Službeni glasnik BiH, broj 2/18

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici, održanoj 4. decembra 2017. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU PLATFORME ZA RAZVOJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA PERIOD 2017. - 2022.

Član 1.
(Predmet Odluke)

(1) Ovom odlukom usvaja se Platforma za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2022. (u daljem tekstu: Platforma za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja).

(2) Platforma za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja je sastavni dio ove odluke.

Član 2.
(Sadržaj i primjena Odluke)

(1) Platforma za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja, usvojena ovom odlukom, predstavlja okvir za djelovanje nadležnim obrazovnim vlastima u usklađivanju politika razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja sa ciljevima Evropske unije i Ujedinjenih nacija u toj oblasti, kroz izradu vlastitih strategija, planova i drugih akata kojima se podstiče razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja.

(2) Platforma za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja objedinjuje strateške ciljeve predškolskog odgoja i obrazovanja i njima svojstvene aktivnosti, grupisane u pet paketa koji se odnose na: povećanje obuhvata, osiguranje kvaliteta predškolskog odgoja i obrazovanja, redovno finansiranje, inkluziju i senzibilizaciju društva.

Član 3.
(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 286/17
4. decembra 2017. godine
Sarajevo

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Denis Zvizdić, s. r.

Izradu ovog dokumenta je održao UNICEF Bosne i Hercegovine

Predgovor

Čast mi je što sam dobio priliku da napišem predgovor za "Platformu za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2022". Prije nekoliko mjeseci bio sam u poziciji razgovarati sa mnogobrojnim zainteresiranim stranama, političarima, državnim službenicima, univerzitetskim profesorima, roditeljima i djecom o predškolskom odgoju i obrazovanju, te posjetiti nekoliko vrtića i škola u Bosni i Hercegovini. Kod većine onih sa kojima sam razgovarao osjetio sam veliki entuzijazam da se predškolski odgoj i obrazovanje učini dostupnim za svu djecu, naročito za djecu iz ranjivih kategorija, kao i da se više ulaže u kvalitetan odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu, te stoga raduje činjenica da su nadležne vlasti pristupile izradi ovog dokumenta koji treba posmatrati kao konkretno angažiranje za bolju budućnost djece u Bosni i Hercegovini. Također je vrlo pozitivno i to što su principi razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja usklađeni sa pet principa Evropskog okvira za kvalitet koje je nedavno izradila Radna grupa za odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu Generalnog direktorata Evropske komisije za obrazovanje i kulturu. Na taj način Bosna i Hercegovina usklađuje odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu u Bosni i Hercegovini sa razvojnim politikama u Evropskoj uniji. SWOT analiza u ovom dokumentu daje realističnu sliku prednosti i nedostataka sektora za odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu u Bosni i Hercegovini, a strateški ciljevi su vrlo izazovni. Kako bi povećali obuhvat predškolskim odgojem i obrazovanjem djece iz ranjivih grupa izuzetno je značajan cilj iz Paketa aktivnosti 1 koji govori o uspostavi novih kriterija za finansijsku participaciju na osnovu socio- ekonomskog statusa roditelja/ staratelja. Što se tiče "Paketa aktivnosti 2, Osigurati kvalitet odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu", smatram da je od ključnog značaja revidirati inicijalno obrazovanje i kontinuirano profesionalno usavršavanje. Inicijalno obrazovanje na univerzitetima u Bosni i Hercegovini nedovoljno pažnje poklanja učenju kroz praksu, a studija CoRe ¹ pokazuje da je neophodno uspostaviti ravnotežu između teorije i prakse. Također trebamo analizirati sadržaj inicijalnog obrazovanja kako bi se više pažnje posvetilo pristupu fokusiranom na dijete, slično pristupu u sjevernoj Italiji, koja u zemljama Evropske unije prednjači u tom pogledu.
Što se tiče kontinuiranog profesionalnog usavršavanja, skorašnje evropske sistematske studije nam pokazuju da je obuka uz rad jedini vid stalnog stručnog usavršavanja koji ima pozitivan uticaj na rezultate djece i na usluge odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu ². Izuzetno sam zadovoljan pažnjom koja se pridaje ocjeni kvaliteta standarda za odgojitelje. Kratko rečeno, zajedno sa sektorom za predškolski odgoj i obrazovanje i nadležnim institucijama, trebamo izraditi standarde profesionalnih kompetencija odgojitelja i standarde kompetencija kontinuiranog profesionalnog usavršavanja koji moraju biti međusobno usklađeni.
Paket koji se odnosi na jačanje inkluzije je također od izuzetnog značaja: ciljani pristup ugroženim grupama ima manje efikasne uticaje od univerzalnog pristupa u okviru kojeg se posebna pažnja pridaje ugroženim grupama i djeci sa invaliditetom (takozvani progresivni univerzalizam). Konačno, pozdravljamo predložene aktivnosti usmjerene na senzibilizaciju društva o prednostima odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu. Ako roditelji odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu ne budu doživljavali kao nešto korisno za njihovu djecu, oni ih neće uključivati u rani odgoj i obrazovanje usljed čega će djeca propustiti prilike koje zaslužuju.
Aktivnosti usmjerene na praćenje i evaluaciju su također vrlo značajne s obzirom da one do sada nisu bile dobro razvijene u Bosni i Hercegovini.
Na kraju želim reći da se iskreno nadam najboljem za djecu Bosne i Hercegovine. Nadam se da će različite vlade, zajedno sa zainteresiranim stranama, nevladinim organizacijama i univerzitetima, moći ostvariti većinu ovih ciljeva do 2021. godine, te da će u ovom petogodišnjem periodu izgraditi sistem odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu koji je u skladu sa ciljevima Evropske Unije i koji će biti na istom nivou kao sistemi u drugim državama članicama.
Dr. Jan Peeters
Stručnjak Radne grupe za odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu Evropskog okvira za kvalitet

a. SKRAĆENICE

- POO: predškolski odgoj i obrazovanje
- APOSO: Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
- BHAS: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
- BDP: bruto društveni proizvod
- SWOT: eng. Strenghts, weaknesses, opportunities, practices (Snage, slabosti, prilike i prijetnje)
- EU: Evropska unija
- UN: Ujedinjene nacije
- UNICEF: Fond Ujedinjenih nacija za djecu
- UNESCO: Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
- NVO: Nevladina organizacija
- OECD: Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

b. POJMOVNIK

- Predškolski odgoj i obrazovanje: prvi, poseban i specifičan stepen ukupnog odgojno- obrazovnog sistema koji se bavi odgojem i obrazovanjem djece predškolske dobi.
- Cjeloživotno učenje: učenje i obuka od rođenja do kraja života, obuhvata formalno obrazovanje (redovno institucionalno), neformalno obrazovanje (usavršavanje, specijalizacija,kursevi, osvježavanje znanja) te informalno učenje (sticanje znanja i vještina kroz rad i druge svakodnevne aktivnosti). Cjeloživotno učenje je u funkciji izgradnje konkurentne ekonomije i održivog ekonomskog razvoja.
- Inkluzivno obrazovanje: pravo na jednake mogućnosti tokom obrazovanja za sve osobe, posebno pravo djece sa poteškoćama u razvoju i nadarene djece na maksimalan razvoj njihovih potencijala kroz podršku koja uključuje fleksibilan program, adekvatno obučene nastavnike, stručnu podršku i prihvatanje različitosti, što ima za cilj razvoj tolerancije i socijalne inkluzije.
- Temeljno obrazovanje: prema "Pozivu na djelovanje" organizacija UN-a i ministara obrazovanja Europe i centralne Azije za uključivanje sve djece u kvalitetan odgoj i obrazovanje, svako dijete bi trebalo završiti puni ciklus temeljnog obrazovanja kojeg čine jednogodišnje predškolsko, te cjelokupno osnovno i srednje obrazovanje.
- Ishodi učenja: opis onoga što osoba koja uči zna, razumije i može da obavlja na osnovu završenog procesa učenja. Najčešće se definiše kao znanje, vještine i kompetencije.
- Jaslice i vrtić: vaspitne grupe predškolskih ustanova prema uzrastu djece- jaslice za djecu od 0,5 do 3 godine, a vrtić za djecu od 3 godine do polaska u školu.
- Socijalna isključenost: proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na ivicu društva i spriječeni u punom učestvovanju u društvu. Ovaj proces kidanja veza između pojedinca i šire zajednice se može odvijati na osnovu jedne ili više dimenzija: zapošljavanja, obrazovanja, učešća u političkom životu, društvenim i kulturnim aktivnostima, mrežama socijalne podrške, itd.
- Relativna linija siromaštva: po OECD ljestvici je postavljena na 60% medijane mjesečnih izjednačenih izdataka za potrošnju.
- Apsolutna linija siromaštva: po metodologiji BHAS to je mjesečna potrošnja od 238 KM po osobi.
- Eurostat i Eurydice: agencije EU za statistiku i baze podataka

c. METODOLOGIJA

Ovaj dokument je izradila Radna grupa formirana od predstavnika Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, entitetskih i kantonalnih ministarstava obrazovanja, te resornog odjela Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Radnoj grupi su se, u skladu sa konkretnim potrebama a na poziv UNICEF-a Bosne i Hercegovine, pridruživali predstavnici drugih sektora, kao i općina i gradova, te domaći eksperti- specijalisti za pojedine segmente razvoja djeteta u predškolskom uzrastu.
Svim ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini je poslata molba za izradu SWOT analize na temu povećanja obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, posebno u godini pred polazak u školu, te podrške unapređenju kvaliteta programa i rada predškolskih ustanova. Oko 80% pozvanih je odgovorilo na postavljena pitanja iz četiri fokusne tačke - prednosti, slabosti, prilike i prijetnje.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine zahvaljuje UNICEF-u Bosne i Hercegovine na pomoći u izradi ovog dokumenta.

1. UVOD 1.1. Svrha ovog dokumenta

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 2005. godine usvojilo Strateške pravce razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini ³. Rok za provođenje Strateških pravaca je bio kraj 2010. godine. U međuvremenu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini ⁴ i druge zakonske akte koji se odnose i na predškolski odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: POO). Svi ti akti su u značajnoj mjeri doprinijeli promjeni percepcije POO-a u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo postizanjem određenog napretka u tom sektoru, ponajprije u povećanju obuhvata POO-m djece u godini pred polazak u školu.
Izuzetan značaj POO-a za društvo u cjelini se potvrđuje u strateškim dokumentima Evropske unije, kao i organizacija Ujedinjenih nacija, posebno UNICEF-a i UNESCO-a, putem opredjeljivanja konkretnih ciljeva koje treba postići u POO-u do 2020. godine, ali i poslije tog perioda: Svjetski obrazovni forum je usvojio Deklaraciju "Obrazovanje 2030: Prema inkluzivnom i jednako kvalitetnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju za sve" ⁵.
Bosna i Hercegovina treba novi dokument strateškog tipa o razvoju POO-a koji će poslužiti kao okvir za djelovanje nadležnim obrazovnim vlastima u usklađivanju politika razvoja POO-a sa ciljevima Evropske unije (u daljem tekstu: EU) i UN-a u toj oblasti, odnosno kao polazna osnova u izradi vlastitih strategija, planova i drugih akata kojima se podstiče razvoj POO-a, ne samo zbog težnje ka integraciji u EU, nego prije svega zbog obezbjeđivanja što boljih preduslova za vlastiti razvoj.
Pored prethodnog, svrha ovog dokumenta je i obezbjeđivanje validne reference Bosne i Hercegovine za međunarodne partnere i njihovu buduću stručnu pomoć, potrebnu u daljim integracijskim procesima u zemlji.
Budući da su isključivo domaći stručnjaci radili na ovom strateškom dokumentu, opravdano je reći da je njegova svrha i u unapređenju vlastitih ekspertskih kapaciteta i iskustava u strateškom sektorskom planiranju.

1.2.Promjena društvenog statusa predškolskog odgoja i obrazovanja

U posljednje dvije decenije interes za POO intenzivno raste, ne samo u Evropskoj uniji i drugim razvijenim zemljama, nego diljem svijeta. Prije tog perioda na POO se pretežno gledalo kao na djelatnost koja ima zadatak da zbrinjava djecu dok roditelji rade i koja je uglavnom pripadala sektoru socijalne zaštite. Međutim, nove tehnologije su omogućile i nova naučna saznanja, posebno iz medicine i neuroznanosti, koja su iz temelja promijenila dotadašnje spoznaje o razvoju djeteta u predškolskoj dobi. Tradicionalno shvatanje da je u ranom djetinjstvu potrebno samo čuvati i hraniti dijete je potpuno napušteno. Snimanja mozga savremenim aparatima su rezultirala otkrićem da se ljudsko biće rađa sa manje-više istim brojem moždanih ćelija (neurona) - oko 100 milijardi. Broj neurona se poslije rođenja djeteta neće značajnije povećati, ali se od samog rođenja odvija nevjerovatna neuronska aktivnost, odnosno uspostavljanje veza među njima, umrežavanje neurona (stvaraju se sinapse). Početni broj sinapsi - oko 50 biliona, samo u prvom mjesecu života će se uvećati za oko 20 puta, a u dobi od tri godine već je 85% formiranih sinapsi. Postoje očigledne razlike u broju sinapsi u mozgu djeteta koje je bilo adekvatno stimulisano i djeteta koje nije raslo u poticajnom okruženju. Broj sinapsi dostiže svoj maksimum u 6-oj godini života. Ono što dijete nasljeđuje od roditelja je samo početni okvir za razvoj funkcija mozga koji ovisi od dječije interakcije sa sredinom. Doživljaji i iskustva kojima smo izloženi u ranom djetinjstvu određuju hemijske procese u našem nervnom sistemu i mozgu. Trajnije prisustvo određenih hemija će oblikovati mozak na specifičan način koji se kasnije teško mijenja ili koriguje. Ako okolina daje djetetu negativna iskustva razgranaće se "loše" sinapse koje će omogućiti pogrešno funkcioniranje cijelog sistema.
Pedagoška i psihološka nauka govore o institucionalnom POO-u kao o brizi i odgovornosti države za odrastanje i blagostanje njenih najmlađih građana - POO predstavlja minimum jednakih uslova za rano učenje, rast i razvoj, oblikovanje ličnosti i napredovanje u budućem životu, te kao takvo utiče na mogućnost smislenijeg i bogatijeg života osobe.
Iz prethodnog se može zaključiti da period od rođenja do šeste godine života predstavlja temelj cjelokupnog razvoja ljudskog bića i njegovog života:uspjeh u školi, zdravstveno stanje, razvoj na kognitivnom i emocionalnom planu, želja za znanjem i učenjem, odnos prema drugima i društvu, potreba za kreativnim doprinosom, itd, sve te i druge odlike čovjeka se utemeljuju do šeste godine njegova života. "Utrka je već napola pretrčana prije nego što djeca krenu u školu" ⁶.
Svjetski priznati stručnjaci u oblasti ekonomije dokazuju da, što se ranije počne ulagati u ljudske potencijale, to su veće stope povrata investicija. James Heckman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, egzaktno pokazuje da se za svaki dolar koji se potroši na kvalitetne programe u ranom uzrastu, vraća 17 dolara u obliku uštede troškova. Od toga 13 dolara ide u javni budžet a 4 pojedincu. Najveći povrat investicije je u slučajevima djece iz ugroženih sredina koja su bila uključena u institucionalni POO.
Nova naučna saznanja snažno su uticala na donosioce odluka u EU i diljem svijeta u pogledu promjene odnosa prema POO-u. Kao neophodan, utemeljen je multisektorski pristup POO-u, u kojem zajedno učestvuju sektori obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, ali i drugi sektori, posebno oblasti istraživanja i inovacija. Relativno brzo je POO izraslo u jedan od društvenih prioriteta, te je preferiran u raznim rezolucijama, deklaracijama, memorandumima i drugim aktima i UN-a i EU-a, što je postalo vidljivo u promjenama legislative i prakse u državama širom svijeta. Značajno je napomenuti da savremeni svijet u kvalitetnom POO-u vidi jako sredstvo za osnaživanje položaja žene u društvu.
I Bosna i Hercegovina se priključila tim svjetskim i evropskim trendovima u pogledu tretmana POO-a. Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ⁷, usvojenim 2003. godine, promovirani su novi principi i standardi POO-a; Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini su, između ostalog, sugerirali pohađanje predškolskih programa za svu djecu u godini pred polazaka u školu, kao i povećanje obuhvata djece institucionalnim POO-m; Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini je gotovo sve intencije strateških pravaca pretočio u pravnu normu; Zakonom o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje ⁸ kojim je Agenciji data određena nadležnost i u oblasti POO; Strateškim pravcima razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije 2008-2015. ⁹ su utvrđeni ciljevi i rokovi i u oblasti POO. Kao jedan od dugoročnih ciljeva navedeno je povećanje broja upisanih u predškolske ustanove na 50% populacije i 100% obuhvat djece u godini pred polazak u školu; nadležna ministarstva obrazovanja su 2009. godine zaključila Sporazum o Zajedničkoj jezgri cjelovitih razvojnih programa za rad u predškolskim ustanovama ¹⁰, usvojen je Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma ¹¹, kao i Akcijski plan za djecu Bosne i Hercegovine - usvajan tri puta za tri različita vremenska perioda ¹², te Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini ¹³. Svi navedeni zakonski akti i dokumenti strateškog tipa, usvojeni od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i/ili Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i entitetskih i drugih vlada, kao svoja polazišta navode pravo djeteta na odgoj i obrazovanje, savremena naučna saznanja i teorije o djetetovom razvoju, te ukazuju na potrebu jačanja POO-a.

1.3. Dječije siromaštvo

Mada savremena znanost zahtijeva multidimenzionalni pristup pitanju siromaštva djece (mnoge uskraćenosti nisu finansijske prirode), redovite ankete o potrošnji domaćinstava, koje provode entitetske i Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BHAS), daju jasnu sliku u tom pogledu.
Prema tim podacima, stope relativnog i apsolutnog siromaštva kod djece su konstantno više u odnosu na opštu populaciju (apsolutna linija siromaštva u 2011.godini: sva djeca 30,5% a sva domaćinstva 18,7%). Djeca koja žive u većim porodicama su najzastupljenija među siromašnom djecom u poređenju sa općom populacijom.
Djeca roditelja bez formalnog obrazovanja ili samo sa osnovnim obrazovanjem su četiri puta siromašnija u odnosu na djecu roditelja sa srednjim obrazovanjem. Djeca prvonavedene kategorije roditelja predstavljaju skoro 30% dječije populacije u Bosni i Hercegovini, te više od polovine sve djece koja žive u siromaštvu.
U prosjeku, oko 42% ukupnog broja djece koja žive u siromaštvu živi u domaćinstvima u kojima ne radi ni jedna odrasla osoba. Tri četvrtine sve siromašne djece živi u ruralnim područjima (74%).
Prema BHAS anketi iz 2013.godine, u Bosni i Hercegovini živi oko milion domaćinstava od kojih 25,20% spada u siromašna i domaćinstva na granici siromaštva.
Krizna društveno-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini rezultirala je sa više štetnih posljedica po djecu nego na ukupnu populaciju. Na taj način se učvršćuju pretpostavke za socijalno isključivanje značajnog procenta djece danas/ proizvođača društvenih vrijednosti sutra. Prethodnim podacima treba dodati i sljedeći: prirodni priraštaj je u periodu 2003-2006. godine bio na pozitivnoj nuli, ali od 2007. godine on je u minusu koji se svake godine povećava.

1.4. Novija naučna saznanja o razvoju djece predškolskog uzrasta

Stanovište da se kapacitet mozga rađa i da je nepromjenljiv, koje je dugo dominiralo u raznim vrstama nauka, danas je gotovo u potpunosti napušteno. Naučna istraživanja pokazuju da dječiji mozak ozbiljno "pati" i često zaostaje u razvoju ako je lišen stimulativne okoline. Mozak posjeduje najveću fleksibilnost za promjene u prvim godinama života - on je "programiran" da izvuče sve iz svoje okoline kao građu vlastitog rasta. Oskudna i nestimulativna okolina će ugasiti i one do tada formirane sinapse. Isto tako, stimulacija koja nije došla u potrebno vrijeme neće imati efekata. Stoga se danas govori o maksimalnoj kontroli djetetova okruženja - prije se govorilo o kontroli djeteta. Prve godine života svakog ljudskog bića karakterizira i formiranje stavova i vrijednosti koje imaju trajne korijene za nečiji cijeli život. Te vrijednosti određuju kasnije ljudsko ponašanje jer su izvorno urezane u ličnost.
Naučna istraživanja u oblastima pedagogije i psihologije potvrđuju dugoročne pozitivne efekte ranog institucionalnog obuhvata djece POO-m: povećanje obrazovnih rezultata u školi koji su mjerljivi čak do završetka srednje škole; manje napuštanja škole i procesa obrazovanja; značajno smanjenje socioekonomske nejednakosti; manje specijalnih obrazovnih programa u kasnijem školovanju (za djecu sa poteškoćama u učenju i razvoju); poboljšanje govora, pismenosti, samokontrole, ponašanja, emotivnih vještina, matematičkih sposobnosti, samopouzdanja, prilagođavanja novim socijalnim uslovima, itd. Najveći efekat predškolskih programa za djecu od 3-5 godina je u kognitivnom domenu. Neke naučne studije su pratile životna postignuća osoba sa 40 godina života koje su pohađale predškolske programe i rezultate usporedile sa njihovim vršnjacima bez predškolskog iskustva. Osim boljih školskih i univerzitetskih postignuća kod prve grupe, značajne prednosti su evidentirane u oblasti mentalnog i ukupnog zdravlja, ekonomskom statusu (bolja zarada i zapošljivost), porodičnom životu, društveno prihvaćenom ponašanju (manji stupanj kriminaliteta),itd. Naročito pozitivne efekte POO-a su sva istraživanja potvrdila u slučaju pojedinaca koji su kao djeca živjeli u nepovoljnim socijalnim uvjetima.
Kvalitetni odgojitelji čine vrtić emocionalno sigurnom sredinom, osjetljivom na dječije potrebe - u tome mnoga istraživanja vide najveći doprinos razvoju za svu djecu, posebno djecu iz ranjivih grupa ¹⁴.

1.5.Stanje predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Sektor POO-a u Bosni i Hercegovini ima dugu i respektabilnu tradiciju. Danas ovaj sektor brine o približno 19.500 djece-korisnika godišnje, organiziran je u 250 javnih i privatnih ustanova i ima oko 2700 zaposlenih (od čega je 10% administrativnog osoblja).
Obuhvat institucionalnim POO-m je u vrijeme usvajanja istekle strategije razvoja POO (2005) iznosio 8% ukupne predškolske populacije. Skoro deceniju kasnije svega 9,8% populacije je upisano u predškolske ustanove. Tom procentu treba dodati 4,46% populacije petogodišnjaka koji pohađaju programe pred polazak u školu. U zbiru, ukupan obuhvat svim vidovima POO-a i obrazovanja u Bosni i Hercegovini iznosi 14,26% populacije od 0-6 godina (u čemu djeca ispod 3 godine starosti učestvuju sa 9,5% od ukupnog broja obuhvaćene djece).
Od svih država centralne i istočne Evrope, najveći procenat neupisane djece od 3 do 6 godina u predškolske ustanove ima Tadžikistan. Druga na toj negativnoj listi je Bosna i Hercegovina. Treća je Kirgistan, slijedi Azerbejdžan i tako dalje. Na nivou EU obuhvat djece od 4 do 6 godina već iznosi 93% i stalno se povećava.
U pogledu socijalne strukture, ustanove POO-a u Bosni i Hercegovini uglavnom pohađaju djeca iz urbanih sredina, najčešće sa oba zaposlena roditelja. Ta djeca čine 75,5% ukupnog broja djece u predškolskim ustanovama, dok su djeca nezaposlenih roditelja zastupljena sa manje od 2%.
Djeca iz ruralnih sredina su simbolično zastupljena u strukturi djece koja pohađaju predškolsku ustanovu - oni čine svega 0,5% ukupnog broja djece. Mnoga istraživanja ukazuju na činjenicu da djeca koja žive u seoskim područjima obrazovne rezultate postižu sa zakašnjenjem od dvije godine u odnosu na svoje gradske vršnjake.
Prosječno je godišnje u predškolske ustanove u Bosni i Hercegovini uključeno oko 500 djece sa posebnim potrebama. Uključenost djece Roma u predškolske ustanove se statistički ne prati, ali u istraživanju višestrukih pokazatelja za 2012. godinu se navodi podatak da svega 2% romske djece u uzrastu od 3 do 5 godina pohađa organizirane programe obrazovanja u ranom djetinjstvu. Neophodnost inkluzivnog POO-a je kao opredjeljenje ugrađeno u strateška dokumenta i zakone, ali nema u potrebnoj mjeri razvijenih pratećih akata ni druge pomoći u jačanju inkluzije (adekvatno inicijalno obrazovanje i cjeloživotno učenje odgojitelja, savremena paradigma o procjeni i tretmanu djece sa posebnim potrebama, standardi i normativi za rad ustanova, itd).
Što se tiče uključivanja djece u POO u godini pred polazak u školu, Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđenim kao obavezno, situacija je različita od jedne do druge nadležne obrazovne vlasti. Neke od njih još nisu usvojile vlastite zakone usaglašene sa Okvirnim, a prema informacijama obrazovnih vlasti finansijski razlozi su glavni uzrok. U Federaciji Bosne i Hercegovine (izuzev tri kantona: Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački, koja nisu donijela zakone usaglašene sa Okvirnim zakonom) te u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, u godini pred polazak u školu POO je obavezno za svu djecu adekvatnog uzrasta, dok se u Republici Srpskoj POO može organizirati za svako dijete u godini pred polazak u školu, dakle neobavezno.
Spomenućemo da je u Unsko-sanskom kantonu u 2010. godini donesen i u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona", broj 8/2010 objavljen Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju Unsko - sanskog kantona, ali on do danas nije stupio na snagu. Tek nakon stupanja na snagu Zakona, moguće je započeti realizaciju obaveza propisanih zakonom, pa tako i sa realizacijom obaveznog predškolskog programa u godini pred polazak u školu.
Trajanje predškolskih programa u godini pred polazak u školu je najčešće 150 sati, raspoređenih tokom cijele godine na fond od dva sata sedmično, dok se u Republici Srpskoj to organizira u periodu od tri mjeseca po tri sata dnevno, što je ukupno oko 190 sati.
Pedagoški stručnjaci su od početka ukazivali na činjenicu da je fond od 150 sati nedovoljan za postizanje bar osnovnih rezultata, pogotovo kada su ti sati raspoređeni na jedno prisustvo sedmično, jer izostaje neophodni kontinuitet rada sa djecom, a tako i evidentno dejstvo programa na djecu. Pedagoški i drugi stručnjaci ni fond od 300 sati ne smatraju adekvatnim za postizanje željenih rezultata. Prosjek sedmičnog fonda sati u EU je 29, a program traje cijelu godinu, odnosno dvije godine za djecu od 4 do 6 godina.
Što se tiče organizacijskih formi u institucionalnom POO-u, podaci pokazuju da prevlađuje cjelodnevni boravak u obdaništima, kojim se zbrinjavaju djeca dok roditelji rade. Naučna istraživanja, vođena u Evropi na temu efikasnih programskih modaliteta, rezultirala su spoznajom da cjelodnevni boravak nema većeg značaja u poređenju sa kraćim dnevnim programima koji su, uz to, znatno jeftiniji.
Kvalitetni programi i kvalitetan kadar su osnovne pretpostavke razvoja u sektoru POO-a. Pedagoška nauka afirmiše značaj kvalitetnih programa, ali ističe presudnu ulogu odgojitelja- on ne smije biti sredstvo transmisije zacrtanih programskih sadržaja, nego njihov sukreator. To podrazumijeva osposobljenost odgojitelja da istražuje svoju odgojnu praksu i da je mijenja, bez straha od kritike ustanove u kojoj radi. Ta osposobljenost se kao cilj treba ugraditi u inicijalno obrazovanje i cjeloživotno učenje odgojitelja i u programe POO-a, te naći adekvatno mjesto u izradi alata koji u sistemskom smislu stvaraju pretpostavke za osiguranje kvaliteta POO-a. U tom pogledu su učinjeni početni koraci - Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (u daljem tekstu: APOSO) je razvila Standarde kvaliteta rada odgojitelja, pedagoga i direktora u predškolskom odgoju i obrazovanju, te donijela Preporuke za unapređenje postojećih i izradu novih cjelovitih razvojnih programa.
U pogledu finansiranja rada predškolskih ustanova, evidentno je da glavninu finansijskih obaveza ima osnivač, dok Okvirnim zakonom definirani partneri nemaju fiksirane i svakodnevnim radom uslovljene obaveze. Ako nadležno ministarstvo obrazovanja nema dovoljno budžetskih sredstava, ono neće izvršiti svoje obaveze prema predškolskoj ustanovi, ili će ih izvršiti djelimično. Tome treba dodati činjenicu da su, osim u Kantonu Sarajevo i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, osnivači javnih predškolskih ustanova jedinice lokalne samouprave. Stoga pojedinikantonalni budžeti uopšte ne sadrže stavku za POO - ono nije stabilni budžetski korisnik, finansijski projiciran na sličnim kriterijima po kojima se finansira osnovno ili srednje obrazovanje.
To ne znači da budžeti Republike Srpske i pojedinih kantona nemaju izdvajanja za POO (oni izdvajaju sredstva, posebno za programe pred polazak u školu), ali to su uglavnom interventne odluke vlasti iznad lokalnog nivoa koje se mogu ali i ne moraju donijeti.
Ulaganje u razvoj javnih predškolskih ustanova- u objekte, povećanje kapaciteta, poboljšanje kvaliteta, itd.- direktno je uslovljeno razvijenošću općina i njihovom ekonomskom moći, tako da stanje POO-a značajno varira od jedne do druge lokalne sredine. Siromašne općine manje izdvajaju za predškolske ustanove, čime se automatski povećava cijena koju plaćaju roditelji, zbog čega dolazi do smanjenja broja djece u predškolskim ustanovama. Tako se krug siromaštva zatvara i dugoročno učvršćuje, nanoseći veliku štetu i društvu i porodici i pojedincu.
Djeca u Bosni i Hercegovini nemaju iste mogućnosti pristupa predškolskoj ustanovi, kvalitetnim programima, te korištenju programa u dužem trajanju, koji će stimulirati njihove potencijale. Pristup predškolskim ustanovama i kvalitetnim programima je direktno uslovljen finansijskom moći roditelja. Pored te diskriminacije po osnovi siromaštva, evidentne su i diskriminacije po mjestu stanovanja (grad- selo- razuđena teritorija općine), mjestu roditelja u društvenoj podjeli rada (marginalizirane i ugrožene grupe), zdravstvenom stanju djece (djeca sa posebnim potrebama, sa poteškoćama u razvoju, itd.), porodičnom statusu djece (samohrani roditelji, djeca bez roditeljskog staranja), itd. To znači dalje produbljavanje nejednakosti i ugrožavanje prava na rano obrazovanje, a time i jačanje siromaštva i odsustvo mehanizma socijalne inkluzije u izgradnji novog društva i nove ekonomije, bazirane na znanju.
U EU je najzastupljeniji kombinirani način finansiranja POO-a (centralno, regionalno i lokalno), pri čemu je svaki nivo vlasti precizno zadužen za određene obaveze. Najveći broj država EU izdvaja između 0,4 i 0,6% svojih bruto društvenih proizvoda za POO. Značajno je napomenuti da, unutar ukupnog procenta BDP-a kojeg ove zemlje izdvajaju za POO, više od pola se odnosi na djecu starosti od 0 do 3 godine.
U Bosni i Hercegovininije u dovoljnoj mjeri razvijena svijest o značaju POO-a za pojedinca i društvo u cjelini. Stoga je potrebno približiti naučne spoznaje o krucijalnoj važnosti POO-a svim slojevima stanovništva, posebno ciljanim populacionim grupama- roditeljima na prvom mjestu ¹⁵.

1.6. Polazne osnove za izradu ovog dokumenta

Zrelo društvo koje razumijeva da se prije polaska u osnovnu školu u djetetu formiraju temeljne odrednice i obrasci za cijeli njegov život, vidjeće svoj puni interes u razvoju kvalitetnog POO-a za svu djecu. Taj interes ne može biti deklarativnog tipa i ne može se svesti samo na humanističku argumentaciju,obzirom na enorman značaj POO-a za budućnost društva.
Tom ranom intervencijom društva/ države u populaciji predškolskog uzrasta sistemski se započinje jačanje ljudskog kapitala. Kvalitetan POO direktno utiče na kasniju uspješnost djece u školi i životu. Raniji polazak u predškolsku ustanovu i broj godina pohađanja koreliraju sa uspješnim intelektualnim razvojem, boljim zdravljem, većom neovisnošću, koncentracijom, manjim stepenom asocijalnog i kriminalnog ponašanja kasnije u životu.
Vodeći svjetski ekonomisti tvrde da je investiranje u razvoj i obrazovanje u ranom uzrastu najbolja investicija za društvo. To znači direktan doprinos ekonomskom rastu i održivom razvoju društva. De facto, ekonomija znanja, društvo znanja, započinju svoj razvoj u predškolskoj ustanovi.
Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti je takođe polazna osnova za strateško opredjeljenje jačanja POO-a. Sve dobrobiti koje kvalitetan POO pružaju pojedincu i društvu postaju izraženo vidljive u slučaju ranog obrazovanja djece iz siromašnih sredina i vulnerabilnih grupa stanovništva, odnosno socijalno ugroženih i marginaliziranih slojeva stanovništva.
Pored navedenih, kao polaznu osnovu za strateška opredjeljenja u ovom sektoru, treba podrazumijevati i oblast ostvarivanja ljudskih prava, odnosno prava djeteta, definisanih našim legislativnim i drugim aktima. Ustav Bosne i Hercegovine obavezuje na najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, apostrofirajući Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i UN Konvenciju o pravima djeteta. Pravni stručnjaci smatraju pravo na obrazovanje progresivnim pravom, odnosno onim koje ne može biti apstraktno određeno, nego provođeno na utvrđenom esencijalnom nivou.
"Evropa 2020 - Evropska strategija za pametan, održiv i uključiv rast" i "Jugoistočna Evropa 2020 - radna mjesta i napredak u evropskoj perspektivi" su evropski strateški dokumenti koji obrazovanje tretiraju kao jedan od prioriteta. Oblast POO-a je obuhvaćena dokumentom pod nazivom Barcelonski ciljevi- oni podupiru implementaciju navedenih europskih strategija. Cilj EU je do 2020. godine dostići obuhvat djece od 4 do 6 godina starosti institucionalnim POO-m u iznosu od 95% te populacije. Taj cilj je već ostvaren sa 93% obuhvaćene djece ciljane dobi.
Zajednička globalna inicijativa UNICEF-a i UNESCO-a za uključivanje sve djece u kvalitetno obrazovanje dala je snažan podstrek već postojećim svjetskim i evropskim naporima za obezbjeđivanje ranog učenja svoj djeci.
Regionalna ministarska konferencija o obrazovanju, održana krajem 2013. godine na tu temu, rezultirala je dokumentom "Pozivom na djelovanje - za jednak pristup obrazovanju i uključivanje sve djece u kvalitetni odgoj i obrazovanje". Jednoglasno su prihvaćena četiri temeljna opredjeljenja. Svako od njih se odnosi i na POO, a posebno ono o potrebi da svako dijete prije polaska u školu završi najmanje jednu godinu POO-a. Identičan zahtjev je maja 2015. godine utvrdio Svjetski obrazovni forum.

2. VIZIJA

Svakom djetetu u Bosni i Hercegovini osigurat će se pristup i dostupan kvalitetan POO, na temelju standarda EU, što će pozitivno utjecati na sve aspekte razvoja djeteta (tjelesni, razvoj govora, komunikacije i stvaralaštva, socio-emocionalni, intelektualni razvoj i briga o sebi), i doprinijeti razvoju zdrave, zadovoljne, aktivne i društveno odgovorne ličnosti kao temelja društveno- ekonomskog razvoja i socijalne inkluzije.

3. MISIJA

Razvijati i unaprijediti POO u Bosni i Hercegovini, zasnovan na razvoju životnih vještina i ključnih kompetencija djece, u skladu sa naučnim spoznajama i suvremenim filozofijama odgoja i obrazovanja.
Osigurati zakonske, prostorne, materijalne, programske i kadrovske uvjete za uključivanje svakog djeteta u POO, koji će zadovoljiti njihove individualne razvojne potrebe putem: planiranja budžeta, modernizacije programskih koncepcija, kvalitetnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja vaspitača, stručnih saradnika i menadžmenta, partnerstva sa roditeljima i senzibilizacije javnosti i donosioca odluka u oblasti odgoja i obrazovanja.

4. PRINCIPI RAZVOJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA 1. Princip najboljeg interesa djeteta

Najbolji interes djeteta ima prioritet, a pravo djeteta na odgoj i obrazovanje jednako je bitno kao i kvalitetna briga za njegovo fizičko i mentalno zdravlje i sigurnost. Efikasna primjena ovog principa u ranoj fazi razvoja djeteta ostvaruje se u i izvan obitelji, stoga ona mora biti u središtu pažnje društvene zajednice.

2. Princip jednakih prava i nediskriminacije

Svako dijete ima jednako pravo pristupa i učešća u POO-u, bez diskriminacije po osnovu uzrasta, spola, sposobnosti, nacionalne i religijske pripadnosti, socijalno- ekonomskog statusa, mjesta življenja, ili po bilo kojem drugom osnovu.

3. Princip demokratičnosti i pluralizma

U sistemu POO-a promovira se tolerancija, uvažavanje različitosti i interkulturalnosti, afirmira se ideja pluralizma i slobode kroz primjenu različitih naučno utemeljenih teorijskih pristupa, programa rada, metodičkih pristupa i organizacijskih oblika rada.

4. Humanističko- razvojni princip

POO se zasniva na humanističko- razvojnom principu koji polazi od specifične prirode djeteta i okruženja, djetetovog cjelovitog rasta i razvoja i razvojnih potreba, u svrhu ostvarivanja punog potencijala djeteta.

5. Princip učešća i partnerstva

Odgovarajuće učestvovanje roditelja/ staratelja i djece u planiranju, organizovanju, izvođenju i evaluaciji programa i usluga predstavlja jedan od preduslova uspješnosti POO. Ostvarenje ovog principa se zasniva na partnerstvu predškolske ustanove i porodice, te uže i šire društvene zajednice.

6. Princip intersektoralnosti i multidisciplinarnosti

Društvena briga o djeci i kompleksnost POO-a koji obuhvata odgojno- obrazovnu, socijalno- zbrinjavajuću i zdravstveno- preventivnu komponentu zahtijeva intersektoralnu saradnju i multidisciplinarni pristup.

7. Princip profesionalne autonomnosti i odgovornosti

Predškolska ustanova, menadžment, a posebno stručno osoblje kao kreatori odgojno- obrazovnog procesa, uživaju profesionalnu autonomiju, a njihov rad redovno se interno i eksterno vrednuje.
Radeći na osnovu standarda kvaliteta, uz kontinuirani profesionalni razvoj, predškolska ustanova, menadžment i stručno osoblje snose odgovornost za vlastiti rad.

5. SWOT analiza

Ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje su u formi SWOT analize odgovorili na pitanje o "Povećanju obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem (posebno u godini pred polazak u školu) te podršci unapređenju kvaliteta programa rada i predškolskih ustanova". Ti odgovori su opredijelili opće i specifične ciljeve ovog strateškog dokumenta, kao i aktivnosti koje je potrebno poduzeti u svrhu njihovog postizanja.

6. STRATEŠKI CILJEVI PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA 6.1. Opći cilj

Opći cilj POO-a u Bosni i Hercegovini, kao integralnog dijela cjelokupnog sistema odgoja i obrazovanja, je osigurati optimalne uvjete da svako dijete, do polaska u školu, razvija i ostvaruje svoje potencijale do maksimuma putem različitih vidova visokokvalitetnih, sveobuhvatnih, kulturološki prilagođenih i inkluzivnih usluga POO-a.

6.2. Specifični ciljevi

1. Povećati obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem
Povećati obuhvat djece POO-m na 100% u godini pred polazak u školu, osiguravajući kontinuirani odgojno- obrazovni rad u trajanju od najmanje tri sata (180 minuta) dnevno cijele pedagoške godine.
Povećati obuhvat djece od 3 do 5 godina starosti na 50% te populacije, te povećati obuhvat djece od 0 do 3 godina na 20%.
Za realizaciju ovog cilja potrebno je: osiguranje i proširenje prostornih kapaciteta predškolskih ustanova i osnovnih škola; njihovo opremanje i nabavka didaktičkog materijala; te povećanje broja stručnog osoblja.
2. Osigurati kvalitet predškolskog odgoja i obrazovanja
POO utemeljiti na ishodima razvoja i učenja djece, sa fokusom na dijete a ne na sadržaj, što podrazumijeva kvalitetan program i kompetentno stručno osoblje, sigurno i poticajno okruženje, holistički pristup djetetu, pluralizam metoda rada i interdisciplinarnost, kao i fleksibilnost.
Za realizaciju ovog cilja potrebno je: analizirati i modernizirati postojeće i izraditi nove programa POO-a, vodeći računa i o olakšanju prijelaza djece iz obdaništa u osnovnu školu; osiguranje kvaliteta osoblja (menadžment, stručno i drugo osoblje) kroz odgovarajuće inicijalno obrazovanje i cjeloživotno učenje, odnosno profesionalni razvoj; uvođenje prakse (sistema) monitoringa i evaluacije rada predškolskih ustanova i njihovih programa; izraditi potrebnu pedagošku dokumentaciju; izraditi bazu podataka, odnosno statističkog sistema koji odgovara zahtjevima Eurydice i Eurostat-a.
3. Osigurati redovno finansiranje
POO, kao prvi nivo sistema obrazovanja, uvesti u budžete entiteta, kantona, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i lokalnih zajednica (resori obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite) u statusu stalnog budžetskog korisnika. Pri tome posebno izdvojiti namjensku stavku za finansiranje POO-a u godini pred polazak u školu, te namjensku stavku za (su)finansiranje povećanja obuhvata djece od 0 do 5 godina.
Treba učiniti napore da se smanje/ eliminišu razlike u materijalnom statusu stručnog osoblja u predškolskom i drugim nivoima obrazovanja.
Za realizaciju ovog cilja potrebna je: opredijeljenost donosioca odluka za razvoj POO-a i osiguranje sredstava u budžetima.
4. Ojačati inkluziju
Povećati uključenost u POO djece sa poteškoćama u razvoju, darovite djece, djece iz rizičnih obitelji, djece Roma, djece iz ruralnih sredina, djece iz obitelji sa niskim socio- ekonomskim statusom, djece bez roditeljskog staranja, djece nezaposlenih roditelja, te djece iz drugih ranjivih društvenih grupa.
Za realizaciju ovog cilja potreban je: pojačani angažman ne samo predškolskih ustanova, koje trebaju prilagoditi svoje programe i metode rada potrebama i mogućnostima svakog djeteta ponaosob, nego i šire društvene zajednice, kako bi se stvorili potrebni uslovi za uključenje u POO za svu djecu, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.
5. Senzibilizirati društvo za značaj predškolskog odgoja i obrazovanja
S obzirom na nedovoljno razvijenu svijest o značaju POO-a i za društvo u cjelini i za pojedinca, senzibilizirati društvo za značaj institucionalnog POO-a, posebno donosioce odluka na svim nivoima vlasti, obitelj, javnost i medije.
Za realizaciju ovog cilja potrebne su: dobro osmišljene aktivnosti informisanja i promocije društvenih vrijednosti POO-a, funkcionalno usmjerene na ciljane grupe i ponavljane u određenim vremenskim intervalima, kako bi važnost POO-a postala neupitnim dijelom javnog mnijenja.

7. PAKETI AKTIVNOSTI (P)

Da bi se realizirali specifični strateški ciljevi POO-a potrebno je preduzeti niz aktivnosti. Svaki od pet specifičnih ciljeva podrazumijeva njemu svojstvene aktivnosti koje su u tekstu koji slijedi grupisane u pet paketa aktivnosti.

7. 1. PAKET AKTIVNOSTI 1- POVEĆATI OBUHVAT

P.1.1. Analizirati mrežu javnih i privatnih predškolskih ustanova na nivou svake lokalne zajednice, njihove prostorne, higijenske i druge uslove, kao i opremljenost, didaktička i druga sredstva za rad, te sumirati nalaze na nivou obrazovne vlasti.
P.1.2. Analizirati mrežu osnovnih škola na nivou svake lokalne zajednice, njihove prostorne uslove i opremljenost za izvođenje predškolskih programa (vodeći računa o ekonomici obrazovanja i standardima i normativima za POO), te sumirati nalaze na nivou obrazovne vlasti.
P.1.3. Analizirati broj i strukturu stručnog kadra u javnim i privatnim predškolskim ustanovama sa aspekata: postojećih standarda i normativa; povećanja obuhvata institucionalnim POO-m; značajnog povećanja učešća djece u programima u godini pred polazak u školu. U analizu uvrstiti i broj nezaposlenog stručnog kadra traženih profila.
P.1.4. Uspostaviti i stalno ažurirati bazu podataka sačinjenu po Eurostat- ovoj metodologiji o svoj djeci starosti od 0 do 6 godina, statistički ih razvrstavajući: po godinama (od 0 do 3 godine; od 3 do 5 godina; djeca u godini pred polazak u školu), spolu, socijalnom statusu i mjestu stanovanja. Sve te podatke prikupiti i za djecu koja nemaju jedinstveni matični broj i uvrstiti ih u bazu podataka kao stalnu kategoriju.
P. 1.5. Inicirati nove kriterije za finansijsku participaciju roditelja/ staratelja djece u jaslicama i vrtićima na osnovu socio- ekonomskog statusa, sa aspekta potrebe povećanja obuhvata djece institucionalnim POO-m.
P.1.6. Na osnovu urađenih analiza, sačiniti plan povećanja obuhvata POO-m za period 2017-2021.godine djece od 0 do 3 godine,djece od 3 do 5 godina i djece u godini pred polazak u školu, uzimajući u obzir sve potrebne elemente: finansijska sredstva, infrastrukturu, stručni kadar, opremu, prevoz djece, itd.
P.1.7. Osigurati sredstva u budžetima entiteta, kantona i lokalnih zajednica za intenzivnije povećanje obuhvata predškolskim programima djece u godini pred polazak u školu i cjelovitim razvojnim programom, posebno djece iz socijalno ugroženih porodica, ruralnih i siromašnih sredina.
P.1.8. Dograditi, adaptirati, rekonstruirati i opremiti već postojeće objekte i prostore i izgraditi nove objekte za POO (posebno u velikim gradovima, ruralnim i razuđenim sredinama).
P.1.9. Osiguravati provođenje plana iz tačke 1.6. kao minimalnog okvira povećanja obuhvata POO-m u cijelom planskom periodu.

7.2. PAKET AKTIVNOSTI 2- OSIGURATI KVALITET PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

P.2.1. Definisati ishode učenja i razvoja u POO.
P.2.2. Unaprijediti Zajedničku jezgru cjelovitih razvojnih programa za rad u predškolskim ustanovama na osnovu ishoda učenja i razvoja u POO-u.
P.2.3. Sačiniti sporazum o unapređenoj Zajedničkoj jezgri cjelovitih razvojnih programa za rad u predškolskim ustanovama.
P.2.4. Izraditi nove/ unaprijediti postojeće programe POO-a na osnovu ishoda učenja i razvoja i unaprijeđene Zajedničke jezgre.
P.2.5. Analizirati inicijalno obrazovanje odgojitelja na osnovu provedenog empirijskog istraživanja, mišljenja naučnika i praktičara, te na osnovu toga izraditi smjernice za modernizaciju inicijalnog obrazovanja odgojitelja.
P.2.6. Uraditi evaluaciju i reviziju „Standarda kvaliteta rada odgojitelja, pedagoga i direktora u predškolskom odgoju i obrazovanju“ i izraditi standarde kvaliteta rada i ostalih stručnih suradnika.
P.2.7. Izraditi modele evaluacije i samoevaluacije rada predškolskih ustanova.
P.2.8. Unaprijediti kompetencije odgojitelja i stručnih saradnika za saradnju sa roditeljima i jačanje roditeljskih kompetencija.
P.2.9. Inicirati izmjenu propisa na osnovu kojih se otvaraju igraonice, kako bi se obrazovnim vlastima dala nadležnost u ocjeni ispunjavanja uslova za otvaranje igraonice i u pogledu nadgledanja njihovog rada.
P.2.10. Razviti module za stručno usavršavanje, razvoj kompetencija i profesionalni razvoj odgojitelja, stručnih saradnika i menadžmenta u POO-u.
P.2.11. Promovirati i poticati naučna istraživanja teorije i prakse u oblasti ranog djetinjstva i POO-a.

7.3. PAKET AKTIVNOSTI 3- OSIGURATI REDOVNO FINANCIRANJE

P.3.1. Osigurati zakonske pretpostavke za uvođenje POO-a u budžete entiteta, kantona, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i lokalnih zajednica u statusu stalnog budžetskog korisnika. Pri tome izdvojiti namjensku stavku (budžetsku liniju) za finansiranje POO-a u godini pred polazak u školu, te namjensku stavku za (su)finansiranje povećanja obuhvata djece od 0 do 5 godina.
P.3.2. Ujednačiti materijalni status stručnog osoblja koje provodi predškolski program u godini pred polazak u školu sa materijalnim statusom stručnog osoblja u osnovnom obrazovanju.
P.3.3. Osigurati zakonske pretpostavke za uspostavljanje javno- privatnog partnerstva u oblasti POO-a.
P.3.4. Osigurati sredstva međunarodnih organizacija, fondova EU i sredstva donatora, te ih usmjeriti u oblast POO-a.
P.3.5. Umanjiti visinu mjesečne uplate koju roditelj/ staratelj plaća za cjeloviti razvojni program za dijete u godini pred polazak u školu za iznos koji je namjenski izdvojen za finansiranje programa u godini pred polazak u školu.

7.4. PAKET AKTIVNOSTI 4- OJAČATI INKLUZIJU

P.4.1. Osigurati pristup i tehničke prilagodbe prostora predškolskih ustanova, te pomagala za djecu sa tjelesnim poteškoćama, kako bi se otklonile građevinsko- arhitektonske barijere.
P.4.2. Poboljšati inicijalno obrazovanje i cjeloživotno učenje odgojitelja i stručnih suradnika u oblasti ranog prepoznavanja i intervencije kod poteškoća i odstupanja u razvoju djece.
P.4.3. Koristiti postojeće standardizirane i razvijati nove primjerene instrumente za praćenje, procjenu i dokumentovanje razvoja djece od 0 do 6 godina života.
P.4.4. Razviti koncept dodatnih kapaciteta u predškolskim ustanovama za pružanje stručne podrške za prepoznavanje i ranu intervenciju kod djece sa posebnim potrebama (npr. senzornomotorna soba, resursna soba/ centar, programi za nadarenu djecu, itd.).
P.4.5. Diversificirati programe POO-a za djecu u ruralnim i razuđenim sredinama koja nemaju mogućnost pohađanja cjelovitih razvojnih programