POLITIKA
UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM BOSNE I HERCEGOVINE
Sarajevo, januar 2018. godine
Sadržaj
I UVODNI DIO
II VIZIJA, MISIJA I CILJEVI POLITIKE
2.1. Vizija
2.2. Misija
2.3. Ciljevi
III PRAVNI OKVIR
3.1. Međunarodni pravni okvir
3.1.1. Međunarodne organizacije i institucije
3.2. Pravni okvir Bosne i Hercegovine
IV UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROSTOROM
V OBAVEZE UČESNIKA U OKVIRU SISTEMA UPRAVLJANA ZRAČNIM PROSTOROM
5.1. Nadležnosti upravljanja zračnim prostorom
VI SIGURNOST ZRAČNE PLOVIDBE (SAFETY) KAO NAJZNAČAJNI PRIORITET POLITIKE
VII SMJERNICE ZA REALIZACIJU POLITIKE
Popis skraćenica
AMC Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management Cell)
ASM Upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management)
BHANSA Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH
BHDCA Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH
EASA Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe
ECAA sporazum Sporazum između Evropske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunije, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 1244 od 10. juna 1999. godine) o uspostavljanju Zajedničkog evropskog zrakoplovnog područja
ECAC Evropska konferencija za civilno zrakoplovstvo (European Civil Aviation Conference)
EU Evropska unija
EUROCONTROL Evropska agencija za sigurnost zračne plovidbe (European Organisation for Safety of Air Navigation)
FAB CE Funkcionalni blok zračnog prostora Centralne Evrope (Functional Airspace Block Central Europe)
FRA Prostor slobodnog planiranja letenja bez ruta (Free Route Airspace)
FUA Fleksibilno korištenje zračnog prostora (Flexible Use of Airspace)
ICAO Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (International Civil Aviation Organisation)
SES Jedinstveno evropsko nebo (Single European Sky)
SESAR Program tehničkog provođenja Jedinstvenog evropskog neba koji osigurava koordinirano i sinhronizirano istraživanje, razvoj i raspored sistema upravljanja zračnim prometom novih generacija (Single European Sky Air Traffic Management Research)
POLITIKA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM
BOSNE I HERCEGOVINE
I Uvodni dio
Politika upravljanja zračnim prostorom Bosne i Hercegovine je okvirni i osnovni dokument u procesu razvoja i daljnjeg unapređenja upravljanja zračnim prostorom Bosne i Hercegovine. Politika upravljanja zračnim prostorom (dalje u tekstu: Politika) predstavlja pristup prema uspostavljanju organiziranog, efikasnog i integriranog planiranja i upravljanja zračnim prostorom, kao zajedničkog resursa svih kategorija korisnika, koji se upotrebljava na fleksibilan i transparentan način, istovremeno uzimajući u obzir potrebe odbrane, zaštite životne sredine i obaveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, članstva u međunarodnim zrakoplovnim organizacijama i međunarodnih standarda i preporučene prakse.
Politika utvrđuje principe i ciljeve za dostizanje efikasnog i efektivnog sistema upravljanja zračnim prostorom u skladu sa Multilateralnim sporazumom između Evropske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunije, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu (u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 1244 od 10. juna 1999. godine) o uspostavljanju Zajedničkog evropskog zrakoplovnog područja (dalje u tekstu: ECAA sporazum), kojim je uspostavljen pravni osnov za transpoziciju regulative Jedinstvenog evropskog neba (SES) u pravni sistem Bosne i Hercegovine.
Politika definira neophodne tehnološko-operativne pravce unapređenja sistema upravljanja zračnim prostorom, u skladu sa Programom tehničkog provođenja Jedinstvenog evropskog neba koji osigurava koordinirano i sinhronizirano istraživanje, razvoj i raspored sistema upravljanja zračnim prometom novih generacija (SESAR), odnosno Glavnim planom upravljanja zračnim prometom na evropskom nivou (European Air Traffic Management Master Plan).
Politika upravljanja zračnim prostorom BiH izrađena je:
-
polazeći od opredjeljenja za razvojem BiH kao modernog društva, sa razvijenom ekonomijom sposobnom da se na najbrži način integrira u politički, ekonomski, a samim tim i sveukupni prometni okvir Evropske unije i postane dio njih. BiH, kao pridružena članica ECAA sporazuma, obavezana je na potpunu integraciju u dijelu zračnog prometa;
-
imajući u vidu da je moderan zračni promet izuzetna potreba građana i ekonomije, kao i da ima značajnu ulogu u sveukupnom društvenom i ekonomskom razvoju BiH te da predstavlja ključ za smanjenje razvojnog raskoraka između BiH i zemalja Evropske unije i predstavlja snažno sredstvo integracionih procesa. Upravljanje zračnim prometom BiH nameće potrebu održivosti sa pravnog, tehničkog, ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta, što zahtijeva razvijanje infrastrukture i tehnologija. Donošenje politike podrazumijeva smanjenje rizika od pogrešnog odlučivanja, kao i povećanje nivoa održivosti sa svih prethodno navedenih aspekata. Na taj način se ostvaruje balansiran pristup procesu integracija;
-
uzimajući u obzir interese privrednih društava, institucija, javnog i privatnog sektora, kao i svih društvenih grupa i svakog građanina BiH;
-
kao jedan u nizu strateških dokumenata kojim se uspostavljaju razvojni planovi koji podrazumijevaju jačanje institucija i administrativnih kapaciteta, kako bi se u oblasti zračnog prometa osiguralo provođenje svih planiranih aktivnosti;
-
s ciljem potpunog integriranja u evropske i međunarodne tokove, za šta je neophodno izvršiti povezivanje sektora zrakoplovstva, ostalih vidova prometa, turizma, trgovine i poljoprivrede i omogućiti neometan i održiv razvoj zemlje. Zrakoplovstvo, kao posebna grana privrede, ima veliki potencijal koji, zbog svog međunarodnog karaktera i činjenice da je visoko regulirana oblast, povezuje svjetske privrede i povećava GDP BiH;
-
da predstavlja odluku države BiH ka uspostavljanju reguliranog, organiziranog, efikasnog i integriranog planiranja i upravljanja zračnim prostorom, kao i zajednički resurs svih kategorija korisnika.
II VIZIJA, MISIJA I CILJEVI POLITIKE
2.1. Vizija
Vizija Politike je osigurati efikasno upravljanje zračnim prostorom BiH, koje će biti:
1) regulirano,
2) sigurno,
3) održivo,
4) integrirano u evropski sistem i
5) koje će podržavati i poticati ekonomski razvoj države.
2.2. Misija
Misija Politike je da:
1) osigura siguran zračni promet,
2) osigura kvalitetno održavanje infrastrukture,
3) bude efikasna,
4) doprinosi ekonomskom razvoju BiH,
5) minimizira štetne utjecaje na životnu sredinu i
6) bude usklađena sa procesom integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
2.3. Ciljevi Politike
Politika utvrđuje ciljeve za dostizanje efikasnog i efektivnog sistema upravljanja zračnim prostorom.
Ciljevi Politike upravljanja zračnim prostorom BiH su:
1) uspostaviti, održavati i stalno unapređivati sigurnost zračne plovidbe,
2) osigurati regulatorni okvir u oblasti upravljanja i upotrebe zračnog prostora BiH,
3) povećati kapacitete zračnog prostora u skladu sa predviđenim porastom prometa,
4) održavati i aktivno unapređivati efikasno upravljanje zračnim prostorom,
5) unaprijediti zaštitu životne sredine,
6) povećati efikasnost i ekonomičnost,
7) unaprijediti zaštitu zračnog prostora,
8) definirati tijela nadležna za upravljanje zračnim prostorom BiH,
9) osigurati visoki kvalitet usluga korisnicima zračnog prostora putem sigurnog, preciznog i pravovremenog planiranja, odobravanja i objava u vezi sa zračnim prostorom BiH,
10) osigurati uvjete kojim se ohrabruje razvoj novih ruta, prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta i usluga,
11) održavati i unapređivati standarde usluga putem pravovremenog planiranja i praćenja ključnih procesa i aktivnosti tijela na strateškom nivou,
12) omogućiti korištenje zračnog prostora svim korisnicima,
13) uskladiti upravljanje zračnim prostorom sa konceptom Fleksibilnog korištenja zračnog prostora (FUA),
14) podržati provođenje Jedinstvenog evropskog neba (SES) na panevropskom nivou,
15) po potrebi usklađivati postupke upravljanja zračnim prostorom sa susjednim državama i Funkcionalnim blokom zračnog prostora Centralne Evrope (FAB CE),
16) provoditi nepristrano i djelotvorno reguliranje organizacije i upravljanja zračnim prostorom,
17) dati smjernice korisnicima zračnog prostora BiH, kao i Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) u sigurnom i efikasnom korištenju zračnog prostora BiH,
18) graditi povjerenje u odnosima sa zainteresiranim stranama i korisnicima zračnog prostora putem konsultacija i saradnje.
III PRAVNI OKVIR
3.1. Međunarodni pravni okvir
Politika, propisi i upotreba zračnog prostora u najvećoj su mjeri određeni međunarodnim propisima, iako države još uvijek imaju nadležnost da utvrde državne prioritete u okviru međunarodnih propisa.
Najznačajniji međunarodni dokumenti u oblasti zrakoplovstva kojih se BiH dužna pridržavati su:
- Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Čikaška konvencija iz 1944. godine) i aneksi uz Čikašku konvenciju (1-19),
- ECAA sporazum i aneksi uz ECAA sporazum,
- FAB CE sporazum,
- Radni aranžmani zaključeni između BHDCA i EASA.
3.1.1. Međunarodne organizacije i institucije
BiH je članica sljedećih međunarodnih organizacija:
- Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO),
- Evropske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC),
- Evropske agencije za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL).
BiH ima status posmatrača u EASA-i koji je osigurala zaključivanjem ECAA sporazuma, kao država koja nije članica EU.
3.2. Pravni okvir Bosne i Hercegovine
Politika i upotreba zračnog prostora određeni su i domaćim zakonodavstvom:
1) Ustav BiH (član III, stav 1) – Nadležnost institucija BiH: Kontrola zračnog prometa,
2) Zakon o zrakoplovstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09),
3) Zakon o odbrani BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05),
4) Zakon o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 43/09).
IV UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROSTOROM
Upravljanje zračnim prostorom (ASM) obuhvata fleksibilno korištenje zračnog prostora, organizaciju zračnog prostora, razvoj i oblikovanje struktura zračnog prostora i druge funkcije koje su u vezi sa upravljanjem zračnim prostorom.
Fleksibilno korištenje zračnog prostora (FUA) predstavlja koncept kojim se zračni prostor posmatra kao nedjeljiva cjelina i svakodnevno prilagođava potrebama korisnika zračnog prostora. Koncept fleksibilnog korištenja zračnog prostora osigurava postizanje najefikasnijeg korištenja zračnog prostora od svih korisnika, zasnovanog na stvarnim potrebama i stvarnom korištenju u određenom vremenskom periodu. Koncept fleksibilnog korištenja zračnog prostora zasniva se na tri nivoa upravljanja zračnim prostorom: strateškom, predtaktičkom i taktičkom nivou.
U okviru zajedničkog civilno-vojnog procesa na strateškom nivou upravljanja zračnim prostorom obavlja se neophodno strateško planiranje, pri čemu se uzimaju u obzir zahtjevi domaćih i stranih korisnika zračnog prostora i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Strateški nivo upravljanja zračnim prostorom provodi Komitet za upravljanje zračnim prostorom.
Predtaktički nivo upravljanja zračnim prostorom obuhvata obradu zahtjeva korisnika, alokaciju zračnog prostora na korištenje i prosljeđivanje podataka svim zainteresiranim korisnicima. Poslovi na predtaktičkom nivou upravljanja zračnim prostorom obavljaju se u okviru Jedinice za upravljanje zračnim prostorom (AMC).
Taktički nivo upravljanja zračnim prostorom sastoji se od svakodnevnog aktiviranja, deaktiviranja ili realokacije, u stvarnom vremenu, zračnog prostora koji je prethodno alocirala Jedinica za upravljanje zračnim prostorom.
Organizacija zračnog prostora obuhvata podjelu zračnog prostora na klase, projektiranje mreže ruta zračnog prometa, prostora slobodnog planiranja letenja bez ruta (FRA) i njihovo usklađivanje, uspostavljanje funkcionalnih blokova zračnog prostora, određivanje vertikalnih i horizontalnih granica zračnog prostora koje su u nadležnosti jedinica kontrole letenja, izrađivanje navigacionih postupaka prilaženja, dolaska i odlaska za određeni aerodrom, kao i druge poslove kojima se organizira zračni prostor.
Razvoj i oblikovanje struktura zračnog prostora obuhvata utvrđivanje opasnih zona, zabranjenih zona, uvjetno zabranjenih zona, privremeno izdvojenih zona, privremeno rezerviranih zona, kao i druge poslove razvoja i oblikovanja struktura zračnog prostora.
Osnovni zahtjevi koje upravljanje zračnim prostorom treba da osigura su sigurnost, fleksibilnost i dinamičnost.
V OBAVEZE UČESNIKA U OKVIRU SISTEMA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM
5.1. Nadležnosti upravljanja zračnim prostorom
Vijeće ministara BiH je nadležno za:
- uspostavljanje Komiteta za upravljanje zračnim prostorom BiH.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Ministarstva odbrane BiH, nadležno je za:
- upravljanje zračnim prostorom, kao i u zračnom prostoru BiH, u skladu s odredbama Zakona o zrakoplovstvu BiH.
BHDCA je nadležna i odgovorna za:
- utvrđivanje načina upravljanja zračnim prostorom,
- obavljanje funkcije regulatora i nadzora u civilnom zrakoplovstvu.
