolizam

izlučivanje

farmakokinetička interakcija (pretklinička)

ostala farmakokinetička ispitivanja

Toksikologija

toksičnost pojedinačne doze

toksičnost ponovljenih doza

genotoksičnost: In vitro

In vivo (uključujući potporne toksikološko-kinetičke evaluacije),

kancerogenost: dugotrajna ispitivanja

kratkotrajna ili srednje duga ispitivanja

ostala ispitivanja

ispitivanja toksičnog uticaja na reprodukciju i razvoj

ispitivanja uticaja na plodnost i rani embrionalni razvoj

ispitivanja uticaja na embrio-fetalni razvoj

ispitivanja uticaja na prenatalni i postnatalni razvoj

ispitivanja u kojima se potomstvo (mladunčad) dodatno dozira i/ili prati

ispitivanja lokalne podnošljivosti

ostala ispitivanja toksičnosti: antigenost, imunotoksičnost, mehanička ispitivanja, ispitivanja ovisnosti, ispitivanja metabolita, ispitivanja onečišćenja i druga

Literaturni podaci

4.2. Sadržaj: osnovni principi i zahtjevi


(1) Posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće:

Farmakološka i toksikološka ispitivanja moraju utvrditi:

a) potencijalnu toksičnost lijeka i bilo koje opasne ili neželjene toksične učinke koji mogu nastati u predloženim uslovima primjene u ljudi; navedeno treba procijeniti u odnosu na predmetna patološka stanja;

b) farmakološke karakteristike lijeka, kvalitativni i kvantitativni aspekt predložene primjene u ljudi, svi rezultati ispitivanja moraju biti vjerodostojni i primjenjivi. Ako je prikladno, treba upotrijebiti matematičke i statističke postupke obrade u planu eksperimentalnih metoda i u vrednovanju rezultata.

c) Osim toga, potrebno je dati informaciju o terapijskom i toksikološkom potencijalu lijeka.

(2) Za biološke lijekove, kao što su imunološki lijekovi i lijekovi dobijeni iz ljudske krvi i plazme, zahtjevi mogu biti prilagođeni pojedinačnom lijeku, a program potrebnih ispitivanja mora obrazložiti prijavitelj (podnosilac prijave).

U određivanju programa ispitivanja mora se uzeti u obzir da:

sva ispitivanja koja zahtijevaju ponovljenu primjenu lijeka budu tako provedena, da se vodi računa o mogućoj indukciji ili interferenciji antitijela;

da ispitivanja reproduktivne funkcije, embrio/fetalne i perinatalne toksičnosti, mutagenog i kancerogenog potencijala budu razmotrena. Kada su ostale supstance (izuzev aktivne supstance) razlog neželjenih pojava, validacija njihovog uklanjanja može zamijeniti druga ispitivanja.

(3) Toksikologija i farmakokinetika nedovoljno definisane pomoćne supstance koja se prvi put primjenjuje mora biti ispitana.

(4) Kada postoji mogućnost značajne razgradnje tokom čuvanja lijeka, mora se razmotriti toksikologija razgradnog produkta.

4.2.1. Farmakologija


Farmakološka ispitivanja moraju slijediti dva različita pristupa:

prvo, postupke koji se odnose na predloženu terapijsku upotrebu treba primjereno istražiti i opisati. Ako je moguće, treba izvoditi priznate i validirane in vivo i in vitro testove. Nove eksperimentalne tehnike moraju biti opisane do takvih pojedinosti koje omogućavaju njihovo ponavljanje. Rezultate treba izraziti kvantitativno, koristeći npr. kriva doza-učinak, kriva vrijeme-učinak, itd. Dobijene rezultate, kada je moguće, potrebno je uporediti s podacima koji se odnose na supstancu ili supstance sa sličnim terapijskim djelovanjem.

drugo, treba ispitati moguće neželjene farmakodinamičke efekte supstance na fiziološke funkcije. Ispitivanja trebaju biti izvedena u predviđenom terapijskom rasponu i iznad njega. Eksperimentalne tehnike (osim ako su dio standardne procedure) moraju biti opisane do takvih detalja da se mogu ponoviti, a istraživač mora utvrditi njihovu valjanost. Svaku sumnju na promijenjeni odgovor koji rezultira iz ponovljene primjene supstance treba istražiti.

Za farmakodinamičku interakciju lijekova, ispitivanja kombinacija aktivnih supstanci mogu biti potaknuta farmakološkom pretpostavkom i znacima terapijskog učinka. U prvom slučaju farmakodinamička ispitivanja trebaju pokazati interakcije koje u terapijskoj primjeni mogu biti korisne. U drugom slučaju, gdje je naučno opravdanje za kombinaciju traženo kroz terapijsko eksperimentisanje, ispitivanje će odrediti da li očekivani efekti kombinacija mogu biti predočeni na životinjama, a značaj bilo kojeg od uporednih efekata potrebno je istražiti.

4.2.2. Farmakokinetika


Farmakokinetičkim ispitivanjima prati se put aktivne supstance i njenih metabolita u organizmu, a podrazumijeva ispitivanja apsorpcije, raspodjele, metabolizma (biotransformacije) i izlučivanja navedene supstance.

Ispitivanja ovih različitih faza mogu biti provedena fizikalnim, hemijskim ili biološkim metodama, kao i promatranjem trenutne farmakodinamičke aktivnosti same supstance.

Podaci o raspodjeli i izlučivanju neophodni su:

u slučajevima gdje su takvi podaci potrebni za određivanje doze kod ljudi;

za hemoterapijske supstance (antibiotici i slično) i

za supstance čija upotreba zavisi o njihovim nefarmakodinamičkim efektima (npr. brojna dijagnostička sredstva i slično).

In vitro ispitivanja, takođe, mogu biti izvedena s prednošću upotrebe humanog materijala u poređenju sa materijalom životinjskog porijekla (npr. vezanje proteina, metabolizam, interakcija lijek-lijek).

Potrebno je farmakokinetičko ispitivanje svih farmakološki aktivnih supstanci.

U slučaju novih kombinacija poznatih supstanci koje su bile ispitivane u skladu sa najnovijim naučnim saznanjima, farmakokinetička ispitivanja nisu neophodna ako ispitivanja toksičnosti i terapijskih učinaka opravdavaju njihovo izostavljanje.

Farmakokinetički program mora biti izrađen na način koji će omogućiti poređenje i ekstrapolaciju podataka dobijenih ispitivanjima životinja i ljudi.

4.2.3. Toksikologija


a) Toksičnost pojedinačne doze


Ispitivanje toksičnost pojedinačne doze podrazumijeva kvalitativno i kvantitativno ispitivanje toksičnih reakcija, koje mogu biti rezultat primjene pojedinačne doze aktivne supstance ili više supstanci koje se nalaze u lijeku, u omjerima i fizičko-hemijskom stanju u kojima su prisutni u lijeku.

Ispitivanje toksičnosti pojedinačne doze mora biti izvedeno u skladu sa najnovijim naučnim saznanjima u području toksikologije.

b) Toksičnost ponovljenih doza


Ispitivanja toksičnosti nakon ponovljene doze trebaju otkriti fiziološke i/ili anatomsko-patološke promjene izazvane ponovljenom primjenom ispitivane aktivne supstance ili kombinacije aktivnih supstanci te odrediti povezanost promjena s doziranjem.

Potrebno je provoditi dvostruka ispitivanja: jedno kratkotrajno koje traje dvije do četiri sedmice i drugo dugotrajano ispitivanje. Trajanje dugotrajnog ispitivanja zavisit će od uslova kliničke primjene, te od najnovijih naučnih saznanja. Njegova svrha je opisati moguće štetne efekte na koje treba obratiti pažnju u kliničkim ispitivanjima.

c) Genotoksičnost


Svrha ispitivanja mutagenog i klastogenog potencijala je otkriti promjene koje supstanca može prouzročiti u genetskom materijalu pojedinca ili ćelija. Mutagene supstance mogu predstavljati opasnost za zdravlje budući da izlaganje istima nosi rizik izazivanja germinativne mutacije, s mogućom pojavom nasljednih poremećaja, te s rizikom pojave somatskih mutacija uključujući one koje vode karcinomu. Ova ispitivanja su obavezna za svaku novu supstancu.

d) Kancerogenost


Ispitivanja za otkrivanje kancerogenih učinaka potrebno je provoditi:

1. za svaki lijek čija je očekivana klinička primjena u svrhu produženja života bolesnika, bilo da se primjenjuje u kontinuitetu ili intermitentno,

2. za lijekove za koje postoji sumnja o njihovom kancerogenom potencijalu, npr. lijekovi iste klase ili slične strukture ili prema ispitivanjima toksičnosti ponovljenih doza,

3. ispitivanja spojeva kojima je dokazana genotoksičnost nisu potrebna, jer postojeća kancerogenost za više vrsta sugeriše opasnost i za ljude. Ako se takav lijek namjerava dugoročno primjenjivati kod ljudi, dugotrajna ispitivanja mogu biti potrebna za otkrivanje ranog kancerogenog učinka.

e) Reproduktivna i razvojna toksičnost

Istraživanje mogućeg oštećenja muških ili ženskih reproduktivnih funkcija kao i štetnih učinaka na potomstvo potrebno je provoditi prikladnim ispitivanjima.

Ova ispitivanja uključuju ispitivanja učinka na reproduktivne funkcije odraslih muškaraca ili žena, ispitivanja toksičnih i teratogenih učinaka na svim nivoima razvoja, od začeća do polne zrelosti kao i skrivenih učinaka.

Izostavljanje ovih ispitivanja mora biti odgovarajuće opravdano.

Zavisno od indikacije lijeka mogu biti opravdana dodatna ispitivanja koja se odnose na razvoj ploda tokom primjene lijeka.

Ispitivanja embrio-fetalne toksičnosti je potrebno provoditi na dvije vrste sisara, od kojih jedna vrsta ne bi trebala biti iz roda glodara. Perinatalna i postnatalna ispitivanja treba provesti na najmanje jednoj vrsti. Ako je metabolizam lijeka kod određene vrste poznat i sličan onom kod ljudi, poželjno je uključiti tu vrstu u navedeno ispitivanje. Isto tako, poželjno je, da je jedna od vrsta ista kao ona u ispitivanjima toksičnosti ponovljene doze.

U trenutku podnošenja zahtjeva treba se uzeti u obzir obim naučnih saznanja prilikom određivanja plana ispitivanja.

f) Lokalna podnošljivost


Svrha ispitivanja lokalne podnošljivosti je utvrditi da li su lijekovi (i aktivna supstanca i pomoćne supstance) podnošljivi na dijelovima tijela, koji mogu doći u kontakt s lijekom kao rezultat njegove primjene u kliničkoj upotrebi. Program ispitivanja treba biti takav da se bilo koji mehanički učinak primjene ili samo fizičko-hemijsko djelovanje lijeka može razlikovati od toksikoloških ili farmakodinamičkih učinaka.

Ispitivanje lokalne podnošljivosti potrebno je provoditi s lijekom koji je namijenjen za ljudsku upotrebu, primjenjujući iste sastojke i/ili pomoćne supstance u kontrolnoj/kontrolnim grupi/grupama. Ako je potrebno trebaju se uključiti kontrolne grupe s pozitivnom kontrolom.

Plan ispitivanja lokalne podnošljivosti (izbor vrsta, trajanje, učestalost i način primjene, doze) zavisiće od predmeta istraživanja i predloženih uslova primjene u kliničkoj upotrebi. Ispitivanje reverzibilnosti lokalnih oštećenja treba provesti u slučaju potrebe.

Ispitivanja na životinjama mogu biti zamijenjena validiranim ispitivanjima u in vitro uslovima čiji su rezultati uporedivog kvaliteta i primjenjivosti u svrhu procjene sigurnosti.

Za hemijske supstance koje se primjenjuju na koži kao i rektalno i vaginalno treba se procijeniti senzibilizirajući potencijal najmanje jednim od raspoloživih testova (test na zamorcima ili test limfnih čvorova).

