Službeni glasnik BiH, broj 39/15

Na osnovu člana 8. tačka A. stav 1. i 2. Zakona o željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

241 PRAVILNIK


O ODRŽAVANJU ŽELJEZNIČKIH VOZILA U ŽS BiH

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.
(Predmet Pravilnika)

(1) Ovaj Pravilnik propisuje tehničke odredbe koje se odnose na održavanje željezničkih vozila uvrštenih u vozni park željezničkih operatera (u daljem tekstu: ŽO), odnosno upravitelja infrastrukture (u daljem tekstu: UI) u željezničkom sistemu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ŽS BiH).

Član 2.
(Primjena Pravilnika)

(1) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na željeznička vozila normalnog kolosjeka uvrštena u park ŽO i UI u ŽS BiH, i to:

a) Vučna vozila

- Lokomotive

- elektro

- dizel

- parne

- Motorni vozovi

- elektro

- dizel

b) Vučena vozila

- Putnička kola:

- kola sa sjedištima

- kola za spavanje

- kola sa ležajima

- kola za ručavanje

- kola sa bifeom

- poštanska kola

- službena kola

- salonska kola

- inspekcijska kola

- specijalna kola

- Teretna kola:

- zatvorena kola (serija G, H, I, T)

- otvorena kola (serije E)

- plato-kola (serije K, R, L, S)

- specijalna kola (serija F, U, Z)

- Posebne namjene:

- kola za grijanje voza:

- sa parnim kotlom

- sa generatorom pare.

c) Vozila za željezničke svrhe

- Kola za ispitivanja:

- vučnih vozila

- kontaktnog voda

- kolosjeka

- mostova

- kočnica

- ostala kola za ispitivanja

- Kola za željezničke svrhe

- kola pomoćnog voza

- kola za sanitetske potrebe

- kola za stanovanje radnika

- kola za transport materijala i opreme za izgradnju i održavanje pruge i pružnih postrojenja

- ostala kola za željezničke svrhe

- Vozila za izgradnju i održavanje pruge i pružnih postrojenja - pružna vozila:

- motorne drezine sa i bez prikolica

- motorna vozila za mehaniziran rad na kolosjeku

- ostala pružna vozila

- Specijalna vozila za željezničke svrhe:

- snježna grtala i ralice

- dizalice (dizel-motorne, parne)

- ostala specijalna vozila za željezničke svrhe.

Član 3.
(Osnovni pojmovi)

(1) U Pravilniku se koriste slijedeći pojmovi:

1) "željeznički sistem (ŽS)" označava ukupnost podsistema u strukturnim i operativnim oblastima, kao i upravljanje i operativno funkcioniranje sistema kao cjeline;

2) "upravljač infrastrukture" (UI) je svako javno poduzeće ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezničke infrastrukture ili privatne željezničke infrastrukture povezane s javnom željezničkom infrastrukturom;

3) "željeznički operater" (ŽO) je svako javno poduzeće ili kompanija koja pruža usluge prijevoza tereta odnosno putnika željeznicom, pod uvjetom da ta kompanija osigurava i vuču vozova;

4) "interoperabilnost" je sposobnost željezničkog sistema koja omogućava siguran i neprekidan saobraćaj vozova uz postizanje traženog stepena efikasnosti, a koja se zasniva na regulativi te tehničkim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni;

5) "mreža" je cjelopkupna željeznička infrastruktura kojom upravlja upravljač infrastrukture;

6) "podsistemi" su rezultat podjele željezničkog sistema, ti podsistemi, za koje je potrebno utvrditi osnovne zahtjeve, mogu biti strukturalni ili funkcionalni;

7) "tehnička specifikacija za interoperabilnost" (TSI) je specifikacija, koja obuhvata svaki podsistem ili dio podsistema u cilju ispunjavanja osnovnih zahtjeva i osiguranja interoperabilnosti željezničkog sistema;

8) "imalac" je lice ili pravni subjekat koji su vlasnik kola ili koji imaju pravo na korištenje kola i upisan je u Registar željezničkih vozila;

9) "tijelo nadležano za održavanje" (ECM) označava subjekt nadležan za održavanje vozila koji je kao takav upisan u Registar željezničkih vozila;

10) "Regulatorni odbor željeznica BiH" (ROŽ BiH) je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, čija je organizacija, finansiranje i ovlaštenja definirana u Zakonu o željeznicama BiH;

11) "željeznička kompanija" podrazumijeva vertikalno integrirane željezničke kompanije koje obavljaju poslove upravljača infrastrukture i poslove operatera ali sa razdvojenim troškovima poslovanja.

(2) Značenje skraćenica je slijedeće:

- ŽS BiH - Željeznički sistem BiH,

- EN - Evropski standard,

- TKD - Tehničko-kolska djelatnost,

- UIC - Međunarodna željeznička unija,

- AVV - Jedinstveni Ugovor o korištenju teretnih kola u međunarodnom saobraćaju,

- RIC - Sporazum o uzajamnoj upotrebi putničkih kola u međunarodnom saobraćaju,

- UTP - Univerzalni (jedinstveni) tehnički propisi.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Član 4.
(Opća koncepcija održavanja željezničkih vozila u ŽS BiH)

(1) Zadatak održavanja je da željeznička vozila budu u ispravnom stanju za siguran, uredan i ekonomičan rad u eksploataciji. Održavanje ima preventivni karakter, pri čemu se radovi održavanja unaprijed predviđaju u okviru periodičnih kontrolnih pregleda i preventivnih (redovnih) opravaka. Učestalost ovih pregleda i opravaka određuje se eksperimentalno u zavisnosti od vremena koje je vozilo provelo u eksploataciji ili broja pređenih kilometara vozila.

(2) Preventivno održavanje dopunjuje se izvršenjem korektivnih (vanrednih) opravaka kada se za to ukaže potreba.

(3) Održavanje željezničkih vozila u ŽS BiH, zavisno od značaja i obima, vrši se u osposobljenim i certifikovanim remontnim radionicama, radionicama depoa, kolskim radionicama, željezničkim stanicama (tehničkim, ranžirnim i ostalim) i fabrikama, odnosno, gradilištima sa dodijeljenim identifikacionim brojem. Za certifikovanje i dodjeljivanje identifikacionog broja nadležan je ROŽ BiH. Registar osposobljenih i certifikovanih radionica i željezničkih stanica u ŽS BiH za obavljanje odgovarajuće djelatnosti iz održavanja željezničkih vozila vodi nadležni organ - ROŽ BiH.

Član 5.
(Osnovna načela organizacije održavanja)

Osnovna načela pri organizaciji održavanja željezničkih vozila su:

a) odrediti vrstu, učestalost i sastav operacija održavanja, pri čemu radovi na održavanju trebaju biti prilagođeni opadanju kvaliteta tehničkog stanja vozila, stvarnim istrošenjima i oštećenjima dijelova, sklopova i agregata vozila;

b) pridržavati se propisanih rokova i obima radova za pojedine vrste preventivnog održavanja;

c) garantirati kvalitet za izvršene radove pri održavanju vozila;

d) optimizirati utrošak radnog vremena i materijala za izvršenje radova održavanja;

e) osigurati blagovremeno potrebne rezervne dijelove za zamjenu istrošenih, kao i određen broj rezervnih sklopova, radi omogućenja organiziranja opravake vozila po sistemu agregatne zamjene;

f) pri održavanju za zamjenu istrošenih i oštećenih dijelova upotrebljavati samo orginalne dijelove ili dijelove proizvedene, odnosno obnovljene po ovjerenoj tehničkoj dokumentaciji od ovlaštenog tijela i primljene od ovlaštenih i kompetentnih lica nadležnih ECM, ŽO ili UI za kontrolu kvaliteta;

g) specijalizirati remontne radionice za izvršenje preventivnih opravaka određenih serija vozila, odnosno pojedinih sklopova i uređaja;

h) dostaviti tehničku dokumentaciju za održavanje u formi koju mogu izvršioci održavanja neposredno primjenjivati.

Član 6.
(Postupak za utvrđivanje stanja vozila radi određivanja ciklusa i rokova kontrolnih pregleda, preventivnih opravaka i obima njihovih radova)

(1) Radi utvrđivanja stanja dijelova, sklopova, uređaja i agregata vozila u pogledu neispravnog rada, istrošenosti i oštećenja, kao i radi utvrđivanja promjene toga stanja tokom vremena, treba obavljati sistematska ispitivanja i provjere. Ova ispitivanja i provjere omogućavaju da se dobiju određeni podaci koji služe za utvrđivanje ciklusa i rokova izvršenja kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka, kao i obima njihovih radova.

(2) Ispitivanja i provjere mogu da organiziraju ECM, ŽO, UI, ROŽ BiH, imaoci i vlasnici vozila u saradnji sa proizvođačem vozila i radionicama koje obavljaju održavanje dotičnih vozila, kada se za to ukaže potreba, a posebno prilikom:

a) obavljanja prve preventivne opravke na novom tipu vozila za ŽS BiH,

b) uvođenje novog kontrolnog pregleda ili nove preventivne opravke,

c) promjene rokova pojedinih vrsta preventivnog održavanja,

d) promjene obima i kvaliteta postojećih radova za pojedine vrste preventivnog održavanja.

Član 7.
(Vrste održavanja)

(1) Održavanje željezničkih vozila može biti:

a) preventivno (investiciono, redovno), koje se periodično ponavlja i unaprijed planira,

b) korektivno (vanredno, tekuće), koje se obavlja radi otklanjanja kvarova, nedostataka ili istrošenja.

