Službeni glasnik BiH, broj 54/25

Na osnovu člana 12. stav (7) Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 10/12 i 39/20) i člana 193. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), rješavajući u postupku ex post kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći, pokrenutom na osnovu prijave Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske za odobrenje državne pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod Izvozno-uvozne banke Kine za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine na 167. sjednici, održanoj 18. augusta 2025. godine, donijelo je sljedeće

RJEŠENJE

1. Odobrava se ex post državna pomoć dodijeljena u obliku garancije Republike Srpske korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje u iznosu od 74.783.680,39 eura za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, jer je u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.

2. Ovo rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

1. Zahtjev za pokretanje postupka

Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) zaprimilo je 2.12.2024. godine, pod brojem: UP/I 03-26-1-70-1/24, prijavu Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske za odobrenje državne pomoći u obliku garancije Republike Srpske korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod Izvozno-uvozne banke Kine (u daljnjem tekstu: CEXIM banka) za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici.

U smislu člana 14. stav (1) Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon), Ministarstvo finansija Republike Srpske je svojim aktom dalo konsultativno mišljenje, broj 06.10/421-356-1/24 od 25.11.2024. godine, na prijavu državne pomoći Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske koja se odnosi na izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje preduzeća ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, te u prilogu, shodno odredbi člana 12. stav (2) Zakona, dostavilo Vijeću Obrazac za prijavu državne pomoći Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.

Uz Obrazac za prijavu državne pomoći (u daljnjem tekstu: Obrazac prijave), podnosilac je dostavio sljedeće dokumente:

- Inicijativu za izdavanje garancije ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, broj 04-00-132-64/24 od 5.11.2024. godine,

- Potvrdu Poreske uprave Republike Srpske o registraciji ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, broj 06/1.07/0804-053-64-16/14 od 3.9.2014. godine,

- Uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje BiH o registraciji ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, broj 04/1-17-1-UPJR/1-6858-2/14 od 6.11.2014. godine,

- Rješenje Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu o registraciji ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, broj 061-0-Reg-23-000076 od 16.2.2023. godine,

- Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana Bistrica B-1, Bistrica B-2a i Bistrica B-3 na rijeci Bistrici, broj 05-312-1290/06 od 30.8.2006. godine,

- Aneks Ugovora o koncesiji, broj 05.07/312-233/09 od 11.3.2009. godine,

- Aneks II. Ugovora o koncesiji od 1.12.2009. godine,

- Aneks III. Ugovora o koncesiji, broj 05.07/312-588/10 od 15.7.2010. godine,

- Aneks IV. Ugovora o koncesiji, broj 05.05/312-463/11 od 13.7.2011. godine,

- Aneks V. Ugovora o koncesiji, broj 05.05/312-885-4/12 od 5.2.2012. godine,

- Ugovor o prijenosu - ustupanju Ugovora o koncesiji, broj 05.07/312-229/09 od 10.3.2009. godine,

- Rješenje Komisije za koncesije Republike Srpske, broj 01-321/10 od 23.6.2010. godine,

- Investicionu odluku Nadzornog odbora HE "Bistrica" d.o.o. Foča, broj NO-22-9/22 od 18.2.2022. godine,

- Odluku o davanju saglasnosti na Investicionu odluku Nadzornog odbora HE "Bistrica" d.o.o. Foča za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj SD-88-8/22 od 18.4.2022. godine,

- Odluku o usvajanju Plana razvoja Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" za period 2019 - 2029. godina, broj 04/1-012-2-1559/19 od 13.6.2019. godine,

- Strategiju razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine,

- Pismo namjere CEXIM banke, broj JYC 2023 NO.2 od 20.3.2023. godine,

- Nacrt ugovora o garanciji između Republike Srpske, koju zastupa Ministarstvo finansija, i CEXIM banke koji se odnosi na kreditnu liniju odobrenu ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad od 18.9.2024. godine (verzija na srpskom jeziku),

- Radnu verziju ugovora o kreditu između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kao zajmoprimca, MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, i CEXIM banke, kao zajmodavca, od 11.11. 2024. godine,

- Ugovorni sporazum o izgradnji hidoelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici s pratećim dokumentima, zaključen4.decembra 2019. godine između naručioca - Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča, i izvođača - China National Aero-Technology International Engineering Corporation (neovjerena kopija),

- Finansijske izvještaje (bilans stanja i uspjeha) ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za 2021, 2022. i 2023. godinu,

- Analizu - Garanciju za finansiranje projekta izgradnje HE "Bistrica" od oktobra/novembra 2024. godine,

- Dugoročne finansijske projekcije za ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad s osvrtom na mogućnost finansiranja HE "Bistrica", broj 10/24 od 1.3.2024. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-3 na rijeci Bistrici, broj 16-360-71/09 od 24.4.2010. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-1 na rijeci Bistrici, broj 16-360-69/09 od 18.1.2011. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-2a na rijeci Bistrici, broj 16-360-70/09 od 4.4. 2023. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-1 na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-128/22 od 27.9.2022. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-2a na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-129/22 od 27.9.2022. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-3 na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-130/22 od 27.9.2022. godine,

- Odluku o davanju saglasnosti MH "ERS" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za zaduženje kod Izvozno-uvozne banke Kine za realizaciju projekta za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj 04/1-012-3230/24 od 24.10.2024. godine,

- Odluku o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora MH "ERS" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad o davanju saglasnosti na Investicionu odluku privremenog Nadzornog odbora Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj 04/1-012-2-758/22 od 10.3.2022. godine,

- Zaključak Vlade Republike Srpske, broj 04/1-012-2-3493/24 od 22.11.2024. godine,

- Informaciju o inicijativi za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH "ERS" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici od novembra 2024. godine.

Također, 2.12.2024. godine Ministarstvo finansija Republike Srpske je aktom broj 06.10/421-356-2/24 od 27.11.2024. godine dostavilo dopunu dokumentacije dostavljenu od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, akt broj 05.05/012-1752-8/24 od 27.11.2025. godine, a u vezi s prijavom državne pomoći koja se odnosi na izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje preduzeća ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici. U prilogu navedenih akata je dostavljena Potvrda "Grant Thorton" d.o.o. Banja Luka, broj 100-300-1-P/24 od 26.11.2025. godine, kojom se potvrđuje da preduzeće ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad nije u finansijskim poteškoćama.

Uvidom u podnesenu prijavu Vijeće je utvrdilo da je ona nepotpuna, shodno Odluci o postupcima i obrascima za podnošenje obavještenja o državnoj pomoći i praćenje državne pomoći ("Službeni glasnik BiH", broj 64/13), jer ne sadrži sve dokumente neophodne za njenu ocjenu i donošenje odluke u skladu s članom12.stav (3) Zakona.

Naime, uz prijavu nije dostavljen pravni osnov za dodjelu državne pomoći u obliku garancije, kao ni originalni primjerak Ugovornog sporazuma o izgradnji hidoelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici s pratećim dokumentima, zaključen4.decembra 2019. godine između naručioca - Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča, i izvođača - China National Aero-Technology International Engineering Corporation niti njegova ovjerena kopija, što nije u skladu s članom 2. stav (4) Odluke o postupcima i obrascima za podnošenje obavještenja o državnoj pomoći i praćenje državne pomoći, te kreditni rejting ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad i nivo osiguranja koje će Vlada Republike Srpske zahtijevati od ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za izdavanje garancije Republike Srpske (visoka, prosječna ili niska).

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je putem Ministarstva finansija Republike Srpske zatražilo od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske dopunu predmetne prijave državne pomoći aktom broj 03-26-1-70-3/24 od 5.12.2024. godine.

Dana 24.12.2024. godine Ministarstvo finansija Republike Srpske je aktom broj 06.10/421-356-2-3/24 od 23.12.2024. godine dostavilo sljedeću dokumentaciju:

- Nacrt ugovora o kreditu između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, i CEXIM banke, kao zajmodavca, na srpskom i engleskom jeziku,

- Nacrt ugovora o garanciji koji se odnosi na kreditnu liniju odobrenu za MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, na srpskom i engleskom jeziku,

- Nacrt odluke o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, kod CEXIM banke, kao zajmodavca, za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici,

- Aktuelni izvod iz sudskog registra Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča,

- Aktuelni izvod iz sudskog registra ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad,

- Ugovor o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s projektom Bistrica između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje,

- Izjavu direktora ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad o neposjedovanju kreditnog rejtinga, broj 04-00-1555/24 od 16.12.2024. godine,

- Nacrt ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva finansija Republike Srpske,

- Ugovorni sporazum o izgradnji hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici s pratećim dokumentima, zaključen4.decembra 2019. godine između naručioca - Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča, i izvođača - China National Aero-Technology International Engineering Corporation, skraćeno AVIC, originalni primjerak na engleskom jeziku i prijevod na srpski jezik koji je ovjerio ovlašteni sudski tumač.

S obzirom na to da je u "Službenom glasniku Republike Srpske", broj 108/24 od 13.12.2024. godine, objavljena Odluka Vlade Republike Srpske o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad (kao zajmoprimca) i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje (kao garanta) kod Izvozno-uvozne banke Kine (CEXIM banka) za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici (u daljnjem tekstu: Odluka Vlade Republike Srpske o garanciji), Vijeće se obratilo Ministarstvu finansija Republike Srpske zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije, akt broj 03-26-1-70-5/24 od 26.12.2024. godine. U navedenom zahtjevu Vijeće je istaknulo da je utvrdilo da je potencijalna državna pomoć u obliku garancije dodijeljena korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad danom stupanja na snagu prethodno navedene odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, a to je naredni dan od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", odnosno 14.12.2024. godine. Naime, članom 2. tačka 16) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 111/20) propisano je da se kao datum dodjele pomoći označava dan na koji je, na osnovu propisa Republike Srpske, korisnik stekao pravo na primanje pomoći, te je Vijeće u konkretnom slučaju zaključilo da je potencijalna državna pomoć dodijeljena danom stupanja na snagu Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, koja predstavlja pravni osnov za izdavanje garancije Republike Srpske, a zajedno sa samom garancijom predstavlja pravni osnov za dodjelu državne pomoći korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad.

Shodno navedenom, Vijeće je predmetnim aktom obavijestilo Ministarstvo finansija Republike Srpske da će usklađenost predmetne državne pomoći u obliku garancije za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad ocjenjivati u postupku ex post kontrole u skladu s članom12.stav (7) Zakona, kojim je propisano da Vijeće može odobriti državnu pomoć ex post ako utvrdi da je predmetna državna pomoć usklađena s ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim u skladu s članom 24. ovog zakona te u svrhu donošenja odluke zatražilo dostavljanje dokumenata navedenih u tač. VIII. i IX. Odluke o garanciji ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 108/24).

Dana 17.1.2025. godine Ministarstvo finansija je aktom broj 06.10/421-356-5/24 od 10.1.2025. godine dostavilo sljedeću dokumentaciju:

- Ugovor o kreditu zaključen 21.12.2024. godine između MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, i Izvozno-uvozne banke Kine (CEXIM banka), kao zajmodavca, prijevod na srpski jezik koji je ovjerio ovlašteni sudski tumač (u daljnjem tekstu: Ugovor o kreditu),

- Ugovor o garanciji koji se odnosi na kreditnu liniju odobrenu ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, zaključen 21.12.2024. godine između Republike Srpske, koju predstavlja Ministarstvo finansija Republike Srpske, kao garanta, i CEXIM banke, kao korisnika, prijevod na srpski jezik koji je ovjerio ovlašteni sudski tumač (u daljnjem tekstu: Ugovor o garanciji),

- Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, kod Izvozno-uvozne banke Kine (CEXIM banka), kao zajmodavca, za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, zaključen 31.12.2024. godine između Republike Srpske - Ministarstva finansija i Ministarstva energetike i rudarstva, kao davalaca garancije, ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta (u daljnjem tekstu: Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu garancije Republike Srpske).

Također, Ministarstvo finansija Republike Srpske je 29.1.2025. godine, aktom broj 06.10/421-356-6/25 od 27.1.2025. godine, dostavilo ovjerenu kopiju Ugovora o garanciji koji se odnosi na kreditnu liniju odobrenu ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, zaključen 21.12.2024. godine između Republike Srpske i CEXIM banke, te 6.2.2025. godine, aktom broj 06.10/421-356-7/25 od 30.1.2025. godine, dostavilo ovjerenu kopiju Ugovora o kreditu između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, i Izvozno-uvozne banke Kine (CEXIM banka), kao zajmodavca.

Vijeće se 25.3.2024. godine obratilo Centralnoj banci Bosne i Hercegovine Zahtjevom za dostavljanje podataka o prosječnoj kamatnoj stopi komercijalnih banaka na tržištu kapitala, akt broj UP/I 03-26-1-70-9/24. Tražene podatke Centralna banka Bosne i Hercegovine dostavila je Vijeću 15.4.2025. godine aktom broj 114-43-1-911-2/25 od 9.4.2025. godine.

Vijeće je 29.4.2025. godine, pod brojem: UP/I 03-26-1-70-11/24, zaprimilo dopunu dokumentacije od Ministarstva finansija Republike Srpske, akt broj 06.10/421-356-8/25 od 24.4.2025. godine, u čijem prilogu je dostavljeno pravno mišljenje Ministarstva pravde Republike Srpske o garanciji za projekat izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj 08.010/020-269/25 od 13.2.2025. godine, na srpskom i engleskom jeziku.

Dana 27.6.2025. godine Vijeće je pod brojem: UP/I 03-26-1-70-12/24 zaprimilo od Ministarstva energetike i rudarstva Zahtjev za hitno postupanje, broj 05.05/052-4523/25 od 20.6.2025. godine.

Vijeće se obratilo Ministarstvu finansija Republike Srpske Zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije - plan otplate kredita iz Ugovora o kreditu, akt broj UP/I 03-26-1-70-13/24 od 4.8.2025. godine.

Dana 14. 8. 2025. godine Vijeće je elektronskim putem, pod brojem: UP/I 03-26-1-70-14/24, zaprimilo dopunu dokumentacije od Ministarstva finansija Republike Srpske, akt broj 06.10/421-356-7/25 od 14.8.2025. godine, u čijem prilogu je dostavljena ovjerena kopija otplatnog plana kredita za izgradnju hidroelektrana na rijeci Bistrici.

2. Primijenjeni propisi

Osim odredbi Zakona, Vijeće je u postupku primijenilo i odredbe Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 111/20), Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 71/12, 52/14, 114/17, 131/20, 28/21 i 90/21) i Uredbe o postupku izdavanja garancija Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 131/20), te u svrhu poređenja propise Evropske unije iz oblasti državne pomoći.

U skladu s odredbom člana4.stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj kojom je propisano da se državna pomoć može dodijeliti ako program (shema) ili pojedinačni projekat državne pomoći ispunjava uslove iz ove uredbe i člana 71. stav 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/08 - izdanje međunarodni ugovori) (u daljnjem tekstu: SSP), Vijeće je obavezano da prilikom ocjene zahtjeva za dodjelu državne pomoći primjenjuje ne samo pravo BiH nego da na odgovarajući način primijeni i kriterije i uslove koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice. Osim Uredbom o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, obaveza primjene navedenih kriterija i uslova Vijeću je propisana odredbom člana 71. stav 1. tačka c) SSP-a koji glasi: Konkurencija i druge ekonomske odredbe "1. Sljedeće je nespojivo s propisnim funkcioniranjem ovog sporazuma, u mjeri u kojoj može uticati na trgovinu između Zajednice i Bosne i Hercegovine: (c) svaka državna pomoć kojom se narušava ili prijeti narušavanju konkurencije davanjem prednosti određenim preduzećima ili određenim proizvodima.", te stavom 2. istog člana koji glasi: "2. Svaka praksa suprotna ovom članu ocjenjivat će se na osnovu kriterija koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno čl. 81, 82, 86. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice (u daljnjem tekstu: Ugovor o EZ) i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice."

Kako odredbama Zakona i Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj nisu detaljno obrazloženi kriteriji i uslovi iz pojma/definicije državne pomoći, kriteriji i uslovi za dodjelu državne pomoći u obliku garancija i ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora, Vijeće je u konkretnom slučaju, u svrhu poređenja, shodno članu 71. stav 2. SSP-a, uzelo u obzir i sljedeće propise Evropske unije:

- Ugovor o funkcioniranju Evropske unije ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 202, 7.6.2016 - prečišćeni tekst) (u daljnjem tekstu: UFEU),

- Komunikaciju Komisije - Smjernice o državnoj pomoći za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. godinu ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 80/1, 18.2.2022.) (u daljnjem tekstu: Smjernice Komisije (2022/C 80/01)),

- Obavještenje Komisije o pojmu državne pomoći iz člana 107. stav 1. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 262/1, 19.7.2016) (u daljnjem tekstu: Obavještenje Komisije (2016/C 262/01)),

- Obavještenje Komisije o primjeni čl. 87. i 88. Ugovora o Evropskoj zajednici u oblasti državne pomoći u obliku garancija ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 155, 20.6.2008) (u daljnjem tekstu: Obavještenje Komisije (2008/C 155/02)),

- Obavještenje Komisije EU o reviziji metode o određivanju referentnih i diskontnih stopa ("Službeni list Evropske unije", br. C 14/2008) i

- Odluku Evropske komisije ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 25, 22.1.2021) od 8.12.2020. godine u predmetu ocjene državne pomoći u obliku garancije dodijeljene kiparskom LNG terminalu, broj SA.55388 (2020/N).

3. Utvrđivanje činjenica

Na osnovu dostavljenih podataka, Vijeće je u postupku utvrdilo sljedeće:

3.1. Predmet prijave državne pomoći

Predmet prijave je odobrenje državne pomoći u obliku garancije Republike Srpske korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici u iznosu od 74.783.680,39 eura.

3.2. Davaoci i korisnik državne pomoći

Shodno Odluci Vlade Republike Srpske o garanciji, Ugovoru o garanciji i Ugovoru o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske su garanti, tj. davaoci predmetne garancije te, u skladu s tim, predstavljaju davaoce državne pomoći u smislu člana 3. stav (2) Zakona.

Korisnik državne pomoći, u smislu člana 3. stav (3) Zakona, u konkretnom slučaju je ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, s obzirom na to da se garancijom koju su izdali Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske bezuslovno garantira CEXIM banci ispunjenje njegovih obaveza u skladu s Ugovorom o kreditu.

3.3. Opis elemenata garancije i pratećih akata

U skladu s Odlukom Vlade Republike Srpske o garanciji, Ugovoru o garanciji i Ugovoru o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, Republika Srpska, kao davalac garancije, bezuslovno garantira pravovremeno plaćanje svih dospjelih iznosa koji su plativi prema Ugovoru o kreditu između CEXIM banke i ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, kojim su odobrena kreditna sredstva za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, pod sljedećim uslovima:

- iznos kreditnog zaduženja (glavnica): 74.783.680,39 eura,

- period otplate: 15 godina (četiri godine grejs perioda uključenog u period otplate i 11 godina za otplatu),

- nominalna kamatna stopa: jednaka šestomjesečnom EURIBOR-u uvećanom za fiksnu maržu od 2,4%, uz napomenu da će se šestomjesečni EURIBOR računati kao nula (engl. zero rate) ukoliko šestomjesečni EURIBOR bude s negativnim predznakom,

- otplata glavnice i kamate: otplata glavnice u jednakim polugodišnjim ratama, a kamate se otplaćuju polugodišnje i obračunavaju na ostatak duga,

- jednokratna provizija za obradu kredita: 1% na iznos kreditnog zaduženja,

- provizija na nepovučena sredstva: 0,3% godišnje, obračunato na osnovu dostupnih nepovučenih sredstava zajmodavca tokom perioda dostupnosti,

- ostale obaveze plaćanja iz finansijske dokumentacije,

- Sinosure premija osiguranja: 5,43% na iznos zbira glavnice i kamate kredita CEXIM banke. Plaćanje premije osiguranja predviđeno je u dvije jednake rate, i to: prva u iznosu od 50% vrijednosti premije osiguranja se plaća unaprijed, a druga u iznosu od 50% vrijednosti uračunata je u iznos kreditnog zaduženja i bit će plaćena tokom perioda trajanja otplate kredita,

- iznos garancije Republike Srpske: 74.783.680,39 eura.

U skladu s tačkom II. Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, cilj projekta je izgradnja hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici.

Tačkom IV. Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji propisano je sljedeće:

1) Krajnji dužnik i korisnik kredita iz tačke I. ove odluke je ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad;

2) Garant po osnovu ovog kredita je Mješoviti holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - Matično preduzeće a.d. Trebinje;

3) Republika Srpska izdaje garanciju za kreditna sredstva CEXIM banke.

Shodno tački VII. Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, navedeni projekat će realizirati Privredno društvo Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča kao naručilac radova, koje je u stopostotnom vlasništvu ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad.

U skladu s tačkom IX. Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, ovlašten je ministar finansija, kao prvi potpisnik, i supotpisnici: predsjednik Vlade Republike Srpske, ministar energetike i rudarstva i ministar pravde, da potpišu Ugovor o garanciji između CEXIM banke i Republike Srpske, te ministar finansija i ministar energetike i rudarstva da potpišu Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obaveza između Republike Srpske i ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao dužnika, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta.

Vijeće je u postupku utvrdilo da je navedena odluka Vlade Republike Srpske o garanciji stupila na snagu 14.12.2024. godine, s obzirom na to da je objavljena u "Službenom glasniku Republike Srpske", broj 108/24 od 13.12.2024, a da je tačkom XI. navedene odluke propisano da ona stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Shodno članu 45. stav (4) Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske i navedenoj odluci Vlade Republike Srpske o garanciji, 31.12.2024. godine zaključen je Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske između Republike Srpske - Ministarstva finansija i Ministarstva energetike i rudarstva, kao davalaca garancije, s jedne strane, i ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, s druge strane, kojim je također utvrđeno da Republika Srpska bezuslovno garantira ispunjenje obaveza zajmoprimca i garanta u skladu s Ugovorom o kreditu s CEXIM bankom.

Članom 6. navedenog ugovora propisano je da ukoliko zajmoprimac i garant ne izmire solidarno obaveze prema CEXIM banci i ona dostavi poziv za plaćanje Ministarstvu finansija, navedeno ministarstvo će po dobivanju saglasnosti Ministarstva energetike i rudarstva izvršiti plaćanje dospjelih i neplaćenih anuiteta u ime zajmoprimca i garanta u roku od 15 dana od dana prijema prvog pisanog poziva CEXIM banke za plaćanje.

Istim članom Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske propisano je da će Ministarstvo finansija sve obaveze koje eventualno plati u ime zajmoprimca i garanta namiriti iz njihove cjelokupne imovine.

U skladu s članom 7. Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, zajmoprimac i garant su dužni Ministarstvu finansija, kao instrument osiguranja izdate garancije, dostaviti po 15 bjanko vlastitih mjenica s oznakom "bez protesta" s mjeničnim izjavama i po 30 bjanko potpisanih i ovjerenih naloga za prijenos sredstava sa izjavama o blokadi računa potpisanim i ovjerenim od ovlaštenog lica.

Članom 8. Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske utvrđeno je da Ministarstvo finansija iz budžeta Republike Srpske vrši realizaciju poziva za plaćanje dospjelih i neplaćenih obaveza kredita u otplati, zaprimljenog od CEXIM banke po izdatoj garanciji.

Shodno članu 9. Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, u slučaju raskida ovog ugovora i dospjelosti na naplatu ukupnog iznosa neplaćenog duga, Ministarstvo finansija može pokrenuti postupak prinudnog izvršenja za iznos neplaćenog duga putem direktne naplate iz dijela prihoda koji u skladu sa zakonom pripadaju zajmoprimcu i garantu.

Tačkom 2. Ugovora o garanciji propisano je da Republika Srpska kao garant neopozivo i bezuslovno:

(a) garantira CEXIM banci kao korisniku garancije pravovremeno i tačno pridržavanje i izvršavanje obaveza po Ugovoru o kreditu od strane dužnika - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, i

(b) obavezuje se da će isplatiti korisniku, na zahtjev, sve neizmirene iznose garantirane obaveze (kao što je definirano ispod) koje dužnici moraju platiti korisniku prema ili u skladu s Ugovorom o kreditu, u skladu s ovom garancijom.

Također, u istoj tački Ugovora o garanciji definirano je sljedeće: "da ne bi bilo sumnje, bez obzira na bilo koju drugu odredbu Garancije, garantirana obaveza plaćanja garanta će pokriti glavnicu, kamatu, zateznu kamatu, naknade (naknadu za upravljanje i naknadu za obaveze), te bruto porez koji dužnici plaćaju u skladu s Ugovorom o kreditu".

3.4. Utvrđivanje iznosa državne pomoći sadržane u Garanciji Republike Srpske

Budući da je predmet prijave odobrenje državne pomoći u obliku garancije Republike Srpske korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici u iznosu od 74.783.680,39 eura, te da garancije predstavljaju specifičan instrument dodjele državne pomoći, Vijeće je obavezano da utvrdi iznos odnosno ekvivalent državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji.

Pravni akt relevantan za izračun iznosa državne pomoći sadržanog u predmetnoj garanciji predstavlja Obavještenje Komisije (2008/C 155/02).

Navedenim obavještenjem Komisije (2008/C 155/02) propisano je da se elementom državne pomoći smatra razlika između prikladne tržišne cijene garancije i stvarne cijene plaćene za tu mjeru te da godišnje protuvrijednosti pomoći treba diskontirati na njihovu sadašnju vrijednost primjenom referentne stope, zatim ih treba sabrati da bi se dobila ukupna protuvrijednost date pomoći.

S obzirom da na tržištu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne postoji tržišna premija/cijena za izdavanje garancije, u konkretnom slučaju smo izračun iznosa državne pomoći sadržane u garanciji računali shodno tački 4.2. Obavještenja Komisije (2008/C 155/02), kao protuvrijednost pomoći u obliku beskamatnog kredita, tj. kao razliku između određene tržišne kamatne stope koju bi preduzetnik snosio bez garancije i kamatne stope postignute zahvaljujući državnoj garanciji, pri čemu smo zbog nepostojanja tržišne kamatne stope u zamjenu koristili referentnu stopu u skladu s članom 6. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj i Obavještenjem Komisije EU o reviziji metode o određivanju referentnih i diskontnih stopa.

Naime, tačkom 4.2. Obavještenja Komisije (2008/C 155/02) propisano je da kada na tržištu ne postoji tržišna cijena za garanciju, u tom slučaju element pomoći treba se računati na isti način kao i protuvrijednost pomoći u obliku beskamatnog kredita, naime kao razliku između određene tržišne kamatne stope koju bi preduzetnik snosio bez garancije i kamatne stope postignute zahvaljujući državnoj garanciji, nakon što se odbiju sve plaćene premije. Ako ne postoji tržišna kamatna stopa i ako država članica želi koristiti referentnu stopu u zamjenu, Komisija naglašava da uslovi propisani u Obavještenju Komisije EU o reviziji metode o određivanju referentnih i diskontnih stopa vrijede i za izračun intenziteta pomoći pojedinačne garancije. Ovo znači da se posebna pažnja mora posvetiti dopuni, koju je potrebno dodati na osnovnu stopu kako bi se uzeo u obzir mjerodavni profil rizika vezan uz djelatnost koja se pokriva, preduzetnika kojem se garantira kredit i kolateral koji je pružio.

Vijeće je u svrhu izračuna iznosa državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji, shodno članu 6. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, koristilo prosječnu osnovnu referentnu stopu u iznosu od 4,997%, utvrđenu na osnovu prosječne kamatne stope nefinansijskim preduzećima na kredite u KM za iznose veće od 1 milion eura koju objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine. Naime, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, dostavljenim aktom broj 114-43-1-911-2/25 od 9.4.2025. godine, prosječna kamatna stopa na kredite nefinansijskim preduzećima u KM s valutnom klauzulom, preko iznosa 1.000.000 eura, uz promjenjivu stopu i do jedne godine IPFKS (inicijalni period fiksne kamatne stope) za zadnja tri mjeseca 2024. godine iznosila je 4,997%.

S obzirom na to da se, u skladu s članom 6. stav (2) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, na iznos osnovne referentne stope dodaje marža rizika iskazana u baznim poenima, u zavisnosti od kreditnog rejtinga privrednog subjekta i ponuđenih instrumenata osiguranja, nju je bio problem utvrditi, budući da u konkretnom slučaju nije poznat kreditni rejting ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, što proizlazi iz izjave direktora ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad o neposjedovanju kreditnog rejtinga, broj 04-00-1555/24 od 16.12.2024. godine, te da je utvrđeno da je dat nizak nivo kreditnog osiguranja u vidu 15 bjanko vlastitih mjenica sa oznakom "bez protesta" s mjeničnim izjavama i po 30 bjanko potpisanih i ovjerenih naloga za prijenos sredstava sa izjavama o blokadi računa potpisanim i ovjerenim od ovlaštenog lica, koje su zajmoprimac i garant dužni dostaviti Ministarstvu finansija kao instrument osiguranja izdate garancije, shodno članu 7. Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske.

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je u svrhu izračuna primijenilo maržu rizika u iznosu od 400 baznih bodova, shodno Odluci Evropske komisije od 8.12.2020. godine u predmetu ocjene državne pomoći u obliku garancije dodijeljene kiparskom LNG terminalu, broj SA.55388 (2020/N).

Naime, u navedenoj odluci Evropska komisija je prihvatila izračun iznosa državne pomoći sadržane u 100% garanciji države Kipar, zasnovanom na marži rizika u iznosu od 400 baznih bodova koju su primijenile kiparske vlasti u odsustvu kreditnog rejtinga preduzeća LNG terminal.

Shodno navedenom, procijenili smo da vrijednost novčanog elementa državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji za kredit u iznosu od 74.783.680,39 eura iznosi 16.287.550,63 eura, što predstavlja 21,78% udjela u kreditu.

Navedeni iznos državne pomoći proizlazi iz razlike između referentne kamatne stope (koja predstavlja tržišnu kamatnu stopu) od 8,997% (osnovna referentna stopa 4,997% uvećana za maržu rizika od 400 baznih bodova, što predstavlja 4%) i kamatne stope po kojoj je kredit odobren u iznosu od 5,04% (6-mjesečni EURIBOR 2,64% + fiksna marža 2,40%), diskontiranu na sadašnju vrijednost. Naime, navedenu razliku smo diskontirali na sadašnju vrijednost, budući da je navedeni kredit odobren na 15 godina.

Vijeće je utvrdilo da diskontna kamatna stopa u konkretnom slučaju iznosi 5,997% godišnje (osnovna referentna stopa 4,997% uvećana za fiksnu maržu 100 baznih bodova ili 1%) shodno članu6.stav (3) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj.

Shodno navedenom, Vijeće je utvrdilo da diskontirani iznos od 16.287.550,63 eura predstavlja ekvivalent državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji.

3.5. Pravni osnov za izdavanje garancije

Pravni osnov za izdavanje garancije, odnosno zaključivanje Ugovora o garanciji sa CEXIM bankom, sadržan je u odredbama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske. Shodno članu 38. navedenog zakona, garancija Republike Srpske predstavlja njenu potencijalnu obavezu koja postaje stvarna obaveza u slučaju kada zajmoprimac nije izvršio otplatu obaveze, u skladu sa uslovima iz kreditnog sporazuma i ako su ispunjeni uslovi iz garancije, mora biti izdata u pisanoj formi i u trenutku dospjelosti na naplatu, u skladu sa uslovima iz garancije, postaje dug Republike Srpske. Dalje, članom 41. stav 3. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske propisano je da se Odlukom Vlade imenuje ovlašteni potpisnik koji u ime Republike Srpske potpisuje garanciju u skladu s odredbama ovog zakona, dok je članom 42. istog zakona određeno da se garancije Republike Srpske mogu izdati kreditoru ili zajmodavcu za garantiranje obaveza nastalih zaduženjem jedinica lokalne samouprave, fondova socijalne sigurnosti, Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i fondova kojima ona upravlja, kao i javnih preduzeća i institucija javnog sektora, u vezi s finansiranjem kapitalnih investicija koje služe u javne svrhe.

Također, pravni osnov u konkretnom slučaju predstavljaju i Uredba o postupku izdavanja garancija Republike Srpske i Odluka Vlade Republike Srpske o garanciji.

Uzimajući u obzir navedeno, utvrđeno je da su Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdali predmetnu garanciju u skladu s odredbama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, Uredbom o postupku izdavanja garancija Republike Srpske i Odlukom Vlade Republike Srpske.

3.6. ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad - pravni status, vlasnička struktura, djelatnost i finansijsko stanje

Privredni subjekat ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad upisan je u sudskom registru Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu i pod matičnim brojem subjekta upisa (MBS): 89-02-0013-09 (1-1642), JIB: 4400497620000, kao akcionarsko društvo za proizvodnju električne energije sa sjedištem u Višegradu, kompleks Andrićgrad.

ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad je osnovan kao Javno preduzeće "Elektroprivreda RS" - elektroprivredno preduzeće "Hidroelektrane na Drini" p. o. 16. augusta 1993. Odlukom broj UO-01-02/05 od 12.1.2005. godine preduzeće je promijenilo oblik organiziranja u akcionarsko društvo.

Osnovni (upisani) kapital iznosi 441.955.312,00 KM i podijeljen je na 441.955.312 akcija nominalne vrijednosti 1,00 KM, od čega je 65% osnovnog kapitala u vlasništvu MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, 32,42% u vlasništvu fondova i 2,58% u vlasništvu malih akcionara.

Osnovna djelatnost ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad je proizvodnja električne energije.

Finansijsko stanje

ZP "Hidroelektrane na Drini" Višegrad registriran je kao akcionarsko društvo koje, shodno članu 2. tačka 7) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, predstavlja veliki privredni subjekat, s obzirom na to da je na dan 31.12.2022. godine zapošljavao 345 radnika, a na dan 31.12.2023. godine 363 radnika. Ukupna vrijednost imovine na dan 31.12.2022. godine iznosila je 631.686.432 KM, a na dan 31.12.2023. godine 634.479.394 KM, dok je ostvareni ukupni prihod u 2022. godini iznosio 37.737.361 KM, a u 2023. godini 43.094.449 KM.

Na osnovu pokazatelja iz bilansa stanja i uspjeha za 2022. i 2023. godinu, utvrdili smo, shodno članu 29. Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, da ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad nije privredni subjekat u teškoćama.

Naime, Vijeće je u postupku utvrdilo navedeno, budući da ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad nije imao gubitke kapitala, odnosno nije izgubio više od polovine upisanog osnovnog kapitala, nije predmet kolektivnog stečajnog postupka niti ispunjava kriterije prema domaćem zakonu za stavljanje u kolektivni stečajni postupak na zahtjev svojih povjerilaca, te je EBITDA koeficijent bio iznad 1x, tačnije za 2023. godinu iznosio je 26,47, a za 2022. godinu 28,32, dok je omjer knjigovodstvenog duga i kapitala za obje posmatrane godine bio ispod 7,5x, odnosno za 2022. je iznosio 0,03, a za 2023. godinu iznosio je 0,02.

3.7. Opis projekta finansiranja i izgradnje objekata hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici

Hidroenergetskim korištenjem rijeke Bistrice (lijeva pritoka rijeke Drine) predviđena je izgradnja sistema od tri hidroelektrane instalirane snage 50,8 MVA. Hidroelektrane B-3, B-2a i B-1 su male hidroelektrane derivacionog tipa, stepenasto raspoređene niz tok rijeke Bistrice sjeverozapadno od Foče. Bistrica se ulijeva u rijeku Drinu. Brane i mašinske zgrade sve tri hidroelektrane locirane su nedaleko od magistralnog puta Sarajevo - Foča. Brana B-3 je najudaljenija i nalazi se na 29 km od centra Foče, dok je brana B-1 najbliža, na svega 9,5 km od centra Foče. Lokacija brane B-3 nalazi se na 50 km od Sarajeva, a lokacija mašinske zgrade B-1 je na 70 km od Sarajeva.