MODUL 5
IZVJEŠTAJI O KLINIČKIM ISPITIVANJIMA

5.1. Oblik i prikaz


Opšti koncept dijela 5:

Pregled sadržaja izvještaja o kliničkim ispitivanjima

Tabelarni prikaz svih kliničkih ispitivanja

Izvještaji o kliničkim ispitivanjima

Izvještaji o biofarmaceutskim ispitivanjima

Izvještaji o ispitivanju biološke raspoloživosti

Izvještaji o uporednom/komparativnom ispitivanju biološke raspoloživosti i bioekvivalencije

Izvještaj o ispitivanju međusobne zavisnosti korelaciji in vitro - in vivo

Izvještaji o bioanalitičkim i analitičkim metodama

Izvještaji o ispitivanjima koja se odnose na farmakokinetiku u humanom materijalu

Izvještaji o ispitivanju vezanja za proteine plazme

Izvještaji o ispitivanjima metabolizma u jetri i ispitivanjima interakcija

Izvještaji o ispitivanjima u kojima su korišteni drugi humani biomaterijali

Izvještaji o farmakokinetičkim ispitivanjima na ljudima

Izvještaji o ispitivanju farmakokinetike i inicijalne podnošljivosti na zdravim ispitanicima

Izvještaji o ispitivanju farmakokinetike i inicijalne podnošljivosti na bolesnicima

Izvještaji o farmakokinetičkom ispitivanju intrinzičkog faktora

Izvještaji o farmakokinetičkom ispitivanju ekstinzičkog faktora

Izvještaji o farmakokinetičkom ispitivanju na populaciji

Izvještaji o farmakodinamičkim ispitivanjima na ljudima

Izvještaji o farmakodinamičkim i farmakokinetičkim/farmakodinamičkim ispitivanjima na zdravim ispitanicima

Izvještaji o farmakodinamičkim i farmakokinetičkim/farmakodinamičkim ispitivanjima na bolesnicima

Izvještaji o ispitivanjima efikasnosti i sigurnosti

Izvještaji o kontrolisanim kliničkim ispitivanjima koja se odnose na traženu indikaciju

Izvještaji o nekontrolisanim kliničkim ispitivanjima

Izvještaji o analizama podataka iz više od jednog ispitivanja, uključujući bilo koju formalno integrisanu analizu, meta-analizu i vezanu analizu

Ostali Izvještaji o ispitivanjima

Izvještaji o iskustvima nakon stavljanja lijeka u promet

Literaturni podaci

5.2. Sadržaj: osnovna načela i zahtjevi


Posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće:

a) Klinički podaci moraju omogućiti donošenje zadovoljavajuće osnovanog i naučno valjanog mišljenja da li lijek zadovoljava kriterije za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet. Posljedično, osnovni zahtjev je da treba dostaviti rezultate kliničkih ispitivanja, što znači i povoljne i nepovoljne.

b) Kliničkim ispitivanjima moraju uvijek prethoditi adekvatna farmakološka i toksikološka testiranja, koja se provode na životinjama u skladu sa zahtjevima Modula 4. Ispitivač se mora upoznati sa zaključcima proizašlim iz farmakoloških i toksikoloških ispitivanja, te stoga, podnosilac mu mora osigurati barem uputstva za ispitivača koja sadrže sve značajne podatke poznate prije početka kliničkog ispitivanja uključujući hemijske, farmaceutske i biološke podatke, toksikološke, farmakokinetičke i farmakodinamičke podatke kod životinja, te rezultate ranijih kliničkih ispitivanja s adekvatnim podacima kojima se može opravdati priroda, stepen i dužina trajanja predloženog ispitivanja; potpuni farmakološki i toksikološki izvještaji dostavljaju se na zahtjev. Sve dostupne karakteristike materijala humanog i životinjskog porijekla trebaju se istražiti prije početka ispitivanja kako bi se osiguralo da se ne dogodi prenos infektivnih agensa.

c) Nosioci dozvole moraju pripremiti osnovnu dokumentaciju o kliničkom ispitivanju (uključujući test-liste) koje vlasnici podataka moraju čuvati:

najmanje 15 godina nakon završetka ili prekida ispitivanja,

ili najmanje dvije godine nakon posljednjeg davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet,

ili najmanje dvije godine nakon formalnog prekida kliničkog razvoja ispitivanog proizvoda.

Medicinsku dokumentaciju ispitanika treba čuvati u skladu sa Pravilnikom o kliničkom ispitivanju i dobroj kliničkoj praksi. Naručilac kliničkog ispitivanja ili drugi vlasnik podataka treba čuvati svu ostalu dokumentaciju, koja pripada ispitivanju, toliko dugo koliko proizvod ima dozvolu za stavljanje u promet.

Ta dokumentacija uključuje:

plan kliničkog ispitivanja, uključujući logičku podlogu, ciljeve, te statistički plan i metodologiju kliničkog ispitivanja, s uslovima pod kojima je provođeno i upravljano; pojedinosti o ispitivanom lijeku, upotrijebljenom referentnom lijeku i/ili placebu;

standardne operativne procedure;

sva pisana mišljenja o Planu i procedurama;

uputstva za ispitivača;

test-liste za svakog učesnika ispitivanja;

završni izvještaj;

potvrdu o nadzoru ako postoji.

Svaka promjena vlasnika podataka treba biti dokumentovana.

Svi podaci i dokumentacija treba biti dostupna na zahtjev u skladu sa odredbama Pravilnika o kliničkim ispitivanjima i u skladu sa odredbama dobre kliničke prakse.

d) Dokumentacija svakog kliničkog ispitivanja mora sadržavati dovoljno detalja koji omogućuju donošenje objektivnog suda:

Plan kliničkog ispitivanja, uključujući logičku podlogu, ciljeve, te statistički plan i metodologiju kliničkog ispitivanja, s uslovima pod kojima je provođeno i upravljano, pojedinosti o primjenjenom ispitivanom lijeku,

potvrda o nadzoru, ako postoji,

popis ispitivača sa sljedećim podacima: ime, adresa, kvalifikacije i klinički zadaci, stanje do kojeg je ispitivanje provedeno i sakupljeni podaci o svakom pojedinom bolesniku, uključujući test-liste za svakog učesnika ispitivanja;

završni izvještaj potpisan od strane ispitivača, a za multicentrična ispitivanja, od strane svih ispitivača ili glavnog ispitivača.

e) Na zahtjev Agencije dostavljaju se pojedinosti gore navedene dokumentacije o kliničkim ispitivanjima.

Ispitivač treba, u svojim zaključcima na osnovu eksperimentalnih dokaza, izraziti mišljenje o sigurnosti primjene proizvoda pod uobičajenim uslovima, njegovoj podnošljivosti, njegovoj efikasnosti i bilo kojem korisnom podatku vezano za indikacije i kontraindikacije, doziranje i prosječnom trajanju liječenja, kao i bilo kojoj posebnoj mjeri opreza, koju treba preduzeti za vrijeme liječenja, te kliničkim simptomima predoziranja. Prilikom izvještavanja o rezultatima kod multicentričnog ispitivanja, glavni ispitivač treba u svom zaključku izraziti mišljenje o sigurnosti i efikasnosti ispitivanog lijeka u ime svih centara.

f) Klinička zapažanja iz svakog ispitivanja trebaju biti sažeta tako da ukazuju na:

1) broj i pol liječenih ispitanika;

2) izbor i starosnu raspodjelu po grupama bolesnika koji su ispitivani, te uporednim test grupama;

3) broju bolesnika preuranjeno isključenih iz ispitivanja, te razlozi za takvo isključenje;

4) podatke o kontrolnoj grupi ukoliko su provedena kontrolisana ispitivanja prema gore navedenim uslovima.

Kontrolna grupa:

nije primala terapiju,

primala placebo,

primala drugi lijek poznatog učinka,

primala drugu terapiju.

5) učestalost uočenih nuspojava;

6) detalje koji se odnose na bolesnike koji mogu imati povećani rizik, npr. stariji, djeca, žene tokom trudnoće ili menstruacije, ili oni čija fiziološka ili patološka stanja zahtijevaju posebno razmatranje;

7) parametre ili evaluacijske kriterije djelotvornosti i rezultate pod uslovima tih parametara;

8) statističku evaluaciju rezultata kada to proizlazi iz dizajna ispitivanja i uključenih promjenjivih faktora;

g) dodatno, ispitivač uvijek treba svoja opažanja naznačiti na:

1) bilo kojem znaku navikavanja, ovisnosti ili poteškoća pri prestanku liječenja kod bolesnika;

2) bilo kojoj interakciji koja je bila primjećena s drugim lijekom istovremeno primjenjenim;

3) kriterijima koji određuju isključivanje određenih bolesnika iz ispitivanja;

4) bilo kojem smrtnom ishodu koji nastupi tokom ispitivanja ili unutar razdoblja praćenja.

h) Podaci o dokumentaciji koja se odnosi na novu kombinaciju aktivnih supstanci moraju biti istovjetni onima potrebnim za nove lijekove i moraju biti potkrijepljeni dokazima o sigurnosti i efikasnosti kombinacije.

i) Potpuno ili djelomično izostavljanje podataka mora biti obrazloženo. Ako se pojave neočekivani rezultati tokom provođenja ispitivanja, moraju se započeti neklinička (toksikološka i farmakološka) ispitivanja, odnosno postojeća revidirati.

j) Ako je lijek namijenjen dugotrajnoj primjeni, trebaju biti priloženi detaljni podaci o bilo kakvoj promjeni farmakološkog djelovanja nakon ponovljenog davanja, kao i utemeljenje dugotrajnog doziranja.

5.2.1. Izvještaji o bioekvivalenciji


Izvještaji o ispitivanju biološke raspoloživosti, izvještaji o uporednom ispitivanju biološke raspoloživosti i bioekvivalencije, izvještaji o in vitro i in vivo korelacijskom ispitivanju, te bioanalitičke i analitičke metode trebaju biti priloženi.

5.2.2. Izvještaji o ispitivanjima koja se odnose na farmakokinetiku u humanom materijalu


Humani biomaterijal jesu proteini, ćelije, tkiva i pripadajući materijali dobijeni iz humanih izvora koji se upotrebljavaju in vitro ili ex vivo za ocjenu farmakokinetičkih karakteristika supstanci lijeka.

S tim u vezi, trebaju biti dati izvještaji o ispitivanju vezanja za proteine plazme, ispitivanjima metabolizma u jetri i ispitivanjima interakcija aktivne supstance, te ispitivanjima u kojima su korišteni drugi humani biomaterijali.

5.2.3. Izvještaji o farmakokinetičkim ispitivanjima na ljudima


a) Sljedeće farmakokinetičke karakteristike trebaju biti opisane:

apsorpcija (brzina i obim),

raspodjela,

metabolizam,

eliminacija.

Klinički značajna obilježja uključujući implikaciju kinetičkih podataka za način doziranja posebno kod bolesnika, koji imaju povećani rizik, i razlika između ljudi i životinjskih vrsta upotrijebljenih u pretkliničkim ispitivanjima trebaju biti opisana.

Kao dodatak standardnim farmakokinetičkim ispitivanjima višestrukih uzoraka, populacijske farmakokinetičke analize temeljene na rijetkim uzorcima tokom kliničkog ispitivanja mogu takođe upućivati na pitanja o doprinosima unutrašnjih i vanjskih faktora na raspoloživost u odnosu doza-farmakokinetički odgovor. Izvještaji o farmakokinetičkim i inicijalnim ispitivanjima podnošljivosti na zdravim ispitanicima i bolesnicima, izvještaji o farmakokinetičkim ispitivanjima kojima se ocjenjuje učinak intrinzičkih i ekstrinzičkih faktora, te izvještaji o farmakokinetičkim ispitivanjima na populaciji trebaju biti dati.

b) U slučaju da se lijek normalno primjenjuje istovremeno s drugim lijekovima, trebaju biti prikazani podaci o provedenim testiranjima zajedničke primjene kako bi se pokazala moguća modifikacija farmakološkog učinka.

Farmakokinetičke interakcije aktivne supstance i drugih lijekova ili supstanci trebaju biti ispitane.

5.2.4. Izvještaji o farmakodinamičkim ispitivanjima na ljudima


a) Treba biti prikazan farmakodinamički učinak u korelaciji s djelotvornošću uključujući:

odnos doze i odgovora te njegov vremenski tok,

opravdanost za doziranje i uslove primjene,

mehanizam učinka ako je moguće.

Farmakodinamički učinak koji nije povezan s djelotvornošću treba biti opisan.

Opis farmakodinamičkih učinaka kod ljudi nije sam po sebi dovoljan za opravdanje zaključaka koji se odnose na bilo koji posebni potencijalni terapeutski učinak.

b) U slučaju da se lijek normalno primjenjuje istovremeno s drugim lijekovima, trebaju biti prikazani podaci o provedenim testiranjima zajedničke primjene kako bi se pokazala moguća modifikacija farmakološkog učinka.

Farmakokinetičke interakcije aktivne supstance i drugih lijekova ili supstanci trebaju biti ispitane.

5.2.5. Izvještaji o ispitivanjima efikasnosti i sigurnosti


5.2.5.1. Izvještaji o kontrolisanim kliničkim ispitivanjima koja se odnose na traženu indikaciju


Općenito, klinička ispitivanja treba provesti kao "kontrolisana klinička ispitivanja" ako je moguće, randomizovana i ako je prikladno, u poređenju s placebom i u poređenju s lijekom s utvrđenom primjenom i dokazanom terapijskom vrijednošću; bilo koji drugi dizajn treba biti opravdan. Tretiranje kontrolnih grupa će se razlikovati od slučaja do slučaja i, takođe, će zavisiti o etičkim okolnostima i terapijskom području; prema tome, u nekim slučajevima, može biti primjerenije uporediti efikasnost novog lijeka s lijekom s utvrđenom primjenom i dokazanom terapijskom vrijednošću, nego s učinkom placeba.

1) Što je više moguće, posebno u ispitivanjima u kojima se učinak lijeka ne može objektivno izmjeriti, treba preduzeti korake kako bi se izbjegli pristranost, uključujući metode slučajnog odabira i sljepoće/maskiranja.

2) Plan ispitivanja mora sadržavati temeljit opis statističkih metoda koje će se koristiti, broj i razloge za uključivanje bolesnika (uključujući proračune vrijednosti ispitivanja), stepen važnosti, koji će se koristiti, te opis statističke jedinice. Mjere preduzete kako bi se izbjegla pristranost, posebno metode slučajnog odabira, trebaju biti dokumentovane. Uključivanje velikog broja ispitanika u ispitivanje ne smije se smatrati adekvatnom zamjenom za primjereno kontrolisano ispitivanje.

Podaci o sigurnosti primjene trebaju biti ocijenjeni, s posebnom pažnjom posvećenom događajima koji rezultiraju promjenama doze ili potrebom za istovremenim liječenjem, ozbiljnim štetnim događajima, događajima koji rezultiraju izuzećem ispitanika i smrtnim ishodima. Svaki bolesnik ili grupa bolesnika s povećanim rizikom trebaju biti identifikovani i posebnu pažnju treba obratiti potencijalno osjetljivim bolesnicima koji mogu biti prisutni u malim brojevima, npr. djeca, trudnice, stariji, populacija s poznatim abnormalnostima metabolizma ili izlučivanja itd. Implikacija evaluacije sigurnosti primjene za moguću primjenu lijeka treba biti opisana.

5.2.5.2. Izvještaji o nekontrolisanim kliničkim ispitivanjima, izvještaji o analizama podataka iz više od jednog ispitivanja i ostali izvještaji o kliničkim ispitivanjima. Ukoliko postoje, trebaju biti priloženi.

5.2.6. Izvještaji o iskustvima nakon stavljanja lijeka u promet


Ako lijek već ima dozvolu za stavljanje u promet u drugim državama, trebaju biti priloženi podaci vezani za nuspojave predmetnog lijeka i lijekova koji sadrže istu aktivnu supstancu u odnosu na doze koje se primjenjuju u praksi.

5.2.7. Test-liste i popis podataka o pojedinim pacijentima iz kliničkih ispitivanja


Test-liste i pojedinačni popisi podataka o pacijentima iz kliničkih ispitivanja treba da se slažu prema istom redoslijedu kao i izvještaji iz kliničkih ispitivanja, te se označavaju prema ispitivanju.

DODATAK II
ZAHTJEVI I SADRŽAJ DOKUMENTACIJE ZA POSEBNE GRUPE LIJEKOVA

1. Derivati krvi i krvne plazme

Sadržaj Glavne dokumentacije o plazmi mora sadržavati sljedeće podatke:

1.

Porijeklo plazme

(I)

Podaci o centrima ili ustanovama sakupljanja krvi/plazme, uključujući informacije o inspekcijama i odobrenjima i epidemiološkim podacima o infekcijama krvlju prenosivih bolesti

(II)

Podaci o centrima ili ustanovama u kojima se provodi ispitivanje pojedinačnih donacija plazme i pulova plazme, uključujući podatke o inspekcijama i odobrenjima

(III)

Kriteriji za prihvaćanje/odbijanje davaoca krvi/plazme

(IV)

Podaci o sistemu koji omogućuje praćenje svake donacije od centra sakupljanja do gotovog lijeka i obrnuto

2.

Kvalitet i sigurnost plazme

(I)

Udovoljavanje zahtjevima monografije Evropske farmakopeje

(II)

Podaci o ispitivanjima na donacijama krvi/plazme i pulovima koja se odnose na biljege/markere zaraznih bolesti, koji uključuju metode ispitivanja, a u slučaju ispitivanja na plazma pulu i validacijske podatke o korištenim testovima

(III)

Tehnički podaci o spremnicima za sakupljanje krvi ili plazme, uključujući podatke o rastvorima - antikoagulansima

(IV)

Uslovi čuvanja i prevoza plazme

(V)

Podaci o načinu vođenja evidencije o donacijama i/ili periodu karantina

(VI)

Karakteristike pulova plazme (veličina pula/broj donacija)

3.

Podaci o načinu saradnje proizvođača lijeka iz krvi/plazme sa proizvođačem sirovine/centrom za frakcioniranje/preradom plazme, odnosno načinu saradnje sa centrima ili ustanovama za sakupljanje i ispitivanja krvi/plazme, koji uključuju načine saradnje i usaglašene specifikacije

 

Lijekovi iz ljudske krvi ili plazme namijenjeni za ispitivanja na pacijentima moraju imati odobreni ODP/PMF.



2. Vakcine


Sadržaj Glavne dokumentacije o antigenu vakcine mora sadržavati sljedeće podatke:

 

Aktivna supstanca

1.

Opšti podaci koji uključuju podatke o udovoljavanju zahtjeva navedenim u važećoj monografiji/monografijama Evropske farmakopeje

2.

Podaci o proizvodnji aktivne supstance: podaci o proizvodnom postupku, podaci o početnim supstancama/izvornim supstancama, sirovinama, posebne mjere koje se odnose na TSE i slučajne agense, te podaci o pogonima i opremi

3.

Karakterizacija aktivne supstance

4.

Kontrola kvaliteta aktivne supstance

5.

Referentni standardi i materijali

6.

Rezervoar/Kontaktna ambalaža

7.

Stabilnost aktivne supstance



3. RADIOFARMACEUTICI I PREKURSORI


Specifični zahtjevi i načela za pripremu Modula 3, 4 i 5

2.1 Radiofarmaceutici


Modul 3


a) u kontekstu radionuklidnog kompleta, koji se radioobilježava nakon dostavljanja proizvođača, aktivnom supstancom se smatra onaj dio formulacije koji nosi ili veže radionuklid. Opis proizvodnog postupka radiofarmaceutskih kitova treba uključivati pojedinosti o proizvodnji radionuklidnog kompleta i o preporučenim završnim postupcima kojima nastaje radioaktivni lijek. Potrebni zahtjevi radionuklida trebaju biti opisani u skladu, gdje je bitno, s opštom monografijom ili posebnom monografijom Ph.Eur. Dodatno treba opisati sve supstance bitne za radioobilježavanje. Također, treba opisati strukturu radioobilježene supstance. Za radionuklide treba obrazložiti uključene nuklearne reakcije. U generatoru se i "majka" i "kći" radionuklida smatraju aktivnim supstancama;

b) treba navesti pojedinosti o prirodi radionuklida, identitetu izotopa, mogućim onečišćenjima, nosaču, upotrebi i specifičnoj aktivnosti;

c) polazne sirovine uključuju ciljne supstance za zračenje;

d) treba uzeti u obzir hemijsku/radiohemijsku čistoću i njen odnos prema bioraspoloživosti;

e) treba opisati čistoću radionuklida, radiohemijsku čistoću i specifičnu aktivnost;

f) za generatore su potrebne pojedinosti o ispitivanju za "majku" i "kćerku" radionuklida. Za generator-eluate treba navesti ispitivanja za "majku" radionuklida i za druge dijelove sistema generatora.

g) zahtjev da se sadržaj aktivne supstance izrazi kao masa svih aktivnih supstanci može se primijeniti samo na radionuklidne komplete. Za radionuklide radioaktivnost treba izraziti u Bekerelima na određeni dan i, ukoliko je potrebno, vrijeme s naznakom vremenske zone. Treba navesti i vrstu zračenja.

h) za radionuklidne komplete, zahtjev kvaliteta gotovog lijeka treba uključivati ispitivanja karakteristika lijeka nakon radioobilježavanja. Treba uključiti odgovarajuća ispitivanja radiohemijske i radionuklidne čistoće radioobilježene supstance. Treba identifikovati i odrediti sadržaj svake osnovne supstance za radioobilježavanje.

i) Treba priložiti podatke o stabilnosti za generatore radionuklida, kitove radionuklida i radioobilježene lijekove. Takođe treba dokumentovati stabilnost tokom primjene radiofarmaceutskog lijeka u višedoznom kontejneru.

Modul 4


Smatra se da toksičnost može biti povezana s dozom zračenja. U dijagnozi, to je posljedica korištenja radiofarmaceutika; u terapiji, to je željeno svojstvo. Procjena sigurnosti i efikasnosti radiofarmaceutika prema tome, treba obuhvatiti zahtjeve za lijek i s gledišta dozimetrije zračenja. Treba dokumentovati izloženost organa/tkiva zračenju. Procjenu absorbovane doze zračenja treba izračunati prema specifičnom, internacionalno poznatom sistemu kod pojedinog puta primjene.

Modul 5


Treba navesti rezultate kliničkih ispitivanja, gdje je primjenjivo, ili pak u kliničkim sažecima opravdati njihovo izostavljanje.

2.2. Radiofarmaceutski prekursori za radioobilježavanja


U posebnom slučaju radiofarmaceutskog prekursora namijenjenog isključivo za radioobilježavanja, osnovna je svrha priložiti podatke koji će upućivati na moguće posljedice zbog nedovoljne efikasnosti radioobilježavanja ili in vivo disocijacije radioobilježenog konjugata, npr. pitanja vezana uz djelovanje nastalo u pacijenta zbog slobodnog radionuklida. Nadalje, takođe je potrebno dostaviti značajne podatke koji se odnose na profesionalne rizike, npr. izloženost zračenju bolničkog osoblja i okoline. Posebno treba navesti sljedeće podatke ukoliko je potrebno:

Modul 3


U pripremi Modula 3 treba primijeniti navedeno iz tačke 2.1. od a) do i) i za radiofarmaceutske prekursore.

Modul 4


Što se tiče toksičnosti pojedinačne i ponovljene doze, treba navesti rezultate ispitivanja provedenih u skladu sa dobrom laboratorijskom praksom, osim ako nije drugačije opravdano. Studije ispitivanja mutagenosti radionuklida ne smatraju se pogodnim u ovom posebnom slučaju. Treba prikazati podatke koji se odnose na hemijsku toksičnost i dispoziciju odgovarajućeg "hladnog" nuklida.

Modul 5


Klinički podaci dobijeni kliničkim studijama u kojima se koristio prekursor sam po sebi ne smatraju se značajnima u specifičnim slučajevima radiofarmaceutskog prekursora namijenjenog isključivo za svrhu radioobilježavanja. Međutim, treba prikazati podatke koji dokazuju kliničku korisnost radiofarmaceutsog prekursora kad je vezan na odgovarajuće molekule nosače.

4. HOMEOPATSKI LIJEKOVI


Modul 3


Specifični zahtjevi i načela za pripremu Modulu 3 za homeopatski lijek.

a) Naziv


Latinski naziv homeopatskog izvora naveden u dokumentaciji podnijetoj uz zahtjev za davanje dozvole mora biti usklađen s latinskim naslovom monografije u Evropskoj farmakopeji ili, u odsutnosti iste, u farmakopeji države članice Evropske unije. Ukoliko je bitno, navode se i tradicionalni/uvriježeni nazivi koji se koriste u svakoj zemlji članici.

b) Provjera polaznih sirovina


Priloženi podaci i dokumenti o polaznim sirovinama, tj. svim korištenim sirovinama uključujući one polazne i međuproizvode sve do konačnog razrjeđenja ugrađenog u gotov proizvod, trebaju dodatno sadržavati podatke o homeopatskom izvoru.

Opšte zahtjeve kvaliteta potrebno je primijeniti na sve polazne sirovine kao i na međukorake postupka proizvodnje sve do konačnog razrjeđenja ugrađenog u gotov proizvod. Ukoliko je moguće, potrebno je provesti određivanje sadržaja ako su prisutne toksične sastavnice i ako se kvalitet zbog visokog stepena razrjeđenja ne može provjeriti na konačnom razrjeđenju ugrađenom u proizvod. Svaki korak postupka proizvodnje od polaznih sirovina do konačnog razrjeđenja ugrađenog u gotov proizvod u potpunosti se mora opisati.

U slučaju prisutnosti razrjeđenja, svaki korak razrjeđivanja treba provesti u skladu sa metodama homeopatske proizvodnje propisanima važećom monografijom Evropske farmakopeje ili, u odsutnosti iste, farmakopejom zemlje članice.

c) Provjera/ispitivanje gotovog proizvoda


Opšte zahtjeve kvaliteta potrebno je primijeniti na homeopatski lijek, dok svako izuzeće treba biti dobro opravdano od strane podnosioca.

Potrebno je provesti identifikaciju i određivanje sadržaja sastavnica od toksikološkog značaja. Ukoliko se može opravdati da identifikacija i/ili određivanje sadržaja sastavnica od toksikološkog značaja nije moguće zbog njihovog razrjeđenja u gotovom proizvodu, kvalitet treba potvrditi kroz cjelovitu validaciju postupka proizvodnje i razrjeđivanja.

d) Ispitivanje stabilnosti


Stabilnost gotovog proizvoda mora biti predočena. Podaci o stabilnosti homeopatskih izvora uglavnom su prenosivi na dobijena razrjeđenja/trituracije. Ukoliko zbog stepena razrjeđenja nije moguće provesti identifikaciju i određivanje sadržaja aktivnih supstanci, u obzir se mogu uzeti podaci o stabilnosti farmaceutskog oblika.

Modul 4


Specifični zahtjevi i principi za pripremu Modulu 4 za homeopatski lijek.

Svako izostavljanje podataka mora biti opravdano, npr. mora biti priloženo opravdanje zašto prikaz prihvatljivog nivoa sigurnosti primjene može biti podrška (odlučivanju) iako neka istraživanja nedostaju.

5. HERBALNI LIJEKOVI


Modul 3


Zahtjevi za herbalne lijekove trebaju sadržavati potpunu dokumentaciju s uključenim sljedećim posebnostima.

(1) Biljne supstance i biljni preparati

Izraze "biljne supstance i preparati" treba smatrati istovjetnim izrazima "biljne droge i biljni preparati", u skladu sa definicijom u Evropskoj farmakopeji.

U pogledu naziva biljne supstance treba navesti binomni naučni naziv biljke (rod, vrste, podvrsta i autor) i hemotip (gdje je primjenjivo), dijelove biljaka, opis biljne supstance, ostale nazive (sinonime navedene u drugim farmakopejama) i laboratorijsku oznaku.

U pogledu naziva biljnog preparata treba navesti binomni naučni naziv biljke (rod, vrsta, podvrsta i autor) i hemotip (gdje je primjenjivo), dijelove biljaka, opis biljnog preparata, omjer biljne supstance prema preparatu, ekstrakcijski rastvarač, ostale nazive (sinonime navedene u drugim farmakopejama) i laboratorijsku oznaku.

Za prikaz dijela o građi biljnih droga i preparata treba priložiti, gdje je primjenjivo, fizički oblik, te opis sastavnica poznatog terapijskog djelovanja ili markera (molekulska formula i relativna molekulska masa, strukturna formula uključujući relativnu i apsolutnu stereohemiju) kao i drugih sastavnica.

Za prikaz dijela o proizvodnji biljne droge treba priložiti, gdje je primjereno, naziv, adresu i odgovornost pojedinog dobavljača, uključujući saradne/ugovorne dobavljače, i svakog predloženog mjesta ili podružnice koja sudjeluje u proizvodnji/sakupljanju i provjeri biljne droge.

Za prikaz dijela o proizvodnji biljnog preparata treba priložiti, gdje je primjereno, naziv, adresu i odgovornost pojedinog proizvođača, uključujući one saradne/ugovorne, i svakog predloženog mjesta ili podružnice koja sudjeluje u proizvodnji i provjeri biljnog preparata.

U pogledu opisa postupka proizvodnje i procesne kontrole za biljnu supstancu, priloženi podaci trebaju, na odgovarajući način, opisati dobijanje i sakupljanje biljne vrste, uključujući geografsko porijeklo ljekovite biljke, te uslove uzgoja, prikupljanja, sušenja i čuvanja.

U pogledu opisa postupka proizvodnje i procesne kontrole za biljni preparat, priloženi podaci trebaju, na odgovarajući način, opisati postupak proizvodnje preparata, uključujući opis dobijanja, rastvarača i reagensa, faza pročišćavanja i standardizacije.

U pogledu razvoja postupka proizvodnje treba priložiti, gdje je primjereno, kratak sažetak koji opisuje razvoj biljnih supstanci i preparata, uzimajući u obzir predloženi način primjene i upotrebu lijeka. Treba razmotriti, gdje je primjereno, rezultate poređenja fitohemijskog sastava biljnih droga i preparata korištenih u pratećim literaturnim podacima i biljnih droga i preparata sadržanih u herbalnom lijeku.

U pogledu razjašnjenja strukture i drugih osobina biljne droge treba priložiti podatke o botaničkoj, makroskopskoj, mikroskopskoj i fitohemijskoj karakterizaciji, te ako je potrebno i biološkoj aktivnosti.

U pogledu razjašnjenja strukture i drugih osobina biljnog preparata treba priložiti podatke o fito i fizičko-hemijskoj karakterizaciji, te ako je potrebno i biološkoj aktivnosti.

Gdje je primjenjivo, zahtjevi kvaliteta i analitički postupci za ispitivanje biljnih supstanci i preparata trebaju biti priloženi.

U pogledu validacije analitičkih postupaka treba priložiti, gdje je primjereno, dokumentaciju o analitičkoj validaciji, uključujući eksperimentalne podatke za analitičke postupke kojima se ispituju biljne supstance i biljni preparati.

U pogledu analize serija treba priložiti, gdje je primjereno, opis serija i rezultate analize serija biljnih supstanci i biljnih preparata, uključujući one za farmakopejske materije.

Gdje je primjenjivo, treba priložiti opravdanost zahtjeva kvaliteta biljnih supstanci i biljnih preparata.

Gdje je primjenjivo, treba priložiti podatke o (poredbenim) referentnim supstancama korištenim za ispitivanje biljnih supstanci i biljnih preparata.

Kada je biljna supstanca ili biljni preparat opisan monografijom Evropske farmakopeje, podnosilac može podnijeti zahtjev za dobijanje Certifikata Ph. Eur. o usklađenosti koju izdaje EDQM.

(2) Herbalni lijekovi

U pogledu razvoja formulacije treba priložiti, gdje je primjereno, kratak sažetak koji opisuje razvoj herbalnog lijeka, uzimajući u obzir predloženi način primjene i upotrebu lijeka. Treba razmotriti, gdje je primjereno, rezultate poređenja fitohemijskog sastava proizvoda korištenog u pratećim literaturnim podacima i herbalnog lijeka za koji je podnesen zahtjev.

6. TRADICIONALNI LIJEKOVI


Tradicionalni lijekovi su lijekovi namijenjeni samoliječenju na način koji je naveden u Uputstvu za upotrebu, koji se koriste samo za unutrašnju ili vanjsku upotrebu, a za koje postoje podaci da se tradicionalno upotrebljavaju kao lijekovi najmanje 30 godina ili najmanje 15 godina u BiH ili u zemljama članicama EU i čiji se farmakološki efekti, neškodljivost i efikasnost pretpostavljaju na osnovu dugogodišnjeg iskustva.

7. LIJEKOVI ZA NAPREDNU TERAPIJU


Lijekovi za naprednu terapiju su bazirani na proizvodnim postupcima usmjerenim na različite biomolekule dobijene transferom gena i/ili biološki unaprijeđene terapeutske modifikovane ćelije kao aktivne supstance ili kao dijelove aktivnih supstanci.

Za ovu vrstu lijekova potrebno je dostaviti Module 1 do 5 dokumentacije. S obzirom na oprez od mogućeg otpuštanja genetski modifikovanih organizama u okolinu, potrebno je obratiti pažnju na postojanost genetski modifikovanih organizama kod primaoca i na moguću replikaciju i/ili modifikaciju genetski modifikovanih organizama prilikom otpuštanja u okolinu. Podatke koji se tiču rizika za okolinu potrebno je priložiti u dodatku.

Modulu 1.

7.1. LIJEKOVI ZA GENSKU TERAPIJU (LJUDSKI I KSENOGENETSKI)


Lijekovima za gensku terapiju smatraju se lijekovi dobijeni pomoću seta proizvodnih postupaka koji se baziraju na in vivo ili ex vivo transferu profilaktičkih, dijagnostičkih ili terapeutskih gena (dijelovi nukleinske kiseline) u ljudske ili životinjske ćelije te na naknadnoj genskoj ekspresiji in vivo. Mehanizam transfera gena uključuje ekspresijski sistem sadržan u vektoru, odnosno u sistemu za prenos, koji može biti virusnog ili nevirusnog porijekla. Vektor takođe može biti inkorporisan u ljudske ili životinjske ćelije.

7.2. LIJEKOVI ZA TERAPIJU SOMATSKIM ĆELIJAMA (LJUDSKI I KSENOGENETSKI)


Lijekovima za terapiju somatskim ćelijama smatraju se lijekovi koji uključuju korištenje autolognih (dobijeni od samog bolesnika), alogenih (dobijeni od drugih ljudi) ili ksenogenih (dobijeni iz životinja) živih somatskih ćelija, čije su biološke karakteristike značajno izmijenjene, kao rezultat manipulacije navedenih ćelija, u svrhu postizanja terapeutskog, dijagnostičkog ili preventivnog učinka, pomoću metaboličkih, farmakoloških i imunoloških postupaka. Navedena manipulacija uključuje ekspanziju ili aktivaciju autolognih stanica ex vivo (adoptivna imunoterapija) te upotrebu alogenih i ksenogenih ćelija povezanih sa medicinskim sredstvima koji se koriste ex vivo ili in vivo (npr. mikrokapsule, intrinzičke matriks forme, biorazgradive ili ne).

Dokumentaciju za lijekove za naprednu terapiju potrebno je pripremiti u skladu sa najnovijim naučnim dostignućima.

DODATAK III
SADRŽAJ STANDARDNOG TEHNIČKOG DOKUMENTA (EU-dosijea)

DIO I

SAŽETAK DOKUMENTACIJE

I A

ADMINISTRATIVNI PODACI - OBRAZAC PRIJAVE ZA DAVANJE DOZVOLE ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

I B

SAŽETAK OPISA KARAKTERISTIKA LIJEKA, OBILJEŽAVANJE I UPUTSTVO ZA PACIJENTA

I B 1

Sažetak opisa karakteristika lijeka

I B 2

Pakovanje, obilježavanje i uputstvo za pacijenta

I B 3

Sažetak opisa karakteristika lijeka odobrenog u zemlji, a po potrebi i u drugim zemljama

I C

IZVJEŠTAJI EKSPERATA

I C 1

Izvještaj eksperta o hemijskoj, farmaceutskoj i biološkoj dokumentaciji

I C 2

Izvještaj eksperta o farmakološko-toksikološkoj dokumentaciji

I C 3

Izvještaj eksperta o kliničkoj dokumentaciji

DIO II

HEMIJSKA, FARMACEUTSKA I BIOLOŠKA DOKUMENTACIJA

II A

Sastav lijeka

II A 1

Proizvodna receptura

II A 2

Unutrašnje pakovanje

II A 3

Sastav lijeka za klinička ispitivanja

II A 4

Razvoj farmaceutskog oblika

II B

Postupak proizvodnje

II B 1

Receptura proizvodne serije

II B 2

Proizvodni postupak (s procesnom kontrolom i dijagramom toka)

II B 3

Validacija proizvodnog postupka

II C

Provjera kvaliteta sirovina

II C 1

Aktivna supstanca

II C 1.1

Zahtjevi kvaliteta i analitički postupci

II C 1.2

Naučni podaci

II C 1.2.1

Nomenklatura

II C 1.2.2

Opis i strukturna formula

II C 1.2.3

Proizvodni postupak

II C 1.2.4

Procesna kontrola

II C 1.2.5

Razvojna hemija

II C 1.2.6

Onečišćenja

II C 1.2.7

Rezultati analize proizvodnih serija

II C 2

Pomoćne supstance

II C 2.1

Zahtjevi kvaliteta i analitički postupci

II C 2.2

Naučni podaci

II C 3

Unutrašnje pakovanje

II D

Provjera kvaliteta intermedijera

II E

Provjera kvaliteta gotovog lijeka

II E 1

Zahtjevi kvaliteta i analitički postupci

II E 1.1

Zahtjev kvaliteta i analitički postupci za puštanje lijeka u promet

II E 1.2

Analitički postupci

II E 2

Naučni podaci

II E 2.1

 

 

Validacija analitičkih postupaka i osvrt na izbor analitičkih postupaka i standarda

II E 2.2

Rezultati analize proizvodnih serija

II F

Stabilnost

II F 1

Ispitivanje stabilnosti aktivne supstance

II F 2

Ispitivanje stabilnosti gotovog lijeka

II G

Bioraspoloživost/bioekvivalencija

II H

Procjena rizika za okolinu za lijekove koji sadrže GMO

II Q

Ostali podaci

DIO III

FARMAKOLOŠKO-TOKSIKOLOŠKA DOKUMENTACIJA

III A

Toksičnost

III A 1

Pojedinačna doza

III A 2

Ponovljena doza

III B

Ispitivanje uticaja na reprodukciju

III C

Embrio-fetalna i perinatalna toksičnost

III D

Mutageni potencijal

III E

Kancerogeni potencijal

III F

Farmakodinamika

III F 1

Farmakodinamski efekti u predloženim indikacijama

III F 2

Opšta farmakodinamika

III F 3

Interakcije

III G

Farmakokinetika

III G 1

Farmakokinetika nakon jedne doze

III G 2

Farmakokinetika nakon ponavljane primjene

III G 3

Raspodjela u normalnih i trudnih životinja

III G 4

Biotransformacija

III H

Lokalna podnošljivost (toksičnost)

III Q

Ostali podaci

III R

Procjena rizika za okolinu za lijekove koji ne sadrže GMO

DIO IV

KLINIČKA DOKUMENTACIJA

IV A

Klinička farmakologija

IV A 1

Farmakodinamika

IV A 2

Farmakokinetika

IV B

Klinička iskustva

IV B 1

Kliničke studije

IV B 2

Postmarketinško iskustvo

IV B 3

Objavljena i neobjavljena literatura

IV Q

Ostali podaci



DODATAK IV
SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA

Sažetak karakteristika lijeka sadrži navedenim redoslijedom sljedeće podatke:

1. NAZIV GOTOVOG LIJEKA


Naziv lijeka sastoji se od naziva gotovog lijeka kojeg slijede doza i farmaceutski oblik.

Različite doze istog lijeka navode se na isti način uz iste jedinice.

Kod lijekova koji sadrže više aktivnih supstanci po pravilu se svaka pojedinačna supstanca izražava istim jedinicama.

2. KVALITATIVNI I KVANTITAVNI SASTAV


Kvalitativni sastav

Navode se uobičajena imena tj. prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije međunarodna nezaštićena imena (INN) s oblikom soli ili hidrata, ako je primjenjivo, imena prema BiH farmakopeji ili u nedostatku istih druga uobičajena imena. U nedostatku uobičajenih imena navodi se tačno naučno ime ili u nedostatku naučnog imena mora se navesti na koji način i iz kojih polaznih sirovina je pripremljena aktivna supstanca.

Kvantitativni sastav

Količina aktivne supstance mora se izraziti po jediničnoj dozi, jedinici volumena ili jedinici mase.

3. FARMACEUTSKI OBLIK


Navodi se prema standardnim izrazima u BiH.

Preporučuje se navođenje izgleda lijeka u posebnom odjeljku kao i dodatne informacije poput pH-vrijednosti, osmolalnosti i drugo.

U slučaju kada se lijek priprema neposredno prije upotrebe potrebno je navesti izgled prije pripreme. Izgled lijeka pripremljenog za upotrebu navodi se u dijelu 4.2.

4. KLINIČKI PODACI


4.1. Terapijske indikacije


Indikacijae se moraju jasno navesti i definisati ciljnu bolest ili stanje kako bi se jasno razlikovala indikacija liječenja (simptomatsko, kurativno ili liječenje koje utiče na modifikaciju razvoja ili progresije bolesti), indikacija prevencije (primarna ili sekundarna), te dijagnostička indikacija. Kada je prikladno, potrebno je definisati ciljnu populaciju, posebno u slučaju postojanja ograničenja.

Rezultati iz naknadno provedenih ispitivanja, koji pružaju dodatnu definiciju ili podatke o odobrenoj indikaciji, mogu se navesti u dijelu 5.1. Sažetka karakteristika lijeka (u daljnjem tekstu: Sažetak).

Obavezni zahtjevi vezani uz primjenu lijeka, a koji nisu navedeni u ostalim prikladnijim dijelovima Sažetka, mogu se navesti ovdje (npr. istovremene dijetetske mjere, promjene načina života, primjena drugih lijekova).

Indikacija mora sadržavati starosnu granicu kada je lijek indiciran za specifičnu starosnu grupu.

4.2. Doziranje i način primjene


Ako postoje razlike navodi se doziranje za svaku starosnu kategoriju bolesnika, za bolesnike sa zatajenjem bubrega ili jetre, za bolesnike s drugim bolestima.

Ako postoje ograničenja primjene lijeka, na početku ovog dijela, treba opisati stanja kod kojih vrijede ograničenja.

Doziranje mora biti jasno navedeno za sve načine/puteve primjene i za sve indikacije.

Potrebno je precizirati preporuke za doziranje putem intervala doziranja na prikladan način (npr. mg, mg/kg, mg/m) za svaku starosnu grupu kada je to prikladno.