(2) U preventivno održavanje spadaju:

a) stalni nadzor,

b) pranje i čišćenje,

c) dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, (kod putničkih kola),

d) kontrolni pregledi,

e) preventivne opravke.

(3) U korektivno održavanje spadaju:

a) korektivne opravke manjeg obima,

b) korektivne opravke većeg obima,

c) pranje, dezinfekcija i deratizacija, (kod teretnih kola).

(4) Stalni nadzor, pranje i čišćenje, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, kontrolni pregledi i vanredne opravke čine korektivno (vanredno, tekuće) održavanje.

(5) Preventivnu opravku čini preventivno (investiciono, redovno) održavanje kada se ulaganjem u vozilo prilikom opravke ono dovodi u ispravno tehničko stanje, sposobno za redovno korištenje u saobraćaju bez većih intervencija do slijedeće preventivne opravke.

Član 8.
(Vrste održavanja)

U ŽS BiH razlikujemo slijedeće vrste održavanja:

a) Pod pranjem i čišćenjem vozila podrazumijeva se odstranjivanje nečistoće

sa vozila (svana i iznutra)

b) Pod stalnim nadzorom vozila podrazumjeva se vizuelni pregled tehničke ispravnosti i snabdjevenosti vozila, koji se obavlja:

- pri pripremi vozila za rad

- tokom rada vozila

- po izvršenom radu vozila.

c) Pod dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom kola podrazumjeva se uništavanje infektivnih klica, bakcila i bakterija, insekata i štakora i dr.

d) Pod kontrolnim pregledima vozila podrazumijevaju se pregledi, provjere ispravnosti rada i obavljanje odgovarajućih podešavanja određenih dijelova, sklopova, uređaja i agregata vozila, kao i zamjena neispravnih dijelova (uz ispostavljanje propisane kontrolne dokumentacije), potrošnih elemenata i materijala, a prema količini radova propisanoj za svaku vrstu pregleda, vrstu i seriju vozila. Osim toga, prilikom kontrolnih pregleda obavljaju se i odgovarajuća čišćenja i pranja vozila i njihovih dijelova, sklopova, uređaja, agregata i opreme.

e) Pod preventivnim opravkama vozila podrazumijevaju se pregledi, kontrole i opravke svih ili ograničenog broja dijelova, sklopova, uređaja i agregata, uz ispostavljanje propisane kontrolne dokumentacije, u cilju dovođenja vozila u propisano tehničko stanje za dotičnu vrstu preventivne opravke a prema propisanoj količini radova za svaku vrstu preventivne opravke.

f) Pod korektivnim opravkama podrazumijevaju se opravke na pojedinim dijelovima, sklopovima, uređajima i agregatima vozila radi otklanjanja kvarova (oštećenja) nastalih u eksploataciji, koje je uočilo osoblje zaduženo za izvršenje stalnog nadzora i kontrolnih pregleda, kao i otklanjanje oštećenja na vozilima nastalih prilikom vanrednog događaja (iskliznuća, sudara, požara i sl.) u cilju ostvarenja sigurnosti i pogonske sigurnosti vozila u eksploataciji.

Korektivne opravke mogu biti:

- manjeg obima, pri kojima se vozilo posebno ne isključuje iz eksploatacije,

- većeg obima, pri kojima se vozilo isključuje iz eksploatacije.

U cilju što racionalnijeg održavanja i korištenja vozila treba uvijek nastojati da se korektivne opravke obave bez isključivanja vozila iz eksploatacije. Korektivne opravke većeg obima treba spajati sa nekim od kontrolnih pregleda uvijek kada je to moguće.

g) Pod oštećenjem vozila podrazumjeva se oštećenje dijelova, sklopova ili uređaja vozila koje je nastalo usljed habanja, deformacija, korozije, zamora, uvjeta rada (manevriranja), utovara i istovara tereta.

h) Izvršenjem korektivne opravke većeg obima može se smatrati da je izvršena neka od preventivnih opravaka ukoliko je obim radova ove korektivne opravke jednak ili veći od obima radova dotične preventivne opravke o čemu odluku donosi nadležni ECM ili ŽO/ UI na osnovu utvrđenog tehničkog stanja vozila i saglasnosti imaoca i/ili vlasnika vozila. Ukoliko je odlučeno da je na vozilu izvršena prijevremena preventivna opravka za isto se mora ispostaviti sva propisana tehnička dokumentacija (dosije) o izvršenom preventivnom održavanju, uključujući i sprovođenje odredbi članova 20. i 21. ovog Pravilnika.

i) Zadržavanje vozila u radionici radi izvršenja korektivne opravke većeg obima može se iskoristiti za izvršenje odgovarajuće preventivne opravke, ako je rok za ulazak vozila u preventivnu opravku po ciklusu pred neposrednim istekom. Odluku o ovome donosi ECM ili ŽO/UI uz prijethodnu saglasnost imaoca i/ili vlasnika vozila.

Član 9.
(Ciklusi i rokovi preventivnog održavanja)

(1) Pod ciklusom preventivnog održavanja podrazumjeva se redoslijed obavljanja pojedinih kontrolnih pregleda, odnosno preventivnih opravaka vozila.

(2) Pod rokom preventivnog održavanja podrazumijeva se proteklo vrijeme eksploatacije (kalendarsko) ili pređeni kilometri vozila između dva kontrolna pregleda, odnosno dvije preventivne opravke.

(3) Rok između dvije preventivne opravke kod svake serije vozila određuje se tako da većina vozila te serije mogu biti u eksploataciji do slijedeće preventivne opravke bez većeg broja korektivnih opravaka.

(4) Ciklusi i rokovi preventivnog održavanja dati su posebno za svaku vrstu i seriju vozila, pri čemu se vodi računa o njihovim specifičnostima.

Član 10.
(Kriterijumi za rokove preventivnog održavanja)

(1) Kriterijumi za rokove kontrolnih pregleda svih vozila je vrijeme eksploatacije (kalendarsko vrijeme).

Kriterijum za rokove preventivnih opravaka vozila je izvršeni rad izražen u pređenim kilometrima, odnosno vrijeme eksploatacije. Izuzetno za manevarska vučna vozila i pružna vozila kriterijum za obavljanje kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka može biti, pored vremena, i rad vozila izrađen u efektivnim satima rada. ECM, imaoci i/ili vlasnici vozila, ŽO i UI mogu uvesti i dopunske kriterijume za obavljanje preventivnih opravaka (na primjer: utrošak goriva kod dizel-vozila i sl.), pod uvjetom da se tim dopunskim kriterijumom ne prekorače ograničenja za rokove date u ovom Pravilniku, po osnovu rada vozila izraženog u pređenim kilometrima, odnosno vremena eksploatacije.

(2) Za svaku vrstu vozila propisani su rokovi za izvršenje kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka, kao i dozvoljena odstupanja od rokova.

(3) Dozvoljena odstupanja od propisanih rokova za izvršenje pojedinih vrsta preventivnog održavanja omogućavaju racionalnu organizaciju održavanja vozila u zavisnosti od raspoloživosti kapaciteta za održavanje i trenutnih potreba za eksploatacijom dotičnih vozila, pri čemu se mora voditi računa da se ovim odstupanjima ne ugrozi sigurnost i pogonska sigurnost vozila.

(4) Ukoliko je tehničko stanje takvo, da ugrožava sigurnost saobraćaja ili uzrokuje učestale korektivne opravke i neekonomičnu eksploataciju, vozilo treba uputiti u odgovarajuću preventivnu opravku po ciklusu i prije roka propisanog ovim Pravilnikom. Odluku o tome mogu donijeti nadležni ECM za vozilo, ŽO ili UI uz saglasnost imaoca i/ili vlasnika vozila na osnovu komisijski utvrđenog tehničkog stanja vozila.

(5) Ukoliko je vučno vozilo ili pružno vozilo bilo van eksploatacije, naredni kontrolni pregled po ciklusu se pomijera za to vrijeme imobilizacije, s tim da se prilikom puštanja vozila u eksploataciju poslije stajanja mora izvršiti odgovarajući pregled u obimu koji određuje tehnički organ iz ECM, ŽO ili UI zadužen za kontrolne preglede dotičnog vozila, zavisno od vremena stajanja i uvjeta smještaja imobiliranog vozila. Vremenski rok za izvršenje preventivnih opravaka vozila, koji je dat kao limitirajući faktor, ne može se produžavati zbog toga što je vozilo bilo van eksploatacije. Izuzetno kod putničkih kola za unutrašnji saobraćaj vremenski rok za izvršenje preventivnih opravaka može se produžiti za vrijeme stajanja vozila van eksploatacije duže od mjesec dana.

(6) Po isteku propisanog roka kontrolnog pregleda, odnosno preventivne opravke vozila po ciklusu i njihovih dozvoljenih odstupanja, vozilo se isključuje iz eksploatacije i upućuje u odgovarajuće preventivno održavanje.

Član 11.
(Podjela rada na poslovima održavanja)

(1) Radovi održavanja obavljaju se u:

a) stanicama,

b) kolskim radionicama,

c) radionicama depoa,

d) remontnim radionicama,

e) radionicama za održavanje pružnih vozila,

f) na gradilištima.

(2) U stanicama (tehničkim, ranžirnim i ostalim) obavljaju se slijedeći radovi održavanja:

a) stalni nadzor,

b) pranje i čišćenje,

c) kontrolni pregledi (gdje postoje odgovarajući uvjeti),

d) korektivne opravke manjeg obima.

(3) U kolskim radionicama obavljaju se slijedeći radovi održavanja kola:

a) kontrolni pregledi,

b) preventivne opravke,

c) korektivne opravke manjeg obima,

d) korektivne opravke većeg obima.