Ugovorom o koncesiji za izgradnju hidroelektrana Bistrica B-1, Bistrica B-2a i Bistrica B-3 na rijeci Bistrici, broj 05-312-1290/06 od 30.8.2006. godine, zaključenim između Vlade Republike Srpske - Ministarstvo privrede, energetike i razvoja i Elektrodistribucije a.d. Pale, navedenom preduzeću je dodijeljena koncesija za izgradnju hidroelektrana Bistrica B-1, Bistrica B-2a i Bistrica B-3 na rijeci Bistrici. Ugovorom o prijenosu - ustupanju Ugovora o koncesiji, broj 05.07/312-229/09 od 10.3.2009. godine, zaključenim između ZP "Elektrodistribucija" a.d. Pale, kao ustupioca ugovora, preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča, kao primaoca ugovora, i Ministarstva privrede, energetike i razvoja, kao koncedenta, izvršen je prijenos - ustupanje Ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana Bistrica B-1, Bistrica B-2a i Bistrica B-3 na rijeci Bistrici, broj 05-312-1290/06 od 30.8.2006. godine, čime je primalac ugovora - Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča - postao koncesionar.

Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča, kao vlasnik koncesije (u daljnjem tekstu: koncesionar) i China National Aero-Technology International Engineering Corporation (Kineska korporacija za zrakoplovnu industriju, skraćeno AVIC, u daljnjem tekstu: generalni izvođač) zaključili su ugovorni sporazum o izgradnji hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici (u daljnjem tekstu: EPC ugovor) 4.decembra 2019. godine. Kao generalni izvođač EPC projekta (ugovor o inženjeringu, nabavci, izgradnji), kompanija AVIC je odgovorna za finansiranje, ukupnu koordinaciju i upravljanje projektom. Ugovorena cijena definirana EPC ugovorom iznosi 102.814.046,41 euro.

Vlasnik 100% osnivačkog kapitala preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča je ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad. Naime, Rješenjem Okružnog privrednog suda u Trebinju o registraciji, broj 062-O-Reg-20-000001 od 16.1.2020. godine, u Registar poslovnih subjekata upisan je prijenos osnivačkog udjela, na način da je ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad upisan kao 100% vlasnik upisanog kapitala preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča u iznosu od 78.737.376,23 KM. Shodno navedenom rješenju o registraciji, Privredno društvo Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča je transformirano u javno preduzeće, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću u okviru ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao jedinog osnivača i vlasnika preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča.

Dana 13.11.2024. godine zaključen je Ugovor o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s projektom Bistrica između ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje. Predmet navedenog ugovora je reguliranje međusobnih odnosa ugovornih strana koji se odnose na finansiranje projekta izgradnje tri hidroelektrane B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici i ispunjavanje obaveza od strane ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad u vezi s kreditnim aranžmanom s CEXIM bankom iz Kine koji će biti zaključen radi finansiranja realizacije projekta.

Shodno odredbama člana 2. Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s projektom Bistrica, ugovorne strane su saglasne da će ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad biti zajmoprimac dugoročnog kredita primljenog od CEXIM banke, na način i pod uslovima propisanim u Ugovoru o kreditu, a da će MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje biti garant dugoročnog kredita primljenog od CEXIM banke, na način i pod uslovima propisanim u Ugovoru o kreditu, te da je svrha kredita finansiranje 70% EPC ugovora i 50% premije osiguranja Sinosure, a prema klauzuli 3.1. Nacrta ugovora o kreditu.

Također, odredbom člana 2. navedenog ugovora propisano je da će sredstva iz Ugovora o kreditu biti isplaćena generalnom izvođaču (China National Aero-Technology International Engineering Corporation - AVIC) za izvršenje obaveza prema EPC ugovoru, a dio će biti isplaćen Sinosureu za pokriće premije osiguranja.

U Ugovoru o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s projektom Bistrica navedeno je da je preduzeće Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča uplatilo generalnom izvođaču radova avansno 30% vrijednosti radova shodno EPC ugovoru, dok će preostalih 70% navedenog ugovora i 50% premije osiguranja Sinosure biti finansirano kreditnim sredstvima.

Shodno odredbama Investicione odluke Nadzornog odbora HE "Bistrica" d.o.o. Foča za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, općina Foča, broj NO-22-9/22 od 18. 2. 2022. godine (u daljnjem tekstu: Investiciona odluka), aktuelno tehničko rješenje za hidroelektrane na rijeci Bistrici obrađeno je u sklopu Studije izvodljivosti za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici koju je uradio China Water Resources Beifang Investigation, Design and Research Ltd, iz septembra 2020. godine, a što je bila obaveza kineske kompanije AVIC po EPC ugovoru iz decembra 2019. godine.

Prema odredbama Investicione odluke, glavni projekat izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistrici obuhvata izgradnju sljedećih objekata:

- tri gravitacione betonske brane B-1, B-2a i B-3,

- ulaznih građevina za objekte B-1, B-2a i B-3,

- dovodnih tunela za objekte B-1, B-2a i B-3,

- vodostana za objekte B-1, B-2a i B-3,

- cjevovoda pod pritiskom za objekte B-1, B-2a i B-3,

- mašinskih zgrada s odvodnim kanalima, pratećim objektima i opremom za objekte B-1, B-2a i B-3,

- pristupnih puteva za sve objekte hidroelektrana B-1, B-2a i B-3.

U tački III. Investicione odluke navodi se da procijenjena vrijednost EPC ugovora za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, prema Studiji izvodljivosti i Ažuriranoj finansijskoj analizi iz decembra 2021. godine, iznosi 102.814.046,41 euro bez PDV-a, odnosno 201.086.796,40 KM. U momentu donošenja Investicione odluke ulaganje osnivača i vlasnika ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad u projekat izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistrici iznosilo je 4.100.000,00 KM, a procijenjena vrijednost poslova stručnog nadzora nad građenjem/investicijom iznosila je oko 3 miliona KM.

Ukupna vrijednost investicije na koju je donesena ova investiciona odluka iznosi oko 204,1 milion KM (vrijednost ulaganja u EPC projekat i vrijednost stručnog nadzora).

U skladu sa Studijom izvodljivosti, period izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistrici je od 2022. do 2026. godine.

Tačkom VI. Investicione odluke definirano je da je izgradnja tri hidroelektrane na rijeci Bistrici predviđena Planom razvoja MH "Elektroprivreda Republike Srpske" za period 2019 - 2029. (čiji je osnov za izradu Strategija razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine), kao prioritetan projekat za rješavanje i realizaciju energetskog bilansa Republike Srpske. Odlukom broj 04/1-012-2-1559/19 Vlada Republike Srpske je na 24. sjednici, održanoj 13.6.2019. godine, usvojila navedeni Plan razvoja MH "Elektroprivreda Republike Srpske" (2019 - 2029).

Ostali pribavljeni dokumenti za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici su:

- Rješenje Komisije za koncesije Republike Srpske, broj 01-321/10 od 23.6.2010. godine,

- Odluka o davanju saglasnosti na Investicionu odluku Nadzornog odbora HE "Bistrica" d.o.o. Foča za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj SD-88-8/22 od 18.4.2022. godine,

- Odluka o usvajanju Plana razvoja Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" za period 2019 - 2029. godina, broj 04/1-012-2-1559/19 od 13.6.2019. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-3 na rijeci Bistrici, broj 16-360-71/09 od 24.4.2010. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-1 na rijeci Bistrici, broj 16-360-69/09 od 18.1.2011. godine,

- Rješenje o odobrenju građenja Hidroelektrane B-2a na rijeci Bistrici, broj 16-360-70/09 od4.4. 2023. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-1 na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-128/22 od 27.9.2022. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-2a na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-129/22 od 27.9.2022. godine,

- Rješenje o izdavanju ekološke dozvole za projekat izgradnje Hidroelektrane B-3 na rijeci Bistrici, broj 15.04-96-130/22 od 27.9.2022. godine,

- Odluka o davanju saglasnosti MH "ERS" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za zaduženje kod Izvozno-uvozne banke Kine za realizaciju projekta za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj 04/1-012-3230/24 od 24.10.2024. godine,

- Odluka o davanju saglasnosti na Odluku Nadzornog odbora MH "ERS" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad o davanju saglasnosti na Investicionu odluku privremenog Nadzornog odbora Hidroelektrane "Bistrica" d.o.o. Foča za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, broj 04/1-012-2-758/22 od 10.3.2022. godine,

- Zaključak Vlade Republike Srpske, broj 04/1-012-2-3493/24 od 22.11.2024. godine,

- Dugoročne finansijske projekcije za ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad sa osvrtom na mogućnost finansiranja HE "Bistrica", broj 10/24 od 1.3. 2024. godine.

3.8. Obrazloženje prijave državne pomoći

Podnosilac predmetne prijave, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, u Obrascu prijave naveo je da je u konkretnom slučaju riječ o dodjeli pojedinačne državne pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, te da je zakonski osnov za dodjelu državne pomoći sadržan u članu6.stav (2) tačka c) Zakona.

U prilogu prijave Vijeću je dostavljena i Analiza - Garancija za finansiranje projekta izgradnje HE "Bistrica". U navedenoj analizi se, između ostalog, navodi da je garancijа koju je izdala Vlada Republike Srpske korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici kompatibilna/usklađena s članom 107. stav (3) tačka c) UFEU i članom 6. stav (2) tačka c) Zakona, jer je dodijeljena u skladu s Odjeljkom 3. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) koji se odnosi na dodjelu državne pomoći za ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora.

3.9. Mišljenje organa za provođenje Zakona na prijavu državne pomoći

U smislu člana 14. stav (1) Zakona, Ministarstvo finansija Republike Srpske je svojim aktom dalo konsultativno mišljenje, broj 06.10/421-356-1/24 od 25.11.2024. godine, na prijavu državne pomoći Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske koja se odnosi na izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje preduzeća ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici.

U navedenom mišljenju Ministarstvo finansija Republike Srpske ističe da garancija Republike Srpske za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici u iznosu od 74.783.680,39 eura predstavlja državnu pomoć iz člana 3. stav (1) Zakona, kao i da uslovi iz člana 137. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj nisu kumulativno ispunjeni, kako državna garancija ne bi predstavljala instrument dodjele državne pomoći.

Također, u mišljenju je istaknuto da predmetna garancija može biti odobrena u skladu s članom 6. stav (2) tačka c) Zakona, odnosno članom 107. stav (3) tačka c) UFEU, s obzirom da bi bila dodijeljena u skladu s Odjeljkom3.Smjernica Komisije (2022/C 80/01), koji se odnosi na dodjelu državne pomoći za ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora.

4. Donošenje odluke

Vijeće je razmatralo prijavu Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske na 167. sjednici, održanoj 18. augusta 2025. godine. Prilikom donošenja odluke Vijeće je uzelo u obzir cjelokupnu dostavljenu dokumentaciju.

S obzirom na to da se, shodno članu 2. tačka 16) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, kao datum dodjele pomoći označava dan na koji je, na osnovu propisa Republike Srpske, korisnik stekao pravo na primanje pomoći, Vijeće je zaključilo da je državna pomoć dodijeljena danom stupanja na snagu Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, odnosno 14.12.2024. godine, koja predstavlja pravni osnov za izdavanje garancije Republike Srpske, a zajedno s Ugovorom o garanciji, zaključenim 21.12.2024. godine, predstavlja pravni osnov za dodjelu državne pomoći korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, te u konkretnom slučaju provelo postupak ex post odobrenja, u skladu s članom12.stav (7) Zakona.

Naime, Vijeće je zaključilo da je u konkretnom slučaju pomoć već dodijeljena stupanjem na snagu Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji i Ugovora o garanciji, uzimajući u obzir i tačku 2.1. Obavještenja Komisije (2008/C 155/02) kojom je propisano da je pomoć dodijeljena u trenutku kada se garancija izdaje, a ne u trenutku kada se ona poziva na naplatu ili u trenutku kada se izvršava plaćanje prema uslovima iz garancije.

Vijeće je prvenstveno tokom postupka trebalo utvrditi da li pomoć dodijeljena u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici u iznosu od 74.783.680,39 eura predstavlja državnu pomoć iz člana 3. stav (1) Zakona.

Prilikom utvrđivanja da li dodjela pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad predstavlja državnu pomoć, Vijeće je razmotrilo jesu li ispunjeni svi uslovi iz člana 3. stav (1) Zakona, odnosno da li je riječ o transferu državnih sredstava; da li se dodjelom predmetne garancije korisniku pruža ekonomska prednost koju on ne bi stekao u normalnim tržišnim uslovima, odnosno putem vlastite efikasnosti poslovanja; da li se predmetna garancija dodjeljuje korisniku na selektivnoj osnovi, odnosno na selektivan način, čime se daje prednost određenim privrednim subjektima ili određenim privrednim sektorima, i da li se dodjelom predložene garancije narušava ili postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu stavljanjem u povoljniji položaj određenih privrednih subjekata ili proizvodnje ili trgovine određenih proizvoda ili pružanja određenih usluga u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti, odnosno na trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU.

S obzirom na to da su odredbom člana 137. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj samo propisani uslovi kada državna garancija nije instrument dodjele državne pomoći, Vijeće je u postupku najprije utvrđivalo ispunjenje navedenih uslova:

1) da privredni subjekat nije u teškoćama;

2) da je garancija povezana s posebnom finansijskom transakcijom, na fiksni iznos i fiksni period;

3) da garancija ne pokriva više od 80% neizmirenog kredita ili druge finansijske obaveze korisnika, s tim da se ovo ograničenje ne odnosi na:

1. garancije koje pokrivaju dužničke obveznice ili

2. garancije date s ciljem finansiranja privrednog subjekta čija je isključiva djelatnost pružanje usluga od općeg ekonomskog interesa, a garanciju daje organ koji je povjerio vršenje usluga od općeg ekonomskog interesa;

4) da se premija za garanciju obračunava primjenom tržišnih principa.

Vijeće je u postupku, na osnovu pokazatelja iz bilansa stanja i uspjeha za dvije prethodne godine, 2022. i 2023. godinu, utvrdilo, shodno članu 29. Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, da ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad nije privredni subjekat u teškoćama, budući da nije izgubio više od polovine upisanog osnovnog kapitala, nije predmet kolektivnog stečajnog postupka niti ispunjava kriterije prema domaćem zakonu za stavljanje u kolektivni stečajni postupak na zahtjev svojih povjerilaca, te je EBITDA koeficijent bio iznad 1x, tačnije za 2023. godinu iznosio je 26,47, a za 2022. godinu 28,32, dok je omjer knjigovodstvenog duga i kapitala za obje posmatrane godine bio ispod 7,5x, odnosno za 2022. je iznosio 0,03, a za 2023. godinu iznosio je 0,02.

Na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske o garanciji, Ugovora o garanciji i Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, Vijeće je utvrdilo da je garancija povezana s posebnom finansijskom transakcijom - kreditom CEXIM banke, na fiksni iznos od 74.783.680,39 eura i fiksni period od 15 godina, Vijeće je utvrdilo da je ispunjen uslov iz člana 137. stav (1) tačka b) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj.

S obzirom na to da predmetna garancija pokriva 100% kredita, odnosno da Republika Srpska garantira za ukupne obaveze dužnika ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad prema CEXIM banci, shodno Ugovoru o kreditu, kako je to propisano Ugovorom o garanciji, Odlukom Vlade Republike Srpske o garanciji i Ugovorom o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske, Vijeće je utvrdilo da uslov iz člana 137. stav (1) tačka c) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj da garancija ne pokriva više od 80% neizmirenog kredita, nije ispunjen.

Budući da Odlukom Vlade Republike Srpske o garanciji i Ugovorom o reguliranju međusobnih prava i obaveza po osnovu Garancije Republike Srpske nije propisana obaveza ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, da Republici Srpskoj, kao davaocu garancije za njegovo kreditno zaduženje kod CEXIM banke plati premiju za garanciju, obračunatu primjenom tržišnih principa, Vijeće je utvrdilo da nije ispunjen uslov iz člana 137. stav (1) tačka d) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj.

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je u postupku utvrdilo da u slučaju izdavanja predmetne garancije za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke, nisu kumulativno ispunjeni svi uslovi iz člana 137. Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, koji isključuju postojanje državne pomoći, budući da garancija pokriva više od 80% kredita i za nju nije plaćena tržišna premija.

Shodno navedenom, Vijeće je dalje utvrđivalo jesu li ispunjeni svi uslovi iz člana 3. stav (1) Zakona, odnosno da li dodjela pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad predstavlja državnu pomoć.

Vijeće je u postupku utvrdilo da je uslov iz člana 3. stav (1) Zakona koji se odnosi na prijenos državnih sredstava ispunjen budući da Republika Srpska, shodno Ugovoru o garanciji, preuzima rizik plaćanja svih neplaćenih obaveza za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, kao zajmoprimca, i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, kao garanta, kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici u iznosu od 74.783.680,39 eura, te da ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad nije naplaćena adekvatna naknada od Vlade Republike Srpske za izdatu garanciju u vidu tržišne premije.

Naime, shodno tački 2.1. Obavještenja Komisije (2008/C 155/02), garancije koje je direktno dala država, to jeste centralne ili lokalne vlasti, kao i garancije koje su kroz izvore države dala druga tijela pod kontrolom države, kao naprimjer preduzetnici, a koja se mogu pripisati javnoj vlasti, mogu se smatrati državnom pomoći. Također, istom tačkom Obavještenja Komisije (2008/C 155/02) propisano je da pogodnost državne garancije jeste ta da rizik povezan s garancijom snosi država i za to prihvatanje rizika od strane države, u normalnim okolnostima, trebalo bi platiti odgovarajuću naknadu, te ako se država odrekne te naknade, to istovremeno predstavlja korist za preduzetnika i iscrpljivanje državnih sredstava, pa u skladu s tim, čak i ako se nikad ne izvrši plaćanje prema uslovima iz garancije, svejedno je riječ o državnoj pomoći.

Kada je u pitanju drugi uslov iz člana 3. stav (1) Zakona, Vijeće je u postupku utvrdilo da je on ispunjen, jer je izdavanjem predmetne garancije korisnik ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad stekao ekonomsku prednost koju ne bi stekao u normalnim tržišnim uslovima, odnosno putem vlastite efikasnosti poslovanja, s obzirom na to da za nju nije platio tržišnu premiju Republici Srpskoj i što bez garancije Republike Srpske navedenom preduzeću ne bi bio odobren kredit CEXIM banke, jer je državna garancija neophodan uslov CEXIM banke za dodjelu kredita.

Dalje, Vijeće je u postupku utvrdilo da je treći uslov iz člana 3. stav (1) Zakona ispunjen, s obzirom na to da je pomoć u obliku garancije dodijeljena na selektivnoj osnovi odnosno na selektivan način, jer je dodjelom data prednost samo jednom tačno određenom privrednom subjektu. Naime, da bi ovaj uslov bio ispunjen, potrebno je utvrditi da se dodjelom državne pomoći stavljaju u povoljniji položaj određeni privredni subjekti, određeni sektori privrede ili proizvodnja/trgovina određenih proizvoda. U konkretnom slučaju, Vijeće je utvrdilo da se predmetnom garancijom stavlja u povoljniji položaj, odnosno favorizira samo jedan privredni subjekat - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za čije je kreditno zaduženje kod CEXIM banke izdata državna garancija.

Što se tiče četvrtog uslova iz člana 3. stav (1) Zakona, koji se odnosi na narušavanje i postojanje opasnosti od narušavanja konkurencije na tržištu, stavljanjem u povoljniji položaj određenih privrednih subjekata ili proizvodnje ili trgovine određenih proizvoda ili pružanja određenih usluga u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti, odnosno na trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU, Vijeće je u postupku utvrdilo da izdavanjem predmetne garancije ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke postoji opasnost od narušavanja konkurencije i uticaj na trgovinu, jer se ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge proizvođače električne energije na tržištu Republike Srpske i BiH.

Naime, shodno tački 187. Obavještenja Komisije (2016/C 262/01), kojom je propisano da narušavanje konkurencije na tržištu, u smislu člana 107. stav 1. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, obično postoji kada država dodijeli finansijsku prednost nekom preduzetniku u liberaliziranom sektoru u kome postoji ili bi mogla postojati konkurencija na tržištu, Vijeće je utvrdilo da je tržište električne energije u Republici Srpskoj liberalizirano stupanjem na snagu Zakona o električnoj energiji1.1. 2021. godine, te da se izdavanjem predmetne garancije ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad stavlja u povoljniji položaj u odnosu na ostale proizvođače električne energije na tržištu. Naime, članom3.navedenog zakona o električnoj energiji propisano je da se on zasniva na principima nediskriminacije, pravičnosti, transparentnosti, tržišne konkurencije, slobode kretanja robe i slobode pružanja usluga, zaštite prava krajnjih kupaca, javnog interesa i zaštite okoliša, te slobode izbora snabdjevača električnom energijom, iz čega proizlazi da je tržište električne energije u Republici Srpskoj liberalizirano. Također, proizvodnja električne energije je predmet Direktive o električnoj energiji Energetske zajednice. Cilj Direktive o električnoj energiji je liberalizacija i integracija energetskih tržišta Energetske zajednice. U tom kontekstu svaka pomoć države koja favorizira određeno preduzeće suprotna je ciljevima liberalizacije tržišta i protivi se naporima liberalizacije.

Kada je u pitanju uticaj na trgovinu, Vijeće je utvrdilo da se dodjelom državne pomoći u obliku garancije ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad utiče na trgovinu, budući da je predmetna garancija izdata za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad u svrhu finansiranja projekta za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije - hidroelektrana, te se na taj način jača položaj ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad u sektoru gdje postoji značajna prekogranična trgovina električnom energijom, pa se predmetnom garancijom utiče na trgovinu umreženom energijom između BiH i EU, odnosno prije svega s državama potpisnicama Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.

Naime, tačkom 190. Obavještenja Komisije (2016/C 262/01) propisano je da su sudovi EU presudili da "kada pomoć koju država članica dodijeli jača položaj preduzetnika u odnosu na ostale preduzetnike konkurente u trgovini u EU, smatra se da ta pomoć utiče na trgovinu", dok je tačkom 191. istog obavještenja propisano da se može smatrati da javna pomoć može imati učinak na trgovinu između država članica čak i ako korisnik nije direktno uključen u prekograničnu trgovinu (naprimjer zbog subvencije bi privrednim subjektima iz drugih država članica moglo biti teže ući na tržište održavanjem ili povećavanjem lokalne ponude).

Uzimajući u obzir navedeno, u konkretnom slučaju utvrđeno je da garancija izdata od Vlade Republike Srpske za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad predstavlja državnu pomoć iz člana 3. stav (1) Zakona, jer su kumulativno ispunjeni prethodno navedeni uslovi.

S obzirom na to da garancija izdata za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad predstavlja državnu pomoć u smislu člana 3. stav (1) Zakona, a članom 5. stav (1) Zakona propisana je opća zabrana dodjele državne pomoći koja narušava ili prijeti da naruši tržišnu konkurenciju davanjem prednosti određenim privrednim subjektima, proizvodnji ili trgovini određenih proizvoda ili pružanju određenih usluga u mjeri u kojoj to može uticati na ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz međunarodnih sporazuma, dok su članom 6. stav (1) Zakona, odnosno podzakonskim aktima usvojenim na osnovu njega propisana izuzeća od opće zabrane, Vijeće je u postupku utvrđivalo da li u konkretnom slučaju postoji mogućnost primjene izuzeća na osnovu člana6.st. (1) i (2) Zakona i Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj.

Budući da je predmetna garancija izdata za kreditno zaduženje u svrhu finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, Vijeće je utvrdilo da je u konkretnom slučaju riječ o državnoj pomoći za obnovljive izvore energije, za čiju dodjelu su propisani kriteriji i uslovi u Poglavlju 9. - Državna pomoć za zaštitu okoliša Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj.

