ODLUKU
O ODOBRAVANJU ZAJEDNIČKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA UNUTAR DRUŠTVENO-HUMANISTIČKOG PODRUČJA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE DEFINISANO NA ISHODIMA UČENJA
Broj 01-07-1-770/15
29. jula 2015. godine
Mostar
Predsjednica
Milijana Lale, s. r.
DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE
ZAJEDNIČKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE DEFINIRANA NA ISHODIMA UČENJA (GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE, DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA, POLITIKA I GRAĐANSKO DRUŠTVO, PRIVREDA, POLITIKA I PRIVREDA, DEMOKRACIJA I LJUDSKA KULTURA)
ZJNPP za građansko obrazovanje definirana na ishodima učenja
Voditeljica projekta:
Vanjskia saradnica:
Projektni tim:
Radna grupa:
"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasa
UVOD
|
OBLAST 1: Pojedinac, društvo, građanin |
||||
|
Komponenta 1: Slobode, prava i odgovornosti pojedinca i građanina u društvu |
||||
|
Ishodi učenja: Opisuje slobode, prava, odgovornosti i dužnosti pojedinca u društvu. Objašnjava važnost općevažećih pravila za osiguranje društvene jednakosti i utvrđuje njihovu povezanost sa statusom građanina. Pokazuje društvenu odgovornost i posvećenost zajedničkom dobru. |
||||
|
Indikatori u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Navodi i upoređuje s drugom djecom šta može, a šta ne smije u vrtiću, porodici i među prijateljima. |
1.Opisuje prava i odgovornosti koje svaki učenik ima u razredu i školi. |
1. Objašnjava sličnosti i razlike u pravima i odgovornostima koje učenici imaju u školi i lokalnoj zajednici. |
l.Stavlja u vezu odnose između sloboda, prava, odgovornosti i dužnosti pojedinca od lokalnog do državnog nivoa. |
1. Kritički analizira na konkretnim primjerima različita shvatanja slobode, prava, odgovornosti i dužnosti u BiH. |
|
2. Prepoznaje važnost zajedničkih pravila za očuvanje dobrih odnosa u vrtiću i porodici te među prijateljima i učestvuje u njihovom donošenju. |
2. Opisuje važnost donošenja i poštivanja pravila koja jednako važe za sve za kvalitet odnosa u razredu i školi. |
2 Objašnjava razlike između pravila kojima se osigurava jednakost od pravila kojima se privilegiraju pojedine skupine u školi i neposrednom okruženju. |
2. Povezuje pravila kojima se osigurava društvena jednakost s građanskim statusom. |
2. Opisuje karakteristike općevažećih društvenih pravila, navodi posljedice loših i predlaže promjene. |
|
3. Ponaša se su skladu s pravilima i pokazuje odgovornost za svoje najbliže, prijatelje i svoju vrtićku grupu. |
3. Prepoznaje svoj doprinos poboljšanju odnosa u razredu i školi te predlaže ili se uključuje u akcije pomoći potrebitim učenicima u razredu i školi. |
3. Objašnjava povezanost između društvene odgovornosti i društvene dobrobiti te pokreće i uključuje se u humanitarne akcije škole. |
3. Prepoznaje posljedice društvene nejednakosti za pojedinca i zajednicu te predlaže rješenja i učestvuje u humanitarnim akcijama izvan škole. |
3. Zagovara važnost društvene odgovornosti i posvećenosti zajedničkom dobru za unapređenje odnosa u bosanskohercegovač- kom društvu. |
|
Komponenta 2: Kulturni$$$Izraz "kulturni identitet" koristi se u Dokumentu u značenju pripadništva pojedinca spolnoj/rodnoj, rasnoj, etničkoj, nacionalnoj, religijskoj, jezičkoj ili drugoj srodnoj grupi. Uključuje svijest o imenu, znanja o distinktivnim obilježjima svoje grupe u odnosu na druge grupe, identifikaciju s grupom, poštovanje zajedničkih vrijednosti, interesa i ciljeva grupe te ponašanje u skladu s tim vrijednostima, interesima i ciljevima. S obzirom da se kulturna grupa određuje po posebnosti, kulturni je identitet, za razliku od građanskoga, ekskluzivan. $$$ i građanski identitet$$$Izraz "građanski identitet" koristi se u značenju pripadništva pojedinca državnoj ili političkoj zajednici ustavno uređenoj na načelu jednakosti, pa ga neki autori nazivaju i „državljanski identitet". Budući da se u njegovim temeljima nalazi načelo formalno-pravne jednakosti svih pripadnika države, građanski je identitet, za razliku od kulturnoga, bitno inkluzivan. U civilnom modelu države-nacije građanski je identitet istoznačan državljanskom i nacionalnom identitetu, a razlikuje se od etničkog (manjinskog) identiteta, koji ostaje ekskluzivan. U etničkom modelu države-nacije, građanski je identitet istoznačan državljanskom, ali se razlikuje od nacionalnog identiteta, koji ostaje ekskluzivan. U višekulturnoj (višenacionalnoj, višereligijskoj) „mladoj" demokraciji s duboko prožimajućim i izrazito ekskluzivnim identitetima (nacionalnim, etničkim, religijskim itd.), kakav je slučaj s BiH, građanski je identitet nužno graditi ne samo na načelu jednakosti/ravnopravnosti nego i na načelu kulturnog pluralizma i zajedništva temeljenog na poštivanju prava na različitost. Ukoliko se u građanskom obrazovanju zanemare ekskluzivni identiteti kao podloga inkluzivnoga, takvo se obrazovanje svodi na učenje o formalno-pravnim pretpostavkama državnog ustrojstva, što vodi razumijevanju građanskog statusa, ali ne mora nužno voditi i usvajanju građanskog identiteta. Upravo se upoznavanjem i propitivanjem ekskluzivnih identiteta u kontekstu inkluzivnih ustavnih vrijednosti, kojima se podjednako štiti svaki građanin (državljanin), može očekivati da će se etnocentrični (ekskluzivni) pogled na svijet zamijeniti otvorenim i inkluzivnim. Izvor: Callan, E. (1997). Creating Citizens: Political Education and Liberal Democracy. Oxford: Clarendon Press. Lewicka-Grisdale, K. i McLaughin, T.H. "Education for European identity and European citizenship." U: Ibanez- Martin, J.A. i Jover, G. (Ed.) Education in Europe: Policies and Politics. Dordrecht: Kluvver Academic Publishers, 2002, 53-81. Smith, A. (1991). National ldentity. Reno: University of Nevada Press. Spajić-Vrkaš, V.; Kukoč, M.; Bašić, S. (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt "Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole". $$$ |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Analizira vezu između kulturnog i građanskog identiteta. 2. Objašnjava važnost poštivanja različitih kulturnih identiteta za dobrobit pojedinca i društva. 3 Uočava situacije u kojima se ne poštuju kulturni identiteti drugih te analizira uzroke i posljedice takvih odnosa. 4. Zagovara kulturnu različitost kao društveno bogatstvo. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepoznaje svoje osobine (sličnosti i razlike) u odnosu na članove porodice, prijatelje i drugu djecu vrtiću |
1. Uočava da se ljudi razlikuju po svojim individualnim obilježjima i po pripadništvu različitim grupama, ali da zajedno dijele životi prostor. |
1. Povezuje pripadništvo određenoj grupi (po spolu, jeziku, običajima i si.) s identitetom, tumači odnos između individualnog i kolektivnog identiteta te uočava kako različiti kolektivni identiteti učestvuju u izgradnji individualnog identiteta. |
1. Opisuje sebe i druge i kao pripadnike određene nacionalne, etničke, religijske, jezičke i druge kulturne grupe i kao građane BiH te tumači posebnosti i međuzavisnosti te dvije kategorije identiteta, iz uključivanje kategorija manjine i večine. |
1. Na primjerima analizira odnose između različitih kulturnih (nacionalnog, etničkog, vjerskog, jezičkog) identiteta i građanskog identiteta u BiH u kontekstu razvojnih potreba BiH kao države |
|
2. Opisuje običaje u svojoj porodici i upoređuje ih s običajima porodica druge djece u vrtiću bez vrednovanja uočenih razlika. |
2.Navodi neke kulturne običaje i povezuje ih s određenim grupama iz neposredne okoline. |
2. Upoređuje obilježja svoje kulture s obilježjima drugih kultura i raspravlja o važnosti očuvanja tih obilježja za identitet svoje i drugih kulturnih grupa. |
2. Izdvaja i opisuje elemente koji su zajednički kulturama u BiH i istražuje njihovu povezanost s obilježjima građanskog identiteta. |
2. Argumentira važnost koju poštivanje različitih kulturnih (nacionalnih, etničkih, religijskih, jezičkih i dr.) identiteta i prihvatanje odgovornosti za razvoj građanskog identiteta ima za dobrobit pojedinca, kulturnih grupa i države BiH. |
|
3. Razlikuje prihvatljivo od neprihvatljivog ponašanja prema djeci koja govore drugim jezikom, drugačije se odijevaju ili imaju drugačije običaje i sl. |
3. Prepoznaje ponašanja kojima se pokazuje nepoštivanje drugih kultura. |
3. Određuje značenje stereotipa i predrasuda, navodi takve primjere iz okoline te tumači kako nastaju i koje posljedice imaju za dobrobit pojedinca, kulturnih grupa i društva u cjelini. |
3. Navodi i analizira primjere govora mržnje i diskriminacije po različitim osnovama te raspravlja o zakonskim sankcijama takvog ponašanja u BiH. |
3. Kritički analizira odnose među različitim kulturama u BiH, upoređuje ih s takvim odnosima u drugim državama i izvodi pravila kojima se osigurava stabilnost višekulturnog društva. |
|
4. Ima pozitivan stav prema svojoj kulturi i kulturama kojima pripadaju druga djeca. |
4. Opisuje kulturne razlike u svojoj zajednici u pozitivnim terminima, zagovara zajedništvo i aktivno učestvuje u obilježavanju dana različitih kultura u školi. |
4. Objašnjava kako različite kulture u BiH doprinose razvoju bosanskohercegovač- kog društva. |
4. Navodi i opisuje osobe, događaje i si. iz različitih kultura u BiH koji su doprinijeli ili doprinose razvoju građanske kulture BiH. |
4. Opisuje prednosti višekulturnog društva i zagovara interkulturni dijalog temeljen na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju različitih identiteta kao pretpostavke razvoja građanske kulture i građanskog identiteta BiH. |
|
Komponenta 3: Aktivno i angažirano građanstvo |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Razlikuje pasivno i aktivno građanstvo. 2. Objašnjava važnost društvene solidarnosti te ulogu i oblike građanskog aktivizma u osiguranju dobrobiti građana. 3. Planira, organizira i učestvuje u građanskim inicijativama. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepoznaje situacije u kojima drugo dijete ili odrasli treba pomoć. |
1. Razlikuje pasivne od aktivnih reakcija učenika na rješavanje problema u razredu i školi. |
1. Navodi primjere građanske angažiranosti učenika i odraslih u školi i lokalnoj zajednici. |
1. Određuje značenje, područja djelovanja različitih organizacija civilnog društva. |
1. Analizira i raspravlja u grupi o mogućnostima i preprekama djelovanju civilnih organizacija na svim nivoima s naglaskom na potrebu razvoja angažiranog građanstva. |
|
2. Prepoznaje korist od zajedničkog djelovanja kad se drugima pruža pomoć. |
2. Objašnjava važnost zajedničkog djelovanja u pružanju pomoći potrebitima u razredu i školi. |
2. Raspravlja o važnosti djelovanja mladih volontera u lokalnoj i široj zajednici. |
2. Upoređuje posljedice građanske pasivnosti u odnosu na angažiranost na individualnom i kolektivnom nivou. |
2.Procjenjuje svoju spremnost i pripremljenost za građanski aktivizam. |
|
3. Pokreće i učestvuje na različite načine u pomoći drugoj djeci individualno ili u grupi. |
3. Raspravlja u grupi i predlaže mogućnosti učeničkog angažiranja na uređivanju škole i lokalne zajednice kako bi se olakšao život učenicima s posebnim potrebama. |
3. Analizira potrebe i organizira akcije pomoći učenicima slabijeg imovinskog stanja i učenicima sa slabijim školskim uspjehom. |
3. Izrađuje plan akcije koji uključuje druge učenike i zajednicu, učestvujući u građanskim inicijativama. |
3. Potiče sa rad nj u škole s odgovarajućim civilnim organizacijama i s njima planira i provodi akcije za dobrobit građana na svim nivoima vlasti. |
|
OBLAST 2: Uređenje demokratskog društva |
||||
|
Komponenta 1: Vrijednosti i načela demokracije |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Određuje slobodu i prava pojedinca, jednakost, vladavinu prava i solidarnost kao najviše demokratske vrijednosti i tumači njihov historijski razvoj. 2. Objašnjava razlike u vrijednostima i načelima između nedemokratskog i demokratskog društva te argumentira prednosti života u demokraciji. 3. Uočava i analizira prepreke punom ostvarenju demokratskih vrijednosti u savremenom društvu. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepoznaje vrijednosti zajedničkih pravila u porodici, među prijateljima i u vrtićkoj grupi. |
1. Navodi prava i odgovornosti učenika te objašnjava kako ponašanje u skladu s vrijednostima i pravilima škole pridonosi jednakosti učenika. |
1. Opisuje historijski razvoj zaštite sloboda, prava i jednakosti građana te vladavine prava i solidarnosti kao sastavnog dijela razvoja demokracije. |
1. Objašnjava šta je vladavina prava i tumači važnost provođenja tog načela za osiguranje jednakosti učenika i građana. |
1. Zagovara poštivanje demokratskih vrijednosti, ponaša se u skladu s njima i koristi ih kao polazište za analizu odnosa u BiH i u svijetu. |
|
2. Opisuje šta se događa s odnosima u grupama kojima pripadaju kad se ne poštuju zajedničke vrijednosti i pravila. |
2. Opisuje razlike između pravednih i nepravednih postupaka u razredu i školi na primjerima. |
2. Objašnjava kako dobro pravilo zbog nepoštivanja njegovog provođenja dovodi do nedemokratskih postupaka. |
2. Upoređuje vrijednosti demokratskog i nedemokratskog društva, s naglaskom na razlike u provođenju načela jednakosti na primjerima odabranih zemalja. |
2. Analizira ulogu vrijednosti i načela demokracije u prijelazu BiH iz nedemokratskog u demokratsko društvo i poredi s drugim zemljama. |
|
3. Raspravlja u grupi o tome što utječe na pogoršanje odnosa u vrtiću. |
3. Uočava uzroke i posljedice nedemokratskog ponašanja u razredu i školi. |
3. Prepoznaje prepreke demokratskom funkcioniranju škole i lokalne zajednice. |
3. Istražuje ostvarenost demokratskih vrijednosti u BiH. |
3. Analizira i predlaže aktivnosti kojima se nadilaze prepreke i učvršćuju demokratske vrijednosti u BiH i svijetu. |
|
Komponenta 2: Demokratske institucije |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Određuje demokraciju kao politički sistem, navodi njegova glavna obilježja i objašnjava funkcioniranje demokratskih institucija. 2. Opisuje ulogu ustava u zaštiti prava građana i funkcioniranju demokratskog društva. 3. Dovodi u vezu zaštitu prava, pravdu i pravednost u društvu s funkcioniranjem demokratskih institucija i razvijenošću demokratske građanske kulture. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Opisuje porodicu, vrtić i si. kao zajednicu koja nastaje s određenom svrhom i čiji članovi imaju određene uloge. |
1. Prepoznaje da je škola uređena kao zajednica učenika i nastavnika te da je njena osnovna funkcija osigurati učenje i razvoj djece i mladih. |
1. Opisuje značaj i ulogu demokratskih institucija lokalne zajednice. |
1. Upoređuje ulogu i funkcioniranje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti u BiH. |
1. Daje kritički osvrt na funkcioniranje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti u odnosu na najviše demokratske vrijednosti. |
|
2. Prepoznaje da su uloge povezane s određenim pravima i odgovornostima i da njihovo krivo korištenje, odnosno neispunjavanje ugrožava dobrobit članova i zajednice kao cjeline. |
2. Objašnjava da je rad u školi uređen prema zakonskim propisima i dogovorenim nepisanim pravilima kojima se određuju prava i odgovornosti svih članova škole. |
2. Prepoznaje zakonske okvire uređenja i funkcioniranja demokratskih institucija lokalne zajednice. |
2. Opisuje osnovna obilježja i ulogu ustava u funkcioniranju države, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH, lokalne zajednice i odnosima među građanima. |
2. Daje kritički osvrt na uređenje i razvijenost zemalja s demokratskim i nedemokratskim ustavom. |
|
3. Povezuje pravdu i pravednost u svojoj neposrednoj okolini s odgovornim ponašanjem svih i učestvuje u određivanju sankcija kad se pravila krše. |
3. Prepoznaje poštivanje propisa i pravila u razredu i školi kao pretpostavku pravednih odnosa među učenicima i između učenika i nastavnika te se ponaša u skladu s tim. |
3. Opisuje demokratske institucije i mehanizme kojima se u lokalnoj zajednici štite prava pojedinca i osigurava društvena pravednost. |
3. Objašnjava odnos između prava, pravde i pravednosti u zavisnosti od demokratskih vrijednosti i načina na koji su one zaštićene ustavom i zakonima. |
4. Kritički analizira odnos između prava, pravde i pravednosti u odnosu na funkcioniranje demokratskih institucija i razvijenost građanske kulture. |
|
Komponenta 3: Vlast, autoritet i moć |
||||
|
Izhodi učenja: 1. Objašnjava oblike društvene moći, autoriteta i vlasti kroz historiju. 2. Određuje pojam demokratske vlasti, objašnjava važnost podjele vlasti, razlikuje nivoe i grane vlasti u BiH, opisuje njihove nadležnosti i tumači povezanost i međuzavisnost grana i nivoa vlasti. 3. Razlikuje modele demokratske vlasti, objašnjava ulogu građana u njima i navodi važnost participacije građana u demokratskom odlučivanju. 4. Određuje odnos između vlasti, političkog autoriteta i političke moći, razlikuje ograničenu od neograničene vlasti te daje primjere korištenja političke moći bez autoriteta u prošlosti i danas. 5. Objašnjava važnost i navodi načine na koje građani mogu kontrolirati djelovanje vlasti. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Uočava ko i kada ima "glavnu" riječ u vrtiću, porodici, među prijateljima i u neposrednom okruženju. |
1. Opisuje nositelje autoriteta u porodici, razredu i školi i njihovu ulogu. |
1. Identificira nositelje autoriteta u lokalnoj zajednici, povezuje ih s lokalnom vlašću i opisuje kako se ta vlast uspostavlja. |
1. Objašnjava odnos između društvene moći, autoriteta i vlasti u lokalnoj zajednici i državi. |
1. Raspravlja o utjecaju teorija prirodnih prava i društvenog ugovora na promjene odnosa između moći, autoriteta i vlasti kroz prošlost te tumači na koji se način moć stječe, koristi i opravdava u različitim sistemima. |
|
2. Prepoznaje ulogu nositelja autoriteta u neposrednom okruženju. |
2. Prepoznaje prava i odgovornosti pojedinih nositelja vlasti u školi. |
2. Opisuje osnovne karakteristike demokratskog upravljanja lokalnom zajednicom te strukturu i nadležnost pojedinih dijelova lokalne vlasti. |
2. Objašnjava pojam demokratske vlasti, određuje obilježja političkog uređenja BiH. |
2. Kritički analizira i argumentirano raspravlja u grupi o demokraciji u BiH, s naglaskom na propitivanje usklađenog djelovanja pojedinih grana, nivoa i tijela vlasti. |
|
3. Prepoznaje na koji način može pomoći autoritetu u donošenju pravednijih odluka u neposrednom okruženju. |
3. Opisuje različite oblike demokratskog upravljanja školom, uključujući i one u kojima učenici i roditelji izravno učestvuju u odlučivanju. |
3. Prepoznaje kako se djelovanje lokalne demokratske vlasti mijenja s većim učešćem građana u odlučivanju o lokalnim pitanjima. |
3. Razlikuje posebnosti državne demokratske vlasti, s naglaskom na predstavničku i direktnu demokraciju. |
3. Upoređuje demokraciju u BiH s drugim demokratskim državama i utjecaj građana na vlast. |
|
4. Prepoznaje slučajeve kad se neko nameće u grupi kao "glavni" bez pristanka ostalih. |
4. Identificira nedemokratsko ponašanje u vođenju i upravljanju razredom i školom među svim akterima te takvo ponašanje poistovjećuje s prekoračenjem ovlasti, odnosno prava. |
4. Prepoznaje nedemokratsko djelovanje lokalnih vlasti i objašnjava važnost ograničavanja vlasti. |
4. Objašnjava razliku između ograničene i neograničene vlasti te pojmove legaliteta i legitimiteta vlasti u demokraciji. |
5. Prateći napise u medijima i drugim izvorima informiranja opisuje slučajeve korištenja moći bez autoriteta i zloupotrebe vlasti na svim nivoima u BiH te raspravlja o posljedicama. |
|
5. Aktivno učestvuje u izboru vršnjaka za određena zaduženja u svojoj vrtićkoj grupi, argumentira svoj izbor i prihvata odluku većine. |
5. Prepoznaje važnost i mogućnosti vlastitog utjecaja na demokratsko upravljanje razredom i školom, uključujući izbore za predsjednika razreda i vijeće učenika. |
5. Prepoznaje nužnost kontrole vlasti od građana u demokraciji i raspravlja o posljedicama (ne)zainteresiranosti za rad vijeća učenika. |
5. Objašnjava kontrolu vlasti kao pravo i odgovornost građana u demokraciji, kao i načine na koje građani mogu kontrolirati vlast i raspravlja o učinkovitosti pojedinih oblika kontrole. |
5. Predlaže modele aktivnog učešća građana u kontroli na svim nivoima vlasti u BiH s osloncem na odredbe Ustava BiH. |
|
Komponenta 4:Javne politike |
||||
|
Izhodi učenja: 1. Tumači pojam "javne politike" kao zbir mjera koje vlast donosi u cilju unapređenja društvenog života. 2. Prepoznaje odgovornosti koje središnje i lokalne vlasti i javne institucije imaju u provođenju javne politike. 3. Objašnjava načine i argumentira važnost učešća građana u izradi, provođenju i vrednovanju mjera javne politike. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Na primjerima uočava da se pojedina pravila u vrtiću i porodici moraju uskladiti kako bi svima bila od koristi. |
1. Prepoznaje da se život i rad u školi unapređuje planski, da je usmjeren na određene ciljeve i da ispunjavanje tih ciljeva znači promjenu ponašanja svih |
1. Određuje pojam javne politike i tumači kako se mjerama javne politike unapređuje život građana na lokalnom nivou. |
1. Identificira subjekte koji učestvuju u donošenju mjera javnih politika u BiH. |
1. Objašnjava proces donošenja i provođenja mjera javne politike na svim nivoima vlasti u BiH. |
|
2. Prepoznaje odgovornosti roditelja i odgajatelja prema djeci i uočava važnost saradnje među njima za dobrobit djece u vrtiću. |
2. Prepoznaje uloge uprave škole, nastavnika, učenika i roditelja u izradi i provođenju planova i programa unapređenja života i rada škole. |
2. Opisuje tijela koja su odgovorna za donošenje i provođenje javnih politika na lokalnom nivou. |
2. Objašnjava odnos između državnih i lokalnih vlasti u izradi i provođenju javnih politika. |
2. Analizira saradnju na svim nivoima vlasti u procesu izrade i provođenja javnih politika te upoređuje rad javnih službi s ciljevima i mjerama javnih politika prateći napise u medijima i koristeći druge izvore informacija. |
|
4. Prepoznaje na koji način može pomoći roditeljima i odgajateljima da oni svoje odgovornosti prema djeci ispunjavaju što uspješnije. |
2. Navodi na koji način učenici mogu aktivno učestvovati u planskom rješavanju određenih problema u školi. |
3. Opisuje oblike učešća građana u donošenju javnih politika. |
4.Analizira kako državne i lokalne vlasti BiH u praksi osiguravaju učešće građana u izradi i provođenju javnih politika. |
3. Prati i analizira u kojoj mjeri i na koji način građani učestvuju u izradi i provođenju javnih politika u BiH, te daje prijedloge za njihovo aktivno uključivanje. |
|
OBLAST 3: Globalizacija i međuzavisnost |
||||
|
Komponenta 1: Međunarodni odnosi i organizacije |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Tumači pojmove "globalizacija", "međunarodni odnosi" i "međunarodni akteri". 2. Upoređuje globalizacijske procese potaknute djelovanjem međunarodnih vladinih i civilnih organizacija s globalizacijskim procesima koji vode stvaranju globalnog tržišta te objašnjava obaveze njihovih država članica. 3. Upoređuje pozitivne i negativne učinke demokratske i ekonomske globalizacije na pojedinca, lokalnu zajednicu i državu, s posebnim osvrtom na BiH. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepoznaje porijeklo predmeta oko sebe (igračaka, odjeće i si). U grupi razgovara o povezanosti s djecom i odraslima iz udaljenih krajeva svijeta. |
1. Opisuje višestruku povezanost između pojedinaca, naroda i država u današnjem svijetu, uključujući sport, muziku i modu. |
1. Objašnjava na koji je način svijet povezan novim tehnologijama i identificira pojam globalizacije. |
1. Identificira najvažnije međunarodne aktere i objašnjava njihov utjecaj na međunarodne procese. |
1. Povezuje globalizaciju s uspostavljanjem globalne moći i pojavom novih podjela u svijetu s prednostima i nedostacima. |
|
2. Prepoznaje da ljude ne povezuju samo materijalne stvari nego i međusobna pomoć. |
2. Navodi domaće i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom prava, nediskriminacije i mira te opisuje njihovo djelovanje. |
2. Navodi međunarodne organizacije kojih je BiH članica, objašnjava važnost tog članstva i uzajamne obaveze koje iz tog članstva proizlaze. |
2. Razlikuje međunarodne političke od ekonomskih i finansijskih organizacija, opisuje njihovo djelovanje i objašnjava odnose između njih i država članica. |
2. Kritički analizira razlike u ciljevima i djelovanju međunarodnih političkih i civilnih organizacija u odnosu na međunarodne finansijske organizacije i aktere globalnog tržišta. |
|
3. Prepoznaje povezanost ljudi u svijetu na primjerima iz porodice i neposredne okoline. |
3. Navodi prednosti i nedostatke povezivanja ljudi u svijetu na primjerima iz porodice i neposredne okoline. |
3. Razlikuje dobre i loše strane stvaranja globalnog tržišta. |
3. Objašnjava odnos građana BiH prema međunarodnim organizacijama. |
3. Analizira pozitivne i negativne utjecaje demokratske i ekonomske globalizacije na svim nivoima vlasti u BiH na primjerima. |
|
Kompoenneta 2: Evropske integracije |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Tumači pojam i opisuje historiju evropskih integracija. 2. Objašnjava ustrojstvo EU, njene glavne vrijednosti i ciljeve, obaveze država članica i ulogu građana u evropskim integracijama 3. Analizira političke, kulturne i ekonomske učinke evropskog ujedinjenja i procjenjuje prednosti i nedostatke ulaska BiH u EU. |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepoznaje da živi u zajednici koja je dio drugih širih zajednica. |
1. Prepoznaje pojam "Evropa"i navodi ga kao širi prostor kojem pripada. |
1. Navodi političke, kulturne i ekonomske razlike i sličnosti među narodima i državama Evrope. |
1. Objašnjava polazišta ideje o ujedinjenju Evrope, opisuje historiju evropskih integracija te navodi najvažnije organizacije i instrumente ujedinjenja. |
1. Analizira polazišta ideje o ujedinjenju Evrope, opisuje historiju evropskih integracija te navodi najvažnije organizacije i instrumente ujedinjenja. |
|
2. Prepoznaje zajednicu kojoj pripada. |
2. Navodi prednosti i nedostatke zajednice kojoj pripada i prepoznaje šire zajednice kojima pripada (Evropa). |
2. Prepoznaje razliku između Evrope i EU. |
2. Opisuje ustrojstvo EU, njezine glavne vrijednosti, ciljeve i tijela vlasti te kriterije pridruživanja i obaveze država članica. |
2. Objašnjava odnos između građanstva EU i nacionalnog građanstva (državljanstva) te analizira ulogu građana u jačanju EU. |
|
3. Navodi jednu ili više osoba iz porodice ili neposredne okoline koje su se odselile u neku evropsku zemlju i prepričava njihovaiskustva. |
3. Opisuje sličnosti i razlike između sebe i vršnjaka u Evropi. |
3. Opisuje veze i međusobne utjecaje između Evrope i svoje uže i šire zajednice. |
3. Objašnjava pripremljenost te prednosti i nedostatke ulaska BiH u EU. |
3. Kritički analizira političke, kulturne i ekonomske učinke evropskih integracija te položaj i utjecaj pojedinih zemalja članica. |
|
Kompoenneta 3. Globalno građanstvo i održivi razvoj |
||||
|
Ishodi učenja: 1. Prepoznaje globalne probleme i argumentira važnost razvoja globalne građanske svijesti za njihovo rješavanje. 2. Tumači potrebu odgovornog i povezanog djelovanja na lokalnoj, nacionalnoj, evropskoj i globalnoj razini kao preduvjeta održivog razvoja. 3. Prepoznaje važnost odgovorne ekonomije za održivi razvoj. 4. Zagovara odgovornost sadašnjih generacija za dobrobit budućih generacija |
||||
|
Indikatori (pokazatelji) u skladu s uzrastom za: |
||||
|
Kraj predškolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.) |
Kraj 3. razreda (8/9 god.) |
Kraj 6. razreda (11/12 god.) |
Kraj devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja (14/15 god.) |
Kraj srednjoškolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.) |
|
1. Prepričava probleme s kojima se susreću djeca u svijetu na temelju slikovnica i drugih izvora. |
1. Identificira neke od najvažnijih problema u svijetu (siromaštvo, zagađenost, pitka voda itd.). |
1. Opisuje utjecaj pojedinih faktora i događaja na svjetske procese i prepoznaje kako ti procesi mijenjaju život ljudi u lokalnoj zajednici. |
1. Tumači pojam globalne građanske svijesti i uočava njenu povezanost s akcijama građana na svim nivoima vlasti. |
1. Kritički analizira međuzavisnost uzroka i posljedica svjetskih problema. |
|
2. Prepoznaje neke prirodne i kulturne resurse koje treba odgovorno koristiti i navodi načine na koje se oni "pametno" koriste u porodici i vrtiću. |
2. Prepoznaje oblike neodgovornog ponašanja u razredu, školi i neposrednom okruženju kojima se ugrožavaju prirodna i kulturna dobra. |
2. Objašnjava razlike između zaštite okoliša i osiguranja održivog razvoja oslanjajući se na "Povelju o Zemlji". |
2. Analizira načine na koje se građani mogu povezivati od lokalnog do globalnog nivoa u osiguranju održivog razvoja. |
2. Identificira neke od najutjecajnijih globalnih civilnih organizacija koje su posvećene održivom razvoju, analizira njihovo djelovanje i prepreke na koje nailaze. |
|
3. Navodi različite poslove i razgovara o tome kako utječu na prirodu. |
3. Prepoznaje ekonomske djelatnosti u lokalnoj zajednici i njihov utjecaj na kvalitet života ljudi. |
3. Istražuje u timu štite li i na koji način ekonomski subjekti kulturna i prirodna dobra u bližoj i daljnjoj okolici. |
3. Analizira prednosti i nedostatke globalnog tržišta i na primjerima objašnjava utjecaj multinacionalnih kompanija na održivi razvoj. |
3. Zagovara ideju odgovorne ekonomije i odgovorne potrošnje na svim nivoima kao preduvjeta održivog razvoja. |
|
4. Uočava kako se neodgovornim ponašanjem prema okolišu ugrožava budući život na Zemlji na primjerima iz priča ili neposredne okoline. |
4. Upoređuje prirodne i druge resurse koje će moći uživati u budućnosti u odnosu na sadašnje stanje. |
4. Istražuje načine na koje se odgovorno koriste resursi i izrađuje plan uvođenja sistema reciklaže u školu. |
4. Objašnjava propise kojima se štiti pravo na zdrav okoliš u BiH i i upoređuje ih sa svakodnevnim ponašanjem građana. |
4. Analizira odgovornost sadašnjih generacija prema budućim i primjerima dokazuje kako sadašnje generacije svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju pravo budućih generacija na zdrav okoliš. |
|
OBLAST 1: POJEDINAC, DRUŠTVO, GRAĐANIN |
|
Ishodi učenja |
|
Komponenta 1: Slobode, prava i odgovornosti pojedinca i građanina u društvu 1. Opisuje slobode, prava, odgovornosti i dužnosti pojedinca u društvu. 2. Objašnjava važnost općevažećih pravila za osiguranje društvene jednakosti i utvrđuje njihovu povezanost sa statusom građanina. 3. Pokazuje društvenu odgovornost i posvećenost zajedničkom dobru. |
|
Komponenta 2: Kulturni i građanski identitet 1. Analizira vezu između kulturnog i građanskog identiteta. 2. Objašnjava važnost poštivanja različitih kulturnih identiteta za dobrobit pojedinca i društva. 3. Uočava situacije u kojima se ne poštuje kulturni identitet drugih te analizira uzroke i posljedice takvih odnosa. 4. Zagovara kulturnu različitost kao društveno bogatstvo. |
|
Komponenta 3: Aktivno i angažirano građanstvo 1. Razlikuje pasivno i aktivno građanstvo. 2. Objašnjava važnost društvene solidarnosti te ulogu i oblike građanskog aktivizma u osiguranju dobrobiti građana. 3. Planira, organizira i učestvuje u građanskim inicijativama. |
|
OBLAST 2: UREĐENJE DEMOKRATSKOG DRUŠTVA |
|
Ishodi učenja |
|
Komponenta 1. Vrijednosti i načela demokracije 1. Određuje slobodu i prava pojedinca, jednakost, vladavinu prava i solidarnost kao najviše demokratske vrijednosti i tumači njihov historijski razvoj. 2. Objašnjava razlike u vrijednostima i načelima između nedemokratskog i demokratskog društva teargumentira prednosti života u demokraciji. 3. Uočava i analizira prepreke punom ostvarenju demokratskih vrijednosti u savremenom društvu. |
|
Komponenta 2. Demokratske institucije 1. Određuje demokraciju kao politički sistem, navodi njegova glavna obilježja i objašnjava funkcioniranje demokratskih institucija. 2. Opisuje ulogu ustava u zaštiti prava građana i funkcioniranju demokratskog društva. 3. Dovodi u vezu zaštitu prava, pravdu i pravednost u društvu s funkcioniranjem demokratskih institucija i razvijenošću demokratske građanske kulture. |
|
Komponenta 3. Vlast, autoritet i moć 1. Objašnjava oblike društvene moći, autoriteta i vlasti kroz historiju. 2. Određuje pojam demokratske vlasti, objašnjava važnost podjele vlasti, razlikuje nivoe i grane vlasti u BiH, opisuje njihove nadležnosti i tumači povezanost i međuzavisnost grana i nivoa vlasti. 3. Razlikuje modele demokratske vlasti, objašnjava ulogu građana u njima i navodi važnost participacije građana u demokratskom odlučivanju. 4.Određuje odnos između vlasti, političkog autoriteta i političke moći, razlikuje ograničenu od neograničene vlasti te daje primjere korištenja političke moći bez autoriteta u prošlosti i danas. 5.Objašnjava važnost i navodi načine na koje građani mogu kontrolirati djelovanje vlasti. |
|
Komponenta 4. Javne politike 1. Tumači pojam "javne politike" kao zbir mjera koje vlast donosi u cilju unapređenja društvenog života. 2. Prepoznaje odgovornosti koje središnje i lokalne vlasti i javne institucije imaju u provođenju javne politike. 3. Objašnjava načine i argumentira važnost učešća građana u izradi, provođenju i vrednovanju mjera javne politike. |
|
OBLAST 3:GLOBALIZACIJA I MEĐUZAVISNOST |
|
Ishodi učenja |
|
Komponenta 1:Međunarodni odnosi i organizacije 1. Tumači pojmove "globalizacija","međunarodni odnosi" i "međunarodni akteri". 2. Upoređuje globalizacijske procese potaknute djelovanjem međunarodnih vladinih i civilnih organizacija s globalizacijskim procesima koji vode stvaranju globalnog tržišta te objašnjava obaveze njihovih država članica. 3. Upoređuje pozitivne i negativne učinke demokratske i ekonomske globalizacije na pojedinca, lokalnu zajednicu i državu, s posebnim osvrtom na BiH. |
|
Komponenta 2: Evropske integracije 1. Tumači pojam i opisuje historiju evropskih integracija. 2. Objašnjava ustrojstvo EU, njene glavne vrijednosti i ciljeve, obaveze država članica i ulogu građana u evropskim integracijama. 3. Analizira političke, kulturne i ekonomske učinke evropskog ujedinjenja i procjenjuje prednosti inedostatke ulaska BiH u EU. |
|
Komponenta 3: Globalno građanstvo i održivi razvoj 1. Prepoznaje globalne probleme i argumentira važnost razvoja globalne građanske svijesti za njihovo rješavanje. 2. Tumači potrebu odgovornog i povezanog djelovanja na lokalnom, nacionalnom, evropskom i globalnom nivou kao preduvjeta održivog razvoja. 3. Prepoznaje važnost odgovorne ekonomije za održivi razvoj. 4. Zagovara odgovornost sadašnjih generacija za dobrobit budućih generacija. |
KLJUČNE KOMPETENCIJE - PROŽIMAJUĆE TEME ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
|
Ključna kompetencija |
Prožimajući pokazatelji (indikatori) |
|
Učiti kako se uči |
Razvijanje suodgovornosti za vlastito učenje, samoprocjena i definiranje vlastitih ciljeva učenja: - razvijanje svijesti o vlastitim mogućnostima i o vlastitim jakim i slabim stranama, stilovima učenja, kao i sposobnosti identificiranja vlastitih potreba radi primjene vlastitih strategija i procedura u procesu učenja Razvijanje sposobnosti popravljanja, poboljšavanja (samoregulacija): - pretplaniranje, izvršenje, kontrola, korekcija različitih oblika komunikativnih aktivnosti (recepcije, interakcije, produkcije, medijacije) Upotreba različitih metoda i strategija učenja: - poznavanje i svjesno korištenje različitih strategija učenja - omogućavanje učeniku da stekne sposobnost otkrivanja svog najuspješnijeg i najbržeg načina za učenje, da odabere različite mogućnosti i da ih najbolje primijeni u praksi - razvijanje kritičkog stava o tome što učenik u školi uči i o vlastitom procesu učenja - sposobnost organizacije i uređivanje vlastitog učenja, razvijanje upornosti - razvijanje samomotivacije, samopouzdanja, potrebe za kontinuiranim učenjem |
|
Socijalna i građanska kometencija |
- Prepoznavanje vlastitih emocija, zanimanje za druge kulture i poštovanje drugih kultura - Razumijevanje vlastitog narodnog identiteta i sebe kao pripadnika skupine u interakciji s kulturnom identitetom Evrope i ostatka svijeta - Svijest o evropskom i svjetskom kulturnom nasljedstvu i o kulturnoj i jezičkoj raznolikosti svijeta - Razvijanje svjesnosti i razumijevanja sociokulturnih i međukulturnih pravila i normi upotrebe jezika, i razvijanje odgovarajućih strategija za komunikaciju, interpretaciju i korištenje poruka u skladu s ovim pravilima i normama (sociolingvistička kompetencija) - Uvažavanje karakterističkih crta društvenih odnosa (pozdravi, način obraćanja) - Uvažavanje pravila lijepog ponašanja (izraziti zahvalnosti, naklonosti, podijeliti brigu, radost itd.) - Uvažavanje razlika u jezičkim registrima (nivoi formalizma) - Sposobnost prepoznavanja dijalekta i akcenta (naglaska) kroz leksičke, gramatičke, fonološke, glasovne, paralingvističke elemente (npr. govor tijelom) - Konstruktivno komuniciranje i poštovanje u društvenim situacijama, kao što je međusobna komunikacija |
|
Samoincijativa i poduzetnička kompetencija |
- Upravljanje projektima - Prepoznavanje vlastitih jakih i slabih strana - Rad u timovima na kooperativan i fleksibilan način - Konstruktivno sarađivanje u aktivnostima i upotrebavještinagrupnog rada - Upravljanje rizikom i razvijanje svijesti o odgovornosti |
|
Kulturna svijest i kulturno izražavanje |
- Izbjegavanje stereotipa, pristajanje na kompromis, razvijanje ličnog integriteta i poštovanje integriteta drugih, primjerno samopouzdanje - Konstruktivno izražavanje vlastitog mišljenja i frustracija, sposobnost empatije - Poznavanje najznačajnijih kulturnih dostignuća, uključujući i pop-kulturu, cijenjenje umjetničkog rada i kulturnih događaja - Uvažavanje i uživanje u umjetničkim djelima i izvedbama i razvijanje osjećaja za lijepo |
|
Kreativno-produktivna kompetencija |
Razvijanje kompleksnog mišljenja: - sažimanje, generaliziranje, podrška upotrebi viših kognitivnih sposobnosti kao što su analiza, sinteza, vrednovanje, upotreba kritičkog mišljenje (razlikovanje između činjenica i mišljenja, argumentiranje teza) Razvijanje kreativnosti i potrebe za izražavanjem te osjećaj za estetske vrijednosti - stvaranje i povezivanje različitih ideja, stvaranje pretpostavki i različitih proizvoda kreativnih misli Razvijanje otvorenosti različitog kulturnog izražavanja i pripremljenosti za razvijanje vlastite kreativnosti i sposobnosti izražavanja: - sposobnost toleriranja suprotnih ideja - nezavisno donošenje zaključaka - razvijanje pozitivnog stava i spremnosti za relativiziranje vlastitog stanovišta i sistema vrijednosti, razvijanje spremnosti za otklon u odnosu na ustaljena ponašanja prema drugim kulturama Podrška radoznalosti, želji za novim znanjima: - omogućavanje izražavanja vlastitih misli, ideja, emocija - razvijanje sposobnosti posmatranja, učestvovanja i integriranja novih iskustava i spremnosti za mijenjanje prethodnih |
Izdavač:
Za izdavača:
Lektura:
DTP:
1 Vidjeti prilog 1. Oblasti, komponente i ishodi učenja i prilog 1.1. Shema oblasti i komponente.
2 Brojevi definiranih ishoda u Dokumentu prate pokazatelje pod istim brojem, ali za različiti uzrast.
3 Vidjeti prilog 2. Ključne kompetencije-prožimajuće teme za građansko obrazovanje
2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.