Kratka, bitna uputstva za pravilnu primjenu navode se ovdje.

Kada je prikladno, potrebno je navesti sljedeće:

maksimalno preporučena pojedinačna, dnevna i/ili ukupna doza,

potreba za titriranjem doze,

normalno trajanje primjene i bilo kakva ograničenja trajanja, te ako je bitno, potreba za postepeno smanjenje doze ili savjet o prekidu primjene,

savjet o postupku u slučaju propuštanja jedne ili više doza,

savjet o preventivnim mjerama kako bi se izbjegle određene nuspojave s pozivanjem na dio 4.4. Sažetka,

unos lijeka u odnosu na unos hrane,

savjet o ponovljenoj primjeni s podacima o intervalima između kura liječenja ako je prikladno,

interakcije koje zahtijevaju specifično prilagođavanje doze s navođenjem odgovarajućeg dijela Sažetka (na primjer dio 4.4, 4.5, 4.8, 5.1, 5.2).

Dodatni podaci o posebnim populacijama

Dostupni, bitni podaci o posebnim populacijama, kao što su bolesnici sa oštećenjem funkcije bubrega/jetre, stariji bolesnici ili pedijatrijski bolesnici, trebaju biti navedeni u ovom dijelu.

Oštećenje funkcije bubrega/jetre

Prilagođavanja doza kod specifičnih grupa bolesnika moraju biti opisane, a koje se odnose na npr.:

zatajenje bubrega, preporuke za doziranje trebaju se odnositi na, što je preciznije moguće, isključujuće vrijednosti biohemijskih pokazatelja bubrežnog oštećenja, a na bazi rezultata provedenih kliničkih ispitivanja,

bolest jetre, naznačena prema bolesnicima uključenim u ispitivanjima uz definicije korištene u ispitivanjima (npr. Child-Pugh stepen),

ostale konkomitantne bolesti.

Pedijatrijska populacija

Ovaj odlomak mora biti prisutan ako je lijek namijenjen primjeni kod djece.

Moraju se dati podaci o različitim podgrupama djece.

Dobna ograničenja trebaju odražavati ocjenu dostupne dokumentacije i odnositi se na dobne grupe za koje je preporučeno različito doziranje. Dati podaci se trebaju odnositi na starosne grupe za koje je pokazana zadovoljavajuća efikasnost i sigurnost. Ako je neophodno za nedonoščad i novorođenčad, navedeni podaci trebaju uzeti u obzir gestacijsku ili postkoncepcijsku dob.

Ispitivani i zadovoljavajući program doziranja koji je bio primjenjen u kliničkom ispitivanju treba biti opisan u ovom dijelu. Uzimajući u obzir dostupne pedijatrijske formulacije, doza može biti povezana sa tjelesnom težinom ili tjelesnom površinom.

Ako pedijatrijska indikacija nije odobrena, preporučuje se uključivanje sljedećeg teksta:

a) se ne preporučuje za primjenu kod djece dobi s obzirom na podataka o sigurnosti i/ili efikasnosti (starost je potrebno precizirati) (s mogućim pozivanjem na dio 5.1. i/ili 5.2. Sažetka),

b) Iskustva kod djece su ograničena. Nema iskustva o primjeni kod djece. Vidi dio 4.4. i 5.2. Sažetka,

c) Primjena kod djece - nema relevantne indikacije za primjenu kod djece (kada indikacija nije relevantna za ovu populaciju),

d) je kontraindikovan kod djece (pozivanje na dio 4.3. Sažetka).

Ako lijek nije ispitivan na pedijatrijskoj populaciji ili su podaci, na osnovu kojih bi se odobrila primjena kod djece nedovoljni, potrebno je istaknuti kako se ne preporučuje primjena u pedijatrijskim starosnim grupama dok dodatni podaci ne budu dostupni. Ako su dostupne, dodatne informacije o primjeni u pedijatrijskim starosnim grupama mogu biti uključene u dijelove 4.4., 5.1. ili 5.3. Sažetka, te se na njih poziva. U izuzetnim slučajevima, kada lijek s formulacijom namijenjenoj odraslima uključuje indikaciju i način primjene kod djece, ili uključuje barem preporuke za način primjene kod djece, a adekvatna formulacija lijeka namijenjena djeci se ne može proizvesti naučno utemeljenim načinom, potrebna uputstva za improvizovani preparat moraju se uključiti u dio 6.6. Sažetka sa pozivanjem na dio 4.2. Sažetka.

4.3. Kontraindikacije


Navode se stanja u kojima bolesnik ne bi trebao uzimati lijek. Uz preosjetljivosti na lijek ili pomoćne supstance moraju se posebno naglasiti i ostali slučajevi kada se lijek ne smije koristiti.

U ovom dijelu se moraju navesti situacije kada se lijek ne smije primijeniti zbog sigurnosnih razloga. Takvi slučajevi mogu uključivati određene kliničke dijagnoze, druge bolesti, demografske faktore (npr. pol, dob) ili predisponirajuće faktore (npr. metaboličke ili imunološke faktore, prijašnje nuspojave na lijek ili klasu lijekova). To mora biti jasan, nedvosmislen i razumljiv pregled takvih slučajeva.

Moraju se navesti drugi lijekovi ili klase lijekova, koje se ne smiju primjenjivati istovremeno ili uzastopno, a temelje se na dostupnim podacima ili čvrstim teoretskim razlozima. Ako je primjenjivo, potrebno je pozvati se na dio 4.5. Sažetka. Uopšteno, populacije bolesnika, koje nisu ispitivane u kliničkim ispitivanjima, trebaju se spomenuti u dijelu 4.4. Sažetka, a ne u ovom dijelu, osim ukoliko se mogu pretpostaviti sigurnosni ishodi prilikom uzimanja lijeka (npr. supstanca koja se izlučuje putem bubrega s uskim terapeutskim granicama kod bolesnika sa otkazivanjem bubrega). Ako međutim postoje bolesnici koji su tokom kliničkih ispitivanja bili isključeni radi toga što je došlo do kontraindikacija zbog razvoja ozbiljnih sigurnosnih pitanja, oni se u ovom dijelu trebaju spomenuti. Treba se pozvati na dio 4.5. Sažetka, ako je primjenjivo.

Samo ako je trudnoća strogo kontraindikovana, treba je navesti u ovom dijelu, a inače se navodi u dijelu 4.6. Sažetka u kojem se treba pozvati na druge dijelove Sažetka i dalje podatke.

Preosjetljivost na bilo koju pomoćnu supstancu ili zaostatke iz postupka proizvodnje treba biti navedena, kao i kontraindikacije na prisutne pomoćne supstance navedene u Popisu pomoćnih supstanci (Dodatak VI).

Za biljne lijekove treba se navesti kao kontraindikacija preosjetljivost i na druge biljke iste porodice ili druge dijelove iste biljke, kada je to primjenjivo.

4.4. Posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi


Navode se mjere opreza koje treba preduzimati bolesnik i osoba koja primjenjuje lijek. Redoslijed upozorenja i mjera opreza treba biti određen prema važnosti podataka o sigurnosti.

Tačan sadržaj ovog dijela će biti različit za svaki lijek i terapijska stanja kojima je namijenjen. Preporučuje se uključiti sljedeće dijelove ako su bitni za specifični produkt. Grupe bolesnika, kod kojih je primjena lijeka kontraindikovana, treba se navesti samo u dijelu 4.3. Sažetka i ne ponavljati u ovom dijelu.

Niže opisani dijelovi trebaju biti opisani kako slijedi:

stanja u kojima primjena lijeka može biti prihvatljiva uz uslov da su posebni uslovi za primjenu ispunjeni,

posebne grupe bolesnika, kao što su stariji i djeca, kod kojih je vjerovatno da će iskusiti nuspojave povezane s lijekom ili klasom lijekova prilikom normalnih stanja primjene, na primjer određene starosne grupe, bolesnici s oštećenjem bubrega i jetre (uključujući stepen oštećenja, kao što je blag, umjeren ili težak) ili otkazivanjem srca (uključujući NYHA klasifikaciju),

okolnosti pri kojima svi bolesnici imaju rizik od razvoja određene nuspojave, ali se njena učestalost i ozbiljnost razlikuju u određenim populacijama,

ozbiljne nuspojave na koje treba upozoriti propisivača, situacije kada do njih može doći te akcije koje mogu biti potrebne, npr. hitna resuscitacija,

kada je ishod nuspojave naročitoo ozbiljan i/ili čest, navodom na početku ovog dijela se to može naglasiti,

ako postoje posebni rizici povezani s uvođenjem liječenja (npr. efekti prve doze) ili s prestankom liječenja (na primjer efekti ustezanja), potrebno ih je navesti u ovom dijelu zajedno s akcijama koje su potrebne za njihovo sprečavanje,

bilo koju mjeru, koja se može poduzeti, za identifikovanje bolesnika s rizikom, za sprečavanje nastanka ili za otkrivanje ranog nastanka ili pogoršavanja štetnih stanja. Ako postoji potreba za svjesnošću o simptomima ili znakovima, koji predstavljaju rano upozorenje za ozbiljnu nuspojavu, navod treba biti uključen. Treba navesti bilo kakvu potrebu za specifičnim kliničkim ili laboratorijskim praćenjem. Ako je u takvim stanjima preporučeno smanjenje doze, to treba uključiti u dio 4.2. Sažetka, i pozvati se na ovaj dio Sažetka,

klinički značajne interakcije, kada primjenu određene kombinacije lijekova treba izbjegavati, i pozvati se na dio 4.5. Sažetka,

upozorenja za pomoćnu supstancu ili zaostatke iz postupka proizvodnje lijeka.

U izuzetnim slučajevima, posebno važni podaci o sigurnosti primjene mogu biti posebno istaknuti i uokvireni.

Bilo koja nuspojava opisana u ovom dijelu ili koja nastaje kao rezultat ovdje navedenih interakcija, mora takođe biti uključena u dio 4.8. Sažetka.

U slučaju imunoloških lijekova navodi se posebna mjera opreza koju treba preduzeti osoba koja rukuje s takvim lijekom i primjenjuje ga na bolesniku, kao i mjera opreza koju treba preduzeti bolesnik.

Kada je prikladno navodi se specifična interakcija s biološkim testom, npr. Coombsov test i beta-laktamski antibiotici (lažno pozitivni ili lažno negativni testovi kao posljedica uzimanja lijeka).

Opisi upozorenja i mjera opreza koji se odnose na trudnoću i dojenje, sposobnost upravljanja vozilima i rada na mašinama, te drugi vidovi interakcija trebaju biti obrađeni u dijelovima 4.6, 4.7., odnosno 4.5. Sažetka.

4.5. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija


Navode se interakcije koje su opažene ili su moguće na osnovu iskustva, a koje su, ili mogu biti klinički značajne.

Ovaj dio treba pružiti podatke o potencijalu za nastanak klinički značajnih interakcija na osnovu farmakodinamičkih karakteristika i in vivo farmakokinetičkih ispitivanja lijeka s posebnim naglaskom na interakcije koje rezultiraju preporukama vezanim uz primjenu lijeka.

Prvo se trebaju navesti interakcije koje utiču na primjenu lijeka, a zatim one koje rezultiraju klinički značajnim promjenama u primjeni drugih lijekova.

Interakcije, koje se spominju u drugim dijelovima Sažetka karakteristika lijeka, trebaju se opisati ovdje s pozivom na ostale dijelove istog.

Prvo se trebaju navesti kontraindikovane kombinacije, kada se istovremena primjena ne preporučuje, pa zatim ostale interakcije.

Sljedeće podatke treba navesti za svaku klinički značajnu interakciju:

a) Preporuke koje mogu biti sljedeće:

kontraindikacija istovremene primjene (pozivanje na dio 4.3. Sažetka),

istovremena primjena nije preporučena (pozivanje na dio 4.4. Sažetka),

mjere opreza uključujući prilagođavanje doze (pozivanje na dijelove 4.2. i 4.4. Sažetka), napominjući specifične situacije kada to može biti potrebno; za preporuku za doziranje pozivanje na dio 4.2. Sažetka.

b) Bilo koje kliničke manifestacije i efekti na plazmatske vrijednosti i AUC osnovnih supstanci ili aktivnih metabolita i/ili laboratorijskih parametara.

c) Mehanizam djelovanja ako je poznat.

Interakcije, koje nisu ispitivane in vivo, ali se mogu predvidjeti iz in vitro ispitivanja ili proizlaze iz drugih situacija ili ispitivanja, trebaju biti opisane ako rezultiraju promjenom primjene lijeka, s pozivanjem na dijelove 4.2. ili 4.4. Sažetka.

U ovom dijelu treba navesti trajanje interakcije kada se prekine primjena lijeka s klinički značajnom interakcijom (npr. inhibitor ili induktor enzima). Kao rezultat može biti potrebno prilagođavanje doze. Potreba za razdobljem prekida primjene lijeka kod uzastopne primjene lijekova se takođe treba navesti.

Podaci o ostalim bitnim interakcijama, kao što su biljni lijekovi, hrana ili farmakološki aktivne supstance koje se ne upotrebljavaju u medicinske svrhe, takođe se trebaju navesti. Potrebno je navesti mogućnost klinički značajnog višestrukog djelovanja ili dodatnog, štetnog učinka u vezi s farmakodinamičkim učincima.

Rezultati, koji pokazuju odsutnost interakcije, trebaju se navesti ovdje samo ako bi mogli biti od velikog interesa za propisivača.

Ako nisu provedena ispitivanja interakcija, to treba jasno navesti.

Dodatni podaci o posebnim populacijama

Ako postoje grupe bolesnika kod kojih je uticaj interakcija ozbiljniji ili se očekuje da će razmjer interakcija biti veći, npr. bolesnici sa smanjenom funkcijom bubrega, pedijatrijski bolesnici, stariji bolesnici itd, takvi podaci se trebaju ovdje navesti. Ako je lijek indikovan za primjenu kod djece, a ispitivanja interakcija su provedena samo na odraslima, trebaju se iznijeti podaci zajedno s preporukama vezanim uz istovremenu primjenu.