Kako odredbama Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj nisu detaljno obrazloženi kriteriji i uslovi za dodjelu državne pomoći za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, Vijeće je u konkretnom slučaju, shodno članu 71. stav 2. SSP-a, uzelo u obzir Smjernice Komisije (2022/C 80/01), s obzirom na to da je predmetna garancija izdata za kreditno zaduženje u svrhu izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, tj. ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora, a što spada u djelokrug navedenih smjernica.

Naime, članom 16. tačka a) Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da pomoć za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih gasova, uključujući pomoći za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku efikasnost mogu biti spojive s unutrašnjim tržištem na osnovu člana 107. stav 3. tačka (c) UFEU.

Kako bi se procijenilo može li se dodijeljena državna pomoć smatrati spojivom s unutrašnjim tržištem, Komisija uopćeno analizira da li se izborom oblika državne pomoći osigurava da se pozitivnim učinkom pomoći na cilj od zajedničkog interesa premašuju njeni potencijalno negativni učinci na trgovinu i konkurenciju. U Odjeljku 3. Smjernica utvrđuju se i definiraju zajednički principi primjenjivi na procjenu spojivosti mjera pomoći koje Komisija provodi.

U skladu s članom 21. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), Komisija može smatrati da je pomoć za olakšavanje razvoja određenih privrednih djelatnosti u EU (pozitivni uslov) spojiva s unutrašnjim tržištem (član 107. stav 3. tačka (c) UFEU) ako takve pomoći ne utiču negativno na trgovinske uslove u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu (negativni uslov).

Shodno članu 22. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), prilikom procjene spojivosti pomoći za zaštitu okoliša i energiju s unutrašnjim tržištem u skladu s članom 107. stav 3. tačka (c) UFEU, Komisija će analizirati sljedeće aspekte:

a) kada je riječ o prvom (pozitivnom) uslovu da pomoći olakšavaju razvoj privredne djelatnosti:

1) utvrđivanje privredne djelatnosti koju mjera olakšava, njenih pozitivnih efekata na društvo u cjelini i prema potrebi njene važnosti za određene politike EU,

2) efekat podsticaja pomoći,

3) nepostojanje povrede bilo koje relevantne odredbe prava EU;

b) kada je riječ o drugom (negativnom) uslovu da pomoć ne utiče neopravdano na trgovinske uslove u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu:

1) potreba za državnom intervencijom,

2) primjerenost pomoći,

3) proporcionalnost pomoći (pomoć ograničena na najniži nivo potreban za postizanje njenog cilja), uključujući kumulaciju,

4) transparentnost pomoći,

5) izbjegavanje neopravdanih negativnih efekata na konkurenciju i trgovinu,

6) razmatranje pozitivnih i negativnih efekata pomoći.

S obzirom na to da je predmetna garancija za kreditno zaduženje u svrhu izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, tj. ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora, Vijeće je u postupku utvrđivalo ispunjavanje općih odredbi o spojivosti u skladu s Odjeljkom3.Smjernica, a s ciljem dokazivanja kompatibilnosti predmetne državne pomoći u obliku garancije s članom 6. stav (2) tačka c) Zakona, odnosno članom 107. stav 3. tačka (c) UFEU.

Smatramo bitnim istaći da je, u skladu s obavezom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom tečevinom EU (acquis), član 107. stav 3. tačka (c) UFEU, kojim je propisano da se može smatrati spojivim s unutrašnjim tržištem: "(c) pomoć za olakšavanje razvoja određenih privrednih djelatnosti ili određenih privrednih područja, kada takva pomoć ne utiče negativno na uslove trgovanja u obimu koji bi bio suprotan zajedničkom interesu;", transponiran u odredbu člana6.stav (2) tačka c) Zakona kojim je propisano: "Državna pomoć može biti odobrena odlukom Vijeća, u skladu s članom 12. stav (3) ovog zakona, ako je riječ o:

c) državnoj pomoći koja olakšava razvoj određenih ekonomskih djelatnosti ili određenih ekonomskih područja ako takva pomoć ne utiče negativno na trgovinske uslove u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno međunarodnim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina ratificirala."

a) Pozitivan uslov: pomoć mora olakšati razvoj privredne djelatnosti:

1) Doprinos razvoju privredne djelatnosti i pozitivni efekti na društvo u cjelini i važnost za određene politike EU

Shodno Smjernicama Komisije (2022/C 80/01), opći cilj pomoći za zaštitu okoliša je povećanje nivoa zaštite okoliša u poređenju s nivoom koji bi se ostvario bez te pomoći. Strategijom Europa 2020. posebno se određuju ciljevi za održivi rast za podsticanje prijelaza na resursno efikasnu i konkurentnu privredu s niskim nivoom emisija štetnih gasova. Osnovni cilj pomoći u energetskom sektoru je osiguravanje konkurentnog, održivog i sigurnog energetskog sistema na dobro funkcionalnom energetskom tržištu Unije.

Smjernice Komisije (2022/C 80/01) državama članicama omogućavaju da, pod određenim uslovima, podstiču proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Cilj tih pravila jeste pomoći državama članicama da ostvare ambiciozne energetske i klimatske ciljeve EU uz najmanje moguće troškove za poreske obveznike i bez neopravdanog narušavanja konkurencije na jedinstvenom tržištu.

U skladu s tačkama 23 - 25. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), države članice moraju identificirati ekonomske aktivnosti koje će biti olakšane kao rezultat pomoći i opisati da li će i kako će pomoć doprinijeti postizanju politika i ciljeva Unije. Države članice moraju opisati i hoće li i kako pomoć doprinijeti postizanju ciljeva klimatske politike, politike zaštite okoliša i energetske politike Unije te, konkretnije, očekivane koristi pomoći u smislu njenog bitnog doprinosa zaštiti okoliša, uključujući ublažavanje klimatskih promjena, ili efikasnom funkcioniranju unutrašnjeg energetskog tržišta.

Shodno zaprimljenoj dokumentaciji i argumentaciji iznesenoj u Analizi - Garancija za finansiranje projekta izgradnje HE "Bistrica", Vijeće je u postupku utvrdilo da je osnovni razlog izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici povećanje udjela proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: OIE), a u svrhu ispunjavanja obavezujućeg cilja Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s udjelom energije iz OIE-a.

Naime, u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Ministarsko vijeće je 18. oktobra 2012. godine usvojilo Odluku o implementaciji Direktive 2009/28/EC o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40% udjela OIE-a u finalnoj potrošnji energije do 2020. godine. Kao polazna osnova koju je priznao Sekretarijat Energetske zajednice uzeta je 2009. godina i učešće od 34% OIE-a u ukupnoj domaćoj potrošnji.

Da bi se ostvario obavezujući postavljeni cilj povećanja domaće potrošnje iz OIE-a do 2020. godine i osiguralo nedostajućih 6% učešća OIE-a u potrošnji na nivou BiH, vlade Federacije BiH i Republike Srpske su 2014. godine usvojile akcione planove za korištenje OIE-a i podsticanje proizvodnje iz OIE-a. U Republici Srpskoj je u maju 2014. donesen Akcioni plan Republike Srpske za korištenje obnovljivih izvora energije, prema kojem Republika Srpska ima za cilj postizanje 48% učešća OIE-a u bruto finalnoj potrošnji u 2020. godini.

Na osnovu entitetskih akcionih planova, donesen je Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini (engl. NREAP BiH) čime je ispunjena obaveza proistekla iz međunarodne obaveze koju je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Naime, Direktivom 2009/28/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 23. aprila 2009. o povećanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora ("Službeni list Evropske unije", serija L, broj 140, 5.6.2009.) propisana je obaveza državama članicama EU da postave nacionalne ciljeve za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije. Politika korištenja obnovljivih izvora energije određena Direktivom EU 2009/28/EC o povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ogleda se u sljedećem:

- sigurnom, kvalitetnom i pouzdanom snabdijevanju električnom energijom,

- zaštiti okoliša i

- smanjenju energetske zavisnosti od uvoza i korištenja fosilnih goriva.

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je zaključilo da će se dodjelom državne pomoći u obliku garancije za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici doprinijeti ispunjavanju obavezujućeg cilja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u pogledu udjela energije iz OIE-a i ta će mjera posljedično doprinijeti smanjenju emisija CO₂ i drugih stakleničkih gasova, u skladu s ciljevima Zelenog plana EU i ciljevima za zaštitu okoliša postavljenim strateškim dokumentima Republike Srpske i BiH, prije svega Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, koju je 2012. godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te Akcionim planom za korištenje obnovljivih izvora energije.

Dakle, Vijeće je utvrdilo da je predmetna državna pomoć neophodna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, što predstavlja ne samo trend nego i međunarodno preuzetu obavezu Republike Srpske i BiH, ali i za pomoć Republici Srpskoj i BiH u ostvarivanju evropskih i nacionalnih ciljeva za zaštitu okoliša.

Naime, u vezi s očitim promjenama u dinamici i strukturi ponude i potražnje energije, EU već niz godina predvodi i stimulira politiku "dekarbonizacije", odnosno podsticanja čišće energije. Kao i prethodno navedeno, ovaj trend i smjer razvoja energetike ima značajan uticaj na formiranje energetskih strategija u svim aspektima. U skladu s članom 194. stav 1. UFEU, promoviranje obnovljivih oblika energije jedan je od ciljeva energetske politike Unije. Povećana upotreba energije iz obnovljivih izvora važan je dio paketa mjera potrebnih za smanjenje emisija stakleničkih gasova i ispunjavanje obaveze Unije iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. koji je uslijedio nakon 21. konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariski sporazum), i iz okvira Unije za energetsku i klimatsku politiku do 2030, uključujući obavezujući cilj Unije za smanjenjem emisija stakleničkih gasova za najmanje 40% ispod nivoa iz 1990. do 2030.

Direktivom (EU) 2018/2001 Evropskog parlamenta i Vijeća od11.decembra 2018. o promoviranju upotrebe energije iz obnovljivih izvora ("Službeni list Evropske unije", serija L, broj 328, 21.12.2018.) utvrđen je obavezujući cilj na nivou EU da do 2030. godine udio energije iz obnovljivih izvora bude 32% ukupne proizvodnje energije. Komunikacijom o evropskom Zelenom planu iz 2019. Komisija je pojačala svoje klimatske ambicije i postavila cilj da se do 2050. ostvari nulta neto emisija stakleničkih gasova. Nedavno donesenim evropskim propisom o klimi (Uredba (EU) 2021/1119 Evropskog parlamenta i Vijeća od 30. juna 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredbi (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (Evropski zakon o klimi)), kojim se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uvodi prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih gasova za najmanje 55% do 2030, postavljeni su temelji za zakonodavne prijedloge u paketu "Spremni za 55%" koje je Komisija donijela 14. jula 2021. Među tim prijedlozima Komisija je predstavila izmjenu Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje 40% energije iz obnovljivih izvora u EU do 2030. godine.

Iz navedenog Vijeće je zaključilo da je EU opredijeljena da nastavi trend smanjenja emisije štetnih gasova i uopće zaštite okoliša te se, shodno tome, najveća pažnja posvećuje promociji proizvodnje i korištenja energije iz OIE-a. Shodno Direktivi (EU) 2018/2001, povećana upotreba energije iz obnovljivih izvora ima i ključnu ulogu u promoviranju sigurnosti snabdijevanja energijom, održive energije po pristupačnim cijenama, tehnološkog razvoja i inovacija te tehnološkog i industrijskog vodstva, osiguravajući pritom okolišne, društvene i zdravstvene koristi te važne mogućnosti za zapošljavanje i regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima, u regijama ili područjima s niskom gustoćom naseljenosti ili u kojima se odvija djelimična deindustrijalizacija.

