Službeni glasnik BiH, broj 12/11

Na osnovu člana 8. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04 i 42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine utvrđuje


NOMENKLATURU


INDUSTRIJSKIH PROIZVODA BOSNE I HERCEGOVINE - NIP BIH 2010


I. UVODNE NAPOMENE


Ovim aktom se utvrđuje Nomenklatura industrijskih proizvoda - NIP BiH 2010 koja će se primjenjivati u:

- svim statističkim istraživanjima u području industrije i

- statističkim istraživanjima koja zahtijevaju prikupljanje i prikazivanje rezultata prema vrsti industrijskih proizvoda

II. SASTAV NOMENKLATURE


Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine - NIP BiH 2010 se sastoji iz dva dijela, koji čine sastavni dio ovog akta:

Dio 1: Metodološke napomene

Dio 2: Nomenklatura

DIO 1


METODOLOŠKE NAPOMENE


1. UVOD


PRODCOM je naziv koji je EU usvojila za statistiku industrijske proizvodnje tj. za djelatnosti razvrstane u područja B, C, D i E statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2, koja se u zemljama EU počela primjenjivati od 1. januara 2008. (Propis EC broj 1893/2006).

Klasifikacija NACE Rev. 2 je zamijenila dotadašnju statističku klasifikaciju ekonomskih djelatnosti - NACE Rev. 1.1 (Propis EC broj 29/2002).

Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine 2010 - NIP BiH 2010 obuhvata sljedeća područja:

- B - "Vađenje ruda i kamena"

- C - "Prerađivačka industrija"

- D - "Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija"

- E - "Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša"

Osnov za provođenje statističkih istraživanja industrijske proizvodnje čini propis Vijeća Evropske Unije (EEC) broj 3924/91 o uspostavljanju i obaveznom provođenju ovog istraživanja u zemljama članicama Evropske zajednice (PRODCOM propis). Pravni osnov za provođenje istraživanja industrijske proizvodnje proširen je propisom Evropske komisije (EC) broj 912/2004ŽZ_ENOT ENTRY = Commisssion Regulation (EC) No. 912/2004 od 29. 4. 2004. koji određuje primjenu propisa Vijeća Evropske unije (EEC) broj 3924/91 koji reguliše implementaciju osnovnog PRODCOM propisa.

U skladu sa članom 2 (stav 2) PRODCOM propisa proizvodnja se mora pratiti po stavkama PRODCOM liste industrijskih proizvoda.

Sama PRODCOM lista nije sastavni dio navedenog propisa nego se svake godine ažurira i objavljuje. Prva PRODCOM lista je publikovana 1992. godine i ušla je u obaveznu upotrebu 1993. godine. Naslovi PRODCOM liste su izvedeni iz EU, a time i UN klasifikacije vanjske trgovine CN, odnosno HS, tako da je svaki obavezni naziv proizvoda (kada su u pitanju robe) definisan jednim ili grupom naziva proizvoda iz Nomenklature vanjske trgovine i njihovim 8 - cifrenim šiframa. Važno je napomenuti da se upravo iz ovog razloga preporučuje korištenje "Opštih pravila za interpretaciju kombinovane Nomenklature CN" i pri interpretaciji PRODCOM liste. U originalnoj PRODCOM listi su date odgovarajuće CN/HS šifre u koloni "Veze sa Nomenklaturom vanjske trgovine (HS/CN)".

PRODCOM lista se ažurira svake godine s obzirom na činjenicu da se Nomenklatura vanjske trgovine Evropske unije (CN) koriguje svake godine. Na ovaj način PRODCOM lista odražava promjene i zadovoljava zahtjeve evropske i svjetske trgovačke politike.

PRODCOM lista 2010, koja je direktno korištena za utvrđivanje Nomenklature industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2010 zasniva se na CN Nomenklaturi za 2010. godinuCommission Regulation (EC) No. 948/2009, koji je u primjeni od 1. 1. 2010. godine>, u dijelu koji se odnosi na proizvode.

Šifre industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine se sastoje od 8 cifara direktno preuzetih iz PRODCOM liste 2010.

Mjerne jedinice su također u potpunosti preuzete iz PRODCOM liste 2010, s tim da su samo za proizvode za koje PRODCOM lista 2010 ne propisuje određenu mjernu jedinicu, u NIP BiH 2010 izabrane jedinice koje su korištene u NIP BiH 2005, odnosno one jedinice koje osiguravaju najbolje praćenje proizvodnje ovih proizvoda.

Velike promjene do kojih je došlo u ekonomskim klasifikacijama Evropske unije su uzrokovale utvrđivanje i objavljivanje nove revidirane nomenklature industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine - NIP BiH 2010.

Usljed promjene u naprijed navedenim centralnim evropskim klasifikacijama (prelazak sa NACE Rev.1.1. na NACE Rev. 2), a time i u samoj PRODCOM listi 2008Commission Regulation (EC) No. 36/2009 koji se primjenjuje od 1. 2. 2009. > (prva PRODCOM lista u skladu sa NACE Rev.2) i u CPA 2008 došlo je do sljedećih velikih promjena nomenklature NIP BiH 2010:

- Neki proizvodi iz stare nomenklature su isključeni iz NIP BiH 2010

- Neki proizvodi kojih nije bilo u staroj uključeni su u novu nomenklaturu

- Došlo je do sljedećih pregrupisavanja proizvoda:

- Jedan proizvod po staroj nomenklaturi � jedan proizvod po novoj nomenklaturi

- Više proizvoda po staroj nomenklaturi � jedan proizvod po novoj nomenklaturi

- Jedan proizvod po staroj nomenklaturi � više proizvoda po novoj nomenklaturi

NIP BiH 2010 godine obuhvata određene proizvode iz područja i oblasti koje nisu obuhvaćene originalnom EU PRODCOM listom iz 2010. godine, kao što su:

- Oblast 05 - "Vađenje uglja i lignita"

- Oblast 06 - "Vađenje sirove nafte i prirodnog plina" u okviru područja B - "Vađenje ruda i kamena" po NACE Rev.2

- Oblast 19 - "Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda" u okviru područja C - "Prerađivačka industrija" po NACE Rev. 2 (osim 19.10.30)

- Područje D - "Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija" po NACE Rev.2

- Područje E - "Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša" po NACE Rev.2

Uprkos tome što se neki proizvodi, shodno promjenama u osnovnim evropskim ekonomskim klasifikacijama i pratećim promjenama strukture statističkog sistema EU, više ne prate kroz PRODCOM istraživanje, zbog njihovog značaja i nepostojanja drugih specifičnih istraživanja u BiH kroz koja bi se oni pratili, oni su i dalje uključeni u NIP BiH 2010. Na ovaj se način osiguravaju neophodni podaci za adekvatno praćenje promjena proizvodnje i strukture ukupne industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Najznačajnije promjene u Klasifikaciji djelatnosti BiH iz 2006. godine u domenu statistike industrije, koje se direktno odražavaju na NIP BiH 2010, predstavljene su u sljedećoj tabeli zajedno sa osnovnim vezama između KD BiH iz 2006. godine i KD BiH 2010:



Do veoma značajnih promjena u NIP BiH 2010 je došlo usljed razdvajanja pojedinih područja iz KD BiH na više područja u KD BiH 2010.

Promjene u Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 su se odrazile i na NIP BiH 2010, posebno u oblasti C "Prerađivačka industrija", npr.:

- Kod proizvoda koji pripadaju oblasti 22 (po NIP BiH 2005) "Izdavačka djelatnost, štampanje i umnožavanje (reprodukcija) snimljenih zapisa" je došlo do značajne reorganizacije u NIP BiH 2010 tako da su proizvodi raspoređeni po sljedećim oblastima iz KD BiH 2010:

- 18 "Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa",

- 32 "Ostala prerađivačka industrija, d.n."

- 58 "Izdavačke djelatnosti", koja je izvan PRODCOM liste 2010 i

- 59 "Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja muzičkih zapisa", koja je izvan PRODCOM liste 2010.

- Industrijske usluge popravke i montaže su iz NIP BiH 2005 po novoj NIP BiH 2010 grupisane u novu oblast 33 "Popravak i instaliranje mašina i opreme". Treba istaći da su neke stvarne industrijske usluge razvrstane prema KD BiH 2010 u opšte neindustrijske usluge, npr. "Održavanje i popravak motornih vozila" (područje G, razred 45.20), u "Računarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima" (područje J, grana 62.0) i u "Popravak računara i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo" (područje S, oblast 95) i više se ne prate kroz PRODCOM istraživanja.

- Proizvodi po NIP BiH 2005 iz područja D "Prerađivačka industrija", oblast 37 "Reciklaža" su premješteni u područje E po NIP BiH 2010 "Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, te djelatnosti sanacije životne sredine", u oblast 38 "Sakupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; reciklaža materijala".

Dok originalna EU PRODCOM lista 2010 obuhvata proizvode iz područja djelatnosti B i D, ali ne po svim oblastima, nomenklatura industrijskih proizvoda NIP BiH 2010 je šira i obuhvata i proizvode iz drugih oblasti i područja:

- 05 - "Vađenje uglja i lignita"

- 06 - "Vađenje sirove nafte i prirodnog plina"

- 35 - "Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija"

- 38 - "Sakupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; reciklaža materijala"

NIP BiH 2005 je sadržavala oko 5000 proizvoda (uključujući proizvode iz oblasti "Vađenje uglja i lignita" i "Vađenje sirove nafte i prirodnog plina"), dok NIP BiH 2010 sadrži 3916 proizvoda.

Na ovaj način se osigurava kontinuitet praćenja industrijske proizvodnje u svim oblastima kroz godišnje PRODCOM istraživanje i računanje mjesečnih indeksa industrijske proizvodnje dok se ne razviju odgovarajuća specifična istraživanja.

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE


2.1 NAMJENA


NIP BiH 2010 je jedinstveni i obavezujući standard za statističku primjenu u Bosni i Hercegovini pri provođenju istraživanja industrijske proizvodnje.

Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine se koristi u redovnim godišnjim i mjesečnim istraživanjima industrije koja imaju sljedeće osnovne ciljeve:

- prikupljanje, obrada i objavljivanje godišnjih podataka o industrijskoj proizvodnji u BiH, odnosno na teritoriji pojedinih entiteta i njihovih administrativnih jedinica, kao i u Brčko Distriktu BiH, i to na nivou proizvoda iz Nomenklature industrijskih proizvoda tj. provođenje tzv. godišnjeg PRODCOM istraživanja industrije,

- obrada godišnjih podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda i određivanje jedinstvenog sistema ponderisanja, na osnovu koje će se kompilirati mjesečni indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje za nivo Bosne i Hercegovine, za nivo svakog entiteta i Brčko Distrikta BiH, u skladu s evropskim standardima i propisima,

- prikupljanje mjesečnih podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda, obrada podataka, agregiranje i kompiliranje mjesečnih indeksa fizičkog obima industrijske proizvodnje, u skladu s evropskim standardima i propisima, za nivo Bosne i Hercegovine, nivo svakog entiteta i Brčko Distrikta BiH, i to po različitim nivoima agregacije (područje, oblast, grana, razred, glavne industrijske grupe i ukupna industrija),

- diseminacija podataka o industrijskoj proizvodnji (PRODCOM rezultata) domaćim i međunarodnim korisnicima, za potrebe analiza i upoređivanje statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima vanjske trgovine i njihovo bilansiranje (proizvodnja + uvoz - izvoz) za ocjenu konkurentnosti domaćih proizvoda na evropskom i svjetskom tržištu.

- diseminacija PRODCOM rezultata Eurostatu u skladu sa PRODCOM propisom, te uključivanje PRODCOM rezultata BiH u publikacije i na baze Eurostata,

- povezivanje i međusobna kontrola podataka o industrijskoj proizvodnji, prodaji, potrošnji industrijskih proizvoda, uvozu, izvozu, trgovini i sl.