(4) U radionicama depoa obavljaju se slijedeći radovi održavanja vučnih vozila:

a) kontrolni pregledi,

b) preventivne opravke manjeg ranga,

c) korektivne opravke manjeg obima,

d) korektivne opravke većeg obima (na bazi zamjene sklopova i agregata).

(5) U radionicama se mogu obavljati preventivne opravke, ukoliko su iste certificirane od nadležnog tijela (ROŽBiH) u ŽS BiH.

(6) U remontnim radionicama obavljaju se slijedeći radovi održavanja:

a) kontrolni pregledi (kod kola),

b) preventivne opravke,

c) korektivne opravke većeg obima.

(7) U radionicama za održavanje pružnih vozila obavljaju se radovi preventivnog i korektivnog održavanja pružnih vozila.

(8) Na gradilištima se obavljaju slijedeći radovi održavanja pružnih vozila:

a) stalni nadzor,

b) pranje i čišćenje,

c) kontrolni pregledi (gdje postoje odgovarajući uvjeti),

d) korektivne opravke manjeg obima (gdje postoje odgovarajući uvjeti).

Član 12.
(Obim preventivnog održavanja)

(1) Za svaku vrstu kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka, i to za svaku seriju vozila, utvrđen je obim obaveznih radova, kojim se postiže sigurnost saobraćaja i pogonska sigurnost vozila u eksploataciji, svodi na minimum imobilizacija vozila i korektivne opravke na vozilu između preventivnih pregleda, odnosno, preventivnih opravki.

(2) Obim obaveznih radova kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka za svaku seriju željezničkih vozila uključenih u park ŽO i UI u ŽS BiH bit će posebno izdat i predstavljat će prilog ovog Pravilnika.

(3) Pored obaveznih radova predviđenih obimom radova, prilikom izvršenja pojedinih vrsta preventivnih opravaka obavljaju se, po potrebi, i dopunski radovi.

Saglasnost za izvršnje ovih dopunskih radova mogu dati nadležni ECM, ŽO, UI, imalac i/ili vlasnik vozila putem ovlaštenog lica za kontrolu kvaliteta održavanja.

(4) Pri izvršenju neke od preventivnih opravaka vozila može se izostaviti opravka pojedinih sklopova ukoliko je na njima izvršena korektivna opravka neposredno prije ulaska vozila u preventivnu opravku u obimu i kvalitetu koji garantira sigurnost i pogonsku sigurnost vozila do slijedeće preventivne opravke vozila.

Član 13.
(Modifikacije i rekonstrukcije vozila)

(1) Prilikom obavljanja radova održavanja mogu se obavljati i modifikacije i rekonstrukcije vozila. Pri tome se moraju primjeniti propisi UTP i "Uputstvo o postupku i načinu izdavanja dozvole za korištenje željezničkih vozila, uređaja, dijelova i opreme za željeznička vozila i uređaja, dijelova i opreme za željezničku infrastrukturu".

(2) Pod modifikacijom željezničkih vozila podrazumjevaju se izmjene i poboljšanja konstruktivnih elemenata na vozilu koji ne mijenjaju osnovne konstruktivne, tehničke ili eksploatacione karakteristike vozila.

(3) Pod rekonstrukcijom željezničkih vozila podrazumijevaju se takve konstruktivne izmjene na vozilu koje mijenjaju osnovne konstruktivne, tehničke ili eksploatacione karakteristike vozila.

(4) Modifikacije i rekonstrukcije vozila obavljaju se na zahtjev ŽO, UI, ECM, imaoca ili vlasnika vozila.

Član 14.
(Tehnička dokumentacija - dosije o održavanju vozila)

(1) Tehničku dokumentaciju za održavanje željezničkih vozila, odnosno dosije o održavanju željezničkih vozila sačinjavaju:

- konstruktivna dokumenatacija,

- tehnički uvjeti

- uputstva za opravku sklopova, uređaja i opreme,

- katalozi rezervnih djelova.

(2) Konstruktivna dokumentacija se sastoji od sklopnih i radioničkih crteža potrebnih za održavanje vozila. Ovu dokumentaciju preuzima od proizvođača vlasnik vozila. Dokumentacija služi isključivo za obavljanje opravaka na vozilu i ne može se upotrijebiti za proizvodnju dijelova bez saglasnosti vlasnika dokumentacije.

Za održavanje starijih vozila kao što su: muzejska, istorijska i sl., kao i vozila koja su ranije nabavljena u inozemstvu, ako nije moguće, nije obavezno posjedovati konstruktivnu dokumentaciju za vršenje opravaka takvih tipova vozila.

(3) Tehnički uvjeti određuju najvažnija pitanja opravaka vozila, a obuhvataju, obavezno:

- tehnički opis vozila,

- glavne konstruktivne i eksploatacione podatke vozila,

- klasifikaciju sklopova, uređaja i opreme,

- obim obaveznih radova redovnog održavanja vozila,

- normativ utroška radnog vremena za propisani obim radova,

- normativ utroška rezervnih dijelova i materijala, po asortimanu i količini, za izvršenje pojedinih vrsta opravaka jednog vozila dotične serije. Normativ se izrađuje na osnovu iskustva i podložan je periodičnim izmjenama i dopunama tokom primjene,

- spisak radnih operacija ispitivanja ili provjera u toku procesa opravke, pri kojima je obavezno prisustvo ovlaštenih lica za kontrolu kvaliteta održavanja vozila,

- spisak i približno tehničko rješenje obaveznih probnica i uređaja potrebnih za izvršenje određenih provjera ili ispitivanja dijelova, sklopova uređaja, agregata u toku procesa oprave, kao i probnica za završno ispitivanje vozila,

- program ispitivanja i provjere prilikom probnih vožnji, ako se obavljaju pri toj opravci,

- komplet mjernih lista, koje se popunjavaju u toku opravke dijelova, sklopova, agregata i uređaja,

- pregled tehničkih uputstva, standarda, propisa i sl., potrebnih za izvršenje opravke vozila,

- kriterij o potrebnoj osposobljenosti radionica, u opremi i kadrovima, za obavljanje određenih radova održavanja na pojedinim serijama vozila, odnosno pojedinim sklopovima, uređajima i opremi, zavisno od potrebnog tehnološkog nivoa koji licencirana radionica nudi pri ugovaranju posla.

(4) Uputstva za opravku pojedinih sklopova, uređaja i opreme dopunjavaju Tehničke uvjete i određuju postupak za izvršenje složenijih radova pri održavanju pojedinih sklopova, uređaja i opreme, prema tački 4. člana 18. ovog Pravilnika.

(5) Katalozi rezervnih dijelova pokazuju, na pregledan način, sve sastavne dijelove vozila, odvojeno po sklopovima, i moraju sadržavati skice na kojima su prikazani svi sastavni dijelovi, kataloške oznake po kojima se naručuju dijelovi, naziv dijela, oznaku standarda, odnosno broj crteža konstruktivne dokumentacije, kao i broj komada u jednom sklopu ili cijelom vozilu. Katalog rezervnih dijelova izrađuje proizvođač vozila u saradnji sa proizvođačima sklopova i obavezno se dostavlja uz isporuku novih vozila, odnosno sklopova, imaocu ili vlasniku vozila.

Član 15.
(Obuka osoblja za rad na održavanju vozila)

(1) Da bi osoblje koje održava željeznička vozila moglo uspješno obavljati svoje zadatke, potrebno ga je na pravilan i propisan način obučiti:

- specijalističkim znanjima za održavanje interoperabilnih dijelova, sklopova, uređaja i kočionih sistema, u organizacijama certificiranim za obuku, proizvodnju ili održavanje određenih komponenti željezničkih vozila,

- izvršavati određene vrste radova održavanja,

- koristiti tehničku dokumentaciju za održavanje, a posebno onu za izvršenje radova iz njegovog zaduženja.

(2) Postupak edukacije i obuke osoblja koje radi na održavanju vozila regulira ŽO, UI, ECM ili imalac vozila se posebnim uputstvom.

Član 16.
(Upućivanje vozila u preventivnu opravku)

Da bi se preventive opravke mogle obavljati organizirano, ravnomjerno i racionalno, kao i da bi se radionice mogle pravovremeno pripremiti za brzo i kvalitetno izvršenje opravke, unaprijed se izrađuju planovi preventivnih opravaka vozila (godišnji i kvartalni), i to:

a. - Za vučna vozila

- Svake godine u toku mjeseca septembra utvrđuje se plan preventivnih opravaka za slijedeću godinu, po vrstama opravaka i serijama vozila, a na osnovu predviđenog rada vozila, ciklusa i rokova opravaka.

- U toku mjeseca oktobra, na nivou željezničkih pоduzeća, objedinjuju se planovi ŽO i UI odnosno ECM-ova koji su zaduženi za vučna vozila u upotrebi na mreži ŽSBiH, po vrstama vozila, vrstama opravaka i radionicama.

- Na osnovu okvirnih godišnjih planova opravaka vučnih vozila ŽO i UI odnosno ECM-ova sa radionicama pravovremeno utvrđuju kvartalni (dinamički) plan ulaska vučnih vozila u odgovarajuće opravke.

- Za svako vučno vozilo koje je predviđeno za preventivnu ili korektivnu opravku prijavljuje se radionici i za isto se radionici od strane ŽO i UI odnosno ECM ispostavlja nalog za održavanje. U nalogu za održavanje se mora naznačiti tehničko stanje vozila.

