Službeni glasnik BiH, broj 39/14

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76,07, 81/07, 94/07 i 24/08), i člana 3. stav (2) Odluke o imenovanju Nacionalnog koordinatora za rješavanje problema Roma u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 64/13), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 89. sjednici održanoj 4. aprila 2014. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU PROGRAMA RADA I NAČINU FINANSIRANJA PREDSJEDAVANJA BOSNE I HERCEGOVINE DEKADOM UKLJUČENJA ROMA 2005.-2015. U PERIODU OD 1. JULA 2014. DO 30. JUNA 2015.

Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom odlukom usvaja se Program rada za predsjedavanje Bosne i Hercegovine Dekadom uključenja Roma 2005.-2015. u periodu od 1. jula 2014. – 30. juna 2015. (u daljem tekstu: Program) i utvrđuje način finansiranja predsjedavanja Dekadom uključenja Roma 2005. – 2015 u periodu od 01. jula 2014. – 30. juna 2015. (u daljem tekstu: Dekada), koji je sastavni dio ove Odluke.

Član 2.
(Obaveze Nacionalnog koordinatora za Rome)

U skladu sa usvojenim Programom iz člana 1. ove Odluke, Nacionalni koordinator za rješavanje problema Roma u Bosni i Hercegovini za period 2013. – 2015. godine (u daljem tekstu: Nacionalni koordinator za Rome) priprema i predlaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine:

a) Odluku o imenovanju Stručnog tima za podršku predsjedavanju Bosne i Hercegovine Dekadom.

b) Priprema izvještaj za predsjedavanje Bosne i Hercegovine tokom 2014. godine, najkasnije do decembra 2014. godine.

c) Izvještaj za predsjedavanje Bosne i Hercegovine tokom 2015. godine, najkasnije do septembra 2015. godine.

d) Prezentuje aktivnosti Bosne i Hercegovine Dekadom na 27. i 28. sastanku Međunarodnog Upravnog komiteta Dekade.

Član 3.
(Način finansiranja predsjedavanja Dekadom)

(1) Aktivnosti predsjedavanja Dekadom finansiraju se iz budžeta Institucija Bosne i Hercegovine za 2014. i 2015. godinu, koji je utvrđen u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ministarstvo).

(2) Aktivnosti predsjedavanja Dekadom mogu se finansirati i na osnovu Sporazuma o saradnji koje sklapa ministarstvo i domaće ili međunarodne organizacije koje su ponudile pomoć u implementaciji planiranih aktivnosti predsjedavanja Dekadom.

(3) U skladu sa Programom iz člana 1. ove Odluke, Nacionalni koordinator za Rome donijeti će Odluke za 2014. i 2015. godinu kojima će precizirati raspored budžetskih i donatorskih sredstava namijenjenih za provođenje aktivnosti predsjedavanja Dekadom.

(4) Nacionalni koordinator za Rome će u izvještaje iz člana 2. tač. b) i c) uključiti i Izvještaj o utrošku budžetskih i donatorskih sredstava namijenjenih za predsjedavanje Dekadom.

Član 4.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH"

VM broj 74/14
4. aprila 2014. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Vjekoslav Bevanda, s. r.

PROGRAM RADA
ZA PREDSJEDAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE DEKADOM UKLJUČENJA ROMA 2005.-2015. U PERIODU OD 1. JULA 2014. DO 30. JUNA 2015.