- procjena nedostajućih kratkoročnih podataka o obimu proizvodnje

- određivanje glavne djelatnosti statističkih jedinica u poslovnom registru odnosno ažuriranje SPR (Statističkog poslovnog registra) iz podataka prikupljenih kroz PRODCOM istraživanja.

2.2 ORGANIZACIJA I SISTEM OZNAČAVANJA NIP BiH 2010


2.2.1 Organizacija nomenklature


NIP BiH 2010 sadrži šifru, opis i mjernu jedinicu svakog industrijskog proizvoda (robe i industrijske usluge), grupisane po kategorijama razrade centralne klasifikacije djelatnosti NACE Rev.2 i centralne klasifikacije proizvoda po djelatnostima CPA 2008.

NIP BiH 2010 ima strukturu koja se sastoji iz 6 hijerarhijskih nivoa, i to:

- četiri hijerarhijska nivoa grupisanja proizvoda po klasifikaciji djelatnosti KD BiH 2010:

- područje (označeno jednoslovnom abecednom šifrom),

- oblast (označena dvocifrenom brojčanom šifrom),

- grana (označena trocifrenom brojčanom šifrom),

- razred (označen četverocifrenom brojčanom šifrom),

- jednog hijerarhijskog nivoa grupisanja proizvoda po klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPPD BiH 2010):

- potkategorija tj. grupa proizvoda po djelatnosti (označena šestocifrenom brojčanom šifrom).

- i osnovnog nivoa razrade:

- proizvod (označen osmocifrenom brojčanom šifrom).

NIP BiH 2010 sadrži ukupno: 4 područja, 30 oblasti, 106 grana, 249 razreda, 1516 potkategorija i 3916 proizvoda.

Šifre i naslovi svih hijerarhijskih nivoa od područja klasifikacije djelatnosti do potkategorije klasifikacije proizvoda direktno su preuzeti iz KD BiH 2010 i KPPD BiH 2010.

2.2.2 Sistem označavanja NIP BiH 2010


Struktura šifre proizvoda NIP BiH 2010 sastoji se od osam brojčanih oznaka, a možemo je prikazati na sljedeći način:



U hijerarhijskoj strukturi NIP BiH 2010, prve četiri brojčane oznake (nivo razreda djelatnosti) preuzete su iz KD BiH 2010, a prvih šest brojčanih oznaka (agregirani nivo potkategorije proizvoda) preuzete su iz KPPD BiH 2010.

Prvih osam brojčanih oznaka su za proizvode koji su obuhvaćeni PRODCOM listom u NIP BiH 2010 direktno preuzete iz PRODCOM liste 2010 (oznake "XX.XX.XX.XX"). Međutim, za proizvode koji se ne nalaze u originalnoj EU PRODCOM listi 2010 u NIP BiH 2010 se formira šifra tako što se prvih šest cifara preuzima iz KPPD BiH 2010, a ostale dvije se formiraju proizvoljno.

Šifra djelatnosti, koja je sastavni dio šifre industrijskog proizvoda u NIP BiH 2010 omogućava povezivanje i upoređivanje podataka o industrijskoj proizvodnji sa drugim podacima koji su razvrstani po djelatnostima.

2.3 PRIMJENA NIP BiH 2010


NIP BiH 2010 koristi za: evidentiranje, prikupljanje, pripremu, pohranjivanje, obradu, kompiliranje, analizu, publikovanje i grupisanje podataka o industrijskoj proizvodnji na nivou proizvoda i na višim nivoima agregacije, čime se osigurava mogućnost praćenja stanja i kretanja industrijske proizvodnje na čitavom ekonomskom području Bosne i Hercegovine.

Generalno, NIP BiH 2010 se primjenjuje:

- u praćenju promjena u kretanju i učešću industrijske proizvodnje u ukupnom stanju ekonomije i za donošenje odgovarajućih mjera ekonomske politike;

- u službenoj statistici, sistemu informisanja, evidenciji i planiranju industrijskog razvoja;

- za osiguranje međunarodne uporedivosti statističkih podataka iz domena industrijske proizvodnje;

- za analizu podataka o proizvodnji, uvozu i izvozu na nivou pojedinačnog proizvoda i višim nivoima agregacije;

- u naučno-istraživačkom i analitičkom radu.

2.3.1 Usaglašenost sa Evropskim standardima i propisima


Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci prema evropskom konceptu istraživanja industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini odnose se na rezultate godišnjeg izvještaja industrije za 2003. godinu, a temelje se na prvoj jedinstvenoj verziji nomenklature industrijskih proizvoda BiH koja je bila usklađena s PRODCOM listom iz 1994. godine. Ista jedinstvena Nomenklatura industrijskih proizvoda se prvi put počela koristiti i za mjesečna istraživanja industrije, počevši od januara 2005. godine.

NIP BiH 2010 je prva revizija jedinstvene i zvanično objavljene Nomenklature industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine - NIP BiH 2005, koja je usklađena sa evropskim standardima i propisima.

2.3.2 Stupanje na snagu i implementacija NIP BiH 2010


Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine donosi poseban akt o utvrđivanju Nomenklature industrijskih proizvoda NIP BiH 2010, koji se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".

Nomenklatura industrijskih proizvoda NIP BiH 2010 je obavezujući standard za primjenu u cijeloj zemlji i za međunarodnu razmjenu podataka.

NIP BiH 2010 će se prvo koristiti za prikupljanje i obradu podataka u godišnjem istraživanju industrije za 2010. godinu.

2.3.3 Izmjene u NIP BiH 2010


Redovne godišnje korekcije Nomenklature industrijskih proizvoda NIP BiH 2010 će se vršiti u skladu s promjenama u EU PRODCOM listi.

Osim toga, centralne statističke klasifikacije na kojim se temelje namjenske nomenklature nisu statična kategorija. Razlog je u činjenici da se ekonomija i njena struktura mijenjaju tokom vremena, nove tehnologije stvaraju nove djelatnosti i proizvode koji dobijaju sve veću važnost, dok neke druge djelatnosti i njihovi proizvodi postepeno gube na važnosti. Kako bi statističke informacije o strukturi ekonomije zadržale svoju aktuelnost, nužno je s vremena na vrijeme revidirati postojeće klasifikacije, iako to izaziva prekid vremenskih serija ili zahtijeva njihovu rekonstrukciju odnosno preračunavanje historijskih podataka u skladu sa novom nomenklaturom industrijskih proizvoda uspostavljanjem i korištenjem tabela veza, koje su pripremljene za interne statističke potrebe.

3. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE


NIP BiH 2010 je prvenstveno namijenjena godišnjem PRODCOM istraživanju industrije, ali se koristi i u mjesečnom praćenju industrijske proizvodnje u BiH.

Godišnje PRODCOM istraživanje industrije BiH regulisano je EU propisima (EEC 3924/91 i EC 912/2004) koji utvrđuju:

- područje primjene: djelatnost industrije, na teritoriji cijele BiH

- statistička jedinica posmatranja: preduzeće (lokalna jedinica)

- obuhvat: 90% ukupne vrijednosti proizvodnje svakog razreda djelatnosti u domenu industrijske proizvodnje, područja B, C, D i E klasifikacije djelatnosti

- informacije po pojedinačnom proizvodu iz nomenklature:

a) fizički obim proizvodnje,

b) tip proizvodnje:

S - prodata proizvodnja,

T - ukupna proizvodnja ili

I - industrijska usluga

c) vrijednost proizvodnje (prodate ili ukupne proizvodnje)

- izvještajni period: 1 godina,

- Rok: 6 mjeseci po isteku izvještajne godine

- Način dostavljanja podataka Eurostatu: GESMES 2.1.4; Format: GESMES

- Način zaštite povjerljivih podataka: Svi podaci, uključujući povjerljive, se šalju Eurostatu, s tim da se povjerljivi podaci označe da su povjerljivi.

Statistička primjena NIP BiH 2010 zasniva se na važećim propisima i pratećim preporukama i uputstvima Evropske unije i Ujedinjenih nacija. Koncepti i definicije svih osnovnih pojmova korištenih u godišnjem PRODCOM istraživanju industrije (kao što su: statističke jedinice, proizvod, proizvodnja i sl.) su usklađeni sa:

- Uvodom u NACE Rev.2,

- PRODCOM propisima (EEC broj 3924/91 i EC broj 912/2004),

- trenutno važećom PRODCOM listom 2010 i uvodnim napomenama,

- propisom Vijeća ministara Evropske zajednice broj 696/93 o statističkim jedinicama za posmatranje i analizu proizvodnog sistema EU,

- uvodom u Sistem nacionalnih računa Ujedinjenih nacija SNA 93UN System of National Accounts 1993 - SNA 93>,

- uvodom u evropski sistem integrisanih ekonomskih računa ESA 95European System of Integrated Economic Accounts (ESA 95), usvojen od Vijeća Evrope, Regulation No. 2223/96, 25. juna 1996. godine, harmonizirano sa SNA 93>.

3.1 POJAM INDUSTRIJE


Pojam industrije koji se koristi u PRODCOM statistici definisan je s četiri područja klasifikacije djelatnosti (u skladu sa NACE Rev.2) :

B - Vađenje ruda i kamena

C - Prerađivačka industrija

D - Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

E - Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i potpuno je u skladu sa definicijom EU.

3.2 STATISTIČKE JEDINICE


Statističke jedinice u poslovnoj statistici su autonomne institucije ili njihovi dijelovi koji se bave nekim ekonomskim djelatnostima. One se bave ekonomskim transakcijama roba i usluga pri čemu angažuju vlastitu radnu snagu za proizvodnju roba i usluga koje se mogu prodati, davati drugima bez naknade ili koristiti za dalju proizvodnju. Važna karakteristika je to da sve statističke jedinice mogu stvarati finansijske obaveze i mogu posjedovati materijalna i nematerijalna sredstva.

Jedinice posmatranja - (Observation units) su one jedinice za koje se kompiliraju statistički podaci u cilju praćenja njihovih karakteristika. Glavno ograničenje koje se postavlja na jedinicu posmatranja je njena autonomnost u odnosu na finansiranje i proces proizvodnje.

Ovo kao rezultat ima dva tipa jedinica posmatranja:

- jedinice koje su potpuno autonomne u odnosu na sve funkcije vezane za finansiranje i proces proizvodnje (preduzeće) i

- jedinice koje su autonomne samo u odnosu na proces proizvodnje (lokalne jedinice u sastavu preduzeća). Autonomija u donošenju odluka znači da takve jedinice imaju administrativnu evidenciju o svim osnovnim karakteristikama procesa.

Izvještajne jedinice - (Reporting units) su jedinice od kojih se traži da dostave podatke. To mogu biti same jedinice posmatranja ili sasvim odvojene jedinice. U PRODCOM istraživanju to su preduzeća razvrstana u područja djelatnosti B, C, D i E (industrija), kao i ona preduzeća koja nisu razvrstana u područja industrije, ali imaju jedinice u sastavu koje se bave industrijskom djelatnošću.

Preduzeće - (Enterprise) je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacionu jedinicu za proizvodnju dobara i usluga i ima određeni stepen autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Preduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija.

Lokalna jedinica - (Local unit) je preduzeće ili njegov dio (npr. radionica, fabrika, skladište, kancelarija, rudnik, stovarište) smješteno na geografski određenom mjestu. Na svakom ili sa svakog od tih mjesta, izuzev u nekim posebnim slučajevima, jedna ili više osoba obavlja neku ekonomsku djelatnost (nekad i samo dio radnoga vremena), za jedno te isto preduzeće.

3.3 PROIZVODNJA


Proizvodnja - (Production) je djelatnost čiji je rezultat proizvod. Termin se koristi u vezi s cijelim nizom ekonomskih djelatnosti. U domenu industrije proizvodnja je proces čiji je rezultat industrijski proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda, a to znači roba (dobra) ili usluge.

Proizvodnja je postupak obrade sirovina, materijala, poluproizvoda i drugih sličnih ulaza (inputa) za koji je karakteristično to da ulazi po okončanju postupka obrade mijenjaju svoj prvobitni oblik i odlike tj. rezultat obrade je novi proizvod.

