Službeni glasnik BiH, broj 16/20
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 46. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17), i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 2. sjednici održanoj 23.01.2020. godine, donijelo je
ODLUKU
O KRITERIJIMA I NAČINU KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
(Predmet odluke)
Ovom odlukom regulišu se kriteriji za određivanje dužine trajanja i načina korištenja godišnjeg odmora državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: državni službenici).
Član 2.
(Upotreba izraza)
Izrazi koji su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu u ovoj odluci bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene.
Član 3.
(Obim primjene)
(1) Odredbe ove odluke odnose se na sve državne službenike u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17), (u daljem tekstu: Zakon).
(2) U skladu sa čl. 5. i 46. Zakona, odredbe ove odluke primjenjuju se i na savjetnike u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: institucije).
(3) Odredbe ove odluke ne odnose se na državne službenike čije je trajanje godišnjeg odmora regulisano posebnim zakonom.
(4) U skladu sa članom 4a. Zakona, odredbe ove odluke ne odnose se na sekretare domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Član 4.
(Supsidijarna primjena zakona)
U pogledu svega što nije propisano Zakonom i ovom odlukom, u materijalnopravnom dijelu primjenjivat će se Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13 i 93/17), a u procesnom dijelu, Zakon o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16).
Član 5.
(Kriteriji za uvećanje godišnjeg odmora)
(1) Godišnji odmor državnog službenika koji je Zakonom utvrđen u trajanju od najmanje 20 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini uvećava se prema sljedećim kriterijima:
a) zavisno od ostvarenog radnog staža:
1) od jedne do pet godina – jedan radni dan;
2) od pet do deset godina – dva radna dana;
3) od deset do 15 godina – tri radna dana;
4) od 15 do 20 godina – četiri radna dana;
5) od 20 do 25 godina – pet radnih dana;
6) od 25 do 30 godina – šest radnih dana;
7) preko 30 godina – osam radnih dana.
b) zavisno od uslova života:
1) samohrani roditelj, staratelj ili usvojitelj sa jednim djetetom - tri radna dana;
2) samohrani roditelj, staratelj ili usvojitelj sa dvoje i više djece - četiri radna dana;
3) roditelj, staratelj ili usvojitelj sa jednim djetetom - dva radna dana;
4) roditelj, staratelj ili usvojitelj sa dvoje i više djece - tri radna dana;
5) državni službenik invalid, hronični ili teški bolesnik – tri radna dana;
c) zavisno od nivoa radnog mjesta, složenosti poslova, ovlaštenja i odgovornosti:
1) stručni saradnik – jedan radni dan;
2) viši stručni saradnik – dva radna dana;
3) stručni savjetnik – tri radna dana;
4) šef unutrašnje organizacione jedinice – četiri radna dana;
5) rukovodeći državni službenik i savjetnik – pet radnih dana.
d) zavisno od specifičnih uslova rada:
1) za rad u teškim ili po zdravlje opasnim uslovima – do tri radna dana;
2) za rad u smjenama – do dva radna dana.
(2) Uvećanje godišnjeg odmora po osnovu stava (1) tačke b) alineja 1) do 5) ovog člana ostvaruje se samo po jednom osnovu, uz podnošenje odgovarajuće dokumentacije (izjava roditelja, staratelja ili usvojitelja, odnosno samohranog roditelja, staratelja ili usvojitelja, medicinska dokumentacija o invalidnosti, hroničnoj ili teškoj bolesti).
(3) U instituciji u kojoj državni službenici na određenim radnim mjestima rade u teškim ili po zdravlje opasnim uslovima ili u smjenama, rukovodilac institucije donosi odluku kojom utvrđuje listu radnih mjesta na kojima se ostvaruje uvećanje godišnjeg odmora prema tački d) stava (1) ovog člana, i u istoj se za svako radno mjesto sa liste, pored specifičnih uslova rada, utvrđuje broj radnih dana za koliko se godišnji odmor uvećava, a najviše tri radna dana.
(4) Pod pojmom hronični bolesnik podrazumijeva se bolesnik čija bolest se ne može izliječiti, a ista ima uticaja na kvalitet života državnog službenika, a što se dokazuje medicinskom dokumentacijom izdatom od strane nadležne zdravstvene ustanove.
(5) Pod pojmom teški bolesnik podrazumijeva se bolesnik koji boluje od bolesti koje su osnov za isplatu naknade za tešku bolest u skladu sa propisima o platama i naknadama zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, a koja se dokazuje medicinskom dokumentacijom izdatom od strane nadležne zdravstvene ustanove.
Član 6.
(Uticaj kriterija)
(1) Kriteriji iz člana 5. ove odluke koji utiču na dužinu trajanja godišnjeg odmora uzimaju se u obzir sa stanjem na dan donošenja rješenja o godišnjem odmoru.
(2) Naknadne promjene u kriterijima iz člana 5. ove odluke, a koje nastupe nakon donošenja rješenja o godišnjem odmoru nemaju uticaja na dužinu godišnjeg odmora.
(3) Dužina godišnjeg odmora sa svim uvećanjima po utvrđenim kriterijima ne može trajati duže od 30 radnih dana.
Član 7.
(Prvo zapošljavanje i pravo na godišnji odmor)
(1) Državni službenik koji se prvi put zaposli ili koji prije zapošljavanja u instituciju ima prekid u radnom odnosu duži od pet dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon navršenih šest mjeseci radnog odnosa u instituciji.
(2) Ako državni službenik do kraja godine ne stekne pravo iz stava (1) ovog člana, ima pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od po tri radna dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana radnog odnosa u instituciji, a što se utvrđuje rješenjem.
Član 8.
(Korištenje godišnjeg odmora)
(1) Godišnji odmor državni službenik može koristiti u jednom ili dva dijela, ili više dijelova, pri čemu prvi dio u trajanju od deset radnih dana mora koristiti bez prekida u toku kalendarske godine, a drugi dio do 30. juna naredne godine, vodeći računa o potrebama službe i iskazanoj potrebi državnog službenika.
(2) Državni službenik ima pravo korištenja jednog dana godišnjeg odmora kad on to želi, uz obavezu da o tome pismeno obavijesti direktno nadređenog državnog službenika najmanje tri dana prije njegovog korištenja.
(3) Obavještenje iz stava (2) ovog člana obavlja se putem propisanog obrasca iz Aneksa 3 koji je sastavni dio ove odluke.
Član 9.
(Pravo na korištenje godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa)
(1) Državnom službeniku se ne može uskratiti pravo na korištenje godišnjeg odmora, niti se državni službenik može odreći prava na godišnji odmor.
(2) Državnom službeniku se ne može isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora.
(3) Ako državnom službeniku po bilo kojem osnovu prestaje radni odnos u instituciji, izuzev ako je prestanak radnog odnosa rezultat izrečene disciplinske mjere, a neće ga bez prekida nastaviti u drugoj instituciji ili kod drugog poslodavca, državnom službeniku će se omogućiti korištenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa.
Član 10.
(Plan korištenja godišnjeg odmora)
(1) Na osnovu potreba rada i potreba državnih službenika iskazanih popunjavanjem obrasca iz Aneksa 1, svaka organizaciona jedinica sačinjava plan korištenja godišnjeg odmora za državne službenike, vodeći posebno računa o zamjenjivanju odsutnih državnih službenika.
(2) Ukoliko u instituciji ne postoji kabinet kao organizaciona jedinica, posebno se sačinjava plan korištenja godišnjeg odmora za savjetnike, kao i za državne službenike koji svoju dužnost obavljaju kao samostalni izvršioci.
(3) Objedinjeni plan korištenja godišnjeg odmora jedinica za implementaciju iz člana 60. Zakona dostavlja rukovodiocu institucije na odobrenje, najkasnije do 1. aprila tekuće godine.
(4) Plan korištenja godišnjih odmora pravi se jedinstveno za državne službenike, savjetnike i druge zaposlene u instituciji.
(5) U slučaju ako je državnom službeniku neophodno potrebno ranije korištenje godišnjeg odmora, može mu se odobriti korištenje istog prije donošenja plana korištenja godišnjeg odmora, u skladu sa Zakonom i odredbama ove odluke.
(6) Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv radnog mjesta;
c) ukupno trajanje godišnjeg odmora;
d) period korištenja godišnjeg odmora.
Član 11.
(Kolektivni godišnji odmor)
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ili drugi organ iz člana 4. Zakona, vodeći računa o potrebama rada može odlučiti da se koristi kolektivni godišnji odmor u cjelosti ili samo prvi dio.
Član 12.
(Odobravanje godišnjeg odmora)
(1) U skladu sa članom 10. ove odluke, rukovodilac institucije rješenjem odobrava korištenje godišnjeg odmora za svakog državnog službenika, kojim obavezno utvrđuje početak korištenja i dužinu trajanja godišnjeg odmora.
(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana mora se donijeti najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(3) Ako se godišnji odmor koristi u više dijelova, rješenjem se neće utvrđivati način i red korištenja preostalog dijela godišnjeg odmora, već se isti odobrava putem posebnog obrasca iz Aneksa 2 koji je sastavni dio ove odluke, a u skladu sa odredbama ovog člana.
(4) Prije sačinjavanja plana korištenja godišnjeg odmora, državni službenik popunjava obrazac zahtjeva za korištenje godišnjeg odmora propisan na Aneksu 1 koji je sastavni dio ove odluke. Obrazac potpisom odobravaju direktno nadređeni državni službenik i neposredno pretpostavljeni. U slučaju neslaganja pretpostavljenih, konačnu odluku donosi rukovodilac institucije. Potpisani obrasci se dostavljaju nadležnoj organizacionoj jedinici najkasnije do 1. marta tekuće godine.
(5) Korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora se odobrava potpisivanjem obrasca iz Aneksa 2 od strane direktno nadređenog državnog službenika i neposredno pretpostavljenog najmanje osam dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a u slučaju njihovog neslaganja konačnu odluku donosi rukovodilac institucije.
(6) Obrazac godišnjeg odmora šefu kabineta, kao i savjetnicima ako u instituciji ne postoji radno mjesto šefa kabineta, neposredno odobrava rukovodilac institucije.
(7) Ako rukovodilac institucije, na prijedlog direktno nadređenog državnog službenika i neposredno pretpostavljenog odbije zahtjev za korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora u traženom periodu, dužan je donijeti rješenje kojim se korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora u traženom periodu odbija, uz obrazloženje razloga odbijanja, najkasnije u roku od tri dana od dana predaje obrasca.
Član 13.
(Odgađanje i prekid godišnjeg odmora)
(1) Korištenje godišnjeg odmora može se odgoditi odnosno prekinuti radi službene potrebe koja se ogleda u izvršenju važnih i neodgodivih službenih poslova, ili na lični zahtjev državnog službenika.
(2) O odgađanju odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora u slučaju službene potrebe rukovodilac institucije donosi rješenje, na koje se u slučaju žalbe primjenjuje član 219. stav (2) Zakona o upravnom postupku.
(3) Državni službenik u slučaju odgađanja odnosno prekida godišnjeg odmora radi službene potrebe, a ne nalazi se u mjestu prebivališta odnosno boravišta, ima pravo na naknadu stvarnih troškova (putni i drugi troškovi) prouzrokovanih odgađanjem odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
(4) Putnim troškovima iz stava (3) ovog člana smatraju se stvarni troškovi prevoza koji je službenik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u slučaju prekida, dok se drugim troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali zbog odgađanja odnosno prekida godišnjeg odmora.
(5) Troškovi iz stava (3) ovog člana dokazuju se odgovarajućom dokumentacijom.
(6) Prekid korištenja godišnjeg odmora na lični zahtjev državnog službenika konstatuje se upisivanjem u Obrazac godišnjeg odmora, uz obavještavanje direktno nadređenog državnog službenika i neposredno pretpostavljenog.
(9) Ukoliko državni službenik nije iskoristio najmanje deset radnih dana godišnjeg odmora, godišnji odmor u tekućoj godini se ne može prekinuti na lični zahtjev državnog službenika.
Član 14.
(Naknadno korištenje godišnjeg odmora)
(1) Državnom službeniku koji je odgodio odnosno prekinuo korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odgođenog odnosno nastavak korištenja prekinutog godišnjeg odmora, vodeći računa o iskazanoj želji državnog službenika i potrebama službe.
(2) Naknadno korištenje odgođenog odnosno prekinutog godišnjeg odmora državnog službenika odobrava se na propisanom obrascu, zavisno da li se radi o prvom ili preostalom dijelu godišnjeg odmora.
Član 15.
(Pravni lijek)
(1) Protiv rješenja o odgađanju odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora u slučaju službene potrebe iz člana 13. stav (2) ove odluke, ili u slučaju nedonošenja u propisanom roku rješenja kojim se odobrava korištenje godišnjeg odmora iz člana 12. st. (1) i (2) ove odluke, može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe, u roku od osam dana od dana prijema rješenja, odnosno u roku od osam dana od krajnjeg roka za donošenje rješenja.
(2) Žalba Odboru državne službe za žalbe može se izjaviti i u slučaju propuštanja odnosno nepotpisivanja obrasca iz Aneksa 2 ove odluke, u roku od osam dana od krajnjeg roka za potpisivanje obrasca.
(3) Rješenje po žalbi iz st. (1) i (2) ovog člana je konačno i protiv istog se može pokrenuti upravni spor u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.
Član 16.
(Nadzor nad primjenom odluke)
Nadzor nad primjenom ove odluke obavlja upravni inspektorat Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.
Član 17.
(Kaznene odredbe)
Novčanom kaznom od 300 do 800 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u instituciji ukoliko:
a) ne donesene plan korištenja godišnjih odmora, ili ga donese neblagovremeno (član 10. Odluke);
b) ne donese blagovremeno rješenje kojim odlučuje o korištenju godišnjeg odmora, u skladu sa planom ili na lični zahtjev državnog službenika (član 12. st. (1) i (2) Odluke);
c) ne potpiše blagovremeno obrazac iz Aneksa 2 za korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora (član 12. stav (5) Odluke);
d) ne omogući državnom službeniku kojem prestaje radni odnos korištenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa (član 9. Odluke);
e) državnom službeniku onemogući korištenje jednog dana godišnjeg odmora suprotno članu 8. stav (2) Odluke.
Član 18.
(Prelazne odredbe)
Institucije su dužne uskladiti svoje podzakonske akte sa odredbama ove Odluke u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Član 19.
(Prestanak važenja propisa)
(1) Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i zaposlenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 27/04), u odnosu na državne službenike i savjetnike.
(2) Do donošenja posebnog propisa, Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i zaposlenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine će se primjenivati u odnosu na zaposlenike u institucijama.
Član 20.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".