Bosna i Hercegovina koja je na putu pridruživanja EU u obavezi je, shodno međunarodnim sporazumima, prije svega SSP-u i Ugovoru o osnivanju Energetske zajednice, da poštuje navedene propise EU o smanjenju emisije stakleničkih gasova i uopće o zaštiti okoliša, na način da se dostignu ciljevi proizvodnje i korištenja energije iz OIE-a. Također, i pozitivni propisi BiH koji su usklađivani s acquisom nameću istu obavezu smanjenja emisije CO₂, SO₂ i dr. štetnih gasova i davanje prednosti energije iz OIE-a. To su sljedeći dokumenti: Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine, Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, Strategija razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine i Akcioni plan Republike Srpske za korištenje obnovljivih izvora energije. Također, bitno je istaći i Sofijsku deklaraciju o Zelenom planu za Zapadni Balkan koju su potpisali lideri država Zapadnog Balkana 10. novembra 2020. na Samitu o Zapadnom Balkanu u okviru inicijative Berlinskog procesa. Navedenom deklaracijom obavezali su se da će zajedno s EU raditi na postizanju cilja za ugljično neutralni kontinent do 2050. godine, uvođenjem stroge klimatske politike i reformom energetskog i transportnog sektora, između ostalog povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i osiguranjem potrebnih uslova za ulaganje, u skladu s pravnom tečevinom EU i Energetske zajednice.

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je utvrdilo da je dodjelom državne pomoći u obliku garancije ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici ispunjen prvi kriterij iz Smjernica Komisije (2022/C 80/01) - "doprinos razvoju privredne djelatnosti i pozitivni efekti na društvo u cjelini i važnost za određene politike EU" - jer predmetna mjera državne pomoći teži cilju od zajedničkog interesa u skladu s članom 6. stav (2) tačka c) Zakona i članom 107. stav 3. UFEU, a to je u konkretnom slučaju ostvarenje ambicioznih energetskih i klimatskih ciljeva EU u vezi sa smanjenjem emisije stakleničkih gasova putem povećanja udjela proizvodnje i korištenja energije iz OIE-a.

Također, izgradnjom hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici doprinijet će se, osim zaštiti okoliša, i sigurnom, kvalitetnom i pouzdanom snabdijevanju električnom energijom i smanjenju energetske zavisnosti Bosne i Hercegovine i Republike Srpske od uvoza i korištenja fosilnih goriva.

2) Podsticajni efekat pomoći

Shodno članu 26. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), može se smatrati da pomoć olakšava privrednu djelatnost samo ako ima efekat podsticaja. Podsticajni efekat postoji kada pomoć potakne korisnika da promijeni svoje ponašanje odnosno da se uključi u dodatnu privrednu djelatnost ili privrednu djelatnost koja je prihvatljivija za zaštitu okoliša, a koju bez pomoći ne bi obavljao ili bi je obavljao na ograničen ili drugačiji način.

Dakle, da bi se utvrdilo da li mjera ima stimulativni efekat, mora se pokazati da ona mijenja ponašanje dotičnog preduzeća tako da se ono angažira na aktivnostima koje ne bi izvršilo bez pomoći i koje bi provelo u ograničenoj mjeri ili na drugačiji način.

Vijeće je utvrdilo da izdavanje garancije, odnosno izgradnja hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici ima podsticajni efekat, budući da se bez ove garancije, odnosno kredita CEXIM banke, ne bi mogao izgraditi mnogo efikasniji i za okoliš neuporedivo povoljniji objekat za proizvodnju energije iz OIE-а u odnosu na ulaganje u termoelektrane koje su dominantne u energetskom sektoru Republike Srpske.

Dakle, Vijeće je utvrdilo da bez predmetne državne pomoći u obliku garancije "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, zavisno preduzeće u sastavu MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, ne bi mogle finansirati izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici i na taj način povećati udio energije iz OIE-a na nivou MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, u kome je dominantna proizvodnja električne energije iz uglja. Navedenom mjerom se mijenja ponašanje MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, s obzirom na to da bez garancije MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, putem Zavisnog preduzeća "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, koji su 100% vlasnici preduzeća Hidroelektrane "Bistrica" d. o. o Foča, ne bi mogla ulagati u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, nego bi nastavila električnu energiju proizvoditi iz uglja u postojećim objektima (termoelektranama), čija je proizvodnja dosta jeftinija.

Također, u postupku je utvrđeno da navedena mjera pomoći ima podsticajni efekat i zbog toga što cijene električne energije ne pokrivaju u potpunosti troškove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Stoga, bez predmetne državne pomoći u obliku garancije ne bi bilo ni ulaganja navedenih korisnika.

Posmatrajući integralni projekat poboljšanja okoliša u BiH i Republici Srpskoj, definiran navedenim strateškim dokumentima i međunarodnim obavezama, Vijeće je zaključilo da je ispunjena potreba za intervencijom države, budući da svrha odgovarajuće pomoći (izdavanja garancije) jeste izgradnja hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici koje će:

- raditi sa znatno većim stepenom efikasnosti,

- koristiti najsavremeniju tehnologiju koja će znatno doprinijeti zaštiti okoliša,

- dati značajan doprinos u postizanju obavezujećeg cilja Republike Srpske od 48% i BiH od 40% u pogledu udjela energije iz OIE-a, u skladu s Odlukom o implementaciji Direktive 2009/28/EC o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora,

- pomoći BiH da smanji emisije polutanata i pomoći u postizanju ciljeva emisije čestica uključujući i CO₂.

S obzirom na to da hidroelektrane B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici, instalirane snage 50,8 MVA, predstavljaju kapitalni projekat koji je planiran u svim strateškim dokumentima Republike Srpske i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, neophodna je bila intervencija države imajući u vidu obaveze u pogledu dostizanja obavezujućih ciljeva u pogledu proizvodnje iz OIE-a i smanjenjа emisije stakleničkih gasova.

Također, Vijeće je utvrdilo da je bitan uslov za potrebom intervencije države, kroz dodjelu državne pomoći u obliku garancije, činjenica da CEXIM banka iz Kine ne bi odobrila kredit za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici bez garancije Republike Srpske. Dakle, CEXIM banka je tražila da kredit za finansiranje izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistrici garantira isključivo Republika Srpska, kao većinski akcionar MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje, čije je Zavisno preduzeće "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad zajmoprimac kredita.

Shodno navedenom, Vijeće je zaključilo da prijavljena mjera ima podsticajno djelovanje, jer podstiče korisnika da se uključi u ekonomsku aktivnost koju on ne bi mogao izvršiti bez državne pomoći.

3) Nepostojanje povrede bilo koje relevantne odredbe prava EU

Prema članu 33. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), ako djelatnost koja se podupire ili mjera pomoći odnosno njeni uslovi, uključujući način njenog finansiranja ako je on sastavni dio mjere, podrazumijevaju povredu mjerodavnog prava EU, pomoć se ne može proglasiti spojivom s unutrašnjim tržištem. Naprimjer, to može biti slučaj kad pomoć podliježe odredbama kojima se direktno ili indirektno uslovljava porijeklo proizvoda ili opreme, ili kao što su zahtjevi da korisnik kupi domaće proizvode.

U konkretnom slučaju, Vijeće je utvrdilo da prijavljena mjera nije u suprotnosti sa svim relevantnim zakonima EU u energetskom sektoru. Naime, Vijeće je zaključilo da će se korisnik pomoći - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad pridržavati svih propisa Bosne i Hercegovine i EU u oblasti energije, posebno Direktive (EU) 2018/2001 Evropskog parlamenta i Vijeća od11.decembra 2018. o povećanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora.

b) Negativan uslov: da pomoć ne utiče neopravdano na trgovinske uslove u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

1) Potreba za državnom intervencijom

Shodno članu 34. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), predložena mjera državne pomoći mora biti usmjerena na situaciju u kojoj može dovesti do bitnog razvoja koji tržište ne može ostvariti samo, naprimjer, ispravljanjem tržišnih nedostataka u odnosu na projekte ili djelatnosti za koje se dodjeljuje pomoć. Dok je općeprihvaćeno da konkurentna tržišta obično dovode do efikasnih rezultata u smislu razvoja privrednih djelatnosti, cijena, proizvodnje i upotrebe resursa, u slučaju tržišnih nedostataka javna intervencija u obliku državne pomoći može poboljšati efikasno funkcioniranje tržišta i time doprinijeti razvoju privredne djelatnosti u mjeri u kojoj tržište ne uspije samostalno postići efikasan rezultat.

Državne pomoći bi trebale biti usmjerene na situacije u kojima pomoć može donijeti materijalno poboljšanje koje samo tržište ne može ostvariti.

Kako bi se utvrdile smjernice kojima se osigurava da se mjerama pomoći ostvari zajednički cilj, države članice trebale bi definirati tržišne nedostatke koji otežavaju povećani nivo zaštite okoliša ili dobro funkcioniranje sigurnog, pristupačnog i održivog unutrašnjeg energetskog tržišta. Tržišni nedostaci koji se odnose na ciljeve zaštite okoliša i energetske ciljeve mogu biti slični ili se razlikovati, ali mogu spriječiti optimalne rezultate i dovesti do neefikasnog rezultata zbog npr: (a) negativnih vanjskih činilaca: najčešći su za mjere pomoći za zaštitu okoliša i pojavljuju se kad za zagađivača nije određena ispravna cijena, tj. kada dotični preduzetnik ne snosi cjelokupni trošak zagađenja. U tom slučaju preduzeća koja djeluju u vlastitom interesu nemaju dovoljno podsticaja da uzmu u obzir negativne vanjske uticaje nastale tokom proizvodnje, ni pri donošenju odluka o određenoj proizvodnoj tehnologiji, ni pri donošenju odluka o nivou proizvodnje. Drugim riječima, proizvodni troškovi koje snosi preduzetnik manji su od troškova koje snosi društvo. Stoga preduzetnici obično nemaju dovoljno podsticaja kako bi smanjili svoj nivo zagađenja ili preduzeli pojedinačne mjere za zaštitu okoliša.

Komisija će smatrati da je pomoć potrebna ako država članica dokaže da se uz pomoć efikasno rješava neki (preostali) neriješeni tržišni nedostatak.

U skladu s članom 38. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), propisano je da, s ciljem dokazivanja nužnosti pomoći, država članica mora dokazati da se projekat ili, u slučaju programa, referentni projekat ne bi proveo bez pomoći.

Budući da je Vijeće prethodno utvrdilo da CEXIM banka iz Kine ne bi odobrila kredit za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici bez državne garancije, odnosno garancije Republike Srpske, Vijeće je zaključilo da je navedeni uslov iz Smjernica Komisije (2022/C 80/01) koji se odnosi na potrebu za intervencijom države ispunjen.

2) Primjerenost pomoći

Članom 39. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da predložena mjera pomoći mora biti primjeren instrument politike za ostvarivanje predviđenog cilja pomoći, odnosno ne smije postojati instrument politike i pomoći koji manje narušava konkurenciju, a kojim se mogu ostvariti isti rezultati.

Predložena mjera pomoći mora biti adekvatan instrument namijenjen dotičnom strateškom cilju. Mjera pomoći neće se smatrati spojivom s unutrašnjim tržištem ako se isti pozitivni doprinos zajedničkom cilju može postići pomoću instrumenata politika koji tržište narušavaju u manjoj mjeri ili drugih vrsta instrumenata pomoći koji tržište narušavaju u manjoj mjeri.

Shodno članu 43. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), državne pomoći za zaštitu okoliša i energiju mogu se dodijeliti u različitim oblicima. Međutim, država članica trebala bi osigurati da se pomoć dodijeli u obliku koji će vjerovatno najmanje narušiti trgovinu i konkurenciju.

Odredbama člana 44. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da država članica mora dokazati zašto su drugi oblici pomoći koji potencijalno manje narušavaju konkurenciju manje primjereni, naprimjer: povratni krediti u poređenju s direktnim bespovratnim sredstvima; poreske olakšice u poređenju sa smanjenjem poreza; ili oblici pomoći koji se zasnivaju na finansijskim instrumentima kao što su dužnički instrumenti u poređenju s vlasničkim instrumentima, uključujući, naprimjer, zajmove s niskim kamatama ili popuste na kamate, državne garancije ili alternativno finansiranje po povoljnim uslovima.

Shodno odredbi člana 93. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), Komisija pretpostavlja da državna pomoć u principu može biti odgovarajuća mjera za postizanje ciljeva dekarbonizacije s obzirom na to da drugi instrumenti politike obično nisu dovoljni za postizanje tih ciljeva, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi spojivosti. S obzirom na razmjer i hitnost izazova dekarbonizacije, mogu se upotrebljavati različiti instrumenti, uključujući direktna bespovratna sredstva.

Bitno je istaći da garancije predstavljaju specifičan instrument dodjele državne pomoći, koji u manjoj mjeri narušavaju tržište od drugih oblika državne pomoći kao što su: subvencije, grantovi i druga bespovratna sredstva, jer izdavanjem garancija država preuzima rizik povezan s njihovim izdavanjem, odnosno snosi rizik od neplaćanja kredita od strane zajmoprimaca (privrednih subjekata), što može opteretiti državni budžet i staviti navedenog privrednog subjekta u povoljniji položaj u odnosu na konkurente, dok se dodjelom subvencija i grantova, koji predstavljaju direktan rashod iz budžeta, korisnici (privredni subjekti) direktno stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na konkurente na tržištu.

U skladu s navedenim, Vijeće je utvrdilo da je predmetna državna pomoć u obliku garancije Republike Srpske primjerena mjera pomoći, s obzirom na to da je predstavljala ključni uslov za dobivanje kreditnih sredstava CEXIM banke iz Kine, a bez kojih se projekat izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici ne bi mogao realizirati, budući da navedena sredstva nije mogao osigurati MH "Elektroprivreda Republike Srspke" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad, pa ni iz budžeta Republike Srpske kao jedinog akcionara Matičnog preduzeća, kao ni drugim instrumentima državne pomoći koji narušavaju tržište u manjoj mjeri od garancija.

3) Proporcionalnost pomoći

Pomoć za zaštitu okoliša i energiju može se smatrati kompatibilnom s unutrašnjim tržištem samo ako je proporcionalna. Prema članu 47. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), mjera se smatra proporcionalnom ako je iznos pomoći po korisniku ograničen na najniži nivo potreban za provođenje projekta ili obavljanje djelatnosti kojoj je dodijeljena pomoć.

Odredbom člana 48. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da će se u principu pomoć smatrati ograničenom na najniži nivo potreban za provođenje projekta ili obavljanje djelatnosti kojoj je dodijeljena pomoć ako pomoć odgovara neto dodatnim troškovima ("manjak finansijskih sredstava").

Uzimajući u obzir navedeno, Vijeće je utvrdilo da predmetna garancija ne uključuje prekomjernu naknadu odnosno da je mjera proporcionalna i da je spojiva s unutrašnjim tržištem, jer nijedna alternativna mjera nije mogla ostvariti isti efekat i može se zaključiti da garancije predstavljaju adekvatan instrument pomoći, koji tržište narušava u manjoj mjeri od ostalih instrumenata državne pomoći, te istovremeno predstavlja manji "trošak" za budžet od bespovratnih sredstava (subvencije, grantovi…) kao najčešćeg oblika državne pomoći.

Naime, utvrdili smo da ukupan iznos projekta za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, odnosno vrijednost definirana EPC ugovorom iznosi 102.814.046,41 euro, dok je potencijalni trošak za Republiku Srpsku procijenjen na iznos državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji u iznosu od 16.287.550,63 eura, koji bi bio isplaćen na teret sredstava budžeta Republike Srpske samo u slučaju da zajmoprimac ne ispunjava svoje obaveze iz ugovora o kreditu.

Dakle, u konkretnom slučaju, intenzitet državne pomoći sadržane u predmetnoj garanciji iznosi 15.84% udjela u vrijednosti EPC ugovora, iz čega je Vijeće zaključilo da je iznos državne pomoći ograničen na najniži nivo potreban za realizaciju navedenog projekta.

4) Transparentnost pomoći

Odredbama člana 58. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da će se, s ciljem smanjenja negativnih efekata, konkurentima osigurati pristup relevantnim informacijama o djelatnostima koje se pomažu, te da će predmetna država članica osigurati da se na Komisijinom modulu za transparentnu dodjelu ili na sveobuhvatnim internetskim stranicama o državnim pomoćima na nacionalnom ili regionalnom nivou objavi sljedeće:

(a) kompletan tekst odluke o dodjeli odobrenog programa pomoći ili pojedinačne pomoći i njenih provedbenih odredbi odnosno poveznica na taj tekst;

(b) informacije o svakoj pojedinačnoj pomoći dodijeljenoj jednokratno ili u okviru programa pomoći koji je odobren na osnovu ovih smjernica i premašuje 100 000 eura.

Shodno članu 59. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), države članice moraju svoje sveobuhvatne internetske stranice o državnim pomoćima na kojima će se objavljivati obavezne informacije iz ovog odjeljka organizirati na način koji omogućava jednostavan pristup informacijama. Javnost mora imati neograničen pristup internetskim stranicama. Za pristup internetskim stranicama ne smije se zahtijevati prethodna registracija korisnika.

Vijeće sve svoje odluke objavljuje u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i na svojoj veb-stranici http://www.szdp.gov.ba, tako da će i predmetno rješenje doneseno u postupku ex post kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći, pokrenutom na osnovu prijave Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske za odobrenje državne pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad za kreditno zaduženje kod CEXIM banke Kine za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici biti objavljeno na opisani način.

Osim toga, transparentnost se ogleda i u činjenici da je i Vlada Republike Srpske u "Službenom glasniku Republike Srpske", broj 108/24 od 13.12.2024. godine, objavila Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje - ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad (kao zajmoprimca) i MH "Elektroprivreda Republike Srpske" - MP a.d. Trebinje (kao garanta) kod Izvozno-uvozne banke Kine (CEXIM banka) za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici.

Shodno navedenom, Vijeće je utvrdilo da je ispunjen uslov iz Smjernica Komisije (2022/C 80/01) koji se odnosi na transparentnost pomoći.

5) Izbjegavanje neopravdanih negativnih efekata na konkurenciju i trgovinu

Članom 107. stav 3. tačka (c) UFEU, Komisiji se dopušta da pomoći za olakšavanje razvoja određenih privrednih djelatnosti ili određenih ekonomskih područja proglasi spojivim, ali samo "ako takve pomoći ne utiču negativno na trgovinske uslove u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu".

Shodno članu 64. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), za primjenu tog negativnog uslova prvo je potrebno procijeniti narušavajući efekat predmetne pomoći na trgovinske uslove. Čak i ako je nužna, primjerena, proporcionalna i transparentna, svaka mjera pomoći zbog svoje prirode narušit će ili prijetiti da će narušiti konkurenciju i uticati na trgovinu među državama članicama jer jača konkurentski položaj korisnika.

Prema članu 65. Smjernica Komisije (2022/C 80/01), u okviru pomoći za zaštitu okoliša prednost će, zbog njihove prirode, obično imati proizvodi i tehnologije prihvatljivi za okoliš na štetu drugih koji više zagađuju, a taj se efekat pomoći u principu neće smatrati neopravdanim narušavanjem konkurencije jer ispravlja tržišne nedostatke zbog kojih je pomoć nužna. Osim toga, pomoći za klimatski prihvatljive proizvode i tehnologije pogoduju postizanju ciljeva Evropskog zakona o klimi za 2030. i 2050. Za mjere zaštite okoliša Komisija će stoga razmotriti narušavajuće efekte na konkurente koji i bez pomoći posluju na način koji je prihvatljiv za konkurente.

S obzirom na to da je u konkretnom slučaju riječ o izgradnji tri manje hidroelektrane, odnosno pomoć se odnosi na ulaganje u OIE i samim tim doprinosi smanjenju emisije stakleničkih gasova povećanjem udjela proizvodnje i korištenja energije iz OIE-a u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima EU, Vijeće je utvrdilo da je rizik od neprikladnih negativnih efekata na konkurenciju i trgovinu dodjelom predmetne državne pomoći u obliku garancije korisniku ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad ograničen.

6) Razmatranje pozitivnih efekata pomoći u odnosu na negativne efekte na konkurenciju i trgovinu

Članom 71. Smjernica Komisije (2022/C 80/01) propisano je da će Komisija na kraju uporediti utvrđene negativne efekte mjere pomoći na konkurenciju i trgovinske uslove s pozitivnim efektima planirane pomoći na privredne djelatnosti koje se pomažu, uključujući njen doprinos zaštiti okoliša i ciljevima energetske politike te, konkretno, prelasku na ekološki održive djelatnosti i postizanju pravno obavezujućih ciljeva u skladu s Evropskim zakonom o klimi i energetskim i klimatskim ciljevima EU do 2030.

Vijeće je zaključilo da su negativni efekti predmetne državne pomoći u obliku garancije za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici na konkurenciju i trgovinske uslove ograničeni i manji u odnosu na ekološku korist koja se ostvaruje od relevantne mjere državne pomoći.

Naime, kako smo prethodno utvrdili dodjelom državne pomoći u obliku garancije za izgradnju hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici doprinijet će se ispunjavanju obavezujućeg cilja Republike Srpske i BiH u pogledu udjela energije iz OIE-a i ta će mjera posljedično doprinijeti smanjenju emisija CO₂ i drugih stakleničkih gasova, u skladu s ciljevima Zelenog plana EU i ciljevima za zaštitu okoliša postavljenim strateškim dokumentima Republike Srpske i BiH, prije svega Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, koju je 2012. godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te Akcionim planom za korištenje obnovljivih izvora energije.

Istovremeno, Vijeće je utvrdilo da su negativni efekti pomoći na konkurenciju i trgovinu dovoljno ograničeni. Naime, pomoć je ograničena na nužni minimum odnosno data je u obliku garancije, koja predstavlja adekvatan instrument pomoći koji tržište narušava u manjoj mjeri od ostalih instrumenata državne pomoći, te istovremeno predstavlja manji "trošak" za budžet od recimo bespovratnih sredstava kao najčešćeg oblika državne pomoći, što će pomoći da se izbjegne prekomjerna kompenzacija.

Shodno navedenom, Vijeće je utvrdilo da će izgradnja hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici doprinijeti ispunjenju dugoročnog EE bilansa povećanjem proizvodnje "zelene" (čiste) električne energije uz odsustvo štetne emisije gasova u atmosferu, te da pomoć korisniku neće značajno narušiti konkurenciju i trgovinu, jer pozitivan uticaj mjere pomoći na razvoj privredne aktivnosti proizvodnje električne energije iz OIE-a nadmašuje sve potencijalne negativne efekte na konkurenciju i trgovinu.

Ovi ciljevi i efekti koji će se postići izgradnjom tri hidroelektrane na rijeci Bistrici daleko su značajniji i mnogo veći od eventualnih loših uticaja na konkurenciju i trgovinu između država članica, a posebno konkurenata koji se bave proizvodnjom koja više zagađuje, jer su dobri uticaji oni koji proizvode ekološki prihvatljive proizvode i tehnologije konkurentnije nauštrb zagađujućih. Vijeće je stava da svi ovi dobri uticaji imaju prevagu nad negativnim, tako da se prema Smjernicama Komisije (2022/C 80/01) ne mogu smatrati nepoželjnim narušavanjem konkurencije.

U skladu s navedenim, Vijeće je utvrdilo da je državna pomoć u obliku garancije koju je izdala Vlada Republike Srpske za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici dodijeljena u skladu s Odjeljkom3.Smjernica Komisije (2022/C 80/01).

Slijedom navedenog, Vijeće je u postupku ex post kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći, pokrenutom na osnovu prijave Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, utvrdilo da je državna pomoć u obliku garancije za kreditno zaduženje ZP "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad u iznosu od 74.783.680,39 eura kod CEXIM banke za projekat finansiranja i izgradnje hidroelektrana B-1, B-2a i B-3 na rijeci Bistrici usklađena s članom 6. stav (2) tačka c) Zakona, jer je dodijeljena u skladu s Odjeljkom3.Smjernica Komisije (2022/C 80/01).

U skladu s navedenim, Vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog rješenja.

Uputstvo o pravnom lijeku:

Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba.

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog rješenja.

Broj UP/I 03-26-1-70-15/24
18. augustа 2025. godine
Istočno Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća za državnu pomoć BiH
Dejan Mutić, s. r.