Industrijski proces - (Industrial process) je proces transformacije (fizičke, hemijske, ručne ili bilo kakve druge transformacije) koji se koristi u proizvodnji novih proizvoda (za direktnu, međufaznu ili investicionu potrošnju), u preradi već korištenih (rabljenih) proizvoda, tj. reciklaži ili za pružanje usluga u industriji (područja djelatnosti B, C, D i E).

Prerađivačka djelatnost - (Processing) je fizička i/ili hemijska transformacija materijala, tvari ili sastojaka u nove proizvode. Materijali, tvari ili sastojci koji se transformišu su sirovine koje nastaju kao proizvodi poljoprivrede, šumarstva, ribarstva ili rudarstva, kao i proizvodi ili poluproizvodi drugih prerađivačkih djelatnosti.

U statistici industrije koriste se i precizniji pojmovi za definisanje proizvodnje: redovna proizvodnja, uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda (proizvodnja po ugovoru - outsourcing), ukupna proizvodnja, pružanje industrijskih usluga (obrada, prerada, montaža itd.), zavisno od glavnih karakteristika djelatnosti koja se obavlja i zavisno od toga ko je vlasnik sirovina i drugih ulaza u proces obrade, i zavisno od toga za čiji se račun obavlja proizvodnja ili pružaju usluge.

Proizvodnju možemo mjeriti na različite načine, koristeći fizičke ili vrijednosne pokazatelje.

3.4 PROIZVOD


Proizvod - (Product) je izlaz tj. rezultat neke industrijske djelatnosti, a definisan je Nomenklaturom industrijskih proizvoda. Ovaj se termin koristi kao opći naziv za robe odnosno dobra koji imaju fizičku dimenziju, ali i za usluge.

Dobra - (Goods) su fizički predmeti (objekti) za kojima postoji potreba na tržištu i nad kojima se može utvrditi pravo vlasništva, koje se može prenijeti sa jedne pravne jedinice na drugu u okviru tržišnih transakcija. Za njima postoji potreba jer se mogu koristiti da zadovolje potrebe ili želje domaćinstava ili društvene zajednice ili se mogu iskoristiti za proizvodnju drugih dobara ili usluga. Proizvodnja i razmjena dobara su sasvim različite djelatnosti. Neka se dobra uopće ne mogu razmjenjivati, dok se druga mogu prodati ili kupiti više puta. Razdvajanje proizvodnje dobara od njihove prodaje i dalje preprodaje je ekonomski značajna odlika dobara, koju usluge nemaju.

Roba - (Commodity) je prenosivo dobro koje je moguće razmjenjivati. Ona može biti samo serijski proizvod s proizvodne linije, jedinstveni primjerak (npr. umjetnička slika) ili materijalni medij za pružanje usluge (npr. prenosni medij na kojoj je zapisan traženi software). Ovo je termin koji se najčešće koristi u carinskim klasifikacijama.

Poluproizvodi - (Semi - finished Products) su prošli fazu obrade, ali zahtijevaju dodatnu obradu kako bi bili pogodni za korištenje. Mogu biti prodati za dalju obradu drugim prerađivačima, a jedan od tipičnih primjera za to su grubi metalni odljevci prodati drugima radi dovršavanja.

Usluge - (Services) nisu posebne cjeline nad kojima se može uspostaviti pravo vlasništva i kojima se može trgovati (mogu se razmjenjivati) nezavisno od njihove proizvodnje. Usluge su raznovrsni output-i koji su proizvedeni po narudžbi i koji tipično obuhvataju promjene uslova tj. karakteristika potrošnih jedinica koje su ostvarene djelatnostima proizvođača, a skladu sa zahtjevima krajnjeg korisnika. U trenutku završetka tj. kompletnog ostvarenja usluge ona mora biti i isporučena korisniku. Pružanje usluga mora biti ograničeno na one djelatnosti koje jedna jedinica može izvršiti u korist druge jedinice. U protivnom se uslužne djelatnosti ne bi mogle razvijati i za njih ne bi bilo tržišta.

4. PRIKUPLJANJE I DOSTAVLJANJE PODATAKA U PRODCOM ISTRAŽIVANJU


U PRODCOM statistici industrije prikupljaju se podaci o: ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji vlastitih proizvoda, zalihama i prodaji pojedinačnih proizvoda koji su definisani Nomenklaturom industrijskih proizvoda. Na taj su način za neki konkretan proizvod prikazani: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, a potrošnja, prodaja i završne zalihe kao rashodna strana bilansa raspoloživih količina. Pri tome se svi navedeni podaci skupljaju za dvije različite vrste proizvodnje:

- Vlastitu proizvodnju

- Proizvodnju na osnovu ugovora (outsourcing)

U procesu industrijske proizvodnje i pružanja sa njom povezanih industrijskih usluga javljaju se brojne mogućnosti uspostavljanja poslovnih veza i složenih ugovornih odnosa što otežava provođenje statističkih istraživanja i prikupljanje i dostavljanje korektnih podataka. Da bi prikupljeni podaci bili što kvalitetniji neophodno je pri prikupljanju i obradi statističkih podataka koristiti iste definicije i ista pravila interpretacije:

Gotov proizvod - (Finished Product). Pojam gotov proizvod definiše svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stepen prerade ili dorade tako da je u Nomenklaturi industrijskih proizvoda naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definisanog gotovog proizvoda obuhvata i sve radove dovršavanja proizvoda kojima pripadaju čišćenje, pakovanje, ispitivanje kvaliteta, klasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne smatraju se gotovim proizvodima.

Intermedijarni proizvod - (Intermmediate Product) Ovo je proizvod, koji je dostigao određeni stepen prerade ili dorade tako da je definisan u Nomenklaturi industrijskih proizvoda, a koji je proizvelo preduzeće/lokalna jedinica. Ovaj se proizvod u istom preduzeću, u istoj ili drugoj lokalnoj jedinici u sastavu tog preduzeća dalje prerađuje ili obrađuje i takvim se postupcima pretvara u novi proizvod iz Nomenklature industrijskih proizvoda (ili se ugrađuje u novi proizvod). Ovi proizvodi se posebno iskazuju u PRODCOM istraživanju kao proizvodi utrošeni za dalju proizvodnju u istom preduzeću/lokalnoj jedinici. Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima, kao ni proizvodi koji se koriste za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital preduzeća/lokalne jedinice.

Nedovršen proizvod - (Unfinished Product) Proizvod koji nije dosegao određeni stepen prerade ili dorade definisan Nomenklaturom NIP BiH 2010 smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju.

Ukupna proizvodnja - T (Total Production) Ukupna proizvodnja je ukupna količina određenog proizvoda definisanog Nomenklaturom industrijskih proizvoda, proizvedena u jedinici posmatranja u izvještajnoj godini, bez obzira na to da li je prodata trećim licima u zemlji ili inostranstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) ili se koristila za dalju internu preradu (intermedijarni proizvodi), ili kombinovano.

Ukupna proizvodnja se iskazuje po obimu, tj. u mjernim jedinicama fizičkog obima, bilo da su proizvodi:

- Transformisani (processed into) u drugi proizvod

- Ugrađeni (fitted in) u drugi proizvod

- Stavljeni na zalihe

Ovo uključuje i one proizvode koji su dalje upotrijebljeni u istom preduzeću za proizvodnju drugog proizvoda.

Prodata proizvodnja - S (Production Sold) Pod pojmom prodata proizvodnja podrazumijevaju se količine i ukupna vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni, a koji su prodati (fakturisani) u izvještajnom periodu.

Prodata proizvodnja se iskazuje po vrijedosti i obimu.

U nekim slučajevima u PRODCOM listi 2010 nije precizirana jedinica obima, ali u tim slučajevima su u NIP BiH 2010 one precizirane po uzoru na NIP BiH iz 2005. godine.

Vrijednost prodate proizvodnje - (Value of Production Sold) Vrijednost prodate proizvodnje se obračunava na osnovu prodajne cijene na izlazu iz preduzeća (ex - works) i prodate količine u toku izvještajnog perioda. Vrijednost prodate proizvodnje uvijek uključuje i troškove pakovanja, čak i kada su ovi troškovi fakturisani posebno. Međutim, vrijednost prodate proizvodnje ne obuhvata:

- poreze na promet ili takse koje se naplaćuju od potrošača,

- posebno obračunate i fakturisane troškove,

- popuste potrošačima

Jedinična vrijednost proizvoda - (Unit Value) prodatih proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost jedinice proizvoda, a ne pravu prosječnu cijenu tih proizvoda. Ovaj se podatak ne prikuplja direktno već se dobije dijeljenjem vrijednosti prodatih proizvoda, s prodatim količinama tih proizvoda, a izražena je u konvertibilnim markama (KM).

5. ODNOSI U PROIZVODNJI


5.1 REDOVNA - VLASTITA PROIZVODNJA - (REGULAR PRODUCTION)


To je proizvodnja koju obavlja jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica) koristeći kupljene ili vlastite sirovine. Jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica) je vlasnik gotovog proizvoda i ona sama prodaje svoje proizvode na tržištu i daje sve količinske i vrjednosne podatke o proizvodnji. Treba istaći da se na isti način definišu i posebne vrste industrijskih usluga, kao poseban proizvod u NIP BiH 2010 (dorada za vlastiti račun).

5.2 PROIZVODNJA ODNOSNO PRERADA NA OSNOVU UGOVORA - (OUTSOURCING)


Outsourcing je ugovorni odnos prema kojem Naručilac zahtijeva od Izvršioca obavljanje specifičnih zadataka, poput dijelova proizvodnog procesa ili čak kompletnog proizvodnog procesa iz domena djelatnosti naručioca. Naručilac i Izvršilac ne mogu biti preduzeće i lokalna jedinica u sastavu istog preduzeća, tj. ugovorena proizvodnja među različitim pogonima istog preduzeća nije moguća.

Ponekad se za ovu situaciju koristi i termin: proizvodnja na osnovu ugovora (contract processing).

Izvršilac na osnovu ugovora sa Naručiocem proizvodi ili prerađuje određeni proizvod.

Outsourcing je veoma važan koncept koji se mora pravilno koristiti pri utvrđivanju samog obuhvata industrijske statistike, kao i pri provođenju istraživanja u oblasti industrije. Ovo je najčešći i po svojoj suštini granični slučaj između prerađivačke industrije i trgovine na veliko.

Broj outsourcing djelatnosti iz područja industrije, prvenstveno prerađivačkih djelatnosti u posljednje vrijeme ima trend stalnog porasta. Zbog toga je neophodno razjasniti kriterije razvrstavanja Naručioca koji vrši outsourcing svojih ekonomskih djelatnosti, kako bi se osiguralo pravilno određivanje njegove glavne djelatnosti, utvrđivanje harmonizovanog obuhvata jedinica posmatranja statističkih istraživanja industrije, pravilno prikupljanje i obradu podataka i uporedivost na međunarodnom nivou. Izvršilac se razvrstava u područje B, C, D ili E, i to u onaj razred klasifikacije djelatnosti kojem pripada proizvodni proces koji je izvršen kroz outsourcing. Naručilac se razvrstava na osnovu toga da li je on vlasnik ulaznih sirovina i ustupa li izvršiocu dio ili cjelokupni proces proizvodnje.

Najpreciznija i najnovija pravila razvrstavanja za ovakve slučajeve su definisana u dokumentu "Uvodni priručnik za NACE Rev.2" i "Međunarodne preporuke za industrijsku statistiku IRIS 2008".

U PRODCOM istraživanju su jedinice posmatranja one statističke jedinice koje obavljaju industrijske djelatnosti čiji je rezulatat PRODCOM proizvod ili usluga. Zbog toga je od posebne važnosti u slučaju outsourcing-a dobro odrediti glavnu djelatnost jedinice posmatranja, a time i jedinice izvještavanja, tj. obuhvat PRODCOM istraživanja i precizno odrediti koje je podatke potrebno skupljati i kako izbjeći bilo kakvo dupliranje.