Pedijatrijska populacija

Specifični podaci o posebnim starosnim grupama trebaju biti ovdje navedeni.

Ukoliko postoje interakcije specifične za djecu, moraju se opisati odmah ispod podnaslova "pedijatrijski bolesnici". Opšti efekti lijeka na enzime su vjerovatno isti kod odraslih i djece. No, efekti, odnosno posljedice izloženosti i kliničke posljedice farmakokinetičke interakcije mogu se razlikovati između odraslih i djece. Zbog toga, ako su ispitivanja interakcija provedena samo kod odraslih, navod "Ispitivanja interakcija su provedena samo kod odraslih" treba uključiti ako se smatra važnim za propisivača. To je posebno bitno ako postoje specifične preporuke za doziranje. Isto se odnosi i na farmakodinamičke interakcije.

U slučaju postojanja interakcije s hranom i posljedične preporuke vezane uz istovremenu primjenu s obrokom ili specifičnom hranom, treba, ako je moguće, naznačiti da li je taj podatak važeći i za djecu (posebno novorođenčad i dojenčad) čija se prehrana može potpuno razlikovati u poređenju sa uslovima u ispitivanju na bazi kojeg je data preporuka.

Ako nisu provedena ispitivanja interakcija, to treba jasno navesti.

4.6. Trudnoća i dojenje


Opšte preporuke

"Kontraindikacija u trudnoći" treba biti potkrijepljena podacima o uticaju na ljude (teratogenost ili fetotoksičnost) ili čvrstim nekliničkim podacima. Kontraindikacija primjene u trudnoći i za vrijeme dojenja se mora uključiti u dio 4.3. Sažetka.

Podatke koje podupiru preporuke vezane za primjenu lijeka u trudnoći kao i za vrijeme dojenja, te kod žena reproduktivne dobi potrebno je dodatno navesti.

Sljedeće treba spomenuti:

ŽŽene u reproduktivnoj dobi/Kontracepcija

Trebaju se dati preporuke o primjeni lijeka kod žena u reproduktivnoj dobi kada je prikladno provesti test trudnoće, uključiti kontracepciju. Kada je potrebna efikasna kontracepcija kod bolesnica ili njihovih partnera tokom liječenja, te tokom određenog razdoblja nakon završetka liječenja, potrebno je obrazložiti potrebu za njom.

Trudnoća

Neklinički podaci:

samo zaključci reproduktivnih ispitivanja trebaju biti uključeni u ovaj dio. Ostale pojedinosti treba navesti u dijelu 5.3. Sažetka,

zaključci nekliničkih ispitivanja toksičnosti nisu neophodni i ne trebaju se spominjati ako je poznato da je lijek teratogen za ljude ili je poznato da je siguran za primjenu kod ljudi.

Klinički podaci:

ovaj dio treba sadržavati sveobuhvatne podatke o značajnim štetnim događajima zabilježenim kod embrija, fetusa, novorođenčadi i trudnica, kada je to prikladno. Učestalost takvih događaja se može navesti kada je dostupno.

treba navesti obim iskustva primjene kod ljudi ako nisu zabilježeni štetni događaji tokom trudnoće (nema iskustva, ograničeno iskustvo).

Ovaj odlomak treba sadržavati:

a) Kliničke podatke iz iskustva kod primjene kod ljudi tokom trudnoće s učestalosti kada je prikladno.

b) Zaključke razvojnih ispitivanja koji su važni za ocjenu rizika, a vezani su za izloženost tokom trudnoće. Samo malformirajući, fetotoksični i neonatalni efekti trebaju biti spomenuti u ovom dijelu. Ostale pojedinosti trebaju biti navedene u dijelu 5.3. Sažetka kada je to prikladno.

c) Preporuke za primjenu lijeka tokom različitih perioda gestacije. Potrebno je pružiti razloge za te preporuke.

d) Preporuke za upravljanje izloženošću tokom trudnoće kada je prikladno (uključujući važna specifična praćenja kao što su fetalni ultrazvuk, specifičan biološki ili klinički nadzor novorođenčeta).

Kada je prikladno, može se pozvati na dijelove 4.3., 4.4. i 4.8. Sažetka.

Dojenje

Ako su dostupni, klinički podaci trebaju se spomenuti uključujući zaključke ispitivanja prelaza aktivne supstance i/ili njezinih metabolita u mlijeko kod ljudi (pozitivno/negativno izlučivanje, mlijeko/serum omjer). Ostale pojedinosti treba navesti u dijelu 5.2. Sažetka. Podaci o štetnim događajima kod dojenčadi trebaju biti uključeni ako su dostupni.

Potrebno je dati preporuke za prekid ili nastavak dojenja i/ili prekid ili nastavak liječenja u slučaju kada je preporučeno prekidanje liječenja ili dojenja. Treba navesti razlog preporuka.

Zaključak ispitivanja na životinjama o prelazu aktivne supstance i/ili njezinih metabolit/a u mlijeko treba se prikazati samo ako nisu dostupni podaci o ljudima.

Plodnost

Podaci o plodnosti se ne navode ako nisu dostupni.

Osnovni podaci o mogućim učincima lijeka na mušku i žensku plodnost moraju se uključiti u ovaj dio koji sadrži:

a) kliničke podatke ako su dostupni,

b) bitne zaključke nekliničkih ispitivanja toksičnosti ako su dostupni. Ostale pojedinosti treba navesti u dijelu 5.3. Sažetka,

c) preporuke za primjenu lijekova u slučaju planiranja trudnoće, a kada liječenje može uticati na plodnost.

Kada je potrebno i prikladno, može se pozvati na dio 4.3. Sažetka.

4.7. Uticaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada na mašinama

Na osnovu farmakodinamičkog profila, prijavljenih nuspojava i/ili specifičnih ispitivanja na važnoj ciljnoj populaciji u vezi sposobnosti upravljanja vozilima i rada na mašinama, potrebno je jasno navesti da li lijek:

a) nema uticaja ili ima zanemariv uticaj,

b) ima mali ili umjereni uticaj ili

c) ima značajan uticaj na ove sposobnosti.

Efekti same bolesti se ne navode.

Za navedeno u tačkama b) i c) trebaju se navesti posebna upozorenja/mjere opreza.

4.8. Nuspojave


Navode se podaci o učestalosti i ozbiljnosti. Upozorava se na ozbiljnije nuspojave koje su već opažene ili se mogu očekivati obzirom na podatke iz toksikoloških ispitivanja ili prethodnih kliničkih iskustva s lijekovima iste grupe.

Treba dati sveobuhvatne podatke na temelju svih nuspojava iz kliničkih ispitivanja, ispitivanja nakon davanja dozvole ili spontanih prijava povezanih s lijekom na bazi najmanje sumnje i ocjene na bazi najboljeg dokaza svih uočenih štetnih događaja i svih činjenica važnih za ocjenu povezanosti, ozbiljnosti i učestalosti.

Sve nuspojave trebaju biti uključene u Sažetak ako je uzročno-posljedična povezanost u najmanjem slučaju moguća, a na bazi, na primjer njihove komparativne incidencije u kliničkim ispitivanjima ili zapažanja iz epidemioloških ispitivanja i/ili ocjene povezanosti iz individualnih prijava. Štetni događaji, za koje nije utvrđena ni najmanje moguća uzročno-posljedična povezanost, ne trebaju se navoditi u Sažetku.

Važno je da cijeli dio teksta bude prilagođen stručnoj terminologiji i jezično prilagođen istom, te da ne sadrži podatke kao što su tvrdnje o odsustvu određenih nuspojava, komparaciju učestalosti osim one opisane niže ili navode o opštoj dobroj podnošljivosti. Navodi o manjku dokaza o uzročnoj povezanosti nisu korisni i ne treba ih uključivati.

Kako bi se pružili jasni i lako dostupni podaci, treba slijediti sljedeće preporuke:

a) Opšti opis će biti nužan za većinu lijekova. Trebaju se navesti najozbiljnije i/ili najčešće nuspojave, i to prije detaljnih i posebnih podataka datih u tablicama (vidi niže b) Ovaj opis, koji treba biti što je moguće kraći, treba početi s procjenom ukupnog postotka liječenih bolesnika za koje se procjenjuje da će iskusiti nuspojave. Ovaj podatak mora biti u skladu sa datim vrijednostima i ne smije sadržavati općenite tvrdnje kao što su "dobro se podnosi", "nuspojave su obično rijetke" itd. Prihvatljive su iznimke koje se odnose na ukupnu ili organ specifičnu učestalost ciljne populacije.

b) Jedinstveni tablični prikaz nuspojava u skladu sa klasifikacijom organskih sistema prema MedDRA-i. Opis nuspojave treba se bazirati na najprikladnijem prikazu unutar MedDRA terminologije. To je obično na nivou "Naziva povlaštenog nivoa" ('Prefferred Level Term, PLT), iako u nekim slučajevima može biti prikladno korištenje "Naziva najnižeg nivoa" ('Lowest Level Term ', LLT) ili iznimno "Naziva visokog nivoa" ('High Level Terms, HLT). Kao opšte pravilo, bilo koja nuspojava treba biti pridružena organskom sistemu (SOC) kojem najviše odgovara, a u vezi s ciljnim organom. Unutar svake pojedine klase organskog sistema, nuspojave trebaju biti poredane prema učestalosti (najučestalije nuspojave se navode prve) i to prema sljedećim smjernicama:

vrlo često (>10); često (>1/100 i >1/1000 i >1/10 000 i

Unutar svake grupe učestalosti nuspojave su prikazane u padajućem nizu prema ozbiljnosti.

Izrazi "izolovani/pojedini slučajevi/prijave" se ne upotrebljavaju. Ako se za pojedinu nuspojavu učestalost ne može procijeniti ili se grupa učestalosti ne može izabrati, može se dodati dodatna grupa učestalosti "nepoznato".

Odluka o kategoriji učestalosti, kojoj pripada pojedina nuspojava, temeljena je na podacima o učestalosti dobijenim iz ispitivanja (klinička ili epidemiološka ispitivanja), koja su dizajnirana tako da, kada se specifični štetni događaj zabilježi kod bolesnika, slijedi detekcija unutar definisanog perioda praćenja, prijavljivanje i ocjena kao barem moguće reakcije. Za to je potrebna upotreba prikladnog prikupljanja podataka i metoda ocjene uzročne povezanosti. U ovakvom slučaju, moguće je procijeniti grube stope incidencije te njezin interval pouzdanosti upotrebljavajući standardne statističke metode i uzimajući u obzir prirodu podatka (numerator, denominator, vremenska dimenzija). Procjenu treba koristiti kako bi se nuspojava smjestila u kategoriju učestalosti.

Ako se odluka o kategoriji učestalosti temelji na više od jednog prikladnog ispitivanja, treba izabrati kategoriju koja predstavlja najveću učestalost, osim u slučaju primjene specifičnije metode detekcije nuspojave i što je rezultiralo procjenom jasno veće vrijednosti, npr. integrirana analiza koja obuhvaća više prikladnih ispitivanja. Kategorija odabrana za svaku nuspojavu ne bi trebala predstavljati razlike (izračunate u poređenju s placebom ili drugim komparatorom), već procjenu grube stope incidencije.

Učestalosti bazirane na stopi spontanih prijava iz sistema spontanog prijavljivanja se ne trebaju ni u kojoj situaciji upotrijebiti u odabiru kategorije učestalosti. Ako se odluči uključiti nuspojave detektovane spontanim prijavama, svako prikladno dizajnirano ispitivanje, gdje je ta nuspojava mogla biti detektovana, treba se ponovo pregledati. Ako se iz takvih ispitivanja ne može jasno procijeniti stopa incidencije, mora biti klasifikovana kao 'nepoznato'. Kada su dostupni različiti farmaceutski oblici lijeka, odgovarajući podaci iz kliničkih ispitivanja za prikladne formulacije se mogu objediniti u cilju ocjene kategorija učestalosti. Svrha toga je dobiti jasnije rezultate. Ako postoje različiti putevi primjene, potrebno ih je ocijeniti posebno.

Tabelarni prikaz učestalosti nuspojava procijenjenim iz kliničkih ispitivanja, datih kao razlomak izražen po 1000 izloženih bolesnika (stope incidencije, odgovarajući intervali pouzdanosti) koji ne služe određivanju kategorija učestalosti mogu se uključiti samo kada su od posebnog interesa za bolesnika i/ili propisivača kako bi bili obaviješteni o određenim rizicima i odgovarajućim procjenama učestalosti. U takvim slučajevima je preporučljivo da su podaci bazirani na udruženim rezultatima više studija ili velikim ciljanim studijama koja su provedena u stvarnim uslovima u prometu.

Kada su podaci dobijeni iz placebo-kontrolisanih ispitivanja ili ispitivanja s neizloženom grupom i stopa razlike pripisiva lijeku je manja od stope incidencije u osnovnim uslovima, a nuspojava se smatra važnom, pozadina incidencije se može objasniti u bilješci na dnu stranice ili se rezultati mogu prezentovati u dodatnoj koloni ili u posebnoj tabeli.

U takvim iznimnim slučajevima, gdje su date preciznije učestalosti, vrijednosti se trebaju protumačiti u bilješci na dnu stranice koja opisuje kako su podaci dobiveni. Načini dobijanja vrijednosti su različiti, ali moraju odgovarati okolnostima.

Ako postoji nekoliko nuspojava ukupno, tablični prikaz prema organskim sistemima može biti nepotreban.