BHANSA i Ministarstvo odbrane BiH su nadležni za:
- uspostavljanje postupaka za civilno-vojnu koordinaciju i osiguranje komunikacionih sistema koji omogućavaju međusobnu razmjenu podataka kako bi se omogućila aktivacija, deaktivacija i realokacija zračnog prostora, kako je odredila Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (AMC).
BHANSA je nadležna za:
- uspostavljanje Jedinice za upravljanje zračnim prostorom, uspostavljanje procedure za civilno-vojnu koordinaciju i komunikacione sisteme između organizacionih jedinica nadležnih za operativne usluge u zračnom prometu,
- pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u zračnom prostoru BiH.
VI SIGURNOST ZRAČNE PLOVIDBE (SAFETY) KAO NAJZNAČAJNIJI PRIORITET POLITIKE
Sigurnost zračne plovidbe i javno povjerenje u sigurnost letenja podupiru sve druge oblasti u sektoru zrakoplovstva. Održavanje najviših standarda sigurnosti zračne plovidbe u BiH zrakoplovstvu je prioritet politike upravljanje zračnim prostorom.
BiH mora biti dio sistema sigurnosti, kako na međunarodnom tako i na regionalnom nivou. Važno je da BiH uspostavi strateške ciljeve kada je u pitanju nivo sigurnosti zračne plovidbe (safety) te način kako taj nivo održavati.
Primarna odgovornost za sigurnost zračne plovidbe je na operatorima (aerodromima, aviokompanijama, pružateljima usluga, organizacijama za održavanje itd.), kao i svim korisnicima zračnog prostora.
Politika upotrebe zračnog prostora EU ide u pravcu da se učini sve kako bi se povećala sigurnost zračne plovidbe, a rizik minimizirao. U tom smislu, politika upotrebe zračnog prostora Bosne i Hercegovine treba da prati politiku EU.
Evropska unija, kroz Evropski program sigurnosti i ICAO, kroz plan Sigurnosti zračne plovidbe, zahtijeva od BiH da usvoji Državni program sigurnosti zračne plovidbe (State Safety Programme - SSP) i postigne njegovu potpunu primjenu.
U BiH postoji niz tijela koja su odgovorna za provođenje određenih elemenata sigurnosti zračne plovidbe ali i različiti aranžmani u pogledu koordiniranja aktivnosti sadržanih u SSP-u, uključujući Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, BHDCA i BHANSA-u.
Da bi se postigao zadovoljavajući nivo sigurnosti zračne plovidbe, a s obzirom na brz rast i značajne promjene koje donosi kompleksnost zrakoplovnog sistema, sistem nadzora nad sigurnošću zračne plovidbe mora biti baziran na procjeni rizika (risk based approach), na osnovu kojeg se identificiraju pitanja iz oblasti sigurnost zračne plovidbe i procjenjuju rizici koji se mogu pojaviti u sistemu upravljanja sigurnošću. Pristup baziran na riziku je dio Sistema upravljanja sigurnošću zračne plovidbe (SMS). ICAO je usvojio SMS kao međunarodni standard i njegova primjena je obavezujući zahtjev uspostavljen Aneksom 19 ICAO. SMS se prožima kroz cijeli sistem civilnog zrakoplovstva kako bi se olakšalo proaktivno upravljanje rizicima.
Fokusiranje na unapređenje analize ljudskog faktora i upravljanja unutar SMS-a je od ključnog značaja. Unapređivanjem kvaliteta i načina provođenja sigurnosnih istraga, kako bi se identificirali ljudski, organizacioni i drugi uzročni faktori, prikupljanje podataka, razmjena informacija, uključujući i izvještavanje o događajima sa neophodnim analizama, su osnova za efektivno upravljanje zračnim prostorom zasnovanog na riziku.
VII SMJERNICE ZA REALIZACIJU POLITIKE
Politika upravljanja zračnim prostorom BiH pruža opći okvir djelovanja za postizanje novog sigurnijeg, efikasnijeg i ekološki prihvatljivijeg željenog stanja i definiranog sveukupnog cilja.
Proces kreiranja Politike je dinamičan proces, zasnovan na postojanju međuzavisnosti elemenata vanjskog i unutrašnjeg okruženja, provođenja i ostvarenja postavljenih ciljeva te postojanju korektivnih mjera za djelovanje u pravcu ostvarenja postavljenih ciljeva.
Proces realizacije Politike zavisi od elemenata vanjskog i unutrašnjeg okruženja. Faktori na koje se može utjecati zasnovani su na razvoju institucija uključenih u upravljanje zračnim prostorom Bosne i Hercegovine.
Politika podliježe ažuriranju u skladu sa potrebama.