Naručilac (Principal) je jedinica koja ulazi u ugovorni odnos s drugom jedinicom (ovdje nazvanom Izvršilac) kako bi ta druga jedinica obavila specifične zadatke, poput dijelova proizvodnog procesa ili čak kompletnog proizvodnog procesa.

Izvršilac (Contractor) je jedinica koja obavlja specifične zadatke, poput dijelova proizvodnog procesa ili čak cjelokupnog proizvodnog procesa, na osnovu ugovornog odnosa s naručiocem. Takođe se koristi termin podugovarač.

Najvažnije su dvije situacije:

(a) Outsourcing,
tj. ustupanje nekih dijelova procesa proizvodnje


Naručilac vrši outsourcing, tj. prepušta Izvršiocu dio svog procesa proizvodnje (proizvodnje robe ili obavljanja usluga), ali ne i cijeli proces. Naručilac je vlasnik ulaza (materijala) koje će u procesu proizvodnje Izvršilac transformisati i zbog toga će vlasnik finalnih proizvoda biti Naručilac (jer je vlasnik ulaznih materijala i obavlja dio proizvodnog procesa). U ovom se slučaju Naručilac razvrstava u područje C (Prerađivačka industrija - prema KD BiH 2010) kao da je on obavio kompletnu proizvodnju.

(b) Outsourcing tj. ustupanje cjelokupnog procesa proizvodnje Izvršiocu pri čemu Naručilac ne vrši transformaciju ulaza na svojoj lokaciji.

U ovoj je situaciji moguće primijeniti sljedeća pravila razvrstavanja:

- Naručilac koji je vlasnik ulaznih materijala te je stoga vlasnik i finalnog proizvoda, ali je cijeli proizvodni proces prepustio drugoj jedinici (Izvršiocu) se razvrstava u područje C (Prerađivačka industrija - prema KD BiH 2010), i to u onu kategoriju (razred) klasifikacije djelatnosti kojem pripada cjelokupni proizvodni proces koji je izvršen kroz outsourcing. Kada je Naručilac vlasnik ulaznih materijala, onda on izvještava o ukupnoj vrijednosti gotovih proizvoda.

- Naručilac koji je cijeli proizvodni proces prepustio drugoj jedinici (Izvršiocu), ali nije vlasnik ulaznih materijala razvrstava se u područje G (Veleprodaja i maloprodaja; popravak motornih vozila i motocikala -prema KD BiH 2010) i nije predmet PRODCOM istraživanja.

Izvršilac se u oba navedena slučaja razvrstava u područje C (Prerađivačka industrija - prema KD BiH 2010) i to u onaj razred klasifikacije djelatnosti kojem pripada proizvodni proces koji je izvršen kroz outsourcing.

Izvršilac uvijek iskazuje vrijednost proizvodnje kao iznos naknade koju mu plaća Naručilac za obavljenu outsourcing proizvodnju ili uslugu. Izvršilac obavezno upisuje posebnu šifru za vrstu proizvodnje na osnovu ugovora.

Naručilac obavezno upisuje posebnu šifru za vrstu proizvodnje - vlastita proizvodnja. Naručilac (ugovorene) industrijske proizvodnje odnosno prerade je vlasnik proizvoda i pod njegovim zaštitnim znakom se proizvod prodaje na tržištu.

Naručilac koji nije rezident Bosne i Hercegovine već neke druge države EU ili svijeta nije predmet PRODCOM istraživanja.

Treba istaći da se u PRODCOM istraživanju na isti način interpretiraju i posebne vrste industrijskih usluga (dorada na osnovu ugovora, montaža na osnovu ugovora i sl.).

5.3 INDUSTRIJSKE USLUGE - (INDUSTRIAL SERVICES)


Industrijske usluge obuhvataju usluge dorade, popravke, održavanja i sastavljanja (montaža odnosno instaliranje i asembliranje) koje vrši jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica), a koje su posebno fakturisane. Po pravilu, industrijske usluge se iskazuju po svakoj pojedinačnoj vrsti izvršene usluge, kako su one specificirane u NIP BiH 2010, i to u fizičkim mjernim jedinicama - efektivni sati. Izuzetak je dorada tekstila (oblast 13 iz Klasifikacije djelatnosti KD BiH 2010), koja se iskazuje i prati isto kao i vlastita proizvodnja i za koju su utvrđene druge fizičke mjerne jedinice prema NIP BiH 2010.

Industrijska usluga se iskazuje kao vrijedost plaćene naknade za uslugu.

5.3.1 Dorada - (Treatment)


Dorada je proces koji se provodi kako bi se određenim proizvodima, između ostalog, dale određene osobine, izvršila njihova zaštita ili spriječili štetni efekti koji bi se mogli javiti pri njihovoj upotrebi. Proces dorade ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP BiH 2010 (za razliku od prerade), odnosno ne uzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP BiH 2010 tako da se po izvršenoj doradi šifra ne mijenja (npr. prelakirano drveno sjedalo ima istu šifru kao i nelakirano - NIP BiH 2010 šifra 31.00.12.90). Primjeri dorade su bojenje, bijeljenje, dovršavanje i štampanje tekstila, pozlaćivanje, graviranje, lakiranje i slično.

Treba razlikovati tri vrste dorade:

- dorada vlastitih proizvoda (dorada/rafinisanje u kući)

- dorada kupljenih proizvoda (dorada/rafinisanje za vlastiti račun)

- dorada, na osnovu ugovora, proizvoda čiji je vlasnik Naručilac (dorada/rafinisanje na osnovu ugovora). Za razliku od proizvodnje na osnovu ugovora u ovom slučaju proizvod koji je predmet dorade se ne pretvara u drugi proizvod iz NIP BiH 2010.

Dorada se u PRODCOM istraživanju ne iskazuje ukoliko se radi o dorađivanju vlastitih proizvoda, osim dorade tekstila (oblast 13 po KD BiH 2010), gdje se dorada iskazuje isto kao i vlastita proizvodnja. Doradu za vlastiti račun treba iskazati isto kao i vlastitu proizvodnju, a dorada na osnovu ugovora se iskazuje isto kao i proizvodnja odnosno prerada na osnovu ugovora (outsourcing).

Podaci o fizičkom obimu izvršenih usluga dorade se iskazuju u skladu sa NIP BiH 2010, tj. generalno u efektivnim satima, osim dorade tekstila. Kao podatak o vrijednosti dorade treba iskazati samo vrijednost izvršene usluge (fakturisane na osnovu dorade za svoj račun), odnosno naknade za doradu koju industrijskoj lokalnoj jedinici plaća Naručilac.

Pravila za iskazivanje podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u dorađivanje su sljedeća:

- dorada/rafinisanje "u kući" - (In - plant Refning) je dorađivanje vlastitih proizvoda u preduzeću/ lokalnoj jedinici i smatra se dijelom vlastite proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva posebnu šifru), čak i u slučajevima kada se dorada/rafinisanje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice odnosno preduzeća. Industrijska izvještajna jedinica - proizvođač uvijek iskazuje (gotov) rafinisan proizvod prema NIP BiH 2010 zajedno s njegovom ukupnom (bruto) vrijednošću prodaje (realizacije) proizvodnje. Preduzeće/lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafinisanje na šta ne iskazuje u PRODCOM istraživanju. Ako je osim dorade/rafinisanja "u kući" preduzeće/lokalna jedinica obavljala i doradu/rafinisanje za vlastiti račun i/ili doradu/rafinisanje na osnovu ugovora, podatke o tim vrstama dorade/rafinisanja iskazuje izdvojeno.

- dorada/rafinisanje za vlastiti račun - (Own - account Refining) je dorada izvršena na nabavljenim (kupljenim) proizvodima preduzeća/lokalne jedinice. Podatke o doradi/rafinisanju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je u NIP BiH 2010 raspoloživa posebna šifra za uslugu dorade i to treba da učini samo ono preduzeće/lokalna jedinica koja je obavila posao dorade/rafinisanja. Vrijednost koju treba iskazati za izvršenu uslugu dorade/rafinisanja je bruto (fakturisana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim jedinicama u pravilu se koriste efektivni sati, osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila.

- dorada/rafinisanje na osnovu ugovora (Contract Refining Work) se vrši na proizvodima kojima je vlasnik Naručilac ove vrste dorade/rafinisanja. Podatke o doradi/rafinisanju na osnovu ugovora treba iskazati ono preduzeće/lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafinisanje odnosno Izvršilac. Vrijednost koju iskazuje Izvršilac je ona vrijednost koju je Naručilac platio Izvršiocu za uslugu dorade/rafinisanja. Naručilac za svoj dio izvještavanja iskazuje ukupnu vrijednost i količinu rafinisanih proizvoda kao prodatu (realizovanu) proizvodnju, osim u slučaju kada Naručilac nije sam proizveo proizvode koji su dorađivani, već ih je kupio, jer tada se ne radi o proizvodnji nego o preprodaji (ne smije iskazati podatke o vrijednosti i količini dorađenih/rafinisanih proizvoda).

Za iskazivanje podataka o doradi/rafinisanju na osnovu ugovora primjenjuje se pravilo da ni u kakvom ugovornom sporazumu Naručilac i Izvršilac ne mogu biti preduzeće i lokalna jedinica u sastavu istog preduzeća ili dvije lokalne jedinice istog preduzeća, tj. da dorada odnosno rafinisanje na osnovu ugovora među različitim pogonima istog preduzeća nije moguća.

5.3.2 Održavanje i popravci - (Repairs and Maintenance)


Održavanje i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP BiH 2010 u fizičkim mjernim jedinicama -efektivnim satima, a vrijednosno u hiljadama KM (konvertibilnih maraka). U NIP BiH 2010 je formirana posebna oblast 33 "Popravak i montaža mašina i opreme". Iskazuje se samo vrijednost izvršene usluge održavanja i popravaka tj. ona vrijednost koja odgovara stvarno zaračunatim troškovima za izvršene usluge održavanja i popravaka. Popravci i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem održavanju i popravcima mašina i opreme koje obavlja izvještajna jedinica (preduzeće) u vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavljaju između industrijskih lokalnih jedinica istog preduzeća, kao ni tekuće popravke i održavanja koje preduzeće/lokalna jedinica obavlja na svojim vlastitim mašinama i opremi.

5.3.3 Sastavljanje - (Assembly work)


Sastavljanje (montaža, odnosno instaliranje) proizvoda obuhvata rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom, odnosno instaliranjem) pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji nema posebne šifre u NIP BiH 2010.

Podaci o sastavljanju (montaža/instaliranje) u fizičkim mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima. Za iskazivanje vrijednosti usluga sastavljanja koristi se vrijednost rada na sastavljanju (montaža/instaliranje) za šta vrijede sljedeća pravila:

- ako su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici istog preduzeća ili u drugom preduzeću/lokalnoj jedinici, kao vrijednost usluge sastavljanja treba iskazati samo podatke o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) koristeći odgovarajuću šifru NIP BiH 2010 za ovu vrstu usluga. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) čine troškovi koji su zaračunati za taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za sastavljanje tj. montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunati (naplaćen) porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaža/instaliranje) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti) proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) izvedeno.

- ako su ugrađeni dijelovi (komponente) proizvedeni u cijelosti ili pretežno u preduzeću/lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu/instaliranje), vrijednost rada na sastavljanju (uključujući materijal koji je korišten za sastavljanje tj. montažu/instaliranje) treba biti srazmjerno dodata proizvodnoj vrijednosti tih dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod instaliranja većih objekata i opreme), takvi se radovi sastavljanja (montaže, odnosno instaliranja) mogu iskazati pod posebnim šiframa za usluge sastavljanja (montaže, odnosno instaliranja) iz NIP BiH 2010.

III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2005 ("Službeni glasnik BiH", broj 19/06) prestaje važiti od dana primjene ovog akta.

Nomenklatura industrijskih proizvoda Bosne i Hercegovine NIP BiH 2010 stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a njena će primjena početi 1. januara 2011.

Broj 10-43-5-1-171-1-10/11
26. januara 2011. godine
Sarajevo



Direktor
Zdenko Milinović, s. r.











































































































































































































































































































































































































































Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!