Kada su dodatni detalji o nuspojavi opisani u dijelu c, predmetna nuspojava treba biti istaknuta.

c) Ovaj dio sadrži podatke koji opisuju pojedine ozbiljne nuspojave i/ili one s viskom učestalošću, ili one za koje je bilo prijava posebno ozbiljnih slučajeva. Mogu biti opisani, npr. reverzibilnost ili vrijeme nastupa ozbiljnosti, dužina trajanja reakcije, mehanizam nastanka (ako je klinički značajno) ili ovisnost o dozi. Ovdje treba navesti bilo kakve razlike između različitih farmaceutskih oblika u vezi nuspojave. U slučaju kombinacije aktivnih supstanci, potrebno je uključiti navod kojim se ukazuje na to koje određene nuspojave su povezane s kojom komponentom kada je poznato.

Mjere za sprečavanje specifičnih nuspojava ili postupci, koje treba preduzeti u slučaju pojave specifičnih nuspojava (ako su od posebnog značaja) trebaju biti navedene u dijelu 4.4. Sažetka i pozvati se na navedeni dio.

Bilo koja nuspojava, koja je direktni rezultat interakcije, treba biti spomenuta u ovom dijelu s pozivanjem na dio 4.5. Sažetka.

d) U ovom dijelu treba navesti nuspojave koje se odnose na razred lijeka, imaju nisku učestalost ili odgođeni nastup simptoma, koji možda još nije zabilježen za predmetni lijek, ali se općenito prihvataju jer su pripisivi ostalim lijekovima određenog razreda. Treba spomenuti činjenicu da je to pripisivo razredu lijeka.

Potrebno je navesti nužna upozorenja o štetnim događajima vezanim za pomoćne supstance ili zaostatke iz postupka proizvodnje lijeka.

Dodatni podaci o posebnim populacijama

Podaci posebno zabilježeni kod ostalih posebnih populacija, npr. stariji bolesnici, bolesnici sa bubrežnom insuficijencijom, bolesnici s insuficijencijom jetre, druge konkomitantne bolesti itd.

Pedijatrijska populacija

U ovom pododjeljku treba dati podatke o nuspojavama specifično zabilježenim u djece ili kada se one javljaju s drugačijom učestalošću kod djece. Ako se očekuje sličan profil sigurnosti kod djece kao i kod odraslih, to se može navesti. Moguće je da se za postojeće lijekove ne mogu ispuniti zahtjevi jer nužni podaci nisu dostupni. U ostalim slučajevima, navedeni zahtjevi vrijede.

4.9. Predoziranje


Navode se znakovi predoziranja, postupak u slučajevima predoziranja te antidote ako postoje. Ako nema podataka treba navesti: "Nema podataka o predoziranju".

Potrebno je opisati akutne znakove i simptome te potencijalne posljedice različitih doza lijeka na bazi nenamjernih pogrešaka i pokušaja samoubistava od strane bolesnika.

Opisati zbrinjavanje kod predoziranja kod ljudi, na primjer u odnosu na specifične agoniste/antagoniste ili postupke za povećanje izlučivanja lijeka (na primjer dijaliza).

Dodatni podaci o posebnim populacijama

Podaci posebno zabilježeni kod ostalih posebnih populacija, na primjer stariji bolesnici, bolesnici sa bubrežnom insuficijencijom, bolesnici s insuficijencijom jetre, druge konkomitantne bolesti itd.

Pedijatrijska populacija

Ako postoje specifične okolnosti vezane za pedijatrijsku populaciju, treba postojati pododjeljak s podnaslovom "Pedijatrijski bolesnici".

Ako postoji mogućnost smrtnog ishoda za posebne grupe male djece u slučaju uzimanja samo jedne doze lijeka (na primjer tjelesna težina od 10 kg može se koristiti kao granica) isto je potrebno ovdje navesti. Radi se o posebnoj ograničenoj grupi lijekova koje treba čuvati s posebnom pažnjom.

5. FARMAKOLOŠKE KARAKTERISTIKE


Dijelovi 5.1. - 5.3. Sažetka trebaju pružiti podatke, koji su relevantni za propisivača i druge zdravstvene radnike, uzimajući u obzir odobrenu indikaciju (indikacije) i moguće nuspojave. Navodi trebaju biti jezgroviti i precizni.

5.1. Farmakodinamičke karakteristike


Navode se farmakoterapijska grupa i oznaka Anatomsko terapijske klasifikacije (ATC).

Treba opisati:

farmakoterapijsku grupu (ATC oznaka). U slučaju da ATC oznaka još nije dostupna, treba navesti "nije još propisana",

mehanizam djelovanja (ako je poznat),

farmakodinamičke učinke,

kliničku efikasnost i sigurnost.

Može biti prikladno pružiti ograničene podatke važne za propisivača, kao što su glavni rezulatati (statistički neobradivi i klinički značajni) koji se odnose na prije određene ciljeve ili kliničke ishode velikih kliničkih ispitivanja, dajući glavne karakteristike populacije bolesnika. Takvi podaci iz kliničkih ispitivanja trebaju biti jezgroviti, jasni, značajni, usklađeni i sažeti dokaz iz relevantnih studija koje podupiru indikaciju.

Podatke iz analiza podskupina ili "post hoc" analiza, koji se smatraju klinički značajnima, treba prezentovati i identifikovati na usklađeni/uravnotežen način koji reflektuje ograničenu robusnost i pozitivnih i negativnih sekundarnih opažanja. Značaj učinaka treba biti opisana koristeći se relativnim i apsolutnim brojčanim iznosima.

5.2. Farmakokinetičke karakteristike


Treba dati u ovom dijelu farmakokinetičke karakteristike aktivne supstance značajne za preporučenu dozu, jačinu i farmaceutski oblik koji se nalaze na tržištu. Ako ovi podaci nisu dostupni, kao alternativa se mogu dati podaci za druge puteve primjene, druge farmaceutske oblike ili doze.

Osnovne, primarne farmakokinetičke parametre, npr. bioraspoloživost, klirens i vrijeme polueliminacije, treba navesti kao osnovne vrijednosti s mjerom za varijabilnost.

Farmakokinetički podaci, koji se mogu prikazati kada su značajni, navedeni su niže.

a) Opšti uvod, podatak da li je lijek pro-lijek ili ima aktivne metabolite, topivost itd.

b) Osnovne karakteristike aktivne supstance nakon primjene farmaceutskog oblika lijeka koji će biti na tržištu.

Apsorpcija: potpuna ili nepotpuna apsorpcija; apsolutna i/ili relativna biološka raspoloživost; učinak prvog prolaska; Tmax; uticaj hrane; sistemska biološka raspoloživost u slučaju lijeka koji se primjenjuje lokalno.

Raspodjela: vezanje za proteine plazme; volumen raspodjele; koncentracija u tkivu i/ili plazmi; naglašena raspodjela u više odjeljaka.

Biotransformacija: stepen metaboliziranja; metaboliti; aktivnost metabolita; enzimi uključeni u metabolizam; mjesto metaboliziranja; rezultati in vitro ispitivanja interakcija koji ukazuju da li nova supstanca može inducirati/inhibirati metaboličke enzime.

Izlučivanje: vrijeme poluizlučivanja, ukupni klirens; varijabilnost u pojedinca i/ili varijabilnost među ispitanicima ukupnog klirensa; putevi izlučivanja nepromijenjene tvari i metabolita.

Linearnost/nelinearnost: linearnost/nelinearnost farmakokinetike nove tvari u odnosu na dozu i/ili vrijeme; ako je farmakokinetika nelinearna u odnosu na dozu i/ili vrijeme, razlog nelinearnosti, koji je u podlozi, treba prikazati.

Dodatne bitne podatke treba ovdje navesti.

c) Karakteristike kod bolesnika

Razlike u odnosu na faktore, kao što su dob, pol, pušenje, polimorfizam metabolizma te konkomitantne patološke situacije, kao što su zatajenje bubrega, insuficijencija jetre, uključujući stupanj oštećenja. Ako se uticaj na farmakokinetiku smatra klinički značajnim, treba se ovdje kvantitativno opisati (s pozivanjem na dio 4.2. Sažetka kada je primjenjivo).

d) Farmakokinetički/farmakodinamički odnos

Odnos između doze/koncentracije/farmakokinetičkih parametara i učinka (ili osnovni cilj, validirani surogatni (zamjenski) cilj ispitivanja ili nuspojava).

Doprinos učinku od strane metabolita (ako ih ima).

5.3. Neklinički podaci o sigurnosti primjene


Trebaju biti prikazani podaci o bilo kakvim nalazima nekliničkih ispitivanja koji mogu biti značajni za propisivača u prepoznavanju profila sigurnosti lijeka koji se primjenjuje u odobrenoj indikaciji/indikacijama te koji već nije uključen u druge relevantne dijelove Sažetka karakteristika lijeka.

Ako se rezultati nekliničkih ispitivanja ne nadovezuju na podatke potrebne propisivaču, ne trebaju se uključivati u Sažetak karakteristika lijeka (bilo pozitivni, bilo negativni).

Nalazi nekliničkih ispitivanja trebaju biti opisani jezgrovito, kvalitativnim navodima kako je niže opisano u primjerima:

Neklinički podaci ne pokazuju poseban rizik za ljude na temelju konvencionalnih ispitivanja sigurnosne farmakologije, toksičnosti ponovljenih doza, genotoksičnosti, kancerogenog potencijala i reproduktivne toksičnosti.

Učinci iz nekliničkih ispitivanja su zabilježeni samo kod izlaganja dozama koje su veće od maksimalno dozvoljenih u ljudi, te indiciraju malu važnost za kliničku primjenu.

Nuspojave nisu zabilježene u kliničkim ispitivanjima, ali su zapažene kod životinja pri vrijednostima izloženosti sličnim kliničkim vrijednostima izloženosti i s posljedičnom važnosti za kliničku primjenu.

Zaključci ocjene rizika lijeka za okoliš se trebaju uključiti kada je značajno, s pozivanjem na dio 6.6. Sažetka.

6. FARMACEUTSKI PODACI


6.1. Popis pomoćnih supstanci


Nazivi pomoćnih supstanci navode se kvalitativno prema Evropskoj farmakopeji ili se navode uobičajena imena to jest međunarodna nezaštićena imena (INN) koja je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija ili u nedostatku istih druga uobičajena imena.

Navode se sve pomoćne supstance bez obzira na prisutne količine.

Svaka pomoćna supstanca navodi se pojedinačno u zasebnom redu.

Skraćeni nazivi pomoćnih supstanci nisu dozvoljeni.

Podaci o kakvoći pomoćne supstance se ne navode.

"E"-brojevi, ako su dodijeljeni, navode se u zagradi iza punog naziva pomoćne supstance.

Sastojci mješavine koja ulazi u sastav lijeka kao pomoćna supstanca moraju se zasebno navesti.

Preporučuje se zasebno navođenje pomoćnih supstanci prema dijelovima lijeka (npr. omotač i jezgra filmom obložene tablete)

6.2. Inkompatibilnosti


Navode se podaci o fizičkim i hemijskim inkompatibilnostima s drugim proizvodima s kojima je moguće lijek miješati ili upotrebljavati.

6.3. Rok trajanja:


rok trajanja u originalnom pakovanju

Ako je primjenjivo zasebno se moraju navesti sljedeći podaci:

rok trajanja nakon otapanja, rekonstitucije ili razrjeđivanja prema uputstvima,

rok trajanja nakon prvog otvaranja rezervoara.

6.4. Posebne mjere pri čuvanju lijeka


Navodi se temperaturni raspon ili najviša dopuštena temperatura za čuvanje lijeka izraženo u stepenima C.

Ako je primjenjivo, vezano uz tačku 6.3. ovog Dodatka moraju se navesti i posebne mjere čuvanja lijeka nakon otapanja, rekonstitucije ili razrjeđivanja prema uputstvima, te nakon prvog otvaranja rezervoara.

Ako je lijek podložan promjenama izazvanim svjetlošću i vlagom potrebno je istaknuti upozorenje da lijek treba čuvati u dobro zatvorenom originalnom rezervoaru.

Upozorenje o čuvanju izvan domašaja i pogleda djece se ne navodi.

6.5. Vrsta i sadržaj unutrašnjeg pakovanja rezervoara

Navodi se primarni rezervoar u skladu sa standardnim izrazima - spremnici prema BiH farmakopeji i materijali od kojih je izrađen (npr. PVC/aluminijski blister, HDPE bočica).

Navode se i svi drugi sastavni dijelovi pakovanja ukoliko je sadržano (npr. igle, odmjerne kašike, itd.)

Rezervoar za rastvarač takođe mora biti opisan.

Moraju se navesti sve veličine pakovanja a prikladno iskazati broj jedinica, broj doza, ukupnu težinu ili volumen lijeka u primarnom rezervoaru. Mora se navesti ukupan broj primarnih rezervoara u vanjskom pakovanju.

6.6. Uputstva za upotrebu i rukovanje i posebne mjere za uklanjanje neiskorištenog lijeka ili otpadnih materijala koji potiču od lijeka


6.7. Režim izdavanja


Ukoliko je potrebno upozoriti o posebnim mjerama za uklanjanje neiskorištenog lijeka ili otpadnih materijala koji potiču od lijeka kao što su npr. citostatici, lijekovi biološkog porijekla mora se navesti "Sav neiskorišten lijek ili otpadni materijal treba zbrinuti u skladu sa propisima za zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada".

Ako nema posebnih mjera za uklanjanje neiskorištenog lijeka ili otpadnih materijala koji potiču od lijeka potrebno je izjavom navesti "Nema posebnih zahtjeva".

Ako je primjenjivo potrebno je opisati postupak pripreme gotovog lijeka.

7. NAZIV I ADRESU NOSIOCA DOZVOLE ZA STAVLJANJE GOTOVOG LIJEKA U PROMET


8. BROJ I DATU RJEŠENJA O DOZVOLI ZA STAVLJANJE GOTOVOG LIJEKA U PROMET


Broj i datum prve dozvole za stavljanje u promet ili obnove dozvole.

Potrebno je navesti klasu i datum prve dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet, te broj i datum rješenja o zadnjoj obnovi dozvole za stavljanje gotovog lijeka u promet i to kako slijedi:

Broj i datum prve dozvole za stavljanje lijeka u promet,

Broj i datum zadnje obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet.

9. DATUM REVIZIJE SAŽETKA KARAKTERISTIKA LIJEKA


Ne navodi se prilikom davanja prve dozvole za stavljanje u promet gotovog lijeka.

Navodi se datum revizije Sažetka karakteristika lijeka nakon odobrenih izmjena koje su uzrokovale promjenu podataka u tekstu: Sažetka.

Za radiofarmaceutike potpuni podaci o dozama unutrašnjeg zračenja.

Uputstva za pripremu radiofarmaceutika (ako je primjenjivo).

Dodatna detaljna uputstva za neposrednu pripremu i kontrolu kvaliteta takvog lijeka, te po potrebi, najduže dozvoljeno vrijeme čuvanja u kojem će međupripravak kao što je eluat ili gotov lijek odgovarati zahtjevima kvaliteta.

DODATAK V
UPUTSTVO ZA PACIJENTA

Uputstvo za pacijenta po pravilu treba biti štampano veličinom fonta najmanje 8 tačaka Didot, ostavljajući razmak između redova od najmanje 3 mm.

Pažnju treba obratiti odabiru štamparske boje tako da se tekst jasno ističe na podlozi.

Za dugačka uputstva veličina papira treba biti A4/A5, a težina papira ne smije biti manja od 40g/m.

Uputstvo mora biti jasno, razumljivo i prilagođena korisniku ("patient friendly").

Na početku uputstva, nakon naziva dokumenta "Uputstvo za pacijenta", navodi se naziv gotovog lijeka s jačinom i farmaceutskim oblikom te se navode uobičajena imena aktivnih supstanci.

Iza naziva gotovog lijeka mora stajati upozorenje korisniku da prije primjene lijeka mora pažljivo pročitati uputstvo te se moraju navesti najvažnija upozorenja vezana uz primjenu lijeka.

Uputstvo treba pripremiti prema odvojenim i istaknutim glavnim poglavljima prema sljedećem redoslijedu:

1. Šta je IME LIJEKA i za šta se koristi

2. Prije nego počnete uzimati IME LIJEKA

3. Kako uzimati IME LIJEKA

4. Moguće nuspojave

5. Kako čuvati IME LIJEKA

6. Dodatne informacije


Sadržaj uputstva s nazivima poglavlja, treba navesti prije prvog poglavlja.

Poglavlje Šta je IME LIJEKA i za šta se koristi

Navodi se farmaceutski oblik i sadržaj te na pacijentu razumljivom jeziku farmakoterapijska grupa ili način djelovanja te terapijske indikacije.

Poglavlje Prije nego počnete uzimati IME LIJEKA

Navode se informacije kojima je nužno upoznati korisnika prije uzimanja lijeka. Poglavlje po pravilu sadrži sljedeće dijelove s njihovim nazivima i sljedećim redoslijedom:

Nemojte uzimati IME LIJEKA

Navode se informacije direktno vezane za sve (ne samo one najčešće ili najznačajnije) kontraindikacije uključujući one interakcije koje su klinički značajne. Ako kontraindikacije proizlaze iz pomoćnih supstanci koje gotov lijek sadrži ovdje treba navesti i te kontraindikacije.

Budite oprezni s IME LIJEKA

Navode se informacije o mjerama opreza, posebnim upozorenjima i mogućim interakcijama s drugim lijekovima na način razumljiv laiku. Navesti stanja u kojima je posebno potreban oprez pri uzimanju lijeka npr. renalna insuficijencija, insuficijencija jetre i slično. Navesti interakcije s laboratorijskim rezultatima, uticaj vanjskih faktora na primjer fototoksičnost i slično.

Uzimanje drugih lijekova s IME LIJEKA

Navesti moguće interakcije.

Uzimanje hrane i pića s IME LIJEKA

Navesti moguće interakcije.

Trudnoća i dojenje

Preporuke za uzimanje lijeka tokom trudnoće i dojenja.

Upravljanje vozilima i mašinama

Ostala upozorenja

Poglavlje Kako uzimati IME LIJEKA

Navode se informacije kojima je nužno upoznati korisnika kako uzimati lijek.

Poglavlje po pravilu sadrži sljedeće dijelove s njihovim nazivima i sljedećim redoslijedom:

Ako uzmete više IME LIJEKA nego što ste trebali

Dati savjet šta učiniti, opisati ih tako da se mogu slijediti (na primjer redom ih navesti).

Ako ste zaboravili uzeti IME LIJEKA

Dati savjet šta učiniti ako je bolesnik zaboravio uzeti lijek (kada uzeti sljedeću dozu)

Ako prestanete uzimati IME LIJEKA

Opisati simptome koji mogu nastati nakon prekida uzimanja lijeka.

Ovo poglavlje potrebno je završiti navodom "U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja u vezi s primjenom IME LIJEKA obratite se svom ljekaru ili farmaceutu".

Poglavlje Moguće nuspojave

Ovo poglavlje potrebno je započeti navodom "Kao i svi drugi lijekovi IME LIJEKA može izazvati nuspojave".

Ako je moguće i ako su podaci dostupni u Sažetku karakteristika lijeka i ovdje treba navesti učestalost pojavljivanja pojedinih nuspojava, te u skladu sa Sažetkom karakteristika lijeka sastaviti tabelu očekivane frekvencije pojedinih nuspojava. Mogu se takođe navesti po organskim sistemima. Naglasiti koje se nuspojave mogu očekivati na početku terapije, a koje ukoliko se lijek dugotrajno uzima (kasne nuspojave).

Ovo poglavlje potrebno je završiti navodom "Ako primjetite bilo koju nuspojavu potrebno je obavijestiti ljekara ili farmaceuta".

Poglavlje Kako čuvati IME LIJEKA

Ovo poglavlje potrebno je započeti navodom "IME LIJEKA morate čuvati izvan dohvata i pogleda djece".

Navode se informacije kojima je nužno upoznati korisnika kako čuvati lijek. Navodi se temperaturni raspon ili najviša temperatura na kojoj se smije čuvati lijek.

Ukoliko je primjenjivo navode se posebni uslovi neophodni za čuvanje lijeka i rok trajanja lijeka u primjeni".

Ovo poglavlje potrebno je završiti navodom "IME LIJEKA se ne smije upotrijebiti nakon isteka roka upotrebe navedenog na pakovanju".

Poglavlje Dodatne informacije

Poglavlje u pravilu sadrži sljedeće dijelove s njihovim nazivima i sljedećim redoslijedom:

šta IME LIJEKA sadrži,

za svaku dozu lijeka potrebno je navesti kvantitativni sastav aktivnih supstanci navedenih prema uobičajenim imenima, te potpuni kvalitativni sastav aktivnih i pomoćnih supstanci,

kako IME LIJEKA izgleda i sadržaj pakovanja,

za svaku dozu lijeka potrebno je navesti farmaceutski oblik, ukratko opisati izgled lijeka, navesti sadržaj u težini, volumenu ili jedinicama doziranja, ukratko opisati pakovanje,

ime i adresu nosioca dozvole za stavljanje u promet gotovog lijeka,

ime i adresu proizvođača lijeka,

Režim izdavanja lijeka,

datum revizije uputstva.

DODATAK VI
POPIS POMOĆNIH MATERIJA KOJE SE MORAJU NAVESTI NA PAKOVANJU I UPUTSTVU O LIJEKU

NAZIV POMOĆNE MATERIJE

PUT PRIMJENE

GORNJI PRAG DOZE

PODATAK KOJI TREBA NAVESTI U UPUTSTVU

NAPOMENE

 

 

 

 

Pod lokalnom primjenom u ovom slučaju podrazumijeva se primjena kod koje postoji mogućnost da lijek dospije u krvotok (npr. rane; tjelesne šupljine i sl.)

 

 

 

 

U SmPC-u: navesti kao kontraindikaciju.

(E951)

 

 

Sadrži izvor fenilalanina. Može biti štetan kod osoba s fenilketonurijom.

 

E151 brillliant black BN, black PN

 

 

 

 

 

Kod lokalne primjene

 

Može prouzrokovati kožne reakcije

 

 

disajnih sistema

10 g/na mjestu djelovanja

bronhospazam.

 

atE 212 kalijum-benzoat

Kod parenteralne primjene

nula

Može povećati rizik od pojave žutice kod novorođenčadi.

 

 

 

 

Zbog opasnosti od fatalne toksične reakcije usljed izlaganja benzil alkoholu u dozi koja prelazi 90/mg/kg/dan ovaj lijek se ne treba davati dojenčadi i maloj djeci do tri godine.

 

Bergapten

 

 

Može povećati osjetljivost na UV zračenje (prirodno i umjetno).

Ne odnosi se na slučajeve kad je bergapten uklonjen iz ulja.

 

 

 

Može uzrokovati lokalne kožne reakcije (tj. kontaktni dermatitis).

 

(E320)

 

 

Može uzrokovati lokalne kožne reakcije (tj. kontaktni dermatitis) ili nadražiti oči i sluznice.

 

(E321)

 

 

Može uzrokovati lokalne kožne reakcije (tj. kontaktni dermatitis) ili nadražiti oči i sluznice.

 

 

Kod lokalne primjene

 

Može uzrokovati kožne reakcije.

 

 

 

 

Može uzrokovati lokalne kožne reakcije (tj. kontaktni dermatitis).

 

 

Kod parenteralne primjene

 

 

 

 

Kod lokalne primjene

 

 

 

 

 

 

Količina alkohola u ovom lijeku može uticati na vašu sposobnost upravljanja motornim vozilima ili mašinama.

Potrebna upozorenja mogu biti navedena u različitim dijelovima uputstva.

 

Kod oralne primjene

nula

Može uzrokovati želučane tegobe i proljev.

 

 

Kod primjene oralnog rastvora, pastila i tableta za žvakanje.

nula

Može oštetiti zube.

Upozorenje treba navesti samo kada je lijek namijenjen za hroničnu terapiju, npr. dvije sedmice ili duže.

 

Kod oralne i parenteralne primjene

 

O tome treba voditi računa kod bolesnika koji imaju šećernu bolest.

 

 

Kod primjene oralnog rastvora, pastila i tableta za žvakanje

 

Može oštetiti zube.

Upozorenje treba navesti samo kada je lijek namijenjen za hroničnu terapiju, npr. dvije sedmice ili duže.

 

 

1 g

Može imati blago laksativno dejstvo.

 

 

 

 

Bolesnici koji u anamnezi imaju heparinom uzrokovane alergijske reakcije trebaju izbjegavati lijekove koji sadrže heparin.

 

 

 

10 g

Kalorijska vrijednost 2, 3 kcal/g hidrogeniranog glukoznog sirupa.

 

 

Kod primjene oralnog rastvora, pastila i tableta za žvakanje.

nula

Može oštetiti zube.

Upozorenje treba navesti samo kada je lijek namijenjen za hroničnu terapiju, npr. dvije sedmice ili duže.

(E966)

 

10 g

Kalorijska vrijednost 2, 1 kcal/g laktitola.

 

 

 

5g

O tome treba voditi računa kod bolesnika koji imaju šećernu bolest.

 

 

 

 

 

 

(guma prirodnog porijekla)

 

 

Rezervoar gotovog lijeka sadrži lateks. Može uzrokovati ozbiljne alergijske reakcije.

 

(vidi hidrogenirani glukozni sirup)

 

10 g

Kalorijska vrijednost 2, 3 kcal/g maltitola (ili izomaltitola).

 

 

 

 

 

 

 

Kod parenteralne primjene

nula

Obavijestite Vašeg ljekara ako ste Vi ili Vaše dijete imali zdravstvenih tegoba kod ranijih vakcinacija.

Dodatni podaci koji moraju biti navedeni ako je riječ o vakcinama.

E219 natrijum- metilhidroksibenzoat

Kod parenteralne primjene disajnog sistema

 

Može uzrokovati alergijske reakcije (moguće i reakcije odgođene preosjetljivosti), izuzetno bronhospazam.

 

 

 

 

Može biti štetan za osobe s fenilketonurijom.

 

 

Kod parenteralne- intravenske primjene

30 mmol/l

Može prouzrokovati bol na mjestu primjene.

 

 

Kod oralne i parenteralne primjene

200 mg/kg djeca

Može uzrokovati alkoholu slične simptome.

 

 

 

 

 

 

 

Kod oralne i parenteralne primjene

1 mmol po dozi

Ovaj lijek sadrži x mmola (ili y mg) natrija po jednoj dozi. O tome treba voditi računa kod bolesnika sa ograničenim unosom natrija.

Ovaj podatak od posebne je važnosti za lijekove koji se koriste u pedijatrijskim dozama i za koje je važno da propisivači i roditelji imaju podatak o količini Na+ u lijeku.

 

 

 

 

 

 

Kod oralne primjene

10 g

Kalorijska vrijednost 2, 6 kcal/g sorbitola.

 

 

 

 

 

U SmPC-u: navesti kao kontraindikaciju.

 

 

 

 

 

 

Kod primjene oralnog rastvora, pastila i tableta za žvakanje.

nula

Može oštetiti zube.

Upozorenje treba navesti samo kada je lijek namijenjen za hroničnu terapiju, npr. dvije sedmice ili duže.

E228 kalijum-bisulfit

 

 

 

 

 

 

 

Bolesnici koji su alergični na pšenicu (različito od celijakije) ne smiju uzimati ovaj lijek.

Pšenični škrob može sadržavati gluten, ali samo u tragovima, te se zbog toga smatra sigurnim za primjenu kod bolesnika sa celijakijom. (U monografiji Ph.Eur. propisan je test na ukupne proteine koji ograničava količinu glutena u pšeničnom škrobu).

 

 

 

Kalorijska vrijednost je 2.4. kcal/g ksilitola.

 



DODATAK VII


























































































Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!