Službeni glasnik BiH, broj 42/23

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1), a u vezi s članom 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), u postupku pоkrеnutоm po Zahtjevu za pokretanje postupka podnesenom od strane privrednog subjekta "Telemach" d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, zastupan po punomoćniku advokatu Nihadu Sijerčiću, ul. fra. Anđela Zvizdovića br. 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina protiv privrednog subjekta "BH Telecom" d.d. Sarajevo, ul. Franca Lehara 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji i člana 9. stav (1) tačke a), b), c), e) i g) Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), zaprimljenog pod brojem UP-01-26-2-018-1/17, postupajući po Presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06.2019. godine, nа 120. (stotinudvadesetoj) sјеdnici оdržаnој 06.04.2023. gоdinе, je dоnijelo

RJEŠENJE

1. Odbija se Zahtjev privrednog subjekta "Telemach" d.o.o. Sarajevo, podnesen protiv privrednog subjekta "BH Telecom" d.d. Sarajevo, radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu odredbi člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji i člana 9. stav (1) tačke a), b), c), e) i g) Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja, kao neosnovan.

2. Obavezuje se privredni subjekt "Telemach" d.o.o. Sarajevo da plati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

3. Оvo Rješenje je konačno i bit će оbјаvljеno u "Službеnоm glаsniku BiH", službеnim glаsilimа еntitеtа i Brčkо distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе.

Obrazloženje

Ovim Rješenjem izvršava se Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06 2019. godine (u daljem tekstu: Presuda), kojom je Sud Bosne i Hercegovine uvažio Tužbu privrednog subjekta "Telemach" d.o.o. Sarajevo i poništio Rješenje Konkurencijskog vijeća, broj UP-01-26-2-018-61/17 od 08.05.2018. godine, te predmet vratio Konkurencijskom vijeću na ponovno rješavanje.

Konkurencijsko vijeće je presudu zaprimilo dana 14.06.2019. godine pod brojem UP-01-26-2-018-68a/17. Prema članu 62. Zakona o upravnim sporovima BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 12/04, 88/07, 83/08 i 74/10), kada sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja vezan pravnim shvaćanjima i primjedbama suda u vezi s postupkom.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 30.06.2017. godine, pod brojem UP-01-26-2-018-1/17, zaprimilo Zahtjev za pokretanje postupka (u daljem tekstu: Zahtjev) privrednog subjekta Telemach d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: Telemach ili Podnosilac zahtjeva), zastupanog po advokatu Nihadu Sijerčiću, ul. Fra Anđela Zvizdovića br. 1, 71000 Sarajevo, kojim se traži pokretanje postupka protiv privrednog subjekta BH Telecom d.d. Sarajevo, ul. Franca Lehara br. 7, 71000 Sarajevo (u daljem tekstu: BH Telecom), zbog zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini.

Uvidom u podneseni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan i uredan, u smislu člana 28. Zakona o konkurenciji, te je aktom broj UP-01-26-2-018-2/17 od 25.07.2017. godine zatražilo dopunu istog, u smislu člana 31. stav (1) Zakona o konkurenciji. Podnosilac zahtjeva obratio se Konkurencijskom vijeću sa zahtjevom za produženje roka za dopunu istog, koji je zaprimljen dana 28.07.2017. godine pod brojem UP-01-26-2-018-3/17. Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-4/17 od 01.08.2017. godine produžilo rok za dopunu Zahtjeva za dodatnih 15 (petnaest) dana, nakon čega je Podnosilac zahtjeva dostavio traženu dopuna, podneskom zaprimljenim dana 21.08.2017. godine pod brojem UP-01-26-2-018-5/17.

U dopuni Zahtjeva Podnosilac zahtjeva je precizirao da se zloupotreba dominantnog položaja privrednog subjekta BH Telecom odnosi na kršenje odredbi člana 10. stav (2), primarno odredbi tačke a), ali i u određenoj mjeri i odredbi tačke b), c) i d) Zakona o konkurenciji (u daljem tekstu: Zakon) i dodatno člana 9. stav (1), primarno odredbi tačke c), ali i odredbi tačke a), b), e) i g) Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja (u daljem tekstu: Odluka).

Nakon kompletiranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je na osnovu člana 28. stav (3) Zakona dana 10.10.2017. godine pod brojem UP-01-26-2-018-6/17 izdalo Potvrdu o prijemu kompletnog i urednog Zahtjeva.

1. Stranke u postupku

Stranke u postupku su privredni subjekti "Telemach" d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br. 216, 71000 Sarajevo i "BH Telecom" d.d. Sarajevo, ul. Franca Lehara br. 7, 71000 Sarajevo.

1.1. Privredni subjekt Telemach

Privredni subjekt Telemach društvo za pružanje usluga u oblasti telekomunikacija d.o.o. Sarajevo, ul. Džemala Bijedića br. 216, Sarajevo, registriran je kod Općinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-01-0620-08. Njegov osnivač je Bosnia Broadband S.a.r.l. iz Luksemburga, Rue de Rollingergund, L - 2440 Luksemburg.

Privredni subjekt Telemach je privredno društvo koje je aktivno u pružanju telekomunikacijskih usluga. Jedan je od telekomunikacijskih operatora u Bosni i Hercegovini koji distribuira medijski sadržaj preko kablovske tehničke platforme i pruža usluge pristupa internetu i povezane usluge kao i usluge fiksne telefonije pretplatnicima.

1.2. Privredni subjekt BH Telecom

Privredni subjekt dioničko društvo BH Telecom Sarajevo, ul. Franca Lehara br. 7, Sarajevo, registriran je kod Općinskog suda u Sarajevu pod matičnim brojem 65-02-0012-10 (stari broj I-23391). Osnovni kapital privrednog subjekta BH Telecom je podijeljen na 53.457.358 dionica, koje su u 90% vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, a 10% u vlasništvu Privatizacijskih investicijskih fondova i malih dioničara.

Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta BH Telecom je obavljanje telekomunikacijskih djelatnosti.

2. Pravni okvir predmetnog postupka

Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10) i odredbe Zakona o upravnom postupku (u daljem tekstu: ZUP), u smislu člana 26. Zakona.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njegovih država članica, s jedne strane i Bosne i Hercegovine s druge strane ("Službeni glasnik BiH - međunarodni ugovori" br. 10/08 - u daljem tekstu: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) odredba čl. 71. o primjeni kriterija i pravne stečevine Europske unije, te člana 43. stav (1) Zakona, omogućuju Konkurencijskom vijeću u svrhu ocjene datog slučaja, da se može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije.

Konkurencijsko vijeće je radi boljeg utvrđivanja stanja svari u predmetnom slučaju izvršilo uvid i u Zakon o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), Pravilo 24/2005 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 26/05 i 50/06) koje je važilo u periodu 1.10.2005 - 31.12.2009. godine, Pravilo 40/09 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 22/09) koje je važilo u periodu 1.1.2010 - 31.12.2012. godine, Pravilo 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 94/12) i Pravilo o izmjeni i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 55/16) koje važi od 1.1.2013. godine, Pravilo 54/2011 o analizi tržišta elektronskih komunikacija ("Službeni glasnik BiH", broj 85/11).

3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka

U svom Zahtjevu, Podnosilac zahtjeva, opisuje činjenično stanje i okolnosti, te prilaže dokaze za koje smatra da protkrijepljuju navedeno, a koje su razlog za podnošenje Zahtjeva, te ukratko navodi slijedeće:

Privredni subjekat Telemach je telekomunikacijska kompanija koja djeluje kao operator digitalne i analogne kablovske TV. Pružalac je usluge širokopojasnog interneta i operator fiksne telefonije.

Privredni subjekt BH Telecom je jedan od tri dominantna (eng. incumbent) telekomunikacijska operatora u BiH, uz Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar (HT Mostar) i Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Banja Luka (Telekom Srpske).

Glavna poslovna djelatnost BH Telecoma je pružanje telekomunikacijskih usluga u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, distribucija medijskih sadržaja i pružanje usluge pristupa internetu.

BH Telecom je, kako ističe Podnosilac zahtjeva, koristeći svoj dominantan položaj bio u mogućnosti da finansira razvoj svoje mreže iz takozvanih monopolskih renti, kao i da koristi profit ostvaren u fiksnoj telefoniji kako bi unakrsno subvencionisao svoje druge usluge, konkretno svoju pay-TV ponudu, sa ciljem da se snagom sa dominantnog tržišta utiče na jačanje položaja na nedominantnim tržištima.

Zahtjev za pokretanje postupka se tiče aktivnosti BH Telecoma koje predstavljaju zloupotrebu dominantnog tržišta na tržištu fiksne telefonije, na način da se sastavljanjem svojih paketa proizvoda iskorištava prednost koju ima na tržištu fiksne telefonije, a koja proizilazi iz njegovog praktično monopolskog položaja, što kao rezultat ima zatvaranje tržišta za konkurente, te subvencionisanjem svojih aktivnosti na povezanom pay-TV tržištu profitom ostvarenim u oblasti fiksne telefonije, narušavajući tako konkurenciju na pay-TV tržištu. Pored toga, njegov dominantni položaja na tržištu mobilne telefonije, takođe rezultira subvencionisanjem pay-TV tržišta.

Cjenovnu politiku BH Telecoma, prema navodima iz Zahtjeva, na tržištu treba posmatrati cjelovito, s obzirom da su telekomunikacijska tržišta međusobno povezana i da je BH Telecom aktivan na svakom od njih. Radnje koje BH Telecom preduzima na jednom od ovih tržišta imaju efekte i na drugim tržištima, naročito u svjetlu razvoja novih paketa usluga.

Predmetni Zahtjev je zasnovan na drugačijem pravnom osnovu u odnosu na zahtjev koji je Telemach podnio Konkurencijskom vijeću dana 21.05.2014. godine, a za koji je Konkurencijsko vijeće dana 25.09.2014. pod brojem 06-26-2-012-II/14 donijelo zaključak o pokretanju postupka protiv BH Telecoma. Zahtjev iz 2014. godine odnosio se na različite oblike zloupotrebe dominantnog položaja BH Telecoma, kao što su: odugovlačenje uspostave interkonekcije sa Telemachom, sprječavanje Telemacha da širi svoju mrežu odbijanjem neophodnih saglasnosti i nezakonitim vezivanjem proizvoda. Nijedan od ova tri oblika zloupotrebe dominantnog položaja nije predmet ovog Zahtjeva koji se odnosi na zloupotrebu u smislu unakrsnog subvencionisanja povezanih tržišta putem predatorskih cijena.

U konkretnom slučaju radi se o specifičnom obliku zloupotrebe dominantog položaja (tzv. Predatory pricing), koji Odluka izričito prepoznaje u članu 9. stav (1) tačka c), gdje se propisuje: "određivanje cijene proizvoda ili usluge ispod troškova proizvodnje sa ciljem eliminisanja konkurencije".

Tri incumbent operatora zbog svoje infrastrukture se ne preklapaju i svaki je monopolist na svom području, te da ne konkurišu jedni drugima. Usljed ovoga, za utvrđivanje relevantnog geografskog tržišta bitna je snaga koju svaki od ovih operatora uživa na području koje pokriva. U pogledu postupanja incumbent operatora geografski element tržišta fiksne telefonije je teritorija koju pokriva infrastruktura svakog pojedinog incumbent operatora, s obzirom da su oni odustali od konkurisanja na tržištima na kojima nemaju većinski udio.

Relevantno tržište u predmetnom slučaju je tržište pružanja usluge fiksne telefonije krajnjim korisnicima (maloprodajni nivo) na području Sarajevskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, Srednjebosanskog kantona i dijelova Hercegovačko-neretvanskog kantona (općine Jablanica i Konjic).

BH Telecom na relevantnom tržištu ima skoro monopolski položaj i njegov tržišni udio na tom tržištu znatno premašuje 40%. Procjena Podnosioca zahtjeva o tržišnom učešću BH Telecoma na relevantnom tržištu za 2016. godinu je sljedeća: Srednjebosanski kanton 47%, Zeničko-dobojski kanton 75%, Sarajevski kanton 61%, Tuzlanski kanton 97%, Unsko-sanski 99%, Bosansko-podrinjski kanton 100%, Jablanica 79% i Konjic 81%.

Od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari su i druga povezana tržišta na kojima ponašanje BH Telecoma ima značajan učinak. Ovaj operator koristi svoj naslijeđeni položaj na relevantnom tržištu fiksne telefonije, kako bi obezbijedio nazakonitu prednost na tržištima gdje trpi izraženiji konkurentski pritisak, i to: tržište pružanja usluga mobilne telefonije (maloprodajni nivo); tržište pružanja usluga pristupa internetu (maloprodajni nivo) i tržište pružanja usluga distribucije audiovizuelnih medijskih sadržaja putem IPTV/CATV tehnologije.

Prema navodima Podnosioca zahtjeva relevantan faktor za ocjenu ukupne tržišne snage BH Telecoma u sferi telekomunikacija je činjenica da ga je sektorski regulator (u daljem tekstu: Regulatorna agencija za komunikacije ili RAK) proglasio za operatera sa značajnom tržišnom snagom (SMP) na nekoliko tržišta, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju i zakup telekomunikacijskih vodova.

Moguća tvrdnja da nešto nije okarakterisano kao povreda relevantnih sektorskih propisa od strane sektorskog regulatora (u ovom slučaju RAK-a) ne znači da ne postoji zloupotreba dominantnog položaja u smislu člana 10. Zakona, što jasno slijedi iz relevantne prakse EU. U EU pitanje odnosa između telekomunikacijskih propisa i propisa o konkurenciji izričito raspravljeno u presudi Evropskog suda pravde u predmetu Deutsche Telekom od 14.10.2010. godine (Case C-280/08). U toj odluci, Sud je ustanovio da činjenica da se telekomunikacijski operator pridržavao sektorskih propisa iz oblasti telekomunikacija ne znači da ne postoji odgovornost operatora po osnovu moguće povrede propisa iz oblasti konkurencije, dokle god je operator imao mogućnost autonomnog djelovanja u pogledu navodnog prekršaja. Ovo znači, da ukoliko bi sektorski propis fiksirao cijenu određenog telekomunikacijskog proizvoda, operator ne bi imao mogućnost autonomnog djelovanja i ne bi bio u mogućnosti da prekrši propise o konkurenciji, dok s druge strane, ukoliko sektorski propis, na primjer određuje samo maksimalnu cijenu, ali je ne fiksira, operator ima mogućnost autonomnog djelovanja, jer je u mogućnosti da odredi cijenu unutar određenog obima.

U predmetu Deutsche Telekom njemački telekomunikacijski operator je dao svoju saglasnost na cijene koje je utvrdio Deutsche Telekom, ali je uprkos tome ustanovljeno da je putem takvih (odobrenih) cijena Deutsche Telekom izvršio zloupotrebu dominantnog položaja. Primijenjeno na predmetni slučaj i akte BH Telecoma za koje Podnosilac zahtjeva smatra da predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja, mogući navodi da je RAK odobrio pojedine cijene BH Telecoma, ne znače da BH Telecom u vezi sa istim cijenama ne može snositi odgovornost iz ugla Zakona. Ovo znači da BH Telecomove ponude/cijenovnici, čak i ukoliko su odobreni od strane RAK-a, mogu predstavljati zloupotrebu dominantnog položaja.

Radi analize cjenovne politike BH Telecoma, kako se navodi u Zahtjevu, angažovana je jedna od vodećih renomiranih firmi za ekonomske analize u oblasti zaštite konkurencije RBB Economics iz Londona koja je, nakon podrobne analize nekoliko paketa BH Telecoma, zaključila da "šeme za određivanje cijena koje koristi BH Telecom mogu itekako imati efekt jačanja pogodnosti mrežnih efekata koje ima BH Telecom". RBB Economics je utvrdio sljedeće konkretne aspekte cjenovne politike BH Telecoma koji su sporni i potencijalno predstavljaju predatorske cijene: 1) Cijene pojedinih paketa (npr. "Moja TV moj izbor") u odnosu na regulisanu osnovnu minimalnu ponudu najma linije BH Telecoma, a koja ne uključuje IPTV usluge, manje su od procijenjenih troškova TV prava koji se plaćaju po pretplatniku; 2) Paketi BH Telecoma su cjenovno strukturirani tako da ih konkurenti ne mogu replicirati bez značajnih troškova, a to su prije svega operatori s manjim mrežama koji nemaju mobilnu mrežu.

BH Telecomova cjenovna politika u vezi sa pozivima unutar mreže zatvara tržište za njegove konkurente. BH Telecom upravlja vlastitom mrežom mobilne telefonije i na taj način mora generirati mnogo manje troškova u odnosu na svoje manje konkurente tj. alternativne operatere. BH Telecom svoj položaj na tržištu fiksne telefonije zloupotrebljava tako što nudi pakete koje alternativni operatori nisu u mogućnosti da ponude, na taj način zatvarajući tržište. Kao primjer takvog postupanja navode se paketi "MojaTV BH Phone" i "MojaTV moj izbor". Paket "MojaTV BH Phone" za cijenu od 17,09 KM (sa PDV-om) nudi neograničen govorni saobraćaj na fer osnovi prema brojevima svih fiksnih telefonskih mreža u BiH (1.500 besplatnih minuta, uz naplatu za uspostavu poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH), neograničen SMS saobraćaj unutar fiksne mreže BH Telecoma, mogućnost izbora jednog telefonskog broja iz BH Mobile mreže prema kojem se pozivi naplaćuju po cijeni sa popustom i brojne dodatne telefonske usluge (identifikacija poziva, preusmjeravanje poziva, konferencijska veza, zabrana odlaznih poziva, poziv na čekanju i skraćeno biranje). Paket "MojaTV moj izbor" sadrži kombinaciju dvije komponente sa zajedničkom karakteristikom da je govorni saobraćaj govornih i/ili fiksnih telefonskih priključaka u grupi besplatan na fair use principu, pod čim se podrazumijeva 1.000 minuta po svakom telefonskom priključku uz nadoknadu za uspostavu poziva od 0,5 KM. Nuđenjem takvih paketa, BH Telecom zloupotrebljava svoj dominantni položaj, jer se na taj način alternativni operatori sprječavaju da se sa njim efektivno takmiče na tržištu fiksne telefonije, jer nemaju svoju mobilnu mrežu i ne mogu ponuditi paket koji nudi ovakve pogodnosti.

U Zahtjevu se navodi da BH Telecom favorizuje pozive unutar svoje mreže i da alternativni operatori ne mogu parirati BH Telecomovoj ponudi, što je izraženije kod paketa "MojaTV moj izbor", koji uključuje neograničene pozive unutar BH Telecomove mreže, bez ikakvih dodatnih naknada koje bi plaćao korisnik. Alternativni operatori ne mogu ponuditi ovakvu mogućnost zbog toga što za razliku od BH Telecoma, pored drugih troškova moraju BH Telecomu platiti naknadu za terminaciju poziva u mrežu BH Telecoma.

Značaj poziva prema BH Telecomovoj mreži vidi se u činjenici da BH Telecom sa tržišnim udjelom od oko 90% na relevantnom tržištu ima najveću pretplatničku bazu, pa kad neko želi da pozove telefonski broj sa područja koje pokriva mreža BH Telecoma, navedeni broj je najvjerovatnije dio BH Telecomove mreže. Koje efekte ima BH Telecomova ponuda besplatnih poziva i poziva unutar njegove mreže pokazuje zvanična statistika. Prema RAK-ovoj Analizi tržišta završavanja (terminacije) poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji, saobraćaj unutar mreže je značajniji za incumbent operatore, nego za alternativne operatore. Primjer za ovo je prvi kvartal 2013. godine, kada je 72,49% ukupnog odlazećeg saobraćaja iz BH Telecomove fiksne mreže terminirano unutar te mreže, dok je kod alternativnih operatora procenat terminacije u njihove mreže bio znatno niži i iznosio 18,51%.

Cijene sa popustom između BH Telecomove fiksne i mobilne mreže dodatno zatvaraju tržište fiksne telefonije. Ponude BH Telecoma, kao što je ona koja obuhvata 70% popusta za pozive iz BH Telecomove fiksne mreže prema dva "Naj broja" u BH Telecomovoj mreži narušavaju konkurenciju, jer sprječavaju alternativne operatore koji imaju mobilnu mrežu da svojim korisnicima ponude slične usluge. Alternativni operator nije u mogućnosti da parira BH Telecomovoj maloprodajnoj ponudi, jer samo cijena terminacije od 0,08 KM po minuti, premašuje iznos koji BH Telecom naplaćuje svojim korisnicima na nivou maloprodaje od 0,054 KM/min i to za 0,026 KM/min. Namjera zatvaranja tržišta posebno je izražena u BH Telecomovoj usluzi "Top Tim" koja omogućava objedinjavanje fiksnih i mobilnih telefonskih priključaka u jednu virtuelnu mrežu, unutar koje mogu obavljati besplatne telefonske usluge. Nuđenjem značajnih 70% ili 50 % popusta za pozive iz svoje fiksne mreže ka svojoj mobilnoj mreži ili neograničenim brojem besplatnih minuta u usluzi "Top Tim", kao i činjenicom da BH Telecom posjeduje najveću pretplatničku bazu u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, alterantivni operatori nisu u mogućnosti da efektivno konkurišu BH Telecomu na tržištu fiksne telefonije.

Navodi se dalje da BH Telecomova ponuda besplatnih poziva, odnosno poziva sa značajnim popustom nanosi štetu fluidnosti tržišta dovodeći do takozvanog efekta kluba. Ovaj efekat se koristi da se označi mogućnost bliskih rođaka ili radnih kolega da se regrupiraju pod istim operatorom, ohrabrujući porošače da promijene operatora i pridruže se operatoru kod kojeg su i njihovi rođaci ili kolege. BH Telecom na taj način sputava migraciju korisnika različitih operatora, zloupotrebljavajući time svoj dominantan položaj na tržištu fiksne telefonije.

Ponude koje uključuju besplatne pozive unutar mreže favoriziraju veće operatore, dovodeći na taj način do takozvanog efekta mreže. Pretplatnici su zainteresovani da pozivaju što veći broj osoba bez da se ovi pozivi naplaćuju, pa ponude koje uključuju besplatne pozive unutar mreže favorizuju najvećeg operatora, pošto on ima najveći broj pretplatnika. Alternativni operatori ne mogu parirati BH Telecomovoj ponudi u vezi sa pozivima unutar mreže, jer moraju platiti naknadu za terminaciju, što slabi njihovu sposobnost da se takmiče na tržištu.

U vezi sa ocjenom postupanja BH Telecoma ukazuje se na relevantnu praksu iz EU, ističući praksu francuskog tijela za zaštitu konkurencije u predmetu Orange/SFR (Odluka br. 12-D-24 od 13. decembra 2012. godine). U navedenom predmetu dva mobilna operatora Orange i SFR imali su zajedno 83% tržišta u Francuskoj dok je preostalih 17% imao jedan manji operator, na osnovu čije prijave je istraga i pokrenuta. Francusko tijelo za zaštitu konkurencije izreklo je novčane kazne privrednim subjektima Orange i SFR, jer je utvdilo da paketi koji su se sastojali od besplatnih poziva unutar mreža Orange i SFR predstavljaju zloupotrebu dominantnog položaja. Odluka se između ostalog zasnivala i na nalazu da treći operator nije mogao da se takmiči sa ponudom dva vodeća operatora u vezi sa besplatnim pozivima jer je imao značajno manje pretplatnika, pa takva ponuda ne bi bila privlačna korisnicima. Francusko tijelo za zaštitu konkurencije je ustanovilo da, kako bi bio u mogućnosti da ponudi sličan paket, navedeni operator bi morao da uključi besplatne pozive prema drugim operatorima, plaćajući pritom naknadu za terminaciju u mreže druga dva operatora. Slična situacija je u pogledu BH Telecoma s obzirom da njegov procijenjeni tržišni udio na tržištu u dijelu zemlje na kojem djeluje iznosi 90% i da nudeći navedene pakete na taj način zatvara tržište za alternativne operatore kao što je Telemach.

BH Telecom, kako se navodi u Zahtjevu, vrši unakrsno subvencionisanje svog IPTV biznisa prihodima od fiksne telefonije, čime narušava konkurenciju na tržištu pay-TV usluga. BH Telecom sredstva koja generira od fiksne telefonije koristi kako bi subvencionisao svoju IPTV ponudu u kojoj nema tako izražen monopolistički položaj, što dovodi do narušavanja konkurencije na tržištu pay-TV usluga, gdje se BH Telecomovi konkurenti ne mogu takmičiti sa njim, a da pri tom ne posluju sa gubitkom. Nudeći IPTV uslugu kao dodatak uz pretplatu na fiksnu telefoniju, BH Telecom u stvari ne prodaje pretplatniku paket fiksne telefonije i IPTV-a, s obzirom da korisnik generalno već ima pretplatu na fiksnu telefoniju, već kao dodatak postojećoj pretplati na fiksnu telefoniju korisniku nudi i promovira svoju IPTV uslugu boreći se tako za dodatni tržišni udio zloupotrebom svog tržišnog položaja na tržištu fiksne telefonije na kome je dominantan. BH Telecomov paket koji najočitije pokazuje da on naplaćuje IPTV uslugu ispod cijene je "MojaTV Phone" koji sadrži IPTV i fiksnu telefoniju. Navedeni paket košta 29,00 KM (24,79 KM bez PDV-a), a korisnik za tu cijenu dobije fiksnu telefoniju sa besplatnim pozivima prema svim članovima grupe (mobilnim i fiksnim), 1.500 besplatnih minuta prema svim fiksnim mrežama u BiH, neograničen SMS saobraćaj unutra BH Telecomove fiksne mreže, mogućnost izbora jednog broja iz BH Telecomove mobilne mreže prema kojem se pozivi naplaćuju sa popustom, određene dodatne servise (identifikacija poziva, preusmjeravanje poziva, konferencijski pozivi i sl.) i IPTV sa više od 140 kanala.

Podnosilac zahtjeva u Zahtjevu navodi da je BH Telecomova cijena za IPTV uslugu evidentno ispod troška. Prihod koji BH Telecom ostvaruje od paketa "MojaTV Phone" iznosi 24,79 KM i imajući u vidu cijenu koju BH Telecom naplaćuje za pružanje IPTV usluge, jasno je da BH Telecom gubi novac na toj usluzi, pri čemu gubitke pokriva prihodima iz fiksne telefonije. Ovakav zaključak izvodi RBB Economics u svojoj analizi (str. 12), tvrdeći da šeme za određivanje cijena BH Telecoma mogu imati efekt jačanja pogodnosti mrežnih efekata koje ima BH Telecom, a posebno u vezi sa ponudom "MojaTV moj izbor", gdje je vidljivo da je razlika u cijeni ove ponude u odnosu na regulisanu osnovnu minimalnu ponudu najma linije BH Telecoma, koja ne uključuje IPTV uslugu, već manja od onoga što je shvaćeno kao troškovi TV prava koji se plaćaju po pretplatniku. Upoređujući najjeftiniju pretplatu za fiksnu telefoniju BH Telecoma, koja se odnosi osnovni paket koji košta 12,80 KM (bez PDV-a) i cijenu paketa "MojaTV moj izbor", dobije se iznos od 11,99 KM kao cijena za 1350 minuta razgovora, sve besplatne razgovore unutar grupe, te cjelokupnu IPTV uslugu. Takođe, korisnik osnovnog paketa fiksne telefonije BH Telecoma dobije 150 minuta besplatnih minuta unutar BH Telecomove fiksne mreže, a kupovinom paketa "MojaTV Phone" pored osnovne usluge u fiksnoj telefoniji uz IPTV uslugu dobije i dodatnih 1350 minuta za besplatne pozive prema svim mrežama u BiH.

RBB Economics posebno skreće pažnju na činjenicu da su zbog veličine BH Telecomove mreže troškovi terminiranja poziva, za pozive koji se postavljaju na neku drugu mrežu, vjerovatno toliko mali da bi se mogli nadokanditi dodatnim prihodima koje zarađuju za svaki odlazni poziv iz "MojaTV Phone" paketa. Međutim, za manjeg operatora usporedivi troškovi interkonekcije bi bili značajno veći, pa je za Telemach procijenjeno da bi generirani trošak bio 0,92 KM mjesečno (prema pocijenjenom prosjeku od 400 minuta i cijeni od 3,46 KM mjesečno, ako korisnici pritom koriste maksimalan broj dostupnih minuta u ovom paketu, a to je 1.500 minuta). RBB Economics dalje zaključuje da u skladu sa primjenom EU prakse o računovodstvu za razlike u veličini, ovi podaci upućuju na to da paket ne bi bio profitabilno repliciran od strane manjih konkurenata koji su podložni većim naknadama za interkonekciju. Analiza RBB Economicsa izvršena na osnovu javno dostupnih podataka i podataka Telemacha, pokazuje da bi Telemach morao nuditi značajne negativne marže da bi parirao BH Telecomovoj ponudi. Prema procijenjenoj marži u odnosu na troškove TV prava i interkonekcije, "MojaTV Phone" paketa (bez PDV-a) za prosječan broj iskorištenih minuta (400) kod BH Telecoma bi iznoslila 0,78 KM, a kod Telemacha 1,66 KM, dok bi kod maksimalnog broja iskorištenih minuta (1.500) kod BH Telecoma iznosila 4,94 KM, a kod Telemacha 4,20 KM.

U predmetnom slučaju tako dolazi do unakrsnog subencionisanja, gdje se BH Telecom u usluzi fiksne telefonije, u kojoj je izričito dominantnan, potpuno odriče prihoda u odnosu na samostalnu uslugu fiksne telefonije, da bi zadržao korisnike koji imaju mogućnost prelaska na alternativne operatore, dok cijenu osnovnog fiksnog telefoniranja za one korisnike koji nemaju opciju prelaska na alternativne operatore, drži na znatno višem nivou, kako bi razlikom finansirao nisku cijenu ostalih usluga u MojaTV paketu. Na osnovu iskustva Podnosioca zahtjeva iznos MojaTV paketa sa dvije komponente je definitivno nedovoljan za pokrivanje troška pružanja pay-TV usluge krajnjem korisniku. Na ovaj način BH Telecom ima predatorske cijene u oblasti IPTV usluge, narušavajući time konkurenciju na pay-TV tržištu, tj. tržištu na kojem je suočen sa konkurencijskim pritiskom alternativnih operatora. Kao rezultat ove prakse, BH Telecom je uduplao broj svojih pay-TV korisnika u posljednje 3 godine, od 63.860 u 2012. godini, preko 112.000 u 2013. godini, do 118.200 korisnika u 2014. godini, odnosno 140.000 korisnika prema dostupnim podacima za 2015. godinu. U istom periodu je broj korisnika svih kablovskih operatora u BiH stagnirao ili padao, pa je očito da je to rezultat agresivne politike predatorskih cijena koju provodi BH Telecom. Na ovaj način BH Telecom otežava i onemogućava proces konkurisanja manjim operatorima, koji ekonomski ne mogu da podrže unakrsno subvencionisanje, a što ide na štetu krajnjih potrošača koji dugoročno neće imati izbora, pa ni povoljnije cijene, bolji kvalitet, niti veću raznovrsnost relevantnih usluga na tržištu.

U Zahtjevu se tako navodi da je u EU ustanovljena praksa da se predatorske cijene u vidu unakrsnog subvencionisanja smatraju zloupotrebom dominantnog položaja, što se vidi iz slučaja De Post - La Poste (OJ 2002 L61/32), gdje je Evropska komisija navela da se resursi stečeni u monopolu ne bi trebalo koristiti da bi se pridobila nefer konkurentska prednost u sektorima koji su otvoreni za konkurenciju. U ovom pogledu, Smjernice evropske komisije o prioritetima povođenja propisa iz oblasti zloupotrebe dominantnog položaja (Communication from the Commission: Guidance on its enforcement priorities in applying Article 82 of the EC Treaty to abusive exclusionary conduct by dominant undertakings, [2009] C 45/7, par. 63, FN 2) navode da Komisija može pokrenuti postupak u vezi sa predatorskim praksama dominantnih privrednih subjekata na sekundarnim tržištima na kojima privredni subjekti još uvijek nisu dominantni, a da je pritom veća vjerovatnoća da se to ustanovi u pogledu djelatnosti koje su zaštićene zakonskim monopolom. Pored toga, dominantni privredni subjekt se možda ne mora upuštati u predatorsko ponašanje radi zaštite svog dominantnog položaja, ali može da koristi dobit ostvarenu na monopolisanom tržištu, kako bi unakrsno subvencionisao svoje djelatnosti na drugom tržištu i na taj način pokušao da spriječi efektivnu konkurenciju na tom drugom tržištu. Ovaj stav Evropske komisije direktno je primjenjiv na postupke BH Telecoma, imajući u vidu da BH Telecom koristi dobit koju ostvari u oblasti fiksne telefonije kako bi unakrsno subvencionisao djelovanje na IPTV tržištu, na kojem možda još uvijek nema dominantan položaj i na kojem trpi konkurentski pritisak alternativnih operatora, narušavajući tako konkurenciju na pay-TV tržištu. Podnosilac zahtjeva takođe ukazuje na relevantnu praksu gdje je Evropska komisija ustanovila postojanje nezakonitog unakrsnog subvencionisanja dominantnih privrednih subjekata i navodi predmet Deutsche Post (Case COMP/35.141, odluka Komisije od 20. marta 2001. godine) gdje je njemački poštanski operator izvršio zloupotrebu dominantnog položaja koristeći dobit ostvarenu na tržištu rezervnih poštanskih pošiljki, na kojem je dominantan da bi subvencionisao svoju djelatnost na tržištu isporuke paketa, na kojem je bio suočen sa jakom konkurencijom. Komisija je ustanovila da, bez unakrsnog subvencionisanja sa tržišta rezerviranih poštanskih pošiljki, Deutsche Post ne bi bio u mogućnosti da finansira prodaju ispod troška na tržištu isporuke paketa. Iz ekonomskog ugla ova odluka je obrazložena tako da unakrsno subvencionisanje postoji kada prihodi od jedne usluge nisu dovoljni da pokriju inkrementalne troškove pružanja te usluge i gdje postoji još jedna usluga ili paket usluga kod kojih prihodi premašuju njihove pojedinačne troškove, pa prihod od te usluge predstavlja izvor unakrsnog subvencionisanja, a usluga kod koje pojedinačni prihod nije dovoljan za pokrivanje inkrementalnog troška predstavlja destinaciju subvencionisanja. Dakle, ključni faktor za utvrđivanje prisustva unakrsnog subvencionisanja jeste da li je prihod od prodaje određene usluge dovoljan da pokrije inkrementalne troškove pružanja date usluge. Primijenjeno na MojaTV paket sa dvije komponente, BH Telecomov inkrementalni trošak pružanja IPTV usluge je trošak pružanja ove usluge, uključujući i trošak sadržaja. Prihod koji BH Telecom ostvaruje od IPTV usluge u okviru "MojaTV moj izbor" paketa sa dvije komponente je očigledno nedovoljan da pokrije inkrementalne troškove u vezi sa pružanjem IPTV usluge krajnjem korisniku.

Kao rezultat unakrsnog subvencionisanja svog IPTV biznisa BH Telecom je uspio da značajno poveća svoj tržišni udio na pay-TV tržištu, a što pokazuju podaci o rastu broja BH Telecomovih pay-TV pretplatnika u periodu između 2012. i 2014. godine, tokom kojeg se broj pretplatnika BH Telecoma skoro udvostručio.

Na osnovu svega navedenog Podnosilac zahtjeva smatra da predmetni zahtjev sadrži više nego dovoljno informacija kako bi Vijeće utvrdilo da postoji osnovana sumnja da BH Telecom značajno sprječava, ograničava, odnosno narušava tržišnu konkurenciju u smislu člana 27. stav (2) Zakona.

Podnosilac zahtjeva predlaže Konkurencijskom vijeću da utvrdi da je BH Telecom zloupotrijebio svoj dominantni položaj na tržištu fiksne telefonije sastavljanjem svojih paketa proizvoda na način kojim se iskorištava prednost koju BH Telecom ima na tržištu, a koja proizlazi iz njegovog praktično monopolskog položaja na tržištu fiksne telefonije i snažnog položaja na tržištu mobilne telefonije, ograničavajući proizvodnju, tržišta ili tehnički razvoj u smislu člana 10. stav (2) tačka b) Zakona, te da je subvencionisanjem svojih aktivnosti na pay-TV tržištu, profitom ostvarenim u oblasti fiksne telefonije, sa značajnim negativnih efektima po povezana telekomunikacijska tržišta, narušavajući tako konkurenciju na pay-TV tržištu, zloupotrijebio svoj dominantni položaj na tržištu fiksne telefonije, ograničavajući proizvodnju, tržišta ili tehnički razvoj u smislu člana 10. stav (2) tačka b) Zakona.

Pored navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća donošenje mjere za eliminisanje BH Telecomovih radnji zloupotrebe, na način da se pored eventualnog izricanja novčane kazne u smislu člana 48. Zakona, naloži BH Telecomu da svoje ponašanje uskladi sa odredbama Zakona i prekine sa kršenjem istog.

Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosilac zahtjeva ukazuje, nije moguće utvrditi bez provedbe postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 11. sjednici održanoj dana 11. oktobra 2017. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj UP-01-26-2-018-8/17 (u daljem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav (2) Zakona i člana 9. stav (1) tačke a), b), c), e) i g) Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja.

Konkurencijsko vijeće je dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva, aktom broj UP-01-26-2-018-13/17 dana 12. oktobra 2017. godine.

Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor protivnoj strani u postupku BH Telecomu, aktom broj UP-01-26-2-018-12/17 od dana 12. oktobra 2017. godine.

BH Telecom se dana 26.10.2017. godine obratio Konkurencijskom vijeću za odobravanje dodatnog roka, aktom broj UP-01-26-2-018-14/17 koji je zaprimljen dana 30.10. 2017. godine. Konkurencijsko vijeće je zahjev ocijenilo opravdanim te aktom broj UP-01-26-2-018-15/17 dana 31.10.2017. godine odobrilo traženo produženje roka.

BH Telecom je u odobrenom roku dostavilo odgovor na Zahtjev i Zaključak Konkurencijskom vijeću, u smislu člana 33. stav (3) Zakona, podneskom broj UP-01-26-2-018-18/17 dana 28. novembra 2017. godine, u kojem u cijelosti osporava osnovanost Zahtjeva, činjenične navode i istaknute prijedloge u Zahtjevu, te predlaže da Konkurencijsko vijeće BiH na osnovu člana 116. stav 3. ZUP-a, zaključkom odbaci Zahtjev Telemacha u ovoj pravnoj stvari, cijeneći okolnost da pred istom organom, između istih stranaka, u predmetu broj 06-26-2-012-11/14 teče postupak koji je pokrenut zahtjevom Telemach, a koji se temelji na istom ili sličnom činjeničnom osnovu.

U vezi sa pojedinačnim navodima Podnosioca zahtjeva, u bitnom se navodi slijedeće:

BH Telecom predlaže da Konkurencijsko vijeće iz spisa izdvoji Analizu RBB Economics LLP (verzije na engleskom i bosanskom jeziku), iz razloga što ovaj dokument Podnosilac zahtjeva pokušava nametnuti kao svojevrsno vještačenje, što u smislu ZUP-a ne može predstavljati. S tim u vezi, BH Telecom osporava njegovu vjerodostojnost i odbacuje svaku mogućnost referisanja u izlaganju na ovaj dokument jer se ne radi o nalazu nezavisnog i nepristrasnog vještaka, u smislu članova 174. - 184. ZUP-a.

Privredni subjekt BH Telecom smatra da je Podnosilac zahtjeva nedovoljno precizno odredio relevantno tržište te pogrešno i pravno neprihvatljivo definisao relevantno geografsko tržište. Naime, kao relevantno tržište proizvoda definisano je tržište pružanja usluge fiksne telefonije, s tim što ukazuje i na druga povezana telekomunikacijska tržišta, i to pay-TV tržište i tržište mobilne telefonije. U kontekstu određivanja relevantnog tržišta proizvoda, prema mišljenu BH Telecoma, pay-TV tržište i tržište mobilne telefonije se ne mogu smatrati dijelom relevantnog tržišta proizvoda u ovom postupku, obzirom da ta tržišta, u odnosu na tržište pružanja usluge fiksne telefonije nisu međusobno zamjenjiva, odnosno bitne karakteristike, kvalitet, namjena, način upotrebe i cijene ovih usluga se izuzetno razlikuju. Na osnovu navedenog privredni subjekt BH Telecom smatra da su tržišta mobilne telefonije i pay-TV irelevantna za predmetni postupak.

Podnosilac zahtjeva dalje kao relevantno geografsko tržište navodi teritorije Kantona Sarajevo, Bosansko- podrinjskog kantona, Tuzlanskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona, te Srednjebosanskog kantona i dijelova Hercegovačko-neretvanskog kantona (općine Jablanica i Konjic). BH Telecom smatra da je ovo paušalno određivanje relevantnog geografskog tržišta koje nema osnova u Zakonu o konkurenciji, Odluci o utvrđivanju relevantnog tržišta niti Obavijesti Evropske komisije o utvrđivanju relevantnog tržišta za potrebe prava tržišne konkurencije Zajednice. Dva osnovna kriterija na osnovu kojih Podnosilac zahtjeva opredjeljuje relevantno geografsko tržište su teritorijalna pokrivenost infrastrukturom BH Telecoma i odustajanje od konkurisanja na području izvan mreže BH Telecoma. BH Telecom je u mogućnosti pružati uslugu fiksne telefonije u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a ne samo u onim dijelovima koje je Podnosilac zahtjeva izdvojio kao relevantno geografsko tržište.

BH Telecom ima mogućnost pružanja predmetne usluge na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, pa je termin "izvan mreže BH Telecoma" neupotrebljiv i neprimjenjiv u sužavanju geografskog tržišta kada je riječ o BH Telecomu. BH Telecom ističe da njegove aktivnosti nikada nisu mogle biti okarakterisane kao odustajanje od konkurisanja na području izvan dijelova BiH koje je Podnosilac zahtjeva predložio kao relevantno geografsko tržište. U teritorijalnoj organizaciji BH Telecoma osnovne jedinice predstavljaju regionalne direkcije, kojih u BH Telecomu ukupno ima 9, a koje su smještene u najvećim gradovima Bosne i Hercegovine. Dokaz da BH Telecom nije odustao od konkurisanja na područjima koje Podnosilac zahtjeva nije obuhvatio u predloženom geografskom tržištu, jeste i činjenica da je 30%, odnosno tri regionalne direkcije smještene u gradovima Mostar, Brčko i Banja Luka, što govori o poslovnoj opredijeljenosti BH Telecoma za učešćem na tim lokalnim tržištima. S tim u vezi istaknuto je da ne samo da BH Telecom nije odustao od konkurisanja na takvim tržištima, već i podaci o broju korisnika pokazuju kako je značajan udio korisnika BH Telecoma.

BH Telecom ističe kako predloženo relevantno geografsko tržište nije u skladu sa Zakonom o konkurenciji koji u članu 3. stav 3. navodi kako relevantno geografsko tržište "obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine ... i koji to tržište bitno razlikuje od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima." BH Telecom navodi da se predloženo geografsko tržište ne razlikuje od susjednih tržišta, npr. predloženo tržište Hercegovačko-neretvanskog kantona u odnosu na tržište Zapadnohercegovačkog kantona.

Stoga BH Telecom predlaže da Konkurencijsko vijeće BiH kao relevantno geografsko tržište odredi cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine, obzirom da se radi o području "na kojem su uslovi tržišne konkurencije dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja jer su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima. U prilog tvrdnji BH Telecom navodi primjer prakse Evropske komisije i to u predmetu Wanadoo Espana vs. Telefonica.

U cilju dokazivanja zloupotrebe dominantnog položaja BH Telecoma, Podnosilac zahtjeva ukazuje na odnos između sektorskih propisa, odnosno uloge sektorskog regulatora i propisa o konkurenciji. S tim u vezi ističe praksu Evropskog suda pravde u predmetu Deutsche Telekom. BH Telecom naglašava da ne postoji sadržajna povezanost između ovog predmeta i činjeničnih okolnosti na osnovu kojih se Podnosilac zahtjeva obratio Konkurencijskom vijeću sa Zahtjevom za pokretanje postupka protiv BH Telecoma obzirom da је Deutsche Telekom zloupotrijebio dominantni položaj zbog činjenice da je naplaćivao cijene za pristup lokalnoj petlji koje su bile više od maloprodajnih cijena koje je Deutsche Telekom naplaćivao svojim krajnjim korisnicima.

Telemach, kako navodi privredni subjekt BH Telecom, na relevantnom tržištu fiksne telefonije bilježi konstantan rast broja korisnika, te paralelno s tim, na osnovu javno dostupnih podataka, bilježi i rast ukupnog prihoda i sveobuhvatne dobiti - što ukazuje na nepostojanje istiskivanja marže i općenito negativnih posljedica po tržište za Podnosioca zahtjeva.

BH Telecom se poziva na dokument Ocjena stanja tržišta telekomunikacija u Bosni i Hercegovini iz 2015. godine, objavljen od strane Regulatorne agencije za komunikacije BiH, prema kojem BH Telecom bilježi pad broja korisnika na usluzi fiksne telefonije. Broj prenesenih brojeva u decembru 2015. godine je iznosio 32.656, od čega je udio Telemacha i njemu akviziranih društava preko 63%, što potvrđuje kako je značajna penetracija Telemacha na tržištu pružanja usluge fiksne telefonije, sa tendencijom rasta broja pretplatnika, u odnosu na pad broja pretplatnika BH Telecoma u pružanju iste usluge. Prema podacima kojima raspolaže BH Telecom u periodu od januara 2013. do decembra 2015. godine bilo je ukupno 11.375 prenosa brojeva iz mreže BH Telecoma u mrežu Telemacha. Iako su službeni podaci ograničeni na period do kraja 2015. godine, BH Telecom ističe kako su trendovi rasta broja korisnika, prihoda i odliva korisnika BH Telecoma prema Telemachu nastavljeni i nakon tog perioda, odnosno konstantni i u vrijeme vođenja ovog postupka.

Obzirom da je zloupotreba dominantnog položaja putem predatorskih cijena izuzetno teško dokaziva u praksi Evropske komisije BH Telecom ističe uslove koje je Evropska komisija utvrdila, a koji moraju biti ispunjeni kako bi se utvrdilo postojanje predatorskih cijena. Aktivnosti BH Telecoma, prema navodima BH Telecoma, ne ispunjavaju niti jedan od kumulativno postavljenih uslova kako bi bilo utvrđeno postojanje predatorskih cijena. Predatorske cijene se definišu kao ponašanje privrednog subjekta u dominantnom položaju koji privremeno posluje sa gubitkom ili se odriče dobiti kako bi istisnuo sa tržišta ili došao u vjerovatnu poziciju da istisne s tržišta stvarne ili potencijalne konkurente i tako zadrži ili poveća svoju tržišnu snagu, čime nanosi štetu potrošačima. Cilj koji se nastoji ostvariti putem predatorskog ponašanja jeste isključivanje sa tržišta konkurenta koji je u najmanju ruku jednako efikasan kao i predator.

Evropska komisija je u Uputama o primjeni člana 102. istakla kako će intervenisati u slučaju postojanja predatornog ponašanja ako postoje dokazi da su zadovoljena tri uslova:

a) dominantni poduzetnik kratkoročno namjerno ulazi u gubitke,

b) takvim ponašanjem on zatvara tržište ili će vjerovatno zatvoriti tržište jednom ili više stvarnih ili

potencijalnih konkurenata s namjerom jačanja ili zadržavanja svoje tržišne snage,

c) takvim ponašanjem dominantni poduzetnik uzrokuje potrošačima štetu.

Navedeni uslovi su istaknuti i u Smjernicama Evropske komisije o prioritetima prilikom provođenja propisa u oblasti zloupotrebe dominantnog položaja u članu 63, kao preduslov intervencije Evropske komisije.

BH Telecom tvrdi da niti za jednu od svojih usluga nije primjenjivao kratkoročna sniženja cijena ili neprirodno niske cijene, da bi iste po isteku određenog vremena povećavao. Posebno to nije slučaj sa MojaTV paketima usluga koje Podnosilac zahtjeva ističe kao reprezentativne primjere predatornog ponašanja. MojaTV paketi usluga su (duo i triple play) u ponudi BH Telecoma od februara 2010. godine. Period od 7 godina se ne može smatrati kratkoročnim periodom za primjenu niskih cijena, a koji je nužan kako bi se po isteku tog perioda trebale uvećati. Privredni subjekt Telemach je za pakete usluga koji su konkurentni MojaTV usluzi 01.08.2016. godine izvršio uvećanje cijene za 3 KM.

Pored toga, da bi se utvrdilo predatorsko ponašanje BH Telecoma potrebno je da se posljedice predatorskih cijena manifestiraju u vidu zatvaranja tržišta prema stvarnim ili potencijalnim konkurentima. Podnosilac zahtjeva, kao stvarni konkurent, bilježi konstantan rast broja pretplatnika na usluzi fiksne telefonije, a značajan broj pretplatnika BH Telecoma je izvršio prenos brojeva u mrežu Telemacha. Također, Podnosilac zahtjeva nije problematizirao niti dokazao postojanje zatvaranja tržišta prema Telemachu na usluzi fiksne telefonije. U vezi sa zatvaranjem tržišta prema potencijalnim korisnicima, a prema podacima RAK BiH u posmatranom periodu 2011-2015 na relevatnom tržištu pružanja usluge fiksne telefonije, nije bilo smanjivanja broja operatora nosilaca Dozvole za pružanje javnih telefonskih usluga (2011: 11 nosilaca Dozvole; 2015: 13 nosilaca Dozvole).

Sama priroda predatorskog ponašanja ukazuje na neophodan element prouzrokovanja svojevrsne štete krajnjim korisnicima, odnosno potrošačima, i to u onoj fazi kada dominantni privredni subjekt podigne kratkoročno spuštene cijene vlastitih proizvoda ili usluga. Cjenovna politika BH Telecoma od uvođenja paketa usluga Moja TV ne bilježi rast cijena prema pretplatnicima, a koji bi se mogao vezivati za prouzrokovanje štete pretplatnicima. Cjenovna politika BH Telecoma zapravo predstavlja manifestaciju ispravnog tržišnog postupanja, obzirom da je za isti kvalitet i obim usluge došlo do značajnog smanjivanja cijene, što ukazuje kako su na relevantnom tržištu proizvoda prisutni elementi snažne konkurencije koja dovodi do liberalizacije tržišta i poboljšanja položaja krajnjih korisnika, odnosno potrošača.

BH Telecom ispravlja navode Podnosioca zahtjeva u vezi cijene Moja TV BH Phone paketa koja zapravo nije 17,09 KM (sa PDV), već 20,00 KM (sa PDV).

Također navodi da besplatne minute uključene u pakete koji pružaju operatori nisu nešto što se nalazi samo u ponudi BH Telecoma već ih nude i drugi operateri na tržištu u sklopu svojih Duo/Triple/Quadre play paketa.

BH Telecom u svom Odgovoru ističe da Podnosilac zahtjeva u Zahtjevu nije istakao kakav TV sadržaj uključuje MojaTV BH Phone paket, tj. broj TV stanica i porijeklo sadržaja. Ovi podaci su od izuzetnog značaja obzirom da se na osnovu ispravnih i potpunih podataka mogu donijeti zaključci o troškovima takvih sadržaja. U okviru predmetnog paketa korisnicima je omogućeno praćenje programskog sadržaja samo nekomercijalnih TV stanica i to ukupno 69 kanala.

Nadalje, BH Telecom je komercijalizovao MojaTV Moj Izbor 01.05.2016. godine, a radi se o tzv. grupacijskoj usluzi koja nudi mogućnost integracije određenog broja priključaka fiksne (fiksna telefonija, Moja TV, pristup internetu) i mobilne mreže (mobilna telefonska usluga) na nivou jednog domaćinstva. Benefit besplatnih poziva između priključaka nije neograničen i potpuno besplatan kako to navodi Podnosilac zahtjeva, a predstavlja nagradu za lojalnost korisnika i obim korištenih usluga.

Podnosilac zahtjeva pokušava dokazati kako BH Telecom naplaćuje IPTV uslugu ispod troškova poslovanja, poredeći MojaTV Phone paket koji uključuje uslugu fiksne telefonije i TV uslugu sa Osnovnim paketom za fiksnu telefonsku uslugu.

BH Telecom ističe da je netačan navod Telemacha da je najjeftinija pretplata za fiksnu telefoniju koju nudi BH Telecom njegov osnovni paket koji je regulisan i odobren od strane RAK-a i koji košta 15 KM sa PDV, tj. 12,80 KM bez PDV-a. BH Telecom u okviru ponude za fiksnu telefonsku uslugu ima i Senior PLUS paket sa mjesečnom pretplatom u visini od 10,30 KM bez PDV-a, odnosno 12,05 KM sa PDV-om (omogućen neograničen besplatni saobraćaj prema brojevima fiksne mreže BH Telecoma).

BH Telecom poredi, prema vlastitim navodima, sadržajno uporedive pakete fiksne telefonije. Za komparaciju uzima paket Flat fiksne BiH koji u cijeni pretplate od 16 KM mjesečno sa PDV uključuje neograničen govorni saobraćaj prema brojevima fiksnih mreža u BiH, na fer osnovi (Fer osnova: ukupno 1.500 besplatnih minuta, uz naknadu za uspostavu poziva prema brojevima drugih fiksnih operatora u BIH).

Paket Flat fiksne BiH (16 KM mjesečno sa PDV, odnosno 13,68 KM bez PDV) je paket koji uključuje istu količinu besplatnih minuta prema svim fiksnim mrežama u BIH (1.500), kao i u slučaju MojaTV Phone paketa (29 KM mjesečno sa PDV, odnosno 24,79 KM bez PDV).

Razlika u cijeni ova dva paketa iznosi 13 KM sa PDV, odnosno 11,11 KM bez PDV što se ne odnosi na fiksnu telefonsku uslugu.

BH Telecom navodi da je, slijedom navedenog, netačan navod Podnosioca zahtjeva: "Imajući u vidu da je cijena MojaTV sa dvije komponente 24,79 KM (bez PDV-a), ovo ostavlja iznos od samo 11,99 KM kao cijenu za preostalih 1.350 minuta razgovora, sve besplatne razgovore unutar grupe, te cjelokupnu IPTV uslugu."

BH Telecom o svakoj izmjeni postojećih i novim ponudama informiše RAK, odnosno pribavlja saglasnost za komercijalnu primjenu ponude. U skladu sa navedenim, BH Telecom nije primijenio niti jednu ponudu i cijene, a da prethodno nije informisao RAK koji, ukoliko zaključi da su prekršeni temeljni principi pružanja usluga, uključujući posljedice po konkurenciju, ne daje saglasnost za njenu primjenu.

Primjera radi BH Telecom navodi slučaj iz maja/juna 2014. godine kada RAK nije dao saglasnost BH Telecomu da u osnovnom paketu za fiksni telefonski priključak ponudi neograničen saobraćaj u vlastitoj fiksnoj mreži BH Telecoma. U obrazloženju je istaknuto kako takva izmjena u ponudi može rezultirati diskriminacijom drugih (prvenstveno alternativnih) operatora na tržištu. Iako je prijedlog BH Telecoma išao u korist potrošača, odnosno pretplatnika fiksne telefonije, regulator je dao primat zaštiti interesa alternativnih operatora i njihovog položaja na tržištu.

BH Telecom se osvrnuo i na navode iz Zahtjeva kako je "iznos Moja TV paketa sa dvije komponente definitivno nedovoljan za pokrivanje troška pay-TV usluge krajnjem korisniku."

Naime, MojaTV paket sa dvije komponente su Moja TV BH Phone sa cijenom od 20,00KM sa PDV-om i Moja TV Phone sa cijenom od 29,00 KM sa PDV-om.

Moja TV BH Phone sadrži fiksnu telefoniju koja odgovara odvojenom paketu Flat fiksne BiH sa cijenom od 16,00 KM sa PDV, te 69 nekomercijalnih TV kanala za koje u pogledu nabavke takvih sadržaja BH Telecom nema troškova. (..)** ¹

(..)**

Podnosilac zahtjeva dalje ističe kako alternativni operatori "za razliku od BH Telecoma, pored drugih troškova moraju da BH Telecomu plate naknadu za terminaciju poziva u mrežu BH Telecoma."

BH Telecom ima jednaku obavezu, kao i svaki drugi operator, u plaćanju naknade za terminaciju poziva u mrežu bilo kojeg drugog operatora, pa i Telemacha. Troškovi terminacije BH Telecoma prema Telemachu su po tom osnovu ekonomski značajni.

Podnosilac zahtjeva navodi kako BH Telecom "narušava konkurenciju jer sprječava alternativne operatore koji nemaju mobilnu mrežu, da svojim korisnicima pruži slične usluge." Narušavanje konkurencije se ne može vezivati za (ne)mogućnosti nekog operatora da pruža određene usluge, obzirom da BH Telecom nije u poziciji odlučivanja da li će konkretno Telemach pružati usluge u mobilnoj mreži.

BH Telecom dalje u svom Odgovoru ukazuje na nemogućnost primjene analogije između predmeta Orange/SFR na koji se poziva Podnosilac zahtjeva sa predmetnim postupkom pred Konkurencijskim vijećem, obzirom da je u predmetu Orange/SFR zapravo došlo do odliva korisnika alternativnog operatora (Bouygues Telecom) prema dominantim operatorima, dok se u ovom postupku apsolutno ne može govoriti o značajnom odlivu korisnika Telemacha prema BH Telecomu u pružanju usluge fiksne telefonije. Naprotiv, BH Telecom bilježi značajan odliv korisnika u predmetnoj usluzi upravo u mrežu Telemacha.

BH Telecom ovdje ukazuje na praksu iz Republike Hrvatske u predmetu koji je vođen pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja - B.net Hrvatska d.o.o. Zagreb protiv Hrvatski Telekom d.d. Zagreb. U predmetnom postupku je alternativni operator B.net tvrdio kako HT putem predatorskih cijena vrši zloupotrebu dominantnog položaja. Odlučujući o predatorskim cijenama, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je odbila zahtjev B.net-a, odnosno utvrđeno je kako HT nije vršio zloupotrebu dominantnog položaja. Kao jedan od glavnih argumenata koji je dala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jeste i činjenica da se radi o rastućem tržištu na kojem ne postoje značajne prepreke ulasku novih konkurenata na tržište, što smanjuje vjerovatnost primjene predatorske cjenovne politike jer privredni subjekt koji primjenjuje istu ne bi mogao u kratkom roku istisnuti s tržišta jednako efikasne konkurente, te nakon toga nadoknaditi troškove u okviru predatorskog ponašanja.

Podnosilac zahtjeva je naveo kako je u periodu 2012-2015. "broj korisnika svih kablovskih operatora u BiH stagnirao ili padao", i to zbog agresivne politike predatorskih cijena BH Telecoma. Podnosilac zahtjeva je u Zahtjevu prikazao tabelu koja dokazuje kako su IPTV operatori bilježili značajan rast - m:tel i HT Mostar. Pored toga, čak i Telemach u tom periodu bilježi rast broja korisnika.

BH Telecom osporava i relevantnost EU prakse u pogledu nezakonitog subvencionisanja dominantnih privrednih subjekata konkretno u predmetu De Post - La Poste obzirom da se isti odnosi na situacije postojanja zakonskog monopola u odnosu na tržišta koja su otvorena za konkurenciju.

Konkurencijsko vijeće je dana 07. decembra 2017. godine dostavljeni Odgovor na Zahtjev o pokretanju postupka te Zaključak o pokretanju postupka privrednog subjekta BH Telecom dostavio na uvid i očitovanje Podnosiocu zahtjeva, podneskom broj UP-01-26-2-018-21/17.

Dana 22. decembra 2017. godine zaprimljen je podnesak Podnosioca zahtjeva u kojem daje očitovanje na odgovoru BH Telecoma, pod brojem UP-01-26-2-018-22/17, u kojem se u bitnom navodi slijedeće:

Telemach neosnovanim smatra prigovor iz Odgovora da između stranaka pred Konkurencijskim vijećem teče postupak po istom osnovu i da se postupak 06-26-2-012-II/14 odnosio na potpuno druge činjenične i pravne osnove te na drugi vremenski period.

Analiza RBB Economics, smatra Podnosilac zahtjeva, predstavlja analizu stručne konsultantske kuće sa specijalističkim znanjima iz oblasti ekonomskih analiza iz oblasti tržišne konkurencije. Ista predstavlja analizu u vezi sa uticajima određenih radnji i postupanja na konkurenciju te RBB Economics nije imao pristup podacima o troškovima BH Telecoma.

U vezi osporavanja relevantnog tržišta od strane BH Telecoma Telemach ističe da se u pravu konkurencije može razlikovati primarno relevantno tržište (u ovom slučaju tržište fiksne telefonije), na kojem je BH Telecom dominantan učesnik i na kojima vrši radnje zloupotrebe, od sekundarno relevantnih tržišta. Pay TV i mobilna telefonija su povezana ili tzv sekundarna relevantna tržišta i moraju biti uzeta u obzir u analizi kao tržišta na kojima se osjećaju negativni efekti zloupotrebe na tržištu fiksne telefonije, naročito kroz pakete usluga.

Činjenica da BH Telecom možda ima pravnu i tehničku mogućnost da pruža usluge na nekim teritorijama izuzev onih koje je Podnosilac zahtjeva naveo u Zahtjevu je, prema navodima Telemacha, materijalno nebitna jer BH Telecom ne pruža usluge fiksne telefonije izvan teritorija označenih u Zahtjevu. Po saznanjima Telemacha BH Telecom praktično ne djeluje sa uslugom fiksne telefonije na teritoriji Republike Srpske ili Zapadnohercegovačkog kantona, Kantona 10 ili Posavskog kantona te nema osnova da se za potrebe ovog postupka analizira stanje na ovim tržištima.

Primjeri iz prakse Evropske komisije, koje u Odgovoru navodi BH Telecom, su neprimjenjivi za konkretan predmet jer se nije radilo o postupcima pred nacionalnim tijelom za zaštitu konkurencije.

Primjer Deutsche Telekom predmeta iz prakse Evropske komisije je, prema navodima Podnosioca zahtjeva, primjer odluke u kojoj je sektorski regulator odobrio praksu koju je tijelo za konkurenciju kasnije ocijenilo zloupotrebom dominantnog položaja, a obzirom da se BH Telecom poziva da ima saglasnost sektorskog regulatora za sve svoje postupke te BH Telecom neosnovano insistira na neadekvatnom korištenju prakse Evropske komisije u Zahtjevu. Međutim, Telemach i ne tvrdi da su radnje zloupotrebe BH Telecoma potpuno identične radnjama Deutsche Telekom predmeta.

Telemach ističe netačnost navoda iz Odgovora da se za utvrđivanje postojanja predatorskih cijena mora utvrditi "istiskivanje marže" (margin squeeze), jer je to samo jedna od formi zloupotrebe dominantnog položaja koja je postojala u Deutsche Telekom predmetu.

(..)**

Dalje, Telemach tvrdi da BH Telecom u izolovano posmatranoj usluzi fiksne telefonije već godinama povećava cijenu da bi istovremeno snižavao cijenu multi-play paketa sa dvije ili tri komponente za skoro 50% ostvarujući negativnu maržu na pay-TV usluzi i dajući usluge fiksne telefonije u paketima praktično besplatno kako bi prinudio korisnike da prelaze na pakete. Šteta onim korisnicima koji nisu prešli na pakete BH Telecoma je povišena cijena pretplate fiksne telefonije za preko 80% u promatranom periodu na području bez izražene konkurencije.

Telemach je potvrdio navode iz Odgovora da broj korisnika fiksne telefonije BH Telecom pada, ali da je navedene podatke nemoguće tako posmatrati obzirom na liberalizaciju tržišta te da je navedeni pad samo simboličan.

Podnosilac zahtjeva je dana 30.01.2018. godine podneskom broj UP-01-26-2-018-23/17 zatražio da izvrši uvid u predmetni spis na koji je Konkurencijsko vijeće pozitivno odgovorilo i odobrilo traženi uvid aktom broj UP-01-26-2-018-27/17 dana 07.02.2018. godine. Uvid u spis je izvršen dana 13.02.2018. godine (zapisnik o uvidu u spis broj UP-01-26-2-018-31/17).

4. Produženje roka za donošenje konačnog rješenja

Imajući u vidu opsežnost predmetnog postupka kao i činjenicu da se u predmetnom slučaju radi o osjetljivom tržištu Konkurencijsko vijeće je, u međuvremenu, procijenilo da neće biti u mogućnosti donijeti konačno rješenje u roku od 4 mjeseca od dana donošenja Zaključka o pokretanju postupka, kako je propisano članom 41. stav (1) pod c) Zakona, obzirom da je za utvrđivanje činjeničnog stanja i ocjenu dokaza bilo neophodno izvršiti dodatne analize.

Konkurencijsko vijeće je s toga ocijenilo da je rok za donošenje konačnog rješenja po Zaključku o pokretanju postupka koji se odnosi na utvrđivanja kršenja odredbi člana 10. stav (2) Zakona potrebno produžiti za dodatna 3 (tri) mjeseca u smislu člana 41. stav (2) Zakona.

Zaključak o produženju roka za donošenje konačnog rješenja donesen je dana 31.01.2018. godine aktom broj UP-01-26-2-018-24/17. Isti je dostavljen strankama u postupku dana 07.02.2018. godine u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-25/17 Podnosiocu zahtjeva i akta broj UP-01-26-2-018-26/17 privrednom subjektu BH Telecom.

5. Prikupljanje dodatnih podataka i informacija od privrednog subjekta BH Telecom

Konkurencijsko vijeće je dana 27.02.2018. godine aktom broj UP-01-26-2-018-34/17 zatražilo od privrednog subjekta BH Telecom informaciju da li isti primjenjuje računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo, a u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o komunikacijama kojim su propisane obaveze strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja.

U cilju utvrđivanja formiranih maloprodajnih cijena pojedinih usluga od BH Telecoma zatraženi su podaci u vezi procjene svih troškova, prihoda i ostvarene marže privrednog subjekta BH Telecom u vezi ponude fiksne telefonije i to u Osnovnom paketu od 15,00 KM, Socijalnom paketu od 4,91 KM, Senior Plus paketu od 12,05 KM, paketu Flat fixne BiH od 16,00 KM te paketu Flat BH Telecom od 18,00 KM.

Zatražena je procjena troškova i prihoda za svaku pojedinačnu komponentu koja čini jedan paket usluga te marža na konkretan paket i to za svaki paket u kojima je ponuda fiksne telefonije jedna od komponenti, a posebno za Moja TV BH Phone u paketu od 20,00 KM, Moja TV Phone u paketu od 29,00 KM, te Moja TV Full u paketu od 49,00 KM.

Tom prilikom traženo je dostavljanje jasnog i preciznog pregleda svih troškova, ostvrenih prihoda i marže i za tzv. grupacijsku uslugu Moja TV Moj Izbor u svim kombinacijama u kojima se ista nudi korisnicima (fiksna telefonija, Moja TV, internet i mobilna telefonija unutar jednog domaćinstva).

Ukoliko se fiksna telefonija nudi u još nekim paketima usluga (posebno u paketima sa IPTV uslugom) ili kao samostalna usluga, a koji nisu bili izričito navedeni u zahtjevu za dostavljanjem podataka i informacija bilo je potrebno da BH Telecom dostavi i procjenu troškova, prihoda i marže unutar tih usluga/paketa. Ukoliko je riječ bila o paketima usluga prikaz troškova, prihoda i marže treba biti prikazan za svaku komponetnu paketa pojedinačno.

Konkurencijsko vijeće je zatražilo od BH Telecoma da u obrazloženju tj. troškovnom prikazu traženog jasno navede prihode i rashode koji se odnose na terminaciju poziva te načina na koji se isti kalkulišu u pojedinačnu cijenu usluge.

Kada je riječ o troškovima programskih sadržaja (IPTV usluge) te načina na koji se isti uračunavaju u finalnu cijenu prema krajnjem korisniku zatraženo je od privrednog subjekta BH Telecom isto detaljno obrazlože te dostave dokaz troškova programskih sadržaja putem ovjerenih kopija ugovora za distribuciju programskih sadržaja.

6. Relevantno tržište

Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu.

Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe.

Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno geografsko tržište obuhvaća cjelokupan ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantne usluge pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.

Relevantno tržište usluga predmetnoga postupka je tržište pružanja usluga fiksne telefonije krajnjim korisnicima (maloprodajni nivo).

Relevantno geografsko tržište predmetnog postupka je područje Bosne i Hercegovine.

Slijedom navedenoga, relevantno tržište predmetnog postupka je tržište pružanja usluga fiksne telefonije krajnjim korisnicima (maloprodajni nivo) na području Bosne i Hercegovine.

7. Prikupljanje podataka od trećih lica

Tokom postupka radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica, u smislu odredbe člana 35. stav (1) tačka a) i c) Zakona, Konkurencijsko vijeće je prikupljalo podatke i informacije od Regulatorne agencije za komunikacije.

Konkurencijsko vijeće je tako dana 19.02.2018. godine aktom broj UP-01-26-2-018-32/17 zatražilo informaciju da li RAK daje mišljenja, odnosno saglasnost na maloprodajne cijene usluga incumbent operatera (konkretno privrednog subjekta BH Telecom), bilo da je riječ o pojedinačnim uslugama (fiksna telefonija, TV, nternet ili mobilna telefonija), kao i paketiranim uslugama (dvije ili više usluga) te da li može da interveniše (i da li to radi u praksi) u formiranju cijena prema krajnjim korisnicima (kako pojedinačnih usluga tako i paketiranih usluga).

Pored navedenog zatražena je i informacija i da li RAK analizira uslove, odnosno popuste koji se nude krajnjim korisnicima u ponudama paketiranih usluga (kao i kratkoročne i/ili dugoročne akcijske cijene) te da li RAK traži od operatera dostavljanje pojašnjenja/analiza na koji način je u obračunsko-troškovnom smislu formirana cijena određenog paketa maloprodajnih usluga.

Od RAK-a su traženi i podaci o ukupnom broju korisnika kao i pojedinačni podaci o ukupnom broju korisnika za privredne subjekte BH Telecom i Telemach na području Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine te po kantonima FBiH (ukoliko raspolažu podacima za kantone) i to za 2015, 2016 i 2017. godinu za fiksnu telefonije, mobilu telefoniju, IPTV usluge kao i paketirane usluge.

Naknadno, dana 27.02.2018. godine od RAK-a aktom broj UP-01-26-2-018-33/17 su zatražene i dodatne informacije i pojašnjenja koja se tiču primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva incumbent operatora, a u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o komunikacijama kojim su propisane obaveze strukturnog odvajanja i zasebnog obračunavanja.

Zatraženo je i očitovanje RAK-a da li privredni subjekt BH Telecom ima obavezu primjene troškovnog računovodstva, da li isto provodi, te da li je RAK do sada tražio podatke od privrednog subjekta BH Telecom u vezi metodolgije obračuna cijena pojedinih usluga. Istovremeno zatraženo je i pojašnjenje da je dokument RAK-a "Okvirni elementi i plan za uvođenje računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u telekomunikacijama u Bosni i Hercegovni" iz oktobra 2012. godine u primjeni, te da li je po pitanju aktivnosti na implementaciji obaveza računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva bilo promjena kako u pravilima i propisima tako i u praksi privrednih subjekta i RAK-a.

8. Usmena rasprava i dalji tok postupka

U daljem toku postupka, budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, u skladu sa članom 39. Zakona, za dan 13. marta 2018. godine (pozivi dostavljeni Podnosiocu zahtjeva aktom broj UP-01-26-2-018-36/17 i BH Telecomu aktom broj UP-01-26-2-018-35/17 dana 27. februara 2018. godine).

Privredni subjekt BH Telecom je dana 09.03.2018. godine aktom broj UP-01-26-2-018-39/17 uputio zahtjev za odgodu usmene rasprave navodeći spriječenost prisustvovanja punomoćnika BH Telecoma istoj. Konkurencijsko vijeće je ocijenilo istaknute razloge opravdanim te obavijestilo strane u postupku da se usmena rasprava odgađa, te istovremeno uputilo novi poziv za održavanje usmene rasprave za dan 27. mart 2018. godine (akti broj UP-01-26-2-018-42/17 i UP-01-26-2-018-43/17 od 12.03.2018. godine).

Dana 13.03.2018. godine zaprimljen je podnesak broj UP-01-26-2-018-44/17 privrednog subjekta Telemach u kojem predloženo provođenje vještačenja, po vještaku finansijske struke, o čemu je Konkurencijsko vijeće zatražilo očitovanje od strane BH Telecoma aktom broj UP-01-26-2-018-46/17, a koji se očitovao dana 23. marta 2018. godine podneskom broj UP-01-26-2-018-48/17, u kojem je, između ostalog, navedeno kako se isti protivi provedbi predloženog vještačenja.

Usmena rasprava održana je u prostorijama Konkurencijskog vijeća dana 27.03.2018. godine (Zapisnik broj UP-01-26-2-018-49/17).

Na usmenoj raspravi Podnosilac zahtjeva i Protivna strana u postupku su ostali pri dosadašnjim iskazima, kao i dali dodatna pojašnjenja, odgovorili na postavljena pitanja, te raspravljali o predmetu postupka, a na osnovu dokaza koji su dostavljeni u postupku. Na usmenoj raspravi stranke u postupku su se obvezale dostaviti dodatne odgovore na postavljena pitanja, što je evidentirano zapisnikom.

BH Telecom je dana 30.03.2018. godine podnescima zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-51/17 i UP-01-26-2-018-52/17 dostavio odgovore na pitanja sa usmene rasprave kao i ovjere kopije ugovora sa dobavljačima programskog sadržaja. Odgovore na pitanja sa usmene rasprave privredni subjekt Telemach je dostavio dana 02.04.2018. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-53/17.

Podnosilac zahtjeva uputio je novi zahtjev za uvid u spis dana 30.03.2018. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-50/17.

Zahtjev za uvid u spis uputio je i privredni subjekt BH Telecom, podneskom zaprimljenim dana 03.04.2018. godine pod brojem UP-01-26-2-018-54/17

Konkurencijsko vijeće je odgovorilo na navedene zahtjeve za uvid u spis dana 04.04.2018. godine aktima broj UP-01-26-2-018-55/17 prema privrednom subjektu Telemach i broj UP-01-26-2-018-56/17 prema privrednom subjektu BH Telecom.

Konkurencijsko vijeće je dana 04.04.2018. godine donijelo Zaključak broj UP-01-26-2-018-57/17 kojim je odbio zahtjev Podnosioca zahtjeva za vještačenjem. Isti je dostavljen dana 04.04.2018. godine Podnosiocu zahtjeva u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-58/17, a privrednom subjektu BH Telecom u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-59/17.

Strane u postupku su izvršile uvid u predmetni spis dana 09.04.2018. godine (zapisnik o uvidu u spis privrednog subjekta BH Telecom broj UP-01-26-2-018-60/17, te zapisnik o uvidu u spis privrednog subjekta Telemach broj UP-01-26-2-018-60b/17).

Konkurencijsko vijeće je dana 08.05.2018. godine pod brojem UP-01-26-2-018-61/17 donijelo Rješenje kojim je odbilo zahtjev privrednog subjekta Telemach protiv privrednog subjekta BH Telecom radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položaja u smislu odredbi člana 10. stav (2) Zakona o konkurenciji i člana 9. stav (1) tačke a), b), c), e) i g) Odluke o definisanju kategorije dominantnog položaja kao neosnovan. Predmetno Rješenje je 14.05.2018. godine dostavljeno Podnosiocu zahtjeva (u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-62/17) i privrednom subjektu BH Telecom (u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-63/17). Rješenje je dostavljeno na objavu u službene glasnike dana 04.07.2018. godine u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-64/17.

Sud BiH je greškom dostavio Konkurencijskom vijeću kopiju tužbe radi dostavljanja odgovora/izjašnjenja na tužbu tužitelja Telemach protiv Rješenja Konkurencijskog vijeća UP-01-26-2-018-61/17, a koja je zapravo bio adresirana na privredni subjekt BH Telecom (podnesak zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-65/17 dana 06.07.2018. godine) o čemu je Konkurencijsko vijeće obavijestilo Sud BiH aktom broj UP-01-26-2-018-66/17 dana 10.07.2018. godine.

Dana 12.07.2018. godine podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-67/17 Sud BiH je obavijestio Konkurencijsko vijeće da je dana 14.06.2018. godine tužitelj Telemach tužbom pokrenuo upravni spor broj S1 3 U 028820 18 Fp protiv Rješenja Konkurencijskog vijeća UP-01-26-2-018-61/17 od 08.05.2018. godine te da se Konkurencijsko vijeće poziva da u ostavljenom roku dostavi odgovor na tužbu zajedno sa predmetnim spisom.

Konkurencijsko vijeće je u ostavljenom roku dana 17.07.2018. godine u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-69/17 Sudu BiH dostavio Odgovor na tužbu (akt broj UP-01-26-2-018-68/17).

Podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-68a/17 dana 14.06.2019. godine Konkurencijskom vijeću je dostavljena Presuda Suda BiH broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06.2019. godine zajedno sa spisom.

9. Nastavak postupka nakon Presude Suda Bosne i Hercegovine

Presudom Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06.2019. godine, uvažena je Tužba privrednog subjekta Telemach i poništeno Rješenje Konkurencijskog vijeća, broj UP-01-26-2-018-61/17 od 08.05.2018. godine, te predmet vraćen Konkurencijskom vijeću na ponovno rješavanje.

Presudom je naloženo Konkurencijskom vijeću da u ponovnom postupku vodeći računa o primjedbama, pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje u rokovima propisanim zakonom i meritorno odluči o tužiteljevom zahtjevu.

Primjedbe su se odnosile na slijedeće:

- da osporeno rješenje ne sadrži jasne i valjane razloge zbog kojih nije uvažen zahtjev tužitelja za vještačenjem po vještaku finansijske struke; kako je predmet konkretne upravne stvari bilo utvrđivanje da li su cijene formirane od strane privrednog subjekta BH Telecom predatorske ili ne, što predstavlja finansijsko pitanje; Konkurencijsko vijeće je stoga propustilo dozvoliti finansijsko vještačenje ili samo provesti potrebnu analizu, obzirom da navedeno predstavlja suštinu tužiteljevog zahtjeva; Sud BiH se u vezi navedenog poziva posebno na odredbu člana 174. ZUP-a koji određuje u kojim slučajevima se vrši izvođenje dokaza vještačenjem;

- nadalje, osporeno rješenje ne sadrži propise na osnovu kojih je riješena ova upravna stvar te ako je Konkurencijsko vijeće smatralo da može riješiti stvar po slobodnoj ocjeni da je dužno navesti propis po kojem je predviđeno rješavanje po slobodnoj ocjeni i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodilo, te da

- je za sudsko vijeće sporno pozivanje Konkurencijskog vijeća na dokumet RAK-a "Okvirni elementi i plan za uvođenje računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u telekomunikacijama u Bosni i Hercegovini" iz oktobra 2012. godine, koji do sada nije implementiran iz kojeg razloga RAK nema mogućnost da vrši provjeru da li operateri prilikom formiranja cijena primjenjuju princip troškovne orijentiranosti niti da vrši kontrolu operatora sa značajnom tržišnom snagom u dijelu koji se odnosi na vođenje računovodstvenih evidencija za usluge na tržištima na kojima su proglašeni za operatere sa značajnom tržišnom snagom, što ide u prilog da je potrebno bilo dopustiti provođenje finansijskog vještačenja pa u slučaju da je navedeni dokumenat neophodan za ovaj dokaz radilo bi se o prethodnom pitanju iz člana 135. ZUP-a, u kom bi slučaju Konkurencijsko vijeće trebalo ili obustaviti postupak ili samo riješiti navedeno pitanje.

Postupajući po Presudi Konkurencijsko vijeće se dana 24.06.2019. godine obratilo privrednom subjektu Telemach aktom broj UP-01-26-2-018-69a/17 sa zahtjevom za dostavljanjem broja bankovnog računa te upit o statusu Zaključka o pokretanju postupka.

Također istog dana Konkurencijsko vijeće se obratilo aktom broj UP-01-26-2-018-70/17 privrednom subjektu BH Telecom na eventualno očitovanje na navode iz Presude.

Telemach je traženo dostavio dana 25.06.2019. godine (podnesak broj UP-01-26-2-018-71/17), a zatim i 28.06.2019. godine (podnesak broj UP-01-26-2-018-72/17).

9.1. Vještačenje

Pozivajući se na navode iz predmetne Presude kako je Konkurencijsko vijeće propustilo dozvoliti finansijsko vještačenje, obzirom da navedeno predstavlja suštinu Tužiteljevog zahtjeva, te da je bilo potrebno dopustiti provođenje istog, Konkurencijsko vijeće se dana 11.07.2019. godine aktom broj UP-01-26-2-018-73/17 obratilo Podnosiocu zahtjeva zahtjevajući izjašnjenje po pitanju provođenja vještačenja, imajući u vidu da se Telemach na upućeni akt Konkurencijskog vijeća izjasnio da ostaje pri navodima iz Zahtjeva kao i prijedloga za provođenje vještačenja.

Svojevremeno, prijedlogom za vještačenje privredni subjekt Telemach je zatražio da vještak finansijske struke provede vještačenje kojim će utvrditi postojanje predatorskih cijena na primjeru paketa usluga privrednog subjekta BH Telecom Moja TV Phone, Moja TV Full i Moja TV, te da se vještačenje provede troškovnom metodologijom u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima.

Istog dana Konkurencijsko vijeće se aktom broj UP-01-26-2-018-74/17 obratilo i privrednom subjektu BH Telecom zahtjevajući izjašnjenje po pitanju provođenja vještačenja, te da dostave svoj prijedlog vještaka, ukoliko to žele.

Stranke u postupku su tom prilikom obavještene da je Konkurencijsko vijeće saglasno da se u skladu sa predmetnom Presudom provede traženo vještačenje, te da se prijedlog vještaka Podnosioca zahtjeva ne može prihvatiti obzirom da isti mora biti sa liste imenovanih vještaka u Bosni i Hercegovini.

Podneskom broj UP-01-26-2-018-75/17 zaprimljenim dana 17.07.2019. godine Telemach je zatražio produženje roka za dostavom izjašnjenja, te je aktom broj UP-01-26-2-018-76/17 dana 18.07.2019. godine Konkurencijsko vijeće isto odobrilo.

Odmah istog dana, Konkurencijsko vijeće se aktom broj UP-01-26-2-018-77/17 obratilo i Društvu za vještačenje i procjenjivanje "VJEŠTAK" d.o.o. Mostar, ul. Dr. Ante Starčevića 66, 88 000 Mostar upitom da li su zainteresovani da izvrše vještačenje, pri čemu su upoznati sa predmetom vještačenja, metodom provođenja istog, te vremenskog perioda koji treba da obuhvati vještačenje. Zatraženo je da ponuda sadrži vremenski rok u kome se može provesti vještačenje i predračun troškova vještačenja sa specifikacijom istih.

Podneskom broj UP-01-26-2-018-78/17 zaprimljenim dana 19.07.2019. godine BH Telecom je podsjetio na svoje već ranije istaknute osnovne prepreke u provođenju finansijskog vještačenja, ali je ipak zatražio produženje roka za dostavu izjašnjenja, što je Konkurencijsko vijeće i odobrilo aktom broj UP-01-26-2-018-80/17 dana 24.07.2019. godine.

VJEŠTAK d.o.o. Mostar se dana 22.07.2019. godine, odnosno dana 24.07.2019. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-79/17 očitovao da jeste upisan u Imenik pravnih osoba za obavljanje poslova vještačenja, da su zainteresovani za obavljanje poslova vještačenja, ali da za dostavljanje zvanične Ponude za usluge vještačenja traže produženje roka, što je Konkurencijsko vijeće i odobrilo aktom broj UP-01-26-2-018-81/17 dana 24.07.2019. godine.

Podneskom broj UP-01-26-2-018-82/17 zaprimljenim dana 31.07.2019. godine Podnosilac zahtjeva je dostavio svoj novi prijedlog vještaka za provođenje aktivnosti vještačenja.

BH Telecom je izjašnjenje po pitanju vještačenja dostavio podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-83/17 dana 02.08.2019. godine ponavljajući da se protivi provođenju vještačenja, kako aktivnosti pred RAK-om u vezi sa usvajanjem i stupanjem na snagu Pravila i Metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva nisu okončane, a iste predstavljaju nužnu radnju kako bi se bilo kakvo finansijsko vještačenje na navedenim uslugama moglo smatrati relevantnim. Ponovili su da, iako je RAK u augustu 2018. godine objavio Pravilo 88/208 o odvojenom računovodstvu ("Službeni glasnik BiH", broj 72/18), isto još uvijek nije implementirano, odnosno još uvijek ne postoje regulatorne obaveze. Bez implementirane metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva nalazi vještaka bili bi neutemeljeni i pogrešni. Iskazali su svoju saglasnost da, ukoliko ipak bude odlučeno da se provede postupak vještačenja, Konkurencijsko vijeće odredi vještaka. Još jednom su naglasili da je predmet vještačenja u samom zahtjevu pogrešno određen i to na uslugu MojaTVIzbor koja kao takva ne postoji u Cjenovniku BH Telecoma. Ukoliko se mislilo na ponudu Moj izbor, obzirom na različite komponente koje mogu biti uključene u ovu ponudu, predmet vještačenja je potrebno precizno odrediti u odnosu na konkretne komponente. Predložili su i da se predmetu vještačenja dodaju i EON paketi u ponudi privrednog subjekta Telamach i to: EON Light, EON Full, Duo Grande i Trio Grande.

U vezi traženja od strane privrednog subjekta BH Telecom da se predmet vještačenja proširi i na pakete privrednog subjekta Telemach Konkurencijsko vijeće se očitovalo na navedeno te dana 21.08.2019. godine aktom broj UP-01-26-2-018-84/17 i odgovorilo privrednom subjektu BH Telecom da navedeno nije predmet postupka i da ako smatraju da je navednim paketima usluga izvršena neka povreda konkurencije mogu pokrenuti poseban postupak za utvrđivanje te povrede. Privredni subjekt BH Telecom je pozvan da se izjasni o ličnosti drugog vještaka kojeg je ponudio, odnosno predložio Podnosilac zahtjeva, tj. da li se slažu da isti obavi predmetno vještačenje.

BH Telecom je podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-85/17 dana 30.08.2019. godine dostavio izjašnjenje na prijedlog vještaka navodeći da se istom protive, temeljeći svoj stav na činjenici da predloženi vještak nema dovoljno iskustva u finansijskom vještačenju složenih telekomunikacijskih usluga. Istovremeno BH Telecom je dostavio svoj prijedlog vještaka, te ponovio da je stava, ukoliko isti ne bude prihvaćen, da Konkurencijsko vijeće odredi vještaka po službenoj dužnosti.

Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-86/17 dana 02.09.2019. godine odgovorilo privrednom subjektu BH Telecom da prihvaća protivljenje istog vezano za ličnost vještaka kojeg je predložio Podnosilac zahtjeva, ali da ne prihvaća prijedlog vještaka privrednog subjekta BH Telecom jer to nije traženo aktom broj UP-01-26-2-018-84/17. Ranijim aktom broj UP-01-26-2-018-74/17 od 11.07.2019. godine privrednom subjektu BH Telecom je bila data mogućnost da dostavi svoj prijedlog vještaka koji će provesti vještačenje. BH Telecom se na isti izjasnio da je stava da Konkurencijsko vijeće odredi vještaka po službenoj dužnosti, što je u konačnici Konkurencijsko vijeće i odlučilo uraditi.

Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-87/17 dana 02.09.2019. godine obavijestilo Podnosioca zahtjeva da je odlučilo da za traženo vještačenje, shodno svemu navedenom, izabere vještaka po službenoj dužnosti, shodno članu 176. stav (1) ZUP-a.

Privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar dostavio je ponudu za usluge finansijskog vještačenja podneskom koji je zaprimljen dana 04.09.2019. godine pod brojem UP-01-26-2-018-88/17.

Ponuda za usluge finansijskog vještačenja privrednog subjekta VJEŠTAK d.o.o. Mostar je dostavljena privrednom subjektu BH Telecom na izjašnjenje dana 04.09.2019. godine pod brojem UP-01-26-2-018-89/17. Istog dana aktom broj UP-01-26-2-018-90/17 navedno je upućeno i Podnosiocu zahtjeva s tim da je isti pitan da li pristaje snositi troškove vještačenja navedene u ponudi, a sve u skladu sa članom 175. stav (2) ZUP-a.

Svoju saglasnost na prijedlog vještaka i ponudu privredni subjekt BH Telecom je dostavio dana 20.09.2019. godine, podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-94/17. Isto je učinio i Podnosilac zahtjeva dana 20.09.2019. godine, podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-95/17, potvrđujući da snosi troškove vještačenja.

Zaključak o pologu novčanih sredstava potrebnih za pokriće troškova vještačenja broj UP-01-26-2-018-96/17 Konkurencijsko vijeće je donijelo dana 26.09.2019. godine na 59. sjednici Konkurencijskog vijeća, a koji je dostavljen 08.10.2020. godine privrednom subjektu BH Telecom u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-99/17, te Podnosiocu zahtjeva u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-100/17 (zajedno sa Instrukcijom za uplatu pologa).

Konkurencijsko vijeće se dana 26.09.2019. godine aktom broj UP-01-26-2-018-97/17 obratilo Ministarstvu finansija i trezora BiH Zahtjevom za instrukciju za uplatu jednokratnog depozita na Jedinstveni račun trezora BiH, na koji je odgovoreno podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-98/17 dana 04.10.2019. godine.

Dokaz o uplati pologa novčanih sredstava potrebnih za pokriće troškova vještačenja u traženom iznosu Podnosilac zahtjeva je dostavio Konkurencijskom vijeću dana 10.10.2019. godine, podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-101/17.

Zaključak o provođenju vještačenja broj UP-01-26-2-018-102/17 Konkurencijsko vijeće je donijelo dana 05.11.2019. godine na 61. sjednici Konkurencijskog vijeća, a koji je dostavljen istog dana privrednom subjektu BH Telecom u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-103/17, te Podnosiocu zahtjeva u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-104/17.

Zaključak o pologu novčanih sredstava potrebnih za pokriće troškova vještačenja, dokaz o uplati pologa novčanih sredstava potrebnih za pokriće troškova vještačenja u traženom iznosu kao i Zaključak o provođenju vještačenja dostavljeni su privrednom subjektu VJEŠTAK d.o.o. Mostar u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-105/17 dana 05.11.2019. godine.

Privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar je dana 12.11.2019. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-106/17 zatražio održavanje sastanka sa Konkurencijskim vijećem u vezi provođenja vještačenja što je Konkurencijsko vijeće i odobrilo istog dana (akt broj UP-01-26-2-018-107/17), te je sastanak održan u prostorijama Konkurencijskog vijeća dana 13.11.2019. godine (službena zabilješka: UP-01-26-2-018-108/17).

VJEŠTAK d.o.o. Mostar se dana 14.11.2019. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-109/17 ponovo obratio Konkurencijskom vijeću, ovaj put zahtjevajući zajednički sastanak sa Konkurencijskim vijećem i predstavnicima Podnosioca zahtjeva radi dogovora o provođenju vještačenja, a zatim i odvojeno sastanak sa Konkurencijskim vijećem i predstavnicima privrednog subjekta BH Telecom, navodeći iste razloge. Konkurencijsko vijeće navedenom zahjevu nije udovoljilo aktom broj UP-01-26-2-018-110/17 od 14.11.2019. godine, navodeći da VJEŠTAK d.o.o. Mostar mora samostalno provesti vještačenje na način određen tačkom 8. Zaključka o provođenju vještačenja broj UP-01-26-2-018-102/17.

VJEŠTAK d.o.o. Mostar se zatim dana 12.02.2020. godine podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-113/17 obratio Konkurencijskom vijeću navodeći da je rok za izradu vještačenja istekao te da traže produženje na još 90 dana, navodeći kao razlog identifikaciju i dostavu dokumentacije potrebne za vještačenje obzirom da niti jedna od strana nema zakonsku obavezu vođenja troškovnog računovodstva. Istim podneskom su napomenuli zahtjev privrednog subjekta BH Telecom da se dokumentacija identificira na zapisnik i preda Konkurencijskom vijeću.

Dana 14.02.2020. godine Konkurencijsko vijeće je pod brojem UP-01-26-2-018-114/17 zaprimilo podnesak privrednog subjekta BH Telecom kojim je isti zatražio održavanje sastanka sa Konkurencijskim vijećem povodom vrste i obima dokumentacije na osnovu koje se provodi vještačenje, kao i načina i obima zaštite tajnosti podataka. Konkurencijsko vijeće je istog dana odobrilo zahtjev i odredilo termin sastanka aktom broj UP-01-26-2-018-115/17.

Zahtjevom da sastanku prisustvuje i VJEŠTAK d.o.o. Mostar BH Telecom se obratio Konkurencijskom vijeću dana 19.02.202. godine podneskom broj UP-01-26-2-018-116/17. Konkurencijsko vijeće je odbilo traženo, kao i održavanje sastanaka uopće, bilo sa strankama pojedinačno, bilo zajedno sa vještakom, te o istom informisalo privredni subjekt BH Telecom aktom broj UP-01-26-2-018-117/17.

Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-118/17 dana 26.02.2020. godine obavijestilo privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar da njegov zahtjev za produženjem roka za obavljanjem poslova vještačenja nije odobren. Istoga dana o neodobravanju produženja roka za provođenje vještačenja aktom broj UP-01-26-2-018-119/17 obavješten je privredni subjekt BH Telecom, a aktom broj UP-01-26-2-018-120/17 Podnosilac zahtjeva.

Podnosilac zahtjeva se podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-121/17 dana 28.02.2020. godine obratio Konkurencijskom vijeću navodeći da nije razumio navode iz akta Konkurencijskog vijeća broj UP-01-26-2-018-120/17, te da o istom traži dodatno pojašnjenje.

Dana 11.03.2020. godine Konkurencijsko vijeće je pod brojem UP-01-26-2-018-122/17 zaprimilo podnesak privrednog subjekta VJEŠTAK d.o.o. Mostar sa njegovim izjašnjenjem na postupak provođenja predmetnog vještačenja, obzirom da zahtjev za produženjem roka za obavljanjem poslova vještačenja nije odobren.

Uzimajući u obzir sve navedeno, Konkurencijsko vijeće je dana 23.04.2020. godine na 68. (šesdesetosmoj) sjednici donijelo Zaključak o odustajanju od izvođenja dokaza finansijskim vještačenjem broj UP-01-26-2-018-123/17. Navedenim Zaključkom privredni subjekt ''VJEŠTAK'' d.o.o. Mostar je razriješen obaveze provođenja vještačenja određenog Zaključkom o provođenju vještačenja broj UP-01-26-2-018-102/17 od 05.11.2019. godine, te je određeno da se polog novčanih sredstava u iznosu od 11.700,00 KM, koji je privredni subjekt Telemach d.o.o. Sarajevo uplatio u skladu sa Zaključkom o pologu novčanih sredstava potrebnih za pokriće troškova vještačenja broj UP-01-26-2-018-196/17 od 26.09.2019. godine, vrati navedenom privrednom subjektu.

Zaključak o odustajanju od izvođenja dokaza finansijskim vještačenjem broj UP-01-26-2-018-123/17 je istog dana po donošenju dostavljen Podnosiocu zahtjeva u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-124/17, privrednom subjekt BH Telecom u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-125/17 i privrednom subjektu ''VJEŠTAK'' d.o.o. Mostar u prilogu akta broj UP-01-26-2-018-126/17.

Konkurencijsko vijeće je zatim dana 24.04.2020. godine stranke u postupku (akt broj UP-01-26-2-018-127/17 i akt broj UP-01-26-2-018-128/17) obavijestilo o toku postupka i istovremeno podsjetilo iste da imaju mogućnost da u roku od 8 dana od prijema navedenog akta podnesu zahtjev za nadoknadu troškova postupka.

Dana 30.04.2020. godine Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-129/17 od Podnosioca zahtjeva zatražilo dostavljanje broja bankovnog računa kako bi novčana sredstva uplaćena kao polog za provođenje postpuka vještačenja bila vraćena privrednom subjektu Telemach.

Privredni subjekt BH Telekom je podneskom koji je zaprimljen dana 04.05.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-130/17 dostavio traženo izjašnjenje navodeći da nisu imali značajnijih troškova u ovom postupku.

Privrdni subjekt Telemach se podneskom koji je zaprimljen dana 07.05.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-131/17 očitovao na ranije upućeni akt Konkurencijskog vijeća, ali izjašnjenje po pitanju troškova nije dostavio.

Sud Bosne i Hercegovine je dana 03.06.2020. godine Konkurencijskom vijeću uputio podnesak (zaprimljen dana 06.06.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-132/17) kojim je traženo da se Konkurencijsko vijeće u ostavljenom roku izjasni u kojoj je fazi postupak provođenja odluke Suda BiH. Konkurencijsko vijeće se na traženo očitovalo aktom broj UP-01-26-2-018-133/17 dana 30.06.2020. godine.

U nastavku provođenja predmetnog postupka, a imajući u vidu sve ranije navedeno, u prostorijama Konkurencijskog vijeća je dana 01.07.2020. godine održan sastanak sa predstavnicima privrednog subjekta Ekpertiza kako bi se navedeno privredno društvo registrovano za provođenje poslova vještačenja upoznalo sa problematikom postupka te eventualno dogovorilo provođenje novog postupka vještačenja, o čemu je sačinjena Službena zabilješka broj UP-01-26-2-018-134/17.

U to ime je i putem e-maila privrednom subjektu Ekpertiza dostavljen i Zahtjev za vještačenje Podnosioca zahtjeva (akt broj UP-01-26-2-018-135/17).

Međutim, Konkurencijsko vijeće je dana 22.07.2020. godine putem e-maila (akt broj UP-01-26-2-018-136/17) zaprimilo konačan odgovor privrednog subjekta Ekpertiza u kojem se navodi da nisu u mogućnosti provesti traženo vještačenje.

10. Utvrđeno činjenično stanje i ocjena dokaza

Nakon sagledavanja relevantnih činjenica i dokaza utvrđenih tokom postupka, činjenica iznijetih na usmenoj raspravi, podataka i dokumentacije RAK-a koji su zaprimljeni dana 05.03.2018. godine podneskom pod brojem UP-01-26-2-018-37/17, te dana 13.03.2018. godine podneskom broj UP-01-26-2-018-45/17, savjesnom i detaljnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, cijeneći pravna shvaćanja i primjedbe iz Presude Suda BiH, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo slijedeće:

Članom 9. stav (1) i (2) Zakona propisano je kako privredni subjekt ima dominantan položaj na relevantnom tržištu roba ili usluga, ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati u značajnoj mjeri neovisno od stvarnih ili mogućih konkurenata, kupaca, potrošača ili dobavljača, također uzimajući u obzir udio tog privrednog subjekta na relevantnom tržištu, udjele na tom tržištu koje imaju njegovi konkurenti, kao i pravne prepreke za ulazak drugih privrednih subjekata na tržište. Pretpostavlja se da privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba ili usluga ako na relevantnom tržištu ima udio veći od 40%.

Članom 10. stav (1) Zakona propisano je da je zabranjena svaka zloupotreba dominantnog položaja jednog ili više privrednih subjekata na relevantnom tržištu, a članom 10. stav (2) propisano je da se zloupotreba dominantnog položaja posebno odnosi na: a) direktno ili indirektno nametanje nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograničava konkurencija, b) ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja na štetu potrošača, c) primjenu različitih uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stranama, čime ih dovode u neravnopravan i nepovoljan konkurentski položaj, d) zaključivanje sporazuma kojima se uslovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovinskom običaju nemaju veze s predmetom takvog sporazuma.

Zloupotrebom dominantnog položaja, pored kriterija propisanih u članu 10. Zakona, smatraju se i slučajevi propisani članom 9. Odluke.

Zahtjev za pokretanje postupka podnesen od strane privrednog subjekta Telemach tiče se aktivnosti BH Telecoma koje predstavljaju zloupotrebu dominantnog tržišta na tržištu fiksne telefonije, na način da se sastavljanjem svojih paketa proizvoda iskorištava prednost koju ima na tržištu fiksne telefonije, a koja proizilazi iz njegovog monopolskog položaja, što kao rezultat ima zatvaranje tržišta za konkurente, te subvencionisanjem svojih aktivnosti na povezanom pay-TV tržištu profitom ostvarenim u oblasti fiksne telefonije, narušavajući tako konkurenciju na pay-TV tržištu.

Pored toga, prema navodima iz Zahtjeva dominantni položaja BH Telecoma na tržištu mobilne telefonije takođe rezultira subvencionisanjem pay-TV tržišta.

U konkretnom slučaju privredni subjekt Telemach je Zahtjev podnio radi utvrđivanja zloupotrebe dominantog položaja privrednog subjekta BH Telecom putem predatorskih cijena koju Odluka prepoznaje u članu 9. stav (1) tačka c) kao "određivanje cijene proizvoda ili usluge ispod troškova proizvodnje sa ciljem eliminisanja konkurencije''.

Cijene se smatraju predatorskim ukoliko su: ispod prosječnog varijabilnog troška (eng. Average Variable Cost) dominantne firme ili ispod njenog prosječnog ukupnog troška (eng. Average Total Cost), a predatorska namjera dominantne firme se može dokazati. ²

Predatory pricing je jedan od oblika zloupotrebe dominantnog položaja od strane dominantnog privrednog subjekta (predatora), koji svoje proizvode/usluge prodaje/pruža po tako niskim cijenama da istiskuje druge konkurente s relevantnog tržišta, sprječava pristup tržištu novim konkurentima, te uspješno povećava svoj tržišni udio do konačne monopolizacije tržišta. Troškovi provođenja ove prakse mogu biti izuzetno visoki, ali predator očekuje buduće diskontirane profite kojima će pokriti i prebaciti sadašnje gubitke i odgođene profite. ³

Konkurencijsko vijeće je za potrebe provođenja predmetnog postupka nastojalo prikupiti sve relevantne podatke i informacije koje se tiču formiranja maloprodajne cijene pojedinih usluga BH Telecoma, a sve u cilju procjene troškova, prihoda i ostvarene marže privrednog subjekta BH Telecom u vezi ponude fiksne telefonije. Također je tražena i procjena troškova i prihoda za svaku pojedinačnu komponentu koja čini jedan paket usluga, te marža na konkretan paket i to za svaki paket u kojima je ponuda fiksne telefonije jedna od komponenti.

Privredni subjekt BH Telecom je u više navrata pismenim putem, a i tokom usmene rasprave istaknuo da ne vodi odvojeno prihodovnu i rashodovnu strukturu po pojedinim uslugama iz paketa te kako se pred Regulatornom agencijom za komunikacije odvijaju kontinuirane aktivnosti koje će rezultirati usvajanjem pravila i metodologije računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, a do sada realizirane aktivnosti pred RAK-om nisu rezultirale bilo kakvim usvajanjem niti pravila niti metodologije.

Međunarodni finansijski računovodstveni standard IFRS 15 kojeg su obavezni provoditi privredni subjekti, kao jednu od metoda formiranja cijena, ukoliko ne provede troškovno računovodstvo, kako je naveo BH Telecom, priznaje formiranje cijene na osnovu istih ili sličnih proizvoda na tržištu.

BH Telecom je Konkurencijskom vijeću podneskom zaprimljenim pod brojem UP-01-26-2-018-51/17 dana 30.03.2018. godine dostavio komparaciju ponude paketiranih usluga i to poređenje ponude duo paket, prema ključnim karakteristikama i cijeni mjesečne naknade (sa PDV-om), koji primarno uključuju TV i fiksnu telefonsku uslugu, te eventualno internet pristup sa malim brzinama interneta. U komparaciji (Tabela br. 1) uzeti su oni paketi koji su najsličniji paketu Moja TV Phone.

Tabela 1.



¹*akcijska cijena na ugovor za 24 mjeseca, za cjelokupno trajanje ugovora

Što se tiče TV usluge BH Telecom uključuje 162 kanala (HD TV kanali nisu uključeni), Telemach 179 kanala (uključena 25 HD TV kanala), Logosoft 83 TV kanala (i jedan HD TV kanal), HT Eronet koji uključuje 87 TV kanala (bez uključenih HD TV kanala), Elta Kabel sa 174 TV kanala (i 20 HD TV kanala) te TxTV preko 170 TV kanala (i 15 HD TV kanala).

U ovim paketiranim uslugama BH Telecom nudi 1.500 minuta prema svim fiksnim mrežama (vlastita+druge) uz naplatu uspostave poziva prema drugim mrežama, te povoljnije tarifiranje prema jednom izabranom broju iz BH Telecom mreže. Telemach nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno, 1.500 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva te besplatne pozive u United grupi i besplatno UNIFON na 5 mobilnih telefona. Logosoft nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno te 300 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva. HT Eronet nudi 1.000 minuta prema svim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva, dok TxTV nudi 1.000 minuta prema svim fiksnim mrežama unutar BiH bez troškova uspostave poziva. Elta Kabel nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno, 700 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva te besplatne razgovore unutar mobilne i fiksne mreže Elta Kabel.

Komparacija ponuda trio paketa i to usluga TV+fiksna telefonska usluga+internet prikazana je u Tabeli 2:

Tabela 2.



¹*akcijska cijena na ugovor za 24 mjeseca, za cjelokupno trajanje ugovora

Što se tiče TV usluge BH Telecom uključuje 162 kanala (HD TV kanali nisu uključeni), Telemach 179 kanala (uključena 25 HD TV kanala), Logosoft 195 TV kanala (i 17 HD TV kanala), HT Eronet koji uključuje 87 TV kanala (bez uključenih HD TV kanala), Elta Kabel sa 174 TV kanala (i 20 HD TV kanala), te TxTV preko 170 TV kanala (i 10 HD TV kanala).

U ovim paketiranim uslugama BH Telecom nudi 1.500 minuta prema svim fiksnim mrežama (vlastita+druge) uz naplatu uspostave poziva prema drugim mrežama, te povoljnije tarifiranje prema jednom izabranom broju iz BH Telecom mreže. Telemach nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno, 1.500 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva, te besplatne pozive u United grupi i besplatno UNIFON na 5 mobilnih telefona. Logosoft nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno, te 300 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva. HT Eronet nudi 1.000 minuta prema svim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva, dok TxTV nudi 1.000 minuta prema svim fiksnim mrežama unutar BiH bez troškova uspostave poziva. Elta Kabel nudi unutar vlastite fiksne mreže fiksnu telefoniju besplatno, 700 minuta prema drugim fiksnim mrežama uz naplatu uspostave poziva, te besplatne razgovore unutar mobilne i fiksne mreže Elta Kabel.

Unutar trio paketa pretplatnici koriste i internet usluge po brzini 10+/1 Mbps kod BH Telecoma, te 40/4 Mbps + Unifi na 5 uređaja kod privrednog subjekta Telemach.

BH Telecom je Konkurencijskom vijeću dostavio podatke koji se tiču troškova po korisniku za programske sadržaje gdje su korišteni podaci o broju korisnika BH Telecom Moja TV IPTV usluge i podaci o dobavljačima TV kanala te troškovi prema kolektivnim organizacijama za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava (AMUS, AIS, FONOGRAM, UFR), a koji ne predstavljaju direktne troškove programskog sadržaja već su zakonska obaveza u vezi sa distribucijom programskih sadržaja na MojaTV IPTV usluzi.

Tako je u 2015. godini ukupan broj korisnika IPTV usluga BH Telecoma iznosio (..)**, dok je trošak po korisniku IPTV usluga iznosio (..)**KM. Ukupan broj korisnika IPTV usluga BH Telecoma u 2016. godini je bio nešto veći i iznosio je (..)**, a trošak po korisniku IPTV usluga bio je (..)**KM. Porast broja korisnika IPTV usluga nastavio se i u 2017. godini i iznosio je (..)**, ali je trošak po korisniku IPTV usluga bio (..)**KM.

Regulatorna agencija za komunikacije je na traženje Konkurencijskog vijeća dostavila sljedeće informacije i to:

Članom 20. stav 3 i 6. Zakona o komunikacijama definisano je da RAK daje suglasnost operatorima sa značajnom tržišnom snagom na uslove poslovanja i cijene, za govorne telefonske usluge putem fiksne ili mobilne mreže te za iznajmljene linije.

U cilju kontrole maloprodajnih cijena operatorima sa značajnom tržišnom snagom u fiksnoj telefoniji RAK je donio Pravilo 24/2005 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini, Pravilo 40/09 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini, Pravilo 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini i Pravilo o izmjeni i dopunama Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini.

Navedenim Pravilima 2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini RAK je utvrdio granične cijene kojih su se obavezni pridržavati operatori sa značajnom tržišnom snagom za sljedeće usluge: pristupna taksa, mjesečna pretplata, cijena minute koštanja govorne usluge u nacionalnom saobraćaju i cijena minute koštanja govorne usluge u međunarodnom saobraćaju.

Obzirom da je BH Telecom operator sa značajnom tržišnom snagom u fiksnoj telefoniji obavezan je dostaviti RAK-u zahtjev za dobivanje saglasnosti za promjenu cijena usluga pristupne takse, mjesečne pretplate, cijene minute koštanja govorne usluge u nacionalnom saobraćaju i cijene minute koštanja govorne usluge u međunarodnom saobraćaju. RAK razmatra dostavljeni zahtjev i utvrđuje da li su predložene cijene u skladu sa graničnim cijenama definisanim Pravilom o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini.

Prema dostavljenim podacima RAK-a u Tabeli 3. prikazan je ukupan broj priključaka fiksne telefonije kao i broj korisnika pojedinačno za privredne subjekte BH Telecom i Telemach u periodu 2015-2017. godine na području Bosne i Hercegovine.

Tabela 3.



*RAK ne raspolaže podacima o broju pretplatnika BH Telecoma i Telemacha na području Federacije Bosne i Hercegovine te kantona

Prema podacima iz Tabele 3. privredni subjekt BH Telecom na tržištu fiksne telefonije na području Bosne i Hercegovine ima dominantan položaj obzirom da ima tržišni udio veći od 40% ( u 2015. godini (..)**%, u 2016. godini (..)**%).

Kada je riječ o integrisanim uslugama (paketi koji uključuju dvije ili više usluga) operatori sa značajnom tržišnom snagom su obavezni podnijeti RAK-u zahtjev za izdavanje saglasnosti na uvođenje ili izmjenu paketa integrisanih usluga. U dijelu ponude koji se odnosi na integrisane usluge RAK ne analizira predložene cijene za pakete usluga nego vrši provjeru uslova po kojima se paket integrisanih usluga nudi krajnjim korisnicima, odnosno provjeru da li posebni uslovi korištenja paketa integrisanih usuga sadrže sve elemente definisane u trećem dijelu - Odnosi sa krajnjim korisnicima Pravila 69/2013 o uslovima pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosima sa krajnjim korisnicima.

Prema dostavljenim podacima RAK-a u Tabeli 4. prikazan je ukupan broj korisnika IPTV usluge kao i broj korisnika pojedinačno za privredne subjekte BH Telecom i Telemach u periodu 2015-2017. godine na području Bosne i Hercegovine. Pored navedenog dostavljeni su i podaci o ukupnom broj korisnika paketiranih usluga kao i broju korisnika pojedinačno za privredne subjekte BH Telecom i Telemach.

Tabela 4.



RAK nema zakonskog osnova da vrši kontrolu cijena mjesečne naknade utvrđene od strane operatora sa značajnom tržišnom snagom za usluge TV i usluge pristupa internetu.

Konkurencijsko vijeće je na osnovu informacija zaprimljenih od strane RAK-a utvrdilo i da RAK za sada nije u mogućnosti da vrši provjeru da li operatori prilikom formiranja cijena primjenjuju princip troškovne orjentisanosti niti da vrši kontrolu operatora sa značajnom tržišnom snagom u dijelu koji se odnosi na vođenje računovodstvenih evidencija za usluge na tržištima na kojima su proglašeni za operatore sa značajnom tržišnom snagom.

Pored toga, RAK nema razvijen alat za proračun "margin squeez-a" za utvrđivanje cijena usluga vezanih u paket usluga.

Neovisno od saznanja dobivenih od strane Regulatone agencije za komunikacije Konkurencijsko vijeće je, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, zatražilo od privrednog subjekta BH Telecom informacije u vezi primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva.

Tokom usmene rasprave, a i na osnovu podneska privrednog subjekta BH Telecom koji je zaprimljen dana 09.03.2018. godine pod brojem UP-01-26-2-018-40/17 Konkurencijsko vijeće je informisano da proces uspostavljanja troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja još uvijek nije realiziran, te da BH Telecom ne vodi odvojeno prihodovnu i rashodovnu strukturu po pojedinim vrstama usluga ili paketa usluga kao i da ključnu ulogu u procesu primjene računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva ima Regulatorna agencija za komunikacije koja još uvijek nije usvojila pravilo o troškovnom računovodstvu i računovodstvenom odvajanju.

BH Telecom je izvijestio Konkurencijsko vijeće da, uvažavajući činjenicu da se isti resursi koriste za pružanje više različitih usluga svi troškovi se evidentiraju i iskazuju jedinstveno na nivou BH Telecoma, te da je jedini podatak koji je BH Telecom u mogućnosti dostaviti podatak o stopi bruto marže na nivou BH Telecoma. Isti je i dostavljen Konkurencijskom vijeću, ali sam po sebi nije bio adekvatan, ali ni dovoljan za provedbu ekonomske analize i kalkulacije cijena.

Nadalje, član 22. Zakona o komunikacijama nalaže operatorima sa značajnom tržišnom snagom na telekomunikacijskom tržištu obavezu da vode sistem troškovnog računovodstva za alokaciju troškova i troškovnih elemenata za sve usluge i elemente usluga.

Član 17. Pravila o analizi tržišta elektronskih komunikacija 54/2011 detaljnije određuje obavezu kontrole cijena i vođenja troškovnog računovodstva. U skladu sa istim članom stav (1) RAK ima pravo da nametne SMP operatorima obaveze u vezi sa troškovnim računovodstvom i kontrolom cijena. Također, prema članu 17. stav (4) RAK će osigurati da svi načini povrata troškova i metodologije određivanja cijena, koje su određene operatorima, budu usmjerene na postozanje efektivne i održive konkurencije.

Prema navedenom, RAK treba da odrediti pravila, odnosno metodologiju vođenja troškovnog računovostva, te također, pri određivanju cijena RAK može uzeti u obzir i cijene dostupne na uporedivim konkurentnim tržištima (benchmarking).

Imajući u vidu da je RAK u fazi izrade metodologije troškovnog računovodstva koji su incumbent operateri dužni primjenjivati, te da ni RAK do sada nije tražio podatke u vezi sa metodolgijom obračuna cijena pojedinih usluga od privrednog subjekta BH Telecom, Konkurencijsko vijeće je odbilo i zahtjev za vještačenje privrednog subjekta Telemach, obzirom da je zaključilo kako provođenje traženog vještačenja i dokazi koji bi se pribavili istim ne mogu biti ekonomski egzaktni, a ni pravno relevantni da bi se na osnovu njih mogla rješiti pravna stvar u ovom postupku, pa kao takvi ne mogu doprinjeti donošenju zakonitog i pravilnog rješenja.

U prilog navedenom je i činjenica da dokument Regulatorne agencije za komunikacije "Okvirni elementi i plan za uvođenje računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva u telekomunikacijama u Bosni i Hercegovni" iz oktobra 2012. godine do sada nije implementiran.

Konkurencijsko vijeće je, slijedom naprijed navedenog, utvrdilo da BH Telekom ne primjenjuje metodologiju računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva, te samim tim nije bio u mogućnosti dostaviti pojedinačne podatke koje se tiču troškova, prihoda i marže za pojedinačnu uslugu, odnosno paketiranih usluga koje nudi na maloprodajnom tržištu.

Poređenjem ponuda paketiranih usluga BH Telecoma, Telemacha i još četiri druga privredna subjekta koji pružaju telekomunikacijske usluge i to poredbom duo paket, prema ključnim karakteristikama i cijeni mjesečne naknade (sa PDV-om), koji primarno uključuju TV i fiksnu telefonsku uslugu, te trio paketa u kombinaciji TV, fiksna telefonija i internet, utvrđeno je da ne postoje značajnija cjenovna odstupanja približno ujednačenih paketa usluga (Tabele 1 i 2).

Pored navednog, utvrđeno je da iako se broj korisnika fiksne telefonije privrednog subjekta BH Telecom povećavao, istovremeno se povećavao i broj korisnika fiksne telefonije Podnosioca zahtjeva (Tabela 3).

Isti slučaj je i na tržištu pružanja IPTV usluga gdje je rastao tržišni udio i privrednog subjekta BH Telecom, ali i udio Podnosioca zahtjeva. Udio BH Telecoma na tržištu paketa usluga je opao u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, dok je i u tom periodu tržišni udio privrednog subjekta Telemach rastao. Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće nije utvrdilo da BH Telekom svojim poslovnim djelovanjem i cjenovnom politikom istiskuje druge konkurente sa relevantnog tržišta, pa tako ni Podnosioca zahtjeva.

Konkurencijsko vijeće je, obzirom na sve ranije utvrđeno, a uzimajući u obzir da je osnovna primjedba Suda Bosne i Hercegovine koja je izrečena u Presudi, a koja se odnosila na pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, bila da Konkurencijsko vijeće treba da dopusti finansijsko vještačenje po zahtjevu za vještačenje koji je podnio privredni subjekt Telemach, a koje se odnosilo na utvrđivanje predatorskih cijena privrednog subjekta BH Telecom, kao cijena koje se definišu kao cijene proizvoda ili usluga koje su ispod troškova proizvodnje, odlučilo da prihvati zahtjev privrednog subjekta Telemach i provede traženo vještačenje, te tako donijelo Zaključak o provođenju vještačenja broj UP-01-26-2-018-102/17.

Tom prilikom Konkurencijsko vijeće je odredilo izvođenje dokaza finansijskim vještačenjem i odlučilo da isto provede Društvo za vještačenje i procjenjivanje ''VJEŠTAK'' d.o.o. Mostar, Dr. Ante Starčevića 66, 88000 Mostar. Predmet vještačenja usluge privrednog subjekta BH Telecom d.d. Sarajevo odnosi se na pakete: Moja TV Phone, Moja TV full i Moja TV izbor. Cilj vještačenja bio je da se utvrdi da li navedeni paketi imaju cijene usluge koje su ispod troškova proizvodnje. Određeno je da će se vještačenje provesti troškovnom metodologijom, u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima u roku od 90 dana od dana prijema Zaključka.

Zaključkom o provođenju vještačenja privredni subjekt BH Telecom d.d. Sarajevo se obavezao da privrednom subjektu ''VJEŠTAK'' d.o.o. Mostar omogući pristup svoj dokumentaciji potrebnoj za vještačenje i da mu na njegov zahtjev dostavi dokumentaciju.

Konkurencijsko vijeće je rok od 90 dana odredilo u skladu sa ponudom za usluge finansijskog vještačenja privrednog subjekta VJEŠTAK d.o.o. Mostar, zaprimljenom dana 02.09.2019. godine pod brojem UP-01-26-2-018-88/17, u kojoj je navedeno da je vještačenje moguće izvršiti u roku od 60 radnih dana.

Nakon proteka roka za dostavu nalaza i mišljenja o provedenom vještačenju privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar obratio se Konkurencijskom vijeću Zamolbom, koja je zaprimljena dana 10.02.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-113/17, kojom traži produženje roka za dodatnih 90 dana.

Kao isključivi razlog nužnosti produženja roka privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar je naveo identifikaciju i dostavu dokumentacije potrebne za vještačenje, s obzirom da ni jedna strana nema zakonsku obavezu vođenja troškovnog računovodstva i da traženi vremenski rok u najvećem stepenu zavisi o vremenu dostavljanja dokumentacije.

Konkurencijsko vijeće na 66. sjednici, održanoj dana 21.02.2020. godine, zbog neispunjenja uslova propisanih članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji, nije donijelo odluku o produženje roka za provođenje vještačenja.

Privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar dostavio je Konkurencijskom vijeću podnesak (Izjašnjenje), zaprimljen dana 11.03.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-122/17, navodeći da najveći problem izrade vještačenja predstavlja specifičnost procesa pri čemu metodologija troškovnog računovodstva do danas nije implementirana, te bi se pri izradi vještačenja za određeni dio troškova morala koristiti metodologija rasporeda troškova "po ključu”.

VJEŠTAK d.o.o. Mostar je u svom Izjašnjenju, između ostalog, dalje naveo i sljedeće:

"Da bi bilo moguće utvrditi da li pojedini paketi imaju cijene usluga koje su ispod troškova proizvodnje nužno je uzeti sve troškove koje imaju paketi, kako fiksne tako i varijabillne, ali obzirom da bi za određeni dio troškova bilo nužno raspoređivanje istih "po ključu", dobiveni rezultati bi u određenom postotku mogli biti "paušalni", te neće moći biti sa 100% sigurnošću utvrditi trošak proizvodnje pojedinog paketa."

U skladu sa činjenicom da privredni subjekt VJEŠTAK d.o.o. Mostar nije u datom roku proveo predmetno finansijsko vještačenje, kao i to da je isti za nepovođenje naveo činjenicu da stranke u postupku ne vode i nemaju zakonsku obavezu vođenja troškovnog računovodstva, te da postoji potreba za djelomičnim korištenjem druge metodologije kojom bi dobijeni rezultati u određenom postotku mogli biti paušalni, Konkurencijsko vijeće je smatralo da izvođenje dokaza finansijskim vještačenje, kojim bi se dokazalo da paketi privrednog subjekta BH Telecom: Moja TV Phone, Moja TV full i Moja TV izbor, imaju cijene usluge koje su ispod troškova proizvodnje, nije moguće provesti na način da se dobiju tačni i precizni podaci. Slijedom navedenog je dana 23.04.2020. godine Konkurencijsko vijeće na 68. (šesdesetosmoj) sjednici donijelo Zaključak o odustajanju od izvođenja dokaza finansijskim vještačenjem broj UP-01-26-2-018-123/17.

Konkurencijsko vijeće je dana 07.05.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-131/17 zaprimilo podnesak privrednog subjekta Telemach kojim je isti naveo da Konkurencijsko vijeće ne može donijeti Zaključak o odustajanju od izvođenja dokaza finansijskim vještačenjem jer isti nije predviđen zakonom, posebno imajući u vidu da se vještačenje provodi na zahtjev Podnosioca zahtjeva, koji jedini može "odustati" od vještačenja, a to nije učinio. Naveo je i da se sva sporna pitanja koja se navode u predmetnom Zaključku već bila iznesena u osporavanom Rješenju, te ih je Sud u Presudi ocijenio irelevantnim. Telemach je u podnesku iznio i svoj stav po pitanju metodologije sektorskog regulatora ističući da ista nema nikakve veze sa ovim postupkom, te stoga insistira da se vještačenje u ovoj pravnoj stvari provede, kako je naloženo u Presudi. Na kraju je navedeno da su "o opstrukcijama u provođenju Presude koju Vijeće vrši morali obavijestiti Sud BiH, u skladu sa odredbama čl. 62-65 Zakona o upravnim sporovima", te da pozivaju Konkurencijko vijeće da se suzdrži od daljih radnji na izbjegavanju Presude.

Konkurencijsko vijeće je cijeneći pravna shvaćanja i primjedbe iz Presude Suda BiH poduzelo sve aktivnosti kako bi se provelo izvođenje dokaza finansijskim vještačenjem. Određeno je bilo da se vještačenje provede troškovnom metodologijom, u skladu sa primjenjivim računovodstvenim standardima, a što je bio i jedan od prijedloga koji je Telemach dostavio u svom zahtjevu za vještačenje od 13.03.2018. godine. U ostavljenom roku od 90 dana angažovani vještak VJEŠTAK d.o.o. Mostar nije dostavio nalaz i mišljenje o provedenom vještačenju te je svoj zahtjev za produženjem roka za provođenju vještačenja bazirao na razlogu identifikacije i dostave dokumentacije potrebne za vještačenje, s obzirom da ni jedna strana nema zakonsku obavezu vođenja troškovnog računovodstva.

Konkurencijsko vijeće zbog neispunjenja uslova propisanih članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji nije donijelo odluku o produženje roka za provođenje vještačenja.

Konkurencijsko vijeće je nastavilo dalje aktivnosti u cilju postupanja po Presudi Suda BiH te razmotrilo odluku i za eventualno angažovanje drugog vještaka koji bi preuzeo aktivnosti provođenja predmetnog vještačenja. Na temelju liste privrednih društava za obavljanje poslova vještačenja koju je objavilo Federalno ministarstvo pravde (od pet privrednih subjekta na listi vještaka svega tri rade vještačenje iz oblasti ekonomije) u prostorijama Konkurencijskog vijeća je dana 01.07.2020. godine sa početkom u 9:30 održan sastanak sa predstavnicima privrednog subjekta Ekpertiza, gospodinom Majidom Avdičevićem i gospodinom Refikom Biber.

Bez ulaženja u detalje predmetnog postupka na sastanku je prisutnim ukratko obrazložena problematika samog postupka te suština i cilj postupka vještačenja koje bi trebalo biti provedeno. Naknadno je istim dostavljen i Zahtjev za provođenje vještačenja privrednog subjekta Telemach.

Predstavnici privrednog subjekta Ekspertiza su tom prilikom iskazali sumnje u mogućnost prikupljanja potrebe dokumentacije od strane privrednog subjekta BH Telecom. Kako su se pitanja predstavnika privrednog subjekta Ekpertiza pretežno odnosila na postavljeni zahtjev privrednog subjekta Telemach za pokretanje samog postupka, a pored toga i za provođenje postupka vještačenja sugerirano je istim da na web stranici Konkurencijskog vijeća pročitaju osporeno Rješenje Konkurencijskog vijeća broj UP-01-26-2-018-61/17 od 08.05.2018. godine te da, budu li imali dodatnih pitanja, stojimo na raspolaganju za dalje informacije.

Ostalo je dogovoreno da će svoj konačni odgovor Konkurencijskom vijeću dostave u najkraćem roku te eventualno dostave ponudu za obavljanje postupka vještačenja.

Dana 22.07.2020. godine (podnesak zaveden pod brojem UP-01-26-2-018-136/17) Konkurencijsko vijeće je zaprimilo odgovor od strane privrednog subjekta Ekpertiza u kojem je, u bitnom, navedeno da isti nisu u mogućnosti provesti predmetno vještačenje "iz razloga što u BH Telecomu ne postoje evidencije po pojedinačnim stavkama troškova već samo kao čitav paket usluga. Raditi navedeno vještačenje po principu ključa, odnosno raspodjele troškova na stavke bi bio veoma zahtjevan posao jer se radi o periodu od 5 godina i velikom broju priključaka, tako da bi na navedenom moralo da radi veći broj vještaka više mjeseci a ne bi sa sigurnošću mogli utvrditi cijene usluga." Istaknuto je također da bi ovako vještačenje bilo i prilično skupo te da ne žele ulaziti u posao za koji ne mogu da garantiraju tačnost rezultata.

Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa navedenim, smatralo da ne postoje drugi dokazi koje je potrebno izvoditi u predmetnom postupku pa je pristupilo izradi prijedloga konačnog Rješenja.

Konkurencijsko vijeće je na 72. (sedamdesetdrugoj) sjednici održanoj dana 30.07.2020. godine razmatralo Prijedlog konačnog Rješenja u predmetnom postupku. Prilikom razmatranja i glasanja se nisu ispunili uslovi predviđeni članom 24. stav (2) Zakona o konkurenciji te isti nije usvojen, o čemu je Konkurencijsko vijeće Podnosioca zahtjeva obavijestilo aktom broj UP-01-26-2-018-137/17, a privredni subjekt BH Telecom aktom broj UP-01-26-2-018-138/17 dana 31.07.2020. godine.

Na dostavljeno Obavještenje Konkurencijskog vijeća reagovao je Podnosilac zahtjeva podneskom broj UP-01-26-2-018-139/17, zaprimljen dana 12.08.2020. godine, zahtijevajući dostavljanje nalaza vještačenja kao i donošenje konačnog upravnog akta u predmetnom postupku, nakog kojeg je 31.08.2020. godine aktom broj UP-01-26-2-018-140/17, Konkurencijsko vijeće od Podnosioca zahtjeva zatražilo broj bankovnog računa za povrat neutrošenih novčanih sredstava imajući u vidu neuspio postupak vještačenja.

Sud BiH je, u međuvremenu, podneskom koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-141/17 dana 01.09.2020. godine od Konkurencijskog vijeća zatražilo da se izjasni zašto nije postupilo po Presudi Suda BiH broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06 2019. godine obzirom da se Telemach obratio Sudu BiH zahtijevajući donošenje odluke koja će u svemu zamijeniti konačni upravni akt Konkurencijskog vijeća, prema članu 64. stav 2. Zakona o upravni sporovima BiH.

Izjašnjenje na upit Suda BiH Konkurencijsko vieće je Sudu BiH dostavilo dana 15.09.2020. godine aktom broj UP-01-26-2-018-144/17 gdje je su navedena sva postupanja Konkurencijskog vijeća nakon zaprimanja predmetne Presude i dostavljeni prijedlozi svih akata koji su upućeni na sjednice Konkurencijskog vijeća, a sve u prilog činjenice da je Konkurencijsko vijeće neupitno postupilo po naloženom u istoj.

Što se tiče povrata novčanih sredstava Telemach je Konkurencijskom vijeću odgovorio da se sačeka odluka Suda BiH obzirom na sve navedeno (podnesak broj UP-01-26-2-018-142/17 zaprimljen dana 03.09.2020. godine).

Istovremeno Telemah pokreće upravni spor protiv Obavještenja Konkurencijskog vijeća broj UP-01-26-2-018-137/17 (podnesak Suda BiH od 08.09.2020. godine zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-143/17) na koji je, u ostavljenom roku, Konkurencijsko vijeće odgovorilo aktom broj UP-01-26-2-018-145/17.

Zahtjev za postupanjem Suda BiH u smislu člana 64. stav 2. Zakona o upravnim sporovima BiH je odbijen te je Rješenje Suda BiH broj S1 3 U 028820 20 U2 od 05.10.2020. godine Konkurencijsko vijeće zaprimilo dana 08.10.2020. godine podnekom broj UP-01-26-2-018-148/17.

Zahtjev za preispitivanjem sudske odluke upućen je od strane Podnosioca zahtjeva prema Apelacionom odjeljenju Suda BiH (podnesak zaprimljen dana 12.11.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-149/17), na koji je, u ostavljenom roku, Konkurencijsko vijeće odgovorilo aktom broj UP-01-26-2-018-150/17.

Zahtjev za preispitivanjem sudske odluke je odbijen Presudom Suda BiH broj S1 3 U 028820 20 Uvp od 04.03.2021. godine (podnesak zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-152/17 dana 05.03.2021. godine) kada je istog dana zaprimljen i podnesak Podnosioca zahtjeva kojim je zatraženo da se nastavi i provede postupak u skladu sa pravnim shvatanjima sadržanim u Presudi Suda BiH BiH iz 2019. godine u smislu provođenja vještačenja i donošenja konačnog upravnog akta (podnesak broj UP-01-26-2-018-153/17).

Konkurencijsko vijeće je aktom broj UP-01-26-2-018-154/17 dana 11.03.2021. godine podsjetilo Podnosioca zahtjeva da je u toku sudski postupak po osnovu tužbe na Obavještenje Konkurencijskog vijeća broj UP-01-26-2-018-137/17 te da se tek po okončanju istog i vraćanja spisa predmeta može nastaviti postupanje u predmetnom postupku.

Tužba je odbačena Rješenjem Suda BiH broj S1 3 U 036796 20 U od 21.10.2022. godine (podnesak broj UP-01-26-2-018-155/17 zaprimljen dana 24.10.2022. godine) u kojem se, u bitnom, navodi da Obavještenje nije konačni upravni akt iz člana 8. Zakona o upravni sporovima BiH protiv kojeg se može voditi upravni spor te da ovakva obavijest po svom karakteru nema svojstvo pravnog akta.

11. Provođenje postupka i procesa vještačenja nakon odluka Suda Bosne i Hercegovine, nastavak

Podnosilac zahtjeva je Konkurencijskom vijeću uputio Molbu sa informaciju o statusu predmeta podneskom koji je zaprimljen dana 27.10.2022. godine pod brojem UP-01-26-2-018-156/17, na koji je Konkurencijsko vijeće odgovorilo aktom broj UP-01-26-2-018-157/17 dana 15.11.2022. godine zatraživši pri tome da Podnosilac zahtjeva dostavi svoj prijedlog vještaka koji bi proveo vještačenje u predmetnom postupku.

Naime, postupajući po Rješenju Suda BiH BiH S1 3 U 028820 20 U2 od 05.10.2020. godine u kojem je navedeno da je Konkurencijsko vijeće poduzelo sve potrebne radnje u cilju izvršenja Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 028820 18 U od 12.06 2019. godine te su navedene radnje opravdan razlog što ista nije izvršena, s tim da obaveza postupanja po predmetnoj presudi i dalje stoji jer ista u konačnici nije izvršena što je obaveza Konkurencijskog vijeća, a imajući u vidu i sadržaj Rješenja Suda BiH S1 3 U 036796 20 U od 21.10.2022. godine voditelj predmetnog postupka je odlučio da se uloži dodatni napor oko pronalaska vještaka i ponovo pokuša provesti vještačenje u predmetnom postupku, kako je to i tražio Podnosilac zahtjeva.

Telemach je podneskom, koji je zaprimljen pod brojem UP-01-26-2-018-160/17 dana 23.11.2022. godine, predložio vještaka ekonomske struke Miloša Grujića, doktora ekonomskih nauka, uz napomenu da Podnosilac zahtjeva smatra se privredni subjekat BH Telecom mora obavezati da vještaku dostavi svu potrebnu dokumentaciju koju vještak zatraži, pod prijetnjom izricanja novčane kazne.

Zahtjev za očitovanje na prijedlog ličnosti vještaka aktom broj UP-01-26-2-018-161/17 je upućen prema privrednom subjektu BH Telecom dana 13.12.2022. godine. Iako je BH Telecom dostavio odgovor (podnesak broj UP- 01-26-2-018-162/17 od 22.12.2022. godine) da ulaže prigovor na prijedlog istog, te da se privredni subjekt ne može obavezati da dostavi dokumentaciju koju po zakonu nije dužan sačinjavati, Konkurencijsko vijeće je smatralo da treba obaviti sastanak sa vještakom Grujić te je, u to ime, telefonskim putem kontaktiran dana 29.11.2022. godine, a zatim još jednom i sedmicu kasnije kada je dogovoreno da se vještak Grujić javi Konkurencijskom vijeću radi preciziranja termina sastanka kada mu bude odgovaralo, obzirom na njegove ranije poslovne obaveze.

Tom prilikom dogovoreno je da se Grujić upozna sa pojedinostima predmeta i cilja vještačenja, imajući ipak u vidu da, kao vještak predložen od strane Podnosioca zahtjeva, raspolaže određenim informacijama.

Konkurencijsko vijeće je, paralelno, sa liste vještaka ekonomske struke FBiH kontaktiralo dodatno dva vještaka u januaru 2023. godine i to - Senadu Dupovac i Tihomira Aničića.

Oba vještaka su telefonskim putem u kraćim crtama upoznata sa zadatkom povodom kojeg su kontaktirani te je ostalo da će se javiti oko dogovora za sastanak.

Oba vještaka je Konkurencijsko vijeće ponovo pozvalo (obzirom da se nisu sami javili kako je dogovoreno) te je vještak Aničić izjavio dana 23.01.2023. godine da nije zainteresiran za angažiranje dok je Senada Dupovac na sastanak u prostorije Konkurencijskog vijeće došla dana 01.02.2023. godine u 14,00 sati te je nakon detaljnog upoznavanja sa predmetnim postupkom i predmetom vještačenja zatražila 7 dana da se zvanično očituje da li želi preuzeti posao, u kojem roku i po kojoj cijeni.

U međuvremenu je vještak Aničić, obzirom da je zvanično odbio da dalje ulazi u pregovore oko angažiranja u proces vještačenja, predložio svog kolegu vještaka Slavišu Kovačevića kojeg je Konkurencijsko vijeće pozvalo dana 06.02.2023. godine te ponudilo održavanje sastanka.

Konačno, sastanak da Kovačevićem je održan je 08.02.2023. godine kada je, na isti način kao i sa gđom Dupovac, obavljen razgovor te je Kovačević upoznat sa predmetom i ciljem vještačenja kao i metodologijom koja je potrebna da se provede traženo vještačenje. Zatražio je 7 dana da se zvanično očituje da li želi preuzeti posao, u kojem roku i po kojoj cijeni.

Svim gore navedenim vještacima kao i vještaku Milošu Grujiću kasnije, prilikom predstavljanja predmetnog slučaja, šta se od istih traži u slučaju angažiranja, skrenuta je pažnja da je BH Telecom naveo da se ne može obavezati da dostavi dokumenatciju koju po zakonu nije dužan sačinjavati.

Vještak Grujić se javio 07.02.2023. godine te je održan sastanak dana 09.02.2023. godine tokom kojeg je razgovarano oko pojedinosti u vezi vještačenja. Ostao je dogovor sa se Miloš Grujić u narednih 7 dana javi da li prihvaća da provede postupak vještačenja.

Konkurencijsko vijeće je dana 13.02.2023. godine i dana 14.02.2023. godine zaprimilo odgovore vještaka Dupovac i Kovačević koji su uz obrazloženje odbili provođenje vještačenja (podnesak broj UP-01-26-2-018-166/17 i podnesak broj UP-01-26-2-018-167/17).

Miloš Grujić je uzvratno, ponovo na poziv Konkurencijskog vijeća, odgovorio 16.02.2023. godine, a zatim i 17.02.2023. godine te izjavio da još razmatra ali da će se javiti u narodenih 2-3 dana.

U načelu je iskazao zainetersovanost ali na pitanje da li će rezultati vještačenja biti precizni jer samo takvi su Konkurencijskom vijeću od koristi u predmetnom postupku odgovorio je da to zavisi od dostavljene dokumentacije BH Telecoma i da mu je potrebno za krajnji odgovor još par dana.

Imajući u vidu da je u načelu od prvog kontakta sa vještakom Grujićem prošlo više od 3 mjeseca kao i da je isti čak i predložen bio od strane Podnosioca zahtjeva te samim tim pretpostavlja se da je raspolagao sa dodatnim informacijama koje su mogle olakšati da se u svakom slučaju već odluči da li preuzima poslove vještačenja ili ne, do dana 22.02.2023. godine kada je Konkurencijsko vijeće sačinilo Službenu zabilješku koja je sastavni dio predmetnog spisa broja: UP-01-26-2-018-168/17, ni na izričitu zamolbu da Konkurencijskom vijeću da svoj konačan odgovor dostavi što prije obzirom na protok vremena, Miloš Grujić svoj odgovor nije dostavio niti pismeno niti usmeno.

Podnosilac zahtjeva je uputio još jednom urgenciju za postupanje u vezi prijedloga ličnosti vještaka kojeg je predložio (podnesak broj UP- 01-26-2-018-165/17 od 24.01.2023. godine) ali je Konkurencijsko vijeće, imajući u vidu istaknuto, zauzelo stav da vještak Grujić nije zainteresovan da obavi vještačenje u predmetnom postupku te je Službenom zabilješkom to konstatovano.

Obzirom da je pitanje provođenja postupka vještačenja pokrenuto zahtjevom Podnosioca zahtjeva Konkurencijsko vijeće je smatralo potrebnim o svmu gore navedenom informisati Podnosioaca zahtjeva što je i učinjeno aktom broj UP- 01-26-2-018-169/17 dana 22.02.2023. godine.

Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je dana 02.03.2023. godine zaprimilo podnesak broj UP- 01-26-2-018-170/17 i to dr Miloša Grujića u kojem se navodi, u bitnom, da prihvata pismenim putem vještačenje te da pismenim putem nije bio pozvan od strane Konkurencijskog vijeća da se pismeno izjasni u pogledu prihvatanja zadatka vještačenja te da se predmetim podneskom izjašnjava kako bi se "izbjegla svaka sumnja u okolsnoti prihvatanja izvršenja vještačenja". Bitna je činjenica da se dr. Grujić pismeno obratio Konkurencijskom vijeću tek nakon 3 mjeseca i to nakon što je Konkurencijsko vijeće obavijestilo Podnosioca zahtjeva, a i to pismeno izjašnjenje je ponovo bilo nepotpuno i bez bitnih elemenata po pitanju angažmana u postupku vještačenja.

Dan kasnije, 03.03.2023. godine Konkurencijsko vijeće je zaprimilo podnesak pod brojem UP- 01-26-2-018-171/17 i advokatice Nevene Tomić Lučić, punomoćnice Podnosioca zahtjeva, kojim je izareženo negodovanje oko informiranog.

Konkurencijsko vijeće je nakon pažljive analize svih navoda iz gore navedenih podnesaka, opreza radi, uputilo akt broj UP- 01-26-2-018-172/17 Podnosiocu zahtjeva i dr Grujiću činjenično pojasnivši stav voditelja postupka oko postupka vještačenja te okolnosti koje su dovele do istog.

Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa navedenim te prateći pravno shvatanje Suda BiH, uz činjenicu da je bezuspješno pokušalo provesti postupka vještačenja sa čak 6 vještaka sa liste vještaka ekonomske struke FBiH i RS te uzimajući u obzir zajednički stav svih da bi čak i eventualno provedeno vještačenje moglo proizvesti paušalne rezultate u određenom postotku te isti ne bi mogli sa 100% sigurnošću utvrditi trošak proizvodnje pojedinog paketa, pristupilo izradi prijedloga konačnog Rješenja na osnovu cjelokupne dostavljene dokumentacije stranaka u postupku i prikupljene dokumentacije trećih lica ali bez nalaza vještačenja obzirom na navedene okolnosti.

Imajući u vidu navedeno, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da u predmetnom slučaju BH Telecom nije zloupotrijebio dominantni položaj na način propisan odredbama člana 10. stav (2) Zakona i člana 9. stav (1) tačke a), b), c), e) i g) Odluke te je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovoga Rješenja.

12. Troškovi postupka

Konkurencijsko vijeće je prilikom provođenja predmetnog postupka uzelo u obzir odredbe ZUP-a, i to člana 105. stav (2) ZUP-a, kada u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali sudjelovanjem u postupku.

Konkurencijsko vijeće je stoga dana 24.04.2020. godine stranke u postupku (akt broj UP-01-26-2-018-127/17 i akt broj UP-01-26-2-018-128/17) obavjestilo da imaju mogućnost da u roku od 8 dana od prijema navedenog akta podnesu zahtjev za nadoknadu troškova postupka.

Privredni subjekt BH Telekom je podneskom koji je zaprimljen dana 04.05.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-130/17 dostavio traženo izjašnjenje navodeći da nisu imali značajnijih troškova u ovom postupku.

Privrdni subjekt Telemach očitovao se podneskom koji je zaprimljen dana 07.05.2020. godine pod brojem UP-01-26-2-018-131/17 na upućeni akt Konkurencijskog vijeća, ali izjašnjenje po pitanju troškova nije dostavio.

Imajući u vidu navedeno Konkurencijsko vijeće nije odlučivalo o pitanjima troškova koje su strane imale u postupku.

13. Administrativna taksa

U skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav (1) tačka f) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem («Službeni glasnik BiH», broj 30/06, 18/11 i 75/18) Podnosilac zahtjeva je na ovo Rješenje obvezan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbom člana 3. stav (2) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem, Podnosilac zahtjeva je nakon izvršene uplate dužan uplatnicu kao dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse dostaviti Konkurencijskom vijeću, prije dostavljanja Rješenja.

Ukoliko Podnosilac zahtjeva ne izvrši uplatu administrativne takse, Konkurencijsko vijeće će pokrenuti postupak prinudne naplate po proceduri koja je propisana članom 18. Zakona o administrativnim taksama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10).

Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 2. dispozitiva ovog Rješenja.

14. Pouka o pravnom lijeku

Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba.

Nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objavljivanja ovoga Rješenja.

Broj UP-01-26-2-018-173/17
06. aprila 2023. godine
Sarajevo

Predsjednik
Nebojša Popić, s. r.

¹ podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji

² Benczek, dr Pius Alexander (2015) Konkurencija u elektronskim komunikacijama: zaštita ex-ante i ex post, Sarajevo: T&T Concept, str. 82.

³ Ružić, Tatjana Analiziranje i dokazivanje predatory pricinga, članak objavljen u časopisu "Računovodstvo, revizija i financije, br. 6/2001, http://www.aztn.hr/uploads/documents/o_nama/strucni_clanci/tatjana_ruzic/1_tr.pdf