- Vučno vozilo se upućuje u opravku na osnovu dinamike koju su zajednički utvrdili radionica koja obavlja opravku i ŽO, UI i/ili ECM.

b. - Za vučena vozila

- Vlasnici vozila sastavljaju godišnji plan preventivnih opravaka kola svake godine u toku mjeseca septembra, i to po serijama vozila, vrstama opravaka i radionicama ili u svrhu izrade godišnjeg plana preventivne opravke blagovremeno ovlašćuju ECM, ŽO ili UI da isti izrade.

- Godišnji planovi opravaka služe ŽO, UI, imaocima kola i ECM-ovima kao podloga za ugovaranje opravaka sa radionicama za narednu godinu. Na osnovu okvirnih godišnjih planova opravaka kola, utvrđuju se sa radionicama, blagovremeno, kvartalni (dinamički) plan ulaska kola u odgovarajuću opravku.

- Kola se upućuju u opravku na osnovu utvrđenog kvartalnog plana, odnosno po dogovorenoj dinamici.

c. - Za vozila željezničke svrhe

Ova se vozila u preventivne opravke upućuju po postupku koji odgovara postupku za vučna odnosno vučena vozila, zavisno od toga da li se radi o vozilu sa sopstvenim pogonom (vučno vozilo) ili vozilu bez sopstvenog pogona (vučeno vozilo).

Član 17.
(Predaja vozila u opravku)

Prilikom predaje vučnih, vučenih ili vozila za željezničke svrhe u radionicu na opravku, sastavlja se zapisnik o primopredaji vozila u opravku, koji potpisuje predstavnik radionice i ovlašteno lice za kontrolu kvaliteta pri radionici ispred ŽO, UI, ECM, imaoca ili vlasnika voznih sredstava. Tom prilikom se utvrđuje tehničko stanje vozila koje podrazumijeva utvrđivanje: oštećenih, nedostajućih i netipskih dijelova, sklopova i opreme na vozilu, koji se prilikom opravke moraju opraviti ili ugraditi odnosno zamjeniti odgovarajućim tipiziranim.

Član 18.
(Način izvršenja održavanja vozila)

(1) Preventivne opravke vozila obavljaju se prema propisanom obimu radova i tehničkoj dokumentaciji za održavanje za odnosnu vrstu opravke.

(2) Korektivne opravke vozila obavljaju se prema potrebi na dijelu, sklopu, uređaju ili opremi koji su u kvaru odnosno koji su oštećeni, a po odgovarajućoj tehničkoj dokumentaciji za održavanje.

(3) Opravka vozila se sastoji iz opravke sastavnih dijelova, sklopova, uređaja i opreme vozila, i to uz njihovo skidanje s vozila, kada se radi o potpunoj opravci vozila, odnosno bez skidanja s vozila velikog broja, kod djelimične opravke.

(4) Potpunа opravka sklopova, uređaja i opreme čine slijedeće operacije:

- skidanje (demontaža) s vozila;

- potpuno rasklapanje na sastavne dijelove;

- detaljno pranje i čišćenje svih sastavnih dijelova;

- pregled, premjeravanje i ispitivanje svih sastavnih dijelova u obimu i na način kako je to predviđeno u dosijeu o održavanju kao i uputstvu za opravku, uz primjenu mjernih lista i odgovarajućih mjernih instrumenata, naprava i uređaja;

- opravka oštećenih dijelova, odnosno zamjena onih dijelova koji se ne mogu opraviti ili čija je opravka neekonomična;

- sklapanje;

- ispitivanje funkcionalnosti i provjera radnih karakteristika;

- ugradnja u vozilo;

- ispitivanje funkcionalnosti sklopova i uređaja ugrađenih na vozilu.

(5) Djelimična opravka sklopova, uređaja i opreme sastoji se iz opravke nekog od sastavnih dijelova, odnosno određenih provjera i podešavanja; djelimična opravka se posebno određuje za svaki konkretan slučaj.

(6) Pregled i ispitivanje sudova pod pritiskom, parnih kotlova i posuda za transport opasnih materija obavlja stručno lice koje posjeduje važeći certifikat za pregled i ispitivanje navedenih posuda, a koje ovlasti ŽO, UI, ECM, imalac i/ili vlasnik vozila.

(7) O opravljenim vozilima, prije predaje saobraćaju, radionica koja je izvršila preventivno održavanje kompletira dosije o izvršenom održavanju i dostavlja ga nadležnom ECM, ŽO, UI, imaocu ili vlasniku vozila tj. onome koje naručilac opravke, u skladu sa obavezujućim propisima za tu oblast i međunarodnim propisima.

(8) Datum izvršenja kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka se ne upisuju na vučnim vozila.

Datum izvršenja kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka se upisuju na vučenim vozilima.

Datum izvršenja kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka se upisuju na vozilima za željezničke svrhe.

Član 19.
(Kontrola kvaliteta održavanja)

(1) Pri izvršenju preventivnih opravaka željezničkih vozila radovi i ispitivanja podliježu kontroli ovlaštenih lica za kontrolu kvaliteta održavanja ispred ECM, ŽO, UI, imaoca ili vlasnika vozila. U Tehničkim uvjetima za izvršenje opravaka precizirani su radovi i provjere pri kojima je obavezno prisustvo ovlaštenih lica za kontrolu kvaliteta održavanja ispred ECM, ŽO, UI, imaoca ili vlasnika vozila.

(2) Ovlaštena lica za kontrolu kvaliteta održavanja na osnovu pojedinih faznih kontrola i završenog pregleda vozila utvrđuju da li su obavljeni svi radovi prema propisanom obimu obaveznih radova, zapisniku o primopredaji vozila u opravku i tehničkoj dokumentaciji za dotičnu vrstu opravke, kao i da li se može pristupiti probnoj vožnji, odnosno predaji vozila na upotrebu.

(3) Odredbe o radu ovlaštenih lica za kontrolu kvaliteta održavanja pri radionicama koje obavljaju preventivne opravke željezničkih vozila određuju se posebnim uputstvom ŽO, UI, ECM, imaoca ili vlasnika vozila.

Član 20.
(Vaganje vozila poslije izvršene opravke)

(1) Poslije izvršenja preventivnih opravaka, a prije obavljanja probne vožnje, vrši se vaganje (tariranje) vozila u cilju utvrđivanja njihove sopstvene mase i rasporeda masa na pojedine osovine, odnosno točkove vozila, ukoliko je to predviđeno obimom radova za pojedine vrste preventivnih opravaka za dotičnu vrstu i seriju vozila.

(2) Vozila se vagaju (tariraju) i poslije korektivnih opravki i rekonstrukcija ukoliko su ti radovi mogli utjecati na promjenu ukupne mase vozila ili rasporeda masa na vozilu.

(3) Postupak vaganja sa kriterijumima za sva vozila dat je u posebnom uputstvu ŽO/UI i Uputstvu za vaganje željezničkih vozila 265 navedenog u Prilogu 1. Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost u ŽS BiH (u daljem tekstu: Uputstvo 265).

Član 21.
(Probne vožnje vozila poslije izvršene opravke)

(1) Poslije obavljene preventivne opravke vozila, kao i poslije obavljenih pojedinih korektivnih opravaka većeg obima obavlja se probna vožnja vozila.

(2) Za vrijeme probne vožnje vozila i poslije obavljene probne vožnje, ovlaštena lica za kontrolu kvaliteta održavanja ispred ECM, ŽO, UI, imaoca ili vlasnika vozila, zajedno sa predstavnikom radionice, pregledaju pojedine dijelove i uređaje na vozilu, provjeravaju njihovo funkcioniranje, kao i ponašanje vozila u vožnji.

Nedostaci utvrđeni prilikom probne vožnje zapisnički se konstatiraju i moraju se otkloniti prije puštanja vozila u eksploataciju.

(3) Ukoliko se u toku vožnje utvrde neke neispravnosti koje utječu na sigurnost kretanja i upotrebe vozila (trčeći stroj i kočnice), ili na glavne eksploatacione karakteristike, probna vožnja se ponavlja poslije otklanjanja kvara. Tek pošto se svi uočeni nedostaci na probnim vožnjama otklone obavlja se primopredaja opravljenog vozila i sastavlja zapisnik o puštanju vozila u saobraćaj.

(4) Program ispitivanja i provjera prilikom probnih vožnji propisan je, posebno za svaku seriju vozila, u dokumentaciji za održavanje vozila.

(5) Probne vožnje zakazuju ovlaštena lica za kontrolu kvaliteta održavanja ŽO, UI, ECM, imaoca ili vlasnika vozila, a obavljaju se na slijedeći način:

a. - Lokomotive:

- Probnim vožnjama lokomotiva utvrđuje se sposobnost vozila za obavljanje sigurnog i urednog saobraćaja.

- Probna vožnja se obavlja bez opterećenja i sa opterećenjem.

- Kod proba bez opterećenja ispituje se sposobnost lokomotive za kretanje najvećom dozvoljenom brzinom (10% većom od maksimalno dozvoljene od proizvođača)

- Probna vožnja sa opterećenjem obavlja se na udaljenosti od najmanje 50 km u jednom smjeru.

- Kod probnih vožnji sa opterećenjem vrši se izbor opterećenja u zavisnosti od profila pruge na kojoj će se vršiti ispitivanje, a prema tablici opterećenja lokomotive.

- Kod lokomotiva koje rade isključivo na manevri, probna vožnja poslije izvršene opravke može se zamijeniti manevarskim radom u trajanju od 24 časa.

- Probna vožnja bez opterećenja na udaljenost od po 30 km u oba smjera vožnje obavlja se i u slučaju zamjene obrtnog postolja.

b. - Motorni vozovi

Probna vožnja motornih vozova vrši se samo bez opterećenja, u oba smjera vožnje, na odstojanju od najmanje 50 km u jednom smjeru. Prilikom probne vožnje motornih vozova kod svih jednica (kola) u sastavu garniture prilikom pregleda i provjere ispravnosti i funkcioniranja dijelova, sklopova, uređaja, instalacija i opreme postupiti u svemu kao i kod izvršenja probne vožnje putničkih kola.

c. - Putnička kola

- Probna vožnja putničkih kola obavlja se bez opterećenja i tom prilikom provjerava se sigurnost kola za saobraćaj (kočnice, mirnoća kola, zagrijanost osovinskih ležišta, ogibljenja, pravilnost rada odbojno-tegljeničkog uređaja, otvaranje i zatvaranje prozora i vrata) i funkcioniranje svih instalacija u kolima.

- Prilikom probne vožnje u povratku, treba da se postigne najveća dozvoljena brzina kola (10% veća od maksimalne brzine za koju su kola namijenjena) i ispita dejstvo kočnice pri toj brzini.

- U obrtnoj stanici treba predvidjeti dovoljno bavljenja da bi se izvršio pregled kola. Poslije probne vožnje kola treba detaljno pregledati.

- Probna vožnja putničkih kola obavlja se u oba smjera kretanja kola na dužini od najmanje 50 km u jednom smjeru, a kod putničkih kola sa alternatorom može se obaviti probna vožnja samo u jednom smjeru od najmanje 100 km, pri čemu je obavezno izvršiti dva brza kočenja.

- Probna vožnja putničkih kola sa kliznim ležajevim obavlja se i kada je zamijenjen jedan ili više osovinskih sklopova zajedno sa osovinskim ležajima.

d. - Teretna kola

Poslije obavljenih opravaka teretnih kola nisu obavezne probne vožnje. Odluku o ovome donosi ECM koji je zadužen za kola.

e. - Vozila za željezničke svrhe

U strukturi i obimu radova za izvršenje opravaka ovih vozila definirani su uvjeti obavljanja probnih vožnji i probnog rada, ukoliko je to potrebno, zavisno od namjene i tehničkih karakteristika vozila.

(6) Postupak obavljanja probnih vožnjih željezničkih vozila dat je Uputstvu za probnu vožnju željezničkih vozila poslije izvršene opravke 266- navedenog u Prilogu 1. Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost u ŽS BiH (u daljem tekstu: Uputstvo 266).

Član 22.
(Prijem vozila poslije izvršene opravke)

(1) Prilikom prijema vučnih vozila poslije izvršene opravke sastavlja se zapisnik o primopredaji vozila iz opravke, koji potpisuje predstavnik radionice koja je izvršila opravku i ovlašteno lice za kontrolu kvaliteta održavanja ŽO, UI, ECM, imaoca ili vlasnika vozila. Imaocu ili vlasniku vučnog vozila odnosno nadležnom ECM tom prilikom predaju se ispunjene i ovjerene lokomotivske knjige za obavljanje preventivne opravke i izvršene zamjene glavnih sklopova i ostala dokumentacija o izvršenom održavanju neophodna za ulaganje u dosije o izvršenom održavanju vučnog vozila.

(2) Prilikom prijema vučenih vozila poslije izvršene opravke sastavlja se Zapisnik o prijemu novih, opravljenih i rekonstruiranih kola (TK-2), koji potpisuje predstavnik radionice koja je izvršila opravku i ovlašteno lice za kontrolu kvaliteta održavanja ispred ECM, ŽO ili UI. Pri vraćanju vučenih vozila u saobraćaj radionica ispostavlja Izvještaj o opravljenim kolima (Kol-14). ECM, imalac ili vlasnik vozila može sa radionicom ugovoriti ispostavljanje i druge relevantne dokumentacije u vezi sa izvršenom opravkom vozila prilikom primopredaje vozila iz radionice i puštanja u saobraćaj.

(3) Prilikom prijema vozila za željezničke svrhe poslije izvršene opravke sastavlja se zapisnik o primopredaji, koji potpisuje predstavnik radionice koja je izvršila opravku i ovlašteno lice za kontrolu kvaliteta održavanja ispred ECM, UI, imaoca ili vlasnika vozila. Tom prilikom se ECM, UI, imaocu ili vlasniku vozila predaje ispunjena i ovjerena matična knjiga vozila i ostala dokumentacija o izvršenom održavanju neophodna za ulaganje u dosije o izvršenom održavanju vozila.

(4) Kao dan završetka opravke vozila smatra se dan njegovog prijema iz opravke, odnosno dan potpisivanja zapisnika o primopredaji vozila iz opravke.

Član 23.
(Garancija kvaliteta izvršenih opravaka)

(1) Radionica koja je izvršila opravku vozila mora garantirati kvalitet izvršenih radova.

(2) ECM koje delegira radionicu za izvršenje opravke vozila, bez obzira na oblik ugovorene saradanje, odgovorno je za rezultat radova na održavanju vozila kojima upravlja i dužno je da uspostavi sistem za kontrolu ralizacije tih aktivnosti.

(3) Garancija za kvalitet izvršenih radova opravke vozila, koju daje radionica, određuje se u zavisnosti od vremena eksploatacije.

(4) Vremenski rokovi garancije za izvršene opravke, kako za vozilo u cjelini tako i za pojedine sklopove, kao i postupak za ostvarenje garancije u ŽS BiH određeni su u Uputstvu o garanciji kvaliteta izvršenih opravaka željezničkih vozila 239- navedenog u Prilogu 1. Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost u ŽS BiH (u daljem tekstu: Uputstvo 239) po vrstama i serijama vozila, uzimajući u obzir i garantne rokove iz međunarodnih propisa za vozila registrirana za međunarodni saobraćaj u Registru željezničkih vozila.

Član 24.
(Postupak sa vozilom poslije, incidenta, nesreće - vanrednog događaja)

(1) Pod vanrednim događajem u smislu ovog člana podrazumijevaju se:

- iskliznuća,

- sudari,

- nalijetanja,

- okrznuća,

- požari,

- eksplozije,

- raskinuća vozova.

(2) Poslije vanrednog događaja obavlja se na licu mjesta vizuelni pregled vozila radi utvrđivanja da li je ono sposobno za vožnju do odgovarajuće radionice gdje će se izvršiti detaljan poregled vozila. Tom prilikom se utvrđuje i brzina prevlačenja vozila. Ukoliko se ocijeni da vozilo nije sposobno za vožnju, prevozi se do radionice kompletno ili u dijelovima.

(3) Prilikom detaljnog pregleda vozila poslije vanrednog događaja moraju se u odgovarajućoj radionici provjeriti sklopovi i dijelovi za koje se pretpostavlja da su ovim događajem mogli biti oštećeni, i u pogledu geometrije i materijala (napuknuća i sl.). Tom prilikom treba naročito obratiti pažnju na:

- obrtna postolja,

- osovinske slogove (osovina, točak i ležaj),

- postolje vozila,

- ogibljenje vozila,

- kočnice,

- pričvršćenost sklopova i uređaja na njihovim mjestima (da nije došlo do njihovog pomicanja), i

- kod dizel-vozila potrebno je provjeriti još i koaksijalnost glavnih sklopova koji su međusobno povezani.

(4) U slučaju ugradnje novih ili opraljenih interoperabilnih dijelova, sklopova, uređaja i vitalnih uređaja kočnog sistema, kod vozila poslije vanrednog događaja, za iste se ispostavlja propisana dokumentacija kao i kod preventivne opravke. Za teretna kola iz Registra željezničkih vozila ta dokumentacija se, u cilju ažuriranja, pripaja dosijeu o izvršenom održavanju.

(5) Zavisno od veličine oštećenja prilikom vanrednog događaja, tehnički organ ECM, ŽO ili UI koji izvršio detaljan pregled vozila odrediće da li je potrebno obaviti probnu vožnju prije puštanja vozila u saobraćaj.

(6) Za kola koja su učestvovala u vanrednom događaju, pored postupanja po obavezujućim propisima postupiti i po odredbama međunarodnih propisa i to: AVV, COTIF Dodatak C RID, RIC i dr.

Član 25.
(Održavanje sigurnosnih uređaja vozila)

Kočnice, uređaji budnosti, autostop-uređaji, radio-dispečerski uređaji i brzinomjeri ugrađeni na vozilo održavaju se prema propisanim ciklusima i rokovima održavanja za vozilo u cjelini.

S obzirom na važnost ovih uređaja za sigurnost saobraćaja oni se održavaju prema Uputstvu za održavanje kočnica željezničkih vozila 245- navedenog u Prilogu 1. Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost u ŽS BiH (u daljem tekstu: Uputstvo 245).

III. POSEBNE ODREDBE

A) ODRŽAVANJE VUČNIH VOZILA

1) ODRŽAVANJE ELEKTRO I DIZEL VOZILA

Član 26.
(Opće odredbe)

Motorni vozovi (dizel i elektro) sa i bez prikolica se u pogledu održavanja smatraju kao i ostala vučna vozila, tj. lokomotive. Količinama radova za pojedine vrste preventivnog održavanja motornih vozova (kontrolne preglede i preventivne opravke) obuhvaćene su specifičnosti koje se odnose na kolski dio vozila motornih vozova.

Član 27.
(Stalni nadzor)

(1) Stalni nadzor elektro i dizel-vozila obavlja se:

- pri pripremi vozila za rad,

- tokom rada vozila,

- po završetku rada vozila.

(2) Pri pripremi za rad vučno vozilo se podvrgava pregledu koji obavlja osoblje vučnog vozila ili osoblje koje je za to zaduženo. Tom prilikom se obavlja:

- vizuelna kontrola stanja dijelova, sklopova, uređaja i opreme vozila,

- kontrola snabdjevenosti vozila pogonskim i potrošnim matrijalom i, ako je potrebno, izvršiti njegovo namirivanje,

- kontrola nivoa vode i ulja za podmazivanje u pojedinim uređajima i instalacijama, sa dopunom ako je potrebno,

- puštanje u rad i zagrijavanje uređaja na vozilu,

- kontrola ispravnosti rada uređaja na vozilu.

(3) Tokom rada vozila osoblje vučnog vozila stalno kontrolira ispravnost rada svih sklopova, uređaja i agregata vozila, a povremeno, u mjestima gdje se vučno vozilo duže zadržava, obavlja i detaljnije vizuelne preglede stanja dijelova, sklopova, uređaja i opreme vozila. Sve uočene neispravnosti u toku rada osoblje vučnog vozila je dužno samo da otkloni, ukoliko je to u njegovoj dužnosti i mogućnosti, odnosno da upiše primjedbu u odgovarajući pismeni dokument kako bi se na osnovu toga mogla izvršiti vanredna opravka vozila i otkloniti neispravnosti.

(4) Po završetku rada vozilo se namiruje potrošnim materijalima (gorivo, mazivo, voda i pijesak) i podvrgava vizuelnom pregledu stanja dijelova, sklopova, uređaja i opreme.

(5) Radovi na pripremi vozila za rad i po završetku predstavljaju dnevni pregled.

(6) ECM, ŽO, UI, Imaoci ili vlasnici vozila, mogu uvesti i dopunske provjere stanja pojedinih serija vučnih vozila, ako uvjeti eksploatacije to zahtijevaju.

Član 28.
(Pranje i čišćenje)

(1) Osoblje vučnog vozila održava čistoću u upravljačnici, a prema mogućnosti čisti mašinski prostor prije i poslije rada vozila, kao i u stanicama gdje se duže zadržava.

(2) Pranje i detaljno čišćenje vozila i sastavnih sklopova, uređaja i opreme obavlja se prilikom kontrolnih pregleda i korektivnih opravaka većeg obima.

Član 29.
(Kontrolni pregledi)

(1) Vrste kontrolnih pregleda elektro i dizel-vozila su:



(2) Za svaku seriju vozila posebno je propisano koje kontrolne preglede ima dotična serija vozila, što je dato u Prilogu 3. ovog Pravilnika.

Član 30.
(Preventivne opravke)

(1) Vrste preventivnih opravaka elektro i dizel-vozila su:

- srednja opravka SO

- glavna opravka GO.

(2) Pod srednjom opravkom elektro i dizel-vučnog vozila podrazumijeva se pregled, kontrola i opravka ili zamjena određenih dijelova, sklopova i agregata vozila, u cilju dovođenja vozila u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke i sastoji se u izvršenju poslova prema definiranom obimu radova datom u prilogu ovog Pravilnika, za ovu vrstu opravke.

(3) Pod glavnom opravkom elektro i dizel-vučnog vozila podrazumijeva se opravka ili zamjena svih dijelova, sklopova i agregata u cilju dovođenja vozila u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke, a sastoji se u izvršenju poslova prema definiranom obimu radova datom u prilogu ovog Pravilnika za ovu vrstu opravke.

Član 31.
(Ciklus preventivnog održavanja)

(1) Ciklus kontrolnih pregleda elektro i dizel-vozila sastoji se od više pregleda, koji se naizmjenično smjenjuju, kako je to dato grafički u Prilogu 1. ovog Pravilnika.

Ciklus kontrolnih pregleda nije isti za sva elektro i dizel-vozila.

(2) Ciklus preventivnih opravaka elektro i dizel–vozila sastoji se u naizmjeničnom smjenjivanju opravaka prvog i drugog stepena. Ciklus preventivnih opravaka je isti za sva elektro i dizel-vozila i prikazan je grafički u Prilogu 2. ovog Pravilnika.

Član 32.
(Rokovi i obimi preventivnog održavanja)

(1) Kriterijum rokova za obavljanje kontrolnih pregleda elektro i dizel-vozila je kalendarsko vrijeme. Vrste i rokovi kontrolnih pregleda elektro i dizel-vozila po serijama, dati su u Prilogu 3. ovog Pravilnika.

(2) Kriterijum rokova za obavljanje preventivnih opravaka elektro i dizel-vozila u voznoj službi je rad vozila izražen u pređenim kilometrima, s tim što postoji vremensko ograničenje kada vozilo mora ući u odgovarajuću opravku po ciklusu, bez obzira na pređene kilometre, a s obzirom da vrijeme utјеče na tehničko stanje vozila u pogledu sigurnosti u željezničkom saobraćaju i pogonske pouzdanosti.

(3) Kriterijum rokova za obavljanje preventivnih opravaka kod čisto manevarskih lokomotiva je efektivan rad vozila, izražen u satima rada na manevri, preračunatim u kilometre, i to: 1 čas manevre jednako 10 km. ECM, UI, ŽO i ostali imaoci ili vlasnici vučnih vozila vode evidenciju efektivnih sati rada lokomotive na manevri po pojedinim manevarskim mjestima i utvrđuju odnos između efektivnih sati rada i evidentiranih sati angažiranja lokomotive u manevarskoj službi.

(4) Kriterijum rokova za obavljanje preventivnih opravaka kod lokomotiva koje obavljaju mješovitu službu (voznu i manevarsku) su pređeni kilometri, s tim što se preračunava vrijeme provedeno na manevri u kilometre, i to: 1 čas rada na manevri jednako 10 km, pa se to dodaje pređenoj kilometraži lokomotive i voznoj službi.

(5) Rad lokomotiva i motornih vozova između dvije preventivne opravke izražen u pređenim kilometrima, za svaku seriju vozila određen je posebno, pri čemu se mora voditi računa o vrsti vuče (elektro i dizel), vrsti službe (vuča putničkih ili teretnih vozova ili manevarski rad) i tehničko-eksploatacionim karakteristikama vozila (veličina snage, maksimalna brzina, pojedina konstruktivna rješenja vozila i sl.)

Propisane kilometraže rada lokomotiva i motornih vozova između dvije preventivne opravke, tj. do srednje odnosno glavne opravke date su tabelarno po serijama za sva elektro i dizel-vozila u Prilogu 4. ovog Pravilnika.

(6) Vremensko ograničenje između dvije uzastopne opravke elektro i dizel-vozila iznosi šest godina, bez obzira koliko se puta to vozilo opravlja po ovoj vremenskoj osnovi. Navedeno vremensko ograničenje ne može se dalje produžavati ni po kom osnovu.

(7) Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova pojedinih vrsta preventivnog održavanja vučnih vozila iznosi:

- za kontrolne preglede ± 20%

- za redovne opravke ± 20% (samo po osnovu pređenih kilometara).

(8) Preventivne opravke obrtnih postolja i ostalog dijela vučnih vozila mogu se obavljati i odvojeno, pri čemu treba voditi računa da se između dvije preventivne opravke ne prekorače dozvoljeni rokovi, i to kod obrtnih postolja izraženo samo u pređenim kilometrima, a kod ostalog dijela vozila izraženo u pređenim kilometrima i vremenu.

(9) Obim radova preventivnog održavanja dat je posebno za svaku seriju vozila, s tim da u obimu radova za pojedine serije mogu biti predviđene izvjesne manje razlike za opravke ranga glavne opravke (GO), u zavisnosti od starosti vozila, odnosno ukupno izvršenog rada izraženog u pređenim kilometrima, od početka eksploatacije.

B) ODRŽAVANJE VUČENIH VOZILA

1) ODRŽAVANJE PUTNIČKIH KOLA

a) Preventivno održavanje putničkih kola

Član 33.
(Vrste preventivnog održavanja putničkih kola)

(1) Preventivno održavanje putničkih kola je ono koje se unaprijed planira i periodično ponavlja.

(2) Preventivno održavanje putničkih kola obuhvata:

- stalni nadzor,

- pranje i čišćenje,

- kontrolne preglede,

- preventivne opravke.

Član 34.
(Stalni nadzor)

(1) Stalni nadzor putničkih kola obavlja se:

- pri pripremi kola za saobraćaj,

- tokom saobraćaja,

- po završetku saobraćaja.

(2) Pri pripremi kola za saobraćaj obavlja se pregled kola, koji obavljaju pregledači kola u polaznoj stanici.

(3) Tokom saobraćaja vozopratno osoblje obavlja stalnu kontrolu ispravnosti putničkih kola. Sve uočene neispravnosti osoblje upisuje u odgovarajući pismeni dokument kako bi se mogle otkloniti u krajnjoj, odnosno domicilnoj stanici ili u odgovarajućoj radionici, zavisno od vrste neispravnosti.

(4) Po završetku saobraćaja kola pregledaju organi tehničko kolske službe.

Član 35.
(Pranje i čišćenje)

(1) Vrste pranja i čišćenja putničkih kola su:



(2) Obim poslova ambulantnog, redovnog i temeljnog čišćenja propisan je Pravilnikom o njezi željezničkih kola i motornih vozova (258) ŽS BiH.

Član 36.
(Kontrolni pregledi)

(1) Vrste kontrolnih pregleda putničkih kola su:



(2) Dnevni pregled kola obavlja se u početnim i krajnjim stanicama, dok se mjesečni, dvomjesečni i tromjesečni pregledi obavljaju u tehničkim putničkim stanicama, odnosno kolskim radionicama.

(3) Pregledi inozemnih kola podliježu propisima RIC-a.