Uvod

Dekada uključenja Roma 2005.-2015. (u daljem tekstu: Dekada) je politička posvećenost vlada zemalja članica u cilju borbe protiv siromaštva, isključivanja i diskriminacije Roma u Evropi.
Inicijativa za Dekadu je pokrenuta 2003. godine od strane vladinih i nevladinih zvaničnika, na regionalnoj konferenciji na visokom nivou, pod nazivom "Romi u proširenoj Evropi: izazovi u budućnosti", koja je održana u Mađarskoj, u Budimpešti.
Nakon toga su premijeri zemalja, koji su bili u Budimpešti, potpisali Deklaraciju o Dekadi uključenja Roma 2005-2015., a čin potpisivanja je obavljen u Sofiji, u Bugarskoj, 2. februara 2005. godine.
Potpisivanjem Deklaracije Dekada je postala međunarodna inicijativa i njen cilj je bio da se pozovu sve vlade, vladine i nevladine organizacije, kao i romske zajednice da ubrzano rade na procesu poboljšanja života Roma, kako bi se učinio napredak na poboljšanju uslova u kojima živi ova zajednica, s posebnim osvrtom na četiri prioritetna područja, a to su: zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, obrazovanje i zdravstvena zaštita Roma.
Dekadu su podržale i međunarodne organizacije i institucije, koje su aktivni partneri u naporima da se poboljša život Roma. To su: Svjetska banka, Evropska komisija, Vijeće Evrope, Razvojna banka Vijeća Evrope, Kontaktna tačka za pitanja Roma i Sinta Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u, Evropska mreža protiv rasizma, Evropska kancelarija za informisanje Roma, Evropski forum Roma i putnika, Evropski centar za prava Roma i Fond za obrazovanje Roma, Fondacija Otvoreno društvo, UNDP, UNHCR. UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija i dr.
Devet zemalja su bile osnivači Dekade: Bugarska, Hrvatska, Republika Češka, Mađarska, Makedonija, Rumunija, Srbija, Crna Gora i Slovačka. Naknadno su se priključile: Albanija, Bosna i Hercegovina i Španija, dok su Slovenija, SAD, Turska i Moldavija odlučile da učestvuju kao posmatrači.
U cilju obezbjeđenja adekvatnog rješavanja problema Roma, jedne od najbrojnijih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH je usvojio slijedeća dokumenta:
- 2005. godina – usvojena Strategija Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma
- 3.jula 2008. godine- usvojen je Akcioni plan za rješavanje problema Roma iz oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite, od strane Vijeća ministara BiH.
- 4. septembra potpisana Deklaracija o pristupanju BiH projektu Dekade uključenja Roma 2005.-2015. godine
Osnova za izradu pomenutih dokumenata sadržan je u okviru Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH, koji je stupio na snagu 2003. godine.
U Bosni i Hercegovini posljednjih godina poboljšan je položaj romske manjine prije svega efikasnim provođenjem usvojenih dokumenata, što je i utvrđeno od strane svih zemalja učesnica Dekade.
Po osnovu ostvarenog napretka u poboljšanju položaja romske manjine u Bosni i Hercegovini zemlje članice podržale su i prihvatile da Bosna i Hercegovina predsjedava Dekadom u periodu od 1. jula 2014. godine do 30. juna 2015. godine.
Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, na 11. sjednici održanoj 20.6.2012. godine, donijelo zaključak kojim se prihvata da Bosna i Hercegovina preuzme ulogu predsjedavanja Dekadom uključenja Roma 2005-2015 od Republike Crne Gore 1. jula 2014. godine, a uloga predsjedavajućeg da završi 30. juna 2015.
Poslije 26. sastanka Međunarodnog Upravnog komiteta Dekade u Crnoj Gori, krajem juna 2014. godine., Bosna i Hercegovina u skladu sa utvrđenim zaključcima preuzima ulogu predsjedavanja Dekadom uključenja Roma 2005.-2015. godina, od Crne Gore, 1. jula 2014. godine

