Službeni glasnik BiH, broj 10/23
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 16. i člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17) i člana 14. stav (1) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
O UTVRĐIVANJU OPŠTIH I POSEBNIH ZAHTJEVA ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROMETOM, USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI I DRUGIH MREŽNIH FUNKCIJA ZA UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim pravilnikom se utvrđuju opšti i posebni zahtjevi za:
a) pružanje usluga upravlјanja zračnim prometom i usluga u zračnoj plovidbi (ATM/ANS) za opšti zračni promet, a posebno za pravna i fizička lica koja pružaju te usluge i funkcije;
b) nadležne organe i kvalificirana subjekte koji postupaju u njihovo ime, koji izvršavaju zadatke certifikacije, nadzora i osiguravanje primjene propisa u odnosu na pružatelje usluga i funkcija iz tačke a) ovog stava.
c) pravila i procedure za projektovanje struktura zračnog prostora.
(2) Ovaj pravilnik primjenjuje se na pružanje ATM/ANS u zračnom prostoru Jedinstvenog evropskog neba, i na projektovanje, proizvodnju, održavanje i korištenje sistema i sastavnih dijelova koji se koriste za pružanje ATM/ANS.
(3) Ovaj pravilnik ne primjenjuje se na:
a) usluge ATM/ANS, uklјučujući sisteme i sastavne dijelove, osoblјe i organizacije, koje pruža ili na raspolaganje stavlјa vojska/oružane snage Bosne i Hercegovine;
b) zrakoplove i njihove motore, propelere, dijelove, neugrađenu opremu i opremu za dalјinsko upravlјanje zrakoplovima dok pod kontrolom i odgovornošću Bosne i Hercegovine obavlјaju vojne, carinske ili policijske aktivnosti, aktivnosti traganja i spašavanja, protivpožarne aktivnosti, aktivnosti nadzora granice, aktivnosti obalske straže ili slične aktivnosti i usluge koje u javnom interesu preduzima tijelo s javnim ovlaštenjima ili koje se preduzimaju u njegovo ime i osoblјe i organizacije uklјučene u aktivnosti i usluge koje obavlјaju ti zrakoplovi.
(4) Ne dovodeći u pitanje zahtjeve o državnoj sigurnosti i odbrani, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine osigurava da usluge ATM/ANS iz stava (3) tačke a) ovog člana, na koje se primjenjuje propis kojim se uređuje uspostavlјanje okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba, pružaju nivo sigurnosti i interoperabilnosti sa civilnim sistemima koji je djelotvoran kao onaj koji proizilazi iz primjene bitnih zahtjeva utvrđenih u Aneksu XIV ovog pravilnika i aneksu kojim se definišu Bitni zahtjevi za aerodrome propisa kojim se utvrđuju zahtjevi i upravni postupci u vezi sa aerodromima.
(5) Ovim pravilnikom preuzimaju se odredbe Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/373 od 1. marta 2017. godine o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravlјanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravlјanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavlјanju van snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih Uredbi (EZ) br. 1034/2011, (EZ) br. 1035/2011 i (EZ) 2016/1377 i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 677/2011 i odredbe Uredbe (EZ) br. 2018/1139 Evropskog parlamenta i Vijeća od 4. jula 2018. godine o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Evropske unije za sigurnost zračne plovidbe i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Evropskog parlamenta i Vijeća i stavlјanju van snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91, odredbe koje se odnose na oblast ATM/ANS član 2(1)(g), član 2(3)(a) i (c) član 2(5)(b), član 3(5), (6) i (7) i odredbe iz Poglavlјa III - Materijalni zahtjevi, Odjelјak V - ATM/ANS i stavke navedene od 1. do 4. Aneksa VIII.
(6) Navođenje odredbi uredbi iz stava (5) ovog člana vrši se isklјučivo u svrhu praćenja i informiranja o preuzimanju pravne tekovine Evropske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.
Član 2.
(Definicije)
Za potrebe ovog pravilnika primjenjuju se definicije iz Aneksa I ovog pravilnika, i slјedeće definicije:
a) definicije iz člana 2, osim definicije "Certifikat" iz člana 2. stav (1) tačka p) propisa kojim se uređuje uspostavlјanje okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba;
b) pružatelj usluge ATM/ANS (ATM/ANS provider) je svako fizičko ili pravno lice koje pruža ATM/ANS usluge, kao što je definirano u tački i) ovog člana, bilo pojedinačno ili u paketu, za opšti zračni promet;
c) Tijelo za upravlјanje mrežom (Network Manager) je tijelo kojem su povjereni zadaci neophodni za provođenje funkcija mreže za upravlјanje zračnim prometom (ATM) koje omogućavaju optimalno korištenje zračnog prostora i osiguravaju da korisnici zračnog prostora mogu da koriste putanje po svom izboru, uz maksimalan pristup zračnom prostoru i uslugama u zračnoj plovidbi;
d) panevropska usluga (pan-European service) je aktivnost koja je osmišlјena i uspostavlјena za korisnike u većini ili u svim državama članicama Evropske unije i koja se takođe može proširiti na zračni prostor iznad teritorije Bosne i Hercegovine;
e) pružatelj usluga prijenosa podataka (data services provider) - pružatelj DAT usluga (DAT provider): organizacija koja je:
1) pružatelj DAT usluga tipa 1 koji, u kontroliranim uvjetima, obrađuje zrakoplovne podatke za upotrebu u zrakoplovu i osigurava bazu zrakoplovnih podataka koja zadovolјava zahtjeve kvaliteta podataka (Data Quality Requirements - DQR) za koje nije određena kompatibilnost ni sa jednom aplikacijom/opremom koja se koristi u zraku,
2) pružatelj DAT usluga tipa 2 koji obrađuje zrakoplovne podatke i osigurava bazu zrakoplovnih podataka za upotrebu certificiranoj aplikaciji/opremi na zrakoplovu, koja zadovolјava zahtjeve DQR za koje je određena kompatibilnost sa tom aplikacijom/opremom;
f) projektovanje struktura zračnog prostora (design of airspace structures) je proces koji osigurava da su strukture zračnog prostora pravilno projektovane, ispitane i potvrđene, prije nego što su uspostavlјene i počnu ih koristiti zrakoplovi;
g) sistem za izbjegavanje sudara u zraku (airborne collision avoidance system - ACAS) je sistem koji na osnovu signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemalјske opreme, daje savjete pilotu o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju, a koji su opremlјeni SSR transponderima;
h) subjekt koji kreira zrakoplovne podatake i zrakoplovne informacije (entity originating aeronautical data and aeronautical information) je svaki javni subjekt ili privatno lice koje je odgovorno za kreiranje zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija, koje se upotreblјavaju kao izvor za proizvode zrakoplovnog informiranja i usluge zrakoplovnog informiranja. Ti subjekti ne obuhvataju pružatelje usluga ATM/ANS iz tačke b) stav (1) ovog člana, kao ni aerodromi definirani u članu 1. stav (1) tačka i) propisa kojim se utvrđuju zahtjevi i upravni postupci u vezi sa aerodromima;
i) ATM/ANS (ATM/ANS) je upravlјanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi koje obuhvataju sve slјedeće elemente: funkcije i usluge upravlјanja zračnim prometom kako su definirane u članu 2. stav (1) tačka j) propisa kojim se uređuje uspostavlјanje okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba, usluge u zračnoj plovidbi kako su definirane u članu 2. stav 1) tačka d) navedenog propisa, kao i usluge kojima se pojačavaju signali koje emituju sateliti glavnih konstelacija GNSS u svrhu zračne plovidbe; projektovanje postupaka letenja; i usluge koje se sastoje od pribavlјanja i obrade podataka i formatiranja i dostavlјanja podataka u opštem zračnom prometu u svrhu zračne plovidbe;
j) sastavni dio ATM/ANS (ATM/ANS constituent) su materijalna sredstva za rad, kao što je hardver, i nematerijalna sredstva, kao što je softver, od kojih zavisi interoperabilnost EATMN;
k) sistem ATM/ANS (ATM/ANS system) je skup sastavnih dijelova u zraku i na zemlјi, kao i satelitske opreme, kojima se pruža podrška uslugama u zračnoj plovidbi za sve faze leta;
l) Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine - BHDCA (Bosnia and Herzegovina Directorate of Civil Aviation - BHDCA): Nadležna zrakoplovna vlast Bosne i Hercegovine (National Aviation Authority) / Državni nadzorni organ Bosne i Hercegovine (National Supervisory Authority) / Nadležni organ (Competent Authority) u čijoj su nadležnosti upravni, stručni i nadzorni poslovi iz oblasti zračnog prometa u Bosni i Hercegovini;
m) država članica (Member state) je svaka država članicu EASA i Bosnu i Hercegovinu;
n) treća zemlјa (Third Country) je svaka država osim države članice EASA i Bosne i Hercegovine;
o) EASA - Agencija Evropske unije za sigurnost zračne plovidbe (European Union Aviation Safety Agency - EASA);
p) BHANSA - Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (Bosnia and Herzegovina Air Navigation Services Agency - BHANSA).
Član 3.
(Pružanje usluga ATM/ANS i projektovanje struktura zračnog prostora)
(1) BHDCA osigurava pružanje odgovarajuće usluge ATM/ANS i da su strukture zračnog prostora projektovane u skladu sa ovim pravilnikom na način kojim se olakšava opšti zračni promet, uzimajući pri tome u obzir sigurnosne aspekte, zahtjeve u pogledu prometa i uticaj na životnu sredinu.
(2) Kada BHDCA donosi dodatne zahtjeve kojima dopunjava ovaj pravilnik, ti zahtjevi su usklađeni sa standardima i preporučenom praksom utvrđenim Čikaškom kovencijom.
(3) Dodatne zahtjeve, u skladu sa Čikaškom konvencijom, BHDCA objavlјuje putem Zbornika zrakoplovih informacija Bosne i Hercegovine.
(4) Kada Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odluči da omogući pružanje određenih specifičnih usluga u zračnom prostoru BiH, u skladu sa primjenjivim propisima u BiH, preduzima odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da pružatelji takvih usluga poštuju načela tržišne konkurencije sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja zdrave tržišne konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja bilo kojeg pružatelja usluga.
(5) BHDCA osigurava da:
a) subjekti koji kreiraju zrakoplovne podatke ili zrakoplovne informacije ispunjavaju zahtjeve utvrđene u:
1) ATM/ANS.OR.A 085 Aneksa III ovog pravilnika, izuzimajući (c) i (d), (f)(1) i (i);
2) ATM/ANS.OR.A.090 Aneksa III ovog pravilnika;
b) zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije originira, obrađuje i prenosi odgovarajuće obučeno, stručno i ovlašteno osoblјe;
c) ako su zrakoplovni podaci ili zrakoplovne informacije namijenjeni za IFR letove ili posebne VFR letove, zahtjevi iz tač. a) i b) ovog stava primjenjuju se na sve subjekte koji originiraju takve podatke i informacije.
(6) Ako je određeno da se usluge u zračnom prometu pružaju u određenim dijelovima zračnog prostora za koji je nadležna Bosna i Hercegovina ili na određenim aerodromima koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine, BHDCA osigurava da se ti dijelovi zračnog prostora ili ti aerodromi utvrde u odnosu na usluge u zračnom prometu koje se pružaju.
(7) BHDCA osigurava da su između relevantnih pružatelja ATM/ANS i operatora zrakoplova uspostavlјeni odgovarajući mehanizmi u svrhu adekvatne koordinacije aktivnosti i pruženih usluga, kao i za razmjenu relevantnih podataka i informacija.
(8) U skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) utvrđene su organizacije koje su ogovorne za projektovanje struktura zračnog prostora i utvrđeno da te organizacije primjenjuju zahtjeve navedene u Dodatku 1 Aneksa XI (Dio - FPD) ovog pravilnika.
(9) BHDCA osigurava da se postupci za letenje za aerodrome i zračni prostor, pod njenom nadležnošću, održavaju i da se vrši periodična provjera. U tu svrhu pružatelj usluga dužan je poštovati zahtjeve iz člana 10. tač. a) i k) ovog pravilnika.
Član 4.
(Određivanje potrebe za pružanjem usluga u zračnom prometu)
(1) BHDCA određuje potrebu za pružanjem usluga u zračnom prometu, uzimajući u obzir slјedeće faktore:
a) vrste zračnog prometa koje su prisutne,
b) gustinu prometa,
c) meteorološke uvjete,
d) druge relevantne faktore povezane sa cilјevima usluga u zračnom prometu definiranih u ATS.TR.100 Aneksa IV ovog pravilnika.
(2) Prilikom utvrđivanja potrebe za pružanjem usluga u zračnom prometu, BHDCA ne uzima u obzir zrakoplove koji su opremlјeni sistemom za izbjegavanje sudara u zraku.
(3) BHDCA posebnim podzakonskim aktom definiše kriterije za određivanje potrebe za pružanjem usluga u zračnom prometu iz stava (1) ovog člana.
Član 5.
(Koordinacija između vojnih jedinica i pružatelja usluga u zračnom prometu)
U skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine uspostavlјaju posebne procedure tako da:
a) pružatelji usluga u zračnom prometu su obaviješteni ako vojna jedinica primijeti da se zrakoplov, koji je, ili bi mogao biti civilni zrakoplov, približava ili je ušao u bilo koje područje u kojem presretanje može biti neophodno;
b) pružatelji usluga u zračnom prometu u bliskoj saradnji sa vojnom jedinicom potvrde identitet zrakoplova i osiguraju mu navigacijsko vođenje koje je potrebno da bi se izbjegla potreba za presretanjem.
Član 6.
(Koordinacija letačkih operacija koje su potencijalno opasne za civilno zrakoplovstvo)
(1) U slučaju da je Bosna i Hercegovina članica sporazuma o zračnoj plovidbi, kojim se preuzima odgovornost za pružanje usluga u zračnom prometu unutar zračnog prostora koji je predmet sporazuma, BHDCA osigurava da su operacije, koje su potencijalno opasne za civilne zrakoplove iznad teritorije Bosne i Hercegovine, uklјučujući i zračni prostor iznad mora, koordinirane. Koordinacija navedenih operacija započinje što prije kako bi se omogućilo blagovremeno objavlјivanje informacija o tim aktivnostima.
(2) Informacije koje se odnose na aktivnosti iz stava (1) ovog člana BHDCA objavlјuje putem nekog od proizvoda zrakoplovnog informiranja.
Član 7.
(Vrlo visoka (VHF) frekvencija za slučaj opasnosti)
(1) Ne dovodeći u pitanje stav (2) ovog člana, BHDCA osigurava da se VHF frekvencija za slučaj opasnosti (121,500 MHz) koristi samo u slučajevima stvarne opasnosti u skladu sa ATS.OR.405(a) Aneksa IV ovog pravilnika.
(2) BHDCA može sa izuzetkom dozvoliti upotrebu VHF frekvencije za slučaj opasnosti navedene u stavu (1) ovog člana u druge svrhe od onih koje su navedene u ATS.OR.405(a) Aneksa IV ovog pravilnika, ako je to ograničeno na ono što je potrebno za postizanje njenog cilјa i kako bi se smanjio uticaj na zrakoplov u nevolјi ili opasnosti i na operacije jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu.
Član 8.
(Nadležni organ za certifikaciju, nadzor i osiguravanje primjene propisa)
(1) BHDCA je nadležni organ odgovoran za izdavanje certifikata pružatelju usluga za izdavanje potvrde o prijemu izjave pružatelja usluga informiranja u letu iz člana 12. ovog pravilnika kada je to primjenjivo, te za nadzor i osiguravanje primjene propisa kao državni nadzorni organ iz člana 4. propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba za pravna ili fizička lica koja su podnijela zahtjev za izdavanje certifikata ili koja daju izjavu i imaju glavno mjesto poslovanja ili svoj registrovan ured u Bosni i Hercegovini, ukoliko postoji.
(2) Za svrhe ovog pravilnika, pružatelj usluga prijenosa podataka (data link) i Tijelo za upravlјanje mrežom smatra se da su panevropski pružatelji usluga, za koje je nadležni organ EASA.
(3) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana ispunjava zahtjeve utvrđene u Aneksu II ovog pravilnika.
(4) Kada je jedan od predmetnih pružatelja usluga organizacija za koju je nadležni organ EASA, BHDCA putem posebnog sporazuma vrši koordinaciju sa EASA kako bi se osiguralo da su ispunjeni zahtjevi iz ATM/ANS.AR.A.005(b)(1), ATM/ANS.AR.A.005(b)(2) i ATM/ANS.AR.A.005(b)(3) Aneksa II ovog pravilnika:
a) ako pružatelji usluga pružaju usluge za funkcionalne blokove zračnog prostora koji prelaze preko zračnih prostora koji su pod nadležnošću više od jedne države članice EASA;
b) ili, ako pružatelji usluga pružaju prekogranične usluge u zračnoj plovidbi.
(4) Ukoliko nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine imenuju ili uspostave više od jednog nadležnog organa za provođenje certifikacije, nadzora i osiguravanje primjene propisa u skladu sa ovim pravilnikom, oni osiguravaju da su područja nadležnosti svakog od tih organa jasno definirana, naročito u smislu odgovornosti i geografskih i ograničenja zračnog prostora. U tom slučaju, ti organi uspostavlјaju međusobnu koordinaciju koja se zasniva na pisanim sporazumima kako bi se osigurao efikasan nadzor i osiguravanje primjene propisa u odnosu na sve pružatelje usluga kojima su izdali certifikate ili, ako je relevantno, koji su im dali izjave.
(5) Prilikom provođenja zadataka certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa u skladu sa ovim pravilnikom, nadležni organi su nezavisni u odnosu na sve pružatelje usluga. Ta nezavisnost se postiže odgovarajućim razdvajanjem tih nadležnih organa i pružatelja usluga, najmanje na funkcionalnom nivou. U tom smislu nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine osiguravaju da nadležni organi svoja ovlaštenja izvršavaju nepristrasno i transparentno.
(6) Osoblјe BHDCA, u skladu sa relevantnim odredbama propisa Bosne i Hercegovine koji definiše sukob interesa i propisom kojim se utvrđuju način provođenja nadzora u civilnom zrakoplovstvu u Bosni i Hercegovini, ne provodi zadatke certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa kada postoje naznake da bi to moglo direktno ili indirektno rezultirati sukobom interesa, posebno ako je u pitanju porodični ili finansijski interes.
(7) EASA vodi bazu podataka o podacima za kontakt nadležnih organa iz stava (1) ovog člana. Za tu svrhu BHDCA dostavlјa EASA nazive i adrese svojih nadležnih organa, kao i obavještenja o svim njihovim kasnijim promjenama.
(8) Nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine utvrđuju potrebna sredstva i mogućnosti nadležnih organa za izvršavanje njihovih zadataka, uzimajući u obzir sve relevantne faktore, uklјučujući procjenu koju su izvršili nadležni organi radi utvrđivanja sredstava potrebnih za izvršavanje svojih zadataka u skladu sa ovim pravilnikom.
Član 9.
(Ovlaštenja nadležnog organa iz člana 8)
(1) Nadležni organi, kada je to potrebno za provođenje zadataka certifikacije, nadzora i za osiguravanje primjene propisa u skladu sa ovim pravilnikom, ovlašteni su:
a) da zahtijevaju od pružatelja usluga, koji su predmet njihovog nadzora, da osiguraju sve potrebne informacije;
b) da zahtijevaju od svih predstavnika, rukovoditelja ili drugih članova osoblјa tih pružatelja usluga da daju usmena objašnjenja o bilo kojoj činjenici, dokumentu, predmetu, proceduri ili bilo kojem drugom pitanju važnom za nadzor tog pružatelja usluga;
c) da uđu u bilo koje prostorije i zemlјište, uklјučujući i mjesta izvođenja operacija i prijevozna sredstva tih pružatelja usluga;
d) da pregledaju, kopiraju ili naprave izvode iz bilo kojeg dokumenta, zapisa ili podatka koje ti pružatelji usluga posjeduju ili su im dostupni, bez obzira na medij na kojem se čuvaju predmetne informacije;
e) da provode stručne nadzore, procjene, istrage i inspekcijske nadzore tih pružatelja usluga.
(2) Nadležni organi, kada je to potrebno za provođenje njihovih zadataka certifikacije, nadzora i za osiguravanje primjene propisa u skladu sa ovim pravilnikom, su takođe ovlašteni da provode svoja ovlaštenja, utvrđena u stavu (1) ovog člana, i u ugovornim organizacijama koje podliježu nadzoru pružatelja usluga, kao što je to navedeno u ATM/ANS.OR.B.015 Aneksa III ovog pravilnika.
(3) Ovlaštenja iz st. (1) i (2) ovog člana provode se u skladu sa državnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem efektivnog provođenja tih ovlaštenja poštujući prava i legitimne interese pružatelja usluga i svih relevantnih trećih lica i u skladu sa načelom proporcionalnosti. Ako se, u skladu sa važećim državnim zakonodavstvom, za ulazak u prostorije, zemlјište ili prijevozna sredstva iz stava (1) tačke (c) ovog člana zahtijeva prethodno odobrenje sudskog organa, ta ovlaštenja se provode samo nakon pribavlјanja takvog prethodnog odobrenja. Kada provodi ovlaštenja utvrđena u st. (1) i (2) ovog člana, nadležni organ osigurava da članovi njegovog osoblјa i, po potrebi, svi drugi stručnjaci koji učestvuju u tim aktivnostima, budu propisno ovlašteni.
(4) Nadležni organi preduzimaju ili pokreću sve odgovarajuće mjere prinudnog izvršenja neophodne kako bi osigurali da pružatelji usluga, kojima su izdali certifikat ili, kada je to relevantno, koji su im dali izjavu, ispunjavaju i nastavlјaju da ispunjavaju zahtjeve iz ovog pravilnika.
Član 10.
(Pružatelji usluga)
(1) Pružatelju usluga izdaje se certifikat i ima pravo na korištenje privilegija dodijelјenih u okviru tog certifikata ako ispunjava, uz zahtjeve iz člana 14. stav (1) ovog pravilnika, slјedeće zahtjeve:
(2) za svakog pružatelja usluga, zahtjeve utvrđene u Aneksu III (Dio ATM/ANS.OR), poddijelovima A i B i Aneksu XIII (Dio - PERS) ovog pravilnika,
b) za pružatelja usluga, osim pružatelja usluga u zračnom prometu, uz zahtjeve iz tačke a) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu III (Dio ATM/ANS.OR), Poddio C ovog pravilnika,
c) za pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, pružatelje upravlјanja protokom zračnog prometa i za tijelo za upravlјanje mrežom, uz zahtjeve iz tačke a) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu III (Dio ATM/ANS.OR), Poddio D ovog pravilnika,
d) za pružatelja usluga u zračnom prometu, uz zahtjeve iz tač. a) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu IV (Dio - ATS) ovog pravilnika i zahtjeve iz propisa kojim se uspostavlјaju zajednička pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi,
e) za pružatelja meteoroloških usluga u zračnoj plovidbi, uz zahtjeve iz tač. a), b) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu V (Dio - MET) ovog pravilnika,
f) za pružatelja usluga zrakoplovnog informiranja u zračnoj plovidbi (AIS), uz zahtjeve iz tač. a), b) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu VI (Dio - AIS) ovog pravilnika,
g) za pružatelja usluga prijenosa podataka - DAT pružatelje, uz zahtjeve iz tač. a) i b) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu VII (Dio - DAT) ovog pravilnika,
h) za pružatelja usluga komunikacije, navigacije ili nadzora, uz zahtjeve iz tač. a), b) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu VIII (Dio - CNS) ovog pravilnika,
i) za pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, uz zahtjeve iz tač. a), b) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu IX (Dio - ATFM) ovog pravilnika,
j) za pružatelja usluga upravlјanja zračnim prostorom, uz zahtjeve iz tač. a) i b) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu X (Dio - ASM) ovog pravilnika,
k) za pružatelja usluga izrade postupaka letenja, uz zahtjeve iz tač. a) i b) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu XI (Dio - FPD) ovog pravilnika,
l) za tijelo za upravlјanje mrežom, uz zahtjeve iz tač. a), b) i c) ovog stava, zahtjeve utvrđene u Aneksu XII (Dio - NM) ovog pravilnika.
(2) Certifikat iz stava (1) ovog člana izdaje se na zahtjev kada podnositelj zahtjeva dokaže da je usklađen sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojima se reguliše ova oblast, donesenim kako bi se osigurala usklađenost sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika.
(3) Certifikat može da se izmijeni ili dopuni kako bi se dodale ili oduzele privilegije, u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojima se reguliše ova oblast.
(4) Certifikat iz stava (1) ovog člana može da se ograniči, suspenduje ili ukine ako njegov nositelj više nije usklađen sa pravilima i procedurama za izdavanje i održavanje takvog certifikata, u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast.
Član 11.
(Izuzeća od člana 10)
1. BHDCA može pružatelju usluga ATM/ANS odobriti izuzeća od zahtjeva za posjedovanje certifikata ako su ispunjeni slјedeći uvjeti:
2. glavno mjesto poslovanja pružatelja usluga nalazi se izvan teritorija za koje je BHDCA odgovorna prema Čikaškoj konvenciji,
b) usluge ATM/ANS koje osigurava taj pružatelj usluga odnose se na zračni prostor malog obima u ograničenom dijelu zračnog prostora za koji je odgovorna BHDCA koja odobrava izuzeće, pri čemu se taj dio zračnog prostora graniči sa zračnim prostorom koji je u nadležnosti treće zemlјe,
c) ispunjavanje zahtjeva iz člana 10. ovog pravilnika bilo bi nesrazmjerno prirodi i riziku određene aktivnosti koju pružatelj usluga obavlјa unutar zračnog prostora navedenog u tački b) ovog stava,
d) osiguran je prihvatlјiv nivo sigurnosti i usklađenosti sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika u skladu sa procedurom koju donosi BHDCA i ako je BHDCA utvrdila odgovarajuća i djelotvorna sredstva i aranžmane za nadzor radi osiguravanja usklađenosti sa pravilima i procedurama,
e) ako je područje primjene izuzeća jasno definirano, i izuzeće je ograničeno na ono što je neophodno, ako se izuzeće primjenjuje na nediskriminatorski način i ako njegovo trajanje prelazi pet godina, izuzeće je predmet redovnog preispitivanja u odgovarajućim vremenskim intervalima.
(2) Odstupajući od člana 10. stav (1) ovog pravilnika, u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast, BHDCA može odlučiti da pružatelju usluga informiranja u letu dozvoli da dâ izjavu o svojoj sposobnosti i o dostupnosti sredstava za ispunjavanje dužnosti povezanih sa uslugama koje pružaju u skladu sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika.
(3) Kada BHDCA odobri izuzeće, o tome obajveštava EASA, uz navođenje svih relevantnih informacija.
Član 12.
(Izjava pružatelja usluga informiranja u letu)
Kada BHDCA dozvoli pružatelju usluga informiranja u letu da dâ izjavu o svojoj sposobnosti i sredstvima za izvršavanje svojih odgovornosti povezanih sa uslugama koje se pružaju u skladu sa članom 11. stav (2) ovog pravilnika, taj pružatelj usluga ispunjava, uz zahtjeve iz člana 14. stav (1) ovog pravilnika, i zahtjeve utvrđene u ATM/ANS.OR.A.015 Aneksa III ovog pravilnika.
Član 13.
(Postojeći certifikat)
(1) Certifikat koji je izdat u skladu sa propisom kojim se utvrđuju opšti i posebni zahtjevi za pružanje usluga zračne plovidbe smatraće se da je izdat u skladu sa ovim pravilnikom.
(2) BHDCA certifikat iz stava (1) ovog člana zamjenjuje certifikatom koji je u skladu sa formatom utvrđenim u Dodatku 1 Aneksa II ovog pravilnika najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 14.
(Bitni zahtjevi)
(1) Pružanje usluga ATM/ANS iz člana 1. ovog pravilnika u skladu je sa bitnim zahtjevima utvrđenim u Aneksu XIV ovog pravilnika, i ako je potrebno, aneksom kojim se definišu Bitni zahtjevi za aerodrome propisa kojim se utvrđuju zahtjevi i upravni postuci u vezi sa aerodromima.
(2) Zrakoplovi koji izvode operacije u zračnom prostoru Jedinstvenog evropskog neba, izuzev onih koji obavlјaju aktivnosti iz člana 1. stav (3) tačka b) ovog pravilnika, u skladu su sa bitnim zahtjevima utvrđenim u Aneksu XIV ovog pravilnika.
Član 15.
(Organizacije uklјučene u projektovanje, proizvodnju ili održavanje sistema ATM/ANS i sastavnih dijelova ATM/ANS)
(1) BHDCA može zahtijevati od organizacije, koja je uklјučena u projektovanje, proizvodnju ili održavanje ATM/ANS i sastavnih dijelova ATM/ANS, u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojima se reguliše ova oblast:
a) da dâ izjavu o svojoj sposobnosti i dostupnosti sredstava za ispunjavanje dužnosti povezanih sa aktivnostima koje obavlјaju u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast; ili
b) da ima certifikat.
(2) Certifikat iz stava (1) tačka b) ovog člana izdaje BHDCA kada organizacija iz stava (1) ovog člana ima poslovno sjedište u Bosni i Hercegovini, odnosno, organ države nadležan za izdavanje certifikata organizaciji iz stava (1) ovog člana kada ta organizacija ima poslovno sjedište izvan Bosne i Hercegovine.
(3) BHDCA izdaje certifikat iz stava (1) tačka b) ovog člana na zahtjev, kada podnositelj zahtjeva dokaže da je usklađen sa pravilima utvrđenim u ovom pravilniku i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast i donesenim kako bi se osigurala usklađenosti sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika.
(4) U certifikatu iz stava (1) tačka b) ovog člana navode se dodijeljene privilegije. Certifikat može da se izmijeni i/ili dopuni kako bi se dodale ili oduzele privilegije u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast.
(5) Certifikat iz stava (1) tačka b) ovog člana može da se ograniči, suspenduje ili ukine ako nositelj više nije usklađen sa pravilima i postupcima za izdavanje i održavanje takvog certifikata u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast.
(6) BHDCA prihvata certifikat izdat od organa države nadležnog za izdavanje certifikata iz stava (2) ovog člana kada ta organizacija ima poslovno sjedište izvan Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da je certifakat izdat u skladu sa zahtjevima koji su isti zahtjevima sadržanim u ovom pravilniku.
Član 16.
(Sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS)
(1) Ako je tako predviđeno ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast, od pružatelja usluga ATM/ANS iz člana 10. ovog pravilnika, BHDCA zahtijeva da dâ izjavu da su sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS koje taj pružatelj usluga pušta u rad usklađeni sa detalјnim specifikacijama utvrđenim u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast kako bi se osigurala usklađenost sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika.
(2) Ako je tako predviđeno ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast, sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS predmet su certifikacije i izdavanja certifikata. Taj certifikat se izdaje na zahtjev kada podnositelj zahtjeva dokaže da su ti sistemi i sastavni dijelovi u skladu sa detalјnim specifikacijama utvrđenim u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast kako bi se osigurala usklađenost sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika.
(3) Certifikat iz stava (2) ovog člana izdaje organ naveden u članu 15. stav (2) ovog pravilnika.
(4) Odstupajući od stava (1) ovog člana, ako je ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast predviđeno, organizacijama uklјučenim u projektovanje, proizvodnju ili održavanje sistema ATM/ANS i sastavnih dijelova ATM/ANS dozvolјava se da daju izjave da su ti sistemi i sastavni dijelovi u skladu sa detalјnim specifikacijama utvrđenim:
a) u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast kako bi se osigurala usklađenost sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika i da su ti sistemi i sastavni dijelovi pogodni za upotrebu, kada su u pitanju organizacije sa poslovnim sjedištem u Bosni i Hercegovini, ili
b) u skladu sa zahtjevima koji su isti kao zahtjevi sadržani u ovom pravilniku i drugim propisima koji regulišu ovu oblast kako bi se osigurala usklađenost sa bitnim zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika, kada su u pitanju organizacije sa poslovnim sjedištem izvan Bosne i Hercegovine.
Član 17.
(Projektovanje struktura zračnog prostora)
Na osnovu Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) BHDCA i BHANSA osiguravaju da su strukture zračnog prostora pravilno projektovane, ispitane i potvrđene prije nego što su uspostavlјene i prije nego što ih mogu koristiti zrakoplovi, u skladu sa važećim propisima.
Član 18.
(Načini usklađivanja)
BHDCA usvaja prihvatlјive načine usklađivanja (AMC), certifikacione zahtjeve (CS) i smjernice (GM) i donosi i odobrava alternativne načine usklađivanja za ovaj pravilnik u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuju prihvatlјivi i alternativni načini usklađivanja, certifikacioni zahtjevi, posebni uvjeti i smjernice.
Član 19.
(Izuzeće i odstupanje)
Nezavisno od člana 11. ovog pravilnika, BHDCA odobrava izuzeća i odstupanja od primjene ovog pravilnika u skladu sa propisom kojim se uređuje odobravanje izuzeća i odstupanja od primjene podzakonskih akata koje donosi Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.
Član 20.
(Dodjela zadataka kvalificiranim subjektima)
Dodjelu zadataka kvalificiranim subjektima BHDCA vrši na osnovu ATM/ANS.AR.B.005 Dodjela zadataka kvalificiranim subjektima iz Aneksa II ovog pravilnika.
Član 21.
(Saradnja sa EASA)
Pri provođenju odredbi ovog pravilnika, BHDCA u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa zaklјučenim radnim aranžmanima u oblasti sigurnosti zračne plovidbe, sarađuje sa Agencijom Evropske unije za sigurnost zračne plovidbe - EASA kako bi se osiguralo da su svi sigurnosni aspekti pravilno zastuplјeni.
Član 22.
(Neprimjenjive odredbe)
(1) Neprimjenjive odredbe iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/373 od 1. marta 2017. godine o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravlјanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravlјanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavlјanju van snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 i o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011 i odredbe iz Poglavlјa III, Odjelјka V Uredbe (EU) 2018/1139 Evropskog parlamenta i Vijeća od 4. jula 2018. godine o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Evropske unije za sigurnost zračne plovidbe i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Evropskog parlamenta i Vijeća i stavlјanju van snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 navedene su u Aneksu XV ovog pravilnika.
(2) Odredbe iz stava (1) ovog člana primjenjuju se nakon završetka prvog prijelaznog perioda dok Bosna i Hercegovina ne ispuni sve uvjete određene u članu 2. stav (1) Protokola II ECAA sporazuma.
Član 23.
(Prestanak važenja propisa)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da važe slјedeći pravilnici:
a) Pravilnik o utvrđivanju opštih i posebnih zahtjeva za pružanje usluga zračne plovidbe ("Službeni glasnik BiH", br. 101/15 i 21/17);
b) Pravilnik o uslugama zrakoplovnog informiranja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 20/17);
c) Pravilnik o Zborniku zrakoplovnih informacija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 51/17);
d) Pravilnik o NOTAM uredu Bosne i Hercegovine (NOF) ("Službeni glasnik BiH", br. 9/18 i 27/21);
e) Pravilnik o koordinaciji pružatelja usluga zračne plovidbe ("Službeni glasnik BiH", broj 75/14);
f) Pravilnik o zrakoplovnom tehničkom osoblјu koje izvršava operativne zadatke vezane za sigurnost zračne plovidbe ("Službeni glasnik BiH", broj 5/16);
g) Pravilnik o kvalitetu zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija ("Službeni glasnik BiH", broj 61/14);
h) Član 1. stav (1) tač. e) i f), član 1. stav (2) tačka c), član 1. stav (1) tač. (e) i (f), član 1. stav (2) tačka (c), čl. 8b. i 22a, stavke navedene od 1. do 3. Aneksa Vb Dodatka III Pravilnika o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i nadležnostima Evropske agencije za sigurnost zračnog prometa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/10);
i) Pravilnik o uvjetima za izdavanje certifikata za pružanje usluga u zračnoj plovidbi ("Službeni glasnik BiH", broj 54/17).
Član 24.
(Stupanje na snagu)
Pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objavlјivanja u "Službenom glasniku BiH".
Broj 1-3-02-2-594-5/22
1. februara 2023. godine
Generalni direktor
Čedomir Šušnjar, s. r.
ANEKS I $$$Forma i unutrašnja podjela Аneksa I do Aneksa XIV dati su u izvorom obliku (korištena verzija na engleskom jeziku) i na latiničnom pismu s ciljem lakšeg referiranja na iste.$$$
SADRŽAJ
ANEKS
I
|
DEFINICIJE POJMOVA IZ ANEKSA II DO XIII (Dio
DEFINICIJE)
|
ANEKS
II
|
ZAHTJEVI
ZA NADLEŽNE ORGANE - NADZOR USLUGA I DRUGIH MREŽNIH FUNKCIJA ATM (Dio
ATM/ANS.AR)
|
Poddio
A
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
Poddio
B
|
UPRAVLJANJE
(ATM/ANS.AR.B)
|
Poddio
C
|
NADZOR,
CERTIFIKACIJA I OSIGURAVANJE PRIMJENE PROPISA (ATM/ANS.AR.C)
|
Dodatak
1
|
CERTIFIKAT
ZA PRUŽATELJA USLUGA
|
ANEKS
III
|
OPŠTI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA (Dio ATM/ANS.OR)
|
Poddio
A
|
OPŠTI
ZAHTJEVI (ATM/ANS.OR.A)
|
Poddio
B
|
UPRAVLJANJE
(ATM/ANS.OR.B)
|
Poddio
C
|
POSEBNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOJI NISU PRUŽATELJI USLUGA ATS
(ATM/ANS.OR.C)
|
Poddio
D
|
POSEBNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ANS I ATFM I TIJELA ZA
UPRAVLJANJE MREŽOM (ATM/ANS.OR.D)
|
Dodatak
1 Aneksa III
|
KATALOG
ZRAKOPLOVNIH PODATAKA
|
ANEKS
IV
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU (Dio-ATS)
|
Poddio
A
|
DODATNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU (ATS.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
SIGURNOST
USLUGA
|
ODJELJAK
3
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA LjUDSKE FAKTORE ZA PRUŽATELJA USLUGA KONTROLE ZRAČNOG
PROMETA
|
ODJELJAK
4
|
ZAHTJEVI
KOJI SE ODNOSE NA KOMUNIKACIJE
|
ODJELJAK
5
|
ZAHTJEVI
KOJI SE ODNOSE NA INFORMACIJE
|
Poddio
B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU (ATS.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
USLUGE
KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
|
ODJELJAK
3
|
USLUGE
INFORMIRANјA U LETU
|
ODJELJAK
4
|
USLUGE
UZBUNJIVANJA
|
ANEKS
V
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA
|
Poddio
A
|
DODATNI
ORGANIZACIJSKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA (MET.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
POSEBNI
ZAHTJEVI
|
Poglavlјe
1
|
Tehnički
zahtjevi za zrakoplovno - meteorološke stanice
|
Poglavlјe
2
|
Zahtjevi
za aerodromske meteorološke biroe
|
Poglavlјe
3
|
Zahtjevi
za biro meteorološkog bdjenja
|
Poglavlјe
4
|
Zahtjevi
za savjetodavne centre za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)
|
Poglavlјe
5
|
Zahtjevi
za savjetodavni centar za praćenje tropskih ciklona (TCAC)
|
Poglavlјe
6
|
Zahtjevi
za Svjetski oblasni prognostički centar (WAFC)
|
Poddio
B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA (MET.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
POSEBNI
ZAHTJEVI
|
Poglavlјe
1
|
Tehnički
zahtjevi za zrakoplovno - meteorološke stanice
|
Poglavlјe
2
|
Tehnički
zahtjevi za aerodromske meteorološke biroe
|
Poglavlјe
3
|
Tehnički
zahtjevi za biroe meteorološkog
bdjenja
|
Poglavlјe
4
|
Tehnički
zahtjevi za savjetodavne centre za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)
|
Poglavlјe
5
|
Tehnički
zahtjevi za savjetodavne centre za praćenje tropskih ciklona (TCAC)
|
Poglavlјe
6
|
Tehnički
zahtjevi za svjetske prognostičke centre (WAFC)
|
Dodatak
1 ANEKSA V
|
Obrazac za METAR i SPECI
|
Dodatak
2 ANEKSA V
|
Utvrđena
područja koja obuhvataju prognoze WAFS u obliku karata
|
Dodatak
3 ANEKSA V
|
Obrazac
za TAF
|
Dodatak
4 ANEKSA V
|
Obrazac
za upozorenja na smicanje vjetra
|
Dodatak
5 ANEKSA V
|
Obrazac za SIGMET
i AIRMET
|
Dodatak
6 ANEKSA V
|
Obrazac
za savjetodavne poruke o vulkanskom pepelu
|
Dodatak
7 ANEKSA V
|
Obrazac
za savjetodavne poruke o tropskim ciklonama
|
Dodatak
8 ANEKSA V
|
Rasponi
i rezolucije numeričkih elemenata uklјučenih u savjetodavne
poruke o vulkanskom pepelu i tropskim ciklonama, SIGMET i AIRMET, aerodromska
upozorenja i upozorenja na smicanje vjetra
|
ANEKS VI
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA U ZRAČNOJ
PLOVIDBI (Dio-AIS)
|
Poddio
A
|
POSEBNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA U
ZRAČNOJ PLOVIDBI (AIS.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
UPRAVLJANJE
KVALITETOM PODATAKA
|
ODJELJAK
3
|
PROIZVODI
ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
|
Poglavlјe
1
|
Zrakoplovne
informacije u standardizovanom formatu
|
Poglavlјe
2
|
Skupovi
digitalnih podataka
|
ODJELJAK
4
|
USLUGE
DISTRIBUCIJE I PRETPOLETNOG INFORMIRANJA
|
ODJELJAK
5
|
AŽURIRANE
PROIZVODA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
|
ODJELJAK
6
|
ZAHTJEVI
U POGLEDU OSOBLJA
|
Poddio
B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA U ZRAČNOJ
PLOVIDBI (AIS.TR)
|
ODJELJAK
2
|
UPRAVLjANјE
KVALITETOM PODATAKA
|
ODJELJAK
3
|
PROIZVODI
ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANјA
|
Poglavlјe
1
|
Zrakoplovne
informacije u standardizovanom formatu
|
Poglavlјe
2
|
Skupovi
digitalnih podataka
|
ODJELJAK
4
|
USLUGE
DISTRIBUCIJE I PRETPOLETNOG INFORMIRANJA
|
ODJELJAK
5
|
AŽURIRANJE
PROIZVODA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
|
Dodatak
1 ANEKSA VI
|
SADRŽAJ
ZBORNIKA ZRAKOPLOVNIH INFORMACIJA (AIP)
|
Dodatak
2 ANEKSA VI
|
NOTAM
OBRAZAC
|
Dodatak
3 ANEKSA VI
|
SNOWTAM
OBRAZAC
|
Dodatak
4 ANEKSA VI
|
ASHTAM
OBRAZAC
|
ANEKS
VII
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PODACIMA (Dio-DAT)
|
Poddio
A
|
DODATNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PODACIMA (DAT.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
POSEBI
ZAHTJEVI
|
Poddio
B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PODACIMA (DAT.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ANEKS VIII
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADZORA (Dio-CNS)
|
Poddio
A
|
DODATNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI
NADZORA (CNS.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
Poddio
B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADZORA (CNS.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ANEKS
IX
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA (Dio-ATFM)
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA
(ATFM.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ANEKS
X
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM (Dio-ASM)
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM (ASM.TR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ANEKS
XI
|
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA IZRADE
POSTUPAKA/PROCEDURA LETENJA (Dio-FPD)
|
Poddio
A
|
DODATNI
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA IZRADE POSTUPAKA/PROCEDURA
LETENJA (FPD.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI ZAHTJEVI
|
Poddio B
|
TEHNIČKI
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA IZRADE POSTUPAKA/PROCEDURA LETENJA (FPD.OR)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI ZAHTJEVI
|
Prilog
1 DODATKA XI
|
ZAHTJEVI ZA
STRUKTURE ZRAČNOG PROSTORA I
POSTUPAKA/PROCEDURA
LETENJA U NјIMA
|
ANEKS
XII
|
POSEBNI
ZAHTJEVI ZA TIJELO ZA UPRAVLJANJE MREŽOM (Dio-NM)
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ANEKS
XIII
|
ZAHTJEVI
ZA PRUŽATELJE USLUGA U POGLEDU OBUKE OSOBLJA I PROCJENJIVANJA STRUČNE
OSPOSOBLJENOSTI (Dio-PERS)
|
Poddio
A
|
ZRAKOPLOVNO
TEHNIČKO OSOBLJE
|
ODJELJAK
1
|
OPŠTI
ZAHTJEVI
|
ODJELJAK
2
|
ZAHTJEVI
ZA OBUKU
|
ODJELJAK
3
|
ZAHTJEVI
ZA PROCJENJIVANJE STRUČNOSTI
|
ODJELJAK
4
|
ZAHTJEVI
ZA INSTRUKTORE I PROCJENITELJE
|
Dodatak
1 ANEKSA XIII
|
Osnovna
obuka - Zajednička
|
Dodatak
2 ANEKSA XIII
|
Osnovna
obuka - Usmjerenja
|
Dodatak
3 ANEKSA XIII
|
Kvalifikacijska
obuka - Zajednička
|
Dodatak
4 ANEKSA XIII
|
Kvalifikacijska
obuka - Usmjerenja
|
ANEKS
XIV
|
BITNI
ZAHTJEVI ZA ATM/ANS
|
DEFINICIJE POJMOVA IZ ANEKSA II DO XIII
(Dio - DEFINICIJE)
Za potrebe aneksa II do XIII primjenjuju se slјedeće definicije:
1. "prihvatlјivi načini usklađivanja - AMC (
Acceptable Means of Compliance)" su neobavezujući standardi, koje je donijela Agencija i BHDCA preuzela propisom kojim se uređuju prihvatlјivi i alternativni načini usklađivanja, certifikacijski zahtjevi, posebni uvjeti i smjernice, za opisivanje načina za uspostavlјanje usklađenosti sa propisima koje donosi BHDCA na osnovu Aneksa I ECAA sporazuma;
2. "radovi iz zraka
" (Aerial Work) je operacija u kojoj se zrakoplov koristi za specijalne usluge u polјoprivredi, građevinarstvu, za potrebe snimanja/fotografiranja, premjera, osmatranja i patroliranja, traganja i spašavanja, reklamiranja iz zraka, itd;
3. "aerodromski klimatološki pregled" (
Aerodrome Climatological Summary) je sažet pregled određenih meteoroloških elemenata na aerodromu zasnovan na statističkim podacima;
4. "aerodromska klimatološka tabela"(
Aerodrome Climatological Table) je tabela koja pruža statističke podatke o osmotrenoj pojavi jednog ili više meteoroloških elemenata na aerodromu;
5. "nadmorska visina aerodroma" (
Aerodrome Elevation) je nadmorska visina najviše tačke na površini za slijetanje;
6. "aerodromska usluga informiranja zrakoplova u letu" (
Aerodrome Flight Information Service - AFIS) je usluga informiranja u letu i usluga uzbunjivanja za aerodromski promet na aerodromu;
7. "aerodromski meteorološki biro" (
Aerodrome Meteorological Office) je biro odgovoran za pružanje meteoroloških usluga na aerodromu;
8. "aerodromsko upozorenje" (
Aerodrome Warning) je informacija koju izdaje aerodromski meteorološki biro, koja se odnosi na javlјanje ili očekivano javlјanje meteoroloških uvjeta koji mogu negativno uticati na zrakoplove na zemlјi, uklјučujući parkirane zrakoplove i aerodromsku opremu i/ili objekte i usluge;
9. "zrakoplovni podaci" (
Aeronautical Data) predstavlјaju formalizovan prikaz zrakoplovnih činjenica, koncepata ili uputstava, podesan za komunikaciju,;
10. "baza zrakoplovnih podataka" (
Aeronautical Database) je skup zrakoplovnih podataka organiziranih i uređenih u strukturisani skup podataka koji se čuvaju u elektronskom obliku u sistemima, validna je za određeni period korištenja i može se ažurirati;
11. "zrakoplovna fiksna usluga" (
Aeronautical Fixed Service - AFS) je telekomunikacijska usluga između određenih fiksnih tačaka, koja se pruža prvenstveno zbog sigurnosti zračne plovidbe, kao i zbog redovnog, efikasnog i ekonomičnog izvođenja zračnih operacija;
12. "zrakoplovna fiksna telekomunikacijska mreža" (
Aeronautical Fixed Telecommunication network - AFTN) je globalni sistem zrakoplovnih fiksnih veza koji služi, kao dio AFS, za razmjenu poruka i/ili digitalnih podataka između zrakoplovnih fiksnih stanica koje imaju iste ili kompatibilne komunikacijske karakteristike;
13. "zrakoplovne informacije (
Aeronautical Information) su informacije nastale prikuplјanjem, analizom i formatiranjem zrakoplovnih podataka;
14. "kartografski podaci o aerodromu" (
Aerodrome Mapping Data) su podaci prikuplјeni u svrhu kreiranja kartografskih informacija o aerodromu;
15. "baza kartografskih podataka o aerodromu" (
Aerodrome Mapping Database, AMDB)" je skup kartografskih podataka o aerodromu, organizirana i uređena kao strukturisani skup podataka;
16. "zrakoplovna meteorološka stanica" (
Aeronautical Meteorological Station) je stanica koja vrši osmatranja i izrađuje meteorološke izvještaje za potrebe zračne plovidbe;
17. "izvještaj iz zraka" (
Air-report) je izvještaj iz zrakoplova pripremlјen u skladu sa zahtjevima za izvještavanje pozicije uklјučujući operativno i/ili meteorološko izvještavanje;
18. "zrakoplov" (
Aircraft) je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcija zraka u odnosu na površinu zemlјe;
19. "AIRMET" (
AIRMET message) je informacija koju objavlјuje biro meteorološkog bdjenja, a koja se odnosi na nastanak ili očekivani nastanak određenih meteoroloških pojava na ruti, koje mogu imati uticaja na sigurnost letenja zrakoplova na malim visinama i o razvoju tih meteoroloških pojava u vremenu i prostoru, a koja nije uklјučena u već izdatu prognozu za letove na malim visinama u posmatranom FIR ili nekom njegovom dijelu;
20. "zrakoplovno tehničko osoblјe" (
Air Traffic Safety Electronics Personnel - ATSEP) je svako ovlašteno osoblјe koje je stručno da upravlјa, održava, stavlјa van upotrebe i vraća u upotrebu opremu funkcionalnog sistema;
21. "jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu" (
Air Traffic Services Unit) je opšti pojam koji označava jedinicu kontrole zračnog prometa, centar informiranja u letu ili Aerodromski prijavni biro (ARO);
22. "alternativni aerodrom (
Alternate Aerodrome)" je prikladan aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti da leti ako postane nemoguće ili nepreporučlјivo nastaviti let ili sletjeti na predviđeni aerodrom, a na kojem su zrakoplovu dostupne neophodne usluge i oprema, na kojem se mogu ispuniti zahtjevi u pogledu performansi zrakoplova, i koji u očekivano vrijeme korištenja radi;
23. "alternativni načini usklađivanja - AltMoC (
Alternative means of compliance)" označava one načine usklađivanja koji pružaju alternativu postojećim prihvatlјivim načinima usklađivanja ili one kojima se predlažu novi načini za uspostavlјanje usklađenosti sa propisima koje donosi BHDCA na osnovu Aneksa I ECAA sporazuma, a za koje EASA nije donijela AMC;
24. "apsolutna visina" (
Altitude) je vertikalna udalјenost nivoa, tačke ili nekog objekta koji se smatra tačkom, mjerena od srednjeg nivoa mora;
25. "centar oblasne kontrole zračnog prometa" (
Area Control Centre - ACC) je jedinica uspostavlјena u svrhu pružanja usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranoj oblasti u njenoj nadležnosti;
26. "područna prognoza vremenskih pojava za letove na malim visinama" (
Area Forecast for Low-level Flights) je prognoza vremenskih pojava za letove na malim visinama za oblast informiranja u letu ili nekom njenom dijelu, izdata za sloj atmosfere ispod nivoa leta 100 (ili ispod nivoa leta 150 u planinskim predjelima ili više, gdje je potrebno);
27. "prostorna navigacija" (
Area Navigation - RNAV) je način navigacije koji dozvolјava operacije zrakoplova na bilo kojoj želјenoj putanji leta unutar dometa zemalјskih ili svemirskih navigacijskih sredstava ili u granicama mogućnosti sredstava koja se nalaze na zrakoplovu ili njihove kombinacije;
28. "argument" (
argument) tvrdnja koju podržavaju zaklјučci izvedeni na osnovu dokaza;
29. "ASHTAM" (
ASHTAM) je posebna serija NOTAM koja pomoću utvrđenog obrasca obavještava o promjeni u aktivnosti vuklana, vulkanskoj erupciji i/ili oblaku vulkanskog pepela koji su značajni za operacije zrakoplova;
30. "mrežne funkcije ATM" (
ATM Network Functions) su funkcije koje obavlјa tijelo za upravlјanje mrežom iz člana 2. tačke c) ovog pravilnika;
31. "stručni nadzor (
Audit): je sistematičan, nezavisan i dokumentovan postupak za pribavlјanje dokaza i njihovu objektivnu procjenu kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri su usklađeni zahtjevi;
32. "mjerodavni izvor" (
Authoritative Source) je:
(a) državni organ (državni organi); ili
(b) organizacija koju je formalno priznala BHDCA kao izvor podataka i/ili organizacija koja objavlјuje podatke koji ispunjavaju zahtjeve koji se odnose na kvalitet podataka (DQRs) kako je to utvrdila BHDCA;
33. "automatski sistem za osmatranje" (
Automatic Observing System) je sistem za osmatranje koji mjeri, izračunava vrijednosti i izvještava o svim zahtijevanim elementima bez lјudskog posredovanja;
34. "zrakoplovni subjekt" (
Aviation Undertaking) je tijelo, osoba ili organizacija, koji nije prepoznat kao pružatelj usluga ovim pravilnikom, i na koga utiče ili koji utiče na uslugu koju pruža pružatelj usluga;
35. "pauza" (
Break) vremenski period unutar radnog vremena kada kontrolor zračnog prometa ne izvršava operativne dužnosti, a služi za odmor;
36. "certifikovana aplikacija na zrakoplovu" (
Certified Aircraft Application) je softverska aplikacija koju je odobrila EASA kao dio zrakoplova u skladu sa ovim pravilnikom;
37. "oblak od operativnog značaja" (
Cloud of Operational Significance) je oblak čija je baza ispod 1500 m (5000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je vrijednost veća ili kumulonimbus (
CB) ili kumulus kongestus (
TCU) na bilo kojoj visini;
38. "komercijalni zračni prijevoz" (
Commercial Air Transport) je svaka operacija zrakoplova koja uklјučuje prijevoz putnika, tereta ili pošte za naknadu iili drugu protivvrijednost;
39. "kontrolirana oblast" (
Control Area) je kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlјe;
40. "stres uslјed kritičnog događaja" (
Critical Incident Stress) je manifestacija (ispolјavanje) neuobičajene i/ili ekstremne emotivne, fizičke reakcije i/ili ponašanja pojedinca nakon nekog događaja ili nezgode;
41. "kvalitet podataka" (
Data Quality) je stepen ili nivo pouzdanosti da osigurani podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika u pogledu tačnosti, rezolucije i integriteta (ili ekvivalentnog nivoa pouzdanosti), slјedlјivosti, blagovremenosti, kompletnosti i formata;
42. "zahtjevi za kvalitet podataka" (
Data Quality Requirements - DQR)" su specifikacija karakteristika podataka (tačnosti, rezolucije, integriteta (ili ekvivalentnog nivoa pouzdanosti kvaliteta podataka), slјedlјivosti, blagovremenosti, kompletnosti i formata) kojom se omogućava da podaci odgovaraju namjeravanoj upotrebi;
43. "alternativni odredišni aerodrom (
Destination alternate aerodrome)" je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako postane nemoguće ili nepreporučlјivo sletjeti na predviđeni aerodrome;
44. "dužnost" (
Duty) je svaki zadatak čije izvršenje zahtijeva pružatelj usluga kontrole zračnog prometa od kontrolora zračnog prometa;
45. "radno vrijeme" (
Duty Period) je vremenski period koji počinje kada pružatelj usluge kontrole zračnog prometa zahtijeva od kontrolora zračnog prometa da se javi na dužnost ili da bude na raspolaganju ili da započne dužnost, a završava se kada je kontrolor zračnog prometa razriješen dužnosti;
46. "nadmorska visina" (
Elevation) je vertikalno rastojanje tačke ili nivoa na površini Zemlјe ili projektovanog na površinu Zemlјe, mjereno u odnosu na srednji nivo mora;
47. "alternativni aerodrom na ruti - ERA (
En-route alternate (ERA) aerodrome)" je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako skretanje postane neophodno dok se nalazi na ruti;
48. "zamor" (
Fatigue) je fiziološko stanje smanjene mentalne ili fizičke sposobnosti nastalo zbog nedostatka sna ili perioda produžene budnosti, doba dana ili radnog opterećenja (mentalne ili fizičke aktivnosti ili kombinovano) koje može smanjiti budnost pojedinca i njegovu mogućnost da sigurno izvršava svoje zadatke;
49. "dokumentacija za let" (
Flight Documentation) je dokumentacija, uklјučujući karte ili obrasce, koja sadrži meteorološke informacije za let;
50. "centar za informiranje u letu" (
Flight Information Centre - FIC)" je jedinica uspostavlјena za pružanje usluga informiranja u letu i usluga uzbunjivanja;
51. "oblast informiranja u letu" (
Flight Information Region - FIR)" su oni dijelovi zračnog prostora u kojim se pružaju usluge informiranja u letu i usluge uzbunjivanja;
52. "nivo leta" (
Flight Level - FL) je površina stalnog atmosferskog pritiska određena u odnosu na specifičnu vrijednost pritiska od 1013,2 hPa koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima pritiska;
53. "probni let" (
Flight Test) je: let u razvojnoj fazi projektovanja (novog zrakoplova, pogonskih grupa, dijelova i uređaja), let radi dokazivanja usklađenosti sa osnovom za certifikaciju ili sa projektom tipa zrakoplova za zrakoplov sa proizvodne linije, let namijenjen za isprobavanje novih projektnih koncepata, koji zahtijeva nekonvencionalne manevre ili profile kod kojih je moguće odstupanje od već odobrenih profila leta zrakoplova ili let u svrhu obuke za bilo koji od ovih letova;
54. "prognoza" (
Forecast) je izjava o očekivanim meteorološkim uvjetima za određeno vrijeme ili period i za određenu oblast ili dio zračnog prostora;
55. "prognoza za polijetanje" (
Forecast For Take-off) je prognoza za definirani period vremena koju izrađuje aerodromski meteorološki biro, a koja sadrži informacije o očekivanim vremenskim uvjetima iznad kompleksa poletno-sletnih staza koje se odnose na pravac i brzinu vjetra pri zemlјi i bilo koju njegovu promjenu, temperaturu, pritisak (QNH) i bilo koji drugi parametar ako je tako lokalno dogovoreno;
56. "funkcionalni sistem" (
Functional System) je kombinacija procedura, lјudskih resursa i opreme, uklјučujući hardver i softver, organiziranih da obavlјaju funkciju u okviru ATM/ANS i drugih mrežnih funkcija ATM;
57. "generalna avijacija" (
General Aviation) je svaka operacija civilnih zrakoplovа koji se ne koriste za radove iz zraka ili komercijalni zračni prijevoz;
58. "podaci tačaka mreže u digitalnom obliku" (
Grid Point Data in Digital Form) su računarom obrađeni meteorološki podaci za mrežu pravilno raspoređenih tačaka na karti, za prenošenje sa meteorološkog računara na drugi računar u kodiranom obliku koji je pogodan za automatsku upotrebu;
59. "smjernice" (
Guidance Material) su neobavezujući materijal kojim se osigurava objašnjenje i tumačenje o tome kako ispuniti zahtjeve sadržane u propisima, AMC i CS. Sadrže informacije, uklјučujući primjere za pomoć korisniku u tumačenju i primjeni propisa, AMC i CS;
60. "globalne prognoze u tačkama mreže" (
Gridded Global Forecast) su prognoze očekivanih vrijednosti meteoroloških parametara u tačkama globalne mreže koja ima definiranu horizontalnu i vertikalnu rezoluciju;
61. "opasnost" (
Hazard) je bilo koje stanje, događaj ili okolnost koji bi mogli prouzrokovati štetno dejstvo;
62. "visina" (
Height) je vertikalno rastojanje nivoa, tačke ili objekta koji se smatra tačkom, mjereno od utvrđene vrijednosti;
63. "nivo" (
Level) je opšti pojam koji se odnosi na vertikalni položaj zrakoplova u letu i ima različito značenje: relativna visina, apsolutna visina ili nivo leta;
64. "redovni lokalni izvještaj" (
Local Routine Report)) je meteorološki izvještaj koji se izdaje u fiksnim vremenskim intervalima, a namijenjen je za distribuciju samo na aerodromu na kome je izvršeno osmatranje parametara izvještaja;
65. "specijalni lokalni izvještaj" (
Local Special Report) je meteorološki izvještaj koji se izdaje u skladu sa ustanovlјenim kriterijima za specijalna osmatranja, a namijenjen je za distribuciju smo na aerodromu na kome je izvršeno osmatranje parametara izvještaja;
66. "meteorološki bilten" (
Meteorological Bulletin) je tekst koji se sastoji od meteoroloških informacija kojima prethodi odgovarajuće zaglavlјe;
67. "meteorološke informacije" (
Meteorological Information) je meteorološki izvještaj, analiza, prognoza i svaki drugi iskaz koji se odnosi na postojeće ili očekivane meteorološke uvjete;
68. "meteorološko osmatranje" (
Meteorological Observation) je mjerenje i/ili procjenjivanje vrijednosti jednog ili više meteoroloških elemenata;
69. "meteorološki izvještaj" (
Meteorological Report) je izjava o osmotrenim meteorološkim uvjetima koji se odnose na određeno vrijeme i lokaciju;
70. "meteorološki satelit" (
Meteorological Satellite) je vještački Zemlјin satelit koji vrši meteorološka osmatranja i šalјe te podatke na Zemlјu;
71. "biro meteorološkog bdjenja" (
Meteorological Watch Office - MWO) je biro koji prati meteorološke uvjete koji utiču na letačke operacije i osigurava informacije koje se odnose na nastanak ili očekivani nastanak određenih vremenskih pojava na ruti, prirodnih i drugih opasnih pojava koje mogu da utiču na sigurnost letenja unutar definirane oblasti odgovornosti;
72. "minimalna sektorska apsolutna visina (
Minimum Sector Altitude - MSA)" je najniža apsolutna visina koja se može koristiti, a koja omogućava minimalno nadvisivanje od 300 m (1 000 stopa) svih objekata smještenih u prostoru koji se nalazi u okviru sektora kružnog oblika, poluprečnika 46 km (25 nautičkih milјa), sa centrom u značajnoj tački, referentnoj tački aerodroma (
ARP) ili referentnoj tački helidroma (
HRP);
73. "NOTAM" je telekomunikacijski distribuirana poruka koja sadrži informacije o uspostavlјanju, stanju ili izmjeni zrakoplovnog sredstva, usluge, postupka ili opasnosti, čije je blagovremeno poznavanje neophodno osoblјu koje učestvuje u pripremi i izvršavanju letenja;
74. "prepreka" (
Obstacle) su svi nepokretni (privremene ili stalne) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi koji:
(a) su smješteni na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po površini; ili
(b) probijaju definiranu površinu koja treba biti slobodna od prepreka zbog sigurnosti zrakoplova u letu; ili
(c) se nalaze izvan definiranih površina i ocijenjeni su kao opasni za zračnu plovidbu;
75. "OPMET" su operativne meteorološke informacije koje se koriste u pripremi letačkih operacija ili njihovom planiranju u letu;
76. "OPMET baza podataka" (
OPMET Data Bank) je baza podataka uspostavlјena da čuva i omogućava korištenje operativnih meteoroloških informacija za zrakoplovne potrebe na međunarodnom nivou;
77. "preeruptivna vuklanska aktivnost" (
Pre-eruption Volcanic Activity) je neuobičajena i/ili pojačana vulkanska aktivnost koja može prethoditi vulkanskoj erupciji;
78. preovladavajuća vidlјivost" (
Prevailing Visibility) je najveća vrijednost vidlјivosti, osmotrena u skladu sa definicijom "vidlјivosti", koja je dostignuta unutar oblasti od najmanje polovine vidokruga ili na najmanje polovini površine aerodroma. Te oblasti mogu da sadrže susjedne ili nesusjedne sektore;
79. "zloupotreba psihoaktivnih supstanci" (
Problematic Use of Psychoactive Substances) je upotreba jedne ili više psihoaktivnih supstanci od strane pojedinca na takav način da:
(a) predstavlјa direktnu opasnost za korisnika ili ugrožava život, zdravlјe ili dobrobit drugih; i/ili
(b) uzrokuje ili pogoršava profesionalni, socijalni, mentalni ili fizički problem ili poremećaj;
80. "prognostička karta" (
Prognostic Chart) je prognoza određenog meteorološkog elementa ili elemenata za određeno vrijeme ili period i za određenu površinu ili dio zračnog prostora, grafički prikazana na karti;
81. "psihoaktivne supstance" (
Psychoactive Substance) su alkohol, opijati, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, ostali psihostimulansi, halucinogene materije i isparlјivi rastvarači, dok su kofein i duhan izuzeti;
82. "spasilačko-koordinacijski centar" (
Rescue Coordination Centre - RCC)" je jedinica odgovorna za promovisanje efikasne organizacije službi traganja i spašavanja i za koordinaciju vođenja operacija traganja i spašavanja unutar regiona traganja i spašavanja;
83. "period odmora" (
Rest Period) je kontinuirani i definirani vremenski period prije i/ili nakon dužnosti tokom koga je kontrolor zračnog prometa slobodan od obavlјanja svih dužnosti;
84. "raspored smjena" (
Rostering System) je struktura perioda dužnosti i odmora kontrolora zračnog prometa u skladu sa zakonskim i operativnim zahtjevima;
85. "rizik" (
Risk) je kombinacija ukupne vjerovatnoće ili učestalost pojavlјivanja štetne polјedice izazavane opasnošću i ozbilјnošću te poslјedice;
86. "poletno-sletna staza" (
Runway) je određeno pravougaono područje na aerodromu na zemlјi namijenjeno za slijetanje i polijetanje zrakoplova;
87. "vidlјivost duž poletno-sletne staze" (
Runway Visual Range - RVR) je udalјenost do koje pilot zrakoplova može vidjeti oznake na površini poletno-sletne staze ili svjetla koja označavaju poletno-sletnu stazu ili svjetla centralne linije poletno-sletne staze;
88. "naredba o sigurnosti zračne plovidbe" (
Safety Directive) je dokument koji izdaje ili donosi nadležni organ i kojim se nalažu mjere koje se provode u funkcionalnom sistemu, ili se utvrđuju ograničenja za njegovu operativnu upotrebu sa cilјem ponovnog uspostavlјanja sigurnosti, kada dokazi pokazuju da bi u suprotnom sigurnost zračnog prometa mogla biti ugrožena;
89. "sistem upravlјanja sigurnošću" (
Safety Management System - SMS) je sistemski pristup upravlјanja sigurnošću, koji obuhvata neophodne organizacijske strukture, odgovornosti, politike i procedure;
90. "jedinica službe traganja i spašavanja" (
Search and Rescue Service Unit) je opšti pojam, i u zavisnosti od slučaja, može da bude spasilačko-koordinacijski centar, područni centar i služba za uzbunjivanje;
91.
brisano;
92. "poluautomatski sistem za osmatranje" (
Semi-automatic Observing System) je sistem za osmatranje koji omogućava uvećanje broja mjernih elemenata, ali u radu zahtijeva intervenciju čovjeka za izdavanje odgovarajućih izvještaja;
93. "SIGMET" su informacije koje izdaje biro meteorološkog bdjenja u vezi sa nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih uvjeta na ruti i drugih pojava u atmosferi koje bi mogle uticati na sigurnost operacija zrakoplova i u vezi sa razvojem tih pojava u vremenu i prostoru;
94.
brisano;
95. "specijalni izvještaj iz zraka" (
Special Air-Report) je meteorološki izvještaj iz zrakoplova u letu objavlјen u skladu sa kriterijima zasnovanim na osmatranjima provedenim tokom leta;
96. "stres" (
Stress) je poslјedica koju iskusi neka osoba suočena sa mogućim uzrokom (stresor) promjene lјudske mogućnosti. Izlaganje stresoru može uticati na radnu sposobnost te osobe negativno (distres), neutralno ili pak pozitivno (eustres), zavisno od toga na koji način ta osoba doživlјava svoju sposobnost upravlјanja stresorom;
97. "obuka za ovlaštenje za sistem i opremu" (
System and Equipment Rating Training) je obuka osmišlјena da prenese specifično znanje o sistemu/opremi i vještine, kojima se postiže operativna stručnost;
98. "prilagođeni podaci" (
Tailored Data) su zrakoplovni podaci koje osigurava operator zrakoplova ili pružatelj DAT usluga u ime operatora zrakoplova, a koji su kreirani za tog operatora zrakoplova za namjeravanu operativnu upotrebu;
99. "alternativni aerodrom za polijetanje" (
take-off alternate aerodrome) je alternativni aerodrom na koji bi zrakoplov mogao sletjeti ako to postane potrebno nedugo nakon polijetanja, a nije moguće koristiti aerodrom odlaska;
100. "aerodromska prognoza" (
Terminal Aerodrome Forecast - TAF) je sažeti izvještaj o očekivanim meteorološkim uvjetima na aerodromu za određeni period;
101. "teren" (
Terrain) je površina Zemlјe koja uklјučuje prirodna obilјežja, kao što su planine, brda, grebeni, doline, vodene mase, trajni led i snijeg, i ne uklјučuje prepreke;
102. "prag poletno-sletne staze" (
Treshold) je početak dijela poletno-sletne staze upotreblјiv za slijetanje;
103. "područje dodira" (
Touchdown Zone) je dio poletno-sletne staze smješten iza praga, a koji zrakoplovi u slijetanju najprije dotaknu;
104. "tropski ciklon" (
Tropical Cyclone) je opšti termin za bezfrontalni ciklon sinoptičkih razmjera koji nastaje iznad tropskih ili suptropskih mora, sa uređenom konvekcijom i jasnom ciklonskom cirkulacijom vjetra pri zemlјi;
105. "savjetodavni centar za praćenje tropskih ciklona (
Tropical Cyclone Advisory centre - TCAC)" je meteorološki centar koji snabdijeva biroe za meteorološko bdjenje, svjetske oblasne prognostičke centre i međunarodne OPMET baze podataka savjetodavnim informacijama o poziciji, prognoziranom smjeru i brzini kretanja, centralnom pritisku i maksimalnoj brzini vjetra pri zemlјi tropskih ciklona;
106. "vidlјivost" (
Visibility) je vidlјivost za zrakoplovne potrebe koja je veća od:
(a) najveće udalјenosti na kojoj se određeni crni objekat odgovarajućih dimenzija, smješten blizu zemlјe može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu;
(b) najveće udalјenosti na kojoj se svjetla jačine 1000 kandela mogu vidjeti i identifikovati u odnosu na neosvijetlјenu pozadinu;
107. "savjetodavni centar za praćenje vulkanskog pepela" (
Volcanic Ash Advisory Centre - VAAC) je meteorološki centar koji biroima meteorološkog bdjenja, centrima oblasne kontrole zračnog prometa, centrima za pružanje informiranja u letu, svjetskim prognostičkim centrima i međunarodnim bazama OPMET podataka pruža savjetodavne informacije o bočnom i vertikalnom prostiranju te prognozama kretanja vulkanskog pepela u atmosferi nakon vulkanskih erupcija;
108. "svjetski prognostički centar" (
World Area Forecast Centre - WAFC) je meteorološki centar koji priprema i izdaje prognoze značajnog vremena (SIGWX) i prognoze vjetra i temperature na visini (za globalne razmjere, u digitalnom obliku), direktno državama, odgovarajućim sredstvima koja su dio zrakoplovne usluga fiksne komunikacije (AFS);
109. "svjetski prognostički sistem" (
World Area Forecast System - WAFS) je globalni sistem putem kojeg svjetski oblasni prognostički centri pružaju zrakoplovne meteorološke prognoze na ruti u jedinstvenim standardizovanim formatima;
110. "aerodromski kontrolni toranj" (
Aerodrome Control Tower) je jedinica uspostavlјena u svrhu pružanja usluga kontrole zračnog prometa za potrebe aerodromskog prometa;
111. "aerodromski promet" (
Aerodrome Traffic) je ukupan promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi koji lete u blizini aerodroma;
112. "aerodromski prometni krug" (
Aerodrome Traffic Circuit) je utvrđena putanja leta kojom zrakolov izvodi operacije u blizini aerodroma;
113. "stacionarna zrakoplovna stanica" (
Aeronautical Fixed Station) je stanica u zrakoplovnoj usluzi fiksne komunikacije;
114. "zrakoplovno osvjetlјenje na zemlјi" (
Aeronautical Ground Light) je svaki sistem rasvjete posebno namijenjen za pomoć zračnoj plovidbi, osim svjetala na zrakoplovu;
115. "zrakoplovni informativni cirkular" (
Aeronautical Information Circular - AIC) je obavještenje koje sadrži informacije koje se ne mogu objaviti putem NOTAM ili AIP, koje se odnose na sigurnost letenja, zračnu plovidbu, tehnički, administrativni ili zakonodavni sadržaj;
116. "upravlјanje zrakoplovnim informacijama" (
Aeronautical Information Management - AIM) je dinamičko, integrisano upravlјanje zrakoplovnim informacijama kao dio pružanja i razmjene digitalnih zrakoplovnih podataka provjerenog kvaliteta u okviru saradnje sa svim stranama;
117. "proizvod zrakoplovnog informiranja" (
Aaeronautical Information Product) je zrakoplovni podatak i zrakoplovna informacija koji se stavlјaju na raspolaganje kao skupovi digitalnih podataka ili u standardizovanom formatu na papiru ili elektronskom mediju. Proizvodi zrakoplovnog informiranja uklјučuju:
- zbornik zrakoplovnih informacija, uklјučujući njegove izmjene i dopune;
- AIC;
- zrakoplovne karte;
- NOTAM;
- digitalne skupove podataka;
118. "zbornik zrakoplovnih informacija - AIP" (
Aeronautical Information Publication - AIP) je Zbornik koji objavlјuje Bosna i Hercegovina ili se objavlјuje u ime države i sadrži zrakoplovne informacije trajnog karaktera značajne za zračnu plovidbu;
119. "izmjena AIP" (
AIP amendment) je trajna izmjenu informacija sadržanih u AIP;
120. "dopuna AIP" (
AIP supplement) je privremena izmjena informacija sadržanih u AIP u obliku dodatnih stranica;
121. "reguliranje i kontrola zrakoplovnih informacija" (
Aeronautical Information egulation and Control - AIRAC) je sistem sa svrhom blagovremenog najavlјivanja okolnosti koje zahtijevaju značajne izmjene u operativnoj praksi, zasnovan na zajedničkim, unaprijed određenim datumima stupanja na snagu;
122. "zrakoplovna mobilna usluga" (
Aeronautical Mobile Service) je mobilna usluga između zrakoplovnih stanica i stanica na zrakoplovu ili između stanica na zrakoplovima, u kojima mogu učestvovati stanice plovila za preživlјavanje, takođe mogu učestvovati radio predajnici za označavanje položaja u slučaju opasnosti, na frekvencijama određenim za slučajeve opasnosti i hitne slučajeve;
123. "zrakoplovna stanica" (
Aeronautical Station) je kopnena stanica koja se koristi u pružanju zrakoplovne mobilne usluge. U određenim slučajevima, zrakoplovna stanica može biti smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru;
124. "zrakoplovna telekomunikacijska stanica" (
Aeronautical Telecommunication Station) je stanica u zrakoplovnim telekomunikacijskim uslugama;
125. "AFIS aerodrom" (
AFIS Aerodrome) je aerodrom sa kojeg se pruža AFIS usluga u zračnom prostoru tog aerodroma;
126. "AFIS jedinica" (
AFIS unit) je jedinica koja je uspostavlјena za pružanje AFIS usluga i usluga uzbunjivanja;
127. "identifikacija zrakoplova" (
Aircraft Identification) je skup slova, brojeva ili kombinacija slova i brojeva koja je identična pozivnom znaku zrakoplova koji se koristi u komunikaciji zrak-zemlјa ili je njegov kodirani ekvivalent, a upotreblјava se za identifikovanje zrakoplova u komunikacijama zemlјa-zemlјa u uslugama u zračnom prometu;
128. "komunikacija zrak-zemlјa" (
Air-Ground Communications) je dvosmjerna komunikacija između zrakoplova i stanica ili lokacija na površini zemlјe;
129. "savjetodavna usluga u zračnom prometu" (
Air Traffic Advisory Service) je usluga koja se pruža unutar zračnog prostora određenog za pružanje savjetodavnih usluga, kako bi se osiguralo razdvajanje, u mjeri u kojoj je to moguće, između zrakoplova koji lete po IFR planovima leta;
130. "odobrenje kontrole zračnog prometa ili ATC odobrenje" (
Air Traffic Control Clearance or ATC Clearance) je odobrenje zrakoplovu za nastavak leta pod određenim uvjetima koje utvrđuje jedinica za kontrolu zračnog prometa;
131. "uputstvo kontrole zračnog prometa" ili ATC uputstvo (
Air Traffic Control Instruction or ATC Instruction) su naredbe koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojim se od pilota zahtijeva preduzimanje određenih radnji;
132. "ATC jedinica" (
Air Traffic Control (ATC) Unit or ATC Unit) je opšti pojam koji označava jedinicu oblasne kontrole zračnog prometa, prilazne kontrole zračnog prometa ili aerodromske kontrole zračnog prometa (aerodromski kontrolni toranj);
133. " ALERFA" je kodna riječ koja se koristi za označavanje faze uzbune;
134. "usluga uzbunjivanja" (
Alerting Service) je usluga koja se obavlјa sa cilјem izvještavanja nadležnih organizacija, a odnosi se na zrakoplov kojem je potrebna pomoć traganja i spašavanja, i pomoć takvim organizacijama u akcijama traganja i spašavanja;
135. "faza uzbune" (
Alert Phase) je situacija kada postoji opravdana bojazan u pogledu sigurnosti zrakoplova i lјudi u njemu;
136. "jedinica prilazne kontrole zračnog prometa" (
Approach Control Unit) je jedinica uspostavlјena da pruža usluge kontrole zračnog prometa kontroliranim letovima koji dolaze na ili odlaze sa jednog ili više aerodroma;
137. "ruta prostorne navigacije - RNAV ruta" (
Area Navigation Route) je ATS ruta uspostavlјena za upotrebu za zrakoplove koji mogu da koriste prostornu navigaciju;
138. "spajanje" (
Assemble) je postupak spajanja podataka iz više izvora u bazu podataka i uspostavlјanja osnove za dalјu obradu;
139. "ATS ruta" (
ATS Route) je utvrđena ruta projektovana za kanalisanje protoka prometa kao neophodna za pružanje usluga u zračnom prometu;
140. "ATS nadzorna usluga" (
ATS Surveillance Service) je usluga koja se pruža direktno putem ATS nadzornog sistema;
141. "ATS nadzorni sistem" (
ATS Surveillance System) je generički pojam koji označava ADS-B, PSR, SSR ili bilo koji drugi uporedivi zemalјski sistem koji omogućava identifikaciju zrakoplova;
142. "automatski zavisni nadzor - radio-difuzija - ADS-B" (
Automatic Dependent Surveillance - Broadcast - ADS-B) su sredstva pomoću kojih zrakoplov, vozila na aerodromu i ostali objekti mogu automatski slati i/ili primati podatke, kao što su identifikacija, pozicija i dodatne podatke, kada je prihvatlјivo, u modu za emitovanje putem veze za prijenos podataka (
data link);
143. "automatski zavisni nadzor - ugovor - ADS-C" (
Automatic Dependent Surveillance - ontract - ADS-C)" je način na koji se uvjeti ADS-C sporazuma razmjenjuju između zemalјskih sistema i zrakoplova, navodeći pod kojim uvjetima se pokreću ADS-C izvještaji i koji će podaci biti sadržani u izvještajima;
144. "usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti - ATIS" (
Automatic Terminal Information Service - ATIS) je usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti;
145. "usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti - D-ATIS" (
Data Link-Automatic Terminal Information Service - D - ATIS") je usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti prijenosom podataka;
146. "usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti putem glasovnog ponavlјajućeg emitovanja - Voice - ATIS" (
Voice-automatic Terminal Information Service Voice - ATIS) je usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti putem glasovnog ponavlјajućeg emitovanja;
147. "radio emitovanje" (
Broadcast) je radio prijenos informacija koje se odnose na zračnu plovidbu koji nije namijenjen samo jednoj stanici ili pojedinim stanicama;
148. "gornja granica baze oblaka (plafon)" (
Ceiling) je visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlјe ili vode ispod 6 000 m (20 000 ft) koji pokriva više od polovine neba;
149. "granica važenja odobrenja" (
Clearance Limit) je tačka do koje je zrakoplov dobio ATC odobrenje;
150. "baza oblaka" (
Cloud Base) je visina baze najnižeg posmatranog ili prognoziranog elementa oblaka u blizini aerodroma ili operativne površine ili unutar određenog područja operacija, koja se uobičajeno mjeri iznad nadmorske visine aerodroma ili, u slučaju operacija iznad mora, iznad srednjeg nivoa mora;
151. "kompletnost" (
Completeness) je stepen pouzdanosti, u vezi sa podacima, da su svi podaci koji su potrebni za predviđenu namjenu pruženi;
152. "nivo pouzdanosti" (
Confidence Level) je vjerovatnoća da se stvarna vrijednost parametra nalazi unutar određenog intervala oko njegove procijenjene vrijednosti;
153. "konferencijska komunikacija" (
Conference Communications) su sredstva komunikacije koja omogućavaju da se istovremeno između tri ili više lokacija odvija direktan razgovor;
154. "kontrolirana zona" (
Control Zone) je kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemlјe do određenog nivoa u visinu;
155. "kontrolirani aerodrom" (
Controlled Aerodrome) je aerodrom na kojem se pruža usluga kontrole zračnog prometa aerodromskom prometu;
156. "kontrolirani zračni prostor" (
Controlled Airspace) je zračni prostor određenih dimenzija u kojem je osigurana usluga kontrole zračnog prometa u skladu sa klasifikacijom zračnog prostora;
157. "kontrolirani let" (
Controlled Flight) je svaki let za koji je potrebno ATC odobrenje;
158. "komunikacija kontrolor-pilot putem veze za prijenos podataka" (
Contoller-Pilot Data Link Communication - CPDLC) su sredstva komunikacije između kontrolora zračnog prometa i pilota koji koriste vezu za prijenos podataka za ATC komunikaciju;
159. "kritično područje" (
Critical Area) je područje određenih dimenzija oko zemalјske opreme za precizni instrumentalni prilaz u kojem bi prisustvo vozila ili zrakoplova prouzrokovalo neprihvatlјivo ometanje signalâ za navođenje;
160. "nivo krstarenja" (
Cruising Level) je nivo leta održavan tokom značajnog dijela leta;
161. "ciklična provjera redundancije" (
Cyclic Redundancy Check - CRC) je matematički algoritam primijenjen na digitalno predstavlјanje podataka koji osigurava nivo pouzdanosti od gubitka ili izmjene podataka;
162. "opasna zona" (
Danger Area) je zračni prostor definiranih dimenzija unutar kojeg, u određenim periodima, mogu postojati aktivnosti opasne po letenje zrakoplova;
163. "tačnost podataka" (
Data Accuracy) je stepen podudaranja između predviđene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti;
164. "površina na kojoj se prikuplјaju podaci" (
Data Collection Surface) je određena površina na kojoj se prikuplјaju podaci o preprekama ili terenu;
165. "integritet zrakoplovnih podataka" (
Data Integrity) je stepen pouzdanosti da zrakoplovni podaci i njihove vrijednosti nisu bili izgublјeni ili promijenjeni od vremena nastanka ili ovlaštene izmjene;
166. "atribut podatka" (
Data Item) je pojedinačni atribut kompletnog skupa podatka, kojem je dodijelјena vrijednost koja definiše njegov trenutni status;
167. "komunikacija putem veze za prijenos podataka" (
Data Link Communications) je način komunikacije namijenjen za razmjenu poruka putem veze za prijenos podataka;
168. "VOLMET u formi veze za prijenos podataka (
data link)" (
Data link-VOLMET - D-VOLMET)" je pružanje rutinskog meteorološkog izvještaja za aerodrom (METAR), posebnog meteorološkog izvještaja za aerodrom (SPECI), TAF, SIGMET, specijalnih izvještaja iz zraka koji nisu obuhvaćeni SIGMET i, ako je dostupno, AIRMET putem veze za prijenos podataka;
169. "kreiranje podataka" (
Data Origination) je kreiranja novog pojedinačnog podatka sa njegovom pripadajućom vrijednošću, promjena vrijednosti postojećeg pojedinačnog podatka ili brisanje postojećeg pojedinačnog podatka;
170. "specifikacija proizvoda podataka" (
Data Product Specification) je detalјan opis skupa podataka ili zbirke skupova podataka zajedno sa dodatnim informacijama koje će omogućiti da isti budu kreirani, dostavlјeni do i korišteni od drugog korisnika;
171. "skup podataka" (
Data Set) je zbirka podataka koja se može identifikovati;
172. "podatak" (
Datum) je bilo koja veličina ili red veličina koje mogu da služe kao referenca ili osnova za izračunavanje drugih veličina (ISO 19104);
173. "DETRESFA " je kodna riječ koja se koristi za označavanje faze opasnosti;
174. "faza opasnosti" (
Distress Phase) je situacija kada postoji razlog za uvjerenje da zrakoplovu i putnicima prijeti ozbilјna opasnost i da se zahtijeva trenutna intervencija i pomoć;
175. "naredno odobrenje" (
Downstream Clearance) je odobrenje koje izdaje zrakoplovu ATC jedinica koja trenutno ne vrši kontrolu nad zrakoplovom;
176. "značajan promet" (
Essential Traffic) je kontrolirani promet na koji se primjenjuje razdvajanje od strane kontrole zračnog prometa, ali koji u odnosu na pojedini kontrolirani let nije ili neće biti razdvojen od drugog kontroliranog prometa odgovarajućim minimalnim razdvajanjem;
177. "lokalni značajan promet" (
Essential Local Traffic) je svaki zrakoplov, vozilo ili osoblјe koji su na manevarskoj površini ili blizu nje, ili promet u oblasti polijetanja i početnog penjanja ili završnog prilaza, koji može predstavlјati opasnost za predmetni zrakoplov;
178. "predviđeno vrijeme dolaska" (
Estimated Time Of Arrival) je:
(a) za IFR letove, predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad određene tačke, definirane referisanjem na konkretno navigacijsko sredstvo, sa koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaza ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma,
(b) za letove u skladu sa pravilima vizuelnog letenja (VFR) je vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma;
179. "svojstvo" (
Feature) je apstrakcija pojave iz stvarnog svijeta;
180. "atribut svojstva" (
Feature Attribute) je karakteristika svojstva koji ima naziv, tip podatka i vrijednost domena koji je povezan s njim;
181. "tip svojstva" (
Feature Type) je klasa pojava iz stvarnog svijeta sa zajedničkim karakteristikama, a koja čini osnovni nivo klasifikacije u katalogu svojstava;
182. "završni prilaz" (
Final Approach) je dio postupka instrumentalnog prilaza koji:
(a) počinje na utvrđenom fiksu ili tački ili, ukoliko takav fiks ili tačka završnog prilaza nisu određeni, na bilo kojem od slјedećih mjesta:
(i) na kraju poslјednjeg proceduralnog, osnovnog ili doletnog zaokreta prilazne procedure, ukoliko je određena;
(ii) na tački priklјučenja poslјednjoj utvrđenoj putanji utvrđenoj u proceduri prilaza;
(b) završava u tački u okolini aerodroma sa koje slijetanje može biti obavlјeno ili započeta procedura neuspjelog prilaza;
183. "zona informiranja u letu" (
Flight Information Zone) je zračni prostor određenih dimenzija u kojem se pružaju aerodromske usluge informiranja u letu i usluge uzbunjivanja za aerodromski promet;
184. "usluge projektovanja postupaka/procedura letenja" (
Flight Procedure Design Services) su usluge projektovanja, dokumentovanja, validacije, održavanja i periodične provjere postupaka/procedura letenja neophodnih za sigurnost, regularnost i efikasnost zračne plovidbe;
185. "projektant postupka za letenje" (
Flight Procedure Designer) je kvalificirano lice koje vrši projektovanje, dokumentovanje, validaciju, kontinuirano održavanje i periodični pregled postupaka letenja;
186. "postupak letenja" (
Flight Procedure) je skup unaprijed utvrđenih letačkih manevara čija je svrha da ih pilot prati, a objavlјeni su u elektronskom, štampanom i/ili digitalnom obliku. Postupak/procedura letenja se obavlјa ili u skladu sa pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ili sa pravilima vizuelnog letenja (VFR);
187. "plan leta" (
Flight Plan) je određena informacija koja se dostavlјa ATS jedinicama, a odnosi se na namjeravani let ili dio leta zrakoplova;
188. "vidlјivost u letu" (
Flight Visibility) je vidlјivost iz pilotske kabine u pravcu kretanja zrakoplova;
189. "format" (
Format) je struktura atributa podataka, zapisa i dokumenata datoteka u skladu sa standardima, specifikacijama ili zahtjevima u pogledu kvaliteta podataka;
190. "geoid" (
Geoid) je površina jednakih potencijala (ekvipotencijalna površina) u polјu Zemlјine gravitacije koja se poklapa sa mirnom površinom srednjeg nivoa mora (MSL) kontinuirano produženom kroz kontinente;
191. "undulacija geoida" (
Geoid undulation) je udalјenost geoida iznad (pozitivna) ili ispod (negativna) u odnosu na matematički referentni elipsoid;
192. "ravan poniranja" (
Glide path) je profil poniranja za vertikalno navođenje tokom završnog prilaza;
193. "vidlјivost pri zemlјi" (
Ground Visibility) je vidlјivost na aerodromu koju je utvrdila ovlaštena stručna osoba;
194. "kurs leta" (
Heading) je pravac uzdužne ose zrakoplova, obično izražen u stepenima u odnosu na sjever (pravi, magnetni, kompasni ili na koordinatnoj mreži);
195. "helidrom"(
Heliport)) je određena površina na zemlјi ili objektu namijenjen u potpunosti ili djelimično za dolazak, odlazak i kretanje helikoptera na površini;
196. "klasifikacija integriteta" (
Integrity Classification) je klasifikacija zasnovana na potencijalnom riziku koji proizilazi iz korištenja oštećenih podataka, uz razlikovanje rutinskih, bitnih i kritičnih podataka;
197. "međunarodni NOTAM ured" (
International NOTAM Office (NOF)) je ured koji uspostavlјa država u svrhu razmjenjivanja NOTAM na međunarodnom nivou;
198. "tačka čekanja/holdinga" (
Holding Fix) je geografska lokacija koja služi kao referentna tačka za postupak čekanja;
199. "postupak čekanja" (
Holding Procedure) je unaprijed utvrđeni manevar u svrhu zadržavanja zrakoplova unutar određenog zračnog prostora u očekivanju dalјeg ATS odobrenja;
200. "identifikacija" (
Identification) je situacija kada se indikacija pozicije određenog zrakoplova vidi na monitoru za prikaz situacije i pozitivo je identifikovana;
201. "pravila instrumentalnog letenja" (
Instrument Flight Rules) su pravila koja dozvolјavaju da zrakoplov koji je opremlјen pogodnom navigacijskom opremom odgovarajućom za predviđenu rutu leti u skladu sa primjenjivim zahtjevima za zrakoplovne operacije;
202. " INCERFA" je kodna riječ koja se koristi za označavanje faze neizvjesnosti;
203. "operacije instrumentalnog prilaza" (
Instrument Approach Operations) je prilaz za slijetanje pomoću instrumenata za navigacijsko navođenje zasnovanih na postupku instrumentalnog prilaza. Postoje dvije metode izvođenja operacija instrumentalnog prilaza:
(a) operacija dvodimenzionalnog (2D) instrumentalnog prilaza u kojoj se primjenjuje samo bočno navigacijsko navođenje,
(b) operacija trodimenzionalnog (3D) instrumentalnog prilaza u kojoj se primjenjuju bočno i vertikalno navigacijsko navođenje;
204. "postupak instrumentalnog prilaza" (
Instrument Approach Procedure - IAP) je niz unaprijed određenih manevara zrakoplova koji se izvode prema instrumentima u zrakoplovu i koji osiguravaju određenu udalјenost od prepreka, počevši od tačke početnog prilaza ili, ako je to primjenjivo, od početka određene putanje za dolazak, do tačke sa koje je moguće izvršiti slijetanje, a ako slijetanje nije izvršeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju kriteriji nadvisivanja prepreka u čekanju ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaza se klasifikuju na slјedeći način:
(a) postupak nepreciznog prilaza (
Non-precision approach - NPA): Postupak instrumentalnog prilaza namijenjen za operacije 2D instrumentalnog prilaza tip A,
(b) postupak prilaza sa vertikalnim navođenjem (
Approach procedure with vertical guidance - APV): Postupak instrumentalnog prilaza sa navigacijom zasnovanom na performansama (PBN), namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaza tip A;
(c) "postupak preciznog prilaza - PA" (
precision approach (PA) procedure) je postupak instrumentalnog prilaza zasnovan na navigacijskim sistemima (ILS, MLS, GLS i SBAS Cat I) namijenjen za operacije 3D instrumentalnog prilaza Tipa A ili B;
205. "instrumentalni meteorološki uvjeti" (
Instrument Meteorologial Conditions - IMC)) su meteorološki uvjeti izraženi terminima vidlјivost, udalјenost od oblaka i gornja granica baze oblaka/plafon, manji od minimuma utvrđenih za vizuelne meteorološke uvjete;
206. "operacije u uvjetima smanjene vidlјivosti - LVO" (
Low Visibility Operations - LVOs) su operacije prilaza ili polijetanja na poletno-sletnoj stazi na kojoj je bilo koji RVR manji od 550 m ili vožnja na aerodromu na kom je bilo koji RVR manji od 550 m;
207. "manevarska površina" (
Manoeuvring) je dio aerodroma koji se koristi za polijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, izuzev platforme;
208. "metapodaci" (
Metadata) su podaci o podacima;
209. "operativna površina" (
Movement Area) je dio aerodroma određen za polijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova koji se sastoji od manevarske površine i platforme/platformi;
210. "navigacijsko sredstvo" (
Navigation Aid) je uređaj ili sistem izvan zrakoplova koji proizvodi elektromagnetne signale koje koriste navigacijski sistemi u zrakoplovu sa cilјem određivanja položaja ili navođenja duž putanje leta;
211. "mod sekundarnog nadzornog radara" (
Mode Secondary Surveillance Radar - SSR) je konvencionalni identifikator povezan sa posebnim funkcijama interogacijskih signala koje emituje SSR interogator. Postoje četiri moda utvrđena u ICAO Aneksu 10: A, C, S i kombinovani;
212. "paralelne ili približno paralelne poletno-sletne staze" (
Near-Parallel Runways) su poletno-sletne staze koje se ne sijeku i čije produžene ose imaju ugao konvergencije/divergencije od 15° stepeni ili manje;
213. "vođa zrakoplova" (
Pilot-in-Command) je pilot kojeg odredi operator, ili u slučaju generalne avijacije, vlasnik, da upravlјa i koji je zadužen za sigurno izvođenje leta;
214. "pozicija" (
Position) je, u geografskom kontekstu, skup koordinata (geografska dužina i širina) referentnih prema matematičkom referentnom elipsoidu, kojim se definiše položaj tačke na površini Zemlјe;
215. "označavanje pozicije" (
Position Indication) je vizuelo označavanje, na monitoru za prikaz situacije u obliku simbola ili u nekom drugom nesimboličnom obliku, ili oboje, čija je svrha označavanje pozicije zrakoplova, vozila na aerodromu ili drugog objekta;
216. "visina po pritisku" (
Pressure-Altitude) je atmosferski pritisak izražen kroz apsolutnu visinu koja odgovara tom pritisku u standardnoj atmosferi;
217. "primarni radar" (
Primary Radar) je radarski sistem koji koristi reflektovane radio signale;
218. "štampane komunikacije" (
Printed Communications) su komunikacije koje automatski osiguravaju trajni štampani zapis svih poruka na svakom terminalu u sistemu a koje prolaze kroz takav sistem;
219. "zabranjena zona" (
Prohibited Area) je zračni prostor definiranih dimenzija iznad zemlјe ili teritorijalnih voda neke države u kojem je letenje zrakoplova zabranjeno;
220. "radio-navigacijska usluga" (
Radio Nvigation Service) je usluga koja pruža informacije za navođenje ili podatke o poziciji za efikasne i sigurne operacije zrakoplova, uz podršku jednog ili više radio-navigacijskih sredstava;
221. "radio-telefonija" (
Radiotelephony) je oblik radio-komunikacije prvenstveno namijenjen razmjeni informacija putem govora;
222. "specifikacija potrebnih komunikacijskih performansi" (
Required Communications Performance Specification or RCP) je skup zahtjeva za pružanje ATS usluga, pripadajuću zemalјsku opremu, mogućnosti zrakoplova i operacije potrebne za podršku komunikacija zasnovanih na performansama;
223. "specifikacija zahtijevanih nadzornih performansi" ili "RSP specifikacija" (
Required Surveillance Specification or RSP Specification) je skup zahtjeva za pružanje ATS usluga, pripadajuću zemalјsku opremu, performanse zrakoplova i operacije potrebne za podršku nadzora zasnovanog na performansama;
224. "rezolucija" (
Resolution) je broj jedinica ili cifara pomoću kojih se izmjerena ili izračunata vrijednost izražava i koristi;
225. "ograničena zona" (
Restricted Area) je dio zračnog prostora definiranih dimenzija, iznad zemlјe i teritorijalnih voda neke države, unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu sa određenim uvjetima;
226. "etapa rute" (
Route Stage) je ruta ili dio rute na kojoj nema međuslijetanja;
227. "poletno-sletna staza u upotrebi" (
Runway-in-Use) je poletno-sletna staza ili staze koje u određenom trenutku jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu smatra najpogodnijom za upotrebu za tipove zrakoplova čije se slijetanje ili polijetanje očekuje na predmetnom aerodromu. Odvojene poletno-sletne staze ili više njih mogu se odrediti kao poletno-sletne staze u upotrebi za zrakoplove u dolasku i zrakoplove u odlasku;
228. "sekundarni radar" (
Secondary Radar) je radarski sistem u kojem radio signal emitovan sa radara aktivira emitovanje radio signala sa druge stanice;
229. "sekundarni nadzorni radar (
Secondary Surveillance Radar - SSR)" je nadzorni radarski sistem koji koristi primopredajnike i prijemnike (intreogatore) i transpondere;
230. "osjetlјivo područje" (
Sensitive Area) je područje koje se proteže izvan kritičnog područja, u kojem parkiranje ili kretanje zrakoplova ili vozila utiče na signal za navođenje u mjeri da može izazvati neprihvatlјivo ometanje za zrakoplov koji taj signal koristi;
231. "SNOWTAM" je posebno izdanje NOTAM u standardnom formatu, a koje sadrži izvještaj o stanju površina za kretanje zrakoplova kojim se izvještava o opasnim uvjetima i o prestanku takvih uvjeta uzrokovanih prisutnošću snijega, leda, blјuzgavice, poledice ili vode sa snijegom, blјuzgavicom, ledom ili poledicom na operativnoj površini;
232. "značajna tačka" (
Significant Point) je specifična geografska lokacija koja se koristi u definiranju ATS rute ili putanje leta zrakoplova i za druge navigacijske i ATS svrhe;
233. "monitor za prikaz situacije" (
Situation Display) je elektronski uređaj sa ekranom na kojem se vide pozicija i kretanje zrakoplova i druge informacije po potrebi;
234. "ruta standardnog instrumentalnog dolaska" (
Standard Instrument Arrival (STAR) Route) je utvrđena ruta za dolazak u skladu sa pravilima instrumentalnog letenja koja povezuje značajnu tačku, obično na ATS ruti, sa tačkom na kojoj se može započeti objavlјeni postupak instrumentalnog prilaza;
235. "ruta standardnog instrumentalnog odlaska (
Standard Instrument Departure (SID) Route) je utvrđena ruta za odlazak u skladu sa pravilima instrumentalnog letenja koja povezuje aerodrom sa određenom značajnom tačkom, obično na određenoj ATS ruti, na kojoj počinje rutna faza leta;
236. "specijalni VFR let" (
Special VFR flight) je VFR let odobren od ATC za izvođenje u kontroliranoj zoni u meteorološkim uvjetima ispod VMC;
237. "voženja zrakoplova po zemlјi/rulanje" (
Taxiing) je kretanje zrakoplova na površini aerodroma uz upotrebu sopstvenog pogona, isklјučujući polijetanje i slijetanje;
238. "staza za vožnju/rulna staza" (
Taxiway) je određena staza na aerodromu na zemlјi, namijenjena za voženju zrakoplova i međusobno povezivanje jednog dijela aerodroma sa drugim;
239. "završna kontrolirana oblast" (
Terminal Control Area - TMA) je kontrolirana oblast koja se uobičajeno uspostavlјa na mjestu gdje se slivaju ATS rute u blizini jednog ili više velikih aerodroma;
240. "blagovremenost" (
Timeliness) je, u odnosu na podatke, stepen pouzdanosti da su ti podaci primjenjivi u periodu njihove namjeravane upotrebe;
241. "slјedivost" (
Traceability) je, u odnosu na podatke, stepen do kojeg sistem ili proizvod podataka je u stanju da pruža zapis o promjenama tog proizvoda, koji stvara trag u svrhu provjere i koji se može pratiti od krajnjeg korisnika do strane koja je izvor podatka;
242. "putanja" (
Track) je projekcija putanje zrakoplova u odnosu na površinu zemlјe čiji je pravac u bilo kojoj tački obično izražen u stepenima u odnosu na sjever (stvarni, magnetni ili koordinatni);
243. "informacija o prometu" (
Traffic Information) je informacija koju izdaje ATS jedinica kao upozorenje pilotu na drugi poznati ili posmatrani promet koji može biti u blizini položaja zrakoplova ili planirane rute leta i da pomogne pilotu da izbjegne sudar;
244. "tačka prijenosa odobrenja kontrole zračnog prometa" (
Transfer of Control Point) je definirana tačka smještena duž putanje leta zrakoplova, na kojoj se odgovornost za pružanje ATC usluga zrakoplovu prenosi sa jedne ATC jedinice ili kontrolorske pozicije na drugu;
245. "jedinica prijenosa" (
Transfering Unit) je ATC jedinica u procesu prijenosa odgovornosti za pružanje ATC usluga zrakoplovu, slјedećoj ATC jedinici na ruti leta;
246. "prijelazna apsolutna visina" (
Transition Altitude) je apsolutna visina na kojoj, odnosno, ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova izražava u vidu apsolutne visine (mjerena na osnovu QNH pritiska);
247. "prijelazni sloj" (
Transition Layer) je zračni prostor između prijelazne apsolutne visine i prijelaznog nivoa;
248. "prijelazni nivo" (
Transition level) je prvi nivo leta iznad prijelazne apsolutne visine koji se može koristiti;
249. "validacija" (
Validation) je, u odnosu na podatke, proces kojim se osigurava da podaci ispunjavaju zahtjeve za određenu primjenu ili namjeravanu upotrebu;
250. "provjera" (
Verification) je, u odnosu na podatke, ocjena izlaznih podataka iz postupka obrade zrakoplovnih podataka kako bi se osigurala ispravnost i doslјednost u odnosu na ulazne podatke i primjenjive standarde, pravila i konvencije upotrijeblјene u tom postupku;
251. "faza neizvjesnosti" (
Uncertainty Phase) je situacija kada postoji neizvjesnost u pogledu sigurnosti zrakoplova i putnika;
252. "slobodni balon bez posade" (
Unmanned Free Balloon) je zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu;
253. "vektoriranje" (
Vectoring) je navigacijsko navođenje zrakopova davanjem određenih kurseva leta, na osnovu upotrebe ATS nadzornog sistema;
254. "let koji se izvodi po pravilima vizuelnog letenja - VFR let" (
VFR flight) je let koji se obavlјa prema pravilima za vizuelno letenje;
255. "vizuelni prilaz (
Visual Approach) je prilaz zrakoplova tokom IFR leta, kada dio instrumentalnog prilaza ili cijeli instrumentalni prilaz (IAP) nije dovršen, a operacija prilaza je izvedena pomoću vizuelnih referenci u odnosu na teren;
256. "vizuelni meteorološki uvjeti" (
Visual Meteorological Conditions - VMC) su meteorološki uvjeti izraženi kao vidlјivost, rastojanje od oblaka i gornja granica baze oblaka, jednaki ili veći od utvrđenih minimuma;
257. "VOLMET" (
VOLMET) su meteorološke informacije za zrakoplove u letu;
258. "VOLMET emitovanje" (
VOLMET broadcast) je pružanje, prema potrebi, aktuelnih izvještaja METAR, SPECI, TAF i SIGMET neprekidnim i ponavlјajućim govornim radio-difuznim emitovanjem;
259. "tačka na ruti" (
Waypoint) je specifična geografska lokacija koja se koristi za definiranje oblasne navigacijske rute ili zračnog puta zrakoplova koji koristi RNAV. Tačke na ruti, određuju se kao:
(a) tačka neobaveznog preleta (
fly-by waypoint) - putna navigacijska tačka za koju je potreban prethodni zaokret kako bi se omogućilo tangencijalno spajanje sa slјedećim segmentom na ruti ili postupku, ili
(b) tačka obaveznog preleta (
fly-over waypoint) - putna navigacijska tačka na kojoj se započinje zaokret kako bi se omogućilo spajanje sa slјedećim segmentom na ruti ili proceduri;
264. "osmatračnica vulkana" (
Volcano observatory) je pružatelj usluge kojeg je odabrao nadležni organ i koji osmatra aktivnost nekog vulkana ili više vulkana i svoja opažanja dostavlјa dogovorenom skupu primatelja u zrakoplovnom sektoru;
265. "jezik za označavanje geografskih podataka - GML" (
Geography Markup Language - GML) je standard za kodiranje Otvorenog geoprostornog konzorcija (
Open Geospatial Consortium - OGC);
266. "Centar za svemirske meteorološke pojave" (
Space Weather Centre - SWXC) je centar koji prati i pruža informacije o svemirskim meteorološkim pojavama za koje se očekuje da će imati uticaja na visoko frekventnu radio-komunikaciju, satelitsku komunikaciju i navigacijske i nadzorne sisteme koji su zasnovani na GNSS i/ili predstavlјaju rizik od radioaktivnog zračenja za osobe koje se nalaze u zrakoplovu.
ANEKS II
ZAHTJEVI ZA NADLEŽNE ORGANE - NADZOR USLUGA I DRUGIH MREŽNIH FUNKCIJA ATM
(Dio - ATM/ANS.AR)
Poddio A - OPŠTI ZAHTJEVI
ATM/ANS.AR.A.001 Područje primjene
Ovaj aneks utvrđuje zahtjeve za upravni postupak i sistem upravlјanja koji se primjenjuju na BHDCA koja je odgovorna za certifikaciju, nadzor i osiguravanje primjene propisa u odnosu na primjenu zahtjeva iz aneksa III do XIII od strane pružatelja usluga u skladu sa članom 10. ovog pravilnika.
ATM/ANS.AR.A.005 Zadaci certifikacije, nadzora i osiguravanje primjene propisa
(a) BHDCA izvršava zadatke certifikacije, nadzora i osiguravanje primjene propisa u vezi sa primjenom zahtjeva primjenjivih na pružatelje usluga, prati sigurno pružanje njihovih usluga i provjerava jesu li primjenjivi zahtjevi ispunjeni.
(b) BHDCA utvrđuje i izvršava svoje odgovornosti vezane za certifikaciju, nadzor i osiguravanje primjene propisa na način kojim se osigurava:
(1) da postoji konkretna odgovornost za primjenu svake odredbe ovog pravilnika;
(2) da je upoznata sa mehanizmima nadzora sigurnosti i njihovim rezultatima;
(3) da postoji razmjena relevantnih informacija između BHDCA i drugih nadležnih organa.
BHDCA vrši redovno preispitivanje sporazuma o nadzoru pružatelja usluga u zračnoj plovidbi u funkcionalnim blokovima zračnog prostora (FAB) koji se prostiru preko zračnih prostora koji su u nadležnosti više od jedne države članice FAB, kao i praktične primjene tih sporazuma, posebno imajući u vidu postignuti sigurnosni učinak pružatelja usluga pod njihovim nadzorom.
(c) BHDCA uspostavlјa mehanizme koordinacije sa drugim nadležnim organima u pogledu prijavlјenih promjena u funkcionalnim sistemima koji uklјučuju pružatelje usluga obuhvaćene nadzorom drugih nadležnih organa. Ti mehanizmi koordinacije osiguravaju djelotvoran izbor i provjeru tih prijavlјenih promjena, u skladu sa navedenim pod ATM/ANS.AR.C.025.
ATM/ANS.AR.A.010 Dokumentacija o certifikaciji, nadzoru i primjeni propisa
BHDCA stavlјa na raspolaganje sve relevantne zakonske propise, standarde, pravila, tehničke dokumente i druge povezane dokumente svom osoblјu kako bi obavlјali svoje zadatake i izvršavali poslove iz svojih odgovornosti.
ATM/ANS.AR.A.015 Načini usklađivanja
(a) EASA razvija prihvatlјive načine usklađivanja (AMC) koja mogu da se koriste za uspostavlјanje usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim u ovom pravilniku. Kada postoji usklađenost sa AMC
, ispunjeni su zahtjevi utvrđeni u ovom pravilniku.
(b) Za uspostavlјanje usklađenosti sa ovim pravilnikom mogu se koristiti alternativni načini usklađivanja (AltMOC).
(c) BHDCA uspostavlјa sistem za doslјednu evaluaciju svih AltMOC koje primjenjuju BHDCA i pružatelji usluga koji su predmet nadzora, koji omogućavaju uspostavlјanje usklađenosti sa zahtjevima iz ovog pravilnika.
(d) BHDCA procjenjuje sve AltMOC koje predlože pružatelji usluga u skladu sa ATM/ANS.OR.A.020, analiziranjem dostavlјene dokumentacije i, ukoliko smatra neophodnim, provođenjem nadzora nad pružateljem usluga.
Kada BHDCA utvrdi da su AltMOC dovolјni za osiguranje usklađenosti sa primjenjivim zahtjevima iz ovog pravilnika, bez nepotrebnog odlaganja:
(1) obavještava podnositelja zahtjeva da se AltMOC mogu provesti i, po potrebi, mijenja i dopunjava certifikat podnositelja zahtjeva;
(2) obavještava EASA o njihovom sadržaju, uklјučujući kopije cjelokupne relevantne dokumentacije;
(3) brisano (nije primjenjivo).(e) Kada BHDCA koristi AltMOC kako bi postigla usklađenost sa ovim pravilnikom:
(1) stavlјa ih na raspolaganje svim pružateljima usluga koja su predmet njenog nadzora;
(2) obavještava EASA u skladu sa članom 21. ovog pravilnika.
BHDCA dostavlјa EASA kompletan opis AltMOC, uklјučujući svaku reviziju postupaka i procedura koja može da bude relevantna, kao i procjenu kojom se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi iz ovog pravilnika.
ATM/ANS.AR.A.020 Izvještavanje EASA
(a) BHDCA, u skladu sa članom 21. ovog pravilnika, obavještava EASA u slučaju svakog značajnog problema sa primjenom ovog pravilnika.
Ne dovodeći u pitanje propis kojim se uređuje izvještavanje o događajima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, BHDCA dostavlјa EASA informacije od značaja za sigurnost, koje proizilaze iz prijava događaja koje je BHDCA zaprimila i uskladištila u bazu podataka o incidentima iz člana 16. stav (1) navedenog propisa.
ATM/ANS.AR.A.025 Trenutna reakcija na sigurnosni problem
(a) Ne dovodeći u pitanje propis kojim se uređuje izvještavanje o događajima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, BHDCA provodi sistem odgovarajućeg prikuplјanja, analize i širenja sigurnosnih informacija.
(b)
brisano (nije primjenjivo)(c) Nakon prijema informacija koje su navedene pod (a), BHDCA preduzima odgovarajuće mjere kako bi riješila sigurnosni problem, uklјučujući izdavanje naredbi o sigurnosti zračne plovidbe u skladu sa ATM/ANS.AR.A.030.
(d) O mjerama koje su preduzete u skladu sa navedenim pod (c), BHDCA obavještavaju dotični pružatelji usluga koji trebaju biti usklađeni sa njima, u skladu sa ATM/ANS.OR.A.060. U skladu sa članom 21. ovog pravilnika, BHDCA obavještava EASA o ovim mjerama.
ATM/ANS.AR.A.030 Naredbe o sigurnosti zračne plovidbe
(a) BHDCA donosi naredbu o sigurnosti zračne plovidbe kada u funkcionalnom sistemu utvrdi postojanje okolnosti koje ugrožavaja sigurnost zračne plovidbe koje zahtijevaju trenutno djelovanje sa cilјem ublažavanja uočenog rizika.
(b) Naredba o sigurnosti zračne plovidbe se proslјeđuje predmetnim pružateljima usluga i sadrži minimalno slјedeće informacije:
(1) okolnosti koje ugrožavaju sigurnost zračne plovidbe;
(2) identifikaciju ugroženog funkcionalnog sistema;
(3) potrebne mjere i njihovo obrazloženje;
(4) rok za izvršenje zahtijevanih mjera;
(5) datum njenog stupanja na snagu.
(c) U skladu sa članom 21. ovog pravilnika, BHDCA dostavlјa primjerak naredbe o sigurnosti zračne plovidbe EASA i svim drugim nadležnim vlastima na koje ona može uticati.
(d) BHDCA provjerava usklađenost pružatelja usluga s primjenjivim naredbama o sigurnosti zračne plovidbe.
Poddio B - UPRAVLJANJE (ATM/ANS.AR.B)
ATM/ANS.AR.B.001 Sistem upravlјanja
(a) BHDCA uspostavlјa i održava sistem upravlјanja, koji minimalno obuhvata slјedeće elemente:
(1) dokumentovanu politiku, postupke/procedure kako bi opisala svoju organizaciju, načine i metode za postizanje usklađenosti sa ovim pravilnikom i Aneksom XIV ovog pravilnika u odnosu na obavezu provođenja zadataka certifikacije, nadzora i osiguravanja primjene propisa u skladu sa ovim pravilnikom. Procedure su ažurne i služe kao osnovni radni dokumenti u okviru BHDCA za sve pripadajuće zadatke;
(2) dovolјan broj osoblјa, uklјučujući inspektore koji izvršavaju svoje zadatke i ispunjavaju svoje odgovornosti u skladu sa ovim pravilnikom. Ovo osoblјe je kvalificirano da izvršava dodijelјene zadatke i ima potrebno znanje, iskustvo, početnu, obuku na radnom mjestu i obuku za obnavlјanje znanja kako bi se osigurala stalna stručnost. Postoji uspostavlјen sistem za planiranje raspolaganja osoblјem, kako bi se osiguralo odgovarajuće izvršenje svih pripadajućih zadataka;
(3) odgovarajuću opremu, prostorije i smeštaj za izvršenje dodijelјenih zadataka;
(4) proces za praćenje usklađenosti sistema upravlјanja sa relevantnim zahtjevima i adekvatnosti postupaka i procedura, uklјučujući uspostavlјanje procesa internih provjera/audita i procesa upravlјanja sigurnosnim rizicima. Praćenje usklađenosti obuhvata sistem povratnih informacija višem rukovodstvu BHDCA o nalazima utvrđenim tokom internih provjera/audit, kako bi se osiguralo provođenje korektivnih mjera prema potrebi;
(5) lice ili grupu lica koji su odgovorni višem rukovodstvu BHDCA za proces praćenja usklađenosti.
(b) BHDCA imenuje jedno ili više lica sa sveobuhvatnom odgovornošću za upravlјanje relevantnim zadacima, za svaku oblast aktivnosti koja je dio sistema upravlјanja.
(c) BHDCA uspostavlјa procedure za učestvovanje u razmjeni svih neophodnih informacija i pomoći ostalim nadležnim vlastima koje su u pitanju, uklјučujući slјedeće:
(1) informacije o svim relevantnim nalazima i aktivnostima iz povratnih nadzora koje se preduzimaju kao rezultat nadzora lica i organizacija koje obavlјaju aktivnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine, ali su certificirani od strane nadležne vlasti druge države EASA; i
(2) informacije dobijene na osnovu obaveznog i dobrovolјnog izvještavanja o događajima kako je to utvrđeno u ATM/ANS.OR.A.065.
(d) Kopije procedura koje se odnose na sistem upravlјanja i njihove izmjene i dopune su na raspolaganju EASA za potrebe standardizacije.
ATM/ANS.AR.B.005 Dodjela zadataka kvalificiranim subjektima
(a) BHDCA može kvalificiranim subjektima da dodijeli svoje zadatke koji se odnose na certifikaciju ili nadzor nad pružateljem usluga definirane ovim pravilnikom, osim samog izdavanja certifikata. Kada dodjeljuje takve zadatke, BHDCA osigurava da ima:
(1) uspostavlјen sistem za inicijalnu i stalnu procjenu da je kvalificiran subjekt usklađen sa ovim pravilnikom. Ovaj sistem i rezultati procjene se dokumentuju;
(2) uspostavlјen dokumentovan sporazum sa kvalificiranim subjektom, obostrano odobren od strane odgovarajućeg nivoa rukovodstva, koji jasno definiše:
(i) zadatke koje treba izvršiti;
(ii) izjave, izvještaje i zapise koje treba osigurati;
(iii) tehničke uvjete koji treba da budu ispunjeni u izvršavanju ovakvih zadataka;
(iv) odgovarajuće pokriće od odgovornosti za štetu;
(v) zaštitu informacija koje su dobijene pri izvršavanju ovakvih zadataka.
(b) BHDCA osigurava da proces internih provjera i proces upravlјanja sigurnosnim rizicima, koji se zahtijevaju u ATM/ANS.AR.B.001(a)(4) ovog pravilnika, obuhvate sve zadatke certifikacije ili nadzora, koji se provode u njeno ime.
ATM/ANS.AR.B.010 Promjene u sistemu upravlјanja
(a) BHDCA ima uspostavlјen sistem za utvrđivanje promjena koje imaju uticaja na njene mogućnosti za izvršavanje zadataka i odgovornosti u skladu sa ovim pravilnikom, Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) i drugim važećim propisima. Ovaj sistem joj omogućava da preduzima aktivnosti, prema potrebi, kako bi osigurala da sistem upravlјanja ostane odgovarajući i efektivan.
(b) BHDCA blagovremeno ažurira svoj sistem upravlјanja u skladu sa bilo kakvom promjenom ovog pravilnika i drugih propisa koji regulišu ovu oblast, kako bi se osigurala njegova efektivna primjena.
(c) BHDCA obavještava EASA, u skladu sa članom 21. ovog pravilnika, o promjenama koje utiču na njenu mogućnost za provođenje zadataka i izvršavanje odgovornosti u skladu sa ovim pravilnikom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast.
ATM/ANS.AR.B.015 Čuvanje zapisa
(a) BHDCA uspostavlјa sistem čuvanja zapisa koji omogućava odgovarajuće skladištenje, mogućnost pristupa i pouzdanu slјedlјivost:
(1) dokumentovanih politika i procedura sistema upravlјanja;
(2) obuka, kvalifikacija i ovlaštenja osoblјa kako se zahtijeva u ATM/ANS.AR.B.001(a)(2);
(3) dodjelјivanja zadataka, koji obuhvataju elemente koji se zahtijevaju u ATM/ANS.AR.B.005, kao i detalјe dodijelјenih zadataka;
(4) certifikacije i/ili davanja izjava;
(5) imenovanje pružatelja usluga u zračnom prometu i meteoroloških usluga, prema potrebi;
(6) certifikacije i nadzora pružatelja usluga koji pružaju usluge na teritoriji Bosne i Hercegovine, a certificirani su od strane nadležnog organa druge države članice ili EASA, kako je dogovoreno između ovih organa;
(7) evaluacije i obavještavanja EASA o AltMOC, u skladu sa članom 21. ovog pravilnika, koje su predložili pružatelji usluga i procjene alternativnih načina usklađivanja, koje koristi sama BHDCA;
(8) usklađenosti pružatelja usluga sa primjenjivim zahtjevima iz ovog pravilnika nakon izdavanja certifikata ili, kada je to primjenjivo, podnošenja izjave, uklјučujući izvještaje o svim nadzorima, nalaze, korektivne aktivnosti i rokove za njihovo izvršenje, zapažanja, kao i druge zapise koje se tiču sigurnosti;
(9) preduzetih mjera prinudnog izvršenja;
(10) sigurnosnih informacija, naredbi o sigurnosti zračne plovidbe i naknadnih mjera;
(11) korištenja odredaba o izuzeću i/ili odstupanju u skladu sa propisom kojim se uređuju izuzeća i odstupanja od primjene odredaba propisa ili dijela propisa koji donosi Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.
(b) BHDCA uspostavlјa i ažurira listu svih certifikata izdatih pružateljima usluga i zaprimlјenih izjava.
(c) Svi zapisi se čuvaju najmanje pet godina nakon prestanka važenja certifikata ili povlačenja izjave u skladu sa primjenjivim propisom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka Bosne i Hercegovine.
Poddio C - NADZOR, CERTIFIKACIJA I OSIGURAVANJE PRIMJENE PROPISA (ATM/ANS.AR.C)
ATM/ANS.AR.C.001 Praćenje dostignutog nivoa sigurnosti
(a) BHDCA redovno prati i procjenjuje dostignuti nivo sigurnosti pružatelja usluga nad kojim provodi nadzor.
(b) BHDCA koristi rezultate praćenja dostignutog nivoa sigurnosti pružatelja usluga, naročito provođenjem nadzora zasnovanog na riziku.
ATM/ANS.AR.C.005 Certifikacija, izjava i provjera usklađenosti pružatelja usluga sa zahtjevima
(a) U okviru ATM/ANS.AR.B.001(a)(1), BHDCA uspostavlјa proces kojim provjerava:
(1) usklađenost pružatelja usluga sa primjenjivim zahtjevima utvrđenima u aneksima III do XIII ovog pravilnika i svim primjenjivim uvjetima koji se prilažu uz certifikat prije izdavanja certifikata. Certifikat se izdaje u skladu sa Dodatkom 1 ovog aneksa;
(2) usklađenost sa svim obavezama koje se tiču sigurnosti navedenim u aktu o imenovanju izdatim u skladu sa relevantnom odredbom propisa kojim se definiše pružanje usluga u zračnoj plovidbi u Jedinstvenom evropskom nebu;
(3) stalnu usklađenost sa primjenjivim zahtjevima pružatelja usluga nad kojim provodi nadzor;
(4) provođenje cilјeva sigurnosti, sigurnosnih zahtjeva i drugih uvjeta koji se odnose na sigurnost navedenih u izjavi o verifikaciji sistema, uklјučujući sve relevantne izjave o usklađenosti sastavnih dijelova sistema ili njihovoj pogodnosti za upotrebu koje su izdate u skladu sa propisom kojim se definiše interoperabilnost Evropske mreže za upravlјanje zračnim prometom;
(5) Provođenje naredbi o sigurnosti zračne plovidbe, korektivnih aktivnosti i mjera prinudnog izvršenja.
(b) Proces naveden pod (a):
(1) zasniva se na dokumentovanim postupcima;
(2) podržan je dokumentacijom čija je posebna namjena da osigura uputstva i smjernice osoblјu koje je odgovorno za certifikaciju, nadzor i osiguravanje primjene propisa;
(3) pruža predmetnim organizacijama pokazatelјe rezultata aktivnosti certifikacije, nadzora i osiguravanje primjene propisa;
(4) zasniva se na stručnim i inspekcijskim nadzorima koje provodi BHDCA;
(5) u vezi sa certificiranim pružateljima usluga, pruža BHDCA dokaze potrebne za dalјe postupanje, uklјučujući mjere utvrđene važećim propisima u Bosni i Hercegovini, Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18), propisom kojim se uređuje nadzor u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine i ovim pravilnikom u situacijama neusklađenosti sa zahtjevima;
(6) u vezi sa pružateljima usluga koji su dali izjavu, pruža BHDCA dokaze za preduzimanje, po potrebi, korektivnih aktivnosti koje mogu uklјučivati i mjere za osiguravanje primjene propisa, uklјučujući, kada je primjenjivo, one iz državnih propisa.
ATM/ANS.AR.C.010 Nadzor
(a) BHDCA, ili kvalificirani subjekti koji postupaju u ime BHDCA, provodi stručni nadzor u skladu sa članom 9. ovog pravilnika.
(b) Stručni nadzori iz tačke (a):
(1) pružaju BHDCA dokaze o usklađenosti sa primjenjivim zahtjevima i sa aranžmanima o implementaciji pravila;
(2) su nezavisni od internih provjera koje provodi pružatelj usluga;
(3) obuhvataju cjelokupne aranžmane o implementaciji pravila ili dijelove tih aranžmana, kao i procese ili usluge;
(4) utvrđuju:
(i) jesu li aranžmani o implementaciji pravila usklađeni sa primjenjivim zahtjevima;
(ii) jesu li preduzete mjere usklađene sa aranžmanima o implementaciji pravila i primjenjivim zahtjevima;
(iii) da li rezultati preduzetih mjera odgovaraju rezultatima koji se očekuju u okviru aranžmana o implementaciji pravila.
(c) Na osnovu dokaza sa kojima raspolaže, BHDCA prati stalnu usklađenost pružatelja usluga kojeg nadzire sa primjenjivim zahtjevima ovog pravilnika.
ATM/ANS.AR.C.015 Program nadzora
(a) BHDCA uspostavlјa i na godišnjem nivou ažurira program nadzora, uzimajući u obzir specifičnosti pružatelja usluga, složenost njegovih aktivnosti, rezultate prethodnih postupaka certifikacije i/ili nadzora i koji je zasnovan na procjeni povezanih rizika. Program uklјučuje nadzore koji:
(1) obuhvataju sve oblasti potencijale zabrinutosti za sigurnost, sa naglaskom na one oblasti u kojima su utvrđeni problemi;
(2) obuhvataju sve pružatelje usluga koje BHDCA nadzire;
(3) obuhvataju sredstva koja provodi pružatelj usluga kako bi osigurao stručnost osoblјa;
(4) osiguravaju da se nadzori provode na način koji je srazmjeran nivou rizika koji proizilazi iz djelatnosti i pruženih usluga pružatelja usluga; i
(5) osiguravaju da za pružatelje usluga pod njenim nadzorom planirani nadzorni ciklus ne bude duži od 24 mjeseca.
Ciklus planiranja nadzora može se skratiti ukoliko postoji dokaz da je smanjen dostignuti nivo sigurnosti organizacije.
Ciklus planiranja nadzora može se produžiti na najviše 36 mjeseci ukoliko BHDCA u toku prethodna 24 mjeseca utvrdi da:
(i) je pružatelj usluga dokazao efektivno identifikovanje opasnosti vezanih za sigurnost zračne plovidbe i upravlјanje povezanim rizicima;
(ii) je pružatelj usluga kontinuirano usklađen sa zahtjevima za upravlјanje promjenama iz ATM/ANS.OR.A.040 i ATM/ANS.OR.A.045;
(iii) nisu bili podizani nalazi kategorije 1;
(iv) su sve korektivne aktivnosti bile provedene u roku koji je prihvaćen ili produžen od strane BHDCA, kao što je definirano u ATM/ANS.AR.C.050.
Ciklus planiranja nadzora može se dodatno produžiti na najviše 48 mjeseci ukoliko je, uz navedeno, pružatelj usluga uspostavio, a BHDCA odobrila, efektivan sistem stalnog izvještavanja BHDCA o dostignutom nivou sigurnosti i usklađenosti pružatelja usluga sa zahtjevima sadržanim u zakonu i propisima donesenim na osnovu njega.
(6) osiguravaju praćenje provođenja korektivnih mjera;
(7) su predmet konsultacija sa pružateljima usluga i predmet njihovog kasnijeg obavještavanja;
(8) navode predviđeni vremenski interval nadzora na različitim lokacijama.
(b) BHDCA, ako je potrebno, može odlučiti da promijeni cilјeve i obim prethodno planiranih stručnih nadzora, uklјučujući preglede dokumentacije i dodatne nadzore.
(c) BHDCA odlučuje koji aranžmani, elementi, usluge, funkcije, fizičke lokacije i aktivnosti će biti predmetom stručnog nadzora u utvrđenom vremenskom okviru.
(d) Dokumentuju se data zapažanja i nalazi stručnog nadzora podignuti u skladu sa ATM/ANS.AR.C.050. Nalazi se potkreplјuju dokazima i utvrđeni su u odnosu na primjenjive zahtjeve i njihove aranžmane o implementaciji pravila na osnovu kojih je provjera provedena.
(e) O provedenom stručnom nadzoru izrađuje se izvještaj, uklјučujući podatke o nalazima i zapažanjima, i dostavlјa se predmetnom pružatelju usluga.
ATM/ANS.AR.C.020 Izdavanje certifikata
(a) Postupajući u skladu sa zahtjevima utvrđenim u ATM/ANS.AR.C.005(a), nakon prijema zahtjeva za izdavanje certifikata pružatelju usluga, BHDCA provjerava usklađenost pružatelja usluga sa primjenjivim zahtjevima iz ovog pravilnika.
(b) BHDCA može prije izdavanja certifikata zahtijevati provođenje bilo kojeg stručnog nadzora, inspekcije ili procjene ako to smatra potrebnim.
(c) Certifikat se izdaje na neograničeno vrijeme. Privilegije za obavlјanje aktivnosti čije je provođenje odobreno pružatelju usluga navode se u uvjetima pružanja usluga u prilogu certifikatu pružatelja usluga.
(d) Certifikat se ne može izdati ako postoje otvoren(i) nalaz(i) kategorije 1. U izuzetnim slučajevima, nalaz(i) koji nije/nisu nalaz(i) kategorije 1 se procjenjuje(u) i pružatelj usluga ih ublažava prema potrebi, a BHDCA prije izdavanja certifikata odobrava plan korektivnih aktivnosti za zatvaranje tih nalaza.
ATM/ANS.AR.C.025 Promjene
(a) Nakon prijema obavještenja o planiranoj promjeni u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045, BHDCA postupa u skladu sa ATM/ANS.AR.C.030, ATM/ANS.AR.C.035 i ATM/ANS.AR.C.040.
(b) Nakon prijema obavještenja o planiranoj promjeni u skladu s ATM/ANS.OR.A.040(a)(2) za koju se zahtijeva prethodno odobrenje, BHDCA:
(1) provjerava, prije davanja odobrenja za promjenu, usklađenost pružatelja usluga sa primjenjivim zahtjevima;
(2) odmah preduzima odgovarajuće radnje, ne dovodeći u pitanje moguće dodatne mjere prinudnog izvršenja, ako pružatelj usluga uvede promjene za koje se zahtijeva prethodno odobrenje, a da nije prethodno pribavio odobrenje od BHDCA navedeno u pod (1).
(c) Kako bi se pružatelju usluga omogućilo uvođenje promjena u njegov sistem upravlјanja i/ili sistem upravlјanja sigurnošću, u zavisnosti šta je primjenjivo, bez prethodnog odobrenja u skladu sa ATM/ANS.OR.A.040(b), BHDCA odobrava proceduru kojom se definiše obim takvih promjena i koja opisuje kako se obavještava o tim promjenama i kako će se sa njima upravlјati. U okviru procesa kontinuiranog nadzora, BHDCA procjenjuje informacije dostavlјene uz obavještenje da bi se provjerila usklađenost preduzetih aktivnosti sa odobrenim procedurama i primjenjivim zahtjevima. U slučaju neusklađenosti, BHDCA:
(1) obavještava pružatelja usluga o neusklađenosti i zahtijeva dodatne aktivnosti za otklanjanje neusklađenosti;
(2) u slučaju nalaza kategorije 1 i 2, postupa u skladu sa ATM/ANS.AR.C.050.
ATM/ANS.AR.C.030 Odobravanje procedura upravlјanja promjenama za funkcionalne sisteme
(a) BHDCA preispituje:
(1) procedure upravlјanja promjenama za funkcionalne sisteme i sve bitne izmjene tih procedura koje je dostavio pružatelj usluga u skladu sa ATM/ANS.OR.B.010(b);
(2) svako odstupanje od procedura iz tačke (1) za konkretnu promjenu, kada to zahtijeva pružatelj usluga u skladu sa ATM/ANS.OR.B.010(c)(1).
(b) BHDCA odobrava procedure, izmjene i odstupanja iz tačke (a) ako utvrdi da su oni potrebni i dovolјni kako bi pružatelj usluga dokazao usklađenost sa ATM/ANS.OR.A.045, ATM/ANS.OR.C.005, ATS.OR.205 i ATS.OR.210, u zavisnosti od toga šta je primjenjivo.
ATM/ANS.AR.C.035 Odluka o preispitivanju prijavlјene promjene u funkcionalnom sistemu
(a) Nakon prijema obavještenja u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045(a)(1) ili nakon prijema izmijenjene informacije u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045(b), BHDCA donosi odluku o tome hoće li ili neće provesti preispitivanje te promjene. BHDCA u skladu sa tom odlukom zahtijeva od pružatelja usluga sve dodatne potrebne informacije.
(b) BHDCA utvrđuje potrebu za preispitavanjem na osnovu specifičnih, osnovanih/svrsishodnih i dokumentovanih kriterija koji, minimalno, osiguravaju da prijavlјena promjena bude preispitana ako je kombinacija vjerovatnoće da je sigurnosni argument složen ili nepoznat pružatelju usluga i ozbilјnosti mogućih poslјedica promjene značajna.
(c) Kada BHDCA odluči o postojanju potrebe za preispitivanjem na osnovu drugih kriterija zasnovanih na riziku različitih od onih iz tačke (b), ti kriteriji su specifični, osnovani i dokumentovani.
(d) BHDCA obavještava pružatelja usluga o svojoj odluci da preispita prijavlјenu promjenu u funkcionalnom sistemu i dostavlјa pružatelju usluga, na njegov zahtjev, obrazloženje o tome.
ATM/ANS.AR.C.040 Preispitivanje prijavlјenih promjena u funkcionalnom sistemu
(a) Kada BHDCA preispituje argumente za prijavlјenu promjenu ona:
(1) procjenjuje neospornost dostavlјenih argumenata u odnosu na ATM/ANS.OR.C.005(a)(2) ili ATS.OR.205(a)(2);
(2) koordinira po potrebi svoje aktivnosti s drugim nadležnim organima.
(b) BHDCA:
(1) odobrava argumente iz tačke (a)(1), uz određene uvjete kada je to primjenjivo, ako se dokaže da su oni neosporni, i o tome obavještava pružatelja usluga; ili
(2) odbija argumente iz tačke (a)(1) i obavještava o tome pružatelja usluga prilažući obrazloženje.
ATM/ANS.AR.C.045 Izjave pružatelja usluga infomiranja u letu
(a) Nakon prijema izjave pružatelja usluga informiranja u letu o namjeri pružanja takvih usluga, BHDCA provjerava da ta izjava sadrži sve informacije zahtijevane u ATM/ANS.OR.A.015 i potvrđuje pružatelju usluga prijem izjave.
(b) Ako izjava ne sadrži potrebne informacije ili sadrži informacije koje ukazuju na neusklađenost sa primjenjivim zahtjevima, BHDCA obavještava predmetnog pružatelja usluga informiranja u letu o neusklađenosti i zahtijeva dodatne informacije. Kada je potrebno, BHDCA provodi provjeru nad tim pružateljem usluga informiranja u letu. Ako se potvrdi neusklađenost, BHDCA preduzima radnje utvrđene u ATM/ANS.AR.C.050.
(c) BHDCA vodi registar izjava pružatelja usluga informiranja u letu koje su date u skladu sa ovim pravilnikom.
ATM/ANS.AR.C.050 Nalazi, korektivne aktivnosti i mjere prinudnog izvršenja
(a) BHDCA uspostavlјa sistem za analizu nalaza radi utvrđivanja njihovog značaja za sigurnost i odlučuje o mjerama prinudnog izvršenja na osnovu sigurnosnog rizika koji proizilazi iz neusklađenosti pružatelja usluga.
(b) U okolnostima u kojima uz primjenu trenutnih odgovarajućih mjera za ublažavanje ne bi bilo dodatnog sigurnosnog rizika ili bi on bio vrlo nizak, BHDCA može prihvatiti pružanje usluga kako bi se osigurao kontinuitet usluge dok se preduzimaju korektivne aktivnosti.
(c) BHDCA podiže nalaz kategorije 1 ako utvrdi postojanje bilo kakve ozbilјne neusklađenosti u odnosu na primjenjive zahtjeve utvrđene u ovom pravilniku, Zakonu o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) i propisima donesenim na osnovu Zakona, propisu kojim se uređuje nadzor u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, propisu kojim se uspostavlјa okvir za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast, procedurama i priručnicima pružatelja usluga, sa uvjetima priloženim certifikatu ili sa samim certifikatom, sa aktom o imenovanju, ako je primjenjivo, ili sa sadržajem izjave, a što predstavlјa značajan rizik za sigurnost letenja ili na drugi način dovodi u pitanje sposobnost pružatelja usluga da nastavi pružanje usluga.
Nalazi kategorije 1 uklјučuju, ali se ne ograničavaju na:
(1) objavlјivanje operativnih procedura i/ili pružanje usluga na način koji predstavlјa značajan rizik za sigurnost letenja;
(2) sticanje ili održavanje važenja certifikata pružatelja usluga dostavlјanjem falsifikovane dokazne dokumentacije;
(3) dokaze o zloupotrebi ili neovlaštenoj upotrebi certifikata pružatelja usluga;
(4) nepostojanje odgovornog rukovoditelja.
(d) BHDCA podiže nalaz kategorije 2 ako utvrdi postojanje bilo kakve druge neusklađenosti u odnosu na primjenjive zahtjeve utvrđene u ovom pravilniku, Zakonu o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) i propisima donesenim na osnovu Zakona, propisu kojim se uređuje nadzor u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, propisu kojim se uspostavlјa okvir za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast, sa uvjetima priloženim certifikatu ili sa samim certifikatom, ili sa sadržajem izjave.
(e) Ako je nalaz podignut tokom provođenja nadzora ili na bilo koji drugi način, ne dovodeći u pitanje ni jednu dodatnu mjeru zahtijevanu u ovom pravilniku, Zakonu o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 39/09 i 25/18) i propisima donesenim na osnovu Zakona, propisu kojim se uređuje nadzor u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, propisu kojim se uspostavlјa okvir za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast. BHDCA pisanim putem obavještava pružatelja usluga o nalazima i zahtijeva preduzimanje korektivnih aktivnosti za otklanjanje utvrđenih neusklađenosti.
(1) U slučaju nalaza kategorije 1, BHDCA preduzima trenutne i primjerene mjere, a po potrebi, može i ograničiti, suspendovati ili staviti van snage certifikat, u cjelosti ili djelimično, osiguravajući kontinuitet usluga pod uvjetom da sigurnost nije ugrožena. Preduzete mjere zavise od ozbilјnosti nalaza i ostaju na snazi sve dok pružatelj usluga ne provede korektivne aktivnosti uspješno.
(2) U slučaju nalaza kategorije 2, BHDCA:
(i) odobrava pružatelju usluga rok za provođenje korektivnih aktivnosti koji je primjeren prirodi nalaza i uklјučen u plan korektivnih aktivnosti;
(ii) procjenjuje plan korektivnih aktivnosti i provođenje koje je predložio pružatelj usluga i prihvata ih ako na osnovu procjene zaklјuči da su dovolјni i adekvatni za otklanjanje neusklađenosti.
(3) U slučaju nalaza kategorije 2, ako pružatelj usluga ne dostavi plan korektivnih aktivnosti koji je, obzirom na nalaze, prihvatlјiv BHDCA, ili ako pružatelj usluga ne provede korektivne aktivnosti u roku koji je prihvaćen ili prolongiran od strane BHDCA, nalaz se može promijeniti u nalaz kategorije 1 i mogu se preduzeti mjere utvrđene u tački (1).
(f) U slučajevima koji ne zahtijevaju nalaze kategorije 1 ili 2, BHDCA može dati opservaciju.





ANEKS III
OPŠTI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA
ATM/ANS
(Dio - ATM/ANS.OR)
Poddio A – OPŠTI ZAHTJEVI (ATM/ANS.OR.A)
ATM/ANS.OR.A.001 Područje primjene
U skladu sa članom 10. ovog pravilnika, ovim aneksom se utvrđuju zahtjevi koje mora ispuniti pružatelj usluga.
ATM/ANS.OR.A.005 Podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata pružatelja usluga
(a) Podnošenje zahtjeva za izdavanje ili izmjenu i/ili dopunu postojećeg certifikata pružatelja usluga vrši se u obliku i na način koji je utvrdila BHDCA uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve ovog pravilnika.
(b) U skladu sa članom 10. ovog pravilnika, da bi stekao certifikat, pružatelj usluga je usklađen sa:
(1) zahtjevima iz člana 14. ovog pravilnika,
(2) opštim zahtjevima utvrđenima u ovom aneksu;
(3) posebnim zahtjevima utvrđenima u aneksima od IV do XIII ovog pravilnika, kada su ti zahtjevi primjenjivi imajući u vidu usluge koje pružatelj usluga pruža ili planira pružati.
ATM/ANS.OR.A.010 Podnošenje zahtjeva za izdavanje certifikata sa ograničenjem
(a) Ne dovodeći u pitanje tačku (b), pružatelj usluga u zračnom prometu može podnijeti zahtjev za izdavanje certifikata koji je ograničen na pružanje usluga u zračnom prostoru pod nadležnošću BHDCA u slučaju da se njegovo glavno mjesto poslovanja ili, ako postoji, njegovo registrovano sjedište nalazi u Bosni i Hercegovini, kada on pruža ili planira pružati usluge samo iz jedne ili više slјedećih kategorija:
(1) radovi iz zraka;
(2) opšta/generalna avijacija;
(3) komercijalni zračni prijevoz ograničen na zrakoplove sa maksimalnom masom u polijetanju manjom od 10 tona ili sa manje od 20 putničkih sjedišta;
(4) komercijalni zračni transport sa manje od 10000 kretanja u godini, bez obzira na maksimalnu masu u polijetanju i broj putničkih sjedišta; u smislu ove odredbe 'kretanja' se računaju kao zbir polijetanja i slijetanja i broje se kao prosjek za period od prethodne tri godine.
(b) Osim toga, za certifikat sa ograničenjem zahtjev mogu podnijeti slјedeći pružatelji usluga u zračnoj plovidbi:
(1) pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, osim pružatelja usluga u zračnom prometu, čiji bruto godišnji promet ne prelazi iznos od 1 000 000 evra u odnosu na usluge koje pruža ili planira da pruža;
(2) pružatelj usluga u zračnoj plovidbi koji pruža aerodromske usluge informiranja u letu redovno opslužujući ne više od jedne radne pozicije na bilo kom aerodromu.
(c) Kako je utvrdila BHDCA, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi koji podnosi zahtjev za certifikat sa ograničenjem u skladu sa navedenim pod (a) ili pod (b)(1) ispunjava, najmanje, slјedeće zahtjeve utvrđene u:
(1) ATM/ANS.OR.B.001 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost;
(2) ATM/ANS.OR.B.005 Sistem upravlјanja;
(3) ATM/ANS.OR.B.020 Zahtjevi za osoblјe;
(4) ATM/ANS.OR.A.075 Otvoreno i transparentno pružanje usluga;
(5) aneksima IV, V, VI i VIII, kada su ti zahtjevi primjenjivi imajući u vidu usluge koje pružatelj usluga pruža ili planira pružati, u skladu sa članom 10. ovog pravilnika.
(d) Kako je utvrdila BHDCA, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi koji podnosi zahtjev za izdavanje certifikata sa ograničenjem u skladu sa tačkom (b)(2) ispunjava, najmanje, zahtjeve utvrđene u tačkama od (c)(1) do (c)(4) i posebne zahtjeve utvrđene u Aneksu IV.
(e) Podnositelj zahtjeva za certifikat sa ograničenjem podnosi zahtjev BHDCA u obliku i na način koji je uspostavila BHDCA.
ATM/ANS.OR.A.015 Izjava pružatelja usluga informiranja u letu
(a) U skladu sa članom 12. ovog pravilnika, pružatelj usluga informiranja u letu može dati izjavu o svojoj sposobnosti i sredstvima za izvršavanje svojih odgovornosti u pogledu usluga koje pruža kada uz zahtjeve iz člana 14. ovog pravilnika ispunjava slјedeće alternativne zahtjeve:
(1) pružatelj usluga informiranja u letu pruža ili planira da pruža usluge redovno opslužujući ne više od jedne radne pozicije;
(2) te su usluge privremene prirode i njihovo trajanje je dogovoreno sa BHDCA i kako bi se osigurale srazmjerne sigurnosne garancije.
(b) Pružatelj usluga informiranja u letu koji daje izjavu o svojim aktivnostima:
(1) dostavlјa BHDCA sve relevantne informacije prije započinjanja operacija, u obliku i na način kako je to utvrdila BHDCA;
(2) dostavlјa BHDCA listu primijenjenih alternativnih načina usklađivanja u skladu sa ATM/ANS.OR.A.020;
(3) održava usklađenost sa primjenjivim zahtjevima i informacijama sadržanima u izjavi;
(4) podnošenjem izmijenjene izjave obavještava BHDCA o svim promjenama u svojoj izjavi ili načinima usklađivanja;
(5) pruža svoje usluge u skladu sa svojim operativnim priručnikom i usklađen je sa svim relevantnim odredbama koje su u njemu sadržane.
(c) Pružatelj usluga informiranja u letu, koji je dao izjavu o svojim aktivnostima, prije prestanka pružanja usluga, obavještava BHDCA, u roku koji je BHDCA utvrdila.
(d) Pružatelj usluga informiranja u letu koji daje izjavu o svojim aktivnostima ispunjava zahtjeve navedene u:
(1) ATM/ANS.OR.A.001 Područje primjene;
(2) ATM/ANS.OR.A.020 Načini usklađivanja;
(3) ATM/ANS.OR.A.035 Dokazivanje usklađenosti;
(4) ATM/ANS.OR.A.040 Promjene – opšte;
(5) ATM/ANS.OR.A.045 Promjene u funkcionalnom sistemu;
(6) ATM/ANS.OR.A.050 Pomaganje i saradnja;
(7) ATM/ANS.OR.A.055 Nalazi i korektivne aktivnosti;
(8) ATM/ANS.OR.A.060 Trenutna reakcija na sigurnosni problem;
(9) ATM/ANS.OR.A.065 Izvještavanje o događajima;
(10) ATM/ANS.OR.B.001 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost;
(11) ATM/ANS.OR.B.005 Sistem upravlјanja;
(12) ATM/ANS.OR.B.020 Zahtjevi za osoblјe;
(13) ATM/ANS.OR.B.035 Operativni priručnici;
(14) ATM/ANS.OR.D.020 Odgovornost i pokriće osiguranjem;
(15) Aneksu IV.
(e) Pružatelj usluga informiranja u letu, koji daje izjavu o svojim aktivnostima, započinje sa radom tek po dobijanju potvrde o prijemu izjave od BHDCA.
ATM/ANS.OR.A.020 Načini usklađivanja
(a) Pružatelj usluga može primjenjivati alternativne načine usklađivanja (AltMoC) kako bi uspostavio usklađenost sa zahtjevima iz ovog pravilnika u odnosu na prihvatlјive načine usklađivanja (AMC) koje je usvojila EASA.
(b) Kada pružatelj usluga želi da koristi AltMOC, prije njihove primjene dostavlјa BHDCA kompletan opis AltMoC. Opis obuhvata revizije priručnika ili procedura koje mogu biti relevantne, kao i procjenu koja dokazuje da su ispunjeni zahtjevi iz ovog pravilnika.
Pružatelj usluga može primijeniti ove alternativne načine usklađivanja uz prethodno odobrenje BHDCA i nakon prijema obavještenja, kao što je propisano u ATM/ANS.AR.A.015(d).
ATM/ANS.OR.A.025 Kontinuirano važenje certifikata
(a) Certifikat pružatelja usluga je važeći, ako:
(1) pružatelj usluga održava stalnu usklađenost sa svim primjenjivim zahtjevima ovog pravilnika, uklјučujući one koji se odnose na pomaganje i saradnju u svrhu primjene ovlaštenja BHDCA, kao i zahtjeve u vezi sa postupanjem po nalazima, kako je utvrđeno u ATM/ANS.OR.A.050, odnosno ATM/ANS.OR.A.055;
(2) certifikat nije vraćen, suspendovan ili oduzet.
(b) Certifikat se dostavlјa BHDCA odmah, bez odlaganja, nakon njegovog oduzimanja ili vraćanja.
ATM/ANS.OR.A.030 Kontinuirano važenje izjave pružatelja usluga informiranja u letu
Izjava koju je dao pružatelj usluga informiranja u letu u skladu sa ATM/ANS.OR.A.015 je važeća ako:
(a) su usluge informiranja u letu usklađene sa svim primjenjivim zahtjevima ovog pravilnika, uklјučujući one koji se odnose na pomaganje i saradnju u svrhu primjenjivanja ovlaštenja BHDCA, kao i zahtjeve u vezi sa postupanjem po nalazima, kako je utvrđeno u ATM/ANS.OR.A.050, odnosno ATM/ANS.OR.A.055;
(b) je ne povuče pružatelj takvih usluga ili je BHDCA izbriše iz registra.
ATM/ANS.OR.A.035 Dokazivanje usklađenosti
Na zahtjev BHDCA, pružatelj usluga dostavlјa sve relevantne dokaze kako bi dokazao da je usklađen sa važećim zahtjevima ovog pravilnika.
ATM/ANS.OR.A.040 Promjene – opšte
(a) Prijavlјivanje i upravlјanje:
(1) promjenama u funkcionalnom sistemu ili promjenama koje utiču na funkcionalni sistem provodi se u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045;
(2) promjenama u pružanju usluga, u sistemu upravlјanja pružatelja usluga i/ili u sistemu upravlјanja sigurnošću, koje ne utiču na na funkcionalni sistem, provodi se u skladu sa tačkom (b).
(b) Sve promjene iz tačke (a)(2) prije primjene su prethodno odobrene, osim kada se prijavlјivanje i upravlјanje promjenoma provodi u skladu sa procedurom koju je odobrila BHDCA kako je utvrđeno u ATM/ANS.AR.C.025(c).
ATM/ANS.OR.A.045 Promjene u funkcionalnom sistemu
(a) Pružatelj usluga koji planira promjene u svom funkcionalnom sistemu:
(1) prijavlјuje te promjene BHDCA;
(2) dostavlјa BHDCA, na zahtjev, sve dodatne informacije koje omogućavaju BHDCA da donese odluku hoće li ili ne preispitati sigurnosnu argumentaciju za tu promjenu;
(3) obavještava ostale pružatelje usluga i, kada je to primjenjivo, zrakoplovne subjekte na koje utiče planirana promjena.
(b) Nakon prijavlјivanja promjene, pružatelj usluga obavještava BHDCA svaki put kada se činjenično/materijalno promijene informacije dostavlјene u skladu sa (a)(1) i (a)(2), a relevantne pružatelje usluga i zrakoplovne subjekte svaki put kada se činjenično/materijalno promijene informacije dostavlјene u skladu sa (a)(3).
(c) Pružatelj usluga uklјučuje u operativni rad samo one dijelove promjena za koje su u potpunosti provedene aktivnosti koje se zahtijevaju procedurama iz ATM/ANS.OR.B.010.
(d) Ako promjene podliježu preispitivanju BHDCA u skladu sa ATM/ANS.AR.C.035, pružatelj usluga uklјučuje u operativni rad samo one dijelove promjena za koje je BHDCA odobrila sigurnosnu argumentaciju.
(e) Kada promjene utiču na druge pružatelje usluga i/ili na zrakoplovne subjekte, kako je utvrđeno u tački (a)(3), pružatelj usluga i ti drugi pružatelji usluga u koordinaciji utvrđuju:
(1) međusobne zavisnosti i, kada je primjenjlјivo, zavisnosti sa zrakoplovnim subjektima na koje promjena utiče;
(2) pretpostavke i mjere ublažavanja rizika koje se odnose na više od jednog pružatelja usluga ili zrakoplovnog subjekta.
(f) Pružatelji usluga na koje utiču pretpostavke i mjere ublažavanja rizika iz tačke (e)(2) u svojoj sigurnosnoj argumentaciji za promjenu koriste samo međusobno dogovorene i usklađene pretpostavke i mjere ublažavanja rizika i, ako je primjenjivo, one dogovorene i usklađene sa zrakoplovnim subjektima.
ATM/ANS.OR.A.050 Pomaganje i saradnja
Pružatelj usluga olakšava provođenje stručnih i inspekcijskih nadzora od strane BHDCA ili kvalificiranog tijela koje radi u ime BHDCA i sarađuje u svrhu efikasne i djelotvorne primjene ovlaštenja navedenih u članu 9. ovog pravilnika.
ATM/ANS.OR.A.055 Nalazi i korektivne aktivnosti
Nakon zaprimanja izvještaja BHDCA o nalazima, pružatelj usluga:
(a) utvrđuje korijenski uzrok neusklađenosti;
(b) definiše plan korektivnih aktivnosti koji podliježe odobrenju BHDCA;
(c) dokazuje BHDCA da su korektivne aktivnosti provedene na odgovarajući način u rokovima koji su dogovoreni sa BHDCA u skladu sa ATM/ANS.AR.C.050(e).
ATM/ANS.OR.A.060 Trenutna reakcija na sigurnosni problem
Pružatelj usluga provodi svaku sigurnosnu mjeru koju je naložila BHDCA uklјučujući naredbe o sigurnosti zračne plovidbe, u skladu sa ATM/ANS.AR.A.025(c).
ATM/ANS.OR.A.065 Izvještavanje o događajima
(a) Kao dio sistema upravlјanja, pružatelj ATM/ANS usluga uspostavlјa i održava sistem izvještavanja o događajima, uklјučujući obavezno i dobrovolјno izvještavanje. Pružatelj ATM/ANS usluga uspostavlјen u Bosni i Hercegovini osigurava da je taj sistem usklađen sa propisom kojim se uređuje izvještavanje o događajima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, ovim pravilnikom i drugim propisima kojim se reguliše ova oblast.
(b) Pružatelj ATM/ANS usluga izvještava BHDCA i svaku drugu organizaciju za koju država u kojoj pružatelj ATM/ANS usluga pruža svoje usluge to zahtijeva, o svakoj nesreći, ozbilјnoj nezgodi i događaju;
(c) Ne dovodeći u pitanje tačku (b), pružatelj ATM/ANS usluga izvještava BHDCA, kao i druge organizacije odgovorne za projektovanje i/ili održavanje ATM/ANS sistema i njegovih sastavnih dijelova, ako to nije sam pružatelj ATM/ANS usluga, o svim kvarovima, tehničkim nedostacima, prekoračenjima tehničkih ograničenja, događajima ili drugim neregularnim okolnostima koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost usluga i koje nisu dovele do nesreće ili ozbilјnog incidenta.
(d) Ne dovodeći u pitanje propis kojim se uređuje izvještavanje o događajima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, izvještaji:
(1) se izrađuju čim to bude moguće, u svakom slučaju u roku od 72 sata od trenutka kad pružatelj ATM/ANS usluga utvrdi detalјe o događaju na koji se izvještaj odnosi, osim ako to nije moguće zbog vanrednih okolnosti;
(2) se izrađuju u obliku i na način koji određuje BHDCA;
(3) sadrže sve važne informacije o događaju koje su poznate pružatelju ATM/ANS usluga.
(e) Za pružatelje ATM/ANS usluga koji nisu uspostavlјeni u Bosni i Hercegovini obavezni inicijalni izvještaji:
(1) na odgovarajući način štite povjerlјivost identiteta izvještača i osoba navedenih u izvještaju;
(2) se izrađuju čim to bude moguće, u svakom slučaju u roku od 72 sata od trenutka kad pružatelj ATM/ANS usluga utvrdi detalјe o događaju na koji se izvještaj odnosi, osim ako to nije bude moguće zbog vanrednih okolnosti;
(3) se izrađuju u obliku i na način koji određuje nadležni organ dotičnog pružatelja ATM/ANS usluga;
(4) sadrže sve važne informacije o događaju koje su poznate pružatelju ATM/ANS usluga.
(f) Ne dovodeći u pitanje propis kojim se uređuje izvještavanje o događajima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, pružatelj usluga prema potrebi izrađuje dodatni izvještaj u kojem navodi detalјe mjera koje namjerava da preduzme kako bi spriječo slične događaje u budućnosti, čim te mjere utvrdi. Predmetni izvještaji:
(1) se dostavlјaju relevantnim subjektima koji su prethodno izvještavani u skladu sa tačkama (b) i (c); i
(2) se izrađuju u obliku i na način koji odredi BHDCA.
ATM/ANS.OR.A.070 Planovi za nepredviđene situacije
Pružatelj usluga uspostavlјa planove za nepredviđene situacije za sve usluge koje pruža u slučaju događaja koji dovode do značajnog degradiranja ili prekida njegovih operacija.
ATM/ANS.OR.A.075 Otvoreno i transparentno pružanje usluga
(a) Pružatelj usluga pruža usluge na otvoren i transparentan način. On objavlјuje uvjete pristupa svojim uslugama i njihove promjene i uspostavlјa postupak konsultacija sa korisnicima svojih usluga za određene promjene u pružanju usluga na redovnoj osnovi ili po potrebi za specifične promjene u pružanju usluga, bilo pojedinačno ili kolektivno.
(b) Pružatelj usluga ne vrši diskriminaciju na osnovu nacionalnosti ili drugih karakteristika korisnika ili klase korisnika svojih usluga na način koji je u suprotnosti sa važećim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.
ATM/ANS.OR.A.080 Dostavlјanje zrakoplovnih podataka
(a) Pružatelj usluga osigurava da zrakoplovni podaci povezani sa njegovim uslugama budu blagovremeno dostavlјeni pružatelju AIS usluga.
(b) Kada su zrakoplovni podaci koji se odnose na njegove usluge objavlјeni, pružatelj usluga:
(1) nadzire podatke;
(2) obavještava pružatelja AIS usluga o svakoj promjeni neophodnoj da se osigura tačnost i kompletnost podataka;
(3) obavještava pružatelja AIS usluga kada su podaci netačni ili neodgovarajući.
ATM/ANS.OR.A.085 Upravlјanje kvalitetom zrakoplovnih podataka
Pri kreiranju, obradi ili slanju podataka pružatelju AIS usluga, pružatelj usluga:
(a) osigurava da su zrakoplovni podaci iz Dodatka 1 ovog aneksa usklađeni sa specifikacijama iz kataloga zrakoplovnih podataka;
(b) osigurava poštovanje slјedećih zahtjeva u vezi sa kvalitetom podataka:
(1) tačnost zrakoplovnih podataka je onakva kako je navedena u katalogu zrakoplovnih podataka;
(2) održava se integritet zrakoplovnih podataka;
(3) na osnovu klasifikacije integriteta navedene u katalogu zrakoplovnih podataka uspostavlјaju se procedure takve da:
(i) se, kada se radi o rutinskim podacima, spriječi oštećenje podataka tokom cijelog procesa obrade podataka;
(ii) kad se radi o bitnim podacima, ne bude oštećenja ni u jednoj fazi cijelog procesa i da se uspostave dodatni procesi, prema potrebi, kako bi se prepoznali potencijalni rizici u cjelokupnoj arhitekturi sistema da bi se dodatno osigurao integritet podataka na tom nivou;
(iii) kada se radi o kritičnim podacima, ne bude oštećenja ni u jednoj fazi cijelog procesa i da su dodatni procesi za osiguravanje integriteta uklјučeni da bi se u potpunosti ublažile poslјedice grešaka kao potencijalnih rizika za integritet podataka, identifikovanih tokom detalјne analize cjelokupne arhitekture;
(4) rezolucija zrakoplovnih podataka odgovara stvarnoj tačnosti podataka;
(5) osigurana je slјedlјivost zrakoplovnih podataka;
(6) osigurana je blagovremenost zrakoplovnih podataka, uklјučujući sva ograničenja za efektivni period podataka;
(7) osigurana je cjelovitost zrakoplovnih podataka;
(8) format poslatih podataka je u skladu sa utvrđenim zahtjevima;
(c) kad se radi o originaciji podataka, ima posebne formalne sporazume sa stranom koja kreira podatke, koji sadrže uputstva za kreiranje podataka, njihovu izmjenu ili brisanje, a ti sporazumi moraju uklјučivati najmanje slјedeće:
(1) nedvosmislen opis zrakoplovnih podataka koji se kreiraju, mijenjaju ili brišu;
(2) identifikaciju subjekta kojem se dostavlјaju zrakoplovni podaci;
(3) datum i vrijeme do kada se zrakoplovni podaci dostavlјaju;
(4) format izvještaja o originaciji podataka koji se koristi;
(5) format zrakoplovnih podataka koji se šalјu;
(6) zahtjev za utvrđivanje bilo kakvih ograničenja vezanih za korištenje podataka;
(d) osigurava da se primjenjuju tehnike validacije i verifikacije podataka kako bi zrakoplovni podaci ispunili povezane zahtjeve u vezi sa kvalitetom podataka, i pored toga:
(1) verifikacija osigurava da su zrakoplovni podaci primlјeni bez grešaka i da se u njima nisu pojavile greške tokom bilo koje faze procesa;
(2) zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije koji su uneseni ručno podvrgavaju se nezavisnoj verifikaciji kako bi se otkrile moguće unesene greške;
(3) pri korištenju zrakoplovnih podataka za izvođenje ili izračunavanje novih zrakoplovnih podataka početni podaci se validiraju i verifikuju, osim ako su došli iz mjerodavnog izvora;
(e) šalјe zrakoplovne podatke elektronskim putem;
(f) uspostavlјa formalne sporazume sa:
(1) svim stranama koje mu prenose podatke;
(2) drugim pružateljima usluga ili operatorima aerodroma ako razmjenjuje zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije;
(g) osigurava da se informacije iz AIS.TR.505(a) dostavlјaju pružatelju AIS usluga blagovremeno;
(h) prikuplјa i šalјe metapodatke koji uklјučuju najmanje slјedeće:
(1) identifikaciju organizacija ili subjekata koji obavlјaju bilo koju aktivnost kreiranja zrakoplovnih podataka, slanja ili postupanja sa njima;
(2) aktivnost koja je izvršena;
(3) datum i vrijeme kad je aktivnost izvršena.
(i) osigurava da alati i softver za podršku ili automatizaciju procesa u vezi sa zrakoplovnim podacima i zrakoplovnim informacijama izvode svoje funkcije bez negativnog uticaja na kvalitet zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija;
(j) osigurava da se tokom slanja i/ili skladištenja zrakoplovnih podataka upotreblјavaju tehnike za otkrivanje grešaka u digitalnim podacima, kako bi se održao primjenjiv nivo integriteta podataka;
(k) osigurava da prijenos zrakoplovnih podataka podliježe odgovarajućem procesu autentifikacije tako da primatelji mogu potvrditi da podaci dolaze iz ovlaštenog izvora;
(l) osigurava da su greške koje su pronađene tokom kreiranja podataka i nakon isporuke podataka, uzete u obzir, ispravlјene ili riješene i da se prednost daje upravlјanju greškama u kritičnim i bitnim zrakoplovnim podacima.
ATM/ANS.OR.A.090 Referentni sistemi za zračnu providbu
Za svrhe zračne plovidbe pružatelji usluga koriste:
(a) Svjetski geodetski sistem – 1984 (WGS-84) kao horizontalni referentni sistem;
(b) srednji nivo mora (MSL) kao vertikalni referentni sistem;
(c) gregorijanski kalendar i univerzalno koordinirano vrijeme (UTC) kao vremenske referentne sisteme.
Poddio B – UPRAVLJANJE (ATM/ANS.OR.B)
ATM/ANS.OR.B.001 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost
Pružatelj usluga osigurava da je sposoban da pruža svoje usluge na siguran, efikasan, kontinuiran i održiv način u skladu sa bilo kojim predviđenom nivoom zahtjeva za takvim uslugama u određenom zračnom prostoru. U tu svrhu on održava odgovarajući tehnički i operativni kapacitet i stručnost.
ATM/ANS.OR.B.005 Sistem upravlјanja
(a) Pružatelj usluga provodi i održava sistem upravlјanja koji obuhvata:
(1) jasno definirane linije dužnosti i odgovornosti u cijeloj organizaciji, uklјučujući neposrednu odgovornost odgovornog rukovoditelja;
(2) opis opšte filozofije i načela pružatelja usluga koji se odnose na sigurnost, kvalitet i zrakoplovnu sigurnost (
security) svojih usluga, koji zajednički čine politiku koju potpisuje odgovorni rukovoditelj;
(3) načine verifikacije učinka organizacije pružatelja usluga u odnosu na indikatore učinka i cilјeve učinka sistema upravlјanja;
(4) postupak za identifikaciju promjena u organizaciji pružatelja usluga i u okruženju u kojem obavlјa djelatnost, a koje mogu uticati na uspostavlјene procese, postupke i usluge i koje, po potrebi, mijenja sistem upravlјanja i/ili funkcionalne sisteme u svrhu prilagođavanja tim promjenama;
(5) proces preispitivanja sistema upravlјanja, utvrđivanje uzroka smanjene efikasnosti sistema upravlјanja, utvrđivanja uticaja tako smanjene efikasnosti i uklanjanje ili ublažavanje tih uzroka;
(6) postupak kojim se osigurava da je osoblјe pružatelja usluga obučeno i stručno za izvršavanje svojih dužnosti na siguran, efikasan, kontinuiran i održiv način. U tom smislu pružatelj usluga uspostavlјa politiku zapošlјavanja i obuke osoblјa;
(7) zvanična sredstva komunikacije koja osiguravaju da je osoblјe pružatelja usluga u potpunosti upoznato sa sistemom upravlјanja, koji omogućavaju prenošenje kritičnih informacija i obrazlaganje razloga preduzimanja određenih radnji i uvođenja novih ili izmjene postojećih procedura.
(b) Pružatelj usluga dokumentuje sve klјučne procese sistema upravlјanja, uklјučujući proces upoznavanja osoblјa s njihovim odgovornostima i proceduru za izmjenu tih procesa.
(c) Pružatelj usluga uspostavlјa funkciju za praćenja usklađenosti svoje organizacije sa primjenjivim zahtjevima i adekvatnosti procedura. Praćenje usklađenosti uklјučuje sistem povratnih informacija odgovornom rukovoditelju o nalazima kako bi se, po potrebi, osiguralo djelotvorno provođenje korektivnih mjera.
(d) Pružatelj usluga prati ponašanje svojeg funkcionalnog sistema i, kada ustanovi smanjenu efikasnost, utvrđuje uzroke i otklanja ih ili, nakon što je utvrdio uticaj smanjene efikasnosti, ublažava njene poslјedice.
(e) Sistem upravlјanja je srazmjeran veličini pružatelja usluga i složenosti njegovih djelatnosti, uzimajući u obzir opasnosti i povezane rizike svojstvene tim djelatnostima.
(f) U svom sistemu upravlјanja pružatelj usluga uspostavlјa formalne međuveze sa relevantnim pružateljima usluga i zrakoplovnim subjektima kako bi se:
(1) osiguralo da su opasnosti po sigurnost zrakoplovstva povezane sa njegovim aktivnostima utvrđene i procijenjene, a da se povezanim rizicima upravlјa i da se po potrebi ublažavaju;
(2) osiguralo da on svoje usluge pruža u skladu sa zahtjevima ovog pravilnika.
(g) U slučaju da pružatelj usluga posjeduje, takođe, certifikat operatora aerodroma, njegov sistem upravlјanja obuhvata sve djelatnosti navedene u njegovim certifikatima.
ATM/ANS.OR.B.010 Procedure za upravlјanje promjenama
(a) Pružatelj usluga koristi procedure za upravlјanje, procjenjivanje i, po potrebi, ublažavanje uticaja promjena na svoje funkcionalne sisteme u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045, ATM/ANS.OR.C.005, ATS.OR.205 i ATS.OR.210, ako je primjenjivo.
(b) Procedure iz tačke (a) i sve značajne izmjene tih procedura:
(1) pružatelj usluga dostavlјa BHDCA na odobravanje;
(2) primjenjuje tek nakon što ih BHDCA odobri.
(c) Ako odobrene procedure iz tačke (b) nisu pogodne za određenu promjenu, pružatelj usluga:
(1) podnosi zahtjev BHDCA za izuzeće kako bi odstupio od odobrene procedure;
(2) dostavlјa BHDCA detalјne informacije o zahtijevanom odstupanju i obrazloženje za primjenu izuzeća;
(3) ne primjenjuje to odstupanje prije nego što ga BHDCA odobri.
ATM/ANS.OR.B.015 Ugovorene aktivnosti
(a) Ugovorene aktivnosti obuhvataju sve aktivnosti unutar područja operacija pružatelja usluga u skladu sa uvjetima certifikata, koje obavlјaju druge organizacije koje su certificirane za obavlјanje takvih aktivnosti ili, ako nisu certificirane, rade pod nadzorom pružatelja usluga. Pri ugovaranju ili nabavci bilo kojeg dijela svojih aktivnosti od vanjskih organizacija, pružatelj usluga osigurava da su ugovorene ili nabavlјene aktivnosti, sistem ili sastavni dio usklađeni sa primjenjivim zahtjevima.
(b) Ako pružatelj usluga ugovori bilo koji dio svojih aktivnosti sa organizacijom koja sama nije certificirana za obavlјanje takve aktivnosti u skladu sa ovim pravilnikom, on osigurava da ugovorna organizacija radi pod njegovim nadzorom. Pružatelj usluga koji sklapa ugovor osigurava da se BHDCA omogući pristup organizaciji sa kojom je skloplјen ugovor, radi utvrđivanja kontinuirane usklađenosti sa primjenjivim zahtjevima ovog pravilnika.
ATM/ANS.OR.B.020 Zahtjevi za osoblјe
(a) Pružatelj usluga imenuje odgovornog rukovoditelja koji je ovlašten da osigura da su sve aktivnosti finansirane i izvršene u skladu sa primjenjivim zahtjevima. Odgovorni rukovoditelj je odgovoran za uspostavlјanje i održavanje djelotvornog sistema upravlјanja.
(b) Pružatelj usluga definiše ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti osoba imenovanih za određena radna mjesta, posebno za rukovodeće osoblјe koje je odgovorno za funkcije vezane za sigurnost zračne plovidbe (safety), kvalitet, zrakoplovnu sigurnost (security), finansije i lјudske resurse, ako je primjenjivo.
ATM/ANS.OR.B.025 Zahtjevi za objekte i opremu
Pružatelj usluga osigurava postojanje odgovarajućih i adekvatnih objekata i opreme za provođenje i upravlјanje svim zadacima i aktivnostima u skladu sa primjenjivim zahtjevima.
ATM/ANS.OR.B.030 Čuvanje zapisa
(a) Pružatelj usluga uspostavlјa sistem za čuvanje zapisa koji omogućava odgovarajuće čuvanje zapisa i pouzdanu slјedlјivost svih njegovih aktivnosti, naročito obuhvatajući sve elemente navedene u ATM/ANS.OR.B.005.
(b) Format i vrijeme čuvanja zapisa iz tačke (a) definiše se procedurama sistema upravlјanja pružatelja usluga.
(c) Zapisi se čuvaju na način koji osigurava zaštitu od oštećenja, izmjene i krađe.
ATM/ANS.OR.B.035 Operativni priručnici
(a) Pružatelj usluga izrađuje i održava ažurnim svoje operativne priručnike koji se odnose na pružanje njegovih usluga, a namijenjeni su za upotrebu i davanje smjernica operativnom osoblјu.
(b) Pružatelj usluga osigurava da:
(1) operativni priručnici sadrže instrukcije i informacije potrebne operativnom osoblјu za obavlјanje njihovih dužnosti;
(2) relevantni dijelovi operativnih priručnika budu dostupni osoblјu na koje se ti dijelovi odnose;
(3) da operativno osoblјe bude obaviješteno o izmjenama i/ili dopunama operativnih priručnika koje se odnose na njihove dužnosti na način koji osigurava njihovu primjenu od dana stupanja na snagu.
Poddio C – POSEBNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOJI NISU PRUŽATELJI USLUGA ATS (ATM/ANS.OR.C)
ATM/ANS.OR.C.001 Područje primjene
Ovim poddijelom se, osim zahtjeva utvrđenih u Poddijelovima A i B, utvrđuju dodatni zahtjevi koje moraju ispuniti pružatelji usluga koji nisu pružatelji usluga u zračnom prometu.
ATM/ANS.OR.C.005 Procjena sigurnosti za podršku i osiguravanje promjena u funkcionalnom sistemu
(a) Za svaku promjenu prijavlјenu u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045(a)(1), pružatelj usluga koji nije pružatelj usluga u zračnom prometu:
(1) osigurava provođenje procjene sigurnosti za podršku koja obuhvata područje primjene te promjene, to jest:
(i) promjene opreme, procedura i lјudskog elementa;
(ii) međuveze i međudjelovanje elemenata koji se mijenjaju i ostalih dijelova funkcionalnog sistema;
(iii) međuveze i međudjelovanje elemenata koji se mijenjaju i okruženja u kome je predviđeno da rade;
(iv) životni ciklus promjene od definiranja do uvođenja u operacije uklјučujući prijelazni period;
(v) planirane degradirane načine rada;
(2) osigurava, sa dovolјnom pouzdanošću i pomoću potpune, dokumentovane i validne argumentacije, da će usluga biti takva i nastaviti da bude isklјučivo takva kako je određeno u definiranom kontekstu.
(b) Pružatelj usluga koji nije pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da procjena sigurnosti za podršku iz tačke (a) obuhvata:
(1) provjeru da:
(i) procjena odgovara području primjene promjene kako je definirano u tački (a)(1);
(ii) je ta usluga isklјučivo takva kako je određeno u definiranom kontekstu;
(iii) je usluga usklađena sa i da nije u suprotnosti ni s jednim od zahtjeva ovog pravilnika, koji se odnose na usluge koje pruža taj promijenjeni funkcionalni sistem; i
(2) specifikaciju kriterija praćenja potrebnih za dokazivanje da će usluga pružena od strane promijenjenog funkcionalnog sistema nastaviti da bude isklјučivo takva kako je to određeno u definiranom kontekstu.
Poddio D – POSEBNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ANS I ATFM I TIJELA ZA UPRAVLJANJE MREŽOM (ATM/ANS.OR.D)
ATM/ANS.OR.D.001 Područje primjene
Ovaj poddio utvrđuje zahtjeve koje moraju ispunjavati pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (ANS) i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa (ATFM), pored zahtjeva utvrđenih u poddijelovima A, B i C.
ATM/ANS.OR.D.005 Poslovni, godišnji i planovi učinka
(a) Poslovni plan
(1) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i upravlјanja protokom zračnog prometa donose poslovni plan za period od najmanje pet godina. Poslovni plan:
(i) definiše svrhu i cilјeve pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, kao i strategiju za postizanje tih cilјeva u skladu sa bilo kojim opštim, dugoročnim planom pružatelja usluga u zračnoj plovidbi ili pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa i u skladu sa relevantnim zahtjevima za razvoj infrastrukture ili druge tehnologije;
(ii) sadrži cilјeve učinka koji se odnose na sigurnost, kapacitet, zaštitu životne sredine i troškovne isplativosti u skladu sa važećim propisima.
(2) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa dostavlјaju sigurnosna i poslovna obrazloženja za velike investicione projekte u koje je uklјučen, ako je relevantno, procjenjeni uticaj na odgovarajuće cilјeve iz tačke (1)(ii) i u kojima se utvrđuju ulaganja koja proizilaze iz zakonskih zahtjeva povezanih sa provođenjem istraživačkog programa za ATM u Jedinstvenom evropskom nebu (SESAR – Single European Sky ATM Research programme).
(b) Godišnji plan
(1) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa donose godišnji plan za slјedeću godinu, koji bliže definiše dijelove poslovnog plana i opisuje sve promjene u poređenju sa prethodnim planom.
(2) Godišnji plan obuhvata slјedeće odredbe o nivou i kvalitetu usluga, kao što su očekivani nivo kapaciteta, sigurnosti, zaštite životne sredine i troškovne isplativosti:
(i) informacije o uvođenju nove infrastrukture ili o drugim razvojnim aktivnostima, kao i izjavu o načinu na koji će oni doprinijeti pobolјšanju učinka pružatelja usluga u zračnoj plovidbi ili pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, uklјučujući nivo i kvalitet usluga;
(ii) indikatore učinka, ako je primjenjivo na osnovu kojih se procjenjuju nivo i kvalitet usluge, u skladu sa važećim propisima, prema kojima se nivo učinka i kvalitet usluge mogu racionalno procijeniti;
(iii) informacije o mjerama predviđenim za ublažavanje sigurnosnih rizika utvrđenih od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, uklјučujući indikatore sigurnosti za praćenje sigurnosnih rizika i, ako je primjereno, procijenjeni trošak mjera za ublažavanje;
(iv) očekivanu kratkoročnu finansijsku projekciju pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, kao i sve promjene poslovnog plana ili uticaje na njega.
ATM/ANS.OR.D.010 Upravlјanje zrakoplovnom sigurnošću (security)
(a) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i upravlјanja protokom zračnog prometa uspostavlјaju kao sastavni dio svog sistema upravlјanja u skladu sa ATM/ANS.OR.B.005 sistem upravlјanja zrakoplovnom sigurnošću (security) kojim se postiže:
(1) zaštita njihovih objekata, opreme i osoblјa sa cilјem sprečavanja nezakonitog ometanja pružanja usluga;
(2) zaštitu operativnih podataka koje oni primaju, proizvode ili na drugi način upotreblјavaju, tako da je pristup tim podacima ograničen samo na one koji su za to ovlašteni.
(b) Sistem upravlјanja zrakoplovnom sigurnošću (security) definiše:
(1) procedure za procjenu i ublažavanje rizika koje se odnose na zrakoplovnu sigurnost (security), praćenje i pobolјšavanje zrakoplovne sigurnosti (security), provjere zrakoplovne sigurnosti (security) i širenje naučenih lekcija;
(2) sredstva za otkrivanje ugrožavanja zrakoplove sigurnosti (security) i za alarmiranjem osoblјa odgovarajućim upozorenjima;
(3) načine za kontroliranje poslјedica ugrožavanja zrakoplovne sigurnosti (security) i utvrđivanje mjera za vraćanje u prethodno stanje i procedura za ublažavanje rizika kojim se sprečava ponovno ugrožavanje.
(c) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa osiguravaju da njihovo osoblјe dobije, po potrebi, sigurnosne propusnice, i sarađuju sa relevantnim civilnim i vojnim organima kako bi osigurali zaštitu svojih tehničkih sredstava i objekata, osoblјa i podataka.
(d) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa preduzimaju potrebne mjere za zaštitu svojih sistema, sastavnih dijelova u upotrebi i podataka i da spriječe potencijalno ugrožavanje mreže korumpiranim informacijama i prijetnje računarskoj sigurnosti (cyber security) koje mogu dovesti do nezakonitog ometanja u pružanju njihovih usluga.
ATM/ANS.OR.D.015 Finansijska stabilnost – ekonomski i finansijski kapacitet
Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružalji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa su u stanju da ispunjavaju svoje finansijske obaveze, kao što su fiksni i varijabilni troškovi poslovanja ili troškovi kapitalnih ulaganja. Oni primjenjuju odgovarajući sistem troškovnog računovodstva. Svoju sposobnost dokazuju putem godišnjeg plana iz ATM/ANS.OR.D.005(b), kao i putem bilansa stanja i obračuna u skladu sa svojim pravnim statusom, kao i redovnim provođenjem nezavisne finansijske revizije.
ATM/ANS.OR.D.020 Odgovornost i pokriće osiguranjem
(a) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa zaklјučuju ugovore o osiguranju od odgovornosti koji se odnose na izvršavanje njihovih zadataka, u skladu sa primjenjivim zakonom.
(b) Metod koji se koristi za pružanje pokrića je primjeren mogućem gubitku i šteti, uzimajući u obzir pravni status predmetnih pružatelja usluga, kao i nivo raspoloživog pokrića komercijalnog osiguranja.
(c) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa koji koriste usluge drugog pružatelja usluga osiguravaju da zaklјučenim ugovorima bude definirana podjela međusobne odgovornosti.
ATM/ANS.OR.D.025 Zahtjevi u vezi sa izvještavanjem
(a) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa dostavlјaju BHDCA godišnji izvještaj o svojim aktivnostima.
(b) Godišnji izvještaji pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa obuhvataju njihove finansijske rezultate, ne dovodeći u pitanje referentnu odredbu propisa kojim se reguliše pružanje usluga u zračnoj plovidbi, njihovu operativnu efikasnost i sve druge značajne aktivnosti i razvojne projekte, naročito u oblasti sigurnosti.
(c)
Neprimjenjivo.(d) Godišnji izvještaj iz tačke (a) sadrži najmanje:
(1) procjenu nivoa učinka pruženih usluga;
(2) učinak pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i pružatelja usluga upravlјanja protokom zračnog prometa u odnosu na cilјeve učinka utvrđene u poslovnom planu iz ATM/ANS.OR.D.005(a), upoređivanjem stvarnog učinka u odnosu na učinak utvrđen godišnjim planom koristeći indikatore učinka uspostavlјenih godišnjim planom;
(3)
neprimjenjivo;(4)
neprimjenjivo;
(5) razvoj u poslovanju i infrastrukturi;
(6) finansijske rezultate, ako se ne objavlјuju posebno u skladu sa referentnom odredbom propisa kojim se reguliše pružanje usluga u zračnoj plovidbi;
(7) informacije o postupcima formalnih konsultacija sa korisnicima usluga;
(8) informacije o politici lјudskih resursa.
(e) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji usluga upravlјanja protokom zračnog prometa, na zahtjev, svoje godišnje izvještaje dostavlјaju EASA. Takođe, stavlјaju izvještaje na raspolaganje javnosti, u skladu sa uvjetima utvrđenim u važećem zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.
Dodatak 1 ANEKSA III
KATALOG ZRAKOPLOVNIH PODATAKA
Uvod
(a) Katalog zrakoplovnih podataka je referisanje na stavke, karakteristike i potkarakteristike zrakoplovnih podataka na koje se podaci odnose, organiziran na slјedeći način:
(1) podaci o aerodromu;
(2) podaci o zračnom prostoru;
(3) podaci o ATS i drugim rutama;
(4) podaci o postupcima instrumentalnog letenja;
(5) podaci o radio-navigacijskim sredstvima/sistemima;
(6) podaci o preprekama;
(7) podaci o geografskoj poziciji.
(b) Tabele u katalogu zrakoplovnih podataka sadrže slјedeće kolone:
(1) stavka za koju se mogu prikuplјati podaci;
(2) karakteristika: prepoznatlјiva karakteristika stavke koja može dalјe biti definirana potkarakteristikama;
(3) isto kao pod (2);
(4) tipovi: podaci se razvrstavaju u različite tipove;
(5) opis: opis atributa podatka;
(6) napomene: sadrže dodatne informacije ili uvjete za pružanje podataka;
(7) tačnost: zahtjevi za zrakoplovne podatke zasnivaju se na nivou pouzdanosti od 95%;
(8) klasifikacija integriteta;
(9) način kreiranja: podaci se identifikuju u odnosu na to jesu li dobijeni mjerenjem, proračunom ili izjavom;
(10) rezolucija objave;
(11) rezolucija karte.
Napomena za (2) i (3) u tački (b): klasifikacija elementa kataloga kao stavke, karakteristike ili potkarakteristike ne uvjetuje određeni model za podatke.Napomena za (7) u tački (b): za fikseve i tačke koje imaju dvije svrhe, npr. tačka čekanja i tačka neuspjeloga prilaza, primjenjuje se ona koja ima viši nivo tačnosti. Zahtjevi u pogledu tačnosti za podatke o preprekama i terenu zasnivaju se na nivou pouzdanosti od 90%;Napomena za (10) u tački (b): rezolucija objave za podatke o geografskoj poziciji (geografska dužina i širina) primjenjive su za koordinate koje su formatirane u stepenima, minutama, sekundama. Kada se upotreblјava neki drugi format (kao stepeni sa decimalama za digitalne skupove podataka) ili ako je lokacija znatno dalјe na sjeveru/jugu, rezolucija objave mora biti u skladu sa zahtjevima koji se odnose na tačnost.






























































































ANEKS IV
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU
(Dio - ATS)
Poddio A – DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU
(ATS.OR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
ATS.OR.100 Vlasništvo
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu obavještava BHDCA o:
(1) svom pravnom statusu, vlasničkoj strukturi i svim sporazumima koji značajno utiču na kontrolu njihove imovine;
(2) svim vezama sa organizacijama koje nisu uklјučene u pružanje usluga u zračnoj plovidbi, uklјučujući komercijalne djelatnosti koje obavlјa neposredno ili putem povezanih preduzeća i koje predstavlјaju više od 1% njegovog očekivanog prihoda; dodatno, pružatelj usluga u zračnom prometu obavještava BHDCA o svakoj promjeni vlasničkog udjela koji iznosi 10% ili više od njegove ukupne vrijednosti.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu preduzima sve potrebne mjere da spriječi bilo kakav sukob interesa koji može ugroziti nepristrasno i objektivno pružanje njegovih usluga.
ATS.OR.105 Otvoreno i transparentno pružanje usluga
Osim uvjeta iz ATM/ANS.OR.A.075 Aneksa III ovog pravilnika, pružatelj usluga u zračnom prometu ne smije postupati na način koji bi za cilј ili poslјedicu imao sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije, niti na način da zloupotreblјava dominantni položaj, u skladu sa primjenjivim zakonima.
ATS.OR.110 Koordinacija između operatora aerodroma i pružatelja usluga u zračnom prometu
Pružatelj usluga u zračnom prometu sa operatorom aerodroma, na kojem pruža usluge u zračnom prometu, uspostavlјa mehanizme za adekvatnu koordinaciju aktivnosti i usluga koje se pružaju, kao i za razmjenu relevantnih podataka i informacija.
ATS.OR.115 Koordinacija između vojnih jedinica i pružatelja usluga u zračnom prometu
Ne dovodeći u pitanje referentnu odredbu propisa kojim se utvrđuju pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora, pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da njegove jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu, rutinski ili na zahtjev, u skladu sa lokalnim dogovorenim procedurama, dostavlјaju odgovarajućim vojnim jedinicama relevantni plan leta i ostale podatke koji se odnose na letove civilnih zrakoplova kako bi se olakšala njihova identifikacija.
ATS.OR.120 Koordinacija između pružatelja meteoroloških usluga i pružatelja usluga u zračnom prometu
(a) Kako bi se osiguralo da zrakoplovi dobijaju ažurne meteorološke informacije za svoje operacije, pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa sa povezanim pružateljem meteoroloških usluga sporazume da osoblјe koje pruža usluge u zračnom prometu:
(1) osim korištenja instrumenata za pokazivanje, izvještava, ako osoblјe koje pruža usluge u zračnom prometu primijeti ili ako zrakoplov o tome dojavi, o drugim meteorološkim elementima ako je tako dogovoreno;
(2) izvještava u najkraćem mogućem roku o meteorološkim pojavama od operativne važnosti koje nisu uklјučene u aerodromski meteorološki izvještaj, ako ih primijeti osoblјe pružatelja usluga u zračnom prometu ili o njima dojavi zrakoplov;
(3) dostavlјa u najkraćem mogućem roku važne informacije koje se odnose na vulkansku aktivnost prije erupcije, vulkanske erupcije i informacije o oblacima vulkanskog pepela. Uz to, centri oblasne kontrole zračnog prometa i centri informiranja u letu proslјeđuju informacije propadajućem birou meteorološkog bdjenja i savjetodavnim centrima za praćenje vulkanskog pepela (VAAC).
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava blisku koordinaciju između centara oblasne kontrole zračnog prometa, centara informiranja u letu i pridruženih birou meteorološkog bdjenja tako da su informacije o vulkanskom pepelu, koje su uklјučene u poruke NOTAM i SIGMET, usklađene.
ATS.OR.125 Koordinacija između pružatelja usluga zrakoplovnog informiranja i pružatelja usluga u zračnom prometu
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu pruža odgovarajućem pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja zrakoplovne informacije koje se objavlјuju prema potrebi kako bi se omogućilo korištenje tih usluga u zračnom prometu.
(b) Kako bi se osiguralo da pružatelji usluga zrakoplovnog informiranja dobiju informacije koje im omogućavaju pružanje ažurnih pretpoletnih informacija i ispunjavanje potreba za informacijama u letu, pružatelj usluga u zračnom prometu i pružatelj usluga zrakoplovnog informiranja uspostavlјaju mehanizme za izvještavanje odgovornog pružatelja usluga zrakoplovnog informiranja, uz što manje kašnjenje, o:
(1) informacijama o uvjetima na aerodromu;
(2) operativnom statusu pripadajućih objekata i opreme, usluga i navigacijskih sredstava u području njihove odgovornosti;
(3) pojavi vulkanske aktivnosti koju primijeti osoblјe koje pruža usluge u zračnom prometu ili o kojoj dojave zrakoplovi;
(4) svim drugim informacijama koje smatraju važnima za izvođenje operacija.
(c) Prije uvođenja promjena u sisteme za zračnu plovidbu, za koje je odgovoran, pružatelj usluga u zračnom prometu:
(1) osigurava blisku koordinaciju sa relevantnim pružateljima usluga zrakoplovnog informiranja;
(2) uzima u obzir vrijeme koje je potrebno pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja za pripremu, proizvodnju i izdavanje odgovarajućih materijala za objavu;
(3) blagovremeno osigura informacije relevantnom pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja.
(d) Pružatelj usluga u zračnom prometu poštuje unaprijed određene i međunarodno dogovorene datume stupanja na snagu zrakoplovnih informacija za reguliranje i kontrolu (AIRAC), uz 14 dana za dostavu poštom, kada podnosi pružateljima usluga zrakoplovnog informiranja neobrađene informacije i podatke ili oboje, u skladu sa AIRAC ciklusom.
ATS.OR.130 Službeno vrijeme u pružanju usluga u zračnom prometu
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu opremlјene satovima koji pokazuju vrijeme u satima, minutama i sekundama i jasno su vidlјivi sa svake radne pozicije u predmetnoj jedinici.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da se satovi jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu i drugi uređaji za mjerenje vremena po potrebi provjeravaju kako bi se osiguralo da su odstupanja od tačnog vremena unutar okvira od plus ili minus 30 sekundi od UTC. Kada jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu koristi komunikacije prijenosa podataka (
data link), satovi i drugi uređaji za mjerenje vremena po potrebi se provjeravaju kako bi se osiguralo da su odstupanja od tačnog vremena unutar okvira od plus minus 1 sekunde od UTC.
(c) Tačno vrijeme se dobija od stanice za standardno vrijeme ili, ako to nije moguće, od druge jedinice za pružanje usluga kontrole zračnog prometa koja je dobila tačno vrijeme od takve stanice.
ATS.OR.135 Aranžmani za nepredviđene situacije
Pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa planove za nepredviđene situacije u skladu sa ATM/ANS.OR.A.070 Aneksa III ovog pravilnika, u bliskoj koordinaciji s pružateljima usluga u zračnom prometu koji su odgovorni za pružanje usluga u susjednim dijelovima zračnog prostora i, po potrebi, s korisnicima zračnog prostora kojih se to tiče.
ATS.OR.140 Kvar i neispravnost sistema i opreme
Pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa odgovarajuće aranžmane kako bi jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu trenutno izvještavale o svim kvarovima ili neispravnostima komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih sistema i svih drugih sistema ili opreme od uticaja na sigurnost, ako takvi kvarovi mogu nepovolјno uticati na sigurnost ili efikasnost letačkih operacija ili pružanje usluga u zračnom prometu, ili oboje.
ATS.OR.145 Rad usluge kontrole zračnog prometa
Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da informacije o kretanju zrakoplova i evidencija odobrenja kontrole zračnog prometa, izdatih tim zrakoplovima, prikazuju na takav način da omogućavaju brzu analizu sa cilјem održavanja efikasnog protoka zračnog prometa sa adekvatnim razdvajanjem između zrakoplova.
ATS.OR.150 Transfer odgovornosti za kontrolu i transfer komunikacija
Pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa primjenjive procedure za koordinaciju radi prijenosa odgovornosti za kontrolu letova, uklјučujući prijenos komunikacija i tačke prijenosa kontrole, i to u obliku pisanih sporazuma i operativnih priručnika, po potrebi.
ODJELJAK 2 – SIGURNOST USLUGA
ATS.OR.200 Sistem upravlјanja sigurnošću
Pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa sistem upravlјanja sugurnošću (SMS) koji može biti sastavni dio sistema upravlјanja zahtijevanog u ATM/ANS.OR.B.005 i čine ga slјedeće komponente:
(1) Politika sigurnosti i cilјevi
(i) posvećenost i odgovornost rukovodstva u vezi sa sigurnošću uklјučeni su u politiku sigurnosti;
(ii) odgovornost za sigurnost u vezi sa provođenjem i održavanjem SMS i ovlaštenja za donošenje odluka po pitanju sigurnosti;
(iii) imenovanje rukovoditelja odgovornog za sigurnost koji je odgovoran za provođenje i održavanje efikasnog SMS;
(iv) koordinacija u vezi sa planiranjem postupaka u vanrednim situacijama sa drugim pružateljima usluga i zrakoplovnim subjektima koji su povezani sa pružateljem ATS usluga tokom pružanja usluga;
(v) SMS dokumentacija koja opisuje sve elemente SMS, povezane SMS procese i rezultate SMS procesa.
(2) Upravlјanje sigurnosnim rizikom
(i) proces identifikacije opasnosti povezanih sa uslugama, koji je zasnovan na kombinaciji reaktivnih, proaktivnih i prognostičkih metoda prikuplјanja sigurnosnih podataka;
(ii) proces koji osigurava analizu, procjenu i kontrolu sigurnosnih rizika povezanih sa identifikovanim opasnostima;
(iii) proces koji osigurava da je doprinos riziku od udesa zrakoplova sveden na najmanju moguću mjeru.
(1) Sigurnosne garancije
(i) praćenje i mjerenje dostignutog nivoa sigurnosti, sa cilјem provjere dostignutog nivoa sigurnosti organizacije i validacije efektivnosti kontrole sigurnosnih rizika;
(ii) proces identifikacije promjena koje mogu uticati na nivo sigurnosnih rizika povezanih sa uslugama i identifikacije i upravlјanja sigurnosnim rizicima koji mogu nastati iz tih promjena;
(iii) proces praćenja i mjerenja efikasnosti SMS, sa cilјem stalnog pobolјšanja ukupne efikasnosti SMS.
(4) Promoviranje sigurnosti
(i) program obuke koji osigurava obučenost i stručnost osoblјa za vršenje njihovih SMS dužnosti;
(ii) sigurnosna komunikacija koja osigurava da je osoblјe svjesno primjene SMS.
ATS.OR.205 Procjena sigurnosti i osiguranje promjena u funkcionalnom sistemu
(a) Za sve promjene prijavlјene u skladu sa ATM/ANS.OR.A.045(a)(1), pružatelj usluga u zračnom prometu:
(1) osigurava provođenje procjene sigurnosti koja obuhvata obim primjene te promjene koja se odnosi na:
(i) opremu, postupke i lјudski element;
(ii) međuveze i interakcije između elemenata koji su predmet promjene i ostalih dijelova funkcionalnog sistema;
(iii) međuveze i interakcije između elemenata koji su predmet promjene i okruženja u kome je predviđeno da rade;
(iv) životni ciklus promjene od definiranja do uvođenja u operacije uklјučujući prijelazni period;
(v) planirani degradirani načini rada funkcionalnog sistema; i
(2) osigurava, sa dovolјnom pouzdanošću i pomoću potpune, dokumentovane i validne argumentacije, da su sigurnosni kriteriji utvrđeni primjenom ATS.OR.210 validni, da su zadovolјeni i da će ostati zadovolјeni.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da sigurnosna procjena iz tačke (a) obuhvata:
(1) identifikaciju opasnosti;
(2) utvrđivanje i obrazloženje sigurnosnih kriterija primjenjivih na datu promjenu u skladu sa ATS.OR.210;
(3) analizu rizika i poslјedica koje se odnose na promjenu;
(4) procjenu rizika i, po potrebi, mjere ublažavanja rizika za datu promjenu, tako da ispunjava primjenjive sigurnosne kriterije;
(5) provjeru da:
(i) procjena odgovara obimu promjene kako je definirano u tački (a)(1);
(ii) promjena zadovolјava sigurnosne kriterije;
(6) specifikaciju kriterija praćenja potrebnih za dokazivanje da će usluga koju pruža promijenjeni funkcionalni sistem nastaviti da zadovolјava sigurnosne kriterije.
ATS.OR.210 Kriteriji sigurnosti
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu utvrđuje prihvatlјivost promjene u funkcionalnom sistemu sa aspekta sigurnosti na osnovu analize rizika koji nastaju uvođenjem promjene, po potrebi razvrstanih po vrstama operacija i kategorijama korisnika.
(b) Prihvatlјivost promjene sa aspekta sigurnosti procjenjuje se upotrebom specifičnih i provjerlјivih kriterija sigurnosti, pri čemu je svaki kriterij izražen putem eksplicitnog, kvantitativnog nivoa sigurnosnog rizika ili druge mjere koja se odnosi na sigurnosni rizik.
(c) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da kriteriji sigurnosti:
(1) budu obrazloženi za svaku pojedinačnu promjenu, uzimajući u obzir vrstu promjene;
(2) kada se ispunjeni, predviđaju da će taj funkcionalni sistem nakon promjene biti siguran kao što je bio i prije promjene ili da će pružatelj usluga u zračnom prometu dostaviti sigurnosnu argumentaciju kojom se obrazlaže da:
(i) će svako privremeno umanjenje sigurnosti biti nadoknađeno budućim pobolјšanjem sigurnosti; ili
(ii) svako trajno umanjenje sigurnosti ima druge korisne poslјedice;
(3) ako se razmatraju zajedno, osiguravaju da ta promjena ne stvara neprihvatlјiv rizik za sigurnost usluga;
(4) doprinose unapređenju sigurnosti kada god je to moguće.
ATS.OR.215 Zahtjevi za izdavanje dozvola i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za kontrolore zračnog prometa
Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da kontrolori zračnog prometa imaju ispravne dozvole i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti u skladu sa propisom kojim se uređuju dozvole kontrolora zračnog prometa, organizacije za obuku i zrakoplovno-medicinski centri.
ODJELJAK 3 – POSEBNI ZAHTJEVI ZA LJUDSKE FAKTORE PRUŽATELJA USLUGA KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
ATS.OR.300 Područje primjene
Ovaj odjelјak utvrđuje zahtjeve koje ispunjava pružatelj usluga kontrole zračnog prometa u pogledu lјudskih mogućnosti kako bi:
(a) spriječio i ublažio rizik da uslugu kontrole zračnog prometa pružaju kontrolori zračnog prometa koji zloupotreblјavaju psihoaktivne supstance;
(b) spriječio i ublažio negativne poslјedice stresa na kontrolore zračnog prometa, kako bi se osigurala sigurnost zračnog prometa;
(c) spriječo i ublažio negativne uticaje zamora na kontrolore zračnog prometa, kako bi se osigurala sigurnost zračnog prometa.
ATS.OR.305 Odgovornosti pružatelja usluga kontrole zračnog prometa u pogledu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci od strane kontrolora zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga kontrole zračnog prometa razvija i provodi politiku, sa pripadajućim procedurama, kako bi osigurao da zloupotreba psihoaktivnih suspstanci ne utiče na pružanje usluga kontrole zračnog prometa.
(b) Ne dovodeći u pitanje važeći propis kojim se uređuje zaštita ličnih podataka Bosne i Hercegovine i primjenjivi propis o testiranju na psihoaktivne supstance, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa razvija i provodi objektivnu, transparentnu i nediskriminatornu proceduru za otkrivanje slučajeva zloupotrebe psihoaktivnih supstanci od strane kontrolora zračnog prometa. Ova procedura uzima u obzir odredbe iz ATCO.A.015, Dio ATCO, Poddio A, Dodatka I propisa kojim se uređuju dozvole kontrolora zračnog prometa, organizacije za obuku i zrakoplovno-medicinski centri.
(c) Proceduru iz navedenog pod (b) odobrava BHDCA.
ATS.OR.310 Stres
U skladu sa ATS.OR.200, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa:
(a) razvija i održava politiku upravlјanja stresom kontrolora zračnog prometa, uklјučujući promjenu programa za upravlјanja stresom nakon kritičnog događaja;
(b) pruža kontrolorima zračnog prometa obrazovne i informativne programe o prevenciji stresa, uklјučujući stres nakon kritičnog događaja, dopunjujući obuku vezanu za lјudski faktor koja se pruža u skladu sa odjelјcima 3 i 4 Poddijela D, Dodatka I propisa kojim se uređuju dozvole kontrolora zračnog prometa, organizacije za obuku i zrakoplovno-medicinski centri.
ATS.OR.315 Zamor
U skladu sa ATS.OR.200, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa:
(a) razvija i održava politiku upravlјanja zamorom kontrolora zračnog prometa;
(b) pruža kontrolorima zračnog prometa obrazovne i informativne programe o prevenciji zamora, dopunjujući obuku vezanu za lјudski faktor koja se pruža u skladu sa odjelјcima 3 i 4 Poddijela D, Dodatka I propisa kojim se uređuju dozvole kontrolora zračnog prometa, organizacije za obuku i zrakoplovno-medicinski centri.
ATS.OR.320 Sistem rasporeda smjena osoblјa kontrole zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga kontrole zračnog prometa razvija, provodi i prati sistem rasporeda smjena osoblјa sa cilјem upravlјanja rizicima od radnog zamora kontrolora zračnog prometa putem sigurnog smjenjivanja radnog vremena i perioda odmora. U okviru sistema rasporeda smjena osoblјa, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa utvrđuje slјedeće elemente:
(1) maksimalni broj uzastopnih radnih dana na dužnosti;
(2) maksimalni broj sati tokom perioda dužnosti;
(3) maksimalno vrijeme trajanja pružanja usluge kontrole zračnog prometa bez pauza;
(4) odnos perioda na dužnosti i pauza tokom pružanja usluga kontrole zračnog prometa;
(5) minimalne periode odmora;
(6) maksimalno uzastopno radno vrijeme koje obuhvata noćne sate, ako je primjenjivo, u zavisnosti od radnih sati predmetne jedinice kontrole zračnog prometa;
(7) minimalne periode odmora nakon radnog vremena koji obuhvata noćne sate;
(8) minimalni broj perioda odmora u jednom ciklusu rasporeda osoblјa.
(b) Tokom izrade i primjene rasporeda smjena, pružatelj usluga kontrole zračnog prometa konsultuje kontrolore zračnog prometa na koje će se primjenjivati raspored smjena, ili, ako je primjenjivo, njihove predstavnike, sa cilјem identifikacije i umanjenja rizika povezanog sa zamorom koga može izazvati sam raspored smjena.
ODJELJAK 4 – ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA KOMUNIKACIJE
ATS.OR.400 Zrakoplovne mobilne usluge (komunikacije zrak-zemlјa) - opšte
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu koristi vezu za govornu komunikaciju ili vezu za prijenos podatka (data link) ili obje za komunikaciju zrak-zemlјa za potrebe usluga u zračnom prometu.
(b) Kada se za pružanje usluga kontrole zračnog prometa upotreblјava direktna dvosmjerna govorna komunikacija između pilota i kontrolora ili komunikacija putem veze za prijenos podatka, pružatelj usluga u zračnom prometu posjeduje uređaje za snimanje na svim tim komunikacijskim kanalima zrak-zemlјa.
(c) Ako se za pružanje usluga informiranja u letu, uklјučujući AFIS, upotreblјava direktna dvosmjerna govorna komunikacija zrak-zemlјa ili komunikacija preko veze za prijenos podatka, pružatelj usluga u zračnom prometu posjeduje uređaje za snimanje na svim tim komunikacijskim kanalima zrak-zemlјa, osim ako BHDCA ne odredi drugačije.
ATS.OR.405 Upotreba i dostupnost VHF frekvencije za slučajeve opasnosti
(a) U skladu sa članom 7. ovog pravilnika, kanal na VHF frekvencija za slučajeve opasnosti (121,500 MH
Z) koristi se u slučajevima prave opasnosti uklјučujući slјedeće:
(1) da osigura slobodan kanal za komunikaciju zrakoplova u nevolјi ili opasnosti i zemalјske stanice dok uobičajene kanale upotreblјavaju drugi zrakoplovi;
(2) da osigura komunikacijski kanal na VHF frekvenciji između zrakoplova i aerodroma koji se obično ne upotreblјavaju za usluge međunarodnog zračnog prometa, za slučajeve opasnosti;
(3) da osigura zajednički kanal na VHF frekvenciji za komunikaciju između zrakoplova, bilo civilnih ili vojnih, i između takvih zrakoplova i službi na zemlјi, uklјučenih u zajedničke operacije potrage i spašavanja, prije promjene na odgovarajuću frekvenciju kada je to potrebno;
(4) da osigura komunikaciju zrak-zemlјa sa zrakoplovom u slučajevima kada je zbog kvara zrakoplovne opreme onemogućena upotreba uobičajenih kanala;
(5) da osigura kanal za predajnik za lociranje u slučajevima opasnosti (ELT) i za komunikaciju između plovila za preživlјavanje i zrakoplova uklјučenih u operacije potrage i spašavanja;
(6) da osigura zajednički kanal na VHF frekvenciji za komunikaciju između civilnih zrakoplova i zrakoplova presretača ili jedinica za kontrolu presretanja i između civilnih zrakoplova ili zrakoplova presretača i jedinica usluga u zračnom prometu u slučaju presretanja civilnog zrakoplova.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava frekvenciju od 121,500 MH
Z u:
(1) svim centrima oblasne kontrole zračnog prometa i centrima za pružanje usluga informiranja u letu;
(2) aerodromskim kontrolnim tornjevima i jedinicama prilazne kontrole zračnog prometa koji opslužuju međunarodne aerodrome i međunarodne alternativne aerodrome;
(3) svim dodatnim lokacijama koje odredi BHDCA, gdje se pružanje te frekvencije smatra neophodnim kako bi se osigurao trenutni prijem poziva u opasnosti ili za svrhe iz navedene pod (a).
ATS.OR.410 Zrakoplovne mobilne usluge (komunikacije zrak-zemlјa) - usluga informiranja u letu
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava, koliko je praktično moguće i ukoliko je odobrila BHDCA, da sredstva za komunikaciju zrak-zemlјa omogućavaju dvosmjernu komunikaciju između centra za pružanje usluga informiranja u letu i adekvatno opremlјenih zrakoplova koji lete bilo gdje u okviru oblasti informiranja u letu.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da sredstva za komunikaciju zrak-zemlјa omogućavaju direktnu, brzu i stalnu dvosmjernu komunikaciju bez statičkih smetnji, između jedinice AFIS i adekvatno opremlјenih zrakoplova koji se nalaze u zračnom prostoru iz ATS.TR.110(a)(3).
ATS.OR.415 Zrakoplovne mobilne usluge (komunikacije zrak-zemlјa) - usluga oblasne kontrole zračnog prometa
Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da sredstva za komunikaciju zrak-zemlјa omogućavaju dvosmjernu komunikaciju između jedinice koja pruža uslugu oblasne kontrole zračnog prometa i adekvatno opremlјenih zrakoplova koji lete bilo gdje u okviru kontroliranih zona.
ATS.OR.420 Zrakoplovne mobilne usluge (komunikacije zrak-zemlјa) - usluga prilazne kontrole zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da sredstva za komunikaciju zrak-zemlјa omogućavaju direktnu, brzu i stalnu dvosmjernu komunikaciju bez statičkih smetnji, između jedinice koja pruža uslugu prilazne kontrole zračnog prometa i adekvatno opremlјenih zrakoplova pod njenom kontrolom.
(b) Kada jedinica koja pruža uslugu prilazne kontrole zračnog prometa funkcionira kao zasebna jedinica, komunikacija zrak-zemlјa odvija se na komunikacijskim kanalima koji su dodijelјeni isklјučivo njoj.
ATS.OR.425 Zrakoplovne mobilne usluge (komunikacije zrak-zemlјa) - usluga aerodromske kontrole zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da sredstva za komunikaciju zrak-zemlјa omogućavaju direktnu, brzu i stalnu dvosmjernu komunikaciju bez statičkih smetnji, između aerodromskog kontrolnog tornja i adekvatno opremlјenih zrakoplova koji se nalaze na bilo kojoj udalјenosti unutar 45 km (25 NM) od predmetnog aerodroma.
(b) Kada to uvjeti opravdavaju, pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava odvojene komunikacijske kanale za kontrolu prometa na manevarskim površinama.
ATS.OR.430 Zrakoplovne stacionarne usluge (komunikacije zemlјa-zemlјa) - opšte
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da se za potrebe usluga u zračnom prometu za komunikaciju zemlјa-zemlјa koriste komunikacijska sredstva koja omogućavaju direktnu govornu ili komunikaciju putem veze za prijenos podataka (data link) ili oboje.
(b) Kada komunikacija za koordinaciju kontrole zračnog prometa uklјučuje automatizovane elemente, pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da se kvarovi, odnosno nefunkcioniranje automatizovane koordinacije jasno prikazuje kontroloru ili kontrolorima zračnog prometa koji su odgovorni za koordinaciju letova u jedinici koja predaje zrakoplov.
ATS.OR.435 Zrakoplovne stacionarne usluge (komunikacije zemlјa-zemlјa) - komunikacija u okviru oblasti informiranja u letu
(a) Komunikacije između jedinica usluga u zračnom prometu
(1) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centar za pružanje usluga informiranja u letu ima opremu za komunikaciju sa slјedećim jedinicama koje pružaju usluge unutar njegove oblasti odgovornosti:
(i) centrom oblasne kontrole zračnog prometa;
(ii) jedinicama prilazne kontrole zračnog prometa;
(iii) aerodromskim kontrolnim tornjevima;
(iv) jedinicama AFIS.
(2) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centar oblasne kontrole zračnog prometa, osim veza sa centrom za pružanje usluga informiranja u letu, kako je propisano u tački (1), ima opremu za komunikaciju sa slјedećim jedinicama koje pružaju usluge unutar unutar njegove oblasti odgovornosti:
(i) jedinicama prilazne kontrole zračnog prometa;
(ii) aerodromskim kontrolnim tornjevima;
(iii) jedinicama AFIS;
(iv) aerodromskim prijavnim biroima pružatelja usluga u zračnom prometu, ako su uspostavlјeni odvojeno;
(3) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da jedinica prilazne kontrole zračnog prometa, osim veza sa centrom za pružanje usluga informiranja u letu i centrom oblasne kontrole zračnog prometa, kako je propisano tačkama (1) i (2), ima opremu za komunikaciju sa:
(i) povezanim aerodromskim kontrolnim tornjem ili tornjevima;
(ii) relevantnom jedinicom ili jedinicama AFIS;
(iii) povezanim aerodromskim prijavnim biroima pružatelja usluga u zračnom prometu, ako su uspostavlјeni odvojeno.
(4) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni toranj ili jedinica AFIS, osim veza sa centrom za pružanje usluga informiranja u letu, centrom oblasne kontrole zračnog prometa i jedinicom prilazne kontrole zračnog prometa, kako je propisano tačkama (1), (2) i (3), ima opremu za komunikaciju sa povezanim prijavnim aerodromskim biroom usluga u zračnom prometu, ako je uspostavlјen odvojeno.
(b) Komunikacije između jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu i drugih jedinica
(1) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centar za pružanje usluga informiranja u letu i centar oblasne kontrole zračnog prometa imaju opremu za komunikaciju sa slјedećim jedinicama koje pružaju usluge unutar njihove oblasti odgovornosti:
(i) odgovarajućim vojnim jedinicama;
(ii) pružateljem/pružateljima meteoroloških usluga koji opslužuju taj centar;
(iii) zrakoplovnom telekomunikacijskom stanicom koja opslužuje taj centar;
(iv) odgovarajućim uredima predmetnih operatora zrakoplova;
(v) spasilačko-koordinacijskim centrima ili u odsustvu takvih centara, svakom drugom odgovarajućom službom za slučajeve opasnosti i vanredna stanja;
(vi) međunarodnim NOTAM uredom koji opslužuje centar.
(2) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da jedinica prilazne kontrole zračnog prometa, aerodromski kontrolni toranj i jedinica AFIS imaju opremu za komunikaciju sa slјedećim jedinicama koje pružaju usluge unutar njihove oblasti odgovornosti:
(i) odgovarajućim vojnim jedinicama;
(ii) spasilačkim i službama u slučaju opasnosti (uklјučujući medicinsku pomoć, vatrogasne službe, itd.);
(iii) pružateljem meteoroloških usluga koji opslužuje tu jedinicu;
(iv) zrakoplovnom telekomunikacijskom stanicom koja opslužuje predmetnu jedinicu;
(v) jedinicom koja pruža usluge upravlјanja platformom, ako je takva jedinica uspostavlјena odvojeno.
(3) Komunikacijska oprema iz (b)(1)(i) i (b)(2)(i) obuhvata mehanizme za brzu i pouzdanu komunikaciju između jedinice usluga u zračnom prometu i vojnih jedinica odgovornih za kontrolu operacija presretanja unutar oblasti odgovornosti jedinice usluga u zračnom prometu, kako bi se ispunile obaveze iz odjelјka kojim se uređuje ometanje, nepredviđene situacije i presretanje iz propisa kojim se uređuju usluge u zračnom prometu i propisa kojim se uspostavlјaju zajednička pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi.
(c) Opis komunikacijske opreme
(1) Komunikacijska oprema koja se zahtijeva u skladu sa (a), (b)(1)(i), (b)(2)(i), (b)(2)(ii) i (b)(2)(iii) obuhvata opremu za:
(i) direktne govorne komunikacije, ili u kombinaciji sa komunikacijom putem prijenosa podataka (data link), pri čemu u svrhu prijenosa kontrole upotrebom radara ili ADS-B, komunikacija može biti uspostavlјena trenutno, a za druge svrhe, komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi;
(ii) štampanu komunikaciju, kada se zahtijeva postojanje zapisa, vrijeme prijenosa poruke za ovakvu vrstu komunikacije ne smije biti duže od pet minuta.
(2) U svim slučajevima koji nisu obuhvaćeni pod (c)(1), komunikacijska oprema obuhvata opremu za:
(i) direktne govorne komunikacije, ili u kombinaciji sa komunikacijom putem prijenosa podataka (data link), pri čemu komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi,
(ii) štampanu komunikaciju, kada se zahtijeva postojanje zapisa; vrijeme prijenosa poruke za ovakvu vrstu komunikacije ne smije biti duže od pet minuta.
(3) U svim slučajevima kada se zahtijeva automatski prijenos podataka do i/ili od kompjutera/računara pružatelja usluga u zračnom prometu, mora se osigurati odgovarajuća oprema za automatsko snimanje.
(4) Komunikacijska oprema koja se zahtijeva u (b)(2)(i), (ii) i (iii) obuhvata direktnu govornu komunikaciju sa mogućnošću vođenja konferencijske komunikacije, pri čemu komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi.
(5) Sva oprema za direktnu govornu komunikaciju ili komunikaciju putem prijenosa podataka (data link) između jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu međusobno i između jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu i drugih jedinica opisanih u (b)(1) i (b)(2) ima mogućnost automatskog snimanja.
ATS.OR.440 Zrakoplovne stacionarne usluge (komunikacije zemlјa-zemlјa) - komunikacija između oblasti informiranja u letu
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centri za pružanje usluga informiranja u letu i centri oblasne kontrole zračnog prometa imaju opremu za komunikaciju sa svim susjednim centrima za pružanje pružanje usluga informiranja u letu i centrima oblasne kontrole zračnog prometa. Ta komunikacijska oprema u svim slučajevima obuhvata zahtjeve za poruke u formatu koji je pogodan za čuvanje kao trajni zapis i dostavlјanje u skladu sa vremenima trajanja prijenosa koja su navedena u ICAO regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da komunikacijska oprema između centara oblasne kontrole zračnog prometa, koji opslužuju granične kontrolirane oblasti, dodatno obuhvata direktnu govornu komunikaciju i tamo gdje je primjenjivo, komunikaciju putem prijenosa podataka (data link), sa automatskim snimanjem, pri čemu se za svrhe prijenosa kontrole uz upotrebu nadzornih podataka ATS komunikacija uspostavlјa trenutno, a za druge svrhe, komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi.
(c) Kada se to zahtijeva sporazumom između Bosne i Hercegovine i drugih država, sa cilјem izbjegavanja ili smanjivanja potreba za presretanjem u slučajevima odstupanja od dodijelјenog kursa, pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da oprema za komunikacije između susjednih centara za informiranje u letu ili oblasnih centara kontrole zračnog prometa, drugačija od one propisane u tački (b):
(1) obuhvata direktnu govornu komunikaciju ili u kombinaciji sa komunikacijom putem prijenosa podataka (data link);
(2) omogućava da komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi;
(3) ima mogućnost automatskog snimanja.
(d) Predmetni pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su susjedne jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu povezane u svim slučajevima kada postoje posebne okolnosti.
(e) Kada su lokalni uvjeti takvi da je potrebno odobriti zrakoplovima ulazak u kontrolirani zračni prostor, predmetni pružatelj ili pružatelji usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice usluga u zračnom prometu, koje daju odobrenje tim zrakoplovima, povezane sa jedinicama kontrole zračnog prometa koje opslužuju susjedni kontrolirani zračni prostor.
(f) Komunikacijska oprema iz (d) i (e) obuhvata direktnu govornu komunikaciju ili u kombinaciji sa komunikacijom putem prijenosa podataka (data link), sa automatskim snimanjem, pri čemu se za svrhe prijenosa kontrole uz upotrebu nadzornih podataka ATS, komunikacija može uspostaviti trenutno, a za druge svrhe, komunikacija normalno može biti uspostavlјena unutar 15 sekundi.
(g) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava odgovarajuću opremu za automatsko snimanje u svim slučajevima kada se zahtijeva automatska razmjena podataka među računarima koji se koriste prilikom pružanja usluga u zračnom prometu.
ATS.OR.445 Komunikacije za kontrolu ili upravlјanje vozilima koja nisu zrakoplovi na manevarskim površinama na aerodromima
(a) Osim u slučajevima kada se smatra da je dovolјan sistem vizuelnih signala, pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava dvosmjernu radio-telefonsku komunikacijsku opremu za jednu od slјedećih usluga:
(1) uslugu aerodromske kontrole za kontrolu vozila na manevarskoj površini;
(2) AFIS za upravlјanje vozilima na manevarskoj površini gdje se takva usluga pruža u skladu sa ATS.TR.305(f).
(b) Potreba za odvojenim komunikacijskim kanalima za upravlјanje ili kontrolu vozila na manevarskoj površini utvrđuje se u skladu sa procjenom sigurnosti.
(c) Osigurana je odgovarajuća oprema za automatsko snimanje na svim kanalima navedenim pod (b).
ATS.OR.450 Automatsko snimanje podataka o nadzoru
Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da se podaci o nadzoru sa primarnog i sekundarnog radara ili drugih sistema (ADS-B, ADS-C), koji se koriste kao pomoć za pružanje usluga u zračnom prometu, snimaju automatski za potrebe istraga nesreća i incidenata, potrage i spašavanja, jedinica kontrole zračnog prometa, evaluaciju nadzornih sistema i obuku.
ATS.OR.455 Čuvanje snimlјenih informacija i podataka
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu čuva najmanje 30 dana slјedeće:
(1) snimke sa komunikacijskih kanala, u skladu sa ATS.OR.400(b) i (b);
(2) snimke podataka i komunikacija, u skladu sa ATS.OR.435(c)(3) i (5);
(3) automatske snimke, u skladu sa ATS.OR.440;
(4) snimke komunikacija, u skladu sa ATS.OR.445;
(5) snimke podataka, u skladu sa ATS.OR.450;
(6) papirnate obrasce (stripove) za praćenje napredovanja leta, elektronske podatke o napretku i koordinaciji leta.
(b) Kada su snimci i zapisi iz tačke (a) od važnosti za istrage nesreća i incidenata, oni se čuvaju duži period dok ne bude očigledno da više nisu potrebni.
ATS.OR.460 Snimci pozadinske komunikacije i zvučnog okruženja
(a) Osim ako BHDCA ne propiše drugačije, jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu opremlјene su uređajima za snimanje pozadinske komunikacije i zvučnog okruženja radnih mjesta kontrolora zračnog prometa ili službenika za pružanje usluga informiranja u letu ili službenika AFIS, ako je primjenjivo, a koji su u stanju čuvati informacije snimlјene tokom najmanje poslјednja 24 sata rada.
(b) Ti snimci se upotreblјavaju samo u istragama nesreća i incidenata za koje je obavezno izvještavanje.
ODJELJAK 5 – ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA INFORMACIJE
ATS.OR.500 Meteorološke informacije – opšte
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da se relevantnim jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu dostavlјaju ažurne informacije o stvarnim meteorološkim uvjetima i njihovim prognozama, neophodne za obavlјanje zadataka.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su relevantnim jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu dostupne detalјne informacije o lokaciji, vertikalnom zahvatu, pravcu i brzini kretanja meteoroloških pojava u blizini aerodroma koje bi mogle biti opasne za operacije zrakoplova, a naročito u zonama penjanja i prilaza.
(c) Informacije iz tačaka (a) i (b) se dostavlјaju u takvom formatu da ih osoblјe koje pruža usluge u zračnom prometu može što lakše protumačiti, i onoliko često koliko je potrebno da bi se zadovolјili zahtjevi predmetnih jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu.
ATS.OR.505 Meteorološke informacije za centre za pružanje usluga informiranja u letu i centre oblasne kontrole zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centri za pružanje usluga informiranja u letu i centri oblasne kontrole zračnog prometa dobijaju meteorološke informacije iz MET.OR.245(f) Aneksa V ovog pravilnika, ovo se naročito odnosi na informacije koje se odnose na pojavu ili očekivano pogoršanje meteoroloških uvjeta, koje se dostavlјaju odmah čim se utvrde. Ovi izvještaji i prognoze obuhvataju oblast informiranja u letu ili kontrolirane oblasti i druge takve oblasti, ako je tako propisala BHDCA.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da centri informiranja u letu i centri oblasne kontrole zračnog prometa dobijaju u pogodnim intervalima podatke o trenutnom zračnom pritisku za podešavanje visinomjera, za lokacije određene od strane centara za informiranje u letu ili centara oblasne kontrole zračnog prometa.
ATS.OR.510 Meteorološke informacije za jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa dobijaju meteorološke informacije za zračni prostor i aerodrome u njihovoj nadležnosti, kako je propisano u MET.OR.242(b) Aneksa V ovog pravilnika.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da, kada se koristi više anemometara/instrumenata za mjerenje brzine vjetra, pokazivači koji se odnose na svaki od njih moraju biti jasno označeni zbog identifikacije poletno-sletne staze i dijelova poletno-sletne staze na kojim svaki od anemometara vrši mjerenje.
(c) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da jedinice koje pružaju uslugu prilazne kontrole zračnog prometa dobijaju podatke o trenutnom zračnom pritisku za podešavanje visinomjera za lokacije određene od strane jedinice prilazne kontrole zračnog prometa.
(d) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa koje pružaju usluge u završnom prilazu, slijetanju i polijetanju opremlјene pokazivačima vjetra pri zemlјi. Ti pokazivači moraju biti povezani i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u aerodromskom kontrolnom tornju ili jedinici AFIS ili oboje, i u zrakoplovnoj meteorološkoj stanici, gdje takva stanica postoji.
(e) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa koje pružaju usluge u završnom prilazu, slijetanju i polijetanju na aerodromima gdje se vrijednosti vidlјivosti duž poletno-sletne staze procjenjuju instrumentalnom opremom opremlјene sa pokazivačima koji omogućuju očitavanje trenutne vidlјivosti duž poletno-sletne staze. Pokazivači moraju biti povezani sa istom lokacijom osmatranja i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u aerodromskom kontrolnom tornju ili jedinici AFIS ili oboje, i u zrakoplovnoj meteorološkoj stanici, gdje takva stanica postoji.
(f) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa koje pružaju usluge u završnom prilazu, slijetanju i polijetanju na aerodromima na kojima se visina baze oblaka procjenjuje instrumentalnom opremom moraju biti opremlјene sa pokazivačima koji omogućuju očitavanje trenutne baze oblaka. Pokazivači moraju biti povezani sa istom lokacijom osmatranja i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u aerodromskom kontrolnom tornju ili jedinici AFIS ili oboje, i zrakoplovnoj meteorološkoj stanici gdje takva stanica postoji.
(g) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa, koje pružaju usluge u završnom prilazu, slijetanju i polijetanju dobijaju informacije o smicanju vjetra koji može negativno uticati na zrakoplov u prilaznoj ili odletnoj putanji ili tokom prilaza kruženjem.
ATS.OR.515 Meteorološke informacije za aerodromske kontrolne tornjeve i jedinice AFIS
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni tornjevi i, osim ako je BHDCA propisala drugačije, jedinice AFIS dobijaju meteorološke informacije za aerodrom u njihovoj nadležnosti, kako je propisano u MET.OR.242(a) Aneksa V ovog pravilnika.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS, za aerodrome u njihovoj nadležnosti, dobijaju podatke o trenutnom zračnom pritisku za podešavanje visinomjera.
(c) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS opremlјeni pokazivačima vjetra pri zemlјi. Ti pokazivači moraju biti povezani i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u meteorološkoj stanici, gdje takva stanica postoji. Kada se koristi više senzora, pokazivači koji se odnose na svaki od njih moraju biti jasno označeni zbog identifikacije poletno-sletne staze i dijelova poletno-sletne staze na kojim svaki od senzora vrši mjerenje.
(d) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS na aerodromima, gdje se vrijednosti vidlјivosti duž poletno-sletne staze procjenjuju instrumentalnom opremom, moraju biti opremlјeni sa pokazivačima koji omogućavaju očitavanje trenutne vidlјivosti duž poletno-sletne staze. Pokazivači moraju biti povezani sa istom lokacijom osmatranja i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u meteorološkoj stanici, gdje takva stanica postoji.
(e) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da su aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS na aerodromima, na kojima se visina baze oblaka procjenjuje instrumentalnom opremom, moraju biti opremlјeni sa pokazivačima koji omogućuju očitavanje trenutne baze oblaka. Pokazivači moraju biti povezani sa istom lokacijom osmatranja i dobijati podatke od istih senzora kao i odgovarajući pokazivači u aerodromskom kontrolnom tornju i jedinici AFIS, i zrakoplovnoj meteorološkoj stanici, gdje takva stanica postoji.
(f) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS dobijaju dostupne informacije o smicanju vjetra koji može negativno uticati na zrakoplov u prilaznoj ili odletnoj putanji ili tokom prilaza kruženjem i na zrakoplov na poletno-sletnoj stazi tokom rulanja poslije slijetanja ili tokom zaleta u polijetanju.
(g) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni tornjevi i jedinice AFIS i/ili ostale odgovarajuće jedinice dobijaju aerodromska upozorenja, u skladu sa MET.OR.215(b) Aneksa V ovog pravilnika.
ATS.OR.520 Informacije o uvjetima na aerodromu i operativnom statusu pripadajuće infrastrukture
Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da aerodromski kontrolni tornjevi, jedinice AFIS i jedinice koje pružaju usluge prilazne kontrole zračnog prometa dobijaju aktuelne informacije o operativno važnim uvjetima na manevarskim površinama, uklјučujući postojanje privremenih opasnosti, i o operativnom statusu sve povezane infrastrukture na aerodromu ili aerodromima u njihovoj nadležnosti, kada ih objavi operator aerodroma.
ATS.OR.525 Informacije o operativnom statusu navigacijskih usluga
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu osigurava da jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu blagovovremeno dobijaju informacije o operativnom statusu radio-navigacijskih sredstava i vizuelnih pomoćnih sredstava od suštinskog značaja za poletne, dolazne, prilazne i sletne procedure unutar svoje oblasti odgovornosti i o onim radio-navigacijskim sredstvima i vizuelnim pomoćnim sredstvima od suštinskog značaja za kretanje po manevarskim površinama.
(b) Pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa odgovarajuće aranžmane u skladu sa ATM/ANS.OR.B.005(F) Aneksa III ovog pravilnika kako bi osigurao da se pružaju informacije iz tačke (a) kad je riječ o pružanju usluga GNSS.
ATS.OR.530 Proslјeđivanje informacija o efikasnosti kočenja
Ako pružatelj usluga u zračnom prometu govornom komunikacijom zaprimi specijalni izvještaj iz zraka koji se odnosi na efikasnost kočenja koji ne odgovara onom koji je javlјen, o tome bez odgađanja obavještava odgovarajućeg operatora aerodroma.
Poddio B – TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U ZRAČNOM PROMETU (ATS.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
ATS.TR.100 Cilјevi pružanja usluga u zračnom prometu
Cilјevi pružanja usluga u zračnom prometu su:
(a) sprečavanje sudara između zrakoplova;
(b) sprečavanje sudara zrakoplova sa drugim zrakoplovima na manevarskoj površini i sudare zrakoplova sa preprekama na toj površini;
(c) ubrzavanje i održavanje redovnog protoka zračnog prometa;
(d) osiguravanje savjeta i informacija korisnih za sigurno i efikasno obavlјanje letova;
(e) obavještavanje odgovarajuće organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć traganja i spašavanja, te prema potrebi pružanje pomoći tim organizacijama.
ATS.TR.105 Podjela usluga u zračnom prometu
Usluge u zračnom prometu sastoje se od slјedećih usluga:
(a) usluga kontrole zračnog prometa, kako bi se postigli cilјevi iz ATS.TR.100(a), (b) i (c), a ta usluga se dijeli na tri dijela kako slijedi:
(1) usluga oblasne kontrole zračnog prometa: pružanje usluge kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove, osim za one dijelove tih letova koji su opisani u tačkama (2) i (3) ove tačke, kako bi se postigli cilјevi utvrđeni u ATS.TR.100(a) i (c);
(2) usluga prilazne kontrole zračnog prometa: pružanje usluge kontrole zračnog prometa za one dijelove kontroliranih letova koji su povezani sa dolaskom ili polaskom, kako bi se postigli cilјevi utvrđeni u ATS.TR.100(a) i (c); i
(3) usluga aerodromske kontrole zračnog prometa: pružanje usluge kontrole zračnog prometa za aerodromski promet, osim za one dijelove letova koji su opisani pod (2) ove tačke, kako bi se postigli cilјevi utvrđeni u ATS.TR.100(a), (b) i (c);
(b) usluga letnih informacija ili savjetodavna usluga u zračnom prometu ili obje, kako bi se postigao cilј utvrđen u ATS.TR.100(d);
(c) usluga uzbunjivanja, kako bi se postigao cilј utvrđen u ATS.TR.100(e).
ATS.TR.110 Uspostavlјanje jedinica koje pružaju usluge u zračnom prometu
(a) Usluge u zračnom prometu pružaju jedinice koje su uspostavlјene kako slijedi:
(1) centri za pružanje informiranja u letu uspostavlјeni su kako bi pružali uslugu informiranja u letu i uslugu uzbunjivanja unutar područja informiranja u letu, osim ako je odgovornost za pružanje takvih usluga unutar područja informiranja u letu dodijelјena jedinici kontrole zračnog prometa koja ima odgovarajuća sredstva za obavlјanje tog zadatka;
(2) jedinice kontrole zračnog prometa uspostavlјaju se kako bi pružale uslugu kontrole zračnog prometa, uslugu informiranja u letu i uslugu uzbunjivanja unutar kontroliranih područja, kontroliranih zona i na kontroliranim aerodromima;
(3) jedinice AFIS uspostavlјaju se na način kako bi pružale uslugu informiranja u letu i uslugu uzbunjivanja na AFIS aerodromima i unutar zračnog prostora tih aerodrome.
(b) aerodromski prijavni biro ili prijavni biro uspostavlјen u svrhu prijema izvještaja o uslugama u zračnom prometu ili drugi mehanizmi uspostavlјaju se kako bi primali izvještaje koji se odnose na usluge u zračnom prometu i planove leta podnesene prije polaska.
ATS.TR.115 Određivanje jedinica usluga u zračnom prometu
(a) Jedinice usluga u zračnom prometu moraju imati nedvosmisleno ime kako slijedi:
(1) centar oblasne kontrole zračnog prometa ili centar za pružanje informiranja u letu obično se određuje prema imenu obližnjeg grada ili geografske oznake ili područja;
(2) aerodromski kontrolni toranj ili jedinica prilazne kontrole zračnog prometa obično se određuje prema imenu aerodroma na kojem pružaju usluge ili prema imenu obližnjeg grada ili geografske oznake ili područja;
(3) jedinica AFIS obično se određuje prema imenu aerodroma na kojem pruža usluge ili prema imenu obližnjeg grada ili geografske oznake ili područja.
(b) Ime svake od jedinica i službi usluga u zračnom prometu dopunjuje se jednim od slјedećih sufiksa, kako je odgovarajuće:
(1) centar oblasne kontrole zračnog prometa – CONTROL;
(2) prilazna kontrola – APPROACH;
(3) prilazna radarska kontrola dolaska (
approach control radar arrivals) – ARRIVAL;
(4) prilazna radarska kontrola odlaska (
approach control radar departures) – DEPARTURE;
(5) jedinica kontrole zračnog prometa (uopšteno) kada pruža usluge nadzora sistemom ATS – RADAR;
(6) aerodromska kontrola – TOWER;
(7) kontrola kretanja po površini – GROUND;
(8) izdavanje odobrenja – DELIVERY;
(9) centar informiranja u letu – INFORMATION;
(10) jedinica AFIS – INFORMATION.
ATS.TR.120 Jezik komunikacije između jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu
Osim u slučajevima kada se komunikacija između jedinica operativnih usluga u zračnom prometu obavlјa na zajednički dogovorenom jeziku, za takve komunikacije upotreblјava se engleski jezik.
ATS.TR.125 Izražavanje vertikalne pozicije zrakoplova
(a) Za letove u područjima u kojima je utvrđena prijelazna apsolutna visina, vertikalna pozicija zrakoplova mora, osim u slučajevima navedenim pod (b) u nastavku, na prijelaznoj apsolutnoj visini ili ispod nje biti izražena kao apsolutna visina, a na prijelaznom nivou ili iznad nje biti izražena kao nivo leta. Pri prolasku kroz prijelazni sloj vertikalna pozicija pri penjanju mora biti izražena kao nivo leta, a pri snižavanju kao apsolutna visina.
(b) Kada zrakoplov kojem je izdato odobrenje za slijetanje ili, na aerodromu sa AFIS, zrakoplov koji je obaviješten da je poletno-sletna staza na raspolaganju za slijetanje, završava prilaz koristeći se atmosferskim pritiskom na nadmorskoj visini aerodroma (QFE), vertikalna pozicija tog zrakoplova izražava se kao visina iznad nadmorske visine aerodroma tokom onog dijela njegovog leta za koji se smije koristiti QFE, osim što mora biti izražena kao visina iznad nadmorske visine praga poletno-sletne staze:
(1) za instrumentalne poletno-sletne staze ako se prag nalazi 2 m (7 ft) ili više ispod nadmorske visine aerodroma;
(2) za poletno-sletne staze za precizni prilaz.
ATS.TR.130 Određivanje prijelaznog nivoa
(a) Odgovarajuća jedinica usluga u zračnom prometu utvrđuje prijelazni nivo koji se koristi u područjima gdje je utvrđena prijelazna apsolutna visina, za odgovarajući vremenski period na osnovu QNH (postavke podskale visinomjera kako bi se dobila nadmorska visina na tlu) izvještaja i prognoziranog pritiska na srednjem nivou mora, ako je potrebno.
(b) Prijelazni nivo se nalazi iznad prijelazne apsolutne visine tako da se osigura minimalno vertikalno razdvajanje od najmanje nominalno 300 m (1000 ft) između zrakoplova koji lete istovremeno na prijelaznoj apsolutnoj visini i na prijelaznom nivou.
ATS.TR.135 Minimalni nivoi krstarenja za IFR letove
(a) Jedinice kontrole zračnog prometa neće dodjelјivati nivoe krstarenja ispod minimalnih apsolutnih visina leta koje je utvrdila BHDCA, osim ako to nije posebno odobreno od strane BHDCA.
(b) Jedinice kontrole zračnog prometa:
(1) određuju najniži upotreblјivi nivo ili nivoe leta za cijelu kontroliranu oblast za koje su odgovorni ili za njegove dijelove;
(2) dodjelјuju nivoe leta na tom nivou ili nivoima ili iznad tog nivoa ili nivoâ;
(3) dostavlјaju najniži upotreblјivi nivo ili nivoe leta pilotima na zahtjev.
ATS.TR.140 Pružanje informacija o podešavanju visinomjera
(a) Odgovarajuće jedinice usluga u zračnom prometu uvijek imaju na raspolaganju informacije za slanje zrakoplovima u letu, na zahtjev, koje su potrebne za određivanje najnižeg nivoa leta kojim se osigurava odgovarajuće nadvisivanje prepreka na rutama ili segmentima ruta za koje se te informacije zahtijevaju.
(b) Centri informiranja u letu i centri oblasne kontrole zračnog prometa imaju na raspolaganju za slanje zrakoplovima, na zahtjev, odgovarajući broj QNH izvještaja ili prognoza pritiska zraka za područja informiranja u letu i kontrolirana područja za koja su odgovorni i za susjedna područja.
(c) Letačkoj posadi se dostavlјa prijelazni nivo blagovremeno, prije nego što se postigne prilikom snižavanja.
(d) Osim kada je poznato da je zrakoplov već dobio tu informaciju direktnim pozivom, postavka vrijednosti QNH za visinomjer mora biti sastavni dio:
(1) odobrenja za snižavanje kod prvog odobrenja za apsolutnu visinu nižu od prijelaznog nivoa;
(2) odobrenja za prilaz ili odobrenja za ulazak u prometni krug;
(3) odobrenja za vožnju po zemlјi za zrakoplove u odlasku.
(e) QFE postavka visinomjera kako je opisana u ATS.TR.125(b) šalјe se zrakoplovima na zahtjev ili redovno, u zavisnosti od lokalnog dogovora.
(f) Odgovarajuće jedinice usluga u zračnom prometu zaokružuju postavke visinomjera na najbliži niži cijeli hektopaskal.
ATS.TR.145 Privremeno obustavlјanje operacija prema pravilima vizuelnog letenja na aerodromu i u njegovoj blizini
(a) Bilo koje ili sve VFR operacije na aerodromu i u njegovoj blizini mogu biti privremeno obustavlјene kad god je to potrebno zbog sigurnosti, a privremeno obustavlјanje može narediti bilo koja od slјedećih jedinica, osoba ili tijela:
(1) jedinica prilazne kontrole zračnog prometa ili odgovarajući centar oblasne kontrole zračnog prometa;
(2) aerodromski kontrolni toranj;
(3) BHDCA.
(b) Kada su sve ili neke VFR operacije na aerodromu i u njegovoj blizini privremeno obustavlјene, aerodromski kontrolni toranj poštuje slјedeće postupke:
(1) stavlјa na čekanje sve VFR odlaske;
(2) opoziva sve lokalne letove koji izvode operacije prema VFR ili pribavlјa odobrenje za specijalne operacije VFR;
(3) obavještava jedinicu prilazne kontrole zračnog prometa ili centar oblasne kontrole zračnog prometa, u zavisnosti od toga šta je odgovarajuće obzirom na preduzete mjere;
(4) obavještava sve operatore ili njihove ovlaštene predstavnike o razlozima zašto su takve mjere preduzete, ako je neophodno ili zatraženo.
ATS.TR.150 Zrakoplovna rasvjeta na zemlјi
Pružatelj usluga u zračnom prometu utvrđuje procedure za rad zrakoplovne rasvjete na zemlјi, bilo da su na aerodromu ili u blizini aerodroma ili ne.
ATS.TR.155 Usluge nadzora sistemom ATS
(a) Pružatelj usluga u zračnom prometu može upotrijebiti nadzorne sisteme ATS pri pružanju usluga u zračnom prometu. U tom slučaju pružatelj usluga u zračnom prometu određuje funkcije za koje se upotreblјavaju informacije nadzora ATS.
(b) Kada pruža usluge nadzornim sistemom ATS, pružatelj usluga u zračnom prometu:
(1) osigurava da nadzorni sistem ili sistemi ATS koji se koristi omogućava da se informacije nadzora koje su prikazane, uklјučujući oznake pozicija, neprestano ažuriraju;
(2) ako se pruža usluga kontrole zračnog prometa:
(i) odrediti broj zrakoplova kojima se istovremeno pružaju usluge nadzora nadzornim sistemom ATS koji se može sigurno koordinirati u trenutnim okolnostima;
(ii) u svakom trenutku pružati kontrolorima zračnog prometa potpune i ažurne informacije o:
A. utvrđenim minimalnim apsolutnim visinama leta unutar područja odgovornosti;
B. najnižem upotreblјivom nivou ili nivoima leta određenom u skladu sa ATS.TR.130 i ATS.TR.135;
C. utvrđenim minimalnim apsolutnim visinama koje su primjenjive za procedure koje se zasnivaju na taktičkom vektoriranju i dodjeli direktnih ruta, uklјučujući potrebnu korekciju temperature ili metodu za korigovanje učinka niskih temperatura na minimalne apsolutne visine.
(c) Pružatelj usluga u zračnom prometu, u skladu sa funkcijama za koje se informacije nadzora za ATS upotreblјavaju pri pružanju usluga u zračnom prometu, utvrđuje procedure za:
(1) identifikaciju zrakoplova;
(2) pružanje zrakoplovu informacija o poziciji;
(3) vektoriranje zrakoplova;
(4) pružanje navigacijske pomoći zrakoplovu;
(5) pružanje informacija o nepovolјnim vremenskim uvjetima, ako je primjenjivo;
(6) prijenos kontrole za zrakoplov;
(7) slučaj kvara nadzornog ili nadzornih sistema ATS;
(8) slučaj kvara SSR transpondera, u skladu sa odjelјkom kojim se definiše SSR transponder iz propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje zajedničkih pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi;
(9) upozorenja koja se odnose na sigurnost, a zasnovana su na nadzoru za ATS nadzornim sistemom, kad se primjenjuju;
(10) privremeni ili konačni prekid usluge nadzornim sistemom ATS.
(d) Prije pružanja usluge zrakoplovu nadzornim sistemom ATS, uspostavlјa se identifikacija i pilot se obavještava o tome. Nakon toga, identifikacija se održava do završetka usluge nadzora nadzornim sistemom ATS. Ako se identifikacija naknadno izgubi, potrebno je u skladu sa time obavijestiti pilota i prema potrebi izdati odgovarajuće instrukcije.
(e) Kada se uoči da je identifikovani kontrolirani let u konfliktnoj putanji sa nepoznatim zrakoplovom sa mogućnošću sudara, pilot kontroliranog leta mora se, kad god je to moguće:
(1) informirati o nepoznatom zrakoplovu i, na pilotov zahtjev ili ako to, prema mišlјenju kontrolora, nameće situacija, predložiti mu manevar izbjegavanja; i
(2) informirati o prestanku opasnosti od sudara.
(f) Osim ako je BHDCA propisala drugačije, svaka odgovarajuće opremlјena jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu provjerava prikazane informacije o nivou, izvedene iz visine po pritisku najmanje jednom pri početnom kontaktu sa predmetnim zrakoplovom ili, ako to nije izvodlјivo, što prije nakon toga.
(g) Samo se provjerene informacije o nivou leta izvedene iz visine po pritisku upotreblјavaju za određivanje da je zrakoplov obavio bilo koju od slјedećih radnji:
(1) zadržao nivo leta;
(2) napustio nivo leta;
(3) prošao nivo leta u penjanju ili spuštanju;
(4) dostigao nivo leta.
ATS.TR.160 Pružanje usluga u zračnom prometu za testno letenje
Za pružanje usluga u zračnom prometu za testno letenje BHDCA može definirati dodatne ili alternativne uvjete i procedure od onih sadržanih u ovom poddijelu B, kojih će se pridržavati jedinica usluga u zračnom prometu.
ODJELJAK 2 – USLUGE KONTROLE ZRAČNOG PROMETA
ATS.TR.200 Primjena
Usluge kontrole zračnog prometa se pružaju:
(a) za sve IFR letove u zračnom prostoru klase A, B, C, D i E;
(b) za sve VFR letove u zračnom prostoru klase B, C i D;
(c) za sve specijalne VFR letove;
(d) za cjelokupan aerodromski promet na kontroliranim aerodromima.
ATS.TR.205 Pružanje usluga kontrole zračnog prometa
Dijelovi usluga kontrole zračnog prometa opisani u ATS.TR.105(a) pružaju različite jedinice, i to:
(a) usluge oblasne kontrole zračnog prometa bilo koja od slјedećih jedinica:
(1) centar oblasne kontrole zračnog prometa;
(2) jedinica koja pruža usluge u kontroliranoj zoni ili kontroliranoj oblasti ograničenog obima koja je određena primarno za pružanje usluga prilazne kontrole zračnog prometa i gdje ne postoji centar oblasne kontrole zračnog prometa;
(b) usluge prilazne kontrole zračnog prometa bilo koja od slјedećih jedinica:
(1) jedinica prilazne kontrole zračnog prometa kada je to neophodno ili se želi uspostaviti odvojena jedinica;
(2) aerodromski kontrolni toranj ili centar oblasne kontrole zračnog prometa kada je to neophodno ili kada se pod odgovornošću jedne jedinice žele kombinovati funkcije prilazne kontrole zračnog prometa sa onim aerodromske kontrole zračnog prometa ili centra oblasne kontrole zračnog prometa;
(c) usluge aerodromske kontrole zračnog prometa: aerodromski kontrolni toranj.
ATS.TR.210 Operacije pružanja usluga kontrole zračnog prometa
(a) U cilјu pružanja usluga kontrole zračnog prometa, jedinica kontrole zračnog prometa:
(1) dobija informacije o planiranom kretanju svakog zrakoplova ili o njegovim varijacijama i trenutne informacije o stvarnom kretanju svakog zrakoplova;
(2) na osnovu dobijenih informacija određuje relativne položaje poznatih zrakoplova u odnosu jednih na druge;
(3) izdaje odobrenja i informacije u svrhu sprečavanja sudara između zrakoplova pod njenom kontrolom i ubrzava i održava redovan protok prometa;
(4) vrši koordinaciju odobrenja sa drugim jedinicama ako je to potrebno:
(i) uvijek kada zrakoplov može ugroziti promet koji se odvija pod kontrolom drugih jedinica;
(ii) prije transfera kontrole nad zrakoplovom drugoj jedinici.
(b) Odobrenja koja izdaje jedinica kontrole zračnog prometa osiguravaju razdvajanje:
(1) između svih letova u zračnom prostoru klase A i B;
(2) između IFR letova u zračnom prostoru klase C, D i E;
(3) između IFR letova i VFR letova u zračnom prostoru klase C;
(4) između IFR i specijalnih VFR letova;
(5) između specijalnih VFR letova, osim ako BHDCA odredi drukčije.
Osim toga, kada to zahtijeva pilot zrakoplova i ako je sa tim saglasan pilot drugog zrakoplova, i ako je to propisala BHDCA za slučajeve navedene pod (a)(2) u zračnom prostoru klase D i E, let može biti odobren pod uvjetom da danju u vizuelnim meteorološkim uvjetima održava vlastito razdvajanje za određeni dio leta ispod 3050 m (10 000 ft) tokom penjanja ili poniranja.
(c) Osim u slučajevima operacija na paralelnim ili skoro paralelnim poletno-sletnim stazama iz ATS.TR.255 ili kada se u blizini aerodroma može primijeniti smanjenje minimalnog razdvajanja, jedinica kontrole zračnog prometa osigurava razdvajanje na bar jedan od slјedećih načina:
(1) vertikalnim razdvajanjem, koje se postiže dodjelјivanjem različitih nivoa leta izabranih iz tabele nivoa krstarenja navedene u referentnom odjelјku propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje zajedničkih pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, osim što se korelacija nivoa i putanja koja je propisana u navedenom propisu ne primjenjuje ako je drugačije navedeno u zborniku zrakoplovnih informacija ili u odobrenjima kontrole zračnog prometa. Minimalno vertikalno razdvajanje iznosi nominalno 300 m (1000 ft) do i uklјučivo FL 410, te nominalno 600 m (2000 ft) iznad tog nivoa. Informacije o geometrijskoj visini ne smiju se upotreblјavati za određivanje vertikalnog razdvajanja;
(2) horizontalnim razdvajanjem, koje se postiže na jedan od slјedećih načina:
(i) uzdužnim razdvajanjem, održavanjem razmaka između zrakoplova koji lete duž iste, konvergiraju ili lete putanjom suprotnog smjera, izraženog u jedinicama vremena ili rastojanja;
(ii) bočnim razdvajanjem, održavanjem zrakoplova na različitim rutama ili u različitim geografskim oblastima.
(d) Kada kontrolor zračnog prometa postane svjestan da se vrsta razdvajanja ili minimum koji se primjenjuje za razdvajanje dva zrakoplova ne može održavati, kontrolor zračnog prometa uspostavlјa drugu vrstu razdvajanja ili drugi minimum prije trenutka kršenja trenutnog minimuma razdvajanja.
ATS.TR.215 Izbor minimuma razdvajanja i obavještavanje o njemu u svrhu primjene ATS.TR.210(c)
(a) Minimalna razdvajanja za svrhe primjene unutar određenog dijela zračnog prostora bira pružatelj usluga u zračnom prometu odgovoran za pružanje usluga u zračnom prometu, a odobrava BHDCA.
(b) Za promet koji prelazi iz jednog zračnog prostora u drugi susjedni zračni prostor i za rute bliže granicama susjednog zračnog prostora nego što je primjenjivi minimum razdvajanja u datim okolnostima, izbor minimuma razdvajanja se vrši uz konsultacije sa odgovarajućim pružateljem usluga u zračnom prometu odgovornim za pružanje usluga u zračnom prometu u susjednom zračnom prostoru.
(c) Detalјi o izabranom minimumu razdvajanja i oblasti u kojoj se primjenjuju dostavlјaju se:
(1) predmetnim jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu;
(2) pilotima i operatorima zrakoplova putem zbornika zrakoplovnih informacija, kada je razdvajanje zasnovano na upotrebi zrakoplova sa specifičnom navigacijskom opremom ili specifičnim navigacijskim tehnikama.
ATS.TR.220 Primjena razdvajanja u slučajevima vrtložne turbulencije
(a) Jedinice kontrole zračnog prometa primjenjuju minimume razdvajanja vrtložne turbulencije na zrakoplove u fazama prilaza i odlaska u svim slјedećim situacijama:
(1) zrakoplov leti direktno iza drugog zrakoplova na istoj apsolutnoj visini ili manje od 300 m (1 000 ft) ispod njega;
(2) oba zrakoplova koriste istu poletno-sletnu stazu ili paralelnu poletno-sletnu stazu koje su međusobno udalјene manje od 760 m (2 500 ft);
(3) zrakoplov siječe (krosira) putanju drugog zrakoplova iza njega na istoj apsolutnoj visini ili manje od 300 m (1 000 ft) ispod njega.
(b) Navedeno pod (a) se ne primjenjuje na VFR letove u dolasku niti na IFR letove u dolasku koji primjenjuju vizuelni prilaz kada je zrakoplov prijavio da vidi zrakoplov ispred sebe i dobio je instrukciju da prati i samostalno održava razdvajanje od tog zrakoplova. U takvim slučajevima jedinica kontrole zračnog prometa izdaje upozorenje na vrtložne turbulencije.
ATS.TR.225 Odgovornost za vršenje kontrole
(a) Kontrolirani let je u bilo kojem momentu je pod kontrolom samo jedne jedinice za kontrolu zračnog prometa.
(b) Odgovornost za kontrolu svih zrakoplova koji lete unutar datog bloka zračnog prostora dodjelјuje se samo jednoj jedinici kontrole zračnog prometa. Kontrola jednog zrakoplova ili grupe zrakoplova se može delegirati drugim jedinicama kontrole zračnog prometa uz uvjet da je osigurana koordinacija između svih predmetnih jedinica kontrole zračnog prometa.
ATS.TR.230 Prijenos odgovornosti za vršenje kontrole – vrijeme ili mjesto
(a) Mjesto ili vrijeme prijenosa
Odgovornost za kontrolu zrakoplova prenosi se sa jedne jedinice kontrole zračnog prometa na drugu, kako slijedi:
(1) između dvije jedinice koje pružaju uslugu oblasne kontrole zračnog prometa
Odgovornost za kontrolu zrakoplova se prenosi sa jedinice koja pruža usluge oblasne kontrole zračnog prometa u kontroliranoj oblasti na jedinicu koja pruža usluge oblasne kontrole zračnog prometa u susjednoj kontroliranoj oblasti, u vrijeme prelaska granice kontrolirane oblasti kako je to utvrđeno od strane oblasnog centra kontrole zračnog prometa koji kontrolira zrakoplov ili u nekoj drugoj tački ili u neko drugo vrijeme ako je tako dogovoreno između dvije jedinice.
(2) između jedinice koja pruža usluge oblasne kontrole zračnog prometa i jedinice koja pruža prilaznu kontrolu zračnog prometa ili između dviju jedinica koje pružaju uslugu prilazne kontrole zračnog prometa
Odgovornost za kontrolu zrakoplova se prenosi sa jedinice koja pruža oblasnu kontrolu zračnog prometa na jedinicu koja pruža usluge prilazne kontrole zračnog prometa, i obrnuto, u tački ili u vrijeme koje je dogovoreno između dvije jedinice.
(3) između jedinice koja pruža usluge prilazne kontrole zračnog prometa i aerodromskog kontrolnog tornja
(i) za zrakoplove u dolasku – odgovornost za kontrolu zrakoplova u dolasku prenosi se, kako je navedeno u pisanom sporazumu i operativnim priručnicima, po potrebi, sa jedinice koja pruža usluge prilazne kontrole zračnog prometa na aerodromski kontrolni toranj kada je zrakoplov:
(A) u blizini aerodroma, i:
(a) smatra se da će prilaz i slijetanje biti izvršeni vizuelno, odnosno uz upotrebu vizuelne reference na zemlјi, ili
(b) dostignuti su nepromijenjeni vizuelni meteorološki uvjeti (VMC)
(B) na definiranoj tački ili nivou leta;
(C) sletio.
(ii) za zrakoplove u odlasku – odgovornost za zrakoplov u odlasku prenosi se, kako je navedeno u pisanom sporazumu i operativnim priručnicima, po potrebi, sa aerodromskog kontrolnog tornja na jedinicu koja pruža usluge prilazne kontrole zračnog prometa:
(A) kada u blizini aerodroma preovladavaju vizuelni meteorološki uvjeti (VMC);
(a) prije nego zrakoplov napusti neposrednu blizinu aerodroma, ili
(b) prije nego što zrakoplov uđe u instrumentalne meteorološke uvjete, ili
(c) na definiranoj tački ili nivou leta;
(B) kada na aerodromu preovladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti:
(a) odmah nakon što se zrakoplov nađe u zraku, ili
(b) na definiranoj tački ili nivou leta.
(4) između kontrole sektora zračnog prometa ili pozicija unutar iste jedinice kontrole zračnog prometa
Odgovornost za kontrolu zrakoplova prenosi se sa jedne pozicije ili sektora kontrole zračnog prometa na drugu poziciju ili sektor kontrole zračnog prometa unutar iste jedinice kontrole zračnog prometa na tački, nivou leta ili u trenutku koji su navedeni u uputstvima dotične jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu.
(b) Koordinacija prijenosa odgovornosti
(1) Odgovornost za kontrolu zrakoplova se ne smije prenositi sa jedne jedinice kontrole zračnog prometa na drugu bez saglasnosti o prihvatanju od strane jedinice kontrole zračnog prometa koja preuzima odgovornost, a u skladu sa navedenim pod (b)(2), (3), (4) i (5).
(2) Jedinica kontrole zračnog prometa koja predaje zrakoplov obavještava jedinicu kontrole zračnog prometa koja preuzima kontrolu o odgovarajućim dijelovima važećeg plana leta i o svakoj informaciji relevantnoj za traženi prijenos kontrole.
(3) Kada se prijenos kontrole vrši pomoću nadzornih sistema ATS, informacije o kontroli od značaja za transfer uklјučuju informacije koje se odnose na poziciju i, ako se zahtijeva, putanju i brzinu zrakoplova, kako su očitane nadzornim sistemima ATS neposredno prije prijenosa kontrole.
(4) Kada se prijenos kontrole vrši pomoću ADS-C podataka, informacije o kontroli od značaja za prijenos uklјučuju četvorodimenzionalnu poziciju i druge informacije ako je to potrebno.
(5) Jedinica kontrole zračnog prometa koja preuzima kontrolu nad zrakoplovom:
(i) ukazuje na svoju sposobnost da prihvati kontrolu zrakoplova pod uvjetima definiranim od strane jedinice kontrole zračnog prometa koja predaje kontrolu, osim ako prethodnim sporazumom između predmetnih jedinica nije dogovoreno da to nije potrebno i da se podrazumijeva prihvatanje definiranih uvjeta, ili ukazuje na bilo koju potrebnu promjenu u odnosu na to;
(ii) navodi bilo koje druge informacije ili odobrenje za slјedeći dio leta, koje zrakoplov treba dobiti u vrijeme prijenosa kontrole.
(6) Jedinica kontrole zračnog prometa koja preuzima kontrolu obavještava jedinicu koja predaje kontrolu kada je uspostavila dvosmjernu govornu i/ili prijenosom podataka (data link) komunikaciju i preuzela kontrolu nad predmetnim zrakoplovom, osim ako nije drugačije utvrđeno sporazumom između predmetnih jedinica kontrole zračnog prometa.
(7) Za koordinaciju između sektora ili jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu ili oboje koristi se standardizovana frazeologija. Obični/svakodnevni jezik se upotreblјava samo kada standardizovana frazeologija ne može poslužiti za prijenos planirane poruke.
ATS.TR.235 ATC odobrenja
(a) ATC odobrenja se isklјučivo zasnivaju na zahtjevima za pružanje usluge kontrole zračnog prometa.
(1) Odobrenja se isklјučivo izdaju za ubrzavanje i razdvajanje zračnog prometa i zasnivaju se na poznatim prometnim uvjetima koji utiču na sigurnost operacija zrakoplova. Takvi prometni uvjeti obuhvataju ne samo zrakoplove u zraku i na manevarskim površinama koje se kontroliraju nego i sav promet vozila i druge prepreke koje nisu trajno sagrađene na manevarskoj površini koja se koristi.
(2) Jedinice kontrole zračnog prometa izdaju ATC odobrenja koja su potrebna da bi se spriječili sudari te ubrzao i održavao uredan protok zračnog prometa.
(3) ATC odobrenja se izdaju dovolјno rano da bi se osiguralo da se pošalјu zrakoplovu na vrijeme da ih može poštovati.
(4) Kada vođa zrakoplova obavijesti jedinicu kontrole zračnog prometa da ATC odobrenje nije zadovolјavajuće, jedinica kontrole zračnog prometa izdaje izmijenjeno odobrenje ako je to moguće.
(5) Pri vektoriranju ili dodjelјivanju direktnih ruta koje nisu uklјučene u plan leta, pri čemu IFR let više ne slijedi objavlјenu ATS rutu ili instrumentalni postupak, kontrolor zračnog prometa koji pruža uslugu nadzora sistemom ATS izdaje odobrenja tako da se propisano nadvisivanje prepreka poštuje sve dok zrakoplov ne dostigne tačku gdje se pilot vraća na rutu iz plana leta ili se vraća na objavlјenu ATS rutu ili na instrumentalni postupak.
(b) Sadržaj odobrenja u zračnom prometu
U odobrenju jedinice kontrole zračnog prometa se navodi:
(1) identifikacija zrakoplova, kako je navedena u planu leta;
(2) granica važenja odobrenja;
(3) ruta leta:
(i) u odobrenju je detalјno opisana ruta leta svaki put kada se to smatra potrebnim;
(ii) fraza "odobrena planirana ruta leta" ("
cleared flight planned route") ne smije se koristiti kada se daje ponovno odobrenje;
(4) nivo ili nivoe leta na cijeloj ruti ili njenom dijelu i promjene nivoa leta ako se zahtijeva;
(5) svaku potrebnu instrukciju ili informaciju o drugim pitanjima, kao što su slot odlaska u okviru ATFM ako je primjenjivo, prilazni ili postupci u odlasku, komunikacije i vrijeme kada prestaje da važi dato odobrenje.
(c) Kako bi se olakšala isporuka elemenata iz navedenog pod (b), pružatelj usluga u zračnom prometu procjenjuje potrebu za uspostavlјanjem standardnih odlaznih i dolaznih ruta i povezanih postupaka kako bi se olakšalo:
(1) sigurno, redovno i efikasno odvijanje zračnog prometa;
(2) opisivanje ruta i postupaka u ATC odobrenjima.
(d) Odobrenja za letove okozvučnim brzinama
(1) ATC odobrenje za okozvučnu fazu ubrzavanja nadzvučnog leta važi bar do kraja te faze leta.
(2) ATC odobrenje koje se odnosi na usporavanje i poniranje zrakoplova iz nadzvučnog krstarenja u podzvučni let, omogućava neometano poniranje barem tokom faze okozvučnog leta.
(e) Promjene u odobrenju obzirom na rutu ili nivo leta
(1) Kada se izdaje odobrenje kojim se obuhvata tražena promjena rute ili nivoa leta, ono sadrži tačnu prirodu promjene.
(2) Kada prometni uvjeti ne dopuštaju odobrenje tražene promjene, upotreblјava se riječ "UNABLE" (nije moguće). Kada je to opravdano zbog okolnosti, ponudiće se alternativna ruta ili nivo leta.
(f) Uvjetna odobrenja
Uvjetne fraze, kao što je "
behind landing aircraft" (iza zrakoplova koji slijeće) ili "
after departing aircraft" (nakon zrakoplova u odlasku), ne upotreblјavaju se za kretanja koja utiču na aktivnu poletno-sletnu stazu ili aktivne poletno-sletne staze, osim ako odgovarajući kontrolor zračnog prometa i pilot vide taj zrakoplov ili ta vozila. Zrakoplov ili vozilo koji su uzrok uvjeta zbog kojeg se izdaje uvjetno odobrenje su prvi zrakoplov ili vozilo koji prolaze ispred drugog predmetnog zrakoplova. U svim slučajevima, uvjetno odobrenje se daje slјedećim redom i sastoji se od:
(1) pozivnog znaka;
(2) uvjeta;
(3) odobrenja;
(4) kratkog ponavlјanja uvjeta.
(g) Ponavlјanje odobrenja, uputstava i informacija vezanih za sigurnost
(1) Kontrolor zračnog prometa sluša ponavlјanje dijelova uputstava i ATC odobrenja koja se odnose na sigurnost kako je utvrđeno u članu 53. st. (1) i (2) propisa kojim se uređuju usluge u zračnom prometu i kako je utvrđeno u SERA.8015(e)(1) i (2) aneksa propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje zajedničkih pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi kako bi procijenio da je letačka posada ispravno razumjela odobrenje ili uputstvo ili oboje i mora odmah reagovati da bi ispravio netačnosti koje uoči u ponovlјenoj poruci.
(2) Ukoliko od strane pružatelja ATS usluga nije drugačije utvrđeno, govorno ponavlјanje CPDLC poruka se ne zahtijeva.
(h) Koordinacija odobrenja
Između ATC jedinica vrši se koordinacija odobrenja sa cilјem pokrivanja kompletne rute zrakoplova ili njenog određenog dijela.
(1) Zrakoplov dobija odobrenje za cijelu rutu do aerodroma prvog namjeravanog slijetanja:
(i) kada je moguće, prije dolaska, da izvrši koordinaciju odobrenja između svih ATC jedinica pod čijom kontrolom zrakoplov dolazi;
(ii) kada postoji realna potvrda da će se izvršiti prethodna koordinacija između onih ATC jedinica pod čijom kontrolom će zrakoplov naknadno doći.
(2) Kada koordinacija navedena pod (1) nije postignuta ili nije predviđena, zrakoplov dobija odobrenje samo do tačke do koje je koordinacija realno potvrđena. Prije dostizanja te tačke ili u toj tački zrakoplov dobija dalјe odobrenje, uputstva o čekanju se izdaju po potrebi.
(3) Kada je pružatelj ATS usluga to propisao, zrakoplov kontaktira narednu ATS jedinicu, u svrhu dobijanja narednog odobrenja prije prijenosa na kontrolnoj tački:
(i) zrakoplov održava neophodnu dvosmjernu komunikaciju sa trenutno nadležnom ATS jedinicom dok čeka dobijanje narednog odobrenja;
(ii) odobrenje izdato kao naredno je pilotu jasno naznačeno kao takvo;
(iii) osim ako su koordinirana, naredna odobrenja neće uticati na originalni profil leta zrakoplova u bilo kojem zračnom prostoru, osim onih koja izdaje ATS jedinica odgovorna za naredna odobrenja.
(4) Kada zrakoplov namjerava da odleti sa aerodroma unutar kontrolirane oblasti da bi ušao u drugu kontroliranu oblast unutar perioda od 30 minuta, ili nekog drugog specifičnog perioda vremena, ako je to dogovoreno između centara oblasne kontrole zračnog prometa, koordinacija sa narednim centrom oblasne kontrole zračnog prometa se vrši prije izdavanja odobrenja za odlazak sa aerodroma.
(5) Kada zrakoplov namjerava da napusti kontroliranu oblast zbog leta izvan kontroliranog zračnog prostora, a zatim da ponovo uđe u istu ili drugu kontroliranu oblast, može se izdati odobrenje od tačke polaska do aerodroma prvog namjeravanog slijetanja. Takvo odobrenje ili njegove izmjene se primjenjuju samo na one dijelove leta koji se vrše u kontroliranom zračnom prostoru.
ATS.TR.240 Kontrola kretanja osoba i vozila na aerodromima
(a) Kretanje osoba ili vozila, uklјučujući i vučene zrakoplove po manevarskim površinama aerodroma, kontrolira aerodromski kontrolni toranj, da bi se izbjegla opasnost po njih ili po zrakoplove koji slijeću, rulaju ili polijeću.
(b) U uvjetima kada se primjenjuju procedure za smanjenu vidlјivost:
(1) broj osoba ili vozila koja se kreću ili rade na manevarskim površinama aerodroma je ograničen na osnovni minimum i posebna pažnja se mora obratiti na zahtjeve da se zaštite kritična i osjetlјiva područja oko radio-navigacijskih sredstava;
(2) u skladu sa navedenim pod (c), metod ili metode za minimalno razdvajanje između vozila i zrakoplova koji rulaju propisuje pružatelj usluga u zračnom prometu i odobrava ih BHDCA uzimajući u obzir sredstva koja su mu na raspolaganju;
(3) kada se kontinuirano izvode kombinovane operacije preciznog prilaza ILS i MLS kategorije II ili kategorije III na istoj poletno-sletnoj stazi, postavlјaju se stroži zahtjevi za zaštitu ILS ili MLS kritičnih i osjetlјivih područja.
(c) Vozilima službi u slučaju opasnosti koja se kreću u svrhu pomoći zrakoplovu u stanju opasnosti, dodjelјuje se prvenstvo u odnosu na sav drugi promet na površini.
(d) Uzimajući u obzir zahtjev naveden pod (c), vozila na manevarskim površinama poštuju slјedeća pravila:
(1) vozila i vozila koja vuku zrakoplove daju prvenstvo zrakoplovima koji slijeću, polijeću ili rulaju;
(2) vozila daju prvenstvo vozilima koja vuku zrakoplove;
(3) vozila daju prvenstvo drugim vozilima u skladu sa uputstvima jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu;
(4) bez obzira na navedeno pod (1), (2) i (3), vozila i vozila koja vuku zrakoplove poštuju uputstva dobijena od aerodromskog kontrolnog tornja.
ATS.TR.245 Upotreba opreme za nadzor kretanja po površinama na aerodromu
Kada se smatra neophodnim, u slučaju da manevarska površina ili neki njen dio nije vidlјiv golim okom, ili radi dopune vizuelnom osmatranju, jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu upotreblјava napredne sisteme za vođenje i nadzor prometa na zemlјi (Advanced Surface Movement Guidance and Control Systems A-SMGCS) ili drugu odgovarajuću opremu kako bi:
(a) nadzirali kretanje zrakoplova i vozila na manevarskim površinama;
(b) davali informacije za usmjeravanje pilotima i vozačima vozila prema potrebi;
(c) pružali savjete i pomoć radi sigurnog i efikasnog kretanja zrakoplova i vozila po manevarskim površinama.
ATS.TR.250 Informacije o bitnom prometu i bitnom lokalnom prometu
(a) Informacije o bitnom lokalnom prometu pružaju se kontroliranim letovima na koje se one odnose kad god su oni jedni drugima bitan promet.
(b) Informacije o bitnom prometu koje su poznate kontroloru zračnog prometa daju se bez odlaganja zrakoplovima u odlasku i dolasku na koje se one odnose.
ATS.TR.255 Operacije na paralelnim ili približno paralelnim poletno-sletnim stazama
Kada se izvode nezavisne ili zavisne operacije na instrumentalnom prilazu ili odlasku sa paralelnih ili približno paralelnih poletno-sletnih staza, pružatelj usluga u zračnom prometu uspostavlјa postupke, odobrene od strane BHDCA.
ATS.TR.260 Izbor poletno-sletne staze u upotrebiAerodromski kontrolni toranj bira poletno-sletnu stazu u upotrebi za polijetanje i slijetanje zrakoplova uzimajući u obzir brzinu i smjer vjetra pri zemlјi i druge relevantne faktore uklјučujući:
(a) konfiguraciju poletno-sletne staze;
(b) meteorološke uvjete;
(c) postupke instrumentalnog prilaza;
(d) raspoloživa sredstva za pomoć pri prilazu i slijetanju;
(e) aerodromske prometne krugove i uvjete zračnog prometa;
(f) dužinu poletno-sletne staze ili poletno-sletnih staza;
(g) ostale faktore koji su navedeni u lokalnim uputstvima.
ATS.TR.265 Kontrola aerodromskog prometa na zemlјi u uvjetima smanjene vidlјivosti
(a) Kada je potrebno da se promet odvija na manevarskim površinama u uvjetima vidlјivosti koji onemogućavaju aerodromskom kontrolnom tornju da primjenjuje vizuelno razdvajanje između zrakoplova i između zrakoplova i vozila, primjenjuje se slјedeće:
(1) na ukrštanju staza za vožnju po zemlјi/rulanje zrakoplov ili vozilo na stazi za vožnju po zemlјi/rulanje ne smije se približiti drugoj stazi za taksiranje bliže od granice pozicije za čekanje koja je definirana međupozicijama za čekanje, zaustavnom prečkom ili oznakom ukrštanja staza za vožnju po zemlјi/rulanje, u skladu sa primjenjivim specifikacijama projekta aerodroma;
(2) metoda uzdužnog razdvajanja na stazama za vožnju je ona koju je za konkretni aerodrom specificirao pružatelj usluga u zračnom prometu i odobrila BHDCA, uzimajući u obzir karakteristike dostupnih sredstava za nadzor i kontrolu prometa na zemlјi, složenost tlocrta aerodroma i karakteristike zrakoplova koji koriste taj aerodromom.
(b) Postupci koji su primjenjivi za početak i nastavak operacija pri smanjenoj vidlјivosti utvrđuju se u skladu sa ATS.OR.110 i odobrava ih BHDCA.
ATS.TR.270 Odobrenje specijalnih VFR letova
(a) Obavlјanje specijalnih VFR letova može se dozvoliti u kontroliranoj zoni na osnovu ATC odobrenja. Osim kada BHDCA dozvoli za helikoptere u posebnim slučajevima kao što su, između ostalog, policijske operacije i medicinske operacije, operacije potrage i spašavanja i vatrogasni letovi, primjenjuju se slјedeći dodatni uvjeti:
(1) takvi specijalni VFR letovi smiju se izvoditi samo danju, osim ako je BHDCA odobrila drukčije;
(2) pilot:
(i) je izvan oblaka i vidi površinu zemlјe;
(ii) ima vidlјivost u letu najmanje 1 500 m ili za helikoptere najmanje 800 m;
(iii) leti brzinom od najviše 140 čvorova (kt) IAS kako bi se omogućilo blagovremeno uočavanje ostalog prometa i mogućih prepreka i izbjegao sudar;
(3) jedinica kontrole zračnog prometa ne smije izdati odobrenje za specijalni VFR let zrakoplovu za polijetanje sa aerodroma unutar kontrolirane oblasti niti slijetanje na takav aerodrom, ili ulaz u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometi krug kada su prijavlјeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod slјedećih minimuma:
(i) vidlјivost pri zemlјi manja je od 1 500 m ili, za helikoptere, manja od 800 m;
(ii) baza oblaka je ispod 180 m (600 ft).
(b) Jedinica kontrole zračnog prometa sa zahtjevima za takvo odobrenje postupa na pojedinačnoj osnovi.
ODJELJAK 3 – USLUGE INFORMIRANJA U LETU
ATS.TR.300 Primjena
(a) Odgovarajuće jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu pružaju uslugu informiranja u letu svim zrakoplovima na koje vjerovatno imaju uticaja informacije koje se pružaju i koje su:
(1) dobijene od strane pružatelja usluga kontrole zračnog prometa;
(2) na drugi način dostupne relevantnim jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu.
(b) Kada jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu pružaju i usluge informiranja u letu i uslugu kontrole zračnog prometa, pružanje usluge kontrole zračnog prometa ima prednost pred pružanjem usluge informiranja u letu uvijek kada je to potrebno za pružanje usluga kontrole zračnog prometa.
(c) Pružatelj usluga informiranja u letu uspostavlјa aranžmane za:
(1) snimanje i slanje informacija o napredovanju letova;
(2) koordinaciju i prijenos odgovornosti za pružanje usluga informiranja u letu.
ATS.TR.305 Obim pružanja usluga informiranja u letu
(a) Usluga informiranja u letu uklјučuje pružanje relevantnih:
(1) informacija SIGMET i AIRMET;
(2) informacija koje se tiču preeruptivnih vulkanskih aktivnosti, vulkanskih erupcija i oblaka vulkanskog pepela;
(3) informacija koje se tiču ispuštanja radioaktivnih materijala i toksičnih hemikalija u atmosferu;
(4) informacija o promjenama u dostupnosti radio-navigacijskih sredstava;
(5) informacija o promjenama u uvjetima na aerodromu i povezanim objektima, uklјučujući informacije o stanju aerodromskih manevarskih površina kada su pod snijegom, ledom ili značajnom količinom vode ili je voda značajne dubine;
(6) informacija o slobodnim balonima bez posade;
(7) informacija o neuobičajenoj konfiguraciji i stanju zrakoplova;
(8) kao i sve druge informacije koje vjerovatno mogu uticati na sigurnost.
(b) Usluge informiranja u letu uklјučuju, dodatno na navedeno pod (a), i pružanje informacija koje se tiču:
(1) meteoroloških prilika, objavlјenih ili prognoziranih na polaznom, dolaznom i alternativnom aerodromu;
(2) opasnosti od sudara, zrakoplovima koji lete u zračnom prostoru klase C, D, E, F i G;
(3) za letove iznad vodenih površina, kada je to izvodlјivo i kada to pilot zahtjeva, bilo koju dostupnu informaciju kao što je radio pozivni znak, pozicija, stvarna putanja, brzina itd, vodenih plovila u toj oblasti;
(4) poruke, uklјučujući odobrenja, dobijene od ostalih jedinica koje pružaju usluge u zračnom prometu, koje treba proslijediti tom zrakoplovu.
(c) AFIS poruke koji se šalјu zrakoplovima uklјučuju, osim relevantnih informacija iz navedenog pod (a) i (b), pružanje informacija o:
(1) opasnostima od sudara sa zrakoplovima, vozilima i osobama koji su prisutni na manevarskoj površini;
(2) poletno-sletnoj stazi u upotrebi.
(d) Jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu, što je prije moguće, prenose posebne izvještaje iz zraka:
(1) drugim zrakoplovima kojima te informacije mogu trebati;
(2) nadležnom birou meteorološkom bdjenja;
(3) drugim jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu kojima te informacije mogu trebati.
Slanje poruka zrakoplovima ponavlјa se na određenoj frekvenciji i nastavlјa se u vremenskom periodu koje određuje predmetna jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu.
(e) Usluga informiranja u letu koja se osigurava VFR letovima uklјučuje, osim informacija navedenih pod (a), pružanje dostupnih informacija koje se tiču prometa i meteoroloških uvjeta duž rute po kojoj zrakoplov leti, a koje će vjerovatno letenja prema pravilima vizuelnog letenja učiniti neizvodlјivim.
(f) Kada to propiše BHDCA, jedinica AFIS upravlјa kretanjem vozila i lica na manevarskoj površini u skladu sa ATS.TR.240.
ATS.TR.310 Usluga govornog automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti (Voice-ATIS)
(a) Automatsko govorno radio-difuzno emitovanje informacija za slijetanje i polijetanje (Voice-ATIS) pruža se na aerodromima gdje postoji zahtjev za smanjenje opterećenja komunikacija na VHF zrak-zemlјa komunikacijskim kanalima za pružanje usluga u zračnom prometu. Kada se pruža, ona uklјučuje:
(1) jednu emisiju koja opslužuje dolazeći zrakoplov;
(2) jednu emisiju koja opslužuje odlazeći zrakoplov;
(3) jednu emisiju koja opslužuje i dolazeći i odlazeći zrakoplov;
(4) dvije emisije koje opslužuju dolazeći i odlazeći zrakoplov na onim aerodromima gdje bi dužina emisije koja opslužuje i dolazeći i odlazeći zrakoplov bila naročito duga.
(b) Kada god je izvodlјivo, koristi se zasebna VHF frekvencija za Voice-ATIS emitovanja. Ako zasebna frekvencija nije dostupna, prijenos se može vršiti na govornom kanalu ili kanalima najprikladnijeg navigacijskog sredstva u završnoj oblasti, preporučlјivo VOR, pod uvjetom da su domet i razumlјivost prihvatlјivi i da je oznaka navigacijskog sredstva usklađena sa emitovanjem tako da ona nije izbrisana.
(c) Voice-ATIS emitovanja se ne smiju prenositi na govornom kanalu ILS.
(d) Kada se pruža usluga Voice-ATIS, emitovanje je stalno i ponavlјajuće.
(e) Informacije sadržane u tekućem emitovanju se odmah stavlјaju do znanja jedinici za pružanje usluga u zračnom prometu i/ili jedinicama koje imaju veze sa pružanjem informacija zrakoplovu vezanih za prilaz, slijetanje i polijetanje, svaki put kada te poruke nije pripremila ta jedinica ili te jedinice.
(f) Usluge Voice-ATIS emitovanja koje se pružaju aerodromima namijenjene za upotrebu u međunarodnom zračnom prometu su dostupne minimalno na engleskom jeziku.
ATS.TR.315 Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti prijenosom podataka
(a) Kada se usluge automatskog informiranja u završnoj oblasti prijenosom podataka (Data Link-Automatic Terminal Information Service - D-ATIS) pružaju kao dodatak postojećem i dostupnom Voice-ATIS, informacije su identične i u sadržaju i u formatu sa onim koje se emituju putem Voice-ATIS. Kada su uklјučene meteorološke informacije u realnom vremenu, ali su podaci unutar parametara kriterija značajnih promjena iz MET.TR.200(e) i (f) Aneksa V ovog pravilnika, sadržaj se, u svrhu održavanja iste kodne oznake, smatra identičnim.
(b) Kada se D-ATIS usluge pružaju kao dodatak postojećem i dostupnom Voice-ATIS i ATIS zahtijeva ažuriranje, Voice-ATIS i D-ATIS se ažuriraju istovremeno.
ATS.TR.320 Usluga automatskog informiranja u završnoj kontroliranoj oblasti (putem glasovnog ponavlјajućeg emitovanja i/ili prijenosom podataka (data link))
(a) Kada se pružaju usluge Voice-ATIS, D-ATIS ili obje:
(1) dostavlјene informacije se odnose na jedan aerodrom;
(2) i dostavlјene informacije se ažuriraju odmah pošto se pojavi značajna promjena;
(3) pripremanje i dostavlјanje ATIS poruka je odgovornost pružatelja usluga u zračnom prometu;
(4) pojedinačne ATIS poruke se identifikuju kodnom oznakom u obliku slova ICAO govornog alfabeta. Kodne oznake koje se dodjelјuju uzastopnim ATIS porukama su dodijelјene po alfabetskom redu;
(5) zrakoplov potvrđuje prijem informacija prilikom uspostavlјanja komunikacije sa jedinicom za pružanje usluga u zračnom prometu koja pruža usluge prilazne kontrole zračnog prometa ili aerodromskog kontrolnog tornja, po potrebi;
(6) kada odgovara na poruku navedenu pod (5), ili u slučaju dolazećeg zrakoplova u neko drugo vrijeme nego ono koje je propisala BHDCA, odgovarajuća jedinica za pržanje usluga u zračnom prometu dostavlјa zrakoplovu informaciju o trenutnom podešavanju visinomjera;
(7) meteorološke informacije se izdvajaju iz lokalnog rutinskog izvještaja ili specijalnog izvještaja.
(b) Kada nagla promjena meteoroloških uvjeta dovede do toga da nije preporučlјivo uklјučiti meteorološke informacije navedene pod (a)(7) u ATIS, ATIS poruke ukazuju da će se relevantne meteorološke informacije dobiti na prvom kontaktu sa odgovarajućom jedinicom za pružanje usluga u zračnom prometu.
(c) Informacije sadržane u tekućem ATIS, a čiji je prijem potvrdio predmetni zrakoplov, ne moraju biti uklјučene u direktno emitovanje zrakoplovu, sa izuzetkom informacije o podešavanju visinomjera, koja će biti dostavlјena u skladu sa navedenim pod (a).
(d) Ako zrakoplov potvrdi prijem ATIS poruke koja nije ažurna, jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu bez odlaganja preduzima jedno od slјedećeg:
(1) proslјeđuje zrakoplovu sve elemente informacije koje treba ažurirati;
(2) daje uputstvo zrakoplovu da pribavi aktuelnu ATIS informaciju.
ATS.TR.325 VOLMET emitovanje i D-VOLMET emitovanje
VOLMET emitovanje na HF ili VHF frekvenciji ili usluga D-VOLMET ili sve navedeno, emituju se ako to propiše BHDCA, upotrebom standardne radio-telefonske frazeologije.
ODJELJAK 4 – USLUGE UZBUNJIVANJA
ATS.TR.400 Primjena
(a) Usluge uzbunjivanja pružaju jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu:
(1) svim zrakoplovima kojima se pruža usluga kontrole zračnog prometa;
(2) u onoj mjeri koliko je to prihvatlјivo, svim ostalim zrakoplovima koji imaju popunjen plan leta ili su na neki drugi način poznati pružatelju usluga u zračnom prometu;
(3) svakom zrakoplovu za koji se zna ili se vjeruje da je predmet nezakonitog ometanja.
(b) Centri informiranja u letu ili centri oblasne kontrole zračnog prometa služe kao centralno mjesto za prikuplјanje svih informacija relevantnih za stanje opasnosti za zrakoplov koji izvodi operacije u oblasti informiranja u letu ili kontroliranoj oblasti, u kojim pomenuti centri pružaju usluge, i za proslјeđivanje takvih informacija odgovarajućem spasilačko-koordinacijskom centru.
(c) U slučaju nastanka stanja opasnosti dok je zrakoplov pod kontrolom aerodromskog kontrolnog tornja ili jedinice prilazne kontrole zračnog prometa, ta jedinica će odmah obavijestiti nadležni centar informiranja u letu ili centar oblasne kontrole zračnog prometa, koji zatim obavještava spasilačko-koordinacijski centar, osim kada je priroda stanja opasnosti takva da bi to obavještavanje bilo suvišno.
(d) Ipak, nadležni aerodromski kontrolni toranj ili jedinica prilazne kontrole zračnog prometa ili relevantna jedinica AFIS prvo uzbunjuju i preduzimaju neophodne korake za pokretanje aktivnosti svih odgovarajućih lokalnih organizacija za spašavanje i stanja opasnosti koje mogu odmah pružiti zahtijevanu pomoć, u skladu sa lokalnim uputstvima, kad god se dogodi bilo koja od slјedećih situacija:
(1) zrakoplovna nesreća se dogodila na aerodromu ili u blizini aerodroma;
(2) dobijene su informacije da bi sigurnost zrakoplova koji je u ili će biti u nadležnosti aerodromskog kontrolnog tornja ili jedinice AFIS mogla biti ili jeste ugrožena;
(3) letačka posada to zatraži;
(4) ako se smatra potrebnim ili poželјnim ili je to potrebno zbog hitnosti situacije.
ATS.TR.405 Obavještavanje spasilačko-koordinacijskih centara
(a) Ne dovodeći u pitanje bilo koje druge okolnosti koje mogu dovesti do toga da se preporuči obavještavanje, jedinice koje pružaju usluge u zračnom prometu, osim u slučajevima propisanim u ATS.TR.420(a), odmah obavještavaju centar ili spasilačko-koordinacijske centre o tome da se smatra da je zrakoplov u stanju opasnosti u skladu sa slјedećim:
(1) Faza neizvjesnosti, kada je primjenjiva bilo koja od slјedećih situacija i kada:
(i) u periodu od 30 minuta nije bilo povratne komunikacije od strane zrakoplova od momenta kada je ta komunikacija trebala biti uspostavlјena, ili od momenta prvog neuspješnog pokušaja uspostavlјanja komunikacije sa takvim zrakoplovom, u zavisnosti od toga koje od ovo dvoje se prvo desi;
(ii) se zrakoplov ne pojavi u dolasku u periodu od 30 minuta od posljednjeg najavlјenog vremena dolaska ili vremena dolaska očekivanog od strane jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu, u zavisnosti od toga koje od ovo dvoje se kasnije desi.
Faza neizvjesnosti se ne primjenjuje kada ne postoji sumnja za sigurnost zrakoplova i posade i putnika u njemu.
(2) Faza uzbune, kada je primjenjiva bilo koja od slјedećih situacija i kada:
(i) nakon faze neizvjesnosti, kasniji pokušaji uspostavlјanja komunikacije sa zrakoplovom ili upita drugim relevantnim izvorima ne daju rezultate u smislu dobijanja bilo kakvih informacija o zrakoplovu;
(ii) je zrakoplov koji je dobio odobrenje za slijetanje i slijetanje nije izvršio unutar pet minuta od očekivanog vremena slijetanja i ponovna komunikacija sa zrakoplovom nije ostvarena;
(iii) na aerodromima sa AFIS, u uvjetime koje propiše BHDCA;
(iv) su primlјene informacije koje upućuju na to da je operativnost zrakoplova umanjena, ali ne u toj mjeri da zahtijeva prinudno slijetanje zrakoplova;
(v) se zna ili vjeruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja.
Navedeno pod (i) do (iv) ne primjenjuju se kada postoje dokazi da bi to umanjilo sumnju vezanu za sigurnost zrakoplova i posade i putnika u njemu.
(3) Faza opasnosti, kada je primjenjiva bilo koja od slјedećih situacija i kada:
(i) nakon faze uzbunjivanja; dalјi pokušaji uspostavlјanja komunikacije sa zrakoplovom i šira istraga ne daju rezultate i upućuju na mogućnost da je zrakoplov u opasnosti;
(ii) se smatra da je potrošeno sve gorivo u zrakoplovu, ili ga ima nedovolјno da bi zrakoplov operativno bio siguran;
(iii) su primlјene informacije koje upućuju na to da je operativnost zrakoplova umanjena u toj mjeri da će vjerovatno zahtijevati prinudno slijetanje zrakoplova;
(iv) su primlјene informacije ili je realno izvjesno da će zrakoplov izvršiti ili je izvršio prinudno slijetanje.
Faza opasnosti se ne primjenjuje osim kada postoji realna izvjesnost da zrakoplovu i putnicima i posadi ne prijeti teška i neposredna opasnost i da se ne zahtijeva trenutno pružanje pomoći.
(b) Obavještenje sadrži slјedeće informacije, ako su dostupne i to navedenim redom:
(1) riječi INCERFA, ALERFA ili DETRESFA, u zavisnosti od toga koja je faza stanja opasnosti;
(2) naziv organizacije, službe i podatke o licu koje zove;
(3) priroda stanja opasnosti;
(4) značajni podaci iz plana leta;
(5) informacije o jedinici za pružanje usluga u zračnom prometu koja je poslјednja uspostavila kontakt, vrijeme kontakta i upotrijeblјeno sredstvo komunikacije;
(6) poslјednji izvještaj o poziciji i način na koji je utvrđen;
(7) boja i prepoznatlјive oznake na zrakoplovu;
(8) informacija o opasnim robama koje se prevoze, ako ima takvih;
(9) svaka aktivnost preduzeta od organizacije koja šalјe obavještenje;
(10) ostale relevantne primjedbe.
(c) Dio informacija navedenih pod (b), koje nisu na raspolaganju u momentu obavještavanja spasilačko-koordinacijskog centra, treba biti zatražen od strane jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu prije proglašavanja faze opasnosti, ako postoji realna izvjesnost da će doći do proglašenja ove faze.
(d) Osim obavještenja navedenog pod (a), jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu spasilačko-koordinacijskom centru, bez odgađanja, šalјu jedno od slјedećeg:
(1) sve korisne dodatne informacije, naročito one koje se odnose na razvoj stanja opasnosti u narednim fazama;
(2) informaciju da stanje opasnosti više ne postoji.
ATS.TR.410 Upotreba komunikacijskih sredstava i objekata
Jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu, po potrebi, koriste sva dostupna komunikacijska sredstva i objekte u nastojanju da uspostave i održavaju komunikaciju sa zrakoplovom koji se nalazi u stanju opasnosti, i za dobijanje novih informacija o zrakoplovu.
ATS.TR.415 Praćenje i iscrtavanje pozicije zrakoplova u stanju opasnosti
Kada se utvrdi da postoji stanje opasnosti, putanja dotičnog zrakoplova se iscrtava na karti sa cilјem utvrđivanja vjerovatnog budućeg položaja zrakoplova i njegovog maksimalnog obima aktivnosti u odnosu na poslјednju poznatu poziciju.
ATS.TR.420 Informacije koje se dostavlјaju operatoru
(a) Kada centar informiranja u letu ili centar oblasne kontrole zračnog prometa donese odluku da se neki zrakoplov nalazi u fazi neizvjesnosti ili fazi uzbunjivanja, kada je to izvodlјivo, o tome obavještava operatora prije nego što obavijesti spasilačko-koordinacijski centar.
(b) Sve informacije koje centar informiranja u letu ili centar oblasne kontrole zračnog prometa dostavlјa spasilačko-koordinacijskom centru, kada god je to izvodlјivo i bez odlaganja će dostavlјati i operatoru.
ATS.TR.425 Informacije koje se dostavlјaju zrakoplovu koji leti u blizini zrakoplova u stanju opasnosti
(a) Kada jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu utvrdi da se zrakoplov nalazi u stanju opasnosti, ostali zrakoplovi za koje se zna da lete u njegovoj blizini, izuzimajući ono što je propisano pod (2), obavještavaju se o prirodi stanja opasnosti što je prije moguće, osim kako je utvrđeno pod (b).
(b) Kada jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu zna ili vjeruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, to se neće spominjati u kominikaciji zrak-zemlјa zbog prirode stanja opasnosti, osim ako takva informacija nije došla od predmetnog zrakoplova i izvjesno je da pominjanje te informacije neće pogoršati situaciju.
ANEKS V
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA
(Dio-MET)
Poddio A – DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA (MET.OR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
MET.OR.100 Meteorološki podaci i informacije
(a) Pružatelj MET usluga pruža operatorima zrakoplova, članovima letačke posade, jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu, službama za traganje i spašavanje, operatorima aerodroma, tijelima za istraživanje udesa i nezgoda i drugim pružateljima usluga i zrakoplovnim subjektima meteorološke informacije koje su im neophodne za provođenje njihovih funkcija, kako je utvrdila BHDCA.
(b) Pružatelj MET usluga potvrđuje operativno poželјnu tačnost podataka koji su proslijeđeni za operativno korištenje, uklјučujući izvor tih podataka i istovremeno osiguravajući da se takvi podaci proslјeđuju blagovremeno i da se prema potrebi ažuriraju.
MET.OR.105 Čuvanje meteoroloških informacija
(a) Pružatelj MET usluga čuva izdate meteorološke informacije najmanje 30 dana od dana njihovog izdavanja.
(b) Meteorološke informacije su, na zahtjev, dostupne radi ispitivanja ili istraga i čuvaju se u te svrhe do okončanja ispitivanja ili istrage.
MET.OR.110 Zahtjevi za razmjenu meteoroloških informacija
Pružatelj MET usluga osigurava da posjeduje sisteme i procese, kao i pristup odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvima kako bi se:
(a) omogućila razmjena operativnih meteoroloških informacija sa drugim pružateljima meteoroloških usluga;
(b) potrebne meteorološke informacije korisnicima pružile blagovremeno.
MET.OR.115 Meteorološki bilteni
Pružatelj MET usluga koji je odgovoran za određenu oblast dostavlјa relevantnim korisnicima meteorološke biltene putem zrakoplovne stacionarne usluge ili interneta.
MET.OR.120 Prijava odstupanja svjetskim oblasnim prognostičkim centrima (WAFC)
Pružatelj MET usluga koji upotreblјava prognoze SIGWX WAFS obavještava odgovarajući WAFC čim se otkriju ili prijave znatna odstupanja obzirom na prognoze SIGWX WAFS u pogledu:
(a) zaleđivanja, turbulencije, slabo preglednih kumulonimbusa ili kumulonimbusa koji su unutar oblaka ili se pojavlјuju u olujnom pojasu, te pješčanih oluja i olujnog vjetra s prašinom;
(b) vulkanskih erupcija ili ispuštanja u atmosferu, radioaktivnih materija koje su značajne za operacije zrakoplova.
ODJELJAK 2 — POSEBNI ZAHTJEVI
Poglavlјe 1 – Tehnički zahtjevi za zrakoplovno meteorološke stanice
MET.OR.200 Meteorološki izvještaji i druge informacije
(a) Zrakoplovna meteorološka stanica izdaje:
(1) lokalne redovne izvještaje u utvrđenim vremenskim intervalima, samo za razmjenu na aerodromu na kojem su nastali;
(2) lokalne specijalne izvještaje, samo za razmjenu na aerodromu na kojem su nastali;
(3) METAR u intervalima od pola sata na aerodromima koji se koriste za redovni međunarodni komercijalni zračni prijevoz, za razmjenu izvan aerodroma na kojem je nastao.
(b) Nezavisno od navedenog pod (a)(3), zrakoplovna meteorološka stanica može svaki sat izdati METAR i SPECI za razmjenu izvan aerodroma na kojem je nastao za aerodrome koji ne opslužuju operacije redovnog međunarodnog zračnog prometa, kako je odredila BHDCA.
(c) Zrakoplovna meteorološka stanica obavještava jedinice za pružanje usluga u zračnom prometu i jedinice za pružanje usluga zrakoplovnog informiranja na aerodromu o promjenama u statusu ispravnosti automatske opreme koja se upotreblјava za procjenu vidlјivosti duž poletno-sletne staze.
(d) Zrakoplovna meteorološka stanica prijavlјuje povezanoj jedinici za pružanje usluga u zračnom prometu, jedinici usluga zrakoplovnog informiranja i birou meteorološkog bdjenja pojavu preeruptivne aktivnosti vulkana, vulkanske erupcije i oblaka vulkanskog pepela.
(e) Zrakoplovna meteorološka stanica sastavlјa popis kriterija za izdavanje lokalnih specijalnih izvještaja u dogovoru sa odgovarajućim ATS jedinicama, operatorima i drugim zainteresovanim stranama.
MET.OR.205 Izvještavanje o meteorološkim elementima
Na aerodromima koji se koriste za operacije redovnog međunarodnog komercijalnog zračnog prijevoza zrakoplovna meteorološka stanica izvještava o:
(a) smjeru i brzini vjetra pri zemlјi;
(b) vidlјivosti;
(c) vidlјivosti duž poletno-sletne staze, ako je primjenjivo;
(d) trenutnim vremenskim prilikama na aerodromu i njegovoj okolini;
(e) oblačnosti;
(f) temperaturi zraka i temperaturi tačke rose;
(g) atmosferskom pritisku;
(h) dodatnim informacijama, kada je primjenjivo.
Ako to odobri BHDCA, na aerodromima koji se ne koriste za operacije redovnog međunarodnog komercijalnog zračnog prijevoza zrakoplovna meteorološka stanica može izvještavati o onim meteorološkim elementima koji su važni za vrste letova koji se odvijaju na tom aerodromu. Ta lista podataka objavlјuje se u zborniku zrakoplovnih informacija.
MET.OR.210 Osmatranje meteoroloških elemenata
Zrakoplovna meteorološka stanica osmatra i mjeri:
(a) smjer i brzinu vjetra pri zemlјi;
(b) vidlјivost,
(c) vidlјivost duž poletno-sletne staze, ako je primjenjivo;
(d) trenutne vremenske prilike na aerodromu i njegovoj okolini;
(e) oblačnost;
(f) temperaturu zraka i temperaturu rose;
(g) atmosferski pritisak;
(h) dodatne informacije ako je primjenjivo.
Ako to odobri BHDCA, na aerodromima koji se ne koriste za operacije redovnog međunarodnog komercijalnog zračnog prijevoza, zrakoplovna meteorološka stanica može osmatrati i mjeriti samo one meteorološke elemente koji su važni za vrste letova koji se odvijaju na tom aerodromu. Ta lista podataka objavlјuje se u zborniku zrakoplovnih informacija.
Poglavlјe 2 – Zahtjevi za aerodromske meteorološke biroe
MET.OR.215 Prognoze i druge informacije
Aerodromski meteorološki biro:
(a) priprema i/ili pribavlјa prognoze i druge relevantne meteorološke informacije koje su potrebne za obavlјanje svojih funkcija u vezi sa letovima za koje je zadužen, kako je utvrdila BHDCA;
(b) pruža prognoze i/ili upozorenja o lokalnim meteorološkim uvjetima na aerodromima za koje je odgovorna;
(c) neprestano provjerava prognoze i upozorenja i objavlјuje izmjene čim je to neophodno te ujedno poništava sve prognoze iste vrste, ili njihove dijelove, koje su prethodno objavlјene za isto mjesto i isti period važenja;
(d) pruža brifinge, konsultacije i dokumentaciju za let članovima letačke posade i/ili drugom operativnom osoblјu;
(e) pruža klimatološke informacije;
(f) pruža svojoj povezanoj jedinici za pružanje usluga u zračnom prometu, jedinici usluga zrakoplovnog informiranja i birou meteorološkog bdjenja primlјene informacije o preeruptivnoj vulkanskoj aktivnosti, vulkanskoj erupciji ili oblaku vulkanskog pepela;
(g) pruža, ako je primjenjivo, meteorološke informacije jedinicama službi traganja i spašavanja i održava vezu s jedinicama službi za traganje i spašavanje tokom čitave operacije traganja i spašavanja;
(h) pruža meteorološke informacije relevantnim jedinicama za pružanje usluga zrakoplovnog informiranja, prema potrebi, radi izvršavanja njihovih funkcija;
(i) priprema i/ili pribavlјa prognozu i druge relevantne meteorološke informacije koje su potrebne za obavlјanje funkcija jedinica ATS u skladu sa MET.OR.242;
(j) pruža svojoj povezanoj jedinici za pružanje usluga u zračnom prometu, jedinici za pružanje usluga zrakoplovnog informiranja i biroima meteorološkog bdjenja informacije koje primi o ispuštanju radioaktivnih materija u atmosferu.
MET.OR.220 Aerodromske prognoze
(a) Aerodromski meteorološki biro u utvrđeno vrijeme objavlјuje aerodromske prognoze u obliku TAF.
(b) Prilikom izdavanja TAF, aerodromski meteorološki biro osigurava da na jednom aerodromu za neko određeno vrijeme ne postoji više od jednog važećeg TAF.
MET.OR.225 Prognoze za slijetanje
(a) Aerodromski meteorološki biro priprema prognoze za slijetanje kako je utvrdila BHDCA.
(b) Prognoza za slijetanje se objavlјuje u obliku TREND prognoze.
(c) Period važenja TREND prognoze iznosi dva sata od izdavanja izvještaja koji čini sastavni dio prognoze za slijetanje.
MET.OR.230 Prognoze za polijetanje
Aerodromski meteorološki biro:
(a) priprema prognoze za polijetanje na način kako je utvrdila BHDCA;
(b) na zahtjev dostavlјa prognoze za polijetanje operatorima i članovima letačke posade u periodu od tri sata prije predviđenog vremena polijetanja.
MET.OR.235 Aerodromska upozorenja te upozorenja i alarmi zbog smicanja vjetra
Aerodromski meteorološki biro:
(a) izdaje aerodromska upozorenja;
(b) priprema upozorenja na smicanje vjetra za aerodrome na kojima se smicanje vjetra smatra značajnim, u skladu s lokalnim dogovorima s odgovarajućom jedinicom ATS i relevantnim operatorima;
(c) objavlјuje, na aerodromima na kojima se smicanje vjetra utvrdi automatizovanom zemalјskom opremom za dalјinsko otkrivanje smicanja vjetra senzorima ili detektorima, upozorenja na smicanje vjetra koje ti sistemi generišu;
(d) poništava upozorenja kada uvjeti za izdavanje upozorenja više ne postoje i/ili se njihova pojava na tom aerodromu više ne očekuje.
MET.OR.240 Informacije za operatore i letačku posadu
Aerodromski meteorološki biro pruža operatorima i članovima letačke posade slјedeće ažurne informacije:
(a) prognoze elemenata navedenih u MET.OR.275(a)(1) i (2) koje izrađuje WAFC.
(b) METAR ili SPECI, uklјučujući TREND prognoze, TAF ili izmijenjeni TAF za aerodrome polijetanja i predviđenog slijetanja, kao i za alternativne aerodrome za aerodrom polijetanja, alternativne aerodrome na ruti i aerodrome alternativnog odredišta;
(c) aerodromske prognoze za polijetanje;
(d) SIGMET i specijalna osmatranja iz zraka od značaja za cijelu rutu;
(e) savjetodavne informacije o vulkanskom pepelu i tropskim ciklonama relevantne za cijelu rutu;
(f) prognoze, u obliku karte, za letove na manjim visinama sastavlјene kao prilog objavi AIRMET poruke, i AIRMET poruke za letove na manjim visinama koje su relevantne za cijelu rutu;
(g) aerodromska upozorenja za lokalni aerodrom;
(h) meteorološke satelitske snimke;
(i) meteorološke informacije dobijene sa zemalјskih meteoroloških radara.
MET.OR.242 Informacije koje se pružaju jedinicama za pružanje usluga u zračnom prometu
(a) Aerodromski meteorološki biro pruža, prema potrebi, svom pripadajućem aerodromskom kontrolnom tornju i jedinici AFIS:
(1) lokalne redovne i specijalne izvještaje, METAR, TAF i TREND i njihove izmjene;
(2) SIGMET i AIRMET informacije, upozorenja i uzbunjivanja na smicanje vjetra, kao i aerodromska upozorenja;
(3) sve lokalno dogovorene dodatne meteorološke informacije kao što su prognoze vjetra pri zemlјi radi utvrđivanja mogućih promjena na poletno-sletnoj stazi;
(4) primlјene informacije o oblaku vulkanskog pepela za koje prethodno nije objavlјen SIGMET, prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa i aerodromskog kontrolnog tornja ili AFIS jedinice na koju se informacija odnosi;
(5) primlјene informacije o preeruptivoj vulkanskoj aktivnosti i/ili vulkanskoj erupciji, prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa i aerodromskog kontrolnog tornja ili AFIS jedinice na koje se informacija odnosi.
(b) Aerodromski meteorološki biro pruža svojoj pripadajućoj jedinici prilazne kontrole zračnog prometa:
(1) lokalne redovne i specijalne izvještaje, METAR, TAF i TREND i njihove izmjene;
(2) SIGMET i AIRMET informacije, upozorenja i alarme na smicanje vjetra, odgovarajuće posebne izvještaje iz zraka i aerodromska upozorenja;
(3) sve dodatne lokalno dogovorene dodatne meteorološke informacije;
(4) primlјene informacije o oblaku vulkanskog pepela za koje prethodno nije objavlјen SIGMET, prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa i odgovarajuće jedinice prilazne kontrole zračnog prometa;
(5) primlјene informacije o preeruptivnoj vulkanskoj aktivnosti i/ili vulkanskoj erupciji, prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa i odgovarajuće jedinice prilazne kontrole zračnog prometa.
Poglavlјe 3 – Zahtjevi za biro meteorološkog bdjenja
MET.OR.245 Meteorološko bdjenje i druge informacije
U okviru svoje oblasti odgovornosti, biro meteorološkog bdjenja:
(a) vrši kontinuirano bdjenje nad meteorološkim uvjetima koji utiču na letenje;
(b) koordinira sa međunarodnim NOTAM uredom odgovornim za izdavanje NOTAM i/ili ASHTAM kako bi se osiguralo da meteorološke informacije o vulkanskom pepelu, uklјučene u SIGMET i NOTAM i/ili ASHTAM poruke, budu konzistentne;
(c) koordinira sa određenim vulkanskim opservatorijama kako bi se osiguralo da se informacije o vulkanskoj aktivnosti prime efikasno i blagovremeno;
(d) pruža svom pridruženom VAAC primlјene informacije o preeruptivnoj vulkanskoj aktivnosti, vulkanskoj erupciji i oblaku vulkanskog pepela za koje još nije bio objavlјen SIGMET;
(e) pruža svojim jedinicama za pružanje usluga zrakoplovnog informiranja primlјene informacije o ispuštanju radioaktivnih materija u atmosferu za oblast ili susjedne oblasti za koja vrši bdjenje i za koja SIGMET još nije bio objavlјen;
(f) pruža svojim povezanim centrima oblasne kontrole zračnog prometa i centru za pružanje informiranja u letu (ACC/FIC), prema potrebi, relevantne slјedeće informacije:
(1) METAR, uklјučujući trenutne podatke o pritisku za aerodrome i druge lokacije, TAF i TREND prognoze i njihove izmjene;
(2) prognoze vjetrova i temperatura u gornjem zračnom prostoru te značajne vremenske pojave na ruti i njihove izmjene, SIGMET i AIRMET informacije i odgovarajuće posebne izvještaje iz zraka;
(3) sve druge meteorološke informacije koje zatraže ACC/FIC kako bi odgovorili na zahtjeve zrakoplova u letu;
(4) primlјene informacije o oblaku vulkanskog pepela za koji SIGMET još nije objavlјen, kako je dogovoreno između biroa meteorološkog bdjenja i ACC/FIC;
(5) primlјene informacije koje se odnose na ispuštanje radioaktivnih materija u atmosferu, kako je dogovoreno između službe meteorološkog bdjenja i ACC/FIC;
(6) savjetodavne informacije o tropskom ciklonu koje je izdao TCAC za svoju oblast odgovornosti;
(7) savjetodavne informacije o vulkanskom pepelu koje je izdao VAAC za svoju oblast odgovornosti;
(8) primlјene informacije o preeruptivnoj vulkanskoj aktivnosti i/ili vulkanskoj erupciji kako je dogovoreno između službe meteorološkog bdjenja i ACC/FIC.
(g) pruža relevantnim jedinicama usluga u zračnom prometu, u skladu sa lokalnim dogovorom, informacije o ispuštanju otrovnih hemikalija u atmosferu, a koje bi mogle imati uticaja na zračni prostor u kojem se izvode letovi u okviru njihovog područja odgovornosti, ukoliko su takve informacije dostupne.
MET.OR.250 SIGMET
Biro meteorološkog bdjenja:
(a) objavlјuje SIGMET;
(b) osigurava da se SIGMET poništi ako se pojave više ne javlјaju ili se njihovo pojavlјivanje više ne očekuje u oblasti na koju je odnosi predmetni SIGMET;
(c) osigurava da period važenja SIGMET poruke nije duži od četiri sata, a u posebnom slučaju SIGMET poruka za vulkanski pepeo i tropske ciklone taj period će biti produžen na najviše šest sati;
(d) osigurava da se SIGMET izdaje ne više od četiri sata prije početka perioda važenja, a u posebnom slučaju SIGMET za vulkanski pepeo i tropske ciklone čim je to moguće, ali ne ranije od 12 sati od početka perioda važenja poruke, te da se ažuriraju najmanje svakih šest sati.
MET.OR.255 AIRMET poruke
Biro meteorološkog bdjenja:
(a) izdaje AIRMET kada je BHDCA utvrdila da gustina prometa koji se odvija ispod nivoa leta 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više kada je potrebno, opravdava izdavanje AIRMET u kombinaciji sa prognozama za oblast za letove na manjim visinama;
(b) poništava AIRMET kada se pojava u tom području više ne javlјa ili se njeno pojavlјivanje više ne očekuje u toj oblasti;
(c) osigurava da period važenja AIRMET nije duže od četiri sata.
MET.OR.260 Područna prognoza vremenskih pojava za letove na malim visinama
Biro meteorološkog bdjenja osigurava:
(a) da se u slučaju objavlјivanja AIRMET u kombinaciji sa prognozama za oblast za letove na malim visinama u skladu sa MET.OR.255(a) prognoze za oblast za letove na malim visinama objavlјuju svakih 6 sati za period važenja od 6 sati i da se prenesu relevantnim biroima meteorološkog bdjenja najkasnije 1 sat prije početka njihovog perioda važenja;
(b) da učestalost izdavanja, oblik i utvrđeno vrijeme ili period važenja prognoze za oblast za letove na manjim visinama i kriteriji za njihove izmjene odgovaraju onima koje je utvrdio nadležni organ da gustina prometa koji se odvija ispod nivoa leta 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više kada je potrebno, opravdava rutinsko objavlјivanje prognoza za oblast za letove na malim visinama bez AIRMET.
Poglavlјe 4 – Zahtjevi za savjetodavne centre za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)
MET.OR.265 Odgovornosti savjetodavnog centra za praćenje vulkanskog pepela
U svom području odgovornosti, VAAC:
(a) objavlјuje, kad je vulkan eruptirao ili se očekuje njegova erupcija ili je prijavlјen vulkanski pepeo, savjetodavne informacije u pogledu rasprostranjenosti i prognoze kretanja vulkanskog pepela:
(1) Evropskoj jedinici za koordinaciju kriznih situacija u zračnom prometu (EACCC);
(2) biroima meteorološkog bdjenja koji djeluju na područjima informiranja u letu u njegovom području odgovornosti koje može biti pod uticajem navedenih pojava;
(3) operatorima, centrima oblasne kontrole zračnog prometa i centrima za pružanje informiranja u letu koji djeluju na područjima informiranja u letu u njegovom području odgovornosti koje može biti pod uticajem navedenih pojava;
(4) svjetskim oblasnim prognostičkim centrima, međunarodnim OPMET bazama podataka, međunarodnim NOTAM uredima i centrima koji su regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi ovlašteni za upravlјanje satelitskim distribucijskim sistemima zrakoplovnih nepokretnih usluga;
(5) drugim VAAC čija bi područja odgovornosti mogla da budu zahvaćena;
(b) koordinira sa određenim vulkanskim opservatorijama kako bi se osiguralo da se informacije o vulkanskoj aktivnosti prime efikasno i blagovremeno;
(c) pruža savjetodavne meteorološke informacije navedene pod (a) najmanje svakih šest sati sve do trenutka kada se oblak vulkanskog pepela više ne može primijetiti na osnovu satelitskih podataka, kada se iz tog područja više ne primaju meteorološki izvještaji o vulkanskom pepelu i kada više nema izvještaja o novim erupcijama vulkana; i
(d) vrši dvadesetčetvorosatno bdjenje.
Poglavlјe 5 – Zahtjevi za savjetodavni centar za praćenje tropskih ciklona (TCAC)
MET.OR.270 Odgovornosti savjetodavnog centra za praćenje tropskih ciklona
U svom području odgovornosti TCAC izdaje:
(a) savjetodavne informacije u pogledu položaja centra ciklona, njegovog smjera i brzine kretanja, pritiska u centru/središtu i maksimalne brzine vjetra pri zemlјi u blizini centra:
(1) biroima meteorološkog bdjenja u njegovom području odgovornosti;
(2) drugim TCAC čija područja odgovornosti mogu biti zahvaćena;
(3) WAFC, međunarodnim OPMET bazama podataka i centrima odgovornima za upravlјanje internetskim distribucijskim sistemima zrakoplovnih nepokretnih usluga;
(b) šalјe ažurirane savjetodavne informacije biroima meteorološkog bdjenja za svaki tropski ciklon, prema potrebi, a najmanje svakih šest sati.
Poglavlјe 6 – Zahtjevi za Svjetski oblasni prognostički centar (WAFC)
MET.OR.275 Odgovornosti Svjetskog oblasnog prognostičkog centra
(a) WAFC pruža:
(1) globalne prognoze u tačkama mreže za:
(i) vjetar u gornjem zračnom prostoru;
(ii) temperaturu i vlagu u zraku gornjeg zračnog prostora;
(iii) geopotencijalnu apsolutnu visinu nivoa leta;
(iv) nivo leta i temperaturu tropopauze;
(v) smjer, brzinu i nivo leta na kome je vjetar maksimalan;
(vi) kumulonimbusne oblake;
(vii) zaleđivanje;
(viii) turbulenciju.
(2) globalne prognoze značajnih vremenskih pojava (SIGWX), uklјučujući vulkansku aktivnost i ispuštanje radioaktivnih materija.
(b) WAFC osigurava da se digitalni rezultati rada Svjetskog oblasnog prognostičkog sistema distribuiraju kroz komunikacijski sistem u binarnom obliku.
Poddio B – TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE METEOROLOŠKIH USLUGA (MET.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
MET.TR.115 Meteorološki bilteni
(a) Meteorološki bilteni prenose se putem određenih vrsta podataka i oblika kôda prikladnih za informacije koje se pružaju.
(b) Meteorološki bilteni koji sadrže operativne meteorološke informacije prenose se komunikacijskim sistemima prikladnim za informacije koje se pružaju i korisnike kojima su namijenjene.
ODJELJAK 2 – POSEBNI ZAHTJEVI
Poglavlјe 1 – Tehnički zahtjevi za zrakoplovne meteorološke stanice
MET.TR.200 Meteorološki izvještaji i druge informacije
(a) Lokalni redovni i lokalni specijalni izvještaji, METAR i SPECI, sadržavaće slјedeće elemente navedenim redoslijedom:
(1) oznaku vrste izvještaja;
(2) lokacijski indikator;
(3) vrijeme osmatranja;
(4) oznaku automatizovanog izvještaja ili izvještaja koji nedostaje, kada je primjenjivo;
(5) smjer i brzinu vjetra pri zemlјi;
(6) vidlјivost;
(7) vidlјivost duž poletno-sletne staze, kada su ispunjeni kriteriji za izvještavanje;
(8) trenutne vremenske uvjete;
(9) količinu oblačnosti, vrstu oblaka samo kod kumulonimbusa i vertikalno razvijenih kumulusa, te visinu baze oblaka ili, kada je mjereno, vertikalnu vidlјivost;
(10) temperaturu zraka i temperaturu tačke rose;
(11) QNH i, kada je primjenjivo, u lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, QFE;
(12) dodatne informacije, kada je primjenjivo.
(b) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima:
(1) ako se vjetar pri zemlјi osmatra sa više od jedne lokacije duž poletno-sletne staze, navode se lokacije na koje se te vrijednosti odnose;
(2) kada je u upotrebi više od jedne poletno-sletne staze, a osmotren je vjetar pri zemlјi koji se odnosi na te poletno-sletne staze, daju se dostupne vrijednosti za vjetar za svaku poletno-sletnu stazu uz obavezno navođenje poletno-sletne staze na koju se te vrijednosti odnose;
(3) kada se u skladu sa MET.TR.205(a)(3)(ii)(B) prijavlјuju varijacije/odstupanja od srednjeg smjera vjetra, prijavlјuju se dva krajnja smjera između kojih je vjetar pri zemlјi varirao;
(4) kada se u skladu sa MET.TR.205(a)(3)(iii) prijavlјuju varijacije/odstupanja od srednje brzine vjetra (udari), one se prijavlјuju kao najveća i najmanja izmjerena vrijednost brzine vjetra.
(c) METAR i SPECI
(1) METAR i SPECI objavlјuju se u skladu sa obrascem iz Dodatka 1 ovog aneksa.
(2) METAR je spreman za razmjenu najkasnije 5 minuta nakon stvarnog vremena osmatranja.
(d) Informacije o vidlјivosti, vidlјivosti duž poletno-sletne staze, trenutnim vremenskim uvjetima i količini oblačnosti, tipu oblaka i visini baze oblaka zamjenjuju se u svim meteorološkim izvještajima izrazom "CAVOK" kada se u trenutku opažanja istovremeno pojavlјuju slјedeći uvjeti:
(1) vidlјivost 10 km ili više, a najniža vidlјivost nije prijavlјena;
(2) nema oblaka od operativne važnosti;
(3) nema vremenskih uvjeta značajnih za zračni promet.
(e) Lista kriterija za pružanje lokalnih specijalnih izvještaja uklјučuje:
(1) one vrijednosti koje najviše odgovaraju operativnim minimumima operatora koji se koriste aerodromom;
(2) one vrijednosti kojima se ispunjavaju drugi lokalni zahtjevi jedinica ATS i operatora;
(3) porast temperature zraka za 2° C ili više u odnosu na one iz poslјednjeg lokalnog izvještaja, ili neka druga granična vrijednost prema dogovoru između pružatelja MET usluga, odgovarajuće jedinice ATS i zainteresovanih operatora;
(4) dostupne dodatne informacije u pogledu pojave značajnih meteoroloških uvjeta u područjima prilaza i zoni penjanja;
(5) kada se primjenjuju postupci smanjivanja buke, a srednja vrijednosti brzine vjetra pri zemlјi se promijenila za 5 čvorova ili više od vremena poslјednjeg lokalnog izvještaja, a da je pri tome srednja brzina prije i/ili poslije promjene iznosila 15 čvorova ili više;
(6) kada se srednja vrijednost smjera vjetra pri zemlјi promijenila za 60° ili više od one iz poslјednjeg izvještaja, a da je pri tome srednja vrijednost brzine prije i/ili poslije promjene iznosila 10 čvorova ili više;
(7) ako se srednja vrijednost brzine vjetra pri zemlјi promijenila za 10 čvorova ili više od one iz poslјednjeg lokalnog izvještaja;
(8) ako se srednja vrijednost brzine vjetra pri zemlјi (udari) promijenila za 10 čvorova ili više od one u trenutku poslјednjeg lokalnog izvještaja, a da je pri tome srednja vrijednost brzine i/ili poslije promjene iznosila 15 čvorova ili više;
(9) ako dođe do pojave, prestanka ili promjene intenziteta bilo koje od slјedećih vremenskih pojava:
(i) padavina koje se lede;
(ii) umjerene ili jake padavine, uklјučujući plјuskove;
(iii) grmlјavinske nepogode, sa padavinama;
(10) ako dođe do pojave ili prestanka bilo koje od slјedećih vremenskih pojava:
(i) magle koja se ledi;
(ii) grmlјavinske nepogode, bez padavina;
(11) ako se količina sloja oblaka ispod 1500 stopa (450 m) promijeni:
(i) od manje oblačnosti (SCT) ili vedrijeg neba na djelimičnu oblačnost (BKN) ili potpunu oblačnost (OVC); ili
(ii) sa BKN ili OVC na SCT ili manje.
(f) Ako je tako dogovoreno između pružatelja MET usluga i BHDCA, lokalni specijalni izvještaji i SPECI objavlјuju se uvijek kada se dođe do slјedećih promjena:
(1) kada se vjetar promijeni tako da premašuje vrijednosti od operativne važnosti; granične vrijednosti utvrđuje pružatelj MET usluga u dogovoru s odgovarajućom jedinicom ATS i zainteresovanim operatorima, uzimajući u obzir promjene vjetra koje:
(i) zahtijevaju promjene poletno-sletne stazae u upotrebi;
(ii) pokazuju da su se komponenta leđnog vjetra i komponenta bočnog vjetra na poletno-sletnoj stazi promijenile zahvatajući vrijednosti koje predstavlјaju glavna operativna ograničenja za tipični zrakoplov koji obavlјa operacije na aerodromu;
(2) kada se vidlјivost povećava i mijenja na, ili u toj promjeni zahvata, jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili kada se vidlјivost smanjuje i tim smanjivanjem zahvata jednu ili više slјedećih vrijednosti:
(i) 800, 1 500 ili 3 000 m;
(ii) 5 000 m, u slučajevima ako se znatan broj letova obavlјa u skladu s pravilima vizuelnog letenja;
(3) ako se vidlјivost duž poletno-sletne staze povećava i mijenja na, ili u toj promjeni zahvata, jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili kada se vidlјivost duž poletno-sletne staze smanjuje i tim smanjivanjem zahvata jednu ili više slјedećih vrijednosti: 50 m, 175 m, 300 m, 550 m ili 800 m;
(4) kada dođe do pojave, prestanka ili promjene intenziteta bilo koje od slјedećih vremenskih pojava:
(i) olujni vjetar s prašinom;
(ii) pješčana oluja;
(iii) lјevkasti oblak (tornado ili pijavica);
(5) kad dođe do pojave ili prestanka bilo koje od slјedećih vremenskih pojava:
(i) prašina, pijesak ili snijeg nošeni niskim vjetrom;
(ii) prašina, pijesak ili snijeg nošeni vjetrom;
(iii) iznenadna oluja;
(6) kada se visina baze najnižeg sloja oblaka količine BKN ili OVC podiže i mijenja na, ili u toj promjeni pređe jedan ili više pragova slјedećih vrijednosti, ili ako se visina baze najnižeg sloja oblaka količine BKN ili OVC spušta i tim spuštanjem prođe jedan ili više pragova slјedećih vrijednosti:
(i) 100, 200, 500 ili 1000 stopa;
(ii) 1 500 stopa, u slučajevima kada se znatan broj letova obavlјa u skladu s pravilima vizuelnog letenja;
(7) ako je nebo pokriveno oblacima i vertikalna vidlјivost se povećava i mijenja na, ili u toj promjeni zahvata, jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili kada se vertikalna vidlјivost smanjuje i tim smanjivanjem zahvata jednu ili više slјedećih vrijednosti: 100, 200, 500 ili 1 000 stopa;
(8) bilo koji drugi kriterij na osnovu lokalnih aerodromskih operativnih minimuma, kako je dogovoreno između pružatelja MET usluga i operatora.
MET.TR.205 Izvještavanje o meteorološkim elementima
(a) Smjer i brzina vjetra pri zemlјi
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI, smjer i brzina vjetra pri zemlјi prijavlјuju se koracima od 10 stepeni (u odnosu na stvarni sjever) odnosno 1 čvora.
(2) Sve osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju u skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbliži korak te skale.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI:
(i) navode se mjerne jedinice koje se upotreblјavaju za brzinu vjetra;
(ii) varijacije od srednje vrijednosti smjera vjetra tokom poslјednjih 10 minuta prijavlјuju se kako slijedi, ako je ukupna varijacija 60° ili više:
(A) kada je ukupna varijacija 60° ili više, ali manje od 180°, a brzina vjetra je 3 čvora ili više, o tim varijacijama smjera se izvještava sa dva krajnja smjera između kojih je vjetar pri zemlјi varirao;
(B) kada je ukupna varijacija 60° ili više, ali manje od 180°, a brzina vjetra je manja od 3 čvora, o smjeru vjetra se izvještava kao varijabilnom bez srednje vrijednosti smjera vjetra;
(C) kada je ukupna varijacija 180° ili više, smjer vjetra se prijavlјuje kao varijabilan bez srednje vrijednosti smjera vjetra;
(iii) varijacije srednje vrijednosti brzine vjetra (udari) tokom poslјednjih 10 minuta prijavlјuju se kada maksimalna brzina vjetra premaši srednju vrijednost brzine za:
(A) 5 čvorova (2,5 m/s) ili više, u lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima kada se primjenjuju postupci za smanjivanje buke;
(B) 10 čvorova (5 m/s) ili više u ostalim slučajevima;
(iv) kada se prijavlјuje brzina vjetra manja od 1 čvora (0,5 m/s), ona se navodi kao tišina;
(v) kada se prijavlјuje brzina vjetra od 100 čvorova (50 m/s) ili više, navodi se da je veća od 99 čvorova (49 m/s);
(vi) kada se u skladu sa MET.TR.205(a) prijavlјuju varijacije od srednje brzine vjetra (udari), prijavlјuje se najveća izmjerena brzina vjetra;
(vii) ako se u desetominutom periodu pojave značajni diskontinuiteti u smjeru i/ili brzini vjetra, izvještava se samo o varijacijama srednje vrijednosti smjera i srednje vrijednosti brzine vjetra koje se pojavlјuju poslije tih diskontinuiteta.
(b) Vidlјivost
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI, o vidlјivosti se izvještava u koracima od 50 m kada je vidlјivost manja od 800 m; u koracima od 100 m kada je 800 m ili više, ali manja od 5 km; u koracima od jednog kilometra kada je vidlјivost 5 km ili više, ali manja od 10 km, a izvještava se kao 10 km kada je vidlјivost 10 km ili više, osim kada mogu biti primijenjeni uvjeti za upotrebu CAVOK.
(2) Sve osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju u tu skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbliži niži korak pomenute skale.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima o vidlјivosti duž poletno-sletne staze izvještava se zajedno sa jedinicama mjere koje su iste kao one korištene za vidlјivost.
(c) Vidlјivost duž poletno-sletne staze (RVR)
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI:
(i) RVR se prijavlјuje u periodima u kojima je vidlјivost ili vidlјivost duž poletno-sletne staze manja od 1500 m;
(ii) RVR se prijavlјuje u koracima od 25 m ako je manja od 400 m; u koracima od 50 m ako je između 400 i 800 m i u koracima od 100 m ako je veća od 800 m.
(2) Osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju u navedenu skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbliži niži korak te skale.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI:
(i) kada je RVR iznad maksimalne vrijednosti koju sistem u upotrebi može utvrditi, ona se u lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima navodi skraćenicom "ABV", a u METAR i SPECI skraćenicom "P" nakon čega slijedi maksimalna vrijednost koju sistem može utvrditi;
(ii) kada je RVR ispod minimalne vrijednosti koju sistem u upotrebi može utvrditi, ona se u lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima navodi skraćenicom "BLW", a u METAR i SPECI skraćenicom "M" nakon čega slijedi minimalna vrijednost koju sistem može utvrditi.
(4) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima:
(i) prikazuju se korištene mjerne jedinice;
(ii) ako se RVR osmatra samo s jedne lokacije duž poletno-sletne staze, npr. u zoni dodira, ona se uklјučuje bez ikakve oznake lokacije;
(iii) ako se RVR osmatra s više od jedne lokacije duž poletno-sletne staze, prvo se navodi vrijednost koja se odnosi na zonu dodira, nakon toga vrijednosti koje se odnose na sredinu poletno-sletne staze i zaustavni kraj, a navode se i lokacije na koje se te vrijednosti odnose;
(iv) ako je u upotrebi više od jedne poletno-sletne staze, izvještava se o dostupnim vrijednostima za RVR za svaku poletno-sletnu stazu uz navođenje poletno-sletne staze na koje se te vrijednosti odnose.
(d) Trenutne vremenske pojave
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima osmotrene trenutne vremenske pojave prijavlјuju se obzirom na njihovu vrstu i karakteristike, a navodi se i njihov intenzitet, prema potrebi.
(2) U METAR i SPECI osmotrene trenutne vremenske pojave prijavlјuju se obzirom na njihovu vrstu i karakteristike, a navodi se i njihov intenzitet ili blizina aerodromu, prema potrebi.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI prijavlјuju se slјedeće karakteristike trenutnih vremenskih pojava, prema potrebi, pomoću odgovarajućih skraćenica i odgovarajućih kriterija:
(i) Grmlјavinska nepogoda (TS)
Koristi se za izvještavanje o grmlјavinskoj nepogodi sa padavinama. Ako se na aerodromu u periodu od 10 minuta prije osmatranja čuje grom ili primijeti munja, ali se na aerodromu ne osmotre padavine, skraćenica "TS" se koristi bez dodatnih oznaka za karekteristike pojave.
(ii) Zaleđivanje (FZ)
Koristi se za izvještavanje o prisustvu prehlađenih vodenih kaplјica ili padavina, navedeno zajedno sa vrstama trenutnih vremenskih pojava u skladu sa Dodatkom 1 ovog aneksa.
(4) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI:
(i) kako bi se potpuno opisali trenutni vremenski uvjeti od značaja za zrakoplovne operacije koristi se prema potrebi jedna ili više – do najviše tri – skraćenice za trenutne vremenske uvjete, zajedno sa oznakom karakteristike, intenziteta ili udalјenosti opisane pojave od aerodroma, kada je to odgovarajuće;
(ii) prvo se prijavlјuje oznaka intenziteta ili udalјenosti, u zavisnosti šta je odgovarajuće, nakon čega slijede oznake karakteristike, odnosno vrsta vremenske pojave;
(iii) ako se osmatraju dvije različite vrste trenutnih vremenskih uvjeta, one se prijavlјuju u dvije odvojene grupe, pri čemu se oznaka intenziteta ili udalјenosti odnosi na vremensku pojavu koja slijedi nakon oznake. Međutim, različite vrste padavina koje se pojavlјuju u vrijeme osmatranja navode se kao jedna grupa, pri čemu se na prvom mjestu navodi dominantna vrsta padavina, a prije toga se navodi samo jedna oznaka intenziteta koja se odnosi na intenzitet ukupnih padavina.
(e) Oblačnost
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI visina baze oblaka prijavlјuje se u koracima od 100 stopa (30 m) sve do 10 000 stopa (3 000 m) i u koracima od 1 000 stopa (300 m) iznad 10 000 stopa (3 000 m).
(2) Osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju u definiranu skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbliži niži korak te skale.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima:
(i) navode se mjerne jedinice koje se upotreblјavaju za visinu baze oblaka i vertikalnu vidlјivost;
(ii) kada je u upotrebi više od jedne poletno-sletne staze, a visine baza oblaka se utvđuju instrumentalno za svaku od tih poletno-sletnih staza, izvještava se o dostupnim visinama baza oblaka za svaku od njih, uz navođenje odgovarajuće poletno-sletne staze na koju se svaka od tih vrijednosti odnosi.
(f) Temperatura zraka i temperatura tačke rose
(1) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI temperatura zraka i temperatura tačke rose prijavlјuju se u cijelim stepenima Celzijusa.
(2) One osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju u definiranu skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbliži cijeli Celzijusov stepen, pri čemu se osmotrene vrijednosti koje uklјučuju 0,5° zaokružuju na prvi slјedeći viši Celzijusov stepen.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima, METAR i SPECI označava se temperatura ispod 0°C.
(g) Atmosferski pritisak
(1) U redovnim lokalnim i specijalnim izvještajima, METAR i SPECI QNH i QFE računaju se u desetim dijelovima hektopaskala i prijavlјuju se u koracima cijelih vrijednosti hektopaskala koristeći četiri cifre.
(2) Sve osmotrene vrijednosti koje se ne uklapaju navedenu skalu za izvještavanje zaokružuju se na najbližu nižu cijelu vrijednost hektopaskala.
(3) U lokalnim redovnim i lokalnim specijalnim izvještajima:
(i) navodi se QNH;
(ii) QFE se navodi na zahtjev korisnika ili redovno, ako je tako lokalno dogovoreno između pružatelja MET usluga, ATS jedinice i zainteresovanih operatora zrakoplova;
(iii) navode se mjerne jedinice koje se koriste za vrijednosti QNH i QFE;
(iv) ako se vrijednosti QFE zahtijevaju za više od jedne poletno-sletne staze, zahtijevane vrijednosti QFE navode se za svaku poletno-sletnu stazu, a navode se i poletno-sletne staze na koje se te vrijednosti odnose.
(4) U METAR i SPECI navode se samo vrijednosti QNH.
MET.TR.210 Osmatranje meteoroloških elemenata
Meteorološki elementi koji se osmatraju i/ili mjere sa utvrđenom tačnošću i šalјu automatskim ili poluautomatskim sistemom za meteorološka osmatranja su:
(a) Smjer i brzina vjetra pri zemlјi
Mjeri se srednja vrijednost smjera i srednja vrijednost brzine vjetra pri zemlјi, kao i značajne varijacije smjera i brzine vjetra (udari) te se prijavlјuju u stepenima stvarnog sjevera, odnosno čvorovima.
(1) Lokacija instrumenata
Meteorološki instrument koji se koristi za mjerenje smjera i brzine vjetra pri zemlјi biće postavlјen na takav način da pruža podatke koji su reprezentativni za područje za koje se ta mjerenja zahtijevaju.
(2) Prikaz podataka
U meteorološkoj stanici nalaze se ekrani na kojima se prikazuju podaci sa svakog senzora za vjetar pri zemlјi. Ti se ekrani u meteorološkoj stanici i u jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu odnose na iste senzore, a kada se zahtijevaju odvojeni senzori, ekrani su jasno označeni kako bi se odredilo koju poletno-sletnu stazu i dio poletno-sletne staze svaki senzor prati.
(3) Usrednjavanje
Period usrednjavanja za osmatranja vjetra pri zemlјi je:
(i) Dva minuta za lokalne redovne i lokalne specijalne izvještaje i prikaze vjetra u ATS jedinicama;
(ii) 10 minuta za METAR i SPECI, osim što se, kada desetominutni interval uklјučuje znatne nepravilnosti smjera i/ili brzine vjetra, za izračunavanje srednje vrijednosti koriste samo podaci poslije te nepravilnosti; stoga se vremenski interval u tim okolnostima odgovarajuće skraćuje.
(b) Vidlјivost
(1) Vidlјivost se mjeri ili osmatra i prikazuje u metrima ili kilometrima.
(2) Lokacija instrumenata
Meteorološki instrument koji se koristi za mjerenje vidlјivosti smješten je na takav način da daje podatke koji su reprezentativni za područje za koje se ta mjerenja zahtijevaju.
(3) Prikaz podataka
Ako se za mjerenje vidlјivosti upotreblјavaju instrumentalni sistemi, u meteorološkoj stanici nalaze se ekrani na kojima se prikazuju podaci sa svakog senzora. Ti se ekrani u meteorološkoj stanici i u jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu odnose na iste senzore, a kada se zahtijevaju odvojeni senzori, ekrani su jasno označeni kako bi se odredilo koje područje svaki senzor prati.
(4) Usrednjavanje
Period usrednjavanja je 10 minuta za METAR, osim što se, kada 10-minutni period koje neposredno prethodi opažanju uklјučuje znatno kolebanje vidlјivosti, za izračunavanje srednje vrijednosti koriste samo podaci nakon te nepravilnosti.
(c) Vidlјivost duž poletno-sletne staze (RVR)
(1) RVR se prijavlјuje u metrima.
(2) Lokacija instrumenata
Meteorološki instrument koji se koristi za ocjenjivanje RVR je smješten na takav način da pruža podatke koji su reprezentativni za područje za koje se ta opažanja zahtijevaju.
(3) Instrumentalni sistemi
Za ocjenjivanje RVR na poletno-sletnim stazama namijenjenima operacijama instrumentalnog prilaza i slijetanja kategorija II i III te operacijama instrumentalnog prilaza i slijetanja kategorije I, kada tako odredi BHDCA, upotreblјavaju se instrumentalni sistemi koji se zasnivaju na transmisometrima ili mjerenju razlaganja svjetlosti u smjeru ulazne zrake (
forward-scatter).
(4) Prikaz podataka
Ako se RVR utvrđuje instrumentalnim sistemima, jedan ili više ekrana, ako se zahtijeva, je smješten u meteorološkoj stanici. Ti se ekrani u meteorološkoj stanici i u jedinicama ATS odnose na iste senzore, a kada se zahtijevaju odvojeni senzori, ekrani su jasno označeni kako bi se odredilo koju poletno-sletnu stazu i dio poletno-sletne staze svaki senzor prati.
(5) Usrednjavanje
(i) Kada se za ocjenjivanje RVR upotreblјavaju instrumentalni sistemi, njihovi podaci se ažuriraju barem svakih 60 sekundi kako bi se omogućilo pružanje aktuelnih i reprezentativnih vrijednosti.
(ii) Period usrednjavanja za vrijednosti RVR je:
(A) jedna minuta za lokalne rutinske i posebne izvještaje i za prikaze RVR u jedinicama ATS;
(B) 10 minuta za METAR i SPECI, osim što se, kada 10-minutno razdoblјe koje neposredno prethodi opažanju uklјučuje znatno kolebanje vrijednosti RVR, za izračunavanje srednjih vrijednosti koriste samo vrijednosti nakon te nepravilnosti.
(d) Trenutne vremenske pojave
(1) Kao minimum prijavlјuju se slјedeće trenutne vremenske pojave: kiša, slaba kiša, snijeg i padavine koje se lede, uklјučujući njihov intenzitet, sumaglica, izmaglica, magla, magla koja se ledi i grmlјavinske oluje, uklјučujući grmlјavinske oluje u blizini.
(2) Lokacija
Meteorološki instrument koji se koristi za mjerenje vremenskih uvjeta na aerodromu i u njegovoj blizini je smješten na takav način da pruža podatke koji su reprezentativni za područje za koje se ta mjerenja zahtijevaju.
(e) Oblačnost
(1) Količina oblačnosti, vrsta oblaka i visina baze oblaka opažaju se i prijavlјuju prema potrebi radi opisivanja oblaka od operativne važnosti. Kada je nebo pokriveno oblacima i kada je vertikalna vidlјivost izmjerena, opaža se i prijavlјuje ona umjesto količine oblačnosti, vrste oblaka i visine baze oblaka. Visina baze oblaka i vertikalna vidlјivost prijavlјuju se u stopama.
(2) Lokacija
Meteorološki instrument kojim se koristi za mjerenje količine i visine oblačnosti je smješten na takav način da pruža podatke koji su reprezentativni za područje za koje se ta mjerenja zahtijevaju.
(3) Prikaz
Kada se za mjerenje visine baze oblaka upotreblјava automatska oprema, u meteorološkoj stanici se nalazi najmanje jedan ekran. Ti se ekrani/monitori u meteorološkoj stanici i u jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu će se odnositi na iste senzore, a kada se zahtijevaju odvojeni senzori, ekrani/monitori će biti jasno označeni kako bi se odredilo koje područje svaki senzor prati.
(4) Referentni nivo
(i) Visina baze oblaka prijavlјuje se u odnosu na nadmorsku visinu aerodroma.
(ii) Kada je nadmorska visina praga poletno-sletne staze za precizno prilaženje u upotrebi 50 stopa (15 m) ili više ispod nadmorske visine aerodroma, uspostavlјaju se lokalni mehanizmi kojima će se visine baza oblaka koje se prijavlјuju zrakoplovima u dolasku odnositi na nadmorsku visinu praga.
(iii) U slučaju izvještaja sa dislociranih struktura, visina baze oblaka daje se iznad srednje vrijednosti nivoa mora.
(f) Temperatura zraka i temperatura tačke rose
(1) Temperatura zraka i temperatura tačke rose mjeri se, prikazuje i prijavlјuje u stepenima Celzijusa.
(2) Kada se za mjerenje temperatura zraka i temperatura tačke rose upotreblјava automatska oprema, ekrani/monitori na kojima se one prikazuju nalaze se u meteorološkoj stanici. Ekrani/monitori u meteorološkoj stanici i u jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu odnose se na iste senzore.
(g) Atmosferski pritisak
(1) Atmosferski pritisak se mjeri, a vrijednosti QNH i QFE se izračunavaju i prijavlјuju u hektopaskalima.
(2) Prikaz
(i) Kada se za mjerenje atmosferskog pritiska upotreblјava automatska oprema, ekran/monitor sa prikazom QNH i, ako se zahtijeva u skladu sa MET.TR.205(g)(3)(ii), QFE, koji se odnose na barometar, nalaze se u meteorološkoj stanici, a njima odgovarajući ekran/monitor u odgovarajućim jedinicama operativnih usluga u zračnom prometu.
(ii) Ako se vrijednosti QFE prikazuju za više od jedne poletno-sletne staze, ti ekrani/monitori biće jasno označeni kako bi se odredilo na koju se poletno-sletnu stazu prikazana vrijednost QFE odnosi.
(3) Referentni nivo
Za računanje QFE upotreblјava se referentni nivo.
Poglavlјe 2 – Tehnički zahtjevi za aerodromske meteorološke biroe
MET.TR.220 Aerodromske prognoze
(a) Aerodromske prognoze i njihove izmjene objavlјuju se kao TAF i uklјučuju, slјedećim redoslijedom:
(1) oznaku vrste prognoze;
(2) lokacijski indikator;
(3) vrijeme objavlјivanja prognoze;
(4) oznaku prognoze koja nedostaje, kada je primjenjivo;
(5) datum i period važenja prognoze;
(6) oznaku poništene prognoze, kada je primjenjivo;
(7) vjetar pri zemlјi;
(8) vidlјivost,
(9) vremenske uvjete;
(10) oblačnost;
(11) očekivane značajne promjene jednog ili više tih elemenata tokom perioda važenja.
(b) TAF se objavlјuje u skladu sa obrascem iz Dodatka 3 ovog aneksa.
(c) Period važenja rutinskog TAF traje 9 ili 24 ili 30 sati, osim ako BHDCA nije drugačije propisala, uzimajući u obzir zahtjeve prometa na aerodromima koji rade kraće od 9 sati.
(d) TAF se podnosi za prijenos najviše sat vremena od početka perioda važenja.
(e) Meteorološki elementi uklјučeni u TAF su:
(1) Vjetar pri zemlјi
(i) Kod prognoziranja vjetra pri zemlјi navodi se njegov očekivani prevladavajući smjer.
(ii) Kada nije moguće prognozirati prevladavajući smjer vjetra pri zemlјi zbog njegove očekivane varijabilnosti, prognozirani smjer vjetra navodi se kao varijabla skraćenicom "VRB".
(iii) Kada je prognozirana brzina vjetra manja od 1 čvora (0,5 m/s), prognozirana brzina vjetra navodi se kao tišina.
(iv) Kada je prognozirana najveća brzina vjetra veća od prognozirane srednje vrijednosti brzine vjetra za 10 čvorova (5 m/s) ili više, navodi se prognozirana najveća brzina vjetra.
(v) Kada je prognozirana brzina vjetra 100 čvorova (50 m/s) ili više, navodi se da je veća od 99 čvorova (49 m/s).
(2) Vidlјivost
(i) Kada je prognozirana vidlјivost manja od 800 m, izražava se u koracima od 50 m. Kada je prognozirana vidlјivost 800 m ili više, ali manja od 5 km, izražava se u koracima od 100 m. Kada je prognozirana vidlјivost 5 km ili više, ali manja od 10 km, izražava se u koracima od kilometra. Kada je prognozirana vidlјivost 10 km ili više, ona se izražava kao 10 km, osim kada se prognozira primjena uvjeta CAVOK. Prognozira se preovladavajuća vidlјivost.
(ii) Kada se prognozira da će vidlјivost varirati u raznim smjerovima, a preovladavajuća vidlјivost ne može se prognozirati, daje se najmanja prognozirana vidlјivost.
(3) Vremenske pojave
(i) Ako se na aerodromu očekuje njihova pojava, prognoziraju se jedna ili više, sve do najviše tri slјedeće vremenske pojave ili njihove kombinacije, zajedno sa njihovim karakteristikama i, kada je to odgovarajuće, intenzitetom:
(A) padavine koje se lede;
(B) magla koja se ledi;
(C) umjerene ili obilne padavine (uklјučujući plјuskove);
(D) prašina, pijesak ili snijeg nošeni niskim vjetrom;
(E) prašina, pijesak ili snijeg nošeni vjetrom;
(F) olujni vjetar s prašinom;
(G) pješčana oluja;
(H) grmlјavinska oluja (sa ili bez padavina);
(I) iznenadna oluja;
(J) lјevkasti oblak (tornado ili pijavica);
(K) druge vremenske pojave, kako je aerodromski meteorološki biro dogovorio sa jedinicama ATS i predmetnim operatorima.
(ii) Očekivani završetak tih pojava označava se skraćenicom "NSW".
(4) Oblačnost
(i) Količina oblačnosti prognozira se skraćenicama "FEW", "SCT", "BKN" ili "OVC", prema potrebi. Kada se očekuje da će nebo ostati ili postati pokriveno oblacima, a oblaci se ne mogu prognozirati i informacije o vertikalnoj vidlјivosti dostupne su na aerodromu, prognozira se vertikalna vidlјivost u obliku "VV" nakon čega slijedi prognozirana vrijednost vertikalne vidlјivosti.
(ii) Kada se prognozira nekoliko slojeva ili nakupina oblaka, njihova količina i visina baze uklјučuju se slјedećim redom:
(A) najniži sloj ili nakupina bez obzira na količinu prognozira se kao FEW, SCT, BKN ili OVC, u zavisnosti od toga šta je odgovarajuće;
(B) slјedeći sloj ili nakupina koji pokrivaju više od 2/8 prognoziraju se kao SCT, BKN ili OVC, u zavisnosti od toga što je odgovarajuće;
(C) slјedeći viši sloj ili nakupina koji pokrivaju više od 4/8 prognoziraju se kao CKN ili OVC, u zavisnosti od toga šta je odgovarajuće;
(D) kumulonimbusi i/ili vertikalno razvijeni kumulusi, uvijek kada su prognozirani, a nisu još navedeni pod (A) do (C).
(iii) Informacije o oblačnosti ograničene su na oblake od operativne važnosti; kada nisu prognozirani oblaci od operativne važnosti i "CAVOK" nije primjeren, upotreblјava se skraćenica "NSC".
(d) Upotreba grupa promjena
(1) Kriteriji koji se upotreblјavaju za uklјučivanje grupa promjena u TAF ili za izmjenu TAF zasnivaju se na nekoj od slјedećih vremenskih pojava ili njihovih kombinacija, za koje se prognozira njihov početak, kraj ili promjena intenziteta:
(i) magla koja se ledi;
(ii) padavine koje se lede;
(iii) umjerene ili obilne padavine (uklјučujući plјuskove);
(iv) grmlјavinska oluja;
(v) olujni vjetar s prašinom;
(vi) pješčana oluja.
(2) Kada se zahtijeva navođenje promjene bilo kojeg od elemenata navedenog pod (a), navode se oznake promjene "BECMG" ili "TEMPO" nakon čega slijedi vremenski period tokom kojeg se očekuje ta promjena. Vremenski period navodi se u obliku početka i završetka perioda u cijelim satima UTC. Nakon oznake promjene navode se samo oni elementi za koje se očekuje značajna promjena. Međutim, u slučaju značajnih promjena u pogledu oblaka navode se sve grupe oblaka, uklјučujući slojeve ili naslage za koje se promjena ne očekuje.
(3) Za opis promjena kod kojih se očekuje da će meteorološki uvjeti dostići ili prekoračiti utvrđene granične vrijednosti redovnom ili vanrednom učestalošću i u neutvrđeno vrijeme tokom tog perioda, upotreblјava se oznaka promjene "BECMG" i povezane vremenske grupe. Taj vremenski period nije duži od četiri sata.
(4) Oznaka promjene "TEMPO" i povezana vremenska grupa upotreblјavaju se za opisivanje očekivanih učestalih ili neučestalih privremenih kolebanja meteoroloških uvjeta koji dostižu ili prekoračuju utvrđene granične vrijednosti i traju kraće od jednog sata kod svake njihove pojave te, zajedno, obuhvataju manje od polovine perioda prognoze tokom kojeg se ta kolebanja očekuju. Kada se očekuje da će privremena kolebanja trajati jedan sat ili više, u skladu sa navedenim pod (3) upotreblјava se grupa promjena "BECMG", ili bi se period važenja trebao podijeliti na manje dijelove u skladu sa navedenim pod (5).
(5) Kada se očekuje da će promjena jedne grupe prevladavajućih vremenskih uvjeta biti značajna i više ili manje potpuna promjena u drugu grupu uvjeta, period važenja dijeli se u manje samostalne periode upotrebom skraćenice "FM" nakon koje odmah slijedi šestocifrena vremenska grupa u danima, satima i minutama UTC kojom se označava vrijeme očekivanih promjena. Podijelјeni period nakon skraćenice "FM" je samostalan i svi predviđeni uvjeti dati prije skraćenice biće zamijenjeni onima koji slijede nakon skraćenice.
(e) Vjerovatnost pojave neke alternativne vrijednosti elementa ili elemenata prognoze uklјučuje se kada je:
(1) vjerovatnoća postojanja alternativnih meteoroloških uvjeta tokom određenog vremenskog perioda prognoze 30% ili 40%; ili
(2) vjerovatnoća privremenih kolebanja meteoroloških uvjeta tokom određenog vremenskog perioda prognoze 30% ili 40%.
To se označava u TAF upotrebom skraćenice "PROB" nakon čega slijedi vjerovatnoća u desetim dijelovima postotka i, u slučaju iz navedenog pod (1), vremenski period tokom kojeg se očekuje da će te vrijednosti vrijediti, ili u slučaju iz navedenog pod (2), upotrebom skraćenice "PROB" nakon čega slijedi vjerovatnoća u desetim dijelovima postotka, oznaka promjene "TEMPO" i povezana vremenska grupa.
MET.TR.225 Prognoze za slijetanje
(a) TREND prognoze objavlјuju se u skladu sa Dodatkom 1 ovog aneksa.
(a) Jedinice i skale vrijednosti koje se upotreblјavaju u TREND prognozi iste su kao i one iz izvještaja kojem se ona dodaje.
(c) TREND prognoza ukazuje na značajne promjene u pogledu jednog ili više elemenata: vjetra pri zemlјi, vidlјivosti, vremenskih pojava i oblačnosti. Navode se samo oni elementi za koje se očekuje značajna promjena. Međutim, u slučaju značajnih promjena u pogledu oblaka navode se sve grupe oblaka, uklјučujući slojeve ili naslage za koje se promjena ne očekuje. U slučaju značajne promjene vidlјivosti, ujedno se navodi pojava koja utiče na smanjivanje vidlјivosti. Kada se ne očekuje nikakva promjena, to se označava izrazom "NOSIG".
(1) Vjetar pri zemlјi
TREND prognozom ukazuje se na promjene vjetra pri zemlјi koje uklјučuju:
(i) promjenu srednje vrijednosti smjera vjetra od 60° ili više, pri čemu je srednja vrijednost brzine prije i/ili nakon promjene 10 čvorova (5 m/s) ili više;
(ii) promjenu srednje vrijednosti brzine vjetra od 10 čvorova (5 m/s) ili više;
(iii) promjene vjetra kojima se zahvataju vrijednosti od operativne važnosti.
(2) Vidlјivost
(i) Kada se očekuje da se vidlјivost poveća i promijeni, ili da u toj promjeni zahvati, jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili kada se očekuje da se vidlјivost smanji i da tim smanjivanjem zahvati jednu ili više slјedećih vrijednosti: 150, 350, 600, 800, 1 500 ili 3 000 m, TREND prognozom ukazuje se na tu promjenu.
(ii) Kada se znatan broj letova provodi u skladu sa pravilima vizuelnog letenja, prognozom se dodatno ukazuje na promjene vidlјivosti na, ili one koje zahvate, 5 000 m.
(iii) U TREND prognozama dodatim METAR i SPECI vidlјivost se odnosi na prognoziranu prevladavajuću vidlјivost.
(3) Vremenske pojave
(i) TREND prognoza ukazuje na očekivanu pojavu, prestanak ili promjenu intenziteta bilo koje od slјedećih vremenskih pojava ili njihovih kombinacija:
(A) padavine koje se lede;
(B) umjerene ili obilne padavine, uklјučujući plјuskove;
(C) grmlјavinska oluja, s padavinama;
(D) olujni vjetar s prašinom;
(E) pješčana oluja;
(F) druge vremenske pojave, kako je aerodromski meteorološki biro dogovorio s jedinicama ATS i predmetnim operatorima.
(ii) TREND prognoza ukazuje na očekivanu pojavu ili prestanak bilo koje od slјedećih vremenskih pojava ili njihovih kombinacija:
(A) magla koja se ledi;
(B) prašina, pijesak ili snijeg nošeni niskim vjetrom;
(C) prašina, pijesak ili snijeg nošeni vjetrom;
(D) grmlјavinska oluja (bez padavina);
(E) iznenadna oluja;
(F) lјevkasti oblak (tornado ili pijavica).
(iii) Ukupni broj prijavlјenih pojava navedenih pod (i) i (ii) ne može biti veći od tri.
(iv) Očekivani završetak tih vremenskih pojava označava se skraćenicom "NSW".
(4) Oblačnost
(i) Kada se očekuje da će se visina baze sloja oblaka razmjera BKN ili OVC podići i promijeniti na, ili da će u tom podizanju zahvatiti, jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili kada se očekuje da će se visina baze oblaka razmjera BKN ili OVC spustiti i da će tim spuštanjem zahvatiti jednu ili više slјedećih vrijednosti: 100, 200, 500, 1 000 i 1 500 stopa (30, 60, 150, 300 i 450 m), TREND prognozom ukazuje se na tu promjenu.
(ii) Kada je visina baze sloja oblaka ispod, ili se očekuje da će se spustiti ispod ili podići iznad 1500 stopa (450 m), TREND prognozom ujedno se ukazuje na promjene u količini oblačnosti povećavanjem sa FEW ili SCT na BKN ili OVC, ili smanjivanjem sa BKN ili OVC na FEW ili SCT.
(iii) Kada nisu prognozirani oblaci od operativne važnosti i "CAVOK" nije primjeren, upotreblјava se skraćenica "NSC".
(5) Vertikalna vidlјivost
Kada se očekuje da nebo ostane ili postane pokriveno oblacima, a na aerodromu su dostupna opažanja vertikalne vidlјivosti i prognozira se pobolјšanje vertikalne vidlјivosti i njegova promjena na jednu ili više slјedećih vrijednosti, ili se prognozira promjena kojom se te vrijednosti zahvataju, ili kada se prognozira smanjivanje vertikalne vidlјivosti i njeno zahvatanje jedne ili više slјedećih vrijednosti: 100, 200, 500 ili 1 000 stopa (30, 60, 150 ili 300 m), TREND prognozom ukazuje se na te promjene.
(6) Dodatni kriteriji
Aerodromski meteorološki biro i korisnici mogu se dogovoriti o dodatnim kriterijima koji će se primjenjivati, na osnovu lokalnih operativnih minimuma aerodroma.
(7) Upotreba grupa promjena
(i) Kada se očekuje promjena, TREND prognoza počinje jednom od oznaka promjena, "BECMG" ili "TEMPO".
(ii) Za opis promjena u prognozi kod kojih se očekuje da će meteorološki uvjeti dostići ili prekoračiti utvrđene vrijednosti redovnom ili vanrednom učestalošću upotreblјava se oznaka promjene "BECMG". Period za koji, ili vrijeme za koje, se ta promjena prognozira označava se skraćenicama "FM", "TL" ili "AT", u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća, pri čemu nakon svake od njih slijedi vremenska grupa u satima i minutama.
(iii) Oznaka promjene "TEMPO" upotreblјava se za opisivanje prognoziranih privremenih kolebanja meteoroloških uvjeta koji dostižu ili prekoračuju utvrđene vrijednosti i traju kraće od jednog sata kod svake njihove pojave te, zajedno, obuhvataju manje od polovine perioda za koje su ta kolebanja prognozirana. Period za koji su ta privremena kolebanja prognozirana označava se skraćenicama "FM" i/ili "TL", u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća, pri čemu nakon svake od njih slijedi vremenska grupa u satima i minutama.
(8) Upotreba oznake vjerovatnoće
Oznaka "PROB" ne upotreblјava se u TREND prognozi.
MET.TR.230 Prognoze za polijetanje
(a) Prognoza za polijetanje odnosi se na utvrđeni vremenski period i sadrži informacije o očekivanim uvjetima iznad kompleksa poletno-sletnih staza obzirom na smjer i brzinu vjetra pri zemlјi te sve njihove varijacije, temperaturu, pritisak i sve druge elemente prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa i operatora.
(b) Redoslijed elemenata i pojmova, jedinica i skala vrijednosti koji se upotreblјavaju u prognozama za polijetanje je isti kao i u izvještajima za isti aerodrom.
MET.TR.235 Aerodromska upozorenja i upozorenja i uzbune zbog smicanja vjetra
(a) Upozorenja na smicanje objavlјuju se u skladu sa obrascem iz Dodatka 4 ovog aneksa.
(b) Redni broj iz obrasca iz Dodatka 4 ovog aneksa odgovara broju upozorenja na smicanje vjetra objavlјenih za aerodrom od 00:01 UTC za predmetni dan.
(c) Upozorenja na smicanje vjetra sadržavaju sažete i ažurne informacije u pogledu opaženog postojanja smicanja vjetra koje uklјučuje promjene čeonog/leđnog vjetra od 15 čvorova (7,5 m/s) ili više koje mogu štetno uticati na zrakoplov na putanji završnog prilaza ili početnog polijetanja i na zrakoplov na poletno-sletnoj stazi tokom usporavanja/rulanja kod slijetanja ili tokom zaleta pri polijetanju.
(d) Uzbunjivanje zbog smicanja vjetra, ako je moguće, odnosi se na pojedine dijelove poletno-sletne staze i udalјenosti duž prilazne putanje ili putanje polijetanja, prema dogovoru između aerodromskog meteorološkog biroa, odgovarajućih jedinica ATS i predmetnih operatora.
Poglavlјe 3 – Tehnički zahtjevi za biro meteorološkog bdjenja
MET.TR.250 SIGMET
(a) SIGMET se objavlјuje u skladu sa obrascem iz Dodatka 5 ovog aneksa.
(b) Postoje tri vrste SIGMET:
(1) SIGMET za vremenske pojave na ruti koje nisu vulkanski pepeo ni tropski cikloni;
(2) SIGMET za vulkanski pepeo;
(3) SIGMET za tropske ciklone;
(c) Redni broj SIGMET sastoji se od tri znaka, to jest jednog slova i dva broja.
(d) U SIGMET se navodi samo jedna pojava iz Dodatka 5 ovog aneksa, pri čemu se za tropske ciklone upotreblјavaju odgovarajuće skraćenice i pripadajuća granična vrijednost brzine vjetra pri zemlјi od 34 čvora (17 m/s) ili više.
(e) SIGMET u pogledu grmlјavinskih oluja ili tropskih ciklona ne uklјučuje upućivanja na povezanu turbulenciju i zaleđivanje.
MET.TR.255 AIRMET
(a) AIRMET se objavlјuje u skladu sa obrascem iz Dodatka 5 ovog anеksa.
(b) Redni broj iz obrasca iz Dodatka 5 ovog aneksa odgovara broju AIRMET objavlјenog za oblast informiranja u letu od 00:01 UTC na predmetni dan.
(c) U poruci AIRMET navodi se samo jedna pojava iz Dodatka 5 ovog aneksa, pri čemu se upotreblјavaju odgovarajuće skraćenice i slјedeće granične vrijednosti, kada je ta pojava ispod nivoa leta 100, ili ispod nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više, kada je potrebno:
(1) brzina raširenog vjetra pri zemlјi iznad 30 čvorova (15 m/s) sa odgovarajućim smjerom i jedinicama;
(2) velika područja zahvaćena smanjenjem vidlјivosti na manje od 5 000 m, uklјučujući vremensku pojavu koja uzrokuje to smanjenje vidlјivosti;
(3) velika područja djelimične ili potpune oblačnosti ako je visina baze oblaka niža od 1000 stopa (300 m) iznad zemlјe.
(d) AIRMET u pogledu grmlјavinskih oluja ili kumulonimbusa ne uklјučuje upućivanja na povezane turbulencije i zaleđivanje.
MET.TR.260 Područna prognoza vremenskih pojava za letove na malim visinama
(a) Kada se za područne prognoze za letove na malim visinama upotreblјava oblik karte, prognoza za vjetar u gornjim zračnim prostorima i temperaturu zraka u gornjim zračnim prostorima objavlјuje se za tačke razmaknute najviše 300 nautičkih milјa i za, minimalno, slјedeće apsolutne visine: 2 000, 5 000 i 10 000 stopa (600, 1 500 i 3 000 m) i 15 000 stopa (4 500 m) u planinskim područjima. Objavlјivanje prognoza za vjetar u gornjim zračnim prostorima i temperaturu zraka u gornjim zračnim prostorima na apsolutnoj visini od 2 000 stopa (600 m) može biti uvjetovano lokalnim geografskim karakteristikama, kako utvrdi BHDCA.
(b) Kada se za oblasne prognoze za letove na manjim visinama upotreblјava oblik karte, prognoza pojava SIGWX objavlјuje se kao prognoza SIGWX za manje visine za nivoe leta do 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više prema potrebi. Prognoze SIGWX za manje visine uklјučuju:
(b) Kada se za oblasne prognoze za letove na manjim visinama upotreblјava oblik karte, prognoza pojava SIGWX objavlјuje se kao prognoza SIGWX za manje visine za nivoe leta do 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više prema potrebi. Prognoze SIGWX za manje visine uklјučuju:
(1) slјedeće pojave koje opravdavaju objavlјivanje SIGMET: jako zaleđivanje, jake turbulencije, slabo pregledni i česti kumulonimbusi i grmlјavinske oluje, kumulonimbusi i grmlјavinske oluje koji su unutar oblaka ili se pojavlјuju u olujnom pojasu, pješčane oluje, olujni vjetar sa prašinom, vulkanske erupcije i ispuštanje radioaktivnih materija u atmosferu, i za koje se očekuje da će imati uticaja na letove na manjim visinama;
(2) slјedeće elemente u područnim prognozama vremenskih pojava za letove na malim visinama: vjetar pri zemlјi, prizemna vidlјivost, značajne vremenske pojave, zatamnjenje planina oblacima, oblačnost, zaleđivanje, turbulencija, planinski talas i visina izoterme 0 stepeni Celzijusa.
(s) Kada je BHDCA utvrdila da gustoća prometnih operacija ispod nivoa leta 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim područjima, ili više kada je potrebno, opravdava objavlјivanje AIRMET, u kombinaciji sa područnim prognozama vremenskih pojava za letove na malim visinama, objavlјuju se oblasne prognoze kojima se obuhvata sloj između zemlјe i nivoa leta 100, ili do nivoa leta 150 u planinskim oblastima, ili više kada je potrebno i koje sadrže informacije o vremenskim pojavama na ruti koje su opasne za letove na manjim visinama.
Poglavlјe 4 – Tehnički zahtjevi za savjetodavne centre za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)
MET.TR.265 Odgovornosti savjetodavnog centra za praćenje vulkanskog pepela (VAAC)
Savjetodavne informacije o vulkanskom pepelu objavlјuju se skraćenim jednostavnim jezikom i u skladu sa obrascem iz Dodatka 6 ovog aneksa. Kada nisu dostupne skraćenice, upotreblјava se najmanje moguće teksta na jednostavnom engleskom jeziku.
Poglavlјe 5 – Tehnički zahtjevi za savjetodavne centre za praćenje tropskih ciklona (TCAC)
MET.TR.270 Odgovornosti savjetodavnog centra za praćenje tropskih ciklona
Savjetodavne informacije o tropskim ciklonama objavlјuju se u skladu sa obrascem iz Dodatka 7 ovog aneksa za tropske ciklone kada se očekuje da se najveća 10-minutna srednja vrijednost brzine vjetra pri zemlјi dostići ili prekoračiti 34 čvora u periodu koji je obuhvaćen savjetodavnim informacijama.
Poglavlјe 6 – Tehnički zahtjevi za svjetske prognostičke centre (WAFC)
MET.TR.275 Odgovornosti svjetskog prognostičkog centra
(a) WAFC, u svrhu davanja globalnih prognoza u obliku mreže i prognoza značajnih vremenskih pojava, upotreblјavaju određene meteorološke podatke u obliku vrijednosti na tačkama mreže.
(b) Kod globalnih prognoza u obliku mreže, WAFC:
(1) pripremaju prognoze za:
(i) vjetar u gornjem zračnom prostoru;
(ii) temperaturu zraka u gornjim zračnim prostorima;
(iii) vlagu;
(iv) smjer, brzinu i nivo leta najsnažnijeg vjetra;
(v) nivo leta i temperaturu tropopauze;
(vi) oblasti kumulonimbusa;
(vii) zaleđivanje;
(viii) turbulencije;
(ix) geopotencijalnu apsolutnu visinu nivoa leta,
četiri puta dnevno, a one vrijede za utvrđena važeća vremena 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, 27, 30, 33 i 36 sati nakon vremena (00:00, 06:00, 12:00 i 18:00 UTC) sinoptičkih podataka na kojima su se te prognoze zasnivale;
(2) objavlјuju prognoze redoslijedom iz navedenog pod (1) i dovršavaju njihovo širenje čim je to tehnički izvodlјivo, ali najkasnije 5 sati nakon standardnog vremena opažanja;
(3) pružaju prognoze za tačke pravilne mreže, pri čemu te prognoze sadrže:
(i) podatke o vjetru za nivoe leta 50 (850 hPa), 80 (750 hPa), 100 (700 hPa), 140 (600 hPa), 180 (500 hPa), 210 (450 hPa), 240 (400 hPa), 270 (350 hPa), 300 (300 hPa), 320 (275 hPa), 340 (250 hPa), 360 (225 hPa), 390 (200 hPa), 410 (175 hPa), 450 (150 hPa), 480 (125 hPa) i 530 (100 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i geografske dužine;
(ii) podatke o temperaturi za nivoe leta 50 (850 hPa), 80 (750 hPa), 100 (700 hPa), 140 (600 hPa), 180 (500 hPa), 210 (450 hPa), 240 (400 hPa), 270 (350 hPa), 300 (300 hPa), 320 (275 hPa), 340 (250 hPa), 360 (225 hPa), 390 (200 hPa), 410 (175 hPa), 450 (150 hPa), 480 (125 hPa) i 530 (100 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i geografske dužine;
(iii) podatke o vlazi za nivoe leta 50 (850 hPa), 80 (750 hPa), 100 (700 hPa), 140 (600 hPa) i 180 (500 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i geografske dužine;
(iv) podatke geopotencijalne apsolutne visine za nivoe leta 50 (850 hPa), 80 (750 hPa), 100 (700 hPa), 140 (600 hPa), 180 (500 hPa), 210 (450 hPa), 240 (400 hPa), 270 (350 hPa), 300 (300 hPa), 320 (275 hPa), 340 (250 hPa), 360 (225 hPa), 390 (200 hPa), 410 (175 hPa), 450 (150 hPa), 480 (125 hPa) i 530 (100 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i geografske dužine;
(v) smjer, brzinu i nivo leta najsnažnijeg vjetra sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i geografske dužine;
(vi) nivo leta i temperaturu tropopauze sa horizontalnom rezolucijom od 1,25° geografske širine i dužine;
(vii) zaleđivanje za slojeve sa središtem na nivoima leta 60 (800 hPa), 100 (700 hPa), 140 (600 hPa), 180 (500 hPa), 240 (400 hPa) i 300 (300 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 0,25° geografske širine i geografske dužine;
(viii) turbulencije za slojeve sa središtem na nivoima leta 100 (700 hPa), 140 (600 hPa), 180 (500 hPa), 240 (400 hPa), 270 (350 hPa), 300 (300 hPa), 340 (250 hPa), 390 (200 hPa) i 450 (150 hPa) sa horizontalnom rezolucijom od 0,25° geografske širine i geografske dužine;
(ix) horizontalni obim i nivoi leta baze i vrha kumulonimbusa sa horizontalnom rezolucijom od 0,25° geografske širine i dužine.
(x) horizontalno prostiranje i nivoi leta baze vrha kumulonimbusa s horizontalnom rezolucijom od 0,25 °geografske širine i geografske dužine.
(c) Kod globalnih prognoza značajnih vremenskih pojava na ruti, WAFC:
(1) sastavlјaju prognoze SIGWX četiri puta dnevno, a one vrijede za utvrđena vremena važenja 24 sata nakon vremena (00:00, 06:00, 12:00 i 18:00 UTC) sinoptičkih podataka na kojima su se te prognoze zasnivale. Distribucija svake prognoze dovršava se čim je to tehnički izvodlјivo, ali najkasnije 7 sati nakon standardnog vremena opažanja u uobičajenim operacijama, odnosno najkasnije 9 sati nakon standardnog vremena opažanja u rezervnim operacijama;
(2) objavlјuju prognoze SIGWX kao prognoze SIGWX za veće visine za nivoe leta između 250 i 630;
(3) uklјučuju u prognoze SIGWX slјedeće stavke:
(i) tropski ciklon pod uvjetom da se očekuje da će maksimalna 10-minutna srednja vrijednost brzine vjetra pri zemlјi dostići ili prekoračiti 34 čvora (17 m/s);
(ii) vrlo opasne olujne pojaseve;
(iii) umjerenu ili jaku turbulenciju (u oblaku ili bez oblaka);
(iv) umjereno ili jako zaleđivanje;
(v) rasprostranjenu pješčanu oluju/olujni vjetar s prašinom;
(vi) kumulonimbuse povezane s grmlјavinskim olujama i sa navedenim pod (i) do (v);
(vii) područja nekonvektivnih oblaka povezanih sa umjerenom ili jakom turbulencijom u oblacima i/ili s umjerenim ili jakim zaleđivanjem;
(viii) nivo leta tropopauze;
(ix) mlazne struje;
(x) informacije o lokaciji vulkanske erupcije zbog koje nastaju oblaci pepela od značaja za zrakoplovne operacije, uklјučujući: simbol vulkanske erupcije na lokaciji vulkana i, u odvojenom tekstnom okviru na karti, simbol vulkanske erupcije, ime vulkana, ako je poznato, i geografsku širinu/georafsku dužinu lokacije erupcije. Osim toga, u legendi karata SIGWX treba navesti "CHECK SIGMET, ADVISORIES FOR TC AND VA, AND ASHTAM AND NOTAM FOR VA" (PROVJERITE SIGMET, UPOZORENјA ZA TC I VA I ASHTAM I NOTAM ZA VA);
(xi) informacije o lokaciji ispuštanja radioaktivnih supstanci u atmosferu, koja su značajna za zrakoplovne operacije, a koje uklјučuju: simbol radioaktivnih supstanci u atmosferi na lokaciji ispuštanja i, u odvojenom okviru na karti, simbol radioaktivnih supstanci u atmosferi, geografsku širinu/geografsku dužinu lokacije ispuštanja te, ako je poznato, naziv lokacije radioaktivnog izvora. Uz to, u legendi karata SIGWX na kojima je označeno ispuštanje radijacije treba se nalaziti "CHECK SIGMET AND NOTAM FOR RDOACT CLD" (PROVJERI SIGMET I NOTAM ZA RADIOAKTIVNI OBLAK).
(4) Na prognoze SIGWX primjenjuju se slјedeći kriteriji:
(i) navedeno od (3)(i) do (3)(vi) uklјučuju se jedino ako se očekuje da se dogode između nižih i viših nivoa prognoze SIGWX;
(ii) skraćenica "CB" uklјučuje se jedino kada se odnosi na pojavu ili očekivanu pojavu kumulonimbusa:
(A) koja zahvata područje sa najvećom prostornom pokrivenošću od 50% ili više predmetnog područja;
(B) duž linije sa malo ili bez prostora između pojedinih oblaka; ili
(C) unutar sloja oblaka ili sakriveni u magli;
(iii) uklјučivanjem skraćenice "CB" podrazumijeva se uklјučivanje svih vremenskih pojava koje su obično povezane sa kumulonimbusima, tj. grmlјavinskih oluja, umjerenog ili jakog zaleđivanja, umjerene ili jake turbulencije i grada;
(iv) kada vulkanska erupcija ili ispuštanje radioaktivnih supstanci u atmosferu nalaže uklјučivanje u prognoze SIGWX simbola vulkanske aktivnosti ili simbola radioaktivnosti, ti se simboli uklјučuju u prognoze SIGWX bez obzira na to koja je visina za koju se stub pepela ili radioaktivne supstance prijavlјuju ili se očekuje da će na nju dospjeti;
(v) u slučaju zajedničkog pojavlјivanja ili djelimičnog preklapanja pojava iz navedenog pod (3)(i), (3)(x) i (3)(xi), najveća se prednost daje navedenom pod (3)(x), nakon čega slijedi navedeno pod (3)(xi) i (3)(i). Tačka sa najvećom prednošću smješta se na lokaciju događaja, a za povezivanje lokacije ostalih tačaka sa njihovim povezanim simbolima ili tekstnim okvirima koriste se strelice.
(d) Objavlјuju se prognoze SIGWX za srednje visine za nivoe leta između 100 i 450 za ograničena geografska područja.



























ANEKS VI
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
(Dio-AIS)
Poddio A - DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA (AIS.OR)
ODJELJAK 1 - OPŠTI ZAHTJEVI
AIS.OR.100 Upravlјanje zrakoplovnim
Pružatelj usluga zrakoplovnog informiranja (u dalјem tekstu: pružalac AIS usluga) uspostavlјa resurse i procese za upravlјanje informacijama kojima se mogu osigurati blagovremeno prikuplјanje, obrada, čuvanje, integracija, razmjena i pružanje kvalitetnih zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija u sistemu ATM.
AIS.OR.105 Odgovornosti pružatelja usluga zrakoplovnog informiranja (AIS)
Pružatelj AIS usluga osigurava pružanje zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija potrebnih za sigurnost, redovnost i efikasnost zračne plovidbe.
Pružatelj AIS usluga prima, objedinjuje ili sastavlјa, uređuje, formatira, objavlјuje, čuva i distribuira zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije koje se odnose na cijelo područje Bosne i Hercegovine kao i područja na otvorenom moru u kojima je Bosna i Hercegovina odgovorna za pružanje usluga u zračnom prometu.
Pružatelj AIS usluga osigurava da zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije budu dostupne:
(1) osoblјu uklјučenom u letačke operacije, uklјučujući letačke posade, planiranje leta i simulatore leta;
(2) pružateljima ATS usluga koji su odgovorni za uslugu informiranja u letu; i
(3) službama odgovornima za pretpoletno informiranje.
Pružatelj AIS usluga pruža 24-satnu uslugu kreiranja i objavlјivanja NOTAM u svom području odgovornosti i za pretpoletne informacije potrebne u vezi sa fazama rute koje počinju na aerodromu/helidromu u njegovom području odgovornosti.
Pružatelj AIS usluga drugim pružateljima AIS usluga stavlјa na raspolaganje zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije koje su im potrebne.
Pružatelj AIS usluga osigurava utvrđivanje procedura za procjenu i ublažavanje sigurnosnih rizika u zrakoplovstvu koji proizilaze iz grešaka u vezi sa podacima i informacijama.
Pružatelj AIS usluga jasno navodi da se zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije, koji se pružaju u ime Bosne i Hercegovine, pružaju pod nadležnošću Bosne i Hercegovine, nezavisno od njihovog formata.
ODJELJAK 2 - UPRAVLJANJE KVALITETOM PODATAKA
AIS.OR.200 Opšti dio
Pružatelj AIS usluga osigurava:
(a) pružanje zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija u skladu sa specifikacijama iz kataloga zrakoplovnih podataka utvrđenog u Dodatku 1 Aneksa III (Dio ATM/ANS.OR);
(b) održavanje kvaliteta podataka, i
(c) primjenu automatizacije kako bi se omogućila obrada i razmjena digitalnih zrakoplovnih podataka.
AIS.OR.205 Formalni aranžmani
Pružatelj AIS usluga osigurava uspostavlјanje formalnih aranžmana sa:
(a) svim stranama koje mu prenose podatke; i
(b) drugim pružateljima AIS usluga kada sa njima vrši razmjenu zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija.
AIS.OR.210 Razmjena zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija
Pružatelj AIS usluga osigurava:
(a) utvrđivanje formata zrakoplovnih podataka prema modelu razmjene zrakoplovnih informacija osmišlјenom da bude globalno interoperabilan; i
(b) elektronsku razmjenu zrakoplovnih podataka.
AIS.OR.215 Alati i sofver
Pružatelj AIS usluga osigurava da alati i softveri za podršku ili automatizaciju procesa u vezi sa zrakoplovnim podacima i zrakoplovnim informacijama obavlјaju svoje funkcije bez negativnog uticaja na kvalitet zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija.
AIS.OR.220 Validacija i verifikacija
Pružatelj AIS usluga osigurava uvođenje tehnika validacije i verifikacije kako bi zrakoplovni podaci ispunili zahtjeve u pogledu kvaliteta podataka iz AIS.TR.200.
AIS.OR.225 Metapodaci
Pružatelj AIS usluga prikuplјa i čuva metapodatke.
AIS.OR.230 Otkrivanje greške u podacima i provjera vjerodostojnosti podataka
Pružatelj AIS usluga osigurava:
(a) primjenu tehnika za otkrivanje grešaka u digitalnim podacima tokom slanja i/ili čuvanja zrakoplovnih podataka kako bi se održali primjenjivi nivoi integriteta podataka iz AIS.TR.200(c); i
(b) prijenos zrakoplovnih podataka koji podliježe odgovarajućem postupku provjere vjerodostojnosti/autentičnosti tako da primatelji mogu potvrditi da podaci ili informacije dolaze od ovlaštenog izvora.
AIS.OR.235 Prijavlјivanje i mjerenje grešaka, kao i korektivne radnje
Pružatelj AIS usluga osigurava uspostavlјanje i održavanje mehanizama za prijavlјivanje i mjerenje grešaka, kao i za korektivne radnje.
AIS.OR.240 Ograničenja podatka
Pružatelj AIS usluga u proizvodima zrakoplovnog informiranja, osim u NOTAM, navodi koji zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije nisu u skladu sa zahtjevima u pogledu kvaliteta podataka.
AIS.OR.250 Zahtjev u pogledu doslјednosti
Ako su zrakoplovni podaci ili zrakoplovne informacije višestruko objavlјeni u AIP više država, pružatelji AIS usluga koji su odgovorni za te AIP uspostavlјaju mehanizme kojima se osigurava doslјednost tih višestruko objavlјenih informacija.
ODJELJAK 3 - PROIZVODI ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
AIS.OR.300 Opšti dio - Proizvodi zrakoplovnog informiranja
Kada pruža zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije u više formata, pružatelj AIS usluga osigurava utvrđivanje procesa kojima se osigurava doslјednost podataka i informacija između tih formata.
Poglavlјe 1 - Zrakoplovne informacije u standardiziranom formatu
AIS.OR.305 Zbornik zrakoplovni informacija (AIP)
Pružatelj AIS usluga objavlјuje AIS.
AIS.OR.310 Izmjene AIP
Pružatelj AIS usluga:
(a) objavlјuje trajne promjene u AIP kao izmjene AIP; i
(b) osigurava da se AIP izmijeni ili ponovo objavi u dovolјno redovnim razmacima da se osigura kompletnost i ažurnost informacija.
AIS.OR.315 Dopune AIP
Pružatelj AIS usluga:
(a) objavlјuje, kao dopune AIP, privremene promjene dužeg trajanja - najmanje tri mjeseca i informacije kraćeg trajanja koje sadrže opsežan tekst i/ili grafičke prikaze;
(b) redovno osigurava kontrolnu listu validnih dopuna AIP; i
(c) objavlјuje novu dopunu AIP kao zamjenu kada se u dopuni AIP pojavi greška ili kada dođe do promjene perioda važenja dopune AIP.
AIS.OR.320 Zrakoplovni informativni cirkular (AIC)
Pružatelj AIC usluga kao AIC objavlјuje jedno od slјedećeg:
(a) dugoročna predviđanja svih velikih promjena u zakonodavstvu, propisima, procedurama ili infrastrukturi;
(b) informacije koje služe isklјučivo kao objašnjenja ili savjeti, a koje utiču na sigurnost letenja;
(c) informacije ili obavještenja koja služe kao objašnjenja ili savjeti, a odnose se na tehnička, zakonodavna ili isklјučivo administrativna pitanja.
Pružatelj AIS usluga najmanje jednom godišnje preispituje validnost AIC na snazi.
AIS.OR.325 Zrakoplovne karte
Pružatelj AIS usluga osigurava da su slјedeće zrakoplovne karte, ako su dostupne:
(a) sastavni dio AIP ili se zasebno dostavlјaju korisnicima AIP:
(1) karta aerodromskih prepreka - tip A;
(2) karta aerodroma/helidroma;
(3) karta površina za kretanje na aerodromu;
(4) karta parkiranja/pristajanja zrakoplova;
(5) karta terena za precizni prilaz;
(6) karta ATC nadzora minimalne apsolutne visine;
(7) karta područja;
(8) karta standardnog dolaska - instrumentalni (STAR);
(9) karta standardnog odlaska - instrumentalni (SID);
(10) karta instrumentalnog prilaza;
(11) karta vizuelnog prilaza; i
(12) rutna karta; i
(b) sastavni dio proizvoda zrakoplovnog informiranja:
(1) karta aerodromskih prepreka - tip B;
(2) svjetska zrakoplovna karta 1:1 000 000;
(3) svjetska zrakoplovna karta 1:500 000;
(4) karta zrakoplovne navigacije - sitna razmjera; i
(5) grafička navigacijska karta.
AIS.OR.330 NOTAM
Pružatelj AIS usluga:
(a) bez odgađanja, objavlјuje NOTAM kada god su informacije koje se distribuiraju privremene prirode i kraćeg trajanja ili kada se u kratkom roku uvode operativno značajne trajne promjene ili privremene promjene dužeg trajanja, osim kada je riječ o opsežnom tekstu i/ili grafičkim prikazima; i
(b) objavlјuje, u obliku NOTAM, informacije u vezi sa uspostavlјanjem, stanjem ili promjenom bilo kojeg zrakoplovnog sredstva, usluge, procedure ili opasnosti, o kojima je blagovremeno saznanje bitno za osoblјe koje je uklјučeno u letačke operacije.
Poštovanje zahtjeva iz AIS.OR.200 ne smije ometati hitnu distribuciju zrakoplovnih informacija potrebnih za osiguranje sigurnosti letenja.
Poglavlјe 2 - Skupovi digitalnih podataka
AIS.OR.335 Opšti dio - Skupovi digitalnih podataka
Ako su digitalni podaci dostupni, pružatelj AIS usluga osigurava da su u obliku slјedećih skupova podataka:
(1) skup podataka AIP;
(2) skup podataka o terenu;
(3) skupovi podataka o preprekama;
(4) skupovi kartografskih podataka o aerodromu; i
(5) skupovi podataka o postupcima instrumentalnog letenja.
Kada se podaci o terenu stavlјaju na raspolaganje, biće dostupni u obliku skupova podataka o terenu. Redovno se dostavlјa kontrolna lista validnih skupova podataka.
AIS.OR.340 Zahtjevi u pogledu metapodataka
Svaki skup podataka uklјučuje minimalni skup metapodataka koji se dostavlјa slјedećem korisniku.
AIS.OR.345 Skup podataka AIP
Pružatelj AIS usluga osigurava da skup podataka AIP, ako je dostupan, sadrži digitalne prikaze zrakoplovnih informacija trajnog karaktera, uklјučujući trajne informacije i privremene promjene dužeg trajanja.
AIS.OR.350 Podaci o terenu i preprekama - Opšti zahtjevi
Pružatelj AIS usluga osigurava da se podaci o terenu i preprekama, ako su dostupni, dostave u skladu sa AIS.TR.350.
AIS.OR.355 Skupovi podataka o terenu
Pružatelj AIS usluga osigurava da se podaci o terenu, ako su dostupni, dostave:
(a) za oblast 1, kako je utvrđeno u AIS.TR.350; i
(b) za aerodrome koji obuhvataju:
(1) oblast 2a ili njene dijelove, kako je utvrđeno u AIS.TR.350(b)(1);
(2) oblasti 2b, 2c i 2d i njihove dijelove, kako je utvrđeno u AIS.TR.350(b)(2), (3) i (4) za teren:
(i) unutar 10 km od referentne tačke aerodroma (ARP); i;
(ii) na udalјenosti većoj od 10 km od ARP ako teren prodire u vodoravnu ravan 120 m iznad najmanje nadmorske visine poletno-sletne staze;
(3) oblast poletne putanje leta ili njene dijelove;
(4) oblast, ili njene dijelove, koja je ograničena lateralnom stranicom površina na aerodromu za ograničavanje prepreka;
(5) oblast 3 ili njene dijelove, kako je utvrđeno u AIS.TR.350(c), za teren koji se prostire 0,5 m iznad vodoravne ravni i prolazi kroz najbližu tačku na operativnoj površini aerodroma; i
(6) oblast 4 ili njene dijelove, kako je utvrđeno u AIS.TR.350(d), za sve poletno-sletne staze za koje su utvrđene operacije preciznog prilaza kategorije II ili III i za koje su operatorima potrebne detalјne informacije o terenu kako bi mogli procijeniti uticaj terena na određivanje visine odluke upotrebom radio-visinomjera.
AIS.OR.360 Skupovi podataka o preprekama
Pružatelj AIS usluga osigurava da su podaci o preprekama, ako su dostupni, osigurani:
(a) za prepreke u oblasti 1 čija je visina najmanje 100 m od zemlјe;
(b) za aerodrome, za sve prepreke unutar oblasti 2 koje se procijene kao opasnost za zračnu plovidbu; i
(c) za aerodrome, koji obuhvataju:
(1) oblast 2a ili njene dijelove, za prepreke koje prodiru na odgovarajuću površinu na kojoj se prikuplјaju podaci o preprekama;
(2) objekte u oblasti poletne putanje leta ili njenim dijelovima, koji se nalaze iznad ravne površine sa nagibom od 1,2% i koji imaju zajedničko ishodište sa područjem poletne putanje leta;
(3) prodiranje na površine na aerodromu za ograničavanje prepreka ili njihove dijelove;
(4) oblasti 2b, 2c i 2d, za prepreke koje prodiru na odgovarajuće površine na kojima se prikuplјaju podaci o preprekama;
(5) oblast 3 ili njene dijelove, za prepreke koje prodiru na odgovarajuću površinu na kojoj se prikuplјaju podaci o preprekama; i
(6) oblast 4 ili njene dijelove, za sve poletno-sletne staze za koje su utvrđene operacije preciznog prilaza kategorije II ili III.
AIS.OR.365 Skupovi kartografskih podataka o aerodromu
Pružatelj AIS usluga osigurava da su kartografski podaci o aerodromu, ako su dostupni, dostavlјeni u skladu sa AIS.TR.365.
AIS.OR.370 Skupovi podataka o instrumentalnim postupcima letenja
Pružatelj AIS usluga osigurava da su skupovi podataka o instrumentalnim postupcima letenja, ako su dostupni, dostavlјeni u skladu sa AIS.TR.370.
ODJELJAK 4 - USLUGE DISTRIBUCIJE I PRETPOLETNOG INFORMIRANJA
AIS.OR.400 Usluge distribucije
Pružatelj AIS usluga:
(a) dostavlјa dostupne proizvode zrakoplovnog informiranja korisnicima koji ih zatraže;
(b) stavlјa na raspolaganje AIP, izmjene AIP, dopune AIP, NOTAM i AIC putem najbližih sredstava;
(c) osigurava da se NOTAM distribuira putem zrakoplovne stacionarne usluge (AFS) kada god je to izvodlјivo;
(d) osigurava da se međunarodna razmjena NOTAM odvija samo prema dogovoru predmetnih međunarodnih NOTAM ureda i višenacionalnih jedinica za obradu NOTAM; i
(e) prema potrebi organizira objavlјivanje i prijem NOTAM koji se distribuira telekomunikacijskim sredstvima da bi se zadovolјili operativni zahtjevi.
AIS.OR.405 Usluge pretpoletnog informiranja
Pružatelj AIS usluga osigurava da se:
(a) za svaki aerodrom/helidrom, osoblјu zaduženom za letačke operacije, uklјučujući letačku posadu i službe odgovorne za pretpoletne informacije, stave na raspolaganje zrakoplovne informacije koje se odnose na faze rute koje počinju na tom aerodromu/helidromu; i
(b) u zrakoplovne informacije koje se dostavlјaju za potrebe pretpoletnog planiranja uvrste informacije od operativnog značaja iz elemenata proizvoda zrakoplovnog informiranja;
ODJELJAK 5 - AŽURIRANJE PROIZVODA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
AIS.OR.500 Opšti dio - Ažuriranje proizvoda zrakoplovnog informiranja
Pružatelj AIS usluga osigurava da se zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije mijenjaju ili ponovo objavlјuju kako bi ostali ažurni.
AIS.OR.505 Reguliranje i kontrola zrakoplovnih informacija (AIRAC)
Pružatelj AIS usluga osigurava da se informacije o okolnostima navedenim u AIS.TR.505(a) distribuiraju u okviru AIRAC sistema.
Pružatelj AIS usluga osigurava da se:
(1) informacije prijavlјenje u okviru AIRAC sistema ne mijenjaju bar 28 dana nakon AIRAC datuma stupanja na snagu osim ako je prijavlјena okolnost privremene prirode i ne bi trajala tokom cijelog perioda;
(2) informacije dostavlјene u okviru AIRAC sistema distribuiraju/stavlјaju na raspolaganje tako da stignu do primatelja najmanje 28 dana prije datuma stupanja na snagu AIRAC; i
(3) datumi provođenja koji nisu AIRAC datumi stupanja na snagu ne koriste za unaprijed planirane operativno značajne promjene za koje je potreban kartografski rad i/ili za ažuriranje navigacijskih baza podataka.
AIS.OR.510 NOTAM
Pružatelj AIS:
(a) osigurava da se NOTAM dostavlјa u skladu sa AIS.TR.510; i
(b) dostavlјa "aktivacijski/TRIGGER NOTAM", kako je utvrđeno u AIS.TR.510(f), kada se izmjena AIP ili dopuna AIP objavlјuje u skladu sa AIRAC sistemom.
AIS.OR.515 Ažuriranje skupova podataka
Pružatelj AIS usluga:
(a) izmjenjuje ili ponovo objavlјuje skupove podataka u dovolјno redovnim razmacima da su ažurni; i
(b) objavlјuje trajne promjene i privremene promjene dužeg trajanja - tri mjeseca ili duže - koje se stavlјaju na raspolaganje kao digitalni podaci u obliku potpunog skupa podataka i/ili podskupa koji uklјučuju samo razlike u odnosu na prethodno objavlјeni potpuni skup podataka.
ODJELJAK 6 - ZAHTJEVI ZA OSOBLJE
AIS.OR.600 Opšti zahtjevi
Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.005(a)(6) Aneksa III, pružatelj AIS usluga osigurava da osoblјe odgovorno za dostavlјanje zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija je:
(a) upoznato sa i primjenjuje slјedeće:
(1) zahtjeve u pogledu proizvoda i usluga zrakoplovnog informiranja, kako je utvrđeno u odjelјcima od 2 do 5;
(2) ciklusima ažuriranja primjenjivim na objavlјivanje izmjena AIP i dopuna AIP za oblasti za koje dostavlјa zrakoplovne podatke ili zrakoplovne informacije;
(b) odgovarajuće obučeno, kompetentno i i ovlašteno za posao koji se od njih traži da rade.
Poddio B - DODATNI TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA (AIS.TR)
ODJELJAK 2 - UPRAVLJANJE KVALITETOM PODATAKA
AIS.TR.200 Opšti dio
(a) Tačnost zrakoplovnih podataka je onakva kako je navedena u katalogu zrakoplovnih podataka ("katalog podataka"), koji se nalazi u Dodatku 1 Aneksa III (Dio ATM/ANS.OR) ovog pravilnika.
(b) Rezolucija zrakoplovnih podataka odgovara stvarnoj tačnosti podataka.
(c) Integritet zrakoplovnih podataka se održava. Na osnovu klasifikacije integriteta navedene u katalogu podataka, potrebno je utvrditi postupke kojima se osigurava:
(1) da se, kad je riječ o rutinskim podacima, spriječi izmjena podataka tokom cijelog postupka obrade podataka;
(2) da, kada je riječ o bitnim podacima, ne dođe do izmjene ni u kojoj fazi cijelog postupka i da se utvrde dodatni postupci, prema potrebi, da bi se spriječili potencijalni rizici u cjelokupnoj arhitekturi sistema i da bi se dodatno osigurao integritet podataka na tom nivou;
(3) da, kad je riječ o kritičnim podacima, ne dođe do izmjene ni u kojoj fazi cijelog postupka i da se utvrde dodatni postupci za garantovanje integriteta da bi se u potpunosti ublažile poslјedice grešaka koje su tokom detalјne analize cjelokupne arhitekture sistema identifikovane kao potencijalni rizici za integritet podataka.
(d) Slјedlјivost zrakoplovnih podataka je osigurana.
(e) Osigurava se blagovremenost zrakoplovnih podataka, uklјučujući moguća ograničenja za period važenja podataka.
(f) Kompletnost zrakoplovnih podataka je osigurana.
(g) Format dostavlјenih podataka je adekvatan u smislu da osigura tumačenje podataka na način koji je u skladu sa njihovom namjenom.
AIS.TR.210 Razmjena zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija
Osim podataka o terenu, format za razmjenu zrakoplovnih podataka:
(a) omogućava razmjenu podataka za pojedinačna obilјežja i za zbirke obilјežja;
(b) omogućava razmjenu osnovnih informacija koje su rezultat trajnih promjena;
(c) je strukturisan u skladu sa stavkama i svojstvima kataloga zrakoplovnih podataka i dokumentovan uz poređenje formata razmjene i kataloga zrakoplovnih podataka.
AIS.TR.220 Verifikacija
(a) Verifikacija osigurava:
(1) da su zrakoplovni podaci primlјeni bez izmjena;
(2) da se obradom zrakoplovnih podataka ne uvode izmjene.
(b) Zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije koji se unose ručno podvrgavaju se nezavisnoj provjeri da bi se utvrdile eventualno nastale greške.
AIS.TR.225 Metapodaci
Metapodaci, koji se prikuplјaju, uklјučuju namanje:
(a) nazive organizacija ili subjekata koji obavlјaju bilo kakvu aktivnost u vezi sa nastankom/kreiranjem zrakoplovnih podataka, njihove distribucije ili postupanja sa njima;
(b) aktivnost koja se obavlјa;
(c) datum i vrijeme obavlјanja aktivnosti.
AIS.TR.235 Prijavlјivanje i mjerenje grešaka, i korektivne radnje
Prijavlјivanjem i mjerenjem grešaka, te korektivnim mehanizmima osigurava se:
(a) evidentiranje problema utvrđenih tokom kreiranja, izrade, čuvanja, postupanja i obrade, ili problema koji su prijavili korisnici nakon objave;
(b) analiza svih problema koji su prijavlјeni u vezi sa zrakoplovnim podacima i zrakoplovnim informacijama koju provodi pružatelj AIS usluga, te obavlјanje potrebnih korektivnih radnji;
(c) prioritet rješavanju svih grešaka, nedoslјednosti i nepravilnosti otkrivenih kod kritičnih i bitnih zrakoplovnih podataka;
(d) upozoravanje, najefikasnijim sredstvima, korisnika koji su pogođeni greškama, uzimajući u obzir nivo integriteta zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija;
(e) olakšavanje i podsticanje davanja povratnih informacija o greškama.
AIS.TR.240 Organičenja u vezi sa podacima
Podaci koji ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu kvaliteta podataka biće označeni napomenom ili izričitim navođenjem vrijednosti kvaliteta.
ODJELJAK 3 - PROIZVODI ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
AIS.TR.300 Opšti dio - Proizvodi zrakoplovnog informiranja
(a) Proizvodi zrakoplovnog informiranja namijenjeni za distribuciju uklјučuju tekst na engleskom jeziku za dijelove izražene u slobodnom tekstu, osim proizvoda koji su namijenjeni samo za distribuciju unutar Bosne i Hercegovine.
(b) Nazivi mjesta navode se u skladu sa lokalnom upotrebom i po potrebi transliterovano u osnovno latinično pismo Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO).
(c) Skraćenice Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) upotreblјavaju se u proizvodima zrakoplovnog informiranja kada god je to prikladno.
Poglavlјe 1 - Zrakoplovne informacije u standardizovanom formatu
AIS.TR.305 Zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)
(a) AIP, izmjene AIP i dodaci na AIP stavlјaju se na raspolaganje kao "elektronski AIP" (eAIP). eAIP može se prikazivati na kompjuterskom ekranu i odštampati na papiru. Osim toga, AIP, izmjene AIP i dodaci na AIP mogu se staviti na raspolaganje i u papirnom obliku.
(b) AIP uklјučuje:
(1) podatke o nadležnim organima koji su odgovorni za opremu, objekte, usluge ili postupke u zračnoj plovidbi koji su obuhvaćene AIP;
(2) opšte uvjete pod kojima su usluge ili oprema dostupne za upotrebu;
(3) listu značajnih odstupanja između propisa i prakse Bosne i Hercegovine i povezanih standarda i preporučene prakse ICAO (SARP) i postupaka;
(4) odluku koju donese BHDCA za svaki zaseban slučaj kada su dostupni alternativni načini postupanja sadržanim u ICAO SARP i postupcima.
(c) AIP sadrži informacije koje se odnose na poglavlјa navedena u Dodatku 1.
(d) Podatke o zemlјi izdavaču i pružatelju AIS usluga.
(e) Kada se objavlјuje zajednički AIP sa jednom ili više država, to se jasno naznačava.
(f) AIP je zasebna publikacija koja im tabelu sadržaja.
(g) AIP se sastoji o tri dijela (GEN, ENR i AD), sekcije i podsekcije, osim kada je AIP, ili tom AIP, urađen da olakšava operativnu upotrebu tokom leta, a u tom slučaju se konkretan format i oblik mogu prepustiti Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da je uvršten odgovarajući sadržaj.
(h) AIP je datiran.
(i) Datum, koji se sastoji od dana (brojem), mjeseca (imenom) i godine (brojem), je datum objave i/ili efektivni datum (AIRAC) informacija.
(j) Pri opisivanju perioda aktivnosti, dostupnosti ili rada, navode se primjenjivi dani i vremena.
(k) Za AIP koji je izdat u štampanom obliku, svaka stranica AIP izdata kao neuvezani list mora imati napomenu u kojoj se jasno navode:
(1) porijeklo AIP;
(2) teritorija koju on obuhvata i njena podjela, ako je potrebno;
(3) identifikacija države koja je izdavač i organizacije koja ga je sastavila (nadležnog organa); i
(4) brojevi stranica/naslovi karata.
(l) Sve izmjene štampanog toma AIP objavlјuju se u obliku zamjenskih listova.
AIS.TR.310 Izmjene AIP
(a) Sve operativno značajne promjene u AIP, u skladu sa AIS.OR.505, objavlјuju se putem AIRAC sistema i jasno se označavaju kao takve.
(b) Svakoj izmjeni AIP dodjelјuje se serijski redni broj.
(c) Kada se objavi izmjena AIP, u njoj se navode reference na serijske brojeve NOTAM koji su uvršteni u izmjenu.
(d) Najnoviji ciklusi ažuriranja koji se primjenjuju na izmjene AIP su javno dostupni.
(e) Pribjegavanje ručnim izmjenama/napomenama mora se svesti na najmanju moguću mjeru; uobičajena metoda izmjene je ponovo objavlјivanje ili zamjena stranica.
(f) Svaka izmjena AIP:
(1) uklјučuje kontrolnu listu sa trenutnim datumima i brojevima svake neuvezane stranice u AIP; i
(2) uklјučuje rekapitulaciju svih neunesenih ručnih izmjena.
(g) Nove ili revidirane informacije označene su napomenom na margini.
(h) Na svakoj stranici izmjene AIP, uklјučujući i naslovnu stranicu, nalazi se datum objave i, prema potrebi, datum stupanja na snagu.
(i) Redovni intervali između izmjena AIP navode se u Dijelu 1- Opšti dio (GEN) AIP.
AIS.TR.315 Dopune AIP
(a) Dopuna AIP izdata u štampanom obliku dostavlјa se na zasebnim stranicama.
(b) Najnoviji ciklusi ažuriranja, koji se primjenjuju na dopune AIP, su javno dostupni.
(c) Svakoj dopuni AIP dodjelјuje se serijski redni broj prema kalendarskoj godini.
(d) Kada se dopuna AIP objavlјuje kao zamjena za NOTAM, navodi se referenca na seriju i broj NOTAM.
(e) Kontrolna lista važećih dopuna AIP izdaje se u intervalima od najduže mjesec dana, u okviru kontrolne liste NOTAM i sa istom distribucijom kao i dopune AIP.
(f) Na svakoj stranici dopune AIP nalazi se datum objave. Na svakoj stranici dopune AIP, koja se objavlјuje u skladu sa AIRAC ciklusom, nalaze se datum objave i datum stupanja na snagu.
AIS.TR.320 Zrakoplovni informativni cirkular (AIC)
(a) AIC se šalјe kao elektronski dokument.
(b) AIC se šalјe kada god je potrebno objaviti:
(1) predviđanja važnih promjena u postupcima, uslugama i infrastrukturi u zračnoj plovidbi;
(2) najavu uvođenja novih navigacijskih sistema;
(3) značajne informacije koje proizilaze iz istraga zrakoplovnih nesreća/incidenata, a utiču na sigurnost letenja;
(4) informacije o propisima koji se odnose na zaštitu civilnog zrakoplovstva od radnji nezakonitog ometanja koje ugrožavaju sigurnost civilnog zrakoplovstva (security);
(5) medicinske savjete o pitanjima od posebnog interesa za pilote;
(6) upozorenja za pilote koja se odnose na izbjegavanje fizičkih opasnosti;
(7) informacije o uticaju određenih vremenskih pojava na operacije zrakoplova;
(8) informacije o novim opasnostima koje utiču na tehnike upravlјanja zrakoplovom;
(9) informacije o propisima koji se odnose na prijevoz predmeta, za koje postoje ograničenja, zračnim putem;
(10) reference na zahtjeve zakonodavstva Bosne i Hercegovine na objavu promjena u njima;
(11) informacije o mehanizmima izdavanja dozvola posadi zrakoplova;
(12) informacije o obukama zrakoplovnog osoblјa;
(13) informacije o provođenju, ili izuzeću od, zahtjeva iz nacionalnog zakonodavstva;
(14) savjete o upotrebi i održavanju određenih vrsta opreme;
(15) stvarnu ili planiranu dostupnost novih ili revidiranih izdanja zrakoplovnih karata;
(16) informacije o opremlјenosti komunikacijskom opremom;
(17) informacije sa objašnjenjima koje se odnose na smanjenje buke;
(18) odabrane naredbe o plovidbenosti;
(19) informacije o promjenama u seriji ili distribuciji NOTAM, novim izdanjima AIP ili velikim promjenama u njihovom sadržaju, obimu ili formatu;
(20) informacije o postupanju u slučaju snijega prije njegove pojave; i
(21) druge informacije slične prirode.
(c) AIC se ne koristi za informacije koje se mogu objavlјivati u AIP ili putem NOTAM.
(d) Uz plan postupanja u slučaju snijega, izdat u skladu sa AD 1.2.2 AIP, navode se sezonske informacije koje se izdaju kao AIC znatno prije početka svake zime - najmanje mjesec dana prije uobičajene pojave zimskih uvjeta.
(e) Kada Bosna i Hercegovina, kao država u kojoj su informacije nastale, odabere da se AIC distribuira izvan njene državne teritorije, taj AIC ima istu distribuciju kao AIP.
(f) Svakom AIC se dodjelјuje serijski redni broj prema kalendarskoj godini.
(g) Ako se AIC izdaje u više serija, svaka serija označava se zasebnim slovom.
(h) Kontrolna lista AIC, koji su trenutno na snazi, objavlјuje se najmanje jednom godišnje sa istom distribucijom kao i AIC.
(i) Kontrolna lista AIC, koja se šalјe izvan teritorije Bosne i Hercegovine, uvrštava se u kontrolnu listu NOTAM.
AIS.TR.330 NOTAM
(a) NOTAM se objavlјuje kada je potrebno učiniti dostupnim slјedeće informacije:
(1) otvaranje, zatvaranje ili značajne promjene u radu aerodroma/helidroma ili poletno-sletnih staza;
(2) uspostavlјanje, ukidanje ili značajne promjene u radu zrakoplovnih usluga;
(3) uspostavlјanje, ukidanje ili značajne promjene u operativnim karakteristikama radio-navigacijskih usluga i usluga komunikacije zrak-zemlјa;
(4) nedostupnost rezervnih i sekundarnih sistema sa direktnim operativnim uticajem;
(5) uvođenje, povlačenje ili značajne promjene vizuelnih sredstava;
(6) prekid rada ili vraćanje u upotrebu glavnih komponenti sistema aerodromskog osvjetlјenja;
(7) uvođenje, ukidanje ili značajne promjene postupaka za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;
(8) pojava ili otklanjanje većih neispravnosti ili zapreka na manevarskoj površini;
(9) promjene i ograničenja u dostupnosti goriva, maziva i kisika;
(10) veće promjene u dostupnim sredstvima i uslugama traganja i spašavanja;
(11) uvođenje, ukidanje ili vraćanje u upotrebu farova opasnosti kojim se obilјežavaju prepreke u zračnoj plovidbi;
(12) promjene propisa primjenjivih u Bosni i Hercegovini za koje je potrebno trenutno postupanje iz operativne perspektive;
(13) operativne naredbe za koje je potrebno trenutno postupanje ili promjene u tim naredbama;
(14) postojanje opasnost koje utiču na zračnu plovidbu;
(15) planirane emisije lasera, laserski prikazi i reflektori ako bi zbog toga noćni vid pilota mogao biti smanjen;
(16) postavlјanje, ukidanje ili promjene prepreka u zračnoj plovidbi u oblastima za polijetanje/penjanje, neuspjeli prilaz i prilaze, i na poletno-sletnoj stazi;
(17) uspostavlјanje ili ukidanje, uklјučujući aktivaciju ili deaktivaciju, prema potrebi, ili promjene statusa zabranjenih, ograničenih ili opasnih zona;
(18) uspostavlјanje ili ukidanje oblasti ili ruta, ili njihovih dijelova, na kojima postoji mogućnost presretanja i na kojima se zahtijeva slušanje na vrlo visokoj frekvenciji (VHF) za slučaj opasnosti 121,500 MHz;
(19) dodjela, ukidanje ili promjena lokacijskog indikatora;
(20) promjena spasilačko-vatrogasne kategorije (RFF) aerodroma/helidroma;
(21) prisustvo, uklanjanje ili značajne promjene opasnih uvjeta zbog snijega, blјuzgavice, leda, radioaktivnog materijala, otrovnih hemikalija, taloga vulkanskog pepela ili vode na operativnoj površini;
(22) izbijanje epidemija za koje su potrebne promjene prijavlјenih zahtjeva za vakcinaciju i mjere karantina;
(23) prognoze solarnog kosmičkog zračenja, ako su dostupne;
(24) operativno značajna promjena u vulkanskoj aktivnosti, lokaciji, datumu i vremenu vulkanskih erupcija i/ili horizontalnom ili vertikalnom prostiranju oblaka vulkanskog pepela, uklјučujući smjer kretanja, nivoe leta, te rute ili dijelove ruta na koje bi to moglo uticati;
(25) otpuštanje radioaktivnih materijala ili otrovnih hemikalija u atmosferu nakon nuklearnih ili hemijskih nesreća, lokacija, datum i vrijeme nesreće, nivoi leta i rute, ili njihovi dijelovi na koje bi to moglo uticati, kao i smjer kretanja;
(26) uspostavlјanje operacija humanitarnih misija i postupaka i/ili ograničenja koji utiču na zračnu plovidbu;
(27) provođenje kratkoročnih mjera za nepredviđene situacije u slučaju smetnji ili djelimičnih smetnji u pružanju usluga u zračnom prometu i povezanih pomoćnih usluga;
(28) konkretan gubitak integriteta satelitskih navigacijskih sistema;
(29) zatvorena poletno-sletna staza zbog radova na njenom označavanju ili, ako se oprema koja se koristi za te radove može ukloniti, vrijeme koje je potrebno da se poletno-sletna staza osposobi za upotrebu.
(b) NOTAM se ne objavlјuje radi dostavlјanja slјedećih informacija:
(1) rutinsko održavanje platforme i staza za vožnju (rulnih staza) koje ne utiče na sigurno kretanje zrakoplova;
(2) privremene prepreke u blizini aerodroma/helidroma koje ne utiču na sigurno upravlјanje zrakoplovom;
(3) djelimični kvar na osvjetlјenju aerodroma/helidroma kada takav kvar ne utiče direktno na operacije zrakoplova;
(4) djelimični privremeni kvar u komunikaciji zrak-zemlјa kada su odgovarajuće alternativne frekvencije dostupne i funkcionišu;
(5) nedostatak usluga navođenja zrakoplova na platformi, zatvaranje, ograničavanje i kontrola drumskog prometa;
(6) neupotreblјivost znakova za lokaciju, odredište ili drugih znakova upućivanja na operativnoj površini aerodroma;
(7) iskakanje padobranom u nekontroliranom zračnom prostoru prema pravilima vizuelnog letenja (VFR) ili u kontroliranom zračnom prostoru na službeno objavlјenim mjestima ili u opasnim ili zabranjenim oblastima;
(8) aktivnosti u vezi sa obukama koje obavlјaju zemalјske jedinice;
(9) nedostupnost rezervnih i sekundarnih sistema ako nemaju operativni uticaj;
(10) ograničenja u pogledu infrastrukture aerodroma ili opštih usluga, bez operativnog uticaja;
(11) nacionalni propisi koji ne utiču na opšte zrakoplovstvo;
(12) najave ili upozorenja o mogućim/potencijalnim ograničenjima, bez operativnog uticaja;
(13) opšti podsjetnici na već objavlјene informacije;
(14) dostupnost opreme za zemalјske jedinice, bez informacija o operativnom uticaju na zračni prostor i korisnike infrastrukture;
(15) informacije o emisijama lasera bez operativnog uticaja i o pirotehničkim sredstvima ispod minimalnih visina leta;
(16) zatvaranje dijelova operativne površine u vezi sa lokalno koordiniranim planiranim radovima u trajanju kraćem od jednog sata;
(17) obustava rada aerodroma/helidroma, promjene ili nedostupnost u njegovom radu izvan radnog vremena aerodroma/helidroma; i
(18) druge neoperativne informacije sličnog privremenog karaktera.
(c) Osim kako je predviđeno u AIS.TR.330(f) i (g), svaki NOTAM sadrži informacije prema redoslijedu navedenom u formatu za NOTAM u Dodatku 2.
(d) Tekst NOTAM sastoji se od oznaka/jednoobrazne skraćene frazeologije dodijelјene kodu ICAO za NOTAM, koje su dopunjene ICAO skraćenicama, pokazatelјima, identifikatorima, oznakama, pozivnim znakovima, frekvencijama, brojkama i jednostavnim jezikom.
(e) NOTAM se objavlјuje na engleskom jeziku. Ako je potrebno domaćim korisnicima, NOTAM se može dodatno objaviti na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine.
(f) Informacije o snijegu, blјuzgavici, ledu, poledici, stajaćoj vodi ili vodi sa snijegom, blјuzgavicom, ledom ili poledicom na površinama za kretanje zrakoplova, dostavlјaju se putem SNOWTAM i sadrže informacije prema redoslijedu navedenom u formatu za SNOWTAM u Dodatku 3a.
(g) Informacije o operativnoj značajnoj promjeni u vulkanskoj aktivnosti, vulkanskoj erupciji i/ili oblaku vulkanskog pepela, kada se dostavlјaju putem ASHTAM, uklјučuje informacije prema redoslijedu navedenom u obrascu za ASHTAM u Dodatku 4.
(h) Kada se u NOTAM pojave greške, objavlјuje se NOTAM sa novim brojem koji zamjenjuje NOTAM sa greškom ili se NOTAM sa greškom poništava i objavlјuje se novi NOTAM.
(i) Kada se objavlјuje NOTAM kojim se poništava ili zamjenjuje prethodni NOTAM:
(1) navode se serija i broj/godina prethodnog NOTAM;
(2) serija, lokacijski indikator i predmet oba NOTAM su isti.
(j) Samo se jedan NOTAM poništava ili zamjenjuje drugim NOTAM.
(k) Svaki NOTAM odnosi se samo na jedan predmet i jedan uvjet tog predmeta.
(l) Svaki NOTAM biće što kraći i sastavlјen tako da je njegovo značenje jasno bez potrebe da se provjere i drugi dokumenti.
(m) NOTAM koji sadrži trajne ili privremene informacije dužeg trajanja uklјučuje odgovarajuće reference na AIP ili dopunu AIP.
(n) Lokacijski indikatori uvršteni u tekst NOTAM su oni koji su navedeni u ICAO dokumentu br. 7910 "Location Indicators" (Lokacijski indikatori). Ne upotreblјava se skraćeni oblik tih indikatora. Ako lokaciji nije dodijelјen lokacijski indikator prema ICAO, naziv mjesta navodi se otvorenim tekstom.
(o) Svakom NOTAM dodjelјuje se serija označena slovom i četvorocifrenim brojem nakon kojih slijedi kosa crta i dvocifreni broj za godinu. Četvorocifreni broj je redni broj prema kalendarskoj godini.
(p) Svi NOTAM se dijele u serije prema predmetu, prometu ili lokaciji ili prema kombinaciji tih elemenata, u zavisnosti od potreba krajnjih korisnika. NOTAM za aerodrome na kojima je dozvolјen međunarodni zračni promet objavlјuje se u međunarodnoj seriji NOTAM.
(q) Ako se NOTAM objavlјuje na engleskom i na jednom od službenih jezika Bosne i Hercegovine, serija NOTAM uređuje se tako da je serija na domaćem jeziku ekvivalentna seriji na engleskom jeziku u smislu sadržaja i numerisanja.
(r) Sadržaj i geografski obim svake serije NOTAM detalјno se navode u GEN 3 AIP.
(s) Redovno se dostavlјa kontrolna lista važećih NOTAM.
(t) Za svaku seriju objavlјuje se jedan NOTAM sa kontrolnom listom.
(u) NOTAM sa kontrolnom listom odnosi se i na najnovije izmjene AIP, dopune AIP, skupove podataka i, barem, na distribuirani AIC.
(v) NOTAM sa kontrolnom listom ima istu distribuciju kao i stvarna serija poruka na koju se odnosi i jasno se označava kao kontrolna lista.
(w) Dodjelјivanje serije se prati i prema potrebi se preduzimaju odgovarajuće mjere da bi se osiguralo da nijedna serija ne dostigne najveći mogući broj objavlјenih NOTAM prije kraja kalendarske godine.
Poglavlјe 2 – Skupovi digitalnih podataka
AIS.TR.335 Opšti dio – Skupovi digitalnih podataka
(a) Standard za geografske informacije služi kao referentni okvir.
(b) Opis svakog pojedinog dostupnog skupa podataka dostavlјa se u obliku specifikacije proizvoda podataka.
(c) Kontrolna lista dostupnih skupova podataka, uklјučujući njihove datume stupanja na snagu i datume objave, stavlјa se na raspolaganje korisnicima da bi se osiguralo korištenje aktuelnih podataka.
(d) Kontrolna lista skupova podataka stavlјa se na raspolaganje putem istog mehanizma distribucije kao i za skupove podataka.
AIS.TR.340 Zahtjevi u pogledu metapodataka
Minimalni metapodaci za svaki skup podataka uklјučuju:
(a) naziv organizacija ili subjekata koji dostavlјaju skup podataka;
(b) datum i vrijeme kada je skup podataka dostavlјen;
(c) validnost skupa podataka; i
(d) ograničenja upotrebe skupa podataka.
AIS.TR.345 Skup podataka AIP
(a) Skup podataka AIP uklјučuje podatke o slјedećim stavkama, uklјučujući navedene karakteristike, ako je primjenjivo:
Stavka
na koju se podaci odnose
|
Pripadajuća
svojstva kao minimum
|
Zračni
prostor ATS
|
Tip, naziv,
lateralne granice, vertikalne granice, klasa zračnog prostora
|
Zračni
prostor za posebne aktivnosti
|
Tip, naziv,
lateralne granice, vertikalne granice, ograničenje, aktivacija
|
Ruta
|
Prefiks
identifikacijske oznake, pravila letenja, oznaka
|
Segment rute
|
Navigacijska
specifikacija, početna tačka, krajnja tačka, putanja,
dalјina, gornja granica, donja granica, minimalna apsolutna visina na
ruti (MEA), minimalna apolutna visina nadvisivanja prepreka (MOCA), smjer
nivoa krstarenja, obrnuti smjer nivoa krstarenja, zahtijevane navigacijske
performanse
|
Navigacijska
tačka – na ruti
|
Zahtjev za
izvještavanjem, identifikacija, lokacija, organizacija
|
Aerodrom/helidrom
|
Oznaka lokacije,
naziv, oznaka Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika (IATA),
grad koji opslužuje, datum certifikacije, datum isteka važenja certifikata,
ako je primjenjivo, vrsta kontrole, najveća nadmorska visina
poletno-sletne staze, referentna temperatura, magnetna varijacija, referentna
tačka aerodroma
|
Poletno-sletna
staza
|
Oznaka,
nominalna dužina, nominalana širina, vrsta površine, čvrstoća
|
Smjer
poletno-sletne staze
|
Oznaka, stvarni
smjer, prag, raspoloživa dužina za zalet (TORA), raspoloživa dužina za
polijetanje (TODA), raspoloživa dužina za ubrzavanje i zaustavlјanje
(ASDA), raspoloživa dužina za slijetanje (LDA), raspoloživa dužina za
operaciju prekinutog polijetanja (za helikoptere)
|
Oblast završnog
prilaza i polijetanja (FATO)
|
Oznaka, dužina,
širina, tačka praga
|
Zona
prizemlјenja i poleta (TLOF)
|
Oznaka,
centralna tačka, dužina, širina, vrsta površine
|
Radio-navigacijska
sredstva
|
Identifikacija
vrste, naziv, aerodrom koji opslužuju, radno vrijeme, magnetna varijacija,
frekvencija/kanal, pozicija, nadmorska visina, magnetni smjer, stvarni smjer,
nulti smjer
|
(b) Kada svojstvo nije definirano za određenu pojavu stavki navedenih pod (a), podskup podataka AIP uklјučuje izričitu naznaku: "nije primjenjivo"
AIP.TR.350 Podaci o terenu i preprekama – Opšti zahjevi
Oblasti pokrivenosti za skupove podataka o terenu i preprekama određuju se na slјedeći način:
(a) Oblast 1: cijela teritorija Bosne i Hercegovine;
(b) Oblast 2: u blizini aerodroma, podijelјena kako slijedi:
(1) oblast 2a: pravougaona površina oko poletno-sletne staze koja se sastoji od osnovne staze i pretpolјa, ako postoji;
(2) oblast 2b: oblast koja se proteže od krajeva oblasti 2a u smjeru odlaska, dužine 10 km i sa proširenjem od 15% sa svake starne;
(3) oblast 2c: oblast koja se proteže izvan oblasti 2a i 2b na udalјenosti od najviše 10 km od granice oblasti 2a; i
(4) oblast 2d: oblast izvan oblasti 2a, 2b i 2c do udalјenosti od 45 km od referentne tačke aerodroma ili do postojeće granice završne kontrolirane oblasti (TMA), u zavisnosti od toga šta je bliže;
(c) Oblast 3: oblast koja graniči sa operativnom površinom na aerodromu i proteže se horizontalno od ivice poletno-sletne staze do 90 m od centralne linije poletno-sletne staze i 50 m od ivice svih drugih dijelova operativne površine aerodroma; i
(d) Oblast 4: oblast koja se proteže 900 m ispred praga poletno-sletne staze i 60 m sa svake strane centralne linije produžene poletno-sletne staze u smjeru prilaza na poletno-sletnoj stazi za precizni prilaz, kategorije II ili III.
AIS.TR.355 Skupovi podataka o terenu
Kada se skupovi podataka o terenu dostavlјaju u skladu sa AIS.OR.355:
(a) skupovi podataka o terenu sadrže digitalni prikaz površine terena u obliku kontinuiranih vrijednosti nadmorske visine na svim presjecima definirane mreže, sa referencom na zajednički podatak;
(b) mreža terena je uglasta ili linearna, te pravilnog ili nepravilnog oblika;
(c) skupovi podataka o terenu uklјučuju prostorne (položaj i nadmorska visina), tematske i vremenske aspekte površine Zemlјe, koji sadrže prirodne karakteristike, ne uklјučujući prepreke;
(d) navodi se samo jedna vrsta karakteristika tj. teren;
(e) u skupu podataka o terenu evidentiraju se slјedeći atributi karakteristika terena:
(1) oblast pokrivenosti;
(2) identifikacija originatora podataka;
(3) oznaka izvora podataka;
(4) metod prikuplјanja;
(5) razmak prostornih tačaka;
(6) horizontalni referentni sistem;
(7) horizontalna rezolucija;
(8) horizontalna tačnost;
(9) nivo horizontalne pouzdanosti;
(10) horizontalni položaj;
(11) nadmorska visina;
(12) referentna vrijednost nadmorske visine;
(13) vertikalni referentni sistem;
(14) vertikalna rezolucija;
(15) vertikalna tačnost;
(16) nivo vertikalne pouzdanosti;
(17) evidentirana površina;
(18) integritet;
(19) datum i vrmenski žig; i
(20) korištena mjerna jedinica;
(f) u oblasti unutar 10 km od ARP podaci o terenu u skladu su sa numeričkim zahtjevima za oblast 2;
(g) u oblasti između 10 km i granice TMA ili radijusa od 45 km, u zavisnosti od toga šta je manje, podaci o terenu koji prodire u vodoravnu ravan 120 m iznad najniže nadmorske visine poletno-sletne staze u skladu su sa numeričkim zahtjevima za oblast 2;
(h) u oblasti između 10 km i granice TMA ili radijusa od 45 km, u zavisnosti od toga šta je manje, podaci o terenu koji ne prodire u vodoravnu ravan 120 m iznad najniže nadmorske visine poletno-sletne staze u skladu su sa numeričkim zahtjevima za oblast 1; i
(i) u dijelovima oblasti 2 u kojima su letačke operacije zabranjene zbog vrlo visokog terena ili drugih lokalnih ograničenja i/ili propisa, podaci o terenu biće u skladu sa numeričkim zahtjevima za oblast 1.
Površine na kojima se prikuplјaju podaci o terenu – oblast 1 i oblast 2

AIS.TR.360 Skupovi podataka o preprekama
Kada se skupovi podataka o preprekama dostavlјaju u skladu sa AIS.OR.360:
(a) elementi podataka koji se odnose na prepreke su karakteristike koje se u skupovima podataka prikazuju tačkama, linijama ili poligonima;
(b) navode se sve definirane vrste karakteristika prepreka i svaka je opisana prema slјedećoj listi atributa:
(1) oblast pokrivenosti;
(2) identifikacija originatora podataka;
(3) oznaka izvora podataka;
(4) oznaka prepreke;
(5) horizontalna tačnost;
(6) nivo horizontalne pouzdanosti;
(7) horizontalni položaj;
(8) horizontalna rezolucija;
(9) horizontalni obim;
(10) horizontalni referentni sistem;
(11) nadmorska visina;
(12) vertikalna tačnost;
(13) nivo vertikalne pouzdanosti;
(14) vertikalna rezolucija;
(15) vertikalni referentni sistem;
(16) vrsta prepreke;
(17) vrsta geometrije;
(18) integritet;
(19) datum i vremenski žig;
(20) korištena mjerna jedinica;
(21) osvjetlјenje; i
(22) oznake;
(c) podaci o preprekama za oblasti 2 i 3 prikuplјaju se prema slјedećim površinama za prikuplјanje podataka o preprekama:
(1) površina za prikuplјanje podataka o preprekama oblasti 2a nalazi se 3 m iznad najbliže nadmorske visine poletno-sletne staze izmjerene uzduž centralne linije poletno-sletne staze i za dijelove koji su povezani sa pretpolјem, ako postoji, na nadmorskoj visini najbližeg kraja poletno-sletne staze;
(2) površina za prikuplјanje podataka o preprekama oblasti 2b ima nagib od 1,2% i proteže se od krajeva oblasti 2a na nadmorskoj visini kraja poletno-sletne staze u smjeru odlaska, dužine je 10 km i sa proširenjem od 15% sa svake strane; podatke o preprekama na visini manjoj od 3 m iznad zemlјe ne treba prikuplјati;
(3) površina za prikuplјanje podataka o preprekama oblasti 2c ima nagib od 1,2% i proteže se izvan oblasti 2a i 2b na udalјenosti od najviše 10 km od granice oblasti 2a; početna nadmorska visina oblasti 2c je nadmorska visina tačke u oblasti 2a na kojoj počinje; podatke o preperekama na visini manjoj od 15 m iznad zemlјe ne treba prikuplјati;
(4) površina za prikuplјanja podataka o preprekama u oblasti 2d nalazi se 100 m iznad zemlјe; i
(5) površina za prikuplјanje podataka o preprekama oblasti 3 proteže se 0,5 m iznad vodoravne ravni koja prolazi kroz najbližu tačku na operativnoj površini aerodroma;
(d) u dijelovima oblasti 2 u kojima su letačke operacije zabranjene zbog vrlo visokog terena ili drugih lokalnih ograničenja i/ili propisa, podaci o preprekama se prikuplјaju i evidentiraju u skladu sa numeričkim zahtjevima za oblast 1;
(e) u specifikaciji proizvoda podataka za prepreke, potkrijeplјenoj geografskim koordinatama za svaki aerodrom koji je dio skupa podataka, opisuju se slјedeće oblasti:
(1) oblasti 2a, 2b, 2c i 2d;
(2) oblast putanje polijetanja; i
(3) površine ograničenja prepreka;
(f) skupovi podataka o preprekama sadrže digitalni prikaz vertikalnog i horizontalnog opsega prepreka; i
(g) prepreke nisu uklјučene u skupove podataka o terenu.
Površine na kojima se prikuplјaju podaci o preprekama – oblast 1 i oblast 2

AIS.TR.365 Skupovi kartografskih podataka o aerodromu
(a) Skupovi kartografskih podataka o aerodromu sadrže digitalni prikaz karakteristika aerodroma.
(b) Standardi ISO za geografske informacije služe kao referentni okvir.
(c) Proizvodi kartografskih podataka o aerodromu opisuju se u skladu sa relevantnim standardom specifikacije proizvoda podataka.
(d) Sadržaj i struktura skupova kartografskih podataka o aerodromu definiraju se u obliku šeme primjene i kataloga karakteristika.
AIS.TR.370 Skupovi podataka o postupcima instrumentalnog letenja
(a) Skupovi podataka o postupcima instrumentalnog letenja sadrže digitalni prikaz postupaka instrumentalnog letenja.
(b) Skupovi podataka o postupcima instrumentalnog letenja uklјučuju podatke o slјedećim stavkama, uklјučujući sva njihova svojstva:
(1) postupak;
(2) segment postupka;
(3) segment završnog prilaza;
(4) preletište u postupku;
(5) postupak čekanja;
(6) pojedinosti o postupku za helikopter.
ODJELJAK 4 – USLUGE DISTRIBUCIJE I PRETPOLETNOG INFORMIRANJA
AIS.TR.400 Usluge distribucije
(a) Kada god je moguće, koristi se unaprijed određeni sistem za distribuciju NOTAM koji se prenosi putem AFS.
(b) Distribucija serija NOTAM, koje se ne distribuiraju na međunarodnom nivou, odobrava se na zahtjev.
(c) NOTAM se priprema u skladu sa komunikacijskim procedurama ICAO utvrđenim u Aneksu 10 ICAO, Tom II.
(d) Svaki NOTAM šalјe se kao jedna telekomunikacijska poruka.
(e) U razmjenu ASHTAM izvan teritorije Bosne i Hercegovine i NOTAM kada ga Bosna i Hercegovina koristi za distribuciju informacija o vulkanskoj aktivnosti uklјučeni su savjetodavni centri za praćenje vulkanskog pepela i svjetski prognostički centri, pri čemu se uzimaju u obzir zahtjevi za operacije dugog doleta.
AIS.TR.405 Usluge pretpoletnog informiranja
(a) Da bi se zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije stavili na raspolaganje operativnom osoblјu, uklјučujući članove letačke posade, upotreblјavaju se automatizovani sistemi za pružanje pretpoletnih informacija u svrhe samoinformiranja, planiranja leta i pružanja usluga informiranja u letu.
(b) Interfejs čovjek-mašina uređaja za pružanja usluga pretpoletnog informiranja osigurava jednostavan pristup svim relevantnim informacijama/podacima na usmjeren način.
(c) Uređaji za samoinformiranje u automatizovanom sistemu za pružanje pretpoletnih informacija omogućavaju pristup, prema potrebi, usluzi zrakoplovnog informiranja putem telefona ili drugih podesnih telekomunikacijskih sredstava.
(d) Automatizovani sistemi za pružanje pretpoletnih informacija putem kojih se stavlјaju na raspolaganje zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije radi samoinformiranja, planiranja leta i pružanja usluge informiranja u letu:
(1) omogućavaju kontinuirano i blagovremeno ažuriranje baze podataka sistema, te praćenje validnosti i kvaliteta čuvanih zrakoplovnih podataka;
(2) dopuštaju pristup sistemu za operativno osoblјe, uklјučujući članove letačke posade, predmetno zrakoplovno osoblјe i druge korisnike zrakoplovnih usluga, putem odgovarajućih telekomunikacijskih sredstava;
(3) osiguravaju dostavlјanje zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija kojima se pristupilo, u papirnom obliku, prema potrebi;
(4) primjenjuju procedure za pristup i ispitivanje na osnovu skraćenog jednostavnog jezika i indikatora lokacije prema ICAO utvrđenih u dokumentu br. 7910 ICAO, prema potrebi, ili na osnovu korisničkog interfejsa sa menijem ili drugog podesnog mehanizma;
(5) daju blagovremen odgovor na zahtjev korisnika za informacijom.
(e) Prema zadatim postavkama, svi NOTAM se stavlјaju na raspolaganje u svrhu informiranja, a smanjenje sadržaja prepušteno je korisniku.
ODJELJAK 5 – AŽURIRANJE PROIZVODA ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJA
AIS.TR.500 Opšti dio – Ažuriranje proizvoda zrakoplovnog informiranja
Na izmjene AIP, dopune AIP, skup podataka AIP i skupove podataka o postupcima instrumentalnog letenja primjenjuje se isti ciklus ažuriranja u okviru AIRAC da bi se osigurala doslјednost elemenata koji se pojavlјuju u više proizvoda zrakoplovnog informiranja.
AIC.TR.505 AIRAC
(a) U okviru AIRAC sistema distribuiraju se informacije o slјedećim aktivnostima:
(1) Horizontalne i vertikalne granice, propisi i postupci koji se primjenjuju na:
(i) oblasti informiranja u letu (FIR);
(ii) kontrolirane oblasti (CTA);
(iii) kontrolirane zone;
(iv) savjetodavne oblasti;
(v) ATS rute;
(vi) trajno opasne, zabranjene i uvjetno zabranjene zone (uklјučujući vrstu i periode aktivnosti, ako su poznati) i identifikacijske zone protivzračne odbrane ADIZ (Air Defence Identification Zone);
(vii) stalne oblasti ili rute, ili njihovi dijelovi, u kojima postoji mogućnost presretanja;
(viii) oblasti obavezne upotrebe radio-opreme RMZ (Radio Mandatory Zones) i/ili oblasti obavezne upotrebe transpondera TMZ (Transponder Mandatory Zones);
(2) pozicije, frekvencije, pozivni znakovi, oznake, poznate nepravilnosti i periodi održavanja radio-navigacijskih sredstava, te komunikacijski i nadzorni uređaji;
(3) postupci čekanja na sllijetanje i postupci prilaza, postupci dolaska i odlaska, postupci za smanjenje buke i svi drugi odgovarajući postupci ATS;
(4) prijelazni nivoi, prijelazne apsolutne visine i minimalne sektorske apsolutne visine;
(5) meteorološka infrastruktura (uklјučujući radio-difuzno emitiranje) i postupci;
(6) poletno-sletne staze i staze za zaustavlјanje;
(7) staze za vožnju i platforme;
(8) operativni postupci na aerodromu (uklјučujući postupke u uvjetima niske vidlјivosti);
(9) prilazna svjetla i svjetla poletno-sletne staze; i
(10) operativni minimumi aerodroma, ako ih Bosna i Hercegovina objavi.
(b) Posebni aranžmani se utvrđuju kada god se planiraju velike promjene i ako je prethodna najava poželјna i izvodlјiva.
(c) Ako informacije nisu dostavlјene do AIRAC datuma, obavještenje NIL se distribuira putem NOTAM ili drugog podesnog sredstva, najkasnije jedan ciklus prije odgovarajućeg AIRAC datuma stupanja na snagu.
AIS.TR.510 NOTAM
(a) NOTAM se objavlјuje dovolјno rano da bi se obuhvaćenim stranama omogućilo da preduzmu potrebne radnje, osim u slučaju neupotreblјivosti, vulkanske aktivnosti, ispuštanja radioaktivnih materija, otrovnih hemikalija i drugih događaja koji se ne mogu predvidjeti.
(b) U NOTAM kojim se prijavlјuje neupotreblјivost sredstava u zračnoj plovidbi, infrastrukture ili komunikacijskih usluga navodi se procjena trajanja perioda neupotreblјivosti ili vremena u kojem se očekuje ponovno uspostavlјanje usluge.
(c) U roku od tri mjeseca od objave trajnog NOTAM, informacije iz tog NOTAM se uvrštavaju u proizvode zrakoplovnog informiranja na koje se odnose.
(d) U roku od tri mjeseca od objave privremenog NOTAM dužeg trajanja, informacije iz tog NOTAM se uvrštavaju u dopunu AIP.
(e) Kada NOTAM sa procijenjenim istekom važenja neočekivano premaši tromjesečni period, objavlјuje se zamjenski NOTAM, osim ako se očekuje da će to stanje trajati duže od dodatna tri mjeseca; u tom slučaju objavlјuje se dopuna AIP.
(f) U "aktivacijskom/TRIGGER NOTAM" se ukratko opisuju sadržaj, datum i vrijeme stupanja na snagu, te referentni broj izmjene ili dopune.
(g) "aktivacijski/TRIGGER NOTAM" stupa na snagu na isti datum i u isto vrijeme stupanja na snagu kao i izmjena ili dopuna AIP.
(h) U slučaju AIP"aktivacijski/TRIGGER NOTAM " važi 14 dana.
(i) U slučaju dopune AIP, koja važi kraće od 14 dana, "aktivacijski/TRIGGER NOTAM" važi tokom cijelog perioda važenja dopune AIP.
(j) U slučaju dopune AIP, koja važi najmanje 14 dana, "aktivacijski/TRIGGER NOTAM" ostaje na snazi najmanje 14 dana.
AIS.TR.515 Ažuriranje skupova podataka
(a) Interval ažuriranja za skup podataka AIP i skupove podataka o postupcima instrumentalnog letenja navodi se u specifikaciji proizvoda podataka.
(b) Skupovi podataka koji su unaprijed stavlјeni na raspolaganje u skladu sa AIRAC ciklusom ažuriraju se promjenama koje nisu u skladu sa AIRAC, a koje su se dogodile od datuma objave do datuma stupanja na snagu.
Dodatak 1 ANEKSA VI
SADRŽAJ ZBORNIKA ZRAKOPLOVNIH INFORMACIJA (AIP)
DIO 1 – OPŠTI DIO (GEN)
Kada se AIP sastavlјa u jednom tomu, predgovor, zapisi o izmjenama AIP, zapisi o dopunama AIP, kontrolna lista stranica AIP i lista aktuelnih ručnih izmjena pojavlјuju se samo u Dijelu 1 – GEN, a napomena "nije primjenjivo" unosi se u svaki od tih pododjelјaka u dijelovima 2 i 3.
Ako se AIP sastavlјa i stavlјa na raspolaganje u više tomova od kojih svaki ima zasebne izmjene i dopune, u svakom tomu se nalaze zaseban predgovor, zasebni zapisi izmjena AIP, zaseban zapis dopuna AIP, zasebna kontrolna lista stranica AIP i zasebna lista aktuelnih ručnih izmjena.
GEN 0.1 Predgovor
Kratak opis AIP, sadrži:
1. naziv organizacije koja izdaje AIP;
2. primjenjive ICAO dokumente;
3. mediji objave (tj. štampa, internet ili drugi elektronski mediji);
4. strukturu AIP i utvrđeni redovni interval izmjena;
5. politiku zaštite autorskih prava, ako je primjenjivo;
6. službu za kontak u slučaju otkrivenih grešaka ili propusta u AIP.
GEN 0.2 Zapis o izmjenama AIPZapis o izmjenama AIP i izmjena AIRAC AIP (objavlјenih u skladu sa AIRAC sistemom), sadrži:
1. broj izmjene;
2. datum objave;
3. datum unosa (za izmjene AIP u skladu sa AIRAC datumom stupanja na snagu);
4. inicijale službenika koji je unio izmjenu.
GEN 0.3 Zapis o dopunama AIPEvidencija objavlјenih dopuna AIP, sadrži:
1. broj dopune;
2. predmet dopune;
3. dijelove AIP na koje se odnosi;
4. period važenja;
5. zapis o poništenju.
GEN 0.4 Kontrolna lista stranica AIPKontrolna lista stranica AIP, sadrži:
1. broj stranice/naslov karte;
2. datum objave ili stupanja na snagu (dan, mjesec riječima i godina) zrakoplovnih informacija.
GEN 0.5 Lista ručnih izmjena AIPLista aktuelnih ručnih izmjena AIP, koja sadrži:
1. stranice AIP na koje se izmjena odnosi;
2. tekst izmjene; i
3. broj izmjene AIP pod kojim je ručna izmjena unešena.
GEN 0.6 Sadržaj dijela 1Lista odjelјaka i pododjelјaka u Dijelu 1 – Opšti dio (GEN).
GEN 1. NACIONALNI PROPISI I ZAHTJEVI
GEN 1.1 Imenovani nadležni organiAdrese imenovanih nadležnih organa zaduženih za podršku međunarodnoj zračnoj plovidbi (civilno zrakoplovstvo, meteorologija, carina, imigracija, zdravlјe, rutne naknade i naknade na arodormima/helidromoma, polјoprivredni karantin i istrage zrakoplovnih nesreća) u kojima se za svaki nadležni organ navodi:
1. imenovani nadležni organ;
2. naziv nadležnog organa;
3. poštanska adresa;
4. broj telefona;
5. broj telefaksa;
6. adresa e-pošte;
7. adresa zrakoplovne usluge fiksne komunikacije (AFS); i
8. adresa internet stranice, ako postoji.
GEN 1.2 Ulazak, tranzit i odlazak zrakoplovaPropisi i zahtjevi u vezi sa najavom, te zahtjevi za izdavanje dozvola za ulazak, tranzit i odlazak zrakoplova na međunarodnim letovima.
GEN 1.3 Ulazak, tranzit i odlazak putnika i posadePropisi (između ostalih o carini, imigraciji i karantinu, te zahtjevi u vezi sa najavom i zahtjevi za izdavanje dozvola) o ulasku, tranzitu i odlasku putnika i članova posade koji nisu imigranti.
GEN 1.4 Ulazak, prijevoz i odlazak teretaPropisi (između ostalih o carini, te zahtjevi u vezi sa najavom i zahtjevi za izdavanje dozvola) o ulasku, tranzitu i odlasku tereta.
GEN 1.5 Instrumenti i oprema u zrakoplovu i dokumentacija o letuKratak opis instrumenata i opreme u zrakoplovu i dokumentacije o letu, u kojem se navode:
1. instrumenti, oprema (uklјučujući opremu za zrakoplovnu komunikaciju, navigaciju i nadzor) i dokumentacija o letu koja se mora nalaziti u zrakoplovu, uklјučujući sve posebne zahtjeve iz odredbe utvrđene u Poddijelu D Aneksa IV (Dio - CAT) propisa kojim se utvrđuju tehnički zahtjevi i upravni postupci u vezi sa letačkim operacijama; i
2. predajnik za lociranje u slučajevima opasnosti (ELT), signalni uređaji i oprema za spašavanje kako je navedeno u CAT.IDE.A.280 Aneksa IV (Dio - CAT) i NCC.IDE.A.215 Aneksa VI (Dio - NCC) propisa kojim se utvrđuju tehnički zahtjevi i upravni postupci u vezi sa letačkim operacijama ako je tako utvrđeno na regionalnim sastancima o zračnoj plovidbi, za letove iznad određenih kopnenih površina.
GEN 1.6 Sažetak nacionalnih propisa i međunarodnih sporazuma/konvencijaLista naslova i referenci te, ako je primjenjivo, sažetak nacionalnih propisa koji se odnose na zračnu plovidbu, zajedno sa listom međunarodnih sporazuma/konvencija koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala.
GEN 1.7 Razlike od ICAO standarda, preporučene prakse i postupakaLista značajnih razlika državnih propisa i prakse Bosne i Hercegovine i povezanih odredbi ICAO, u kojoj se navodi:
1. odredba na koju se odnosi (aneks i broj izdanja, stav); i
2. razlika navedena punim tekstom.
Sve bitne razlike navode se u ovom poglavlјu. Svi aneksi navode se numeričkim redoslijedom čak i ako nema razlike u odnosu na određeni aneks ICAO, s tim da se u tom slučaju dostavlјa obavještenje NIL. Razlike ili stepen do kojeg se ne primjenjuju regionalne dopunske procedure (SUPP) navode se odmah nakon aneksa na koji se dopunska procedura odnosi.
GEN 2. TABELE I KODOVI
GEN 2.1 Mjerni sistemi, oznake zrakoplova, prazniciGEN 2.1.1 Mjerne jediniceOpis korištenih mjernih jedinica uklјučujući i tabele mjernih jedinica.
GEN 2.1.2 Vremenski referentni sistemOpis primijenjenog vremenskog referentnog sistema (kalendara i vremenskog sistema), sa naznakom da li se koristi lјetno računanje vremena i kako se vremenski referentni sistem prikazuje kroz AIP.
GEN 2.1.3 Horizontalni referentni sistemKratak opis horizontalnog (geodetskog) referentnog sistema, uklјučujući:
1. naziv/oznaku referentnog sistema;
2. identifikaciju i parametre projekcije;
3. identifikaciju elipsoida u upotrebi;
4. identifikaciju referentnog datuma;
5. oblast(i) primjene; i
6. objašnjenje, ako je prikladno, o korištenju zvjezdice kada se koristi za identifikaciju koordinata koje ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu tačnosti iz aneksa 11 i 14 ICAO.
GEN 2.1.4 Vertikalni referentni sistemKratak opis vertikalnog referentnog sistema koji se koristi, u kojem se navodi:
1. naziv/oznaka referentnog sistema;
2. opis modela geoida koji se koriti uklјučujući parametre koji su potrebni za transformaciju visine iz korištenog modela u model EGM-96;
3. objašnjenje, ako je primjenjivo, zvjezdice koja se koristi za identifikaciju nadmorskih visina/undulacija geoida koje ne ispnjavaju zahtjeve u pogledu tačnosti iz Aneksa 14 ICAO.
GEN 2.1.5 Oznake državne pripadnosti i oznake registracije zrakoplovaInformacije o oznakama državne pripadnosti i registracijskim oznakama zrakoplova koje je donijela Bosna i Hercegovina.
GEN 2.1.6 Državni prazniciLista državnih praznika uz navođenje usluga na koje utiču.
GEN 2.2 Skraćenice korištene u AIS publikacijamaAbecedna lista skraćenica i njihovih značenja koje Bosna i Hercegovina koristi u svom AIP i u distribuciji zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija uz odgovarajuću napomenu za državne skraćenice koje se razlikuju od skraćenica iz ICAO dokumenta br. 8400
Procedures for Air Navigation Services — Abbreviations and Codes (PANS-ABC) (Postupci i usluge u zračnoj plovidbi – skraćenice i kodovi).
GEN 2.3 Kartografski simboliLista kartografskih simbola raspoređenih prema seriji karata u kojoj se koriste.
GEN 2.4 Lokacijski indikatoriAbecedna lista lokacijskih indikatora prema ICAO koje su dodijelјene lokacijama fiksnih zrakoplovnih stanica u svrhu kodiranja i dekodiranja. Lokacije koje nisu povezane AFS vezama su posebno označene.
GEN 2.5 Lista radio-navigacijskih sredstavaAbecedna lista radio-navigacijskih sredstava, koja sadrži:
1. oznaku;
2. naziv stanice;
3. vrstu uređaja/sredstva;
4. naznaku da li je uređaj namijenjen korištenju na ruti/rutni uređaj (E), na aerodromu (A) ili ima dvojnu namjenu (AE).
GEN 2.6 Konverzija mjernih jedinicaTabele za konverziju ili, kao alternativa, formule za konverziju:
1. nautičkih milјa u kilometre i obrnuto;
2. stopa u metre i obrnuto;
3. decimalnih ugaonih minuta u ugaone sekunde i obrnuto;
4. druge konverzije prema potrebi.
GEN 2.7 Izlazak/zalazak suncaInformacije o vremenu izlaska i zalaska sunca, uklјučujući kratak opis kriterija koji se koriste da se odrede vremena i formule ili tabele iz kojih ta vremena mogu da se izračunavaju za bilo koju lokaciju, zajedno sa abecednom listom lokacija za koje su data vremena, sa referencom na stranicu na kojoj su date tabele izlazaka i zalazaka sunca za određenu stanicu/lokaciju, uklјučujući:
1. naziv stanice;
2. ICAO lokacijski indikatori;
3. geografske koordinate u stepenima i minutama;
4. datume za koje su navedena vremena;
5. vrijeme početka jutarnjeg građanskog sumraka;
6. vrijeme izlaska sunca;
7. vrijeme zalaska sunca; i
8. vrijeme završetka večernjeg građanskog sumraka.
GEN 3. USLUGE
GEN 3.1 Usluge zrakoplovnog informiranjaGEN 3.1.1 Nadležna službaOpis usluga zrakoplovnog informiranja koje se pružaju i njihove glavne komponente, uklјučujući:
1. naziv službe/jedinice;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna;
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike, ako postoje.
GEN 3.1.2 Oblast nadležnostiOblast nedležnosti AIS.
GEN 3.1.3 Zrakoplovne publikacijeOpis elemenata proizvoda zrakoplovnog informiranja, uklјučujući:
1. AIP i povezana usluga izmjene;
2. dopune AIP;
3. AIC;
4. NOTAM i pretpoletne informativne biltene (PIB);
5. kontrolne liste i liste važećih NOTAM;
6. uputstvo kako se mogu pribaviti.
Kada se cijene publikacija objavlјuju putem AIC, to se navodi u ovom odjelјku AIP.
GEN 3.1.4 AIRAC sistemKratak opis AIRAC sistema uklјučujući tabelu tekućih AIRAC datuma i budućih AIRAC datuma.
GEN 3.1.5 Usluga pretpoletnog informiranja na aerodromima/helidromimaLista aerodroma/helidroma na kojima je dostupno pretpoletno informiranje, a u kojoj su navedeni relevantni:
1. elementi proizvoda zrakoplovnog informiranja kojima raspolažu;
2. mape i karte kojima raspolažu;
3. područja koja su pokrivena navedenim podacima.
GEN 3.1.6 Skupovi digitalnih podataka1. Opis dostupnih skupova podataka, u kojem se navodi:
a) naziv skupa podataka;
b) kratak opis;
c) uklјučene stavke na koje se podaci odnose;
d) geografski obim;
e) ograničenja upotrebe, ako je promjenjivo.
2. Kontakt podaci za pribavlјanje skupova podataka, u okviru kojih se navodi:
a) ime odgovornog lica, službe ili organizacije;
b) poštanska adresa i adresa elektronske pošte odgovornog lica, službe ili organizacije;
c) broj telefaksa odgovornog lica, službe ili organizacije;
d) broj telefona za kontakt sa sa odgovornim licem, službom ili organizacijom;
e) radno vrijeme (period i vremenska zona tokom kojih se može ostvariti kontakt);
f) informacije na internetu koje se mogu upotrijebiti za kontakt sa predmetnim licem, službom ili organizacijom; i
g) dodatne informacije, prema potrebi, o tome kako i kada stupiti u kontakt sa odgovornim licem, službom ili organizacijom.
GEN 3.2 Zrakoplovne karteGEN 3.2.1 Nadležna služba/službeOpis službi odgovornih za izradu zrakoplovnih karata, uklјučujući:
1. naziv službi;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adrese;
7. adresu internet adrese, ako je dostupna; i
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike u odnosu na ICAO, ako postoje.
GEN 3.2.2 Ažuriranje karataKratak opis načina na koji se zrakoplovne karte revidiraju i mijenjaju.
GEN 3.2.3 Kupovina karataDetalјi o načinu na koji karte mogu da se pribave, sadrže:
1. službu prodaje;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna.
GEN 3.2.4 Vrste dostupnih zrakoplovnih karataListu vrsta zrakoplovnih karata koje su dostupne, zajedno sa generalnim opisom svake vrste i naznakom koja im je namjena.
GEN 3.2.5 Lista dostupnih zrakoplovnih karataLista dostupnih zrakoplovnih karata, uklјučuje:
1. naziv serije;
2. obim serije;
3. ime i/ili broj svake karte ili svakog lista u seriji;
4. cijenu po listu;
5. datum zadnje izmjene.
GEN 3.2.6 Indeks Svjetske zrakoplovne karte (WAC) – ICAO 1:1 000 000Indeksna karta koja pokazuje pokrivenost i izgled lista za WAC 1:1 000 000, a koju je objavila Bosna i Hercegovina. Ako se umjesto karte WAC 1:1 000 000 izradi zrakoplovna karta – ICAO 1:500 000, upotreblјavaju se indeksne karte za prikazivanje pokrivenost i izgleda lista za predmetnu zrakoplovnu kartu – ICAO 1:500 000.
GEN 3.2.7 Topografske karteDetalјi o tome kako se mogu pribaviti topografske karte, koje sadrže:
1. naziv službe/agencije;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna.
GEN 3.2.8 Ispravke na kartama koje nisu sastavni dio AIPLista korekcija na zrakoplovnim kartama koje nisu sastavni dio AIP ili naznaka o tome gdje se mogu pronaći te infomacije.
GEN 3.3 Usluge u zračnom prometu (ATS)GEN 3.3.1 Nadležna službaOpis usluga u zračnom prometu i njegove glavne komponente, uklјučujući:
1. naziv službe;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna;
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike u odnosu na ICAO, ako postoje.
9. napomena ako usluga nije dostupna 24 sata dnevno svih sedam dana u sedmici.
GEN 3.3.2 Oblast nadležnostiKratak opis oblasti nadležnosti za koju se pružaju usluge u zračnom prometu.
GEN 3.3.3 Vrste uslugaKratak opis osnovnih vrsta usluga koje se pružaju u zračnom prometu.
GEN 3.3.4 Koordinacija između operatora i ATSOpšti uvjeti pod kojima se izvodi koordinacija između operatora i pružatelja usluga u zračnom prometu.
GEN 3.3.5 Minimalna apsolutna visina letaKriteriji za utvrđivanje minimalnih apsolutnih visina leta.
GEN 3.3.6 Lista adresa jedinica ATSLista adresa ATS jedinica poredanih po abecednom redu, uklјučuje:
1. naziv jedinice;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna.
GEN 3.4 Usluge komunikacijeGEN 3.4.1 Nadležna službaOpis usluga službe nadležne za pružanje telekomunikacijskih i navigacijskih usluga, uklјučuje:
1. naziv službe;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet starnice, ako je dostupna;
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike u odnosu na ICAO, ako postoje;
9. napomena ako usluga nije dostupna 24 sata dnevno svih sedam dana u sedmici.
GEN 3.4.2 Oblast nadležnostiKratak opis oblasti nadležnosti u kojoj se pružaju telekomunikacijske usluge.
GEN 3.4.3 Vrste uslugaKratak opis glavnih vrsta usluga i uređaja, uklјučuje:
1. radio-navigacijske usluge;
2. usluge prijenosa govora i/ili podataka;
3. usluge emitovanja;
4. jezik/jezici u upotrebi; i
5. naznaku o tome gdje se mogu pribaviti detalјnije informacije.
GEN 3.4.4 Zahtjevi i uvjetiKratak opis koji se tiče zahtjeva i uvjeta pod kojima su dostupne telekomunikacijske usluge.
GEN 3.4.5. Ostale informacijeBilo koja dodatna informacija (npr. odabrane radio-stanice, dijagrami telekomunikacija).
GEN 3.5 Meteorološke uslugeGEN 3.5.1 Nadležna službaKratak opis meteorološke službe koja je nadležna za pružanje meteoroloških informacija, uklјučuje:
1. naziv službe;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. adresu internet stranice, ako je dostupna;
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike, ako postoje;
9. napomena ako usluga nije dostupna 24 sata dnevno svih sedam dana u sedmici.
GEN 3.5.2 Oblast nadležnostiKratak opis oblasti i/ili zračnih ruta za koje se pružaju meteorološke usluge.
GEN 3.5.3 Meteorološka osmatranja i izvještajiDetalјan opis meteoroloških osmatranja i izvještaja koji se osiguravaju za međunarodnu zračnu plovidbu, uklјučuje:
1. naziv stanice i ICAO lokacijski indikator;
2. tip i učestalost osmatranja, uklјučujući i naznaku da li se koristi oprema za automatsko osmatranje;
3. tipove meteoroloških izvještaja i dostupnost TREND prognoze;
4. specifične vrste sistema osmatranja i broj osmatračkih stanica koje se koriste za osmatranje i izvještavanje o vjetru pri zemlјi, vidlјivosti, vidlјivosti duž poletno-sletne staze, bazi oblaka, temperaturi i, gdje je primjenjivo, smicanju vjetra (npr. anemometar na ukrštanju poletno-sletnih staza, transmisiometar pored zone dodira, itd.);
5. radno vrijeme;
6. napomena o dostupnim zrakoplovnim klimatološkim informacijama.
GEN 3.5.4 Vrste uslugaKratak opis glavnih vrsta usluga koje se pružaju, uklјučujući detalјe brifinga, konsultacije, prikaz meteoroloških informacija, dokumentaciju dostupnu za let operatorima i članovima letačkog osoblјa i opis metoda i načina koji se koriste za pružanje meteoroloških informacija.
GEN 3.5.5 Najava zahtjeva za MET usluguMinimalan broj najava koje operatori moraju unaprijed dostaviti pružatelju meteoroloških usluga u vezi sa informiranjem, savjetovanjem i dokumentacijom o letu, te drugim meteorološkim informacijama koje su im potrebne ili koje mijenjanju.
GEN 3.5.6 Izvještaji iz zrakoplovaPrema potrebi, zahtjevi pružatelja MET usluga u pogledu izrade i slanja izvještaja iz zrakoplova.
GEN 3.5.7 Usluga VOLMETOpis usluge VOLMET i/ili D-VOLMET, uklјučuje:
1. naziv stanice;
2. pozivni znak ili oznaka skraćenica radio-komunikacijske emisije;
3. frekvencija ili frekvencije koje se koriste za radio-emisiju;
4. period emitovanja;
5. radno vrijeme;
6. listu aerodroma/helidroma za koje su izvještaji i/ili prognoze uklјučeni; i
7. izvještaje, prognoze i SIGMET informacije koji su uklјučeni, i primjedbe/napomene.
GEN 3.5.8 SIGMET i AIRMETOpis meteorološkog bdjenja koje se pruža unutar oblasti informiranja u letu ili kontroliranim oblastima u kojima su osigurane usluge u zračnom prometu, uklјučujući listu biroa meteorološkog bdjenja, koji sadrži:
1. naziv biroa meteorološkog bdjenja, ICAO lokacijski indikator;
2. radno vrijeme;
3. oblasti informiranja u letu ili kontrolirane oblasti u kojima se pružaju usluge;
4. periodi važenja SIGMET;
5. posebne procedure koje se primjenjuju na SIGMET informacije (npr. za vulkanski pepeo i tropske ciklone);
6. procedure koje se primjenjuju na AIRMET informacije (u skladu sa relevantnim sporazumima u oblasti zračne plovidbe);
7. ATS jedinice kojima se dostavlјaju SIGMET i AIRMET informacije;
8. dodatne informacije, kao što su informacije koje se tiču ograničenja pružanja usluga, itd.
GEN 3.5.9 Druge automatizovane meteorološke uslugeOpis dostupnih automatizovanih usluga za pružanje meteoroloških informacija (npr. automatizovana usluga pretpoletnog informiranja dostupna putem telefona i/ili računarskog modema), uklјučujući:
1. naziv službe;
2. dostupne informacije;
3. područja, rute i aerodrome koji su obuhvaćeni;
4. brojeve telefona i telefaksa, adresu elektronske pošte i internet adresu, ako su dostupne.
GEN 3.6 Traganje i spašavanje (SAR)GEN 3.6.1 Nadležna službaKratak opis službi koje su nadležne za pružanje usluga traganja i spašavanja (SAR), uklјučujući:
1. naziv službe/jedinica;
2. poštansku adresu;
3. broj telefona;
4. broj telefaksa;
5. adresu elektronske pošte;
6. AFS adresu;
7. internet adresu, ako je dostupna; i
8. izjavu o odredbama na kojima se usluga zasniva i referencu na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike u odnosu na ICAO, ako su dostupne.
GEN 3.6.2 Područje odgovornostiKratak opis oblasti nadležnosti u kojoj se pružaju usluge traganja i spašavanja.
GEN 3.6.3 Vrste uslugaKratak opis i geografski prikaz, prema potrebi, vrste pruženih usluga i sredstava uklјučujući i napomene ako je za prostorno pokrivanje operacije traganja i spašavanja potrebno angažovanje većeg broja zrakoplova.
GEN 3.6.4 Sporazumi o traganju i spašavanjuKratak opis važećih sporazuma o traganju i spašavanju, uklјučujući odredbe za olakšavanje ulaska i odlaska zrakoplova drugih država radi traganja, spašavanja, izvlačenja, popravke ili izvlačenja u vezi sa izgublјenim ili oštećenim zrakoplovom, bilo putem obavještenja u zraku ili nakon obavještenja u zraku ili nakon obavještenja o planu leta.
GEN 3.6.5 Uvjeti dostupnostiKratak opis odredbi o traganju i spašavanju, uklјučujući opšte uvjete pod kojima su usluga i sredstva dostupni za međunarodnu upotrebu, uklјučujući naznaku je li sredstvo dostupno za traganje i spašavanje specijalizovano za tehnike i funkcije traganja i spašavanja ili se posebno koristi u druge svrhe ili je prilagođeno za svrhe traganja i spašavanja ili se posebno koristi u druge svrhe ali je prilagođeno za svrhe traganja i spašavanja putem stručnog osposoblјavanja i opreme, ili ako je samo povremeno dostupno i nije posebno osposoblјeno ili pripremlјeno za traganje i spašavanje.
GEN 3.6.6 Postupci i signali koji se koristeKratak opis postupaka i signala koje primjenjuje spasilački zrakoplov i tabela signala koje preživjeli treba da koriste.
GEN 4. AERODROMSKE/HELIDROMSKE NAKNADE I NAKNADE ZA USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI (ANS)
Mogu da budu navedene reference na mjesto gdje se mogu naći detalјi o aktuelnim naknadama ako nisu navedeni u ovom odjelјku.
GEN 4.1 Aerodromske/helidromske naknadeKratak opis vrste naknada koje se odnose na aerodrome/helidrome dostupne za međunarodnu upotrebu, uklјučujući:
1. slijetanje zrakoplova;
2. parkiranje, parkiranje u hangaru i dugoročno parkiranje zrakoplova;
3. putničke usluge;
4. osiguranje;
5. buku;
6. ostalo (carina, zdravstvo, imigracija, itd.);
7. izuzeća i umanjenja; i
8. način plaćanja.
GEN 4.2 Naknade za usluge u zračnoj plovidbiKratak opis naknada koje mogu da se odnose na usluge u zračnoj plovidbi, uklјučujući:
1. prilaznu kontrolu;
2. ANS rute;
3. bazu troškova za usluge u zračnoj plovidbi i izuzeća/umanjenja;
4. način plaćanja.
DIO 2 – EN-ROUTE (ENR)
Ako se AIP objavlјuje i stavlјa na raspolaganje u više tomova od kojih svaki ima zasebne izmjene i dopune, u svaki tom se unosi zaseban predgovor, zasebna evidencija izmjena AIP, zasebna evidencija dopuna AIP, zasebna kontrolna lista, kontrolna lista stranica AIP i zasebna stranica aktuelnih ručnih ispravki. Ako se AIP objavlјuje kao jedan tom, napomena "nije primjenjivo" se unosi u svaki od prethodno navedenih pododjelјaka.
ENR 0.6 Sadržaj Dijela 2Lista odjelјaka i pododjelјaka u Dijelu 2 – En-route.
ENR 1. OPŠTA PRAVILA I POSTUPCIENR 1.1 Opšta pravilaOpšta pravila objavlјuju se kako se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
ENR 1.2 Pravila vizuelnog letanjaPravila vizuelnog letenja objavlјuju se kako se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
ENR 1.3 Pravila instrumentalnog letenjaPravila instrumentalnog letenja objavlјuju se kako se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
ENR 1.3.1 Pravila koja se primjenjuju na sve IFR letoveENR 1.3.2 Pravila koja se primjenjuju na IFR letove u kontroliranom zračnom prostoruENR 1.3.3 Pravila koja se primjenjuju na IFR letove izvan kontroliranog zračnog prostoraENR 1.3.4 Prostor slobodnog planiranja ruta (FRA) – opšte procedureProcedure povezane sa prostorom slobodnog planiranja ruta, uklјučujući objašnjenje i definiranje primijenjenih relevantnih tačaka zračnog prostora slobodnih ruta. U slučaju prekogranične implementacije zračnog prostora slobodnih ruta, uklјučeni FIR/UIR ili CTA/UTA navode se u ENR 1.3.
ENR 1.4 Klasifikacija i opis zračnog prostora u kojem se pružaju ATS uslugeENR 1.4.1 Klacifikacija zračnog prostora u kojem se pružaju ATS uslugeOpis klasa zračnog prostora u kome se pružaju ATS usluge u obliku klasifikacijske tabele zračnog prostora u kojem se pružaju ATS usluge, a u skladu sa referentnom odredbom propisa kojim se uređuju usluge u zračnom prometu i u skladu sa referentnim dodatkom propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje zajedničkih pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi.
ENR 1.4.2 Opis zračnog prostora u kome se pružaju ATS uslugeDrugi opisi zračnog prostora u kome se pružaju ATS usluge, ako je primjenjivo, sa opštim tekstualnim opisima.
ENR 1.5 Postupci čekanja, prilaza i odlaskaENR 1.5.1 OpšteKriteriji po kojima su utvrđeni postupci čekanja, prilaza i odlaska.
ENR 1.5.2 Dolazni letoviPrikaz postupaka (konvencionalna i/ili prostorna navigacija) za dolazne letove koji su zajednički za ili u okviru istog tipa zračnog prostora. Ako se unutar terminalnog zračnog prostora primjenjuju različite procedure, o tome se stavlјa napomena zajedno sa referencom na to gdje se mogu pronaći određene procedure.
ENR 1.5.3 Odlazni letoviPrikaz postupaka za odlazne letove (konvencionalna i/ili prostorna navigacija) koji su zajednički za letove sa svih aerodroma/helidroma.
ENR 1.5.4 Druge relevantne informacije i postupciKratak opis dodatnih informacija, npr. ulaznih postupaka, poravnanja pri završnom prilazu, postupaka za čekanje i i krugova čekanja.
ENR 1.6 Usluge i postupci nadzora zračnog prostoraENR 1.6.1 Primarni radarOpis usluga i postupaka koji se odnose na primarni radar, uklјučujući:
1. dodatne usluge;
2. primjenu usluge radarske kontrole;
3. procedure za slučaj otkaza rada i komunikacije zrak-zemlјa;
4. zahtjeve za izvještavanje o poziciji putem govorne komunikacije i komunikacije kontrolor-pilot putem prijenosa podataka (CPDLC); i
5. grafički prikaz oblasti radarskog pokrivanja.
ENR 1.6.2 Sekundarni nadzorni radar (SSR)Opis operativnih postupaka za sekundarni nadzorni radar (SSR), uklјučujući:
1. procedure u slučaju opasnosti;
2. procedure u slučaju otkaza komunikacije zrak-zemlјa i u slučaju nezakonitog ometanja;
3. sistem dodjele SSR kodova;
4. zahtjeve za izvještavanje pozicije putem govorne komunikacije i CPDLC; i
5. grafički prikaz oblasti pokrivenosti sekundarnim nadzornim radarom (SSR).
ENR 1.6.3 Automatski nadzor pozicije – emisija (ADS-B)Opis operativnih procedura za automatski nadzor pozicije – emitovanja (ADS-B), uklјučujući:
1. procedure u slučaju opasnosti;
2. procedure u slučaju otkaza komunikacije zrak-zemlјa i u slučaju nezakonitog ometanja;
3. zahtjeve za identifikaciju zrakoplova;
4. zahtjeve za izvještavanje o poziciji putem govorne komunikacije i CPDLC; i
5. grafički prikaz oblasti pokrivenosti ADS-B.
ENR 1.6.4 Druge relevantne informacije i prostupciKratak opis dodatnih informacija, kao što su postupci otkaza radara i transpondera.
ENR 1.7 Postupci za podešavanje visinomjeraOpis postupaka koji se upotreblјavaju za podešavanje visinomjera, koji sadrži:
1. kratak uvod sa iskazom koji se tiče ICAO dokumenata na kojima se postupci zasnivaju, zajedno sa odstupanjima u odnosu na ICAO, ako postoje;
2. osnovne postupke za podešavanje visinomjera;
3. opis regija za podešavanje visinomjera;
4. postupke koji se odnose na operatore (uklјučujući i pilote); i
5. tabelu nivoa krstarenja.
ENR 1.8 Dodatni regionalni postupciDodatni regionalni postupci koji utiču na cijelu oblast odgovornsti.
ENR 1.9 Upravlјanje protokom zračnog prometa (ATFM) i upravlјanje zračnim prostoromKratak opis sistema upravlјanja protokom zračnog prometa i upravlјanja zračnim prostorom, uklјučujući:
1. strukturu ATFM, oblast pružanja usluge, usluga koja se pruža, lokaciju i radno vrijeme;
2. tip poruka za reguliranje protoka i opis formata; i
3. postupke primjenjive na odlazne letove, koji obuhvataju:
a) službu odgovornu za pružanje informacija o primijenjenim ATFM mjerama;
b) zahtjeve za prijavu plana leta; i
c) dodjelu slotova;
4. informacije o ukupnoj odgovornosti u vezi sa upravlјanjem zračnim prostorom unutar FIR(ova), podaci o civilnoj/vojnoj raspodjeli zračnog prostora i koordinaciji upravlјanja, strukturi zračnog prostora kojim se može upravlјati (raspodjela i promjene u raspodjeli) i opštim operativni postupcima.
ENR 1.10 Planiranje letovaNavode se sva ograničenja ili se daju savjetodavne informacije koje se odnose na fazu planiranja leta koje mogu pomoći korisnicima u uvođenju namjeravane operacije letenja, uklјučujući:
1. procedure za podnošenje plana leta;
2. sistem plana leta koji se ponavlјa; i
3. promjene u podnešenom planu leta.
ENR 1.11 Adresiranje poruka planova letaNavode se adrese dodijelјene planovima leta, u tabelarnom obliku, iz kojih je vidlјivo slјedeće:
1. kategorija leta (IFR i/ili VFR);
2. ruta (u ili preko FIR i/ili TMA); i
3. adresa poruke.
ENR 1.12 Presretanje civilnih zrakoplovaZahtijeva se opis kompletnog postupka za presretanje i vizuelnih signala koji se koriste sa jasnom naznakom da li se primjenjuju ICAO odredbe i, ako se ne primjenjuju, napomena da postoje razlike.
ENR 1.13 Nezakonito ometanjeNavode se odgovarajuće procedure koje se koriste u slučaju nezakonitog ometanja.
ENR 1.14 Incidenti u zračnom prometuOpis sistema za izvještavanje o incidentima u zračnom prometu, uklјučujući:
1. definiciju incidenata u zračnom prometu;
2. upotrebu obrasca za izvještavanje o incidentima u zračnom prometu;
3. procedure izvještavanje (uklјučujući i procedure tokom leta); i
4. svrhu izvještavanja i postupak obrađivanja prijave.
ENR 2. ZRAČNI PROSTOR U KOJEM SE PRUŽAJU USLUGE U ZRAČNOM PROMETUENR 2.1 FIR, UIR, TMA i CTADetalјan opis oblasti informiranja u letu (FIR), gornje oblasti informiranja u letu (UIR) i kontroliranih oblasti (CTA) (uklјučujući specifične CTA, kao što je TMA), uklјučujući:
1. naziv, geografske koordinate u stepenima i minutama lateralnih granica FIRR/UIR te u stepenima, minutama i sekundama lateralne granice CTA oblasti, vertikalne granice i klasa zračnog prostora;
2. identifikaciju jedinice koja pruža uslugu;
3. pozivni znak zrakoplovne stanice jedinice koja pruža usluge, jezik/jezici koji se koriste, sa naznakom oblasti i uvjeta, kada i gdje se koriste, ako je primjenjivo;
4. frekvencije i, ako je primjenjivo, broj SATVOICE, uz naznake za posebne svrhe; i
5. napomene.
Kontrolirane zone oko vojnih zrakoplovnih baza koje, nisu opisane negdje u AIP uklјučene su u ovaj pododjelјak. Ako se zahtjevi iz propisa kojim se utvrđuje uspostavlјanje zajedničkih pravila letenja i operativne odredbe u vezi sa uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi u pogledu planova leta, dvosmjerne komunikacije i prijavlјivanja pozicije primjenjuju na sve letove da bi se uklonila ili smanjila potreba za presretanjem i/ili ako postoji mogućnost presretanja i potrebno je praćenje VHF frekvencije za slučaj opasnosti 121,500 MHz, uvrštava se izjava o tome za relevantne oblasti ili njihove dijelove.
Opis određenih oblasti nad kojima se zahtijeva opremlјenost predajnikom za lociranje u slučajevima opasnosti (ELT) i u kojima zrakoplov mora neprestano pratiti VHF frekvenciju za slučaj opasnosti 121,500 MHz, osim u periodima kada zrakoplov komunicira na drugim kanalima VHF ili kada se zbog ograničenja opreme smještene na zrakoplovu ili dužnosti u pilotskoj kabini ne mogu istovremeno pratiti dva kanala.
ENR 2.2 Ostali regulirani zračni prostorDetalјan opis oblasti obavezne upotrebe radio-opreme (RMZ) i oblasti obavezne upotrebe transpondera (TMZ), uklјučujući:
1. naziv, geografske koordinate u stepenima i minutama horizontalnih granica RMZ/TMZ;
2. vertikalne granice u nivoima leta, ili stopama;
3. vrijeme aktivnosti; i
4. napomene.
Ako je utvrđeno, detalјan opis drugih vrsta reguliranog zračnog prostora i klasifikacije zračnog prostora.
ENR 3. ATS RUTEENR 3.1 Donje ATS ruteDetalјan opis donjih ATS ruta, uklјučujući:
1. oznaku rute, oznaku specifikacija potrebnih komunikacijskih performansi (RCP), navigacijske specifikacije i/ili specifikacije potrebnih performansi nadzora (RSP) primjenjive na određene segmente, nazive, kodirane oznake ili kodne nazive i geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama za sve značajne tačke koje definiraju rutu uklјučujući tačke "obaveznog" javlјanja ili javlјanja "na zahtjev";
2. smjer putanje ili VOR radijala zaokružene na najbliži stepen, geodetsko rastojanje zaokruženo na najbliži deseti dio kilometra ili deseti dio nautičke milјe između svake uzastopne utvrđene značajne tačke i, u slučaju VOR radijala, tačke prelaska;
3. gornje i donje granice ili minimalnu apsolutnu visinu na ruti, zaokružene na najbližih 50 m ili 100 stopa i klasifikaciju zračnog prostora;
4. horizontalne granice i minimalnu apsolutnu visinu nadvisivanja prepreka;
5. smjerove nivoa krstarenja;
6. zahtjev u pogledu tačnosti za svaki segment navigacije zasnovane na performansama zrakoplova (PBN) (RNAV ili RNP); i
7. napomene, uklјučujući naznaku jedinice kontrole zračnog prometa, njen operativni kanal i, ako je primjenjivo, adresu za prijavu, SATVOICE broj i sva ograničenja u navigacijskoj specifikaciji RCP i RSP.
ENR 3.2 Gornje ATS ruteDetalјan opis gornjih ATS ruta, uklјučujući:
1. oznaku rute, oznaku specifikacije potrebnih komunikacijskih performansi (RCP), navigacijske specifikacije i/ili specifikacije potrebnih performansi nadzora (RSP) primjenjivih na određene segmente, nazive, kodirane oznake ili kodne nazive i geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama svih značajnih tačaka koje definiraju rutu, uklјučujući tačke "obaveznog" javlјanja ili javlјanja "na zahtjev";
2. smjer putanje ili VOR radijala zaokružene na najbliži stepen, geodetsko rastojanje zaokruženo na najbliži deseti dio kilometra ili deseti dio nautičke milјe između svake uzastopne utvrđene značajne tačke i, u slučaju VOR radijala, tačke prelaska;
3. gornje i donje granice i klasifikacija zračnog prostora;
4. horizontalne granice;
5. smjerove nivoa krstarenja;
6. zahtjeve u pogledu tačnosti za svaki segment navigacije zasnovane na performansama zrakoplova (PBN) (RNAV ili RNP); i
7. napomene, uklјučujući naznaku jedinice kontrole, njen operativni kanal i, ako je primjenjivo, adresu za prijavu, SATVOICE broj i sva ograničenja u navigacijskoj specifikaciji RCP i RSP.
ENR 3.3 Rute prostorne navigacijeDetalјan opis PBN ruta (RNAV i RNP), uklјučujući:
1. oznaku rute, oznaku specifikacija potrebnih komunikacijskih performansi (RCP), navigacijske specifikacije i/ili specifikacije potrebnih performansi nadzora (RSP) primjenjive na određene segmente, nazive, kodirane oznake ili kodne nazive i geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama za sve značajne tačke koje definiraju rutu, uklјučujući tačke "obaveznog" javlјanja ili javlјanja "na zahtjev";
2. tačke na ruti koje definiraju rutu prostorne navigacije, dodatno (ako je primjenjivo):
a) identifikaciju stanice/položaja referentnog VOR/DME;
b) smjer zaokružen na najbliži stepen i udalјenost zaokruženu na najbliži deseti dio kilometra ili deseti dio nautičke milјe od referentnog VOR/DME ako tačka na ruti nije nije na istom mjestu sa njim; i
c) nadmorsku visinu DME antene u krugu od 30 m (100 stopa);
3. magnetni smjer zaokružen na najbliži stepen, geodetsko rastojanje zaokruženo na najbliži deseti dio kilometra ili deseti dio nautičke milјe između definiranih krajnjih tačaka i udalјenosti između svake uzastopne utvrđene značajne tačke;
4. gornje i donje granice i klasifikaciju zračnog prostora;
5. smjerove nivoa krstarenja;
6. zahtjev u pogledu tačnosti za svaki segment navigacije zasnovane na performansama (PBN) (RNAV ili RNP); i
7. napomene, uklјučujući naznaku jedinice kontrole zračnog prometa, njen operativni kanal i, ako je primjenjivo, adresu data link, SATVOICE broj i svako ograničenje u navigacijskoj specifikaciji RCP i RSP.
ENR 3.4 Helikopterske ruteDetalјan opis ruta helikoptera, uklјučujući:
1. oznaku rute, oznaku specifikacija potrebnih komunikacijskih performansi (RSP), navigacijske specifikacije i/ili specifikacije potrebnih performansi nadzora (RSP) primjenjive na određene segmente, nazive, kodirane oznake ili kodne nazive i geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama za sve značajne tačke koje definiraju rutu uklјučujući tačke "obaveznog" javlјanja ili javlјanja "na zahtjev";
2. smjer putanje ili VOR radijala zaokružene na najbliži stepen, geodetsko rastojanje zaokruženo na najbliži deseti dio kilometra ili deseti dio nautičke milјe između svake uzastopne utvrđene značajne tačke i, u slučaju VOR radijala, tačke prelaska;
3. gornje i donje granice i klasifikaciju zračnog prostora;
4. minimalne apsolutne visine leta zaokružene na najbližih 50 m ili 100 stopa;
5. zahtjev u pogledu tačnosti za svaki segment navigacije zasnovane na performansama (PBN) (RNAV ili RNP); i
6. napomene, uklјučujući naznaku jedinice kontrole zračnog prometa, njen operativni kanal i, ako je primjenjivo, njenu adresu za prijavu, SATVOICE broj i svako ograničenje u navigacijskoj specifikaciji RCP i RSP.
ENR 3.5 Ostale ruteNavodi se opis drugih posebno određenih ruta koje su obavezne u navedenoj oblasti.
Opis zračnog prostora slobodnih ruta (FRA), kao određenog zračnog prostora u okviru kojeg korisnici mogu slobodno planirati direktne rute između definirane ulazne tačke i definirane izlazne tačke, uklјučujući informacije o direktnom usmjeravanju, ograničenjima upotrebe tačaka na ruti za direktna usmjeravanja i naznaku u planu leta (tačka 15). Opisuju se preduvjeti za izdavanje odobrenja kontrole zračnog prometa.
ENR 3.6 Čekanje na rutiNavodi se detalјan opis procedura čekanja na ruti, koji sadrži:
1. identifikaciju čekanja (ako postoji) i tačku čekanja (navigacijski uređaj) ili tačku na ruti sa geografskim koordinatama u stepenima, minutama i sekundama;
2. doletnu putanju;
3. smjer proceduralnog zaokreta;
4. maksimalnu zadatu brzinu;
5. minimalni i maksimalni nivo čekanja;
6. vrijeme/rastojanje za odlet; i
7. naznaku kontrolne jedinice i njene operativne frekvencije.
ENR 4. RADIO-NAVIGACIJSKI UREĐAJI/SISTEMIENR 4.1 Rutni radio-navigacijski uređaji (en route)Popis stanica koje pružaju radio-navigacijske usluge uspostavlјenih za potrebe na ruti i organiziran abecednim redoslijedom po imenu stanice, uklјučujući:
1. naziv stanice i magnetnu varijaciju zaokruženu na najbliži stepen, a za VOR deklinacija stanice zaokružena na najbliži stepen, koja se upotreblјava za tehničko poravnjanje uređaja.
2. identifikaciju;
3. frekvenciju/kanal za svaki element;
4. radno vrijeme;
5. geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama položaja antene emitovanja;
6. nadmorsku visinu DME antene zaokruženu na najbližih 30 m (100 stopa); i
7. napomene.
Ako vlasnik uređaja nije imenovani pružatelj usluga, naziv vlasnika uređaja je naveden u koloni za napomene. Pokrivenost sredstva navodi se u koloni sa napomenama.
ENR 4.2 Specijalni navigacijski sistemiOpis stanica povezanih sa specijalnim navigacijskim sistemima, uklјučujući:
1. naziv stanice ili niza stanica;
2. vrstu dostupnih usluga (glavni signal, pomoćni signal, boja);
3. frekvenciju (broj kanala, osnovna frekvencija, frekvencija ponavlјanja, prema potrebi);
4. radno vrijeme;
5. geografske koordinate položaja predajne stanice u stepenima, minutama i sekundama; i
6. napomene.
Ako vlasnik uređaja nije imenovani pružatelj usluga, naziv vlasnika uređaja je naveden u koloni za napomene. Pokrivenost sredstva navodi se u koloni sa napomenama.
ENR 4.3 Globalni navigacijski satelitski sistem (GNSS)Lista i opis elemenata globalnog navigacijskog satelitskog sistema (GNSS) koji pruža navigacijsku uslugu uspostavlјenu za potrebe navigacije na ruti i poredano abecednim redoslijedom prema nazivu elemenata, uklјučujući:
1. naziv GNSS elemenata (GPS, GLONASS, EGNOS, MSAS, WAAS, itd.);
2. odgovarajuću frekvenciju;
3. geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama nominalnog područja u kojem se pruža usluga; i
4. napomene.
Ako vlasnik uređaja nije imenovani pružatelj usluga, naziv vlasnika uređaja je naveden u koloni za napomene.
ENR 4.4. Kodne oznake značajnih tačakaAbecedna lista kodnih oznaka (kodne oznake od pet slova pogodne za izgovor) uspostavlјenih za značajne tačke na pozicijama gdje nisu locirana radio-navigacijska sredstva, uklјučujući:
1. kodnu oznaku;
2. geografske koordinate pozicije u stepenima, minutama i sekundama;
3. referencu na ATS ili druge rute na kojima se tačka nalazi; i
4. napomene, uklјučujući dodatnu definiciju pozicije, ako se to zahtijeva;
ENR 4.5 Rutna zrakoplovna svjetla na zemlјi (en-route)Lista rutnih zrakoplovnih svjetala na zemlјi i drugih svjetlosnih signala koji označavaju geografske pozicije koje je Bosna i Hercegovine odredila kao značajne, uklјučujući:
1. ime grada ili mjesta ili drugu identifikaciju svjetlosnog signala;
2. vrstu svjetlosnog signala i intenzitet svjetla u hilјadama kandela;
3. karakteristike signala;
4. sati rada; i
5. napomene.
ENR 5. NAVIGACIJSKA UPOZORENJAENR 5.1 Zabranjene, uvjetno zabranjene i opasne zoneOpis i, prema potrebi, grafički prikaz zabranjenih, uvjetno zabranjenih i opasnih zona uz informacije o njihovom uspostavlјanju i aktiviranju, uklјučujući:
1. identifikaciju, naziv i geografske koordinate horizontalnih granica u stepenima, minutama i sekundama ako se nalaze unutar kontrolirane oblasti/kontrolirane zone, odnosno u stepenima i minutama ako su izvan kontrolirane oblasti/kontrolirane zone;
2. gornje i donje granice; i
3. napomene, uklјučujući i vrijeme aktivnosti.
Vrsta ograničenja ili priroda opasnosti i rizik od presretanja u slučaju prodiranja u zonu navode se u koloni sa napomenama.
ENR 5.2 Zone za vojne vježbe i obuku i zona identifikacije za potrebe zračne odbrane (ADIZ)Opis i odgovarajući grafički prikaz uspostavlјenih zona za vojne vježbe i obuku koje se odvijaju u redovnim intervalima, i utvrđena zona identifikacije za potrebe zračne odbrane, uklјučujući:
1. geografske koordinate horizontalnih granica u stepenima, minutama i sekundama ako se nalaze unutar granica kontrolirane oblasti/kontrolirane zone i u stepenima i minutama ako se nalaze izvan granica kontrolirane oblasti/kontrolirane zone;
2. gornje i donje granice, te sistem i način najave aktivacije zajedno sa informacijama relevantnim za civilne letove i primjenjive procedure u ADIZ; i
3. napomene, uklјučujući vrijeme aktivnosti i rizik od presretanja u slučaju prodiranja u ADIZ.
ENR 5.3 Ostale opasne aktivnosti i druge potencijalne opasnostiENR 5.3.1. Ostale opasne aktivnostiOpis i, prema potrebi, kartografski prikaz aktivnosti koje predstavlјaju posebnu ili očiglednu opasnost za operacije zrakoplova i mogle bi uticati na letove, uklјučujući:
1. geografske koordinate u stepenima i minutama od centra oblasti i dometa uticaja;
2. vertikalne granice;
3. savjetodavne mjere;
4. nadležno tijelo za pružanje informacija; i
5. napomene, uklјučujući vrijeme aktivnosti.
ENR 5.3.2 Druge potencijalne opasnostiOpis i, prema potrebi, kartografski prikaz drugih potencijalnih opasnosti koje bi mogle uticati na letenje (npr. aktivni vulkani, nuklearne elektrane itd.), uklјučujući:
1. geografske koordinate lokacija potencijalne opasnosti u stepenima i minutama;
2. vertikalne granice;
3. savjetodavne mjere;
4. nadležno tijelo za pružanje informacija; i
5. napomene.
ENR 5.4 Zračne navigacijske preprekeLista prepreka koje utiču na zračnu plovidbu u Oblasti 1 (cijela teritorija Bosne i Hercegovine) uklјučujući:
1. identifikaciju prepreka ili oznake prepreka;
2. vrstu prepreke;
3. položaj prepreke, označen geografskim koordinatama u stepenima, minutama i sekundama;
4. nadmorsku visinu i visinu prepreke zaokruženu na najbliži metar ili stopu;
5. vrstu i boju osvjetlјenja prepreke (ako postoji); i
6. ako je primjenjivo, naznaka da je lista prepreka dostupna u elektronskom obliku, i referenca na GEN.3.1.6.
ENR 5.5 Zrakoplovne sportske i rekreativne aktivnostiKratak opis i prema potrebi grafički prikaz intenzivnih zrakoplovnih sportskih i rekreativnih aktivnosti i uvjeta pod kojim se izvode, uklјučujući:
1. oznaku i geografske koordinate horizontalnih granica u stepenima, minutama i sekundama ako se nalaze unutar granica kontrolirane oblasti/kontrolirane zone i u stepenima i minutama ako se nalaze izvan granica kontrolirane oblasti/kontrolirane zone;
2. vertikalne granice;
3. telefonski broj operatora/korisnika; i
4. napomene, uklјučujući vrijeme izvođenja aktivnosti.
ENR 5.6 Migracije ptica i oblasti sa osjetlјivom faunomOpis i, prema potrebi, kartografski prikaz kretanja ptica povezanih sa migracijom, uklјučujući migracijske puteve i područja stalnog odmora, te područja sa osjetlјivom faunom.
ENR 6. KARTE ZRAČNIH PUTEVA (
EN-ROUTE)U ovoj sekciji navode se Karte zračnih puteva – ICAO i indeksne karte.
DIO 3 – AERODROMI (AD)
Ako se AIP sačinjava i stavlјa na raspolaganje u više tomova, od kojih svaki ima zasebne izmjene i dopune, u svaki tom se uklјučuje zaseban predgovor, zasebna evidencija izmjena AIP, zasebna evidencija dopuna AIP, zasebna kontrolna lista stranica AIP i zasebna lista aktuelnih ručnih izmjena. Ako se AIP objavlјuje kao jedan tom, napomena "nije primjenjivo" se unosi u svaki od prethodno navedenih pododjelјaka.
AD 0.6 Sadržaj dijela 3Lista odjelјaka i pododjelјaka u Dijelu 3 – Aerodromi (AD).
AD 1. AERODROMI/HELIDROMI – UVODAD 1.1 Dostupnost aerodroma/helidroma i uvjeti za korištenjeAD 1.1.1 Opšti uvjetiKratak opis nadležnog organa odgovornog za aerodrome i helidrome, uklјučujući:
1. opšte uvjete pod kojima su aerodromi/helidromi i povezena infrastruktura dostupni za upotrebu; i
2. izjavu o odredbama na kojima se zasnivaju usluge i referenca na mjesto u AIP na kojem su navedene razlike u odnosu na ICAO, ako postoje.
AD 1.1.2 Upotreba vojnih aerodromaPropisi i procedure, ako postoje, koji se odnose na civilnu upotrebu vojnih aerodroma.
AD 1.1.3 Postupci u uvjetima smanjene vidlјivosti (LVP)Opšti uvjeti pod kojim se primjenjuju postupci u uvjetima smanjene vidlјivosti koji se odnose na operacije kategorije II/III na aerodromima, ako su primjenjivi.
AD 1.1.4. Aerodromski operativni minimumInformacije u vezi sa aerodromskim operativnim minumumima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
AD 1.1.5 Ostale informacijeOstale informacije slične prirode, ako je primjenjivo.
AD 1.2 Usluge spašavanja i vatrogasne usluge (RFFS) i plan postupanja u slučaju snijegaAD 1.2.1 Usluge spašavanja i vatrogasne uslugeKratak opis pravila kojima se uređuje uspostavlјanje usluga spašavanja i vatrogasnih usluga na aerodromima/helidromima dostupnim za javnu upotrebu uz naznaku kategorije spašavanja i vatrogasne kategorije koja je utvrđena važećim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.
AD 1.2.2 Plan postupanja u slučaju snijegaKratak opis opštih elemenata postupanja u slučaju snijega na aerodromima/helidromima dostupnim za javnu upotrebu na kojima se obično pojavlјuju sniježni uvjeti, uklјučujući:
1. organizaciju zimske službe;
2. nadzor površina za kretanje zrakoplova;
3. metode mjerenja i dobijena mjerenja;
4. mjere preduzete za održavanje upotreblјivosti površina za kretanje;
5. sisteme i načine izvještavanja;
6. slučajeve zbog kojih može doći do zatvaranja poletno-sletne staze; i
7. distribuciju informacija o sniježnim uvjetima.
AD 1.3 Pregled aerodroma i helidromaLista i grafički prikaz aerodroma/helidroma u Bosni i Hercegovini, uklјučujući:
1. naziv aerodroma/helidroma i ICAO lokacijski indikator;
2. vrsta prometa za koji je dozvolјeno korištenje aerodroma/helidroma (međunarodni/domaći, IFR/VFR, redovni/vanredni, opšta avijacija, vojni promet i drugo), i
3. referencu na AIP, Dio 3, odjelјak u kojem su navedeni podaci o aerodromu/helidromu.
AD 1.4 Grupisanje aerodroma/helidromaKratak opis kriterija koje Bosna i Hercegovina primjenjuje pri grupisanju aerodroma/helidroma u svrhu proizvodnje/distribucije/pružanja informacija.
AD 1.5 Status certifikacije aerodromaPopis aerodroma u Bosni i Hercegovini sa naznakom na status certifikacije, uklјučujući:
1. naziv aerodroma i ICAO lokacijski indikator;
2. datum certifikacije i, ako je primjenjivo, važenje certifikata; i
3. napomene, ako ih ima.
AD 2. AERODROMI SHAPE \* MERGEFORMAT
**** AD 2.1 Lokacijski indikator i naziv aerodromaNavodi se ICAO lokacijski indikator i naziv aerodroma. ICAO lokacijski indikator je sastavni dio sistema referenci koji se primjenjuje na sve pododjelјke u Odjelјku AD 2.
**** AD 2.2 Geografski i administrativni podaci o aerodromuObjavlјuju se geografski i administrativni podaci, koji obuhvataju:
1. referentnu tačku aerodroma (geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama) i lokaciju aerodroma;
2. smjer i udalјenost referentne tačke aerodroma od centra grada koji aerodrom opslužuje;
3. nadmorsku visinu aerodroma zaokruženu na najbliži metar ili stopu, i referentnu temperaturu;
4. ako je primjenjivo, talasaste neravnine (undulaciju) geoida na položaju na kojem je izmjerena nadmorska visina aerodroma, zaokruženu na najbliži stepen ili stopu;
5. magnetnu varijaciju zaokruženu na najbliži stepen, datum informacije i godišnju promjenu;
6. naziv operatora aerodroma, adresu, brojeve telefona i telefaksa, elektronsku poštu, AFS adresu i internet adresu, ako postoji;
7. vrste prometa kojima je dozvolјeno da koriste aerodom; (IFR/VFR); i
8. napomene.
**** AD 2.3 Radno vrijemeDetalјan opis radnog vremena aerodromskih službi, uklјučujući:
1. aerodromskog operatora;
2. carinsku i imigracijsku službu;
3. zdravstvenu i sanitarnu službu;
4. AIS brifing ured;
5. ATS prijavni biro (ARO);
6. MET brifing ured;
7. usluge kontrole zračnog prometa (ATS);
8. snabdijevanje gorivom;
9. usluge prihvata i otpreme;
10. zaštita (security);
11. odleđivanje; i
12. napomene.
**** AD 2.4 Usluge i sredstva za prihvat i otpremuDetalјan opis usluga i sredstava za prihvat i otpremu dostupnih na aerodromu, uklјučujući:
1. sredstva za prihvat i otpremu tereta;
2. vrste goriva i ulјa;
3. sredstva i kapacitet za snabdijevanje gorivom;
4. uređaje i sredstva za odleđivanje;
5. hangarski prostor za gostujuće zrakoplove;
6. uređaje i sredstva za popravku gostujućih zrakoplova;
7. napomene.
**** AD 2.5 Pogodnosti za putnikeKratak opis pogodnosti za putnike koje su dostupne na aerodromu ili reference na druge izvore ili reference na druge izvore informacija, na primjer, internet stranice, uklјučujući:
1. hotel(i) na aerodromu ili u blizini aerodroma;
2. restoran(i) na aerodromu ili u blizini aerodroma;
3. mogućnost prijevoza;
4. medicinske usluge;
5. banku ili pošte na ili u blizini aerodroma;
6. turističke agencije;
7. napomene.
**** AD 2.6 Usluge spašavanja i vatrogasne službeDetalјan opis usluga spašavanja i vatrogasne službe i oprema dostupne na aerodromu, uklјučujući:
1. vatrogasnu kategoriju aerodroma;
2. opremu za spašavanje;
3. kapacitet za uklanjanje onesposoblјenog zrakoplova; i
4. napomene.
**** AD 2.7 Sezonska dostupnost – čišćenjeDetalјan opis opreme i operativnih prioriteta utvrđenih za čišćenje operativnih površina na aerodromu, uklјučujući:
1. vrstu opreme za čišćenje;
2. prioritete za čišćenje;
3. napomene.
**** AD 2.8 Platforme, rulne staze i mjesta provjere lokacije/položajaPodaci o platformama, rulnim stazama i mjestima provjere lokacije/položaja, uklјučujući:
1. oznaku, površinu i nosivost platforme;
2. oznaku, širinu, površinu i nosivost rulnih staza;
3. lokaciju i nadmorsku visinu zaokruženu na najbliži metar ili stopu za tačke provjere visinomjera;
4. lokaciju VOR mjesta provjere položaja;
5. poziciju tačke provjere INS sistema u stepenima, minutama, sekundama i stotim dijelovima sekunde;
6. napomene.
Ako su kontrolna lokacije/položaji naznačeni na aerodromskoj karti, bilјeške o tome su navedene u ovom pododjelјku.
**** AD 2.9 Sistem za vođenje i kontrolu kretanja po površinama i označavanjeKratak opis sistema za vođenje i kontrolu kretanja po površinama i označavanje poletno-sletnih staza i rulnih staza, uklјučujući:
1. upotrebu znakova za oznaku parking mjesta zrakoplova, linije vođenja na rulnoj stazi i vizuelni sistem za vođenje pri pristajanju/parkiranju na parkirnim mjestima zrakoplova;
2. oznake i svjetla poletno-sletne staze i rulne staze;
3. zaustavne prečke (ako postoje);
4. napomene.
**** AD 2.10 Aerodromske preprekeDetalјan opis prepreka, uklјučujući:
1. prepreke u oblasti 2:
a) identifikaciju prepreka ili oznaku prepreka;
b) vrstu prepreke;
c) položaj prepreke, izražen u geografskim koordinatama u stepenima, minutama i sekundama i desetinkama sekundi;
d) nadmorsku visinu i visinu prepreke zaokruženu na najbliži metar ili stopu;
e) označavanje prepreka, te vrstu i boju osvjetlјenja prepreke (ako postoji);
f) ako je primjenjivo, naznaku da je lista prepreka dostupna u elektronskom obliku, i referenca na GEN 3.1.6; i
g) naznaku NIL, ako je primjenjivo;
2. jasno se navodi nedostatak skupa podataka za aerodrome iz oblasti 2, a podaci o preprekama navode se za:
a) prepreke koje prodiru u površine za ograničavanje prepreka;
b) prepreke koje prodiru u površinu za identifikaciju prepreka u ravni putanje u odletu, i;
c) ostale prepreke koje se smatraju opasnim po zračnu plovidbu;
3. naznaka da nema informacija o preprekama u oblasti 3, ili ako postoje:
a) identifikacija ili oznaka prepreke;
b) vrsta prepreke;
c) položaj prepreke, predstavlјen geografskim koordinatama u stepenima, minutama, sekundama i desetim dijelovima sekundi;
d) nadmorska visina i visina prepreke zaokružene na najbližu desetinu metra ili deseti dio stope;
e) označavanje prepreke, te vrsta i boja osvjetlјenja prepreke (ako postoji);
f) ako je primjenjivo, naznaku da je lista prepreka dostupna u elektronskom obliku, i referenca na GEN 3.1.6; i
g) naznaku NIL, ako je primjenjivo.
**** AD 2.11 Meteorološke informacijeDetalјan opis meteoroloških informacija koje se pružaju na aerodromu, i naznaka koji je meteorološki ured odgovoran za navedene usluge, uklјučujući:
1. naziv pripadajućeg meteorološkog ureda;
2. radno vrijeme pružanja usluge i, prema potrebi, određivanje nadležnog meteorološkog ureda izvan navedenog radnog vremena;
3. ured odgovoran za pripremu TAF, te period važenja i intervale izdavanja prognoza;
4. dostupnost TREND prognoze za aerodrom, i interval objave;
5. informacije o načinu na koji se pruža informacija i/ili savjetovanje;
6. vrste dostavlјene letne dokumentacije i jezici koji se koriste u letnoj dokumentaciji;
7. karte i druge informacije prikazane ili dostupne u svrhu informiranja ili savjetovanja;
8. dodatnu opremu raspoloživu za pružanje informacija o meteorološkim uvjetima, kao što su meteorološki radari i prijemnik za satelitske slike;
9. ATS jedinice kojima se dostavlјaju meteorološke informacije;
10. dodatne informacije, npr. koje se odnose na ograničenja usluga.
**** AD 2.12 Fizičke karakteristike poletno-sletne stazeDetalјan opis fizičkih karakteristika poletno-sletne staze, za svaku poletno-sletnu stazu, uklјučujući:
1. oznake;
2. stvarni smjer izražen u stotim dijelovima stepena;
3. dimenzije poletno-sletne staze zaokružene na najbliži metar ili stopu;
4. nosivost površine (klasifikacijski broj površine (PCN) i pripadajući podaci) i površine svake poletno-sletne staze i pripadajućih staza za zaustavlјane;
5. geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama i stotinkama sekunde za svaki prag i kraj poletno-sletne staze, te ako je primjenjivo, (talasaste neravnine) undulaciju geoida:
- pragova poletno-sletne staze za neprecizni prilaz zaokružene na najbliži metar ili stopu; i
- pragova poletno-sletne staze za precizni prilaz zaokružene na najbliži deseti dio metra ili stope;
6. nadmorske visine:
- pragova poletno-sletne staze za neprecizni prilaz zaokružene na najbliži metar ili stopu; i
- pragova i najviše nadmorske visine zone dodira poletno-sletne staze za precizni prilaz zaokružene na najbliži deseti dio metra ili deseti dio stope;
7. nagib za svaku poletno-sletnu stazu i pripadajuće staze za zaustavlјanje;
8. dimenzije staza za zaustavlјanje (ako postoje) zaokružene na najbliži metar ili stopu;
9. dimenzije pretpolјa (ako postoje) zaokružene na najbliži metar ili stopu;
10. dimenzije osnovne staze;
11. dimenzije zaštitnih površina kraja poletno-sletne staze;
12. pozicija na kojoj se završava poletno-sletna staza i opis sistema za prinudno zaustavlјanje (ako postoji);
13. postojanje zone bez prepreka; i
14. napomene.
**** AD 2.13 Objavlјene dužineDetalјan opis objavlјenih dužina zaokruženih na najbliži metar ili stopu za svaki smjer i za sve poletno-sletne staze, uklјučujući:
1. oznaku poletno-sletne staze;
2. raspoloživu dužinu zaleta za polijetanje;
3. raspoloživu dužinu za polijetanje i, ako je primjenjivo, alternativne redukovane objavlјene dužine;
4. raspoloživu dužinu za ubrzanje i zaustavlјanje;
5. raspoloživu dužinu za slijetanje; i
6. napomene, uklјučujući početnu ili ulaznu tačku na poletno-sletnoj stazi od koje počinju alternativne redukovane objavlјene dužine.
Ako se smjer poletno-sletne staze ne može koristiti za polijetanje i/ili slijetanje jer je to operativno zabranjeno, to se objavlјuje i unose se riječi "nije upotreblјivo" ili skraćenica "NU".
**** AD 2.14 Prilazna svjetla i svjetla poletno-sletne stazeDetalјan opis prilaznih svjetala i svjetala poletno-sletne staze, uklјučujući:
1. oznaku poletno-sletne staze;
2. tip, dužinu i intenzitet sistema prilaznih svjetala;
3. svjetla praga poletno-sletne staze, boju i horizontalne prečke sa rasvjetom;
4. vrstu sistema za određivanje nagiba za vizuelni prilaz;
5. dužinu svjetala zone dodira poletno-sletne staze;
6. dužinu, razmak, boju i intenzitet svjetala centralne linije poletno-sletne staze;
7. dužinu, razmak, boju i intenzitet rubnih svjetala poletno-sletne staze;
8. boju svjetala kraja poletno-sletne staze i horizontalne prečke;
9. dužinu i boju svjetala staze za zaustavlјanje; i
10. napomene.
**** AD 2.15 Ostale svjetlosne oznake, rezervno napajanjeOpis ostalih svjetlosnih oznaka i rezervnog napajanja, energijom, uklјučujući:
1. lokaciju, karakteristike i vrijeme rada aerodromskih farova/identifikacijskih farova (ako postoje);
2. lokaciju i svjetlosne oznake (ako postoje) anemometra/pokazivača smjera slijetanja;
3. rubna svjetla staze za vožnju i rasvjetu centralne linije staze za vožnju;
4. rezervno napajanje, uklјučujući vrijeme uklјučivanja; i
5. napomene.
**** AD 2.16 Površine za slijetanje helikopteraDetalјan opis površina za slijetanje helikoptera koje su osigurane na aerodromu, uklјučujući:
1. geografske koordinate u stepenima, minutama, sekundama i stotinkama sekundi i, ako je primjenjivo, undulaciju geoida geometrijskog centra zone prizemlјenja i uzleta (TLOF) ili svakog praga zone završnog prilaza i polijetanja (FATO):
- za neprecizni prilaz, zaokruženu na najbliži metar ili stopu, i
- za precizni prilaz, zaokruženu na najbliži deseti dio metra ili deseti dio stope;
2. nadmorsku visinu TLOF i/ili FATO područja:
- za neprecizni prilaz, zaokruženu na najbliži metar ili stopu, i
- za precizni prilaz, zaokruženu na najbliži deseti dio metra ili deseti dio stope;
3. dimenzije TLOF i FATO površine zaokružene na najbliži metar ili stopu, vrstu površine, nosivost i oznake;
4. smjer FATO u odnosu na pravi sjever, zaokružen na stoti dio stepena;
5. objavlјene raspoložive dužine zaokružene na najbliži metar ili stopu;
6. prilazna svjetla i svjetla FATO; i
7. napomene.
**** AD 2.17 Zračni prostor u kojem se pružaju ATS uslugeDetalјan opis organizacije zračnog prostora ATS na aerodromu, uklјučujući:
1. oznaku zračnog prostora i geografske koordinate horizontalnih granica zračnog prostora u stepenima, minutama i sekundama;
2. vertikalne granice;
3. klasifikaciju zračnog prostora;
4. pozivni znak i jezik/jezike na kojima ATS jedinica pruža usluge;
5. prijelaznu visinu;
6. radno vrijeme; i
7. napomene.
**** AD 2.18 Komunikacijska oprema za pružanje usluga u zračnom prometuDetalјan opis komunikacijske opreme za pružanje ATS usluga, uklјučujući:
1. oznaku usluge;
2. pozivni znak;
3. kanal/kanali;
4. SATVOICE brojeve, ako su dostupni;
5. adresu prijave, prema potrebi;
6. radno vrijeme; i
7. napomene.
**** AD 2.19 Radio-navigacijski uređaji i uređaji za slijetanjeDetalјan opis radio-navigacijskih uređaja i uređaja za slijetanje koji se odnose na instrumentalno prilaženje i procedure u terminalnoj oblasti aerodroma, uklјučujući:
1. vrstu uređaja, magnetnu varijaciju zaokruženu na najbliži stepen, prema potrebi, i vrstu podržanih operacija za sistem za instrumentalno slijetanje (ILS)/mikrotalasni sistem za slijetanje (MLS), osnovni GNSS, satelitski sistem za pobolјšanje signala (SBAS) i zemalјski sistem za pobolјšanje signala (GBAS), a za VOR/ILS/MLS i deklinacija stanice koja se koristi za tehničko održavanje zaokruženu na najbliži stepen;
2. identifikaciju, prema potrebi;
3. frekvenciju, brojeve kanala, pružatelja usluga i oznaku referentnih putanja (RPI), prema potrebi;
4. radno vrijeme, prema potrebi;
5. geografske koordinate pozicije predajne antene u stepenima, minutama, sekundama i desetim dijelovima sekunde, prema potrebi;
6. nadmorsku visinu predajne antene DME zaokruženu na najbližih 30 m (100 stopa) i preciznog DME (DME/P) zaokružena na najbliža 3 m (10 stopa), nadmorsku visinu referentne tačke GBAS ili stopu i elipsoidnu visinu tačke zaokruženu na najbliži metar ili stopu, za SBAS, elipsoidnu visinu tačke praga slijetanja (LTP) ili zamišlјene tačke praga (FTP) zaokružena na najbliži metar ili stopu;
7. radijus obima usluge od referentne tačke GBAS zaokružen na najbliži kilometar ili nautičku milјu, i
8. napomene.
Kada se isti uređaj koristi i na ruti i na aerodromu, i u Odjelјku ENR 4 se navodi opis. Ako zemalјski sistem za pobolјšanje signala (GBAS) opslužuje više od jednog aerodroma, za svaki aerodrom navodi se opis uređaja. Ako vlasnik uređaja nije imenovani pružatelj usluga, naziv vlasnika uređaja je naveden u koloni za napomene. Pokrivenost sredstva navodi se u koloni sa napomenama.
**** AD 2.20 Lokalni propisi na aerodromuDetalјan opis propisa primjenjivih za korištenje aerodroma, uklјučujući prihvatlјivost trenažnih letova, neradijskih i mikrolakih zrakoplova i sličnih, te na manevrisanje na zemlјi i parkiranje, ali ne uklјučujući procedure letenja.
**** AD 2.21 Postupci za smanjenje bukeDetalјan opis postupaka za smanjene buke koji su uspostavlјeni na aerodromu.
**** AD 2.22 Postupci/procedure letenjaDetalјan opis uvjeta i postupaka/procedura letenja, uklјučujući radarske postupke i/ili ADS-B postupke, utvrđenih na osnovu organizacije zračnog prostora na aerodromu. Ako su utvrđeni postupci pri smanjenoj vidlјivosti na aerodromu, njihov detalјan opis, uklјučujući:
1. poletno-sletnu stazu/staze i prateću opremu koja je dozvolјena za upotrebu u postupcima pri smanjenoj vidlјivosti;
2. definirane meteorološke uvjete pod kojim se pokreće i prekida sa upotrebom postupaka pri smanjenoj vidlјivosti;
3. opis zemalјskih oznaka/svjetala koja se koriste u postupcima pri smanjenoj vidlјivosti; i
4. napomene.
**** AD 2.23 Dodatne informacijeDodatne informacije na aerodromu, kao što je pokazatelј koncentracije ptica na aerodromu, zajedno sa naznakom značajnog dnevnog kretanja ptica između mjesta odmora i mjesta hranilišta, u mjeri u kojoj je to izvodlјivo.
Posebne dodatne informacije u pogledu pružanja usluga u zračnom prometu na dalјinu:
1. naznaku da se na aerodromu pružaju usluge u zračnom prometu na dalјinu;
2. lokacija signalne lampe npr. izrazom "signalna lampa se nalazi na [geografski položaj]" te jasna naznaka signalne lampe na aerodromskoj karti za svaki od relevantnih aerodroma;
3. opis svih posebnih metoda komunikacije koje se smatraju potrebnim u slučaju višestrukog načina rada, kao npr. uklјučivanje naziva aerodroma/pozivnog znaka ATS jedinice za svu komunikaciju (tj. ne samo za prvi kontakt) pilota i kontrolora letenja/aerodromskih biroa za pružanje informacija o letovima (AFISO);
4. opis svake aktivnosti od značaja zahtijevane od korisnika zračnog prostora, koja je praćena slučajem opasnosti/vanredne situacije i moguće mjere za nepredviđene situacije od strane pružatelja ATS usluga u slučaju odstupanja, ako je primjenjivo (u AD 2.22 "Postupci/procedure letenja"); i
5. opis međuzavisnosti u dostupnosti usluga ili naznaka aerodroma koji nisu prikladni za preusmjeravanje sa aerodroma (korisnici zračnog prostora ne smiju planirati određeni aerodrom kao alternativu ako ih poslužuje isti udalјeni toranjski centar), ako se to smatra primjenjivim.
**** AD 2.24 Zrakoplovne karte koje se odnose na aerodromZrakoplovne karte koje se odnose na aerodrom navode se slјedećim redoslijedom:
1. ICAO karta aerodroma/helidroma;
2. ICAO karta parkiranja/pristajanja zrakoplova;
3. ICAO karta površine za kretanje na aerodromu;
4. ICAO karta aerodromskih prepreka – tip A (za svaku poletno-sletnu stazu);
5. ICAO aerodromska karta terena i prepreka (elektronska);
6. ICAO karta terena za precizni prilaz (precizni prilaz za kategorije II i III);
7. ICAO karta oblasti (odlazne i tranzitne rute);
8. karta standardnog odlaska – instrumentalna – ICAO;
9. ICAO karta oblasti (dolazne i tranzitne rute);
10. ICAO karta standardnog dolaska – instrumentalni;
11. ICAO karta nadzora minimalnih apsolutnih visina ATC;
12. ICAO karta instrumentalnog prilaza (za sve poletno-sletne staze i tipove procedura);
13. ICAO karta vizuelnog prilaza; i
14. koncentracija ptica u blizini aerodroma.
Ako se neka od karata ne izrađuje, naznaka o tome je navedena u Odjelјku GEN 3.2 "Zrakoplovne karte".
AD 3. HELIDROMIKada na aerodromu postoji područje za slijetanje helikoptera, pripadajući podaci o tome su navedeni u **** AD 2.16.
SHAPE \* MERGEFORMAT
**** AD 3.1 Lokacijski indikator i naziv helidromaU AIP se navodi ICAO lokacijski indikator dodijelјen helidromu i nazivi helidroma. ICAO lokacijski indikator je sastavni dio sistema obilјežavanja koji se primjenjuje na sve pododjelјke u Odjelјku AD 3.
**** AD 3.2 Geografski i administrativni podaci o helidromuNavode se zahtjevi za geografske i administrativne podatke o helidromu, uklјučujući:
1. referentnu tačku helidroma (geografske koordinate u stepenima, minutama i sekundama) i lokacija;
2. smjer i rastojanje referentne tačke helidroma od centra grada ili mjesta koje helidrom opslužuje;
3. nadmorsku visinu helidroma zaokruženu na najbliži metar ili stopu, i referentnu temperaturu;
4. ako je primjenjivo, undulaciju geoida na položaju na kojem je izmjerena nadmorska visina helidroma zaokružena na najbliži metar ili stopu;
5. magnetnu varijaciju zaokruženu na najbliži stepen, datum podatka i godišnju promjenu;
6. naziv operatora helidroma, adresu, brojeve telefona, elektronsku poštu, AFS adresu i internet adresu, ako je dostupna;
7. vrste prometa koje su dozvolјene na helidromu (IFR/VFR); i
8. napomene.
**** AD 3.3 Radno vrijemeDetalјan opis radnog vremena za službe na helidromu, uklјučujući:
1. operatora helidroma;
2. carinsku i pasošku kontrolu;
3. zdravstvenu i sanitarnu službu;
4. AIS brifing ured;
5. ATS prijavni biro (ARO);
6. MET brifing ured;
7. usluge u zračnom prometu (ATS);
8. snabdijevanje gorivom;
9. usluge prihvata i otpreme;
10. zaštitu (security);
11. odleđivanje; i
12. napomene.
**** AD 3.4 Usluge prihvata i otpreme i infrastrukturaDetalјan opis usluga prihvata i otpreme i infrastrukture dostupnih na helidromu, uklјučujući:
1. uređaji i sredstva za rukovanje teretom;
2. vrste goriva i ulјa;
3. objekte i sredstva za snabdijevanje gorivom;
4. uređaje i sredstva za odleđivanje;
5. hangarski prostor za helikoptere u prolazu;
6. objekte za popravak helikoptera u prolazu; i
7. napomene.
**** AD 3.5 Pogodnosti za putnikeKratak opis pogodnosti za putnike koje su dostupne na helidromu ili reference na druge izvore informacija, npr. internet stranice, uklјučujući:
1. hotel(i) na helidromu ili u blizini helidroma;
2. restoran(i) na helidromu ili u blizini helidroma;
3. mogućnost prijevoza;
4. medicinske usluge;
5. banke ili pošte na ili u blizini helidroma;
6. turističke agencije; i
7. napomene.
**** AD 3.6 Spasilačko-vatrogasne uslugeDetalјan opis spasilačko-vatrogasne usluge, te opreme dostupne na helidromu, uklјučujući:
1. vatrogasnu kategoriju helidroma;
2. opremu za spašavanje;
3. sredstva za uklanjanje oštećenog helikoptera; i
4. napomene.
**** AD 3.7 Sezonska dostupnost – čišćenjeDetalјan opis opreme i operativnih prioriteta utvrđenih radi čišćenja operativne površine na helidromu, uklјučujući:
1. vrste opreme za čišćenje;
2. prioritete za čišćenje; i
3. napomene.
**** AD 3.8 Platforme, staze za vožnju i podatke o provjeri lokacija/položajaPodaci o fizičkim karakteristikama platforme, staza za vožnju i mjesta provjere lokacije/položaja, uklјučujući:
1. oznaku, površinu i nosivost platforme, parking pozicija za helikoptere;
2. oznaku, širinu i vrstu površine staza za vožnju na zemlјi;
3. širinu i oznaku staze za vožnju helikoptera u letu i zračne tranzitne rute;
4. lokaciju i nadmorsku visinu kontrolnih tačaka visinomjera zaokružene na najbliži metar ili stopu;
5. lokaciju tačke provjere VOR;
6. položaj INS kontrolnih tačaka u stepenima, minutama i sekundama, te stotim dijelovima sekunde; i
7. napomene.
Ako su mjesta provjere lokacije/položaja navedene na karti helidroma, o tome se stavlјa napomena u ovom pododjelјku.
**** AD 3.9 Oznake i označivačiKratak opis oznaka i označivača u oblasti površina za završni prilaz i polijetanje i rulnih staza, uklјučujući:
1. oznake zona završnog prilaza i polijetanja;
2. oznake rulnih staza, označivače zračnih rulnih staza i označivače zračnih tranzitnih ruta; i
3. napomene.
**** AD 3.10 Helidromske preprekeDetalјan opis prepreka, uklјučujući:
1. identifikaciju ili oznaku prepreke;
2. vrstu prepreke;
3. položaj prepreke, predstavlјen geografskim koordinatama u stepenima, minutama, sekundama i desetim dijelovima sekundi;
4. nadmorsku visinu i visinu prepreke zaokružene na najbliži metar ili stopu;
5. označavanje prepreka, te vrstu i boju osvjetlјenja prepreke (ako postoji);
6. ako je primjenjivo, naznaka da je lista prepreka dostupna u elektronskom obliku, i referenca na 3.1.6; i
7. naznaku NIL, prema potrebi.
**** AD 3.11 Meteorološke informacijeDetalјan opis meteoroloških informacija koje se pružaju na helidromu i naznaka koji meteorološki ured je odgovoran za navedene usluge, uklјučujući:
1. naziv pripadajućeg meteorološkog ureda;
2. radno vrijeme pružanja usluge i, po potrebi, informacija o dežurnom meteorološkom uredu izvan tog vremena;
3. ured odgovoran za pripemu TAF, te period važenja prognoza;
4. dostupnost TREND prognoza za helidrom, i interval objave;
5. informacije o načinu informiranja i/ili konsultacija;
6. vrstu dokumentacije koja je dostupna i jezike koji se koriste u dokumentaciji za let;
7. karte i ostale informacije koje se prikazuju ili pružaju za informiranje ili konsultacije;
8. dodatnu opremu dostupnu za osiguravanje informacija o meteorološkim uvjetima, npr. vremenski radar ili prijemnik za satelitske slike;
9. ATS jedinice kojima se dostavlјaju meteorološke informacije; i
10. dodatne informacije npr. ograničenje usluga itd.
**** AD 3.12 Podaci o helidromuDetalјan opis dimenzija helidroma i sa tim povezanih informacija, uklјučujući:
1. vrstu helidroma – u nivou tla, uzdignut ili helidrom na platformi;
2. dimenzije zone prizemlјenja i uzleta (TLOF) zaokružene na najbliži metar ili stopu;
3. smjer zone završnog prilaza i polijetanja (FATO) u odnosu na pravi (geografski) smjer zaokružen na stoti dio stepena;
4. dimenzije FATO zaokružene na najbliži metar ili stopu i tip površine;
5. čvrstoću površine i nosivost TLOF u tonama (1 000 kg);
6. geografske koordinate u stepenima, minutama, sekundama i stotim dijelovima sekunde, ako je primjenjivo, undulaciju geoida geometrijskog centra TLOF ili svakog praga FATO, zaokruženu na najbližih pola metra ili stope:
- za neprecizne prilaze, zaokruženu na najbliži metar ili stopu; i
- za precizne prilaze, zaokruženu na najbliži desti dio metra ili stope;
7. nagib TLOF i FATO i nadmorsku visinu:
- za neprecizne prilaze, zaokruženu na najbliži metar ili stopu; i
- za precizne prilaze, zaokruženu na najbliži deseti dio metra ili deseti dio stope;
8. dimenzije sigurnosne oblasti;
9. dimenzije pretpolјa, zaokružene na najbliži metar ili stopu;
10. postojanje zone bez prepreka; i
11. napomene.
**** AD 3.13 Objavlјene dužineDetalјan opis objavlјenih dužina zaokruženih na najbliži metar ili stopu kada je relevantno za helidrom, uklјučujući:
1. raspoloživu dužinu za polijetanje i, ako je primjenjivo, smanjene alternativne objavlјene dužine;
2. raspoloživu dužinu za prekinuto polijetanje;
3. raspoloživu dužinu za slijetanje; i
4. napomene, uklјučujući polaznu ili ulaznu tačku od koje počinju alternativne redukovane objavlјene dužine.
**** AD 3.14 Prilazna svjetla i svjetla FATODetalјan opis prilaznih svjetala i svjetala FATO, uklјučujući:
1. vrstu, dužinu i intenzitet sistema prilaznih svjetala;
2. vrstu sistema za prikaz nagiba za vizuelni prilaz;
3. karakteristike i lokaciju svjetala FATO područja;
4. karakteristike i lokaciju svjetala cilјne tačke za slijetanje;
5. karakteristike i lokaciju sistema rasvjete zone TLOF; i
6. napomene.
**** AD 3.15 Ostale svjetlosne oznake, rezervno napajanje energijomOpis ostalih svjetlosnih oznaka i rezervnog napajanja energijom, uklјučujući:
1. lokaciju, karakeristike i radno vrijeme helidromskih farova;
2. lokaciju i svjetlosne oznake pokazivača smjera vjetra (WDI);
3. rubna svjetla rulnih staza i svjetla ose rulnih staza;
4. rezervno napajanje energijom, uklјučujući vrijeme uklјučivanja; i
5. napomene.
**** AD 3.16 Zračni prostor u kojem se pružaju ATS uslugeDetalјan opis organizacije zračnog prostora u kojem se pružaju ATS usluge uspostavlјene na helidromu, uklјučujući:
1. oznaku zračnog prostora i geografske koordinate horizontalnih granica zračnog prostora u stepenima, minutama i sekundama;
2. vertikalne granice;
3. klasifikaciju zračnog prostora;
4. pozivni znak i jezik/e na kojima ATS jedinice pružaju usluge;
5. prijelaznu apsolutnu visinu;
6. vrijeme primjene; i
7. napomene.
**** AD 3.17 Sredstva za komunikaciju u pružanju ATS uslugaDetalјan opis sredstava za komunikaciju u pružanju ATS usluga uspostavlјenih na helidromu, uklјučujući:
1. oznaku službe;
2. pozivni znak;
3. frekvenciju;
4. radno vrijeme; i
5. napomene.
**** AD 3.18 Radio-navigacijski uređaji i uređaji za slijetanjeDetalјan opis radio-navigacijskih uređaja i uređaja za slijetanje vezanih za instrumentalni prilaz i postupke u terminalnoj oblasti helidroma, uklјučujući:
1. vrstu uređaja, magnetnu varijaciju (za VOR, deklinacija stanice koja se koristi za tehničko podešavanje uređaja) zaokruženu na najbliži stepen i vrstu podržanih operacija za ILS, MLS, osnovni GNSS, SBAS i GBAS;
2. identifikaciju, prema potrebi;
3. frekvenciju, prema potrebi;
4. radno vrijeme, prema potrebi;
5. geografske koordinate pozicije predajne antene u stepenima, minutama, sekundama i desetim dijelovima sekunde, prema potrebi;
6. nadmorsku visinu DME predajne antene zaokruženu na najbližih 30 m (100 ft) i preciznog DME (DME/P) zaokruženu na najbližih 3 m (10 ft); i
7. napomene.
Kada se isti uređaj koristi na ruti i na helidromu, i u Odjelјku ENR 4 navodi se opis. Ako GBAS opslužuje više od jednog helidroma, za svaki helidrom navodi se opis uređaja. Ako vlasnik uređaja nije imenovani pružatelj usluga, naziv vlasnika uređaja je naveden u koloni za napomene. Pokrivenost sredstva navodi se u koloni sa napomenama.
**** AD 3.19 Lokalni propisi o helidromuDetalјan opis propisa primjenjivih za korištenje helidroma, uklјučujući prihvatanje letova za obuku, zrakoplove koji nisu opremlјeni radio-vezom, ultralakih zrakoplova i sličnih, za manevrisanje na zemlјi i parkiranje, isklјučujući postupke/procedure za letenje.
**** AD 3.20 Postupci za smanjene bukeDetalјan opis postupaka za smanjenje buke koji su utvrđeni na helidromu.
**** AD 3.21 Postupci/procedure za letenjeDetalјan opis postupaka/procedura za letenje, uklјučujući radarske procedure i/ili procedure ADS-B, uspostavlјene na osnovu organizacije zračnog prostora na helidromu. Ako su utvrđene procedure pri smanjenoj vidlјivosti na helidromu, njihov detalјan opis, uklјučujući:
1. površine zone prizemlјenja i uzleta (TLOF) i pripadajuću opremu namijenjenu za upotrebu u procedurama u uvjetima smanjene vidlјivosti;
2. definirane meteorološke uvjete pod kojima bi se započinjale, provodile i završavale procedure u uvjetima smanjene vidlјivosti;
3. opis zemalјskih oznaka/svjetala koja se koriste u procedurama u uvjetima smanjene vidlјivosti; i
4. napomene.
**** AD 3.22 Dodatne informacijeDodatne informacije o helidromu, kao što su napomene o koncentraciji ptica na helidromu, zajedno sa napomenom o značajnim dnevnim kretanjima između odmorišta i hranilišta, u mjeri u kojoj je to izvodlјivo.
**** AD 3.23 Karte koje se odnose na helidromZrakoplovne karte koje se odnose na helidrom navode se slјedećim redoslјedom:
1. ICAO karta aerodroma/helidroma;
2. ICAO karta oblasti (odlazne i tranzitne rute);
3. ICAO karta standardnog instrumentalnog odlaska;
4. ICAO karta oblasti (dolazne i tranzitne rute);
5. ICAO karta standardnog instrumentalnog dolaska;
6. ICAO karta minimalnih radarskih apsolutnih visina;
7. ICAO karta instrumentalnog prilaza (za svaku vrstu procedure);
8. ICAO karta vizuelnog prilaza; i
9. koncentracije ptica u blizini helidroma.
Ako neke od zrakoplovnih karata nisu izrađene, o tome se stavlјa napomena u Odjelјku GEN 3.2 "Zrakoplovne karte".
Dodatak 2 ANEKSA VI
NOTAM OBRAZAC
UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE NOTAM OBRASCA
1. Opšti dio
Kvalifikatori (Q linija) i svi identifikatori (tačke od A do, uklјučujući, G) iza kojih se nalazi zatvorena zagrada, kako je prikazano u obrascu, prenose se, osim ako kod određenog identifikatora nema podatka.
2. Numerisanje NOTAM
Svakom NOTAM dodaje se serija koja se sastoji od slova i četvorocifrenog broja, kose crte i dvocifrenog broja koji predstavlјa godinu (npr. A0023/03). Svaka serija počinje 1. januara brojem 0001.
3. Kvalifikatori (polјe Q)
Linija Q je podijelјena na osam polјa koja su odvojena kosom crtom. Svako polјe se popunjava, kako je navedeno u ICAO dokumentu 8126 (Priručnik za usluge zrakoplovnog informiranja
– Aeronautical Information Services Manual). Definicija polјa je slјedeća:
1. FIR
a) Ako se predmet informiranja geografski nalazi unutar jednog FIR, upisuje se ICAO lokacijski indikator predmetnog FIR. Kada se aerodrom nalazi u okviru FIR druge države, polјe Q sadrži kôd za taj FIR (npr. Q) LFFR/...A) EGJJ);
ili ako se predmet informiranja geografski nalazi unutar više od jednog FIR, polјe FIR sadrži ICAO slovnu oznaku države iz koje NOTAM potiče iza koje stoje slova XX. Lokacijski indikator odgovarajućeg UIR se ne koristi. ICAO lokacijski indikatori FIR, na koje se informacija odnosi, se nabrajaju u polјu A ili se navodi oznaka države članice ICAO ili delegiranog subjekta koji je odgovoran za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u najmanje jednoj državi članici.
b) Ako jedna država članica objavi NOTAM koji utiče na FIR u više država članica ICAO, upisuju se prva dva slova ICAO lokacijskog indikatora države članice ICAO koja objavlјuje NOTAM, a zatim se upisuje XX. U tom slučaju se u polјu A navode lokacijski indikatori države članice ICAO ili delegiranog subjekta koji je odgovoran za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u najmanje jednoj državi članici.
2. NOTAM kôd/NOTAM CODE
Sve NOTAM kodne grupe sadrže ukupno pet slova, od kojih je prvo slovo uvijek Q. Drugo i treće slovo određuju predmet NOTAM, a četvrto i peto status ili stanje predmeta o kojem se izvještava. Dvoslovni kodovi za predmet i stanje predmeta nalaze se u ICAO dokumentu broj 8400
Procedures for Air Navigation Services — Abbreviations and Codes (PANS-ABC) (Postupci za usluge u zračnoj plovidbi – skraćenice i kodovi). Za kombinacije drugog i trećeg, te četvrtog i petog slova se koriste kriteriji za selekciju NOTAM navedeni u ICAO dokumentu 8126 pod naslovom
NOTAM Selection Criteria (Kriteriji za selekciju NOTAM) ili se upisuje jedna od slјedećih kombinacija, prema potrebi:
ako predmet nije sadržan u ICAO dokumentu broj 8400
NOTAM Code ili u dokumentu broj 8126
NOTAM Selection Criteria , upisuju se slova XX kao drugo i treće slovo (npr. QXXAK); ako je predmet XX, i za stanje treba koristiti XX (npr. QXXXX);
a) ako stanje predmeta nije navedeno u ICAO dokumentu broj 8400
NOTAM Code ili u dokumentu broj 8126
NOTAM Selection Criteria, upisuje se XX kao četvrto i peto slovo (npr. QFAXX);
b) kada se objavlјuje NOTAM sa operativno značajnim informacijama i kada se koristi za najavu izmjena ili dopuna AIP u skladu sa AIRAC sistemom, upisuje se TT kao četvrto i peto slovo NOTAM kôda;
c) kada se objavlјuje NOTAM koji sadrži kontrolnu listu važećih NOTAM, upisuje se KKKK kao drugo, treće, četvrto i peto slovo; i
d) za poništenje NOTAM se koriste slјedeće kombinacije četvrtog i petog slova NOTAM kôda:
AK = USPOSTAVLjEN NORMALAN RAD
AL = OPERATIVAN (ili PONOVO OPERATIVAN) U SKLADU SA PRETHODNO OBJAVLjENIM OGRANIČENјIMA/UVJETIMA
AO = OPERATIVAN
CC = ZAVRŠENO
CN = PONIŠTEN
HV = RAD ZAVRŠEN
XX = OTVOREN TEKST
Budući da se Q - - AO = U funkciji koristi za poništavanje NOTAM, za NOTAM kojim se obavještava o novoj opremi ili uslugama se koristi slјedeće četvrto i peto slovo Q - - CS = Instalirano.Q - - CN = PONIŠTEN se koristi za poništavanje planiranih aktivnosti, npr. navigacijska upozorenja; Q - - HV = RAD ZAVRŠEN koristi se za otkazivanje rada koji je u toku.
3. PROIMET/TRAFFIC
I = IFR
V = VFR
K = NOTAM je kontrolna lista.
U zavisnosti od predmeta i sadržaja NOTAM, kvalifikator PROMET može da sadrži kombinovane kvalifikatore.
4. NAMJENA/PURPOSE
N = NOTAM selektovan za trenutan prikaz članovima letačke posade
B = NOTAM od operativnog značaja selektovan za unos u PIB
O = NOTAM se odnosi na letačke operacije
M = NOTAM ostali NOTAM; nisu predmet brifinga, ali se mogu dobiti na zahtjev
K = NOTAM je kontrolna lista
U zavisnosti od predmeta i sadržaja NOTAM, polјe "SVRHA/PURPOSE" može sadržavati kombinovane kvalifikatore BO ili NBO.
5. OBIM/SCOPE
A = aerodrom
E = rutne informacije
W = navigacijska upozorenja
K = NOTAM je kontrolna lista
U zavisnosti od predmeta i sadržaja NOTAM, polјe "OBIM/SCOPE" može da sadrži kombinovane kvalifikatore.
6. i 7. DONJA/GORNJA granica/LOWER/UPPER
DONјA i GORNјA granica se isklјučivo izražavaju u nivoima leta (FL) i predstavlјaju stvarne vertikalne granice oblasti na koju se odnose bez dodavanja zaštitnog sloja. U slučaju navigacijskih upozorenja i ograničavanja u korištenju zračnog prostora, unešene vrijednosti moraju biti u skladu sa podacima unešenim u polјa F i G.
Ako predmet NOTAM ne sadrži specifične informacije o visini, unosi se 000 za donju i 999 za gornju granicu.
KOORDINATE, POLUPREČNIK/COORDINATES, RADIUS
Gografska širina i dužina sa tačnošću do jedne minute i odstojanje izraženo sa tri cifre koje predstavlјa poluprečnik uticaja u NM (npr. 4700N01140E043). Koordinate predstavlјaju približno centar kruga čiji poluprečnik obuhvata cjelokupnu oblast pod uticajem, a ako se NOTAM odnosi na cjelokupan FIR/UIR ili na više od jednog FIR/UIR, za poluprečnik se unose cifre 999.
4. Tačka A
Unosi se ICAO lokacijski indikator, koji se nalazi u ICAO dokumentu 7910 (
ICAO Doc 7910 – Location Indicators) aerodroma ili FIR u kojem se nalazi sredstvo, zračni prostor ili stanje o kojem se izvještava. Po potrebi, može se navesti više od jednog FIR/UIR. Ako ne postoji ICAO lokacijski indikator, unose se ICAO slova iz ICAO dokumenta broj 7910, Dio 2, te slova XX, a u tačku E se unosi naziv otvorenim tekstom.
Ako se informacija odnosi na GNSS, unosi se odgovarajući ICAO lokacijski indikator dodijelјen GNSS elementu ili zajednički indikator lokacije dodijelјen svim elementima GNSS (izuzev GBAS).
U slučaju GNSS, lokacijski indikator može biti korišten da se identifikuje prekid rada nekog elementa GNSS, kao što je KNMH za prekid rada GPS satelita.
5. Tačka B
Za datumsko-vremensku grupu koristi se desetocifrena grupa koja sadrži godinu, mjesec, dan, sate i minute u UTC formatu. Ovaj podatak predstavlјa datum i vrijeme kada NOTAMR stupa na snagu. Za NOTAMR i NOTAMC, datumsko-vremenska grupa se poklapa sa stvarnim datumom i vremenom objavlјivanja NOTAM. Početak dana se označava sa 0000.
6. Tačka C
Izuzimajući NOTAMC, unosi se datumsko-vremenska grupa (desetocifrena grupa koja sadrži godinu, mjesec, dan, sate i minute u UTC) koja ukazuje na vrijeme do kada traje informacija, osim ako je informacija trajne prirode, kada se unosi skraćenica PERM. Kraj dana označava se sa 2359, odnosno ne koristi se 2400.
Ako je neizvjesno vrijeme trajanja informacije, unosi se približno vrijeme trajanja za kojim slijedi skraćenica EST. Svaki NOTAM koji sadrži EST mora biti poništen ili zamijenjen prije isteka vremena naznačenog u tački C.
7. Tačka D
Ako je opasnost, operativni staus ili stanje sredstva o kojem se izvještava aktivno u skladu sa određenim rasporedom vremena i datuma navedenih u polјima B i C, te informacije se unose u tačku D. Ako je tačka D duža od 200 karaktera, treba razmotriti mogućnost objavlјivanja informacija u zasebnom, uzastopnom NOTAM.
8. Tačka E
Koristi se dekodiran NOTAM kôd, dopunjen po potrebi ICAO skraćenicama, indikatorima, oznakama, pozivnim znacima, frekvencijama, ciframa i otvorenim tekstom. Kada je NOTAM namijenjen međunarodnoj distribuciji, otvoren tekst se unosi na engleskom jeziku. Ova tačka je jasna i koncizna da bi bila pogodna za unošenje u PIB. Za NOTAMC navodi se referenca na predmet i stanje kako bi se omogućila provjera vjerodostojnosti.
9. Tačke F i G
Ove tačke se uobičajeno odnose na navigacijska upozorenja ili ograničenja u korištenju zračnog prostora i obično se prenose u PIB. Unose se gornja i donja granica aktivnosti ili ograničenja, jasno naznačavajući samo jednu jedinicu mjere i referentni datum. Skraćenice GND ili SFC se koriste u tački F da označe tlo (
ground), odnosno površinu (
surface), redom. Skraćenica UNL se koristi u tački G kao oznaka za neograničeno (
unlimited).

UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE SNOWTAM OBRASCA
1. Opšti dio
a) Kada se izvještava o više od jedne poletno-sletne staze, potrebno je ponoviti stavke B do H (u Dijelu koji se odnosi na izračunavanje performansi aviona).
b) Slova koja se upotreblјavaju za označavanje stavki koriste se samo u svrhu referisanja i ne uklјučuju se u poruke. Slova M (
mandatory = obavezno), C (
conditional = uvjetno) i O (
optional = opciono/po potrebi) označavaju upotrebu informacija i koriste se kako je objašnjeno u nastavku.
c) Koriste se metričke jedinice, a mjerne jedinice se ne objavlјuju.
d) Maksimalno važenje SNOWTAM je 8 sati. Novi SNOWTAM se objavlјuje svaki put kada se primi novi izvještaj o stanju poletno-sletne staze.
e) Objavom novog SNOWTAM otkazuje se prethodni SNOWTAM.
f) Skraćeno zaglavlјe "TTAAiiii CCCC MMYYGGgg (BBB)" uvedeno je da bi se omogućila automatska obrada SNOWTAM poruka u računarskim bazama podataka. Objašnjenje navedenih simbola je slјedeće:
TT = oznaka za SNOWTAM = SW;
AA = geografska oznaka za države, npr. LF = Francuska, EG = Velika Britanija;
iiii = četvorocifreni serijski broj SNOWTAM;
CCCC = četvoroslovni lokacijski indikatori aerodroma na koji se SNOWTAM odnosi;
MMYYGGgg = datum/vrijeme osmatranja, gdje je:
MM = mjesec, na primjer januar = 01, decembar = 12;
YY = dan u mjesecu;
GGgg = vrijeme izraženo u satima (GG) i minutama (gg) (UTC);
(BBB) = alternativna grupa za:
Korekciju, u slučaju greške prethodno poslate SNOWTAM poruke sa istim serijskim brojem = COR.
Zagrade kod (BBB) se koriste da označe da je ova grupa alternativna.Kada se izvještava o više od jedne poletno-sletne staze i kada su individualni datumi/vremena osmatranja/procjene navedeni ponavlјanjem stavke B, poslјedni datum/vrijeme osmatranja/mjerenja se unosi u skraćeni naslov.g) Tekst "SNOWTAM" u SNOWTAM obrascu i serijski broj SNOWTAM prikazan četvorocifrenom grupom se razdvajaju razmakom. Primjer: SNOWTAM 0124.
h) U svrhu čitlјivosti SNOWTAM poruke ubacuje se prazna linija poslije serijskog broja SNOWTAM, poslije tačke A i poslije Dijela obrasca koji se odnosi na izračuvanje performansi aviona.
i) Kada se izvještava o više od jedne poletno-sletne staze, za svaku poletno-sletnu stazu se ponavlјaju informacije u Dijelu obrasca koji se odnosi na izračunavanje performansi aerodroma od polјa datum/vrijeme procjene do Dijela koji se odnosi na svjesnost o stanju poletno-sletne staze.
j) Obavezne su slјedeće informacije:
1) LOKACIJSKI INDIKATOR AERODROMA;
2) DATUM I VRIJEME PROCJENE;
3) NIŽA BROJNA OZNAKA POLETNO-SLETNE STAZE;
4) KÔD STANJA POLETNO-SLETNE STAZE ZA SVAKU TREĆINU POLETNO-SLETNE STAZE; i
5) OPIS UVJETA ZA SVAKU TREĆINU POLETNO-SLETNE STAZE (koji se navodi kod stanja poletno sletne-staze) od 1–5;
2. Dio koji se odnosi na izračunavanje performansi aviona
Stavka A – Lokacijski indikator aerodroma (četvoroslovni lokacijski indikator aerodroma);
Stavka B – Datum i vrijeme procjene stanja površine poletno-sletne staze (grupa od osam brojeva za datum/vrijeme osmatranja u formatu mjesec, dan, sat i minut UTC);
Stavka C – Niža brojčana oznaka poletno-sletne staze (nn[L] ili nn[C] ili nn[R]).
Samo jedna oznaka poletno-sletne staze se unosi za svaku poletno-sletnu stazu i uvijek se unosi niža oznaka.Stavka D – Kôd poletno-sletne staze za svaku trećinu poletno-sletne staze. Samo jedan broj (0, 1, 2, 3, 4, 5 ili 6) upisan za svaku trećinu poletno-sletne staze, odvojen kosom crtom (n/n/n).
Stavka E – Procentualna pokrivenost za svaku trećinu poletno-sletne staze. Kada se unosi, unosi se kao 25, 50, 75 ili 100 za svaku trećinu poletno-sletne staze, odvojeno kosom crtom ([n]nn/[n]nn/[n]nn).
Ove informacije se pružaju samo kada je stanje poletno-sletne staze za svaku trećinu poletno-sletne staze (stavka D) prijavlјeno kao različito od 6 i ako postoji opis stanja za svaku trećinu poletno-sletne staze (stavka G) različit od "SUHO/DRY".Kada se ne objave uvjeti, to će biti naznačeno tako što se unosi NR za odgovarajuću trećinu poletno-sletne staze.Stavka F – Dubina stajaće vode, blјuzgavice, mokrog snijega i suhog snijega za svaku trećinu poletno-sletne staze. Kada se objavlјuju navedene informacije, izražavaju se u milimetrima za svaku trećinu poletno-sletne staze. Vrijednosti za svaku trećinu poletno-sletne staze se razdvajaju kosom crtom (nn/nn/nn ili nnn/nnn/nnn).
Te informacije se unose samo za slјedeće vrste kontaminacije:-
stajaća voda, ukoliko je dubina minimalno 04, tada se vrši procjena dubine. Značajne promjene od 3 mm do i uklјučujući 15 mm.-
blјuzgavica, ukoliko je dubina 03, tada se vrši procjena dubine. Značajne promjene od 3 mm do i uklјučujući 15 mm.-
mokri snijeg, ukoliko je dubina minimalno 03, tada se vrši procjena dubine. Značajne promjene od 5 mm, i-
suhi snijeg, ukoliko je dubina minimalno 03, tada se vrši procjena dubine. Značajne promjene od 20 mm. Kada navedeni uvjeti nisu navedeni/prijavlјeni, to će biti naznačeno unošenjem NR za odgovarajuću trećinu(e) poletno-sletne staze.Stavka G – Opis stanja za svaku trećinu poletno-sletne staze. Unosi se bilo koji od slјedećih opisa stanja za svaku trećinu poletno-sletne staze, odvojene kosom crtom.
COMPACTED SNOW (ZBIJENI SNIJEG)
DRY SNOW (SUHI SNIJEG)
DRY SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW (SUHI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU)
DRY SNOW ON TOP OF ICE (SUHI SNIJEG NA LEDU)
FROST (MRAZ)
ICE (LED)
SLUSH (BLJUZGAVICA)
STANDING WATER (STAJAĆA VODA)
WATER ON TOP OF COMPACTED SNOW (VODA NA ZBIJENOM SNIJEGU)
WET (MOKRO)
WET ICE (MOKRI LED)
WET SNOW (MOKRI SNIJEG)
WET SNOW ON TOP OF COMPACTED SNOW (MOKRI SNIJEG NA ZBIJENOM SNIJEGU)
WET SNOW ON TOP OF ICE (MOKRI SNIJEG NA LEDU)
DRY (SUHO) (unosi se samo kada nema naslaga)
Kada se ne prijave uvjeti, to se naznačava umetanjem NR za odgovarajuću trećinu poletno-sletne staze.Stavka H – Širina poletno-sletne staze na koju se primjenjuju kodovi stanja poletno-sletne staze. Širina se unosi u metrima ako je manja od obјavlјene širine poletno-sletne staze.
3. Dio koji se odnosi na svjesnost o stanju poletno-sletne staze
Elementi u Dijelu koji se odnosi na svjesnost o stanju poletno-sletne staze završavaju se sa tačkom.Elementi u Dijelu koji se odnosi na svjesnost o stanju poleno-sletne staze za koje postoje informacije ili gdje uvjeti za objavlјivanje nisu ispunjeni, u potpunosti su izostavlјeni.Stavka I – Smanjena dužina poletno-sletne staze. Unosi se odgovarajuća oznaka poletno-sletne staze i raspoloživa dužina izražena u metrima (npr. RWY nn [L]
ili nn [C]
ili n [R]
REDUCED TO [n]nnn).
Ove informacije su uvjetne kada je objavlјen NOTAM sa novim setom objavlјenih dužina.Stavka J – Nošeni snijeg na poletno-sletnoj stazi. Kada se o njemu izvještava unosi se "DRIFTING SNOW".
Stavka K – Rastresiti pijesak na poletno-sletnoj stazi. Kada se prijavi na poletno-sletnoj stazi, unosi se niža oznaka poletno-sletne staze i upisuje se "LOOSE SAND" (RWY nn
ili RWY nn [L]
ili nn[C]
ili nn[R] LOOSE SAND).
Stavka L – Poletno-sletna staza tretirana hemijskim sredstvima. Kada je prijavlјeno da je primijenjen hemijski tretman, unosi se manja oznaka poletno-sletne staze, zatim razmak i unosi se "CHEMICALLY TREATED" (RWY nn
ili RWY nn[L]
ili nn[C]
ili nn[R] CHEMICALLY TREATED).
Stavka M – Nanosi snijega na poletno-sletnoj stazi. Kada se izvještava o nanosima snijega na poletno-sletnoj stazi, unosi se niža oznaka poletno-sletne staze, razmak i upisuje se "SNOWBANK", pa razmak i oznaka lijevo L ili desno R ili obje strane LR, nakon čega slijedi udalјenost u metrima od centralne linije odvojena razmakom FM CL (RWY nn
ili RWY nn[L]
ili nn[C]
ili nn[R] SNOWBANK Lnn
ili Rnn
ili LRnn FM CL).
Stavka N – Sniježni nanosi na stazi za vožnju. Kada su na stazi za vožnju prisutni sniježni nanosi, unosi se oznaka staze za vožnju, razmak i zatim "SNOWBANK", pa razmak i oznaka lijevo L ili desno R ili obje strane LR, nakon čega slijedi udalјenost u metrima od centralne linije odvojena razmakom FM CL (TWY [nn]n SNOWBANK Lnn
ili Rnn
ili LRnn FM CL).
Stavka O – Nanosi snijega uz poletno-sletnu stazu. Kada su prisutni nanosi snijega i prodiru u visinski profil iz plana za aerodrom, unosi se manja oznaka poletno-sletne staze i "ADJ SNOWBANKS" (RWY nn
ili RWY nn[L]
ili nn[C]
ili nn[R] ADJ SNOWBANKS).
Stavka P – Stanje staze za vožnju. Kada su uvjeti na stazi za vožnju loši, unosi se oznaka staze za vožnju, pravi se razmak i upisuje "POOR" (TWY [n
ili nn] POOR
ili ALL TWYS POOR).
Stavka R – Stanje platforme. Kada su uvjeti na platformi prijavlјeni kao loši, unosi se oznaka platforme iza koje slijedi razmak "POOR" (APRON [nnnn] POOR
ili ALL APRONS POOR).
Stavka S – (NR) Ne prijavlјuje se.
O prethodno navedenom izvještavaju samo države koje imaju uspostavlјen program mjerenja koeficijenta trenja na poletno-sletnoj stazi, koristeći pri tome uređaj za mjerenje trenja koji je odobren od strane države.Stavka T – Napomene date običnim jezikom.

UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE ASHTAM OBRASCA
1. Opšti dio
1.1. U ASHTAM se navode informacije o statusu aktivnosti vulkana kada je promjena u njegovoj aktivnosti od operativnog značaja ili se očekuje da će biti od operativnog značaja. Te informacije se navode putem kodova u boji nivoa upozorenja za vulkan navedenih pod 3.5. u nastavku.
1.2. U slučaju erupcije vulkana koja proizvodi oblak pepela koji je od operativnog značaja, u ASHTAM se navode informacije o lokaciji, obimu i kretanju oblaka vulkanskog pepela, te zračnim rutama i nivoima leta na koje utiče.
1.3. Objava ASHTAM u kojem se navode informacije o vulkanskoj erupciji, u skladu sa Odjelјkom 3 u nastavku,
ne smije se odgađati do prijema potpunih informacija od A do K nego se on objavlјuje odmah nakon prijema obavještenja da je došlo do erupcije ili se očekuje da će do nje doći, ili da je došlo do promjene stausa u aktivnosti vulkana od operativnog značaja ili se očekuje da će do nje doći, ili ako je prijavlјen oblak vulkanskog pepela. U slučaju očekivane erupcije, kada nije vidlјiv oblak vulkanskog pepela u tom trenutku, stavke od A do E se moraju ispuniti, a za stavke od F do I navodi se "nije primjenjivo". Slično, ako se prijavi oblak vulkanskog pepela, npr. putem posebnog izvještaja iz zraka, ali izvorni vulkan u tom trenutku nije poznat, ASHTAM se početno objavlјuje sa napomenom "nepoznato" u stavkama od A do E i sa popunjenim tačkama od F do K, prema potrebi, na osnovu posebnog izvještaja iz zraka, do prijema dodatnih informacija. U drugim okolnostima, ako informacije za određeno polјe od A do K nisu dostupne, navodi se oznaka NIL.
1.4. Maksimalni period važenja ASHTAM je 24 sata. Novi ASHTAM se objavlјuje kada god se promijeni nivo upozorenja.
2. Skraćeno zaglavlјe
2.1. Slijedi uobičajeno AFTN zaglavlјe, skraćeno zaglavlјe "TT AAiiii CCCC MMYYGGgg (BBB)" je uvedeno da se olakša automatska obrada ASHTAM poruka u kompjuterskim bazama podataka. Simboli imaju slјedeće značenje:
TT = oznaka za ASHTAM = VA;
AA = geografska oznaka države, npr. NZ = Novi Zeland;
iiii = četvorocifreni serijski broj ASHTAM;
CCCC = četvorocifreni lokacijski indikator FIR na koji se ASHTAM odnosi;
MMYYGGgg = datum/vrijeme izvještavanja, gdje je:
MM = mjesec, npr. januar = 01, decembar = 12;
YY = dan u mjesecu;
GGgg = vrijeme izraženo u satima (GG) i minutama (gg) (UTC);
(BBB) = alternativna grupa za korekciju ASHTAM poruke sa istim serijskim brojem = COR.
Zagrade u slučaju (BBB) koriste se da bi se označilo da je ova grupa alternativna.
3. Sadržaj ASHTAM
3.1.
Stavka A – Oblast informiranja u letu na koji se ASHTAM odnosi, tekst na običnom jeziku ekvivalentan lokacijskim indikatorima u skraćenom zaglavlјu, u ovom primjeru: "
Auckland Oceanic FIR’.".3.2.
Stavka B – Datum i vrijeme (UTC) prve erupcije.
3.3.
Stavka C – Naziv vulkana i broj vulkana kako je navedeno u ICAO dokumentu broj 9691 (
Doc 9691 Manual on Volcanic Ash, Radioactive Material and Toxic Chemical Clouds (Priručnik o vulkanskom pepelu, radioaktivnom materijalu i oblacima otrovnih hemikalija)), Dodatak H, i kako je navedeno u dokumentu -
World Map of Volcanoes and Principal Aeronautical Features.
3.4.
Stavka D – Geografska širina/dužina – pozicija vulkana u cijelim stepenima ili radijalima i udalјenost vulkana od navigaciјskih sredstava, kako je navedeno u ICAO dokumentu broj 9691 (
ICAO Manual on Volcanic Ash, Radioactive Material and Toxic Chemical Clouds (Priručnik o vulkanskom pepelu, radioaktivnom materijalu i oblacima otrovnih hemikalija), Dodatak H i kako je navedeno u dokumentu -
World Map of Volcanoes and Principal Aeronautical Features.
3.5.
Stavka E – Kôd u boji za nivo upozorenja kojim se označava vulkanska akivnost, uklјučujući kodove u boji prethodnih nivoa upozorenja, kako slijedi:
Kôd
u boji nivoa upozorenja
|
Status
aktivnosti vulkana
|
GREEN ALERT
(zeleno upozorenje)
|
Vulkan je u normalnom stanju, bez
erupcija.
Ili, nakon promjene sa višeg
nivoa upozorenja:
Smatra se da je vulkanska aktivnost
prestala, a vulkan se vratio u normalno stanje, bez erupcije.
|
YELLOW ALERT
(žuto upozorenjе)
|
Vulkan daje znakove povećane
promjene/aktivnost vulkana se povećava.
Ili, nakon promjene sa višeg
nivoa upozorenja:
Vulkanska aktivnost je značajno
smanjena, ali se vrše posmatranja u slučaju ponovne povećane
aktivnosti.
|
ORANGE ALERT
(narandžasto upozorenje)
|
Povećana opasnost od
vulkanske erupcije.
ili,
Vulkanska erupcija je u toku bez
emisije vulkanskog pepela ili sa malom količinom emisije vulkanskog
pepela [navesti visinu oblaka vulkanskog pepela, ako je moguće].
|
RED ALERT
(crveno upozorenje)
|
Prognozira se da je erupcija
neizbježna uz veliku vjerovatnoću ispuštanja pepela u atmosferu.
ili,
Erupcija je u toku sa
značajnom emisijom vulkanskog pepela u atmosferu [navesti visinu
oblaka vulkanskog pepela, ako je moguće].
|
Odgovorna vulkanološka agencija u predmetnoj državi dostavlјa kôd u boji za nivo upozorenja koji označava status aktivnosti vulkana u bilo kakvu promjenu u odnosu na prethodni status aktivnosti centru oblasne kontrole zračnog prometa, npr. "RED ALERT FOLLOWING YELLOW" ILI "GREEN ALERT FOLLOWING ORANGE".3.6.
Stavka F – Ako se prijavlјuje oblak vulkanskog pepela od operativnog značaja, horizontalna rasprostranjenost i baza/vrh oblaka pepela označavaju se navođenjem geografske širine/dužine (u cijelim stepenima) i apsolutne visine u hilјadama metara (stopa) i/ili radijala i udalјenosti od izvornog vulkana. Početne informacije mogu da se zasnivaju samo na posebnom izvještaju iz zraka, s tim da naknadne informacije mogu biti detalјnije i baziraće se na savjetima odgovornog biroa meteorološkog bdjenja i/ili savjetodavnog centra za praćenje vulkanskog pepela.
3.7.
Stavka G – Navodi se prognozirani smjer kretanja oblaka vulkanskog pepela na odabranim nivoima na osnovu savjeta odgovornog biroa meteorološkog bdjenja i/ili savjetodavnog centra za praćenje vulkanskog pepela.
3.8.
Stavka H – Navode se zračne rute i dijelovi zračnih ruta i nivoi leta koji su pogođeni, ili za koje se očekuje da budu pogođeni vulkanskim pepelom.
3.9.
Stavka I – Navode se informacije o zatvaranju zračnog prostora, zračnih ruta ili dijelova zračnih ruta i dostupnost alternativnih ruta.
3.10.
Stavka J – Izvori informacija, npr. "specijalni izvještaji iz zraka" ili "vulkanološka agencija" itd. Izvor informacija će uvijek biti naznačen, nezavisno od toga da li se vulkanska erupcija desila ili da li je oblak vulkanskog pepela prijavlјen.
3.11.
Stavka K – Operativno značajne informacije, uz prethodno navedeno, navode se običnim jezikom.
ANEKS VII
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA PRIJENOSA PODATAKA
(Dio-DAT)
Podio A – DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA
PRIJENOSA PODATAKA (DAT.OR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
DAT.OR.100 Zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije
(a) Pružatelj DAT usluga zaprima, prikuplјa, prevodi, vrši izbor, formatira, vrši distribuciju i/ili vrši integraciju zrakoplovnih podataka i informacija koje su objavlјene od strane mjerodavnog izvora u svrhu korištenja u bazama zrakoplovnih podataka za certificirane aplikacije/opremu u zrakoplovu.
U posebnim slučajevima, ako zrakoplovni podaci nisu objavlјeni u Zborniku zrakoplovnih informacija (AIP) ili od strane mjerodavnog izvora ili ako ne zadovolјavaju važeće zahtjeve u pogledu kvaliteta (DQR), izvor tih zrakoplovnih podataka može da bude i sam pružatelj DAT usluga ili drugi pružatelji DAT usluga. U ovom kontekstu, validaciju tih zrakoplovnih podataka vrši pružatelj DAT usluga koji je njihov izvor.
(b) Kada to zahtijevaju njegovi korisnici, pružatelj DAT usluga može obrađivati prilagođene podatke koje mu je dostavio operator zrakoplova ili koji potiču od drugih pružatelja DAT usluga kako bi ih koristio taj operator zrakoplova. Odgovornost za te podatke i njihova kasnija ažuriranja ostaje na operatoru zrakoplova.
DAT.OR.105 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost
(a) Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.001, pružatelj DAT usluga:
(1) vrši prijem, prikuplјanje, prevod, odabir, formatiranje, distribuciju i/ili integraciju zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija koji su objavlјeni od strane izvornog pružatelja (ili pružateljā) zrakoplovnih podatka u baze zrakoplovnih podataka za certificirane aplikacije/opremu u zrakoplovu, u skladu sa važećim zahtjevima. Pružatelj DAT usluga tipa 2 osigurava usklađenost DQRs sa namjeravanom upotrebom certificirane aplikacije/opreme u zrakoplovu posredstvom odgovarajućeg aranžmana sa nositeljem odobrenja za projektovanje opreme ili podnositeljem zahtjeva za sticanje odobrenja za taj konkretni projekat;
(2) daje izjavu o usklađenosti da su baze zrakoplovnih podataka, koje je on proizveo, proizvedene u skladu sa ovim pravilnikom i važećim industrijskim standardima;
(3) pruža pomoć nositelju odobrenja za dizajn opreme prilikom obavlјanja aktivnosti u vezi sa kontinuiranom plovidbenošću koje se odnose na proizvedene baze zrakoplovnih podataka.
(b) Za objavlјivanje baza podataka, odgovorni rukovoditelj imenuje ovlašteno osoblјe navedeno u DAT.TR.100(b) i dodjelјuje im na nezavisan način odgovornosti, kako bi putem izjave o usklađenosti potvrdili da podaci zadovolјavaju DQR i da su procesi ispraćeni. Krajnja odgovornost za davanje izjave o objavlјivanju baze podataka, potpisane od strane ovlaštenog lica ostaje na odgovornom rukovoditelju pružatelja DAT usluga.
DAT.OR.110 Sistem upravlјanja
Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.005, pružatelj DAT usluga, u mjeri u kojoj je to primjenjivo na pružanje DAT usluga, uspostavlјa i održava sistem upravlјanja koji obuhvata kontrolne procedure za:
(a) izdavanje, odobravanje ili izmjenu dokumenta;
(b) izmjenu DQRs;
(c) provjeru da li su ulazni podaci proizvedeni u skladu sa važećim standardom;
(d) blagovremeno ažuriranje podataka koji su u upotrebi;
(e) identifikaciju i slјedlјivost;
(f) proces zaprimanja, prikuplјanja, prevođenja, odabira, formatiranja, distribucije i/ili integracije podataka u generičku bazu podatka ili bazu podataka koja je kompatibilna sa odgovarajućom aplikacijom/opremom u zrakoplovu;
(g) tehnike provjere i validacije podataka;
(h) identifikaciju alata, uklјučujući upravlјanje konfiguracijom i kvalifikaciju alata ako je potrebno;
(i) postupanje sa greškama/nedostacima;
(j) koordinaciju sa izvornim pružateljem (ili pružateljima) zrakoplovnih podataka i/ili pružateljem DAT usluga (pružateljima), kao i sa nositeljem odobrenja za projektovanje opreme ili podnositeljem zahtjeva za sticanje odobrenja za taj konkretni projekat, ako pružaju DAT usluge tipa 2;
(k) davanje izjave o usklađenosti;
(l) kontroliranu distribuciju baza podataka korisnicima.
DAT.OR.115 Čuvanje zapisa
Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.030, pružatelj DAT usluga u svoj sistem čuvanja zapisa uklјučuje i elemente navedene u DAT.OR.110.
ODJELJAK 2 – POSEBNI ZAHTJEVI
DAT.OR.200 Zahtjevi u vezi sa izvještavanjem
(a) Pružatelj DAT usluga:
(1) izvještava korisnika i, ako je primjenjivo, nositelja odobrenja za projektovanje opreme o svim slučajevima kada su u bazama zrakoplovnih podataka, koje su objavlјene od strane pružatelja DAT usluga, uočeni nedostaci i/ili greške zbog kojih ne ispunjavaju važeće zahtjeve za podatke;
(2) izvještava nadležni organ o nedostacima i/ili greškama koje su uočene u skladu sa tačkom (1), a koje mogu dovesti do nesigurnih uvjeta. Takvo izvještavanje se vrši u formi i na način prihvatlјiv za nadležni organ;
(3) kada certificirani pružatelj DAT usluga postupa u svojstvu dobavlјača drugom pružatelju DAT usluga, on takođe izvještava tu drugu organizaciju o svim slučajevima kada su u bazama zrakoplovnih podataka, koje su objavlјene za tu organizaciju, naknadno uočene greške;
(4) izvještava izvornog pružatelja zrakoplovnih podataka o slučajevima pogrešnih, nedoslјednih ili podataka koji nedostaju, a koji potiču od tog izvora;
(b) Pružatelj DAT usluga uspostavlјa i održava interni sistem izvještavanja u interesu sigurnosti, kojim se omogućava prikuplјanje i procjena izvještaja sa cilјem uočavanja štetnih trendova ili otklanjanja nedostataka, kao i izdvajanja događaja i aktivnosti o kojima se izvještava.
Ovaj interni sistem izvještavanja može biti integrisan u sistem upravlјanja na način na koji se zahtijeva u ATM/ANS.OR.B.005.
Poddio B – TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PODACIMA (DAT .TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
DAT .TR.100 Metode rada i operativne procedure
Pružatelj DAT usluga:
(a) u vezi sa neophodnim zrakoplovnim podacima:
(1) uspostavlјa DQRs na osnovu dogovora sa drugim DAT pružateljima usluga, a u slučaju DAT pružatelja tipa 2 – sa nositeljem odobrenja za projektovanje opreme ili podnositeljem zahtjeva za sticanje odobrenja za taj konkretni projekat, u cilјu utvrđivanja kompatibilnosti tih DQRs sa namjeravanom upotrebom;
(2) koristi podatke od mjerodavnog izvora i, ako je potrebno, druge zrakoplovne podatke provjerene i potvrđene od samog pružatelja DAT usluga i/ili od strane drugog pružatelja DAT usluga, odnosno drugih pružatelja DAT usluga;
(3) uspostavlјa proceduru kojom se osigurava da podaci budu pravilno obrađeni;
(4) uspostavlјa i primjenjuje procese kojim osigurava da se prilagođeni podaci, koji su pruženi ili zahtijevani od strane operatora zrakoplova ili drugog pružatelja DAT usluga, distribuiraju samo onome ko ih je zahtijevao; i
(b) u vezi sa ovlaštenim osoblјem koje potpisuje izjave o usklađenosti date u skladu sa DAT.OR.105(b), osigurava:
(1) da znanje, stručnost (uklјučujući druge funkcije unutar organizacije) i iskustvo ovlaštenog osoblјa odgovaraju odgovornostima koje su im dodijelјene;
(2) da se vode zapisi o ovlaštenom osoblјu, uklјučujući detalјe o obimu njihovih ovlaštenja;
(3) da ovlašteno osoblјe ima dokaz o obimu svojih ovlaštenja.
DAT .TR.105 Zahtijevani interfejsi
Pružatelj DAT usluga osigurava neophodne formalne interfejse sa:
(a) izvorom (izvorima) zrakoplovnih podataka i/ili drugim pružateljima DAT usluga;
(b) nositeljem odobrenja za projektovanje opreme za pružanje DAT usluga tipa 2 ili podnositeljem zahtjeva za sticanje odobrenja za taj konkretni projekat;
(c) operatorima zrakoplova, ako je primjenjivo.
ANEKS VIII
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADZORA
(Dio - CNS)
Poddio A – DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADZORA (CNS.OR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
CNS.OR.100 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost
(a) Pružatelj usluga komunikacije, navigacije ili nadzora osigurava dostupnost, kontinuitet, tačnost i integritet svojih usluga.
(b) Pružatelj usluga komunikacije, navigacije ili nadzora potvrđuje nivo kvaliteta usluga koje pruža i dokazuje da se njegova oprema redovno održava i, po potrebi, kalibriše.
Poddio B – TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA KOMUNIKACIJE, NAVIGACIJE ILI NADZORA (CNS.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
CNS.TR.100 Radne metode i operativne procedure za pružatelje usluga komunikacije, navigacije ili nadzora
Pružatelj usluga komunikacije, navigacije ili nadzora je u stanju da dokaže da su njegove radne metode i operativne procedure usklađeni sa standardima iz Aneksa 10 o zrakoplovnim telekomunikacijama Čikaške konvencije u slјedećim verzijama u mjeri u kojoj su relevantni za pružanje usluga komunikacije, navigacije ili nadzora u predmetnom zračnom prostoru:
(a) Tom I o radio-navigacijskim sredstvima, 6. izdanje od jula 2006, uklјučujući sve izmjene i dopune zajedno sa brojem 89;
(b) Tom II o postupcima komunikacije uklјučujući one koje imaju status PANS, 6. izdanje od oktobra 2001. godine, uklјučujući sve izmjene i dopune zajedno sa brojem 89;
(c) Tom III o komunikacijskim sistemima, 2. izdanje od jula 2007, uklјučujući sve izmjene i dopune zajedno sa brojem 89;
(d) Tom IV o sistemima za radarski nadzor i izbjegavanje sudara, 4. izdanje od jula 2007, uklјučujući sve izmjene i dopune zajedno sa brojem 89;
(e) Tom V o korištenju spektra zrakoplovnih radio frekvencija, 3. izdanje od jula 2013, uklјučujući sve izmjene i dopune zajedno sa brojem 89.
ANEKS IX
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA
(Dio - ATFM)
TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA PROTOKOM ZRAČNOG PROMETA (ATFM.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
ATFM.TR.100 Radne metode i operativne procedure za pružatelje usluga upravlјanja protokom zračnog prometa
Pružatelj usluga upravlјanja protokom zračnog prometa je u stanju da dokaže da su njegove radne metode i operativne procedure u skladu sa propisom kojim se uređuje upravlјanje protokom zračnog prometa.
ANEKS X
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM
(Dio - ASM)
TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA UPRAVLJANJA ZRAČNIM PROSTOROM (ASM.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
ASM.TR.100 Radne metode i operativne procedure za pružatelje usluga upravlјanja zračnim prostorom
Pružatelj usluga upravlјanja zračnim prostorom je u stanju da dokaže da su njegove radne metode i operativne procedure u skladu sa ovim pravilnikom i propisom kojim se utvrđuju pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora.
ANEKS XI
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZA IZRADU POSTUPAKA LETENJA
(Dio-FPD)
Poddio A – DODATNI ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA ZA IZRADU POSTUPAKA/PROCEDURA LETENJA (FPD.OR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
FPD.OR.100 Usluge izrade postupaka letenja (FPD)
(a) Pružatelj usluga za izradu postupaka letenja (FPD) izrađuje, dokumentuje i provodi validaciju postupaka letenja, ako je potrebno, uz odobrenje BHDCA prije distribucije i upotrebe.
U tom kontekstu, zrakoplovni podaci i zrakoplovne informacije koje koristi pružatelj FPD usluga ispunjavaju zahtjeve u pogledu tačnosti, rezolucije i integriteta kako je navedeno u katalogu zrakoplovnih podataka u skladu sa Dodatkom 1 Aneksa III (Dio-ATM/ANS.OR) ovog pravilnika.
(b) Ako zrakoplovni podaci za izradu postupaka letenja nisu dostavlјeni iz mjerodavnog izvora ili ne ispunjavaju primjenjive zahtjeve u pogledu kvaliteta podataka (DQR), takve zrakoplovne podatke pružatelj FPD usluga može pribaviti iz drugih izvora. U tom smislu, validaciju tih zrakoplovnih podataka vrši pružatelj FPD usluga koji ih namjerava koristiti.
FPD.OR.105. Sistem upravlјanja
Dodatno na zahtjeve u ATM/ANS.OR.B.005 Aneksa III ovog pravilnika, pružatelj FPD usluga uspostavlјa i održava sistem upravlјanja koji uklјučuje kontrolne procedure za:
(a) prikuplјanje podataka;
(b) izradu postupaka letenja u skladu sa kriterijima izrade kako su utvrđeni u FPD.TR.100;
(c) dokumentaciju o izradi postupaka letenja;
(d) konsultacije sa zainteresovanim stranama;
(e) zemalјsku validaciju postupaka letenja i, prema potrebi, validaciju u letu;
(f) određivanje alata, uklјučujući upravlјanje konfiguracijom i kvalifikacije alata, prema potrebi; i
(g) održavanje i periodično preispitivanje postupaka letenja, ako je primjenjivo.
FPD.OR.110. Čuvanje zapisa
Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.030 Aneksa III ovog pravilnika, pružatelj FPD usluga u svoj sistem čuvanja zapisa uklјučuje elemente navedene u FPD.OR.105 ovog aneksa.
FPD.OR.115 Tehnička i operativna stručnost i sposobnost
(a) Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.005(a)(6) Aneksa III ovog pravilnika, pružatelj FPD osigurava da njegovi projektanti postupaka za letenje:
(1) uspješno završe kurs osposoblјavanja za sticanje kompetencija za izradu postupaka letenja;
(2) imaju odgovarajuće iskustvo za uspješnu primjenu teorijskog znanja; i
(3) uspješno završe kontinuiranu obuku.
(b) Kada se smatra da je neophodno obaviti validaciju leta, pružatelj FPD osigurava da to obavi kompetentan pilot.
(c) Osim navedenog u ATM/ANS.OR.B.030 Aneksa III ovog pravilnika, pružatelj FPD vodi zapise o svim obukama i svim aktivnostima na izradi postupaka koje su izvršili zaposleni projektanti postupaka letenja i te zapise na zahtjev stavlјa na raspolaganje:
(1) predmetnim projektantima postupaka letenja; i
(2) u dogovoru sa projektantima postupaka letenja, novom poslodavcu kada novi subjekt zaposli projektantе postupaka letenja.
FPD.OR.120 Potrebni interfejsi za razmjenu podataka
(a) Kada prikuplјa zrakoplovne podatke i zrakoplovne informacije u skladu sa FPD.OR.100, pružatelj FPD usluga osigurava da su utvrđeni potrebni formalni aranžmani, ako je primjenjivo, sa:
(1) izvorima zrakoplovnih podataka;
(2) drugim pružateljima usluga;
(3) operatorima aerodroma; i
(4) operatorima zrakoplova.
(b) Kako bi se osiguralo da su zahtjevi za izradu postupaka za letenje jasno definirani i podložni preispitivanju, pružatelj FPD usluga utvrđuje potrebne formalne aranžmane sa slјedećim korisnikom kojem su namijenjene.
Poddio B – TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA IZRADE POSTUPAKA LETENJA (FPD.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
FPD.TR.100 Zahtjevi za izradu postupaka letenja
Pružatelj usluga za izradu postupaka za letenje izrađuje postupke za letenje u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Dodatku 1 ovog aneksa i sa kriterijima za izradu koje je utvrdila BHDCA, kako bi se osigurale sigurne operacije zrakoplova. Kriteriji za izradu omogućavaju uspostavlјanje odgovarajućeg nadvisivanja prepreka za postupke letenja, kada se to zahtijeva.
FPD.TR.105 Koordinate i zrakoplovni podaci
(a) Osim navedenog u ATM/ANS.OR.A.090 Aneksa III ovog pravilnika, geografske koordinate koje označavaju geografsku širinu i dužinu određuju se i prijavlјuju pružateljima usluga zrakoplovnog informiranja (pružatelji AIS usluga) u obliku geodetskog referentnog datuma ili ekvivalentne vrijednosti prema Svjetskom geodetskom sistemu – 1984 (WGS-84).
(b) Tačnost terenskog rada, utvrđivanje i izračunavanje koje iz njega proizilaze, su takvi da su dobijeni operativni navigacijski podaci za faze leta unutar maksimalnih odstupanja obzirom na odgovarajući referent okvir, utvrđeni u skladu sa Dodatkom 1 Aneksa III (Dio ATM/ANS.OR) ovog pravilnika.
Dodatak 1 ANEKSA XI
ZAHTJEVI ZA STRUKTURE ZRAČNOG PROSTORA I
POSTUPKE LETENJA U NJIMA
ODJELJAK I
Specifikacije za oblasti informiranja u letu, kontrolirane oblasti, kontrolirane zone i zone informiranja u letu
(a) OBLASTI INFORMIRANJA U LETU
Oblasti informiranja u letu kako su definirane u članu 2. tački aa) propisa kojim se uređuje uspostavlјanje okvira za stvaranje Jedinstvenog evropskog neba:
(1) obuhvataju cijelu strukturu zračnih ruta koju će te oblasti opsluživati; i
(2) uklјučuju cijeli zračni prostor unutar njihovih horizontalnih granica, osim kada je to ograničeno gornjom oblašću informiranja u letu.
Bosna i Hercegovina zadržava svoje odgovornosti prema ICAO unutar geografskih granica oblasti informiranja u letu, koju joj je ICAO povjerio na datum stupanja snagu ovog pravilnika.
(b) KONTROLIRANE OBLASTI
(1) Kontrolirane oblasti se razgraničavaju tako da uklјučuju dovolјan zračni prostor za zračne puteve prema pravilima instrumentalnog letenja (IFR) ili njihove segmente za koje pružaju primjenjivi dijelovi usluge kontrole zračnog prometa (ATC), uzimajući u obzir mogućnosti navigacijskih sredstava koja se obično koriste u toj oblasti.
(2) Donja granica kontrolirane oblasti se uspostavlјa na visini iznad zemlјe ili vode od najmanje 200 m (700 stopa), osim ako nadležni organ nije propisao drugačije.
(3) Gornja granica kontrolirane oblasti se uspostavlјa u slјedećim slučajevima:
(i) kada se ATC usluga neće pružati iznad te gornje granice; ili;
(ii) kada se kontrolirana oblast nalazi ispod gornje kontrolirane oblasti, u tom slučaju, gornja granica odgovara donjoj granici gornje kontrolirane oblasti;
(c) KONTROLIRANE ZONE
(1) Horizontalne granice kontrolirane zone obuhvataju najmanje dijelove zračnog prostora koji nisu unutar kontroliranih oblasti, a koji sadržavaju putanje letova po pravilima instrumentalnog letenja (IFR) koji dolaze na ili odlaze sa aerodrome koji se koriste u instrumentalnim meteorološkim uvjetima (IMC).
(2) Ako se kontrolirana zona nalazi unutar horizontalnih granica kontrolirane oblasti, proteže se iznad površine zemlјe najmanje do donje granice kontrolirane oblasti.
(d) ZONE INFORMIRANJA U LETU
(1) Horizontalne granice zone informiranja u letu obuhvataju barem dijelove zračnog prostora koji nisu unutar kontroliranih oblasti ni unutar kontroliranih zona, a koji sadržavaju putanje letova po IFR i/ili VFR pravilima koji dolaze na aerodrome ili odlaze sa njih.
(2) Ako se zona informiranja u letu nalazi unutar horizontalnih granica kontrolirane oblasti, proteže se iznad površine zemlјe najmanje do gornje granice kontrolirane oblasti.
ODJELJAK II
Identifikacija ATS ruta koje nisu rute standardnog odlaska i dolaska
(a) Kada su ATS rute uspostavlјene, osigurava se zaštićeni zračni prostor duž svake ATS rute i siguran razmak između susjednih ATS ruta.
(b) ATS rute se označavaju oznakama.
(c) Pri identifikaciji ATS ruta, koje nisu rute standardnog odlaska i dolaska, primijenjeni sistem označavanja:
(1) omogućava identifikaciju bilo koje ATS rute na jednostavan i jedinstven način;
(2) sprečava suvišne informacije/redundantnost;
(3) je upotreblјiv i za zemalјske i za zračne automatizacione sisteme;
(4) dozvolјava maksimalnu sažetost za operativnu upotrebu; i
(5) omogućava dovolјnu mogućnost proširenja koja zadovolјava buduće zahtjeve bez potrebe za suštinskim promjenama.
(d) Osnovne oznake ATS ruta se dodjelјuju prema slјedećim načelima:
(1) ista osnovna oznaka dodjelјuje se glavnoj ruti u cijeloj dužini, nezavisno od završnih kontroliranih oblasti, država ili regija kroz koje prolazi;
(2) ako dvije ili više glavnih ruta imaju zajednički segment, predmetnom segmentu dodjelјuje se svaka od oznaka predmetnih ruta, osim ako bi to stvorilo poteškoće za pružanje usluga u zračnom prometu (ATS), a u tom se slučaju prema zajedničkom dogovoru dodjelјuje samo jedna oznaka; i
(3) osnovna oznaka dodijelјena jednoj ruti ne dodjelјuje se nijednoj drugoj ruti.
ODJELJAK III
Identifikacija ruta standardnog odlaska i ruta standardnog dolaska i povezanih postupaka
(a) Pri identifikaciji ruta standardnog odlaska i ruta standardnog dolaska i povezanih postupaka, osigurava se slјedeće:
(1) sistem oznaka omogućava identifikaciju svake rute na jednostavan i nedvosmislen način;
(2) svaka ruta označena je običnim jezikom i odgovarajućom kodiranom oznakom; i
(3) u govornim komunikacijama oznake su lako prepoznatlјive kao oznake koje se odnose na rute standardnog dolaska i odlaska i ne smiju stvarati poteškoće u izgovoru za pilote i osoblјe ATS.
(b) Pri sastavlјanju oznaka za rute standardnog dolaska i odlaska i povezane postupke upotreblјava se slјedeće:
(1) oznaka običnim jezikom;
(2) osnovni indikator;
(3) indikator validnosti koji je broj od 1 do 9;
(4) indikator rute koji je jedno slovo abecede; ne koriste se slova I i O; i
(5) kodirana oznaka rute standardnog dolaska i odlaska, po instrumentalnim ili vizuelnim pravilima letenja.
(c) Dodjela oznaka
(1) Svakoj ruti dodjelјuje se zasebna oznaka.
(2) Za razlikovanje dvije rute ili više njih koje se odnose na istu značajnu tačku (i zato imaju isti osnovni indikator), svakoj se ruti dodjelјuje zaseban indikator rute kako je to opisano pod (b)(4).
(d) Dodjela indikatora validnosti
(1) Svakoj ruti se dodjelјuje indikator validnosti kako bi se utvrdila ruta koja je trenutno na snazi.
(2) Prvi indikator validnosti koji se dodjelјuje je broj 1.
(3) Kada god se ruta mijenja, dodjelјuje se novi indikator validnosti, koji se sastoji od slјedećeg većeg broja. Iza broja 9 slijedi broj 1.
ODJELJAK IV
Utvrđivanje i identifikacija značajnih tačaka
(a) Značajne tačke utvrđuju se radi definiranja ATS rute ili postupaka letenja i/ili u vezi sa zahtjevima ATS u pogledu informacija o napredovanju zrakoplova tokom leta.
(b) Značajne tačke označavaju se oznakama.
ODJELJAK V
Minimalne apsolutne visine leta
Minimalne apsolutne visine leta određuju se za svaku ATS rutu i kontroliranu oblast i stavlјaju se na raspolaganje za objavu. Te minimalne apsolutne visine leta pružaju minimalnu visinu nadvisivanja prepreka u predmetnim oblastima.
ODJELJAK VI
Identifikacija i razgraničenje zabranjenih, ograničenih i opasnih zona
Kada se uspostavlјaju zabranjene, ograničene ili opasne zone, pri prvom uspostavlјanju dobijaju oznaku, a sve pojedinosti o njima dostavlјaju se na objavu.
ANEKS XII
POSEBNI ZAHTJEVI ZA TIJELO ZA UPRAVLJANJE MREŽOM
(Dio - NM)
TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA TIJELO ZA UPRAVLJANJE MREŽOM (NM.TR)
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
NM.TR.100 Metode rada i operativne postupci za Tijelo za upravlјanje mrežom
Tijelo za upravlјanje mrežom dokazuje da su njegove radne metode i operativni postupci u skladu sa važećim propisima.
ANEKS XIII
ZAHTJEVI ZA PRUŽATELJE USLUGA U POGLEDU OBUKE OSOBLJA I PROCJENJIVANJA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI
(Dio - PERS)
Poddio A – ZRAKOPLOVNO TEHNIČKO OSOBLJE
ODJELJAK 1 – OPŠTI ZAHTJEVI
ATSEP.OR.100 Područje promjene
(a) Ovaj poddio utvrđuje zahtjeve koje ispunjava pružatelj usluga u vezi sa obukom i procjenjivanjem kompetencija zrakoplovno tehničkog odoblјa (Air Traffic Safety Electronics Personnel - ATSEP).
(b) Za pružatelje usluga koji podnose zahtjev za certifikat sa ograničenjem u skladu sa ATM/ANS.OR.A.010(a) i ATM/ANS.OR.A.010(b) i/ili daju izjavu o svojim aktivnostima u skladu sa ATM/ANS.OR.A.015, BHDCA može utvrditi minimalne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni u pogledu obuke i procjenjivanja stručnosti ATSEP osoblјa. Ovi minimalni zahtjevi su zasnovani na kvalifikaciji, iskustvu i trenutnom iskustvu, za održavanje određenih uređaja ili vrste uređaja i osiguravanja odgovarajućeg nivoa sigurnosti.
ATSEP.OR.105 Program obuke i procjenjivanja kompetencija
U skladu sa ATM/ANS.OR.B.005(a)(6), pružatelj usluga koji zapošlјava ATSEP osoblјe uspostavlјa program obuke i procjenjivanja kompetencija koji obuhvata dužnosti i odgovornosti koje provodi ATSEP osoblјe.
Ako ATSEP osoblјe zapošlјava ugovorna organizacija, pružatelj usluga osigurava da je to ATSEP osoblјe obučeno i kompetentno na način utvrđen u ovom poddijelu.
ATSEP.OR.110 Vođenje evidencije
Pored zahtjeva utvrđenih u ATM/ANS.OR.B.030, pružatelj usluga koji zapošlјava ATSEP osoblјe vodi evidenciju o svim obukama koje je ATSEP osoblјe završilo i o procjenjivanju kompetencija ATSEP osoblјa i tu evidenciju stavlјa na raspolaganje:
(a) predmetnom ATSEP osoblјu, na zahtjev;
(b) na zahtjev i uz saglasnost ATSEP osoblјa, novom poslodavcu kada se ATSEP osoblјe zaposli kod novog subjekta.
ATSEP.OR.115 Jezičko znanje
Pružatelj usluga osigurava da ATSEP posjeduje jezičko znanje koje je potrebno za vršenje njihovih dužnosti.
ODJELJAK 2 – ZAHTJEVI ZA OBUKU
ATSEP.OR.200 Zahtjevi za obuku – Opšte
Pružatelj usluga osigurava da je ATSEP osoblјe:
(a) uspješno završilo:
(1) osnovnu obuku utvrđenu u ATSEP.OR.205;
(2) kvalifikacijsku obuku utvrđenu u ATSEP.OR.210;
(3) obuku za ovlaštenja za sistem/opremu utvrđenu u ATSEP.OR.215;
(b) završilo kontinuiranu obuku utvrđenu u ATSEP.OR.220.
ATSEP.OR.205 Osnovna obuka(a) Osnovna obuka ATSEP osoblјa se sastoji:
(1) od predmeta, tema i podtema iz Dodatka 1 (Osnovna obuka – Zajednička);
(2) ako je to relevantno za aktivnosti pružatelja usluga, od predmeta iz Dodatka 2 (Osnovna obuka – Usmjerenja).
(b) Pružatelj usluga može utvrditi najprikladnije zahtjeve za obrazovanje za svoje kandidate za ATSEP osoblјe i, na osnovu toga, prilagoditi broj i/ili nivo predmeta, tema ili podtema navedenih pod (a) kada je to relevantno.
ATSEP.OR.210 Kvalifikacijska obuka
Kvalifikacijska obuka ATSEP osoblјa se sastoji:
(a) od predmeta, tema i podtema iz Dodatka 3 (Kvalifikacijska obuka – Zajednička);
(b) ako je to relevantno za aktivnosti pružatelja usluga, od najmanje jednog od kvalifikacijskih usmjerenja iz Dodatka 4 (Kvalifikacijska obuka – Usmjerenja).
ATSEP.OR.215 Obuka za ovlaštenja za sistem i opremu
(a) Obuka ATSEP osoblјa za ovlaštenja za sistem i opremu odnosi se na dužnosti koje se izvršavaju i obuhvata jedno ili više od slјedećeg:
(1) teorijske kurseve;
(2) praktične kurseve;
(3) obuku na radnom mjestu.
(b) Obuka za ovlaštenja za sistem i opremu osigurava da kandidati za ATSEP osoblјe steknu znanja i vještine koje se odnose na:
(1) funkcionalnost sistema i opreme;
(2) stvarni i potencijalni uticaj aktivnosti ATSEP osoblјa na sistem i opremu;
(3) uticaj sistema i opreme na operativno okruženje.
ATSEP.OR.220 Kontinuirana obuka
Kontinuirana obuka ATSEP osoblјa se sastoji od obuke osvježavanja znanja, obuka za unapređenje ili modifikacije na uređajima/sistemima i/ili obuku za slučajeve opasnosti.
ODJELJAK 3 – ZAHTJEVI ZA PROCJENJIVANJE KOMPETENCIJA
ATSEP.OR.300 Procjenjivanje kompetencija – Opšte
Pružatelj usluga osigurava da je ATSEP osoblјe:
(a) prije izvršavanja svojih dužnosti procijenjeno kao kompetentno;
(b) predmetom kontinuiranog procjenjivanja kompetencija u skladu sa ATSEP.OR.305.
ATSEP.OR.305 Procjenjivanje početne i kontinuirane kompetentnosti
Pružatelj usluga koji zapošlјava ATSEP osoblјe:
(a) uspostavlјa, primjenjuje i dokumentuje postupke za:
(1) procjenjivanje početne i kontinuirane kompetentnosti ATSEP osoblјa;
(2) prilikom nedostatka ili smanjenja kompetencija ATSEP osoblјa, uklјučujući postupak žalbe;
(3) osiguravanje nadzora osoblјa koje nije procijenjeno kao kompetentno.
(b) definiše slјedeće kriterije na osnovu kojih se procjenjuje početna i kontinuirana kompetentnost:
(1) tehničke vještine;
(2) bihejvioralne vještine/vještine ponašanja;
(3) znanje.
ODJELJAK 4 – ZAHTJEVI ZA INSTRUKTORE I PROCJENITELJE
ATSEP.OR.400 Instruktori za obuku ATSEP osoblјa
Pružatelj usluga koji zapošlјava ATSEP osoblјe osigurava:
(a) da instruktori za obuku ATSEP osoblјa imaju odgovarajuće iskustvo u oblastima za koje obučavaju;
(b) da su instruktori za obuku na radnom mjestu uspješno završili kurs osposoblјavanja na radnom mjestu i imaju vještine da intervenišu u slučajevima kada bi tokom obuke mogla biti ugrožena sigurnost.
ATSEP.OR.405 Procjenitelji tehničkih vještina
Pružatelj usluga koji zapošlјava ATSEP osoblјe osigurava da su procjenitelji tehničkih vještina uspješno završili kurs za procjenitelje i da imaju odgovarajuće iskustvo za procjenjivanje kriterija utvrđenih u ATSEP.OR.305(b).
Dodatak 1 ANEKSA XIII
Osnovna obuka – Zajednička
Predmet 1: UVOD
TEMA 1 BASIND – Uvod
Podtema 1.1 – Pregled obuke i procjenjivanja
Podtema 1.2 – Nacionalna organizacija
Podtema 1.3 – Radno mjesto
Podtema 1.4 – Uloga ATSEP osoblјa
Podtema 1.5 – Uloga u Evropi i u svijetu
Podtema 1.6 – Međunarodni standardi i preporučene prakse
Podtema 1.7 – Zaštita podataka
Podtema 1.8 – Upravlјanje kvalitetom
Podtema 1.9 – Sistem upravlјanja sigurnošću
Podtema 1.10 – Zdravlјe i sigurnost
Predmet 2: UPOZNAVANJE SA ZRAČNIM PROMETOMTEMA 1 BASATF – Upoznavanje sa zračnim prometomPodtema 1.1 – Upravlјanje zračnim prometom
Podtema 1.2 – Kontrola zračnog prometa
Podtema 1.3 – Sigurnosne mreže na zemlјi
Podtema 1.4 – Alati za kontrolu zračnog prometa i sredstva za praćenje
Podtema 1.5 – Upoznavanje
Dodatak 2 ANEKSA XIII
Osnovna obuka – Usmjerenja
Predmet 3: USLUGE ZRAKOPLOVNOG INFORMIRANJAPredmet 4: METEOROLOGIJAPredmet 5: KOMUNIKACIJAPredmet 6: NAVIGACIJAPredmet 7: NADZORPredmet 8: OBRADA PODATAKAPredmet 9: PRAĆENJE I KONTROLA SISTEMAPredmet 10: PROCEDURE ODRŽAVANJA
Dodatak 3 ANEKSA XIII
Kvalifikacijska obuka – ZajedničkaPredmet 1: SIGURNOSTTEMA 1 – Upravlјanje sigurnošćuPodtema 1.1 – Politika i načela
Podtema 1.2 – Koncept rizika i načela procjene rizika
Podtema 1.3 – Postupak procjenjivanja sigurnosti
Podtema 1.4 – Šema klasifikacije rizika sistema zračne plovidbe
Podtema 1.5 – Sigurnosni propisi
Predmet 2: ZDRAVLJE I SIGURNOSTTEMA 1 – Svijest o opasnostima i zakonska pravilaPodtema 1.1 – Svijest o opasnostima
Podtema 1.2 – Propisi i procedure
Podtema 1.3 – Rukovanje opasnim materijama
Predmet 3: LJUDSKI FAKTORTEMA 1 – Uvod u lјudske faktorePodtema 1.1 – Uvod
TEMA 2 – Znanja i vještine u raduPodtema 2.1. – Znanje, vještine i kompetencije ATSEP osoblјa
TEMA 3 – Psihološki faktoriPodtema 3.1 – Razumijevanje / Kognicija
TEMA 4 – Medicinski faktoriPodtema 4.1 – Zamor
Podtema 4.2 – Fizička spremnost
Podtema 4.3 – Radno okruženje
TEMA 5 – Organizacijski i socijalni faktoriPodtema 5.1 – Osnovne potrebe lјudi na radnom mjestu
Podtema 5.2 – Upravlјanje timskim resursima
Podtema 5.3 – Timski rad i uloge članova tima
TEMA 6 – KomunikacijaPodtema 6.1 – Pisani izvještaj
Podtema 6.2 – Verbalna i neverbalna komunikacija
TEMA 7 – StresPodtema 7.1 – Stres
Podtema 7.2 – Upravlјanje stresom
TEMA 8 – Ljudska greškaPodtema 8.1 – Ljudska greška
Dodatak 4 ANEKSA XIII
Kvalifikacijska obuka – Usmjerenja
1 KOMUNIKACIJA – GOVORNA
Predmet 1: GOVORNA KOMUNIKACIJATEMA 1. – Zrak-zemlјaPodtema 1.1 – Prijenos/prijem
Podtema 1.2 – Radio antenski sistemi
Podtema 1.3 – Govorni prekidač (Voice switch)
Podtema 1.4 – Radno mjesto kontrolora zračnog prometa
Podtema 1.5 – Radio interfejsi
TEMA 2. – COMVCE – Zemlјa-zemlјaPodtema 2.1 – Interfejsi
Podtema 2.2 – Protokoli
Podtema 2.3 – Prekidač
Podtema 2.4 – Komunikacijski lanac
Podtema 2.5 – Radno mjesto kontrolora zračnog prometa
Predmet 2: PRIJENOSNI PUTTEMA 1 – VodoviPodtema 1.1 – Teorija vodova
Podtema 1.2 – Digitalni prijenos
Podtema 1.3 – Vrste vodova
TEMA 2. – Posebne vezePodtema 2.1 – Mikrotalasna veza
Podtema 2.2 – Satelit
Predmet 3: SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 4.: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Odnos prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
2. KOMUNIKACIJA – PODACI
Predmet 1: PODACITEMA 1 – Uvod u mrežePodtema 1.1 – Vrste
Podtema 1.2 – Mreže
Podtema 1.3 – Vanjske mrežne usluge
Podtema 1.4 – Mjerni alati
Podtema 1.5 – Rješavanje problema
TEMA 2 – ProtokoliPodtema 2.1 – Osnovna teorija
Podtema 2.2 – Opšti protokoli
Podtema 2.3 – Posebni protokoli
TEMA 3 – Nacionalne mrežePodtema 3.1 – Nacionalne mreže
TEMA 4 – Evropske mrežePodtema 4.1 – Mrežne tehnologije
TEMA 5 – Globalne mrežePodtema 5.1 – Mreže i standardi
Podtema 5.2 – Opis
Podtema 5.3 – Globalna arhitektura
Podtema 5.4 – Podmreže zrak-zemlјa
Podtema 5.5 – Podmreže zemlјa-zemlјa
Podtema 5.6 – Mreže u zrakoplovu
Podtema 5.7 – Primjene komunikacija zrak-zemlјa
Predmet 2: PRIJENOSNI PUTTEMA 1 – VodoviPodtema 1.1 – Teorija vodova
Podtema 1.2 – Digitalni prijenos
Podtema 1.3 – Vrste vodova
TEMA 2 – Posebne vezePodtema 2.1 – Mikrotalasna veza
Podtema 2.2 – Satelit
Predmet 3: SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 4: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Odnos prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
3. NAVIGACIJA – NEUSMJERENI RADIO-FAR (NDB)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1 – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – NDBTEMA 1 – NDB/LokatorPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Arhitektura zemalјske stanice
Podtema 1.3 – Podsistem predajnika
Podtema 1.4 – Antenski podsistem
Podtema 1.5 – Podsistemi za nadzor i upravlјanje
Podtema 1.6 – Oprema u zrakoplovu
Podtema 1.7 – Pregledi i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Odnos prema sigurnostiPodtema 1.1 – Odnos prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
4. NAVIGACIJA – ODREĐIVANJE SMJERA (DF)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1 – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – DFTEMA 1. – Goniometar (DF)Podtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Arhitektura VDF/DDF opreme
Podtema 1.3 – Podsistem predajnika
Podtema 1.4 – Antenski podsistem
Podtema 1.5 – Podsistemi za nadzor i upravlјanje
Podtema 1.6 – Pregledi i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
5. NAVIGACIJA – VHF SVESMJERNI RADIO-FAR (VOR)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1 – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – VORTEMA 1 – VORPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Osnove CVOR i/ili DVOR
Podtema 1.3 – Arhitektura zemalјske stanice
Podtema 1.4 – Podsistem predajnika
Podtema 1.5 – Antenski podsistem
Podtema 1.6 – Podsistem za nadzor i upravlјanje
Podtema 1.7 – Oprema u zrakoplovu
Podtema 1.8 – Provjera i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
6. NAVIGACIJA – OPREMA ZA MJERENJE UDALJENOSTI (DME)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1 – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – DMETEMA 1 – DMEPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Osnove DME
Podtema 1.3 – Arhitektura zemalјske stanice
Podtema 1.4 – Podsistem prijemnika
Podtema 1.5 – Obrada signala
Podtema 1.6 – Podsistem predajnika
Podtema 1.7 – Antenski podsistem
Podtema 1.8 – Podsistem za nadzor i upravlјanje
Podtema 1.9 – Oprema u zrakoplovu
Podtema 1.10 – Provjera i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
7. NAVIGACIJA – SISTEM ZA INSTRUMENTALNO SLIJETANJE (ILS)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1 – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – ILSTEMA 1 – ILSPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Osnove ILS
Podtema 1.3 – Dvofrekventni (2F) sistemi
Podtema 1.4 – Arhitektura zemalјske stanice
Podtema 1.5 – Podsistem predajnika
Podtema 1.6 – Antenski podsistem
Podtema 1.7 – Podsistem za nazor i upravlјanje
Podtema 1.8 – Oprema u zrakoplovu
Podtema 1.9 – Pregled i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Odnos prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
8. NAVIGACIJA – MIKROTALASNI SISTEM ZA SLIJETANJE (MLS)
Predmet 1: NAVIGACIJA ZASNOVANA NA PERFORMANSAMATEMA 1. – Navigacijski konceptiPodtema 1.1 – Operativni zahtjevi
Podtema 1.2 – Navigacija zasnovana na performansama
Podtema 1.3 – Koncept prostorne navigacije (RNAV)
Podtema 1.4 – NOTAM
Predmet 2: ZEMALJSKI SISTEMI – MLSTEMA 1 – MLSPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Podtema 1.2 – Osnove MLS
Podtema 1.3 – Arhitektura zemalјske stanice
Podtema 1.4 – Podsistem predajnika
Podtema 1.5 – Antenski podsistem
Podtema 1.6 – Podsistem za nadzor i upravlјanje
Podtema 1.7 – Oprema u zrakoplovu
Podtema 1.8 – Pregledi i održavanje sistema
Predmet 3: GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SISTEMTEMA 1 – GNSSPodtema 1.1 – Opšti prikaz
Predmet 4: OPREMA U ZRAKOPLOVUTEMA 1 – Sistemi u zrakoplovuPodtema 1.1 – Sistemi u zrakoplovu
TEMA 2 – Autonomna navigacijaPodtema 2.1 – Inercijalna navigacija
TEMA 3 – Vertikalna navigacijaPodtema 3.1 – Vertikalna navigacija
Predmet 5: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
9. NADZOR – PRIMARNI NADZORNI RADAR - PSR
Predmet 1: PRIMARNI NADZORNI RADARTEMA 1 – Nadzor kontrole zračnog prometaPodtema 1.1 – Upotreba PSR za usluge u zračnom prometu
Podtema 1.2 – Antena (PSR)
Podtema 1.3 – Predajnici
Podtema 1.4 – Karakteristike primarnih cilјeva
Podtema 1.5 – Prijemnici
Podtema 1.6 – Obrada signala i dobijanje plotova/grafičkog prikaza
Podtema 1.7 – Kombinovanje plotova/grafičkih prikaza
Podtema 1.8 – Karakteristike primarnog radara
TEMA 2 – SURPSR – Radar za kontrolu kretanja na zemlјi - SMRPodtema 2.1 – Upotreba SMR za usluge u zračnom prometu
Podtema 2.2 – Radarski senzor
TEMA 3 – SURPSR – Testiranje i mjerenjePodtema 3.1 – Testiranje i mjerenje
Predmet 2: KORISNIČKI INTERFEJS (HMI)TEMA 1 – SURPSR – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Podtema 1.2 – ATSEP HMI
Podtema 1.3 – Pilotov HMI
Podtema 1.4 – Prikazi
Predmet 3: PRIJENOS NADZORNIH PODATAKA (SDT)TEMA 1 – SDTPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
Podtema 1.2 – Metode provjere
Predmet 4: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – SURPSR – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – SURPSR – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
Predmet 5: SISTEMI ZA OBRADU PODATAKATEMA 1 – Komponente sistemaPodtema 1.1 – Sistemi za obradu nadzornih podataka
10. NADZOR – SEKUNDARNI NADZORNI RADAR (SSR)
Predmet 1: SEKUNDARNI NADZORNI RADAR (SSR)TEMA 1 – SSR i monopulsni SSRPodtema 1.1 – Upotreba SSR za usluge u zračnom prometu
Podtema 1.2 – Antena (SSR)
Podtema 1.3 – Interogator
Podtema 1.4 – Transponder
Podtema 1.5 – Prijemnici
Podtema 1.6 – Obrada signala i dobijanje plotova/grafičkog prikaza
Podtema 1.7 – Kombinovanje plotova/grafičkih prikaza
Podtema 1.8 – Testiranje i mjerenje
TEMA 2 – Mod SPodtema 2.1 – Uvod u Mod S
Podtema 2.2 – Sistem Mod S
TEMA 3 – MultilateracijaPodtema 3.1 – MLAT u upotrebi
Podtema 3.2 – Načela MLAT
TEMA 4 – SURSSR – OkruženjePodtema 4.1 – SSR okruženje
Predmet 2: KORISNIČKI INTERFEJS (HMI)TEMA 1 – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Podtema 1.2 – ATSEP HMI
Podtema 1.3 – Pilotov HMI
Podtema 1.4 – Prikazi
Predmet 3: PRIJENOS NADZORNIH PODATAKATEMA 1 – SDTPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
Podtema 1.2 – Metode provjere
Predmet 4: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
Predmet 5: SISTEMI ZA OBRADU PODATAKATEMA 1 – Komponente sistemaPodtema 1.1 – Sistemi za obradu nadzornih podataka
11. NADZOR – AUTOMATSKI ZAVISNI NADZOR (ADS)
Predmet 1: AUTOMATSKI ZAVISNI NADZOR (ADS)TEMA1 – Opšti prikaz ADSPodtema 1.1 – Definicija ADS
TEMA 2 – SURADS – ADS-BPodtema 2.1 – Uvod u ADS-B
Podtema 2.2 – Tehnike ADS-B
Podtema 2.3 – VDL Mod 4 (STDMA)
Podtema 2.4 – Prošireno samouklјučivanje Moda S (Mode S Extended Squitter)
Podtema 2.5 – UAT
Podtema 2.6 – ASTERIX
TEMA 3 – ADS-CPodtema 3.1 – Uvod u ADS-C
Podtema 3.2 – Tehnike ADSS-C
Predmet 2: KORISNIČKI INTERFEJS (HMI)TEMA 1 – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Podtema 1.2 – ATSEP HMI
Podtema 1.3 – Pilotov HMI
Podtema 1.4 – Prikazi
Predmet 3: PRIJENOS NADZORNIH PODATAKATEMA 1 – SDTPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
Podtema 1.2 – Metode provjere
Predmet 4: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Stav prema sigurnostiPodtema 1.1 – Stav prema sigurnosti
TEMA 2 – SURADS – Funkcionalna sigurnostPodtema 2.1 – Funkcionalna sigurnost
Predmet 5: SISTEMI ZA OBRADU PODATAKATEMA 1 – Komponente sistemaPodtema 1.1 – Sistemi za obradu nadzornih podataka
12. PODACI – OBRADA PODATAKA
Predmet 1: FUNKCIONALNA SIGURNOSTTEMA 1 – Funkcionalna sigurnostPodtema 1.1 – Funkcionalna sigurnost
Podtema 1.2 – Integritet i zaštita softvera
TEMA 2 – Stav prema sigurnostiPodtema 2.1 – Stav prema sigurnosti
Predmet 2: SISTEMI ZA OBRADU PODATAKATEMA 1 –Zahtjevi korisnikaPodtema 1.1 – Zahtjevi kontrolora zračnog prometa
Podtema 1.2 – Trajektorije, predviđanje i proračuni
Podtema 1.3 – Sigurnosne mreže na zemlјi
Podtema 1.4 – Podrška odlučivanju
TEMA 2 – Podaci o komponentama sistemaPodtema 2.1 – Sistemi za obradu podataka
Podtema 2.2 – Sistemi za obradu podataka o planovima leta
Podtema 2.3 – Sistemi za obradu nadzornih podataka
Predmet 3: PODACI – PROCESITEMA 1 – Softverski procesPodtema 1.1 – Posredni softver (middleware)
Podtema 1.2 – Operativni sistemi
Podtema 1.3 – Upravlјanje konfiguracijom
Podtema 1.4 – Proces razvoja softvera
TEMA 2 – Hardverska platformaPodtema 2.1 – Nadogradnja opreme
Podtema 2.2 – COTS
Podtema 2.3 – Međuzavisnost
Podtema 2.4 – Mogućnost održavanja
TEMA 3 – TestiranjePodtema 3.1 – Testiranje
Predmet 4: PODACITEMA 1 – Suštinske karakteristike podatakaPodtema 1.1 – Značaj podataka
Podtema 1.2 – Upravlјanje konfiguracijom podataka
Podtema 1.3 – Standardi za podatke
TEMA 2 – ATM podaci – Detalјna strukturaPodtema 2.1 – Sistemska oblast
Podtema 2.2 – Karakteristične tačke
Podtema 2.3 – Performanse zrakoplova
Podtema 2.4 – Upravlјanje ekranom
Podtema 2.5 – Poruke automatske koordinacije
Podtema 2.6 – Podaci o upravlјanju konfiguracijom
Podtema 2.7 – Podaci o fizičkoj konfiguraciji
Podtema 2.8 – Relevantni meteorološki podaci
Podtema 2.9 – Poruke upozorenja i poruke o greškama za ATSEP osoblјe
Podtema 2.10 – Poruke upozorenja i poruke o greškama za ATCO
Predmet 5: KOMUNIKACIJSKI PODACITEMA 1 – Uvod u mrežePodtema 1.1 – Vrste
Podtema 1.2 – Mreže
Podtema 1.3 – Vanjske mrežne usluge
Podtema 1.4 – Mjerni alati
Podtema 1.5 – Rješavanje problema
TEMA 2 – ProtokoliPodtema 2.1 – Osnovna teorija
Podtema 2.2 – Opšti protokoli
Podtema 2.3 – Posebni protokoli
TEMA 3 – DATDP – Nacionalne mrežePodtema 3.1 – Nacionalne mreže
Predmet 6: NADZOR – PRIMARNITEMA 1 – ATC NadzorPodtema 1.1 – Upotreba PSR za usluge u zračnom prometu
Predmet 7: NADZOR – SEKUNDARNITEMA 1 – SSR I MSSRPodtema 1.1 – Upotreba SSR za usluge u zračnom prometu
TEMA 2 – Mod SPodtema 2.1 – Uvod u Mod S
TEMA 3 – MultilateracijaPodtema 3.1 – Načela MLAT
Predmet 8: NADZOR – HMITEMA 1 – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Predmet 9: PRIJENOS NADZORNIH PODATAKATEMA 1 – Prijenos nadzornih podatakaPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
13. NADZOR I KONTROLA SISTEMA (SMC) – KOMUNIKACIJA
TEMA 1 – Organizacija i rad ANSPPodtema 1.1 – SMCCOM – Organizacija i rad ANSP
TEMA 2 – Program održavanja ANSPPodtema 2.1 – Politika
TEMA 3 – ATM kontekstPodtema 3.1 – ATM kontekst
TEMA 4 – Administrativne prakse ANSPPodtema 4.1 – Administracija
Predmet 2: ANS SISTEMI I UREĐAJITEMA 1 – Operativni uticajiPodtema 1.1 – Degradacija ili gubitak usluga sistema i uređaja
TEMA 2 – Funkcionalnost i operativnost radnog mjesta korisnikaPodtema 2.1 – Radno mjesto korisnika
Podtema 2.2 – Radno mjesto SMC
Predmet 3: ALATI, PROCESI I PROCEDURETEMA 1 – ZahtjeviPodtema 1.1 – SMS
Podtema 1.2 – QMS
Podtema 1.3 – Primjena SMS u radnom okruženju
TEMA 2 – Sporazumi o održavanju sa vanjskim organizacijamaPodtema 2.1 – Načela sporazuma
TEMA 3 – Opšti postupci SMCPodtema 3.1 – Uloge i odgovornosti
TEMA 4 – Sistemi za upravlјanje održavanjemPodtema 4.1 – Izvještavanje
Predmet 4: TEHNOLOGIJATEMA 1 – Tehnologije i načelaPodtema 1.1 – Opšte
Podtema 1.2 – Komunikacija
Podtema 1.3 – Sredstva
Predmet 5: KOMUNIKACIJA – GOVORNATEMA 1 – Zrak-zemlјaPodtema 1.1 – Radno mjesto kontrolora zračnog prometa
TEMA 2 – Zemlјa-zemlјaPodtema 2.1 – Interfejsi
Podtema 2.2 – Prekidač
Podtema 2.3 – Radno mjesto kontrolora zračnog prometa
Predmet 6: KOMUNIKACIJA – PODACITEMA 1 – Evropske mrežePodtema 1.1 – Mrežne tehnologije
TEMA 2 – Globalne mrežePodtema 2.1 – Mreže i standardi
Podtema 2.2 – Opis
Podtema 2.3 – Globalna arhitektura
Podtema 2.4 – Podmreže zrak-zemlјa
Podtema 2.5 – Podmreže zemlјa-zemlјa
Podtema 2.6 – Primjene komunikacija zrak-zemlјa
Predmet 7: KOMUNIKACIJA – SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 8: NAVIGACIJA – PBNTEMA 1 – Koncepti navigacije (NAV)Podtema 1.1 – NOTAM
14. NADZOR I KONTROLA SISTEMA (SMC) – NAVIGACIJA
Predmet 1: STRUKTURA ANSTEMA 1 – Organizacija i rad ANSPPodtema 1.1 – Organizacija i rad ANSP
TEMA 2 – Program održavanja ANSPPodtema 2.1 – Politika
TEMA 3 – ATM kontekstPodtema 3.1 – ATM kontekst
TEMA 4 – Administrativne prakse ANSPPodtema 4.1 – Administracija
Predmet 2: ANS SISTEMI I UREĐAJITEMA 1 – Operativni uticajiPodtema 1.1 – SMCNAV – Degradacija ili gubitak usluga sistema i uređaja
TEMA 2 – Funkcionalnost i operativnost radnog mjesta korisnikaPodtema 2.1 – Radno mjesto korisnika
Podtema 2.2 – Radno mjesto SMC
Predmet 3 ALATI, PROCESI I PROCEDURETEMA 1 – SMCNAV – ZahtjeviPodtema 1.1 – SMS
Podtema 1.2 – QMS
Podtema 1.3 – Primjena SMS u radnom okruženju
TEMA 2 – Sporazumi o održavanju sa vanjskim organizacijamaPodtema 2.1 – Načela sporazuma
TEMA 3 – Opšti procesi SMCPodtema 3.1 – Uloge i odgovornosti
TEMA 4 – SMCNAV – Sistemi za upravlјanje održavanjemPodtema 4.1 – Izvještavanje
Predmet 4: TEHNOLOGIJATEMA 1 – SMCNAV – Tehnologije i načelaPodtema 1.1 – Opšte
Podtema 1.2 – Komunikacija
Podtema 1.3 – Sredstva
Predmet 5: KOMUNIKACIJA – PODACITEMA 1 – SMCNAV – Evropske mrežePodtema 1.1 – Mrežne tehnologije
TEMA 2 – Globalne mrežePodtema 2.1 – Mreže i standardi
Podtema 2.2 – Opis
Podtema 2.3 – Globalna arhitektura
Podtema 2.4 – Podmreže zrak-zemlјa
Podtema 2.5 – Podmreže zemlјa-zemlјa
Podtema 2.6 – Primjene komunikacija zrak-zemlјa
Predmet 6: KOMUNIKACIJA – SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 7: NAVIGACIJA – PBNTEMA 1 – Koncepti navigacije (NAV)Podtema 1.1 – NOTAM
Predmet 8: NAVIGACIJA – ZEMALJSKI SISTEMI – NDBTEMA 1 – NDB/LokatorPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Predmet 9: NAVIGACIJA – ZEMALJSKI SISTEMI – DFITEMA 1 – SMCNAV – DFPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Predmet 10: NAVIGACIJA – ZEMALJSKI SISTEMI – VORTEMA 1 – VORPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Predmet 11: NAVIGACIJA – ZEMALJSKI SISTEMI – DMETEMA 1 – DMEPodtema 1.1 – Upotreba sistema
Predmet 12: NAVIGACIJA – ZEMALJSKI SISTEMI – ILSTEMA 1 – ILSPodtema 1.1 – Upotreba sistema
15. NADZOR I KONTROLA SISTEMA (SMC) – NADZOR
Predmet 1: STRUKTURA ANSTEMA 1 – Organizacija i rad ANSPPodtema 1.1 – Organizacija i rad ANSP
TEMA 2 – Program održavanja ANSPPodtema 2.1 – Politika
TEMA 3 – ATM kontekstPodtema 3.1 – ATM kontekst
TEMA 4 – Administrativne prakse ANSPPodtema 4.1 – Administracija
Predmet 2: ANS SISTEMI I UREĐAJITEMA 1 – Operativni uticajiPodtema 1.1 – SMCSUR – Degradacija ili gubitak usluga sistema i uređaja
TEMA 2. – Funkcionalnost i operativnost radnog mjesta korisnikaPodtema 2.1 – Radno mjesto korisnika
Podtema 2.2 – Radno mjesto SMC
Predmet 3: ALATI, PROCESI I PROCEDURETEMA 1 – ZahtjeviPodtema 1.1 – SMS
Podtema 1.2 – QMS
Podtema 1.3 – Primjena SMS u radnom okruženju
TEMA 2 – Sporazumi o održavanju sa vanjskim organizacijamaPodtema 2.1 – Načela sporazuma
TEMA 3 – Opšti postupci SMSPodtema 3.1 – Uloge i odgovornosti
TEMA 4 – Sistemi za upravlјanje održavanjemPodtema 4.1 – Izvještavanje
Predmet 4: TEHNOLOGIJATEMA 1 – Tehnologije i načelaPodtema 1.1 – Opšte
Podtema 1.2 – Komunikacija
Podtema 1.3 – Sredstva
Predmet 5: KOMUNIKACIJA – PODACITEMA 1 – Evropske mrežePodtema 1.1 – Mrežne tehnologije
TEMA 2 – Globalne mrežePodtema 2.1 – Mreže i standardi
Podtema 2.2 – Opis
Podtema 2.3 – Globalna arhitektura
Podtema 2.4 – Podmreže zrak-zemlјa
Podtema 2.5 – Podmreže zemlјa-zemlјa
Podtema 2.6 – Primjene komunikacija zrak-zemlјa
Predmet 6: KOMUNIKACIJA – SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 7: NAVIGACIJA – PBNTEMA 1 — Koncepti navigacije (NAV)Podtema 1.1 – NOTAM
Predmet 8: NADZOR – PRIMARNITEMA 1 – ATC nadzorPodtema 1.1 – Upotreba PSR za usluge u zračnom prometu
Predmet 9: NADZOR – SEKUNDARNITEMA 1 – SSR I MSSRPodtema 1.1 – Upotreba SSR za usluge u zračnom prometu
TEMA 2. – Mod SPodtema 2.1 – Uvod u Mod S
TEMA 3 – MultilateracijaPodtema 3.1 – Načela MLAT
Predmet 10: NADZOR – HMITEMA 1. – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Predmet 11: NADZOR – PRIJENOS PODATAKATEMA 1 – Prijenos nadzornih podatakaPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
16. NADZOR I KONTROLA SISTEMA (SMC) – PODACI
Predmet 1: STRUKTURA ANSTEMA 1 – Organizacija i rad ANSPPodtema 1.1 – Organizacija i rad ANSP
TEMA 2 – Program održavanja ANSPPodtema 2.1 – Politika
TEMA 3 – ATM kontekstPodtema 3.1 – ATM kontekst
TEMA 4 – ADMINISTRATIVNE PRAKSE ANSPPodtema 4.1 – Administracija
Predmet 2: ANS SISTEM I UREĐAJITEMA 1 – Operativni uticajiPodtema 1.1 – Degradacija ili gubitak usluga sistema i uređaja
TEMA 2 – Funkcionalnost i operativnost radnog mjesta korisnikaPodtema 2.1 – Radno mjesto korisnika
Podtema 2.2 – Radno mjesto SMC
Predmet 3: ALATI, PROCESI I PROCEDURETEMA 1 – SMCDAT – ZahtjeviPodtema 1.1 – SMS
Podtema 1.2 – QMS
Podtema 1.3 – Primjena SMS u radnom okruženju
TEMA 2 – Sporazumi o održavanju sa vanjskim organizacijamaPodtema 2.1 – Načela sporazuma
TEMA 3 – Opšti postupci SMCPodtema 3.1 – Uloge i odgovornosti
TEMA 4 – Sistemi za upravlјanje održavanjemPodtema 4.1 – Izvještavanje
Predmet 4: TEHNOLOGIJATEMA 1 – Tehnologije i načelaPodtema 1.1 – Opšte
Podtema 1.2 – Komunikacije
Podtema 1.3 – Sredstva
Predmet 5: KOMUNIKACIJA – PODACITEMA 1 – Evropske mrežePodtema 1.1 – Mrežne tehnologije
TEMA 2 – Globalne mrežePodtema 2.1 – Mreže i standardi
Podtema 2.2 – Opis
Podtema 2.3 – Globalna arhitektura
Podtema 2.4 – Podmreže zrak-zemlјa
Podtema 2.5 – Podmreže zemlјa-zemlјa
Podtema 2.6 – Primjene komunikacije zrak-zemlјa
Predmet 6: KOMUNIKACIJA – SNIMAČITEMA 1 – Zakonom propisano snimanjePodtema 1.1 – Propisi
Podtema 1.2 – Načela
Predmet 7: NAVIGACIJA – PBNTEMA 1 – SMCDAT – Koncepti navigacije (NAV)Podtema 1.1 – NOTAM
Predmet 8: NADZOR – PRIMARNITEMA 1 – ATC nadzorPodtema 1.1 – Upotreba PSR za usluge u zračnom prometu
Predmet 9: NADZOR – SEKUNDARNITEMA 1 – SSR I MSSRPodtema 1.1 – Upotreba SSR za usluge u zračnom prometu
TEMA 2 – Mode SPodtema 2.1 – Uvod u Mod S
TEMA 3 – MultilateracijaPodtema 3.1 – Načela MLAT
Predmet 10: NADZOR – HMITEMA 1 – HMIPodtema 1.1 – ATCO HMI
Predmet 11: NADZOR – PRIJENOS PODATAKATEMA 1 – Prijenos nadzornih podatakaPodtema 1.1 – Tehnologija i protokoli
Predmet 12: NADZOR – SISTEMI ZA OBRADU PODATAKATEMA 1 – Zahtjevi korisnikaPodtema 1.1 – Zahtjevi kontrolora zračnog prometa
Podtema 1.2 – Trajektorije, predviđanje i proračuni
Podtema 1.3 – Sigurnosne mreže na zemlјi
Podtema 1.4 – Podrška odlučivanju
Predmet 13: NADZOR – PODACI - PROCESITEMA 1. – Hardverska platformaPodtema 1.1 – Nadogradnja opreme
Podtema 1.2 – COTS
Podtema 1.3 – Međuzavisnost
Predmet 14: NADZOR – PODACITEMA 1 – Suštinske karakteristike podatakaPodtema 1.1 – Značaj podataka
Podtema 1.2 – Upravlјanje konfiguracijom podataka
Podtema 1.3 – Standardi za podatke
ANEKS XIV
BITNI ZAHTJEVI ZA ATM/ANS
1. KORIŠTENJE ZRAČNOG PROSTORA
1.1 Svi zrakoplovi, izuzev onih koji su uklјučeni u aktivnosti iz člana 1. stav (3) tačka b) ovog pravilnika u svim fazama leta ili na manevarskoj površini na aerodromu, koriste se u skladu sa zajedničkim opštim operativnim pravilima i svim primjenjivim procedurama namijenjenim za korištenje zračnog prostora.
1.2 Svi zrakoplovi, izuzev onih koji su uklјučeni u aktivnosti iz člana 1, stav (3). tačka b) ovog pravilnika, opremlјeni su potrebnim sastavnim dijelovima i njima se upravlјa shodno tome. Sastavni dijelovi koji se koriste u sistemu ATM/ANS, takođe, ispunjavaju zahtjeve navedene pod 3. ovog aneksa.
2. USLUGE
2.1 Zrakoplovne informacije i podaci za korisnike zračnog prostora u svrhu zračne plovidbe.
2.1.1 Podaci koji se koriste kao izvor za zrakoplovne informacije su odgovarajućeg kvaliteta, potpuni, aktuelni i blagovremeno dostavlјeni.
2.1.2 Zrakoplovne informacije su tačne, potpune, aktuelne, nedvosmislene, potiču od legitimnog izvora, odgovarajućeg su integriteta i u formatu koji je odgovarajući za korisnike.
2.1.3 Distribucija takvih zrakoplovnih informacija korisnicima zračnog prostora je blagovremena, pri čemu se koriste dovolјno pouzdana i brza sredstva komunikacije koja su zaštićena od namjernog i nenamjernog ometanja i ugrožavanja.
2.2 Meteorološke informacije
2.2.1 Podaci koji se koriste kao izvor zrakoplovnih meteoroloških informacija odgovarajućeg su kvaliteteta, potpuni i aktuelni.
2.2.2 U mjeri u kojoj je to moguće, zrakoplovne meteorološke informacije su precizne, potpune, aktuelne, odgovarajućeg integriteta i nedvosmislene, kako bi se zadovolјile potrebe korisnika zračnog prostora. Zrakoplovne meteorološke informacije potiču iz legitimnog izvora.
2.2.3 Distribucija takvih zrakoplovnih meteoroloških informacija korisnicima zračnog prostora je blagovremena, pri čemu se koriste dovolјno pouzdana i brza sredstva komunikacije koja su zaštićena od ometanja i ugrožavanja.
2.3 Usluge u zračnom prometu
2.3.1 Podaci koji se koriste kao izvor za pružanje usluga u zračnom prometu su tačni, potpuni i aktuelni.
2.3.2 Pružanje usluga u zračnom prometu je dovolјno precizno, potpuno, aktuelno i nedvosmisleno kako bi se zadovolјile sigurnosne potrebe korisnika.
2.3.3 Automatizovani alati koji pružaju informacije ili daju savjete korisnicima su na odgovarajući način projektovani, proizvedeni i održavani tako da se osigura njihova prikladnost za datu namjenu.
2.3.4 Uslugama u zračnom prometu i povezanim procesima osigurava se odgovarajuće razdavajanje između zrakoplova, sprečavaju se sudari zrakoplova sa preprekama na manevarskoj površini aerodroma, i po potrebi, pomaže u zaštiti od drugih opasnosti u zraku, uz osiguravanje brze i blagovremene koordinacije sa svim odgovarajućim korisnicima zračnog prostora i susjednim dijelovima zračnog prostora.
2.3.5 Komunikacija između usluga u zračnom prometu i zrakoplova, kao i između odgovarajućih jedinica za pružanje usluga u zračnom prometu je blagovremena, jasna, tačna i nedvosmislena, zaštićena od ometanja, opšte razumlјiva i, ako je potrebno, potvrđena od strane svih obuhvaćenih učesnika.
2.3.6 Uspostavlјena su sredstva za otkrivanje mogućih slučajeva opasnosti i, ako je potrebno, za pokretanje djelotvorne akcije traganja i spašavanja. Takva sredstva se sastoje, kao minimum, od odgovarajućih mehanizama upozoravanja, mjera i postupaka koordinacije, sredstava i osoblјa za efikasno pokrivanje područja odgovornosti.
2.4 Usluge komunikacije
Komunikacijske usluge postižu i održavaju odgovarajuće performanse u pogledu njihove dostupnosti, integriteta, kontinuiteta i blagovremenosti. One su brze i zaštićene od mogućeg oštećenja podataka i ometanja.
2.5 Usluge navigacije
Usluge navigacije postižu i održavaju odgovarajući nivo performansi u pogledu navođenja, pozicioniranja i, ako je dostupno, informacija o tačnom vremenu. Kriteriji za performanse obuhvataju tačnost, integritet, legitimnost izvora, dostupnost i kontinuitet usluge.
2.6 Usluge nadzora
Uslugama nadzora utvrđuje se odgovarajući položaj zrakoplova u zraku i drugih zrakoplova i kopnenih vozila na površini aerodroma, sa dovolјnim performansama u pogledu njihove tačnosti, integriteta, legitimnosti izvora, kontinuiteta i vjerovatnoće otkrivanja.
2.7 Upravlјanje protokom zračnog prometaU taktičkom upravlјanju protokom zračnog prometa na nivou Bosne i Hercegovine koriste se i pružaju dovolјno precizne informacije o obimu i prirodi planiranog zračnog prometa koji utiče na pružanje usluga i usklađuje se i pregovara o preusmjeravanju ili o odlaganju protoka prometa, kako bi se smanjio rizik od pojave situacija opterećenosti u zraku ili na aerodromima. Upravlјanje protokom se obavlјa sa cilјem optimizacije raspoloživih kapaciteta u upotrebi zračnog prostora i pobolјšavanja procesa upravlјanja protokom zračnog prometa. Ono mora da se zasniva na sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti, čime se osigurava omogućavanje kapaciteta na fleksibilan i pravovremen način, u skladu sa Evropskim planom zračne plovidbe.
2.8 Upravlјanje zračnim prostoromOdređivanje posebnih dijelova zračnog prostora za određenu upotrebu blagovremeno se nadzire, usklađuje i objavlјuje kako bi se smanjio rizik od gubitka međusobnog razdvajanja zrakoplova u svim okolnostima.
Uzimajući u obzir organizaciju vojnih aktivnosti i povezane aspekte koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine, upravlјanjem zračnim prostorom takođe se pruža podrška jednoobraznoj primjeni koncepta fleksibilnog korištenja zračnog prostora kako ga opisuje ICAO i kako se provodi na osnovu propisa kojim se uređuje organizacija i korištenje zračnog prostora u Jedinstvenom evropskom nebu, kako bi se olakšalo upravlјanje zračnim prostorom i upravlјanje zračnim prometom u kontekstu zajedničke prometne politike.
2.9 Projektovanje postupaka letenjaPostupci letenja su pravilno projektovani, ispitani, validirani prije nego što su uspostavlјeni i počnu ih koristiti zrakoplovi.
3. SISTEMI I SASTAVNI DIJELOVI
3.1 Opšte
Sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS, koji pružaju odgovarajuće informacije zrakoplovima, iz zrakoplova i na zemlјi, pravilno se projektuju, proizvode, instaliraju, održavaju, štite od neovlaštenog ometanja i sa njima se pravilno upravlјa kako bi se osiguralo da odgovaraju svojoj predviđenoj namjeni.
Sistemi i postupci uklјučuju naročito one sisteme i postupke koji su potrebni za podršku slјedećim funkcijama i uslugama:
(a) upravlјanje zračnim prostorom;
(b) upravlјanju protokom zračnog prometa;
(c) uslugama u zračnom prometu, naročito sistemima za obradu podataka o letu, sistemima za obradu nadzornih podataka i sistemima interfejsa;
(d) komunikaciji, uklјučujući komunikaciju zemlјa-zemlјa/satelit, zrak-zemlјa i zrak-zrak/satelit;
(e) navigaciji;
(f) nadzoru;
(g) uslugama zrakoplovnog informiranja; i
(h) meteorološkim uslugama u zračnoj plovidbi;
3.2 Integritet, performanse i pouzdanost sistema i sastavnih dijelova
Integritet sistema i sastavnih dijelova, kao i njihove performanse u vezi sa sigurnošću, bilo da su na zrakoplovu, na zemlјi ili u zračnom prostoru, odgovaraju njihovoj predviđenoj namjeni. Oni ispunjavaju zahtijevani nivo operativnih performansi za sve predviđene uvjete rada tokom cjelokupnog operativnog perioda.
Sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS projektuju se, grade, održavaju i rade posredstvom odgovarajućih i validiranih procedura, na način kojim se u svakom trenutku i u svim fazama leta osiguravaju nesmetane operacije Evropske mreže za upravlјanje zračnim prometom (EATMN). Nesmetana operacija može se naročito izraziti u pogledu razmjene informacija, uklјučujući odgovarajuće informacije o operativnom statusu, jedinstveno tumačenje informacija, uporedive performanse obrade informacija i povezane postupke kojima se omogućavaju jedinstvene operativne performanse koje su dogovorene za cijelu EATMN ili za njene dijelove.
EATMN, njeni sistemi i njhovi sastavni dijelovi podržavaju, na osnovu koordinacije, nove dogovorene i validirane koncepte operacija koji pobolјšavaju kvalitet, održivost i efektivnost usluga u zračnoj plovidbi, naročito u pogledu sigurnosti i kapaciteta.
EATMN, njeni sistemi i njihovi sastavni dijelovi pružaju podršku postepenom uvođenju civilno-vojne koordinacije u mjeri koja je neophodna za efikasno upravlјanje zračnim prostorom i protokom prometa, kao i za sigurno i efikasno korištenje zračnog prostora za sve korisnike, primjenom koncepta fleksibilnog korištenja zračnog prostora.
Da bi se postigli ovi cilјevi, EATMN, njeni sistemi i njihovi sastavni dijelovi pružaju podršku blagovremenoj razmjeni tačnih i konzistentnih informacija između civilnih i vojnih strana koje obuhvataju sve faze leta, ne dovodeći u pitanje interese sigurnosne ili odbrambene politike, uklјučujući zahtjeve o povjerlјivosti.
3.3 Projektovanje sistema i sastavnih dijelova
3.3.1 Sistemi i sastavni dijelovi projektuju se tako da zadovolјe važeće sigurnosne zahtjeve i zahtjeve zrakoplove sigurnosti (security).
3.3.2 Sistemi i sastavni dijelovi, posmatrani zajedno, odvojeno i u odnosu jedan na drugi, projektuju se tako da postoji obrnut odnos između vjerovatnoće da će bilo kakav kvar dovesti do otkazivanja cijelog sistema i ozbilјnosti poslјedica otkaza sistema na sigurnost usluga.
3.3.3 Sistemi i sastavni dijelovi, posmatrani pojedinačno i kombinovano, projektuju se uzimajući u obzir ograničenja u vezi sa lјudskim sposobnostima i mogućnostima.
3.3.4 Sistemi i sastavni dijelovi projektuju se tako da zajedno sa podacima koje prenose budu zaštićeni od štetnih interakcija sa unutrašnjim i vanjskim elementima.
3.3.5 Informacije neophodne za proizvodnju, instalaciju, korištenje i održavanje predmetnih sistema i sastavnih dijelova, kao i informacije koje se odnose na nesigurne uvjete, dostavlјaju na jasan, doslјedan i nedvosmislen način.
3.4 Kontinuirani nivo usluge
Sigurnosni nivo sistema i sastavnih dijelova održavaju se tokom pružanja usluga i svih promjena usluge.
ANEKS XV
NEPRIMJENJIVE ODREDBE
Neprimjenjive odredbe Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/373 od 1. marta 2017. godine o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružatelje usluga upravlјanja zračnim prometom/pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i drugih mrežnih funkcija za upravlјanje zračnim prometom i za njihov nadzor, o stavlјanju van snage Uredbe (EZ) br. 482/2008 i provedbenih uredbi (EU) br. 1034/2011, (EU) br. 1035/2011 i (EU) 2016/1377 i o izmjeni Uredbe (EU) br. 677/2011, su:
Aneks II
ATM/ANS.AR.A.015 (d)(3)
(3) obavještava ostale države potpisnice ECAA sporazuma o AltMOC koji su prihvaćeni.
ATM/ANS.AR.A.025 (b)
(b) EASA provodi sistem za odgovarajuću analizu svake relevantne sigurnosne informacije koja je primlјena i odmah dostavlјa državama članicama i Komisiji svaku informaciju, uklјučujući preporuke ili korektivne aktivnosti koje treba preduzeti, koje su neophodne za blagovremeno reagovanje na sigurnosni problem u koji su uklјučeni pružatelji usluga.
ATM/ANS.AR.C.050 (e)(1)
(e) (1) zadnji dio prve rečenice, a u slučaju Tijela za upravlјanje mrežom (Network Manager) obavještava Komisiju.
Aneks III
ATM/ANS.OR.D.005 (c)
(c) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i pružatelji upravlјanja protokom zračnog prometa stavlјaju na raspolaganje Komisiji, na njen zahtjev, sadržaj dijela svog poslovnog i godišnjeg plana koji se odnosi na performanse, pod uvjetima koje postavlјa nadležni organ u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom.
ATM/ANS.OR.D.025 (c)
(c) Tijelo za upravlјanje mrežom, u skladu sa članom 20. Uredbe (EU) br. 677/2011, mora da dostavlјa godišnji plan svojih aktivnosti Komisiji i Agenciji. Ovaj izvještaj obuhvata njegovu operativnu efikasnost, kao i značajne aktivnosti i razvojne projekte, posebno u oblasti sigurnosti.
ATM/ANS.OR.D.025 (d)(3)
(d) (3) efikasnost Tijela za upravlјanje mrežom u odnosu na cilјeve efikasnosti utvrđene u Strateškom planu mreže iz člana 2(24) Uredbe (EU) br. 677/2011, poređenjem ostvarene efikasnosti sa efikasnošću iz operativnog plana mreže iz člana 2(23) Uredbe korištenjem indikatora efikasnosti definiranih u operativnom planu mreže;
(d) (4) obrazloženje razlika u odnosu na odgovarajuće cilјeve i utvrđivanje mjera neophodnih za uklanjanje razlika između planirane i ostvarene efikasnosti, tokom referentnog perioda navedenog u članu 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004;
Neprimjenjive odredbe Uredbe (EU) 2018/1139 Evropskog parlamenta i Vijeća od 4. jula 2018. godine o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Evropske unije za sigurnost zračne plovidbe i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Evropskog parlamenta i Vijeća i stavlјanju van snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 koje se odnose na oblast ATM/ANS, Poglavlјe III - Materijalni zahtjevi, Odjelјak V – ATM/ANS, su:
Član 41.
(Pružatelji usluga ATM/ANS)
Odredbe navedene u zadnja dva pasusa pod (6).
Nakon konsultovanja sa Agencijom, Komisija donosi provedbene akte koji sadrže njenu odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti koji su utvrđeni u podstavu 1. ovog stava. Navedeni provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz člana 127. stav 2. Ti provedbeni akti objavlјuju se u Službenom listu Evropske unije i Agencija ih unosi u bazu podataka iz člana 74.
Predmetna država članica odobrava izuzeće samo ako provedbeni akti iz podstava 3. sadrže pozitivnu odluku. Ona povlači izuzeće ako ustanovi, naročito putem redovnih preispitivanja iz podstava 1. tačka e), da uvjeti utvrđeni u podstavu 1. više nisu ispunjeni. Ona bez odlaganja obavještava Komisiju i Agenciju o odobravanju svakog izuzeća i, ako je potrebno, o ishodu tih preispitivanja i povlačenjima svih izuzeća.
Član 43.
Provedbeni akti u vezi sa pružateljima ATM/ANS i organizacijama uklјučenim u projektovanje, proizvodnju i održavanje sistema ATM/ANS i sastavnih dijelova ATM/ANS
1. Da bi se osiguralo ujednačeno provođenje osnovnih zahtjeva iz člana 40. i usaglašenost sa istima, za pružanje ATM/ANS iz člana 2(1)(g), na osnovu načela utvrđenih u članu 4. i radi ostvarivanja cilјeva utvrđenih u članu 1. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detalјne odredbe u vezi sa:
(a) posebnim pravilima i procedurama za pružanje ATM/ANS u skladu sa osnovnim zahtjevima iz člana 40, uklјučujući utvrđivanje i provođenje plana za prevazilaženje vanredne situacije u skladu sa tačkom 5.1(f) Aneksa VIII;
(b) pravilima i procedurama za izdavanje, održavanje, izmjenu, ograničavanje, suspenziju ili ukidanje certifikata iz člana 41(1);
(c) pravilima i procedurama za izjavu pružatelja usluga informiranja u letu iz člana 41(5) i za situacije u kojima su takve izjave dopuštene;
(d) pravilima i procedurama za izdavanje, održavanje, izmjenu, ograničavanje, privremeno oduzimanje ili ukidanje certifikata iz člana 42(1)(b) i za situacije u kojima se takvi certifikati zahtijevaju;
(e) pravilima i procedurama za izjavu organizacija iz člana 42(1)(a) i za situacije u kojima se takve izjave zahtijevaju;
(f) pravima i odgovornostima nositelja certifikata iz člana 41(1) i člana 42(1)(b) i organizacija koje daju izjave u skladu sa članom 41(5) i članom 42(1)(a).
Ti provedbeni akti donose se u skladu sa procedurom ispitivanja iz člana 127(3).
2. U pravilima iz stava 1 uzima se u obzir ATM Master plan.
3. Pri donošenju tih provedbenih akata Komisija osigurava usaglašenost sa bitnim zahtjevima iz člana 40. ove uredbe i uzima u obzir međunarodne standarde i preporučene prakse, a naročito one navedene u aneksima 2 do 4, 10, 11 i 15 Čikaške konvencije.
Član 44.
Provedbeni akti o upotrebi zračnog prostora i projektovanju struktura zračnog prostora
1. Da bi se osiguralo ujednačeno provođenje osnovnih zahtjeva iz člana 40. i usaglašenost sa istima, za pružanje ATM/ANS iz člana 2(1)(g), kao i za projektovanje struktura zračnog prostora, na osnovu načela utvrđenih u članu 4. i radi ostvarivanja cilјeva utvrđenih u članu 1, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detalјne odredbe u vezi sa:
(a) operativnim pravilima povezanim sa upotrebom zračnog prostora, opremom zrakoplova i sistemima ATM/ANS i sastavnim djelovima ATM/ANS koji se zahtijevaju kod upotrebe zračnog prostora;
(b) pravilima i postupcima za projektovanje struktura zračnog prostora kako bi se osigurala usaglašenost sa članom 46.
Ti provedbeni akti donose se u skladu sa procedurom ispitivanja iz člana 127(3).
2. U pravilima iz stava 1. uzima se u obzir ATM Master plan.
3. Pri donošenju tih provedbenih akata Komisija osigurava usaglašenost sa bitnim zahtjevima iz člana 40. ove uredbe i uzima u obzir međunarodne standarde i preporučene prakse, a naročito one navedene u aneksima 2, 3, 10, 11 i 15 Čikaške konvencije.
Član 47.
Delegirana ovlaštenja
1. Kada su u pitanju sistemi ATM/ANS i sastavni dijelovi ATM/ANS Komisija je ovlaštena da usvaja delegirane akte u skladu sa članom 128, kojima se utvrđuju detalјna pravila u vezi sa:
(a) uvjetima za utvrđivanje i obavještavanje podnositelja zahtjeva o detalјnim specifikacijama koje se za potrebe certifikacije u skladu sa članom 45(2) primjenjuju na sisteme ATM/ANS i sastavne dijelove ATM/ANS;
(b) uvjetima za izdavanje, održavanje, izmjenu, ograničavanje, suspenziju ili ukidanje certifikata iz člana 45(2) i za situacije u kojima se, radi ostvarivanja cilјeva utvrđenih u članu 1. i uzimajući u obzir prirodu i rizik predmetne aktivnosti, takvi certifikati se zahtijevaju ili su takve izjave dopuštene, u zavisnosti od slučaja;
(b) pravima i odgovornostima nositelja certifikata iz člana 45(2);
(d) pravima i odgovornostima organizacija koje daju izjave u skladu sa članom 45(1) i (2);
(e) uvjetima i procedurama za davanje izjava od strane pružatelja ATM/ANS u skladu sa članom 45(1) i za situacije u kojima se, radi ostvarivanja cilјeva utvrđenih u članu 1. i uzimajući u obzir prirodu i rizik predmetne aktivnosti, takve izjave zahtijevaju;
(f) uvjetima za utvrđivanje detalјnih specifikacija koje se primjenjuju na sisteme ATM/ANS i sastavne dijelove ATM/ANS koji podliježu davanju izjave u skladu sa članom 45(1) i (2).
2. Kada je riječ o pružanju ATM/ANS, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu sa članom 128, radi izmjene i/ili dopune Aneksa VIII i, ako je primjenjivo, Aneksa VII, kada je to potrebno zbog tehničkog, operativnog ili naučnog razvoja ili dokaza o sigurnosti u vezi sa ATM/ANS, kako bi se ostvarili cilјevi utvrđeni u članu 1, a u mjeri potrebnoj za ostvarenje tih cilјeva.
Aneks XIV
Tačka 2.7
Mjere iz člana 43. o upravlјanju protokom pružaju podršku operativnim odlukama koje donose pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, operatori aerodroma i korisnici zračnog prostora i obuhvataju slјedeće oblasti:
(a) planiranje leta;
(b) upotrebu raspoloživog kapaciteta zračnog prostora tokom svih faza leta, uklјučujući dodjelu slotova tokom leta; i
(c) upotrebu ruta u opštem zračnom prometu, uklјučujući:
- stvaranje jedinstvene publikacije za rutu i orijentaciju prometa,
- opcije za preusmjeravanje opšteg zračnog prometa iz gusto naselјenih područja, i
- pravila prioriteta u vezi sa pristupom zračnom prostoru za opšti zračni promet, naročito tokom perioda opterećenosti i kriza; i
(d) usklađenost između planova leta i aerodromskih slotova i neophodnu koordinaciju sa susjednim regionima, po potrebi.