Član 37.
(Preventivne opravke)

(1) Vrste preventivnih opravaka putničkih kola su:

- mala opravka MO

- srednja opravka SO

- velika opravka VO

(2) Malu i srednju opravku imaju i dvoosovinska, troosovinska i četvoroosovinska putnička kola, dok veliku opravku imaju samo četvoroosovinska putnička kola.

(3) Pod malom opravkom putničkih kola podrazumjeva se pregled i opravka ili zamjena dijelova, sklopova, agregata i uređaja na kolima, u cilju dovođenja kola u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke, a ona obuhvata:

- pregled i opravku sklopova i uređaja sigurnosti (trčećeg stroja, kočnih uređaja, odbojno-tegljeničkih uređaja), električne instalacije i ostalih instalacija,

- djelimično bojenje kola, a prema propisanom obimu radova za ovu vrstu opravke.

(4) Pod srednjom opravkom putničkih kola podrazumijeva se pregled i opravka ili zamjena dijelova, sklopova, agregata i uređaja na kolima kao u maloj opravkci, s tim da se obavlja još i detaljnija opravka unutrašnjosti kola, prema propisanom obimu radova za ovu vrstu opravke i viši rang revizije kočnice.

(5) Pod velikom opravkom putničkih kola podrazumijeva se detaljna obnova svih istrošenih ili oštećenih dijelova ili sklopova na kolima u cilju dovođenja kola u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke. U ovoj opravci obavezno se skidaju svi dijelovi, sklopovi, agregati i uređaji s kola i temeljno se zaštićuje kostrukcija sanduka kola od korozije.

Član 38.
(Ciklusi i rokovi preventivnog održavanja)

(1) Ciklusi i rokovi pojedinih vrsta preventivnog održavanja, načelno za sva putnička kola, prikazani su grafički u Prilozima 6., 7. i 8., dok su Prilozima 9., 10. i 11. dati tabelarno konkretni ciklusi i rokovi održavanja pojedinih putničkih i teretnih kola.

(2) Ciklusi i rokovi pranja i čišćenja, kao i kontrolnih pregleda putničkih kola određeni su u zavisnosti od konstrukcije odnosno namjene kola (dvoosovinska, troosovinska ili četvoroosovinska).

Ciklusi i rokovi preventivnih opravaka putničkih kola određeni su u zavisnosti od vrste službe (međunarodni, unutrašnji, međugradski i lokalni saobraćaj), najviše dozvoljene brzine kola i broja osovina kola (dvoosovinska, troosovinska ili četvoroosovinska).

(3) Kriterijum za određivanje rokova za izvršenje pranja i čišćenja, kao i kontrolnih pregleda putničkih kola je kalendarsko vrijeme.

(4) Kriterijum za određivanje rokova za izvršenje preventivnih opravaka putničkih kola je kalendarsko vrijeme. ŽO, UI, ECM, imaoci ili vlasnici vozila mogu uvesti kao dopunski kriterijum pređene kilometre kola, ukoliko se ona veoma intenzivno koriste, s tim da se u tom slučaju ne može prekoračiti propisano vremensko ograničenje za obavljanje preventivnih opravaka.

(5) Kod 4-osovinskih putničkih kola izvršene preventivne opravke iz člana 37. predstavljaju revizije (REV) u smislu odredaba RIC i ispisuju se na kolima.

(6) Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova za kontrolne preglede ranga P₁ i P₂ iznosi do 10 dana, dok za kontrolni pregled P₀ nije dozvoljeno odstupanje.

(7) Dozvoljeno odstupanje rokova za preventivnu opravku iznosi:

- za kola u međunarodnom saobraćaju (kola RIC) - nema odstupanja,

- za kola u unutrašnjom saobraćaju - rok za opravku može se produžiti samo jednom do šest mjeseci, o čemu odlučuje ECM i radionica uz saglasnost ŽO, UI, imaoca i/ili vlasnika kola prilikom izvršenja kontrolnog pregleda, a ovo produženje nije dozvoljeno ukoliko je primijenjeno produženje po osnovu tačke 8. ovog člana.

(8) U slučaju da su kola u unutrašnjom saobraćaju bila izvan eksploatacije duže od 30 dana neprekidno, što se utvrđuje zapisnički, rok preventivne opravke može produžiti za toliko vremena tehnička komisija koju formira ECM, ŽO, UI, imalac i/ili vlasnik kola, s tim da ukupno produženje roka preventivne opravke ne može biti veće od godinu dana. Ovako produžen rok redovne opravke ne može se dalje produžavati i po osnovu tačke 7. ovog člana.

(9) Kategorizacija putničkih kola u pogledu režima održavanja s obzirom na maksimalnu dozvoljenu brzinu kola može se promijeniti prilikom izvršenja jedne od preventivnih opravaka kola, uz dobijanje novih individualnih brojeva od ŽO, UI ili imaoca kola i registracije kola u Registaru željezničkih vozila kod ROŽBiH, shodno Pravilniku o registru željezničkih vozila ŽS BiH.

Ukoliko kola uopće nisu saobraćala povećanim brzinama, što potvrđuje ŽO ili UI, kategorizacija se može promijeniti i bez upućivanja kola na opravaku, uz prijethodno dobijanje novih individualnih brojeva od ŽO, UI ili imaoca kola i registracije kola u Registar željezničkih vozila kod ROŽBiH, shodno Pravilniku o registru željezničkih vozila ŽS BiH.

Član 39.
(Održavanje pojedinih uređaja na kolima)

Pojedini specifični uređaji na kolima, kao što su uređaji za osvjetljenje, uređaji za grijanje, uređaj za klimatizaciju itd., održavaju se po posebnim upustvima, pri čemu se mora voditi računa da se radovi na ovim uređajima uklapaju u cikluse i rokove kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka dotičnih kola određenih ovim Pravilnikom.

b) Korektivno održavanje putničkih kola

Član 40.
(Vrste korektivnog održavanja putničkih kola)

(1) Korektivno održavanje putničkih kola dijeli se na:

- korektivne opravke manjeg obima, i

- korektivne opravke većeg obima.

(2) Vanredno pranje i čišćenje te dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putničkih kola obavlja se po ukazanoj potrebi.

2) ODRŽAVANJE TERETNIH KOLA

a) Preventivno održavanje teretnih kola

Član 41.
(Vrste preventivnog održavanja teretnih kola)

(1) Preventivno održavanje teretnih kola je ono koje se unaprijed planira i periodično ponavlja.

(2) Preventivno održavanje teretnih kola se dijeli na:

- stalni nadzor,

- kontrolne preglede i

- preventivne opravke.

Član 42.
(Stalni nadzor)

(1) Stalni nadzor teretnih kola u eksploataciji obavlja se pregledom kola:

- prije i poslije utovara,

- prije dodavanja kola vozu,

- u vozovima - pri otpremanju, prolazu i dolasku voza,

- poslije istovara kola.

(2) Stalni nadzor teretnih kola obavljaju pregledači kola, a tamo gdje ovih nema vrši osoblje koje je za to zaduženo.

Član 43.
(Kontrolni pregledi)

(1) Kod teretnih kola postoji samo jedna vrsta kontrolnog pregleda.

(2) Kontrolni pregled teretnih kola obuhvata pregled svih sastavnih dijelova na kolima, uključujući kočnice i osovinske ležajeve.

(3) Obimom radova određuje se šta treba pregledati i kontrolirati prilikom pregleda kola, i to zavisno od konstrukcije kola, vrste službe i uvjeta rada.

(4) Kontrolni pregledi teretnih kola sa otkačivanjem kola obavljaju se i tretiraju se na isti način kao i korektivne opravke kola manjeg obima (tekuće opravke) sa otkačivanjem.

(5) Prilikom izvršenja svake korektivne opravke teretnih kola s otkačivanjem obavlja se i pregled kočnice.

(6) Kontrolni pregledi teretnih kola vrše se u periodu vremena naznačenom na kolima, sa dozvoljenim odstupanjem od ± 3 mjeseca, a u skladu sa Uputstvom za obavljanje kontrolnih pregleda teretnih kola 240- navedenog u Prilogu 1. Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost u ŽS BiH (u daljem tekstu: Uputstvo 240). Izvršenje kontrolnog pregleda teretnih kola radionica upisuje na kolima.

Ukoliko se u ovom vremenskom intervalu obavlja korektivna opravka teretnih kola sa otkačivanjem, tom prilikom obavezno se obavlja kontrolni pregled kola.

(7) Kontrolne preglede teretnih kola treba obaviti tamo gdje su stečeni uvjeti za njihovo izvršenje, i to u odgovarajućim kolskim radionicama.

Član 44.
(Preventivne opravke)

(1) Vrste preventivnih opravaka teretnih kola su:



(2) Pod malom opravkom teretnih kola podrazumijeva se pregled i opravka pojedinih dijelova i sklopova vozila u cilju dovođenja kola u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke i ona obuhvata:

- pregled i opravka sklopova i uređaja sigurnosti (trčeći stroj, kočnice, odbojno-tegljenički uređaj) i mehanizama na kolima,

- potpuno bojenje kola a prema određenom obimu radova za ovu vrstu opravke.

(3) Pod velikom opravkom teretnih kola podrazumijeva se detaljna opavka svih dijelova i sklopova na kolima.

(4) Neke serije teretnih kola imaju samo jedan rang opravke.

Član 45.
(Ciklusi i rokovi preventivnog održavanja)

(1) Ciklusi i rokovi preventivnog održavanja teretnih kola određeni su u zavisnosti od vrste ležajeva, najveće dozvoljene brzine vožnje, izvršenog rada u toku godine (pređeni kilometri), službe (za međunarodni ili za unutrašnji saobraćaj), konstrukcije i starosti kola i dati su tabelarno po serijama kola u Prilogu 11. ovog Pravilnika.

(2) Kriterijum za određivanje rokova za izvršenje kontrolnih pregleda i preventivnih opravaka je kalendarsko vrijeme.

(3) Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova kontrolnih pregleda iznosi ± 3 mjeseca.

(4) Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova preventivnih opravaka tj. produženje roka preventivne opravke kod teretnih kola za međunarodni saobraćaj može se izvršiti u skladu sa AVV.

(5) Propisani rokovi preventivnih opravaka kod teretnih kola u unutrašnjem saobraćaju mogu se produžiti uzastopno dva puta po 6 mjeseci na zahtjev imaoca ili vlasnika kola, ukoliko to dozvoljava tehničko stanje kola, što se utvrđuje komisijski od strane nadležnog ECM za kola.

b) Korektivno održavanje kola

Član 46.
(Vrste korektivnog održavanja teretnih kola)

(1) Korektivno održavanje teretnih kola dijeli se na:

- korektivna opravka manjeg obima, i

- korektivna opravka većeg obima.

(2) Vanredno pranje i čišćenje te dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija teretnih kola obavlja se po ukazanoj potrebi.

C). ODRŽAVANJE VOZILA ZA ŽELJEZNIČKE SVRHE

1) ODRŽAVANJE KOLA ZA ISPITIVANJA

Član 47.
(Stalni nadzor)

(1) Stalni nadzor kola za ispitivanje obavlja se:

- pri pripremi kola za ispitivanje,

- tokom ispitivanja,

- po završetku ispitivanja.

(2) Prije svakog početka ispitivanja kola se podvrgavaju odgovarajućim provjerama ispravnosti rada svih uređaja na njima, koje vrše rukovaoci kola, a prema definiranom obimu radova. Tom prilikom kola se namiruju odgovarajućim pogonskim i potrošnim materijalom.

(3) Tokom ispitivanja rukovalac kola vrši kontrolu ispravnosti rada pojedinih dijelova, sklopova, uređaja, agregata i aparata na kolima. Sve uočene neispravnosti u toku ispitivanja dužan je da otkloni rukovalac kola, ukoliko je to u njegovoj moći, odnosno da ih unese u odgovarajući pismeni dokument kako bi se na osnovu toga mogla izvršiti korektivna opravka kola i otkloniti neispravnost po završetku ispitivanja.

(4) Po završetku ispitivanja, kola pregleda rukovalac kola, i to prema definiranom obimu radova.

(5) Rukovalac kola za ispitivanje redovno vodi dnevnik rada, u koji upisuje izvršenje stalnog nadzora.

Član 48.
(Pranje i čišćenje)

(1) Pranje i čišćenje kola za ispitivanje sastoji se od:

- čišćenje kola prije ispitivanja,

- čišćenje kola u toku ispitivanja,

- detaljnog čišćenja i pranja kola poslije obavljenog ispitivanja.

(2) Čišćenje i pranje kola vrše za to zadužene ekipe u stanicama, pod nadzorom rukovaoca kola.

Član 49.
(Kontrolni pregledi)

(1) Postoje slijedeće vrste kontrolnih pregleda kola za ispitivanje:



(2) Za svaku vrstu kola za ispitivanje, zavisno od prirode kola i uvjeta rada, definirani su obimi radova za pojedine vrste pregleda.

Član 50.
(Preventivne opravke)

(1) Postoje slijedeće vrste preventivnih opravaka kola za ispitivanje:



(2) Pod malom opravkom kola za ispitivanje podrazumjeva se pregled i opravka ili zamjena dijelova, sklopova, agregata, uređaja i aparata na kolima u cilju dovođenja kola za ispitivanje u propisano tehničko stanje za ovu vrstu opravke, a ona obuhvata:

- pregled i opravka sklopova i uređaja sigurnosti kola (trčećeg stroja, kočnih uređaja, odbojno-tegljeničkih uređaja), električne i ostale instalacije;

- pregled i opravka te reguliranje mjernih uređaja, aparata i opreme u kolima;

- bojenje kola (oštećenih mjesta), a prema definiranom obimu radova za ovu vrstu opravke.

(3) Pod srednjom opravkom kola za ispitivanje podrazumijeva se opravka kola kao u maloj opravci, s tim da se vrši i detaljna opravka unutrašnjosti kola i mjernih uređaja i aparata, kao i bojenje kola preko postojećeg osnovnog premaza, a prema definiranom obimu radova za ovu vrstu opravke.

(4) Pod velikom opravkom kola za ispitivanje podrazumijeva se detaljna obnova svih istrošenih i oštećenih dijelova, sklopova i opreme na kolima. U ovoj opravci obavezno se skidaju svi dijelovi, slopovi, agregati, uređaji, mjerni instrumenti i oprema sa kola i vrši temeljna zaštita konstrukcije sanduka od korozije.

Član 51.
(Ciklusi i rokovi preventivnih opravaka)

Ciklusi i rokovi preventivnih opravaka kola za ispitivanje su slijedeći:



2) ODRŽAVANJE KOLA ZA POSEBNE ŽELjEZNIČKE SVRHE

Član 52.
(Vrste, ciklusi i rokovi preventivnog održavanja)

(1) Kola za posebne željezničke svrhe održavaju se po istim principima i kriterijumima kao što važi to za odgovarajuća putnička kola (4-osovinska ili 2-osovinska), odnosno odgovarajuća teretna kola.

(2) Za svaku vrstu kola za posebne željezničke svrhe određuju se vrste preventivnog održavanja, obimi radova, ciklusi i rokovi preventivnog održavanja, pri tome se mora voditi računa o specifičnostima dotičnih kola u pogledu konstrukcije, namjene i uvjete eksploatacije.

(3) Detaljne odredbe o održavanju kola za posebne željezničke svrhe uputstvom propisuje proizvođač.

3) ODRŽAVANJE PRUŽNIH VOZILA

Član 53.
(Stalni nadzor)

(1) Stalni nadzor pružnih kola obavlja se:

- pri pripremi vozila za rad,

- tokom rada vozila,

- po završetku rada vozila.

(2) Stalni nadzor pružnih vozila obavljaju rukovaoci vozila.

(3) Pri pripremi za rad pružno vozilo se podvrgava:

- kontroli stanja dijelova, sklopova, uređaja i agregata vozila;

- kontroli snabdjevenosti vozila pogonskim materijalom;

- zagrijavanju pogonskog motora, odgovarajućih agregata i instalacija;

- kontroli funkcioniranja svih uređaja i opreme.

(4) Tokom rada rukovaoci pružnog vozila stalno kontroliraju ispravnost rada svih sklopova, uređaja i agregata vozila. U pauzama rada obavljaju i detaljnije preglede vozila. Sve uočene neispravnosti u toku rada rukovaoci su dužni sami otkloniti, ukoliko je to u njihovoj nadležnosti i mogućnosti, odnosno upisati primjedbu u odgovarajući pismeni dokument, kako bi se na osnovu toga mogla izvršiti opravka vozila i otklonile neispravnosti.

(5) Po završetku rada vozilo se čisti, namiruje pogonskim materijalima i podmazuje.

Član 54.
(Kontrolni pregledi)

(1) Postoje slijedeće vrste kontrolnih pregleda pružnih vozila:



(2) Kontrolni pregled obavlja se nakon ispunjenja bilo kojeg od prijethodno navedena dva kriterijuma (vremena ili radnih sati).

(3) Za svaku vrstu pružnog vozila određeno je koje preglede ima dotično vozilo sa odgovarajućim obimom radova.

(4) Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova kontrolnih pregleda je ± 20%.

Član 55.
(Preventivne opravke)

(1) Postoje slijedeće vrste preventivnih opravaka pružnih vozila:



(2) Prilikom izvršenja srednje opravke na motornom vozilu za mehanizirani rad na kolosjeku, na sklopovima, uređajima i opremi, koji karakterišu ovo pružno vozilo kao željezničko vozilo, obavlja se pregled u obimu godišnjeg pregleda vozila, dok se na ostalim specifičnim sklopovima, uređajima i opremi obavlja djelimična ili potpuna opravka, što je propisano posebno za svako ovakvo vozilo. Prilikom izvršenja glavne opravke ovih vozila, potpuno se opravljaju svi sklopovi, uređaji i oprema na njima.

(3) Prilikom glavne opravke motornih drezina i prikolica, potpuno se opravljaju svi sklopovi na vozilu.

Član 56.
(Ciklusi i rokovi preventivnih opravaka)

Ciklusi i rokovi preventivnih opravaka pružnih vozila dati su tabelarno, i to:



4) ODRŽAVANJE SPECIJALNIH VOZILA ZA ŽELJEZNIČKE SVRHE

Član 57.
(Vrste, ciklusi i rokovi preventivnog održavanja)

(1) Specijalna vozila za željezničke svrhe održavaju se na osnovu principa datih u Poglavlju II-Zajedničke odredbe ovog Pravilnika i po uputstvu proizvođača.

(2) Za svaku vrstu specijalnog vozila za željezničke svrhe određuju se vrste preventivnog održavanja, obimi radova, ciklusi i rokovi preventivnog održavanja, pri čemu se mora voditi računa o specifičnostima ovih vozila u pogledu konstrukcije, namjene i uvjeta eksploatacije.

(3) Detaljnije odredbe o održavanju specijalnih vozila za željezničke svrhe propisuje proizvođač posebnim uputstvom.

Član 58.
(Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta, a isti će se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezničkog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH", br. 11/12).

Broj 10-01-29-7-156-1/15
27. aprila 2015. godine
Doboj

Direktor
Borka Trkulja, s. r.