1. Obaveze zemlje koja predsjedava Dekadom

Svaka zemlja koja predsjedava Dekadom, dužna je organizovati najmanje dva sastanka Međunarodnog Upravnog komiteta, koji upravlja Dekadom i koji je najviše koordinirajuće tijelo Dekade za donošenje odluka. Komitet se sastoji od svih vlada učesnica i svih međunarodnih partnerskih organizacija, kao i predstavnika nacionalnih romskih civilnih društava.
Upravni Komitet Dekade ima široke ovlasti: da revidira i diskutuje o Programu rada Dekade, raspravlja i odlučuje o prioritetnim aktivnostima, razmatra informacije vlada, usvaja godišnji izvještaj kojeg prezentira predsjedavajući, usvaja troškove, odobrava budžet, odobrava pristupanje drugih vlada procesu Dekade, itd. Sve odluke na sastancima Komiteta se donose konsenzusom. Komitet može davati izjave u ime Dekade samo ako su dvije trećine vlada prisutne na sastanku i ako se izjave ne odnose na vlade koje nisu prisutne.
Svaka vlada imenuje Nacionalnog koordinatora, koji predvodi nacionalnu delegaciju. Svaka vlada je obavezna da uplati kontribuciju za finansiranje aktivnosti Dekade, u iznosu od 20.000 EUR, što je 2013. učinila i Bosna i Hercegovina.
Na osnovu prezentiranih informacija Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine sačinilo je Program rada za predsjedavanje Bosne i Hercegovine Dekadom koji se prije njegovog razmatranja od strane Upravnog komiteta Dekade Roma predlaže na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

2. Predsjedavanje Bosne i Hercegovine

Polazeći od dosadašnje prakse predsjedavanja i suštine procesa predsjedavanja Dekadom Bosna i Hercegovina će od 1. jula 2014. godine preuzeti predsjedavanje od Crne Gore i ujedno će to biti i posljednja godina kada treba biti donesena konačna odluka od strane zemalja članica Dekade kako i na koji način će biti nastavljene aktivnosti započete u okviru Dekade uključenja Roma 2005-2015 u narednom periodu.
U toku predsjedavanja, Bosna i Hercegovina ima obavezu kao i sve ranije zemlje da: razvije, predlaže i sprovodi plan rada predsjedavanja Dekadom uključenja Roma 2005-2015 koji se sastoji od sastanaka partnera Dekade u vezi relevantnih prioritetnih oblasti, koje Predsjedništvo saziva, organizuje, upravlja i rukovodi, predstavlja Dekadu inkluzije Roma 2005-2015 na međunarodnom nivou i obezbjeđuje vidljivost Dekade, obezbjeđuje redovan protok i razmjenu informacija, osigurava djelotvorno učešće i saradnju između partnera Dekade i drugih relevantnih aktera, kao i da podstiče i administrira aktivno članstvo i mogućnost proširenja inicijative Dekade.
Program rada za predsjedavanje Bosne i Hercegovine Dekadom uključenja Roma 2005-2015 za period predsjedavanja Bosne i Hercegovine predložen je od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i treba biti usvojen na 26. sastanku Upravnog komiteta Dekade u Crnoj Gori.
Plan je zasnovan na aktuelnim događajima na međunarodnom i na nivou Bosne i Hercegovine koji su prioritetni za Dekadu uključenja Roma 2005-2015, obuhvataju najznačajnija dešavanja u okviru Dekade među kojima su i aktivnosti vezane za nastavak ovog procesa. Program rada predsjedavanja realizovati će se u saradnji sa Fondacijom Sekretarijata Dekade uključenja Roma.

3. Prioriteti i ciljevi u toku predsjedavanja Dekadom Bosne i Hercegovine

Prioriteti koje Bosna i Hercegovina predlaže tokom predsjedanja Dekadom uključenja Roma zasnovani su prije svega na dosadašnjim iskustvima Bosne i Hercegovine stečenim tokom implementacije Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma iz oblasti: zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite i Revidirani plan o obrazovnim potrebama Roma u BiH.
Za uspješnu implementaciju Akcionog plana Bosne i Hercegovine, u saradnji sa lokalnim organima vlasti i romskim NVO, Ministarstvo je realizovalo i Program evidentiranja romskih potreba po pojedinim oblastima, što je omogućilo realnije sagledavanje socijalnih potreba romske populacije u BiH za sve tri oblasti Akcionog plana. Finansiranje aktivnosti utvrđenih Akcionim planom uglavnom je obezbijeđeno iz budžeta institucija Bosne Hercegovine i jednim dijelom iz budžeta vlada entiteta, kantona i općina te kroz partnerstvo sa romskim NVO i međunarodnim organizacijama i institucijama koje su materijalno podržale projekte, posebno u oblasti stambenog zbrinjavanja Roma.
Rezultati koje smo postigli u Bosni i Hercegovini su mjerljivi posebno u oblasti poboljšanja stambenih uslova, ali i u oblastima zapošljavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Kao doprinos realnom planiranju pokrenute su aktivnosti na reviziji postojećih Akcionih planova za rješavanje problema Roma, koji je usvojen 11.12.2013. godine od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini se pored ovih aktivnosti realizuju i druge aktivnosti od strane vladinih institucija i kroz ciljane projekte koji su usmjereni na probleme Roma u bh društvu. Posebno su značajni programi koji se odnose na poboljšanje položaja romske djece u pogledu bolje zaštite od nasilja, prosjačenja i trgovine ljudima i drugi programi koji su usmjereni na smanjenje socijalne isključenosti sve djece među kojima i romske.
Pored ovih ciljanih područja značajno je naglasiti i programe usmjerene na poboljšanje položaja žena Romkinja kroz programe Agencije za ravnopravnost spolova BiH i entitetskih Gender centara, romskih i ostalih organizacija koji se odnose na zaštitu od porodičnog nasilja i ekonomsko osnaživanje žena, oblast obrazovanja i aktivnosti usmjerene na poboljšanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena.
Također je veoma važna tema antidiskriminacija i pitanja ljudskih prava Roma koja je od značaja za ostvarivanje njihovih građanskih prava i njihovu efikasniju socijalnu uključenost u sve tokove bh društva. Bosna i Hercegovina posljednjih godina nastoji da unaprijedi mehanizme za zaštitu od diskriminacije i uloži dodatne napore na jačanju kapaciteta nadležnih vlasti na lokalnom nivou, tamo gdje se rješavaju osnovne potrebe romskih porodica i gdje su problemi ove zajednice najfrekventniji i najvidljiviji.
Bosna i Hercegovina namjerava da potakne dijalog i razmjenu iskustva sa ostalim zemljama Dekade u cilju boljeg razvoja modaliteta, jačanja institucionalnih kapaciteta koji imaju za cilj poticati lokalne zajednice da se bolje i efikasnije uključe u procese uključenja Roma i smanjenje njihove socijalne isključenosti i jačanje partnerstva sa nevladinim romskim ali i neromskim zajednicama koje podržavaju ove inkluzivne procese.
U pripremi koncepta predsjedavanja Bosne i Hercegovine kao prioritetna područja predlažu se sektori u kojima se suočavamo sa veoma mnogo izazova u vezi kojih namjeravamo podijeliti iskustva sa ostalim zemljama članicama Dekade te predlažemo sljedeće prioritetne teme:
3.1. Inkluzija u obrazovanju romske djece, omladine, obrazovanje odraslih i zapošljavanje Roma
Položaj Roma dodatno otežavaju predrasude, kako u školovanju, tako i prilikom zapošljavanja i rješavanja problema stanovanja. Pripadnici ove manjine i dalje se suočavaju s problemom u ostvarivanju i zaštiti svojih prava uslijed nedovoljne informiranosti ili nemogućnosti da ispune uslove potrebne za ostvarivanje osnovnih prava.
Inkluzivno obrazovanje je put ka prevazilaženju društvene isključenosti Roma iz procesa obrazovanja. Romi se i dalje susreću sa niskim stepenom dostupnosti kvalitetnog obrazovanja što za posljedicu ima njihov nizak obrazovni nivo.
Siromaštvo i marginalizacija Romskih zajednica i nedostupnost usluga za rani rast i razvoj djece, kao i diskriminacija i dalje pojačavaju ovaj problem. Nizak nivo obrazovanja kod Romske populacije je jedna od ključnih prepreka u procesu zapošljavanja kako u BiH tako i u drugim državama. Pored otklanjanja prepreka za redovno obrazovanje djece postoji potreba za programima prekvalifikacije i dokvalifikacije mladih Roma i odraslih osoba posebno žena a tako i muškaraca.
Obrazovanje i obuka imaju direktan uticaj na to šta ljudi mogu da postanu i da rade. Sistemi obrazovanja i obuke trebalo bi da budu instrument podsticaja socijalne mobilnosti i da pomognu da se prekine ciklus siromaštva i nejednakosti. Predškolsko obrazovanje vjerovatno je najpresudniji faktor za izlazak iz začaranog kruga međugeneracijskog siromaštva i ono je najisplativija investicija. Investiranje u visokokvalitetno obrazovanje i njegu u ranom djetinjstvu može poduprijeti siguran početak u životu za sve članove društva.
Zabrinjavajući trendovi prepoznati u broju mladih Roma koji niti su u sistemu obrazovanja niti zaposleni naglašavaju potrebu intenziviranja široke lepeze politika namijenjenih mladima ¹. Potrebni su ciljani pristupi kako bi se uspostavila veza između obrazovanja i obuke na jednoj strani i tržišta rada na drugoj, predlažući mjere za unapređenje zapošljivosti mladih.
Potrebna nam je agenda za nove vještine i radna mjesta kako bismo definisali načine zapošljavanja većeg broja ljudi sa fokusom na bolje funkcionisanje i manju segmentiranost tržišta rada, bolje obučenu radnu snagu, kvalitetnija radna mjesta i radne uslove i primjerene mjere prema romskim zajednicama u svrhu promovisanja i buđenja interesa poslodavaca ka otvaranju novih radnih mjesta za ove marginilizirane grupe, i povećanje potražnje za radnom snagom.
Aktivna inkluzija ljudi koji su najudaljeniji od tržišta rada treba da bude visoko na dnevnom redu zemalja članica Dekade. Traženje dobrih praksi koje su kombinacija dobro izrađenih programa podrške poslodavcima i pojedincima i predstavljaju inkluziju tržišta rada i adekvatnih socijalnih usluga. Onima koji su najudaljeniji od tržišta rada također je potrebna snažnija socijalna podrška koja im se pruža i onda kada se zaposle da bi se izbjegla situacija "vrćenja u krug" kada se oni nađu u zamci između nezaposlenosti i lošeg, nesigurnog zaposlenja.
Za Bosnu i Hercegovinu poseban izazov predstavlja ustanovljenje politika socijalnog uključivanja koje trebaju da budu usklađene sa djelotvornim politikama borbe protiv diskriminacije, s obzirom da se korjeni siromaštva i teškog života mnogih odražavaju i na stepen njihove isključenosti i diskriminacije. Romi kao društvena grupa i pojedinci vrlo često se nalaze u ograničenom pristupu mogućnostima i pravima koja su dostupna drugima. Borba protiv diskriminacije i poštovanje ljudskih prava ima veliki značaj jer propisi koji se odnose na borbu protiv diskriminacije moraju biti potpomognuti relevantnim javnim politikama i konkretnim mjerama.
Borba protiv specifičnih vidova diskriminacije i isključenosti osoba sa invaliditetom u romskim zajednicama su također veoma važne aktivnosti. Kreiranje politike jednakosti polova trebalo bi da otkloni jaz u prihodima polova, očigledan u većini starosnih grupa, a koji rezultira višim stopama siromaštva među kako zaposlenim tako i nezaposlenim ženskim dijelom populacije, što sve može da utiče na kreiranje boljih uslova zapošljivosti Roma u cjelini.
U Bosni i Hercegovini neophodno je pronaći efikasne mjere za rješavanje gore naznačenih problema, zbog toga je razmjena iskustava i modela jedan od načina koji će potaći naše odgovorne institucije da ustanove uspješnije modele, te je ujedno i jedan od ciljeva koji želimo postići organiziranjem međunarodne konferencije koja obuhvata predložene teme. Namjera nam je okupiti sve relevantne institucije i nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i relevantne predstavnike iz zemalja članica Dekade sa ciljem razmjene iskustava o naučenim lekcijama i održivim modelima koji mogu pomoći da se vidljivo smanje ovi problemi u romskim zajednicama.
Međunarodna konferencija koju namjeravamo organizirati u Bosni i Hercegovini sadržava tri tematske cjeline: koje će se odnositi na prezentaciju iskustava i problema u oblastima:
1. Antidiskriminacija-izazovi i problemi (akcenat je na statusnim pitanjima, ličnim dokumentima i migracijama),
2. Inkluzija u obrazovanju romske djece, omladine;
3. Obrazovanje odraslih i zapošljavanje Roma;
4. Žene i mladi u fokusu zapošljavanja.
3.2. Integralni pristup socijalnom uključenju Roma kroz stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje
U skladu sa preporukama UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava, Dekade, CAHROM-a, i drugih relevantnih tijela, obezbjeđenje adekvatnih stambenih uslova je jedan od prioriteta. Od 2008. godine do 2014. godine u BiH je postignut određeni progres u ovoj oblasti. Kako bi stambeno zbrinjavanje bilo održivo potrebno je obezbijediti integralni pristup drugim pravima (obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti). Pored izgradnje stambenih jedinica, u skladu sa Međunarodnim standardima, nužno je provoditi aktivnosti na rješavanju problema legalizacije bespravno izgrađenih objekata, mapiranju potreba romskih domaćinstava i uspostavljanju sistema monitoringa i evaluacije programa koji se odnose na stambeno zbrinjavanje Roma.
U Bosni i Hercegovini nastojimo da definišemo dinamičan i održiv okvir aktivnosti usmjeren na obezbjeđivanje socijalne i teritorijalne kohezije Roma koja će osigurati da se ljudima koji se nalaze u položaju siromaštva i socijalne isključenosti omogući da žive dostojanstveno i budu aktivni dio društva.
Beskućništvo i isključenost iz stanovanja predstavlja jedan od najekstremnijih vidova siromaštva i deprivacije koji je karakterističan u većem broju slučajeva u romskoj zajednici. Narasle potrebe za socijalnim stanovanjem stavile su pred sisteme socijalne zaštite problem bez presedana - uz smanjena sredstva iz državnih budžeta. Uprkos početnim uspjesima značajan procenat Roma ima slab pristup mrežama socijalne zaštite. Sada se nalazimo u situaciji u Bosni i Hercegovini kada je potrebna veća efikasnost putem konsolidacije usluga i njihove bolje isporuke, uz mobilizaciju većeg broja aktera i instrumenata. Također je bitno da javne politike odgovore na dva ključna izazova: prevenciju, koja predstavlja najefikasniji i najodrživiji način borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i ranu intervenciju, da bi se izbjeglo da ljudi koji zapadnu u siromaštvo ostanu zarobljeni u sve težim i problematičnijim socio-ekonomskim situacijama. Uspostava sistema inkluzivne reakcije podrazumijeva da se uz socijalno stanovanje uključe i druge potreba kao što su zdravstvene mjere, mjere zapošljavanja i obrazovanja u kombinaciji sa pružanjem socijalnih usluga.
Za sisteme u Bosni i Hercegovini koji su nedovoljno razvijeni ovaj pristup je veoma veliki izazov te je razmjena iskustava sa drugim zemljama članicama Dekade posebno važna. Loše zdravstveno stanje – često posljedica loših životnih uslova – može značajno doprinijeti siromaštvu jer može smanjiti sposobnost za rad uslijed troškova liječenja i njege. Zbog toga prevencija bolesti i obezbeđenje pristupa efikasnoj i dostupnoj zdravstvenoj i socijalnoj njezi predstavljaju važne mjere u borbi protiv socijalne isključenosti.
Namjera nam je okupiti sve relevantne institucije i nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i relevantne predstavnike iz zemalja članica Dekade sa ciljem razmjene iskustava o naučenim lekcijama i održivim modelima koji mogu pomoći da se razviju održivi modeli za bolje socijalno uključenje Roma kroz kombinaciju stambenog zbrinjavanja i zapošljavanja i drugih socijalnih mjera.
Međunarodna konferencija koju namjeravamo organizirati u Bosni i Hercegovini sadrži četiri tematske cjeline koje će se odnositi na prezentaciju iskustava i problema:
1. Integracija Roma u okviru programa socijalnog stanovanja,
2. Kako kombinirati stanovanje sa zapošljavanjem i dr. socijalnim uslugama,
3 Izazovi u evaluaciji i monitoringu programa,
4. Razvoj modeli za bolju uključenosti lokalnih zajednica i nevladinih organizacija

3.3. Budućnost Dekade nakon 2015

Predsjedavanjem Republike Hrvatske i Crne Gore Dekadom inkluzije Roma 2005-2015 pokrenut je proces planiranja budućnosti Dekade i poslije 2015. godine.
Proces tranzicije je u toku. Pripremljena je Deklaracija kojom se predlaže pojednostavljenje i usklađivanje procesa Dekade sa EU okvirom i procesima koji uključuju kreiranje i implementaciju jedinstvenog izvještajnog okvira.
U toku predsjedavanja Bosne i Hercegovine uložiti ćemo dodatne napore da se okonča diskusija i postigne konačna odluka vezana za tranziciju Dekade prije svega sa ciljem da se uspostavi zajednički okvir- Platforma za nastavak procesa inkluzije Roma u zemljama koje su izvan EU tako i u zemljama koje su članice EU na zajedničkim principima vođeni prije svega ciljem da je zajedničko opredjeljenje zemalja da nastave sa implementacijom politika usmjerenih na bolje uključivanje Roma u sve razvojne procese u zemljama izvan EU i u zemljama EU.

4. Operativni plan aktivnosti Bosne i Hercegovine

4.1. VREMENSKI RASPORED SASTANAKA DEKADE ROMA U BiH

4.2. Priprema i usvajanje potrebnih odluka i izvještaja

a) Priprema i usvajanje Odluke o imenovanju Stručnog tima za podršku predsjedavanju BiH Dekadom inkluzije Roma 2005.-2015. -
rok: januar 2014.;
Nosilac aktivnosti: Nacionalni koordinator za Rome
b) Odluka o usvajanju programa i načina finansiranja predsjedavanja BiH Dekadom inkluzije Roma,
rok: februar 2014.;
Nosilac aktivnosti: Nacionalni koordinator za Rome u saradnji sa Stručnim timom za podršku
c) Izvještaj o predsjedavanju BiH za 2014. i 2015. godinu,
rok: decembar 2014. godine i septembar 2015. godine,
Nosilac aktivnosti: Nacionalni koordinator za Rome

5. Finansijski plan

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je analiziralo ukupne potrebe u svrhu realizacije programa rada predsjedavanja Dekadom i utvrdilo da je potrebno osigurati cca. 370.000 KM za slijedeće aktivnosti:

Okvirni budžet predsjedavanja BiH Dekadom uključenja Roma

2014. godina

2015. godina

¹ Kako je dogovoreno u Evropskoj strategiji za mlade 2010-2018 COM(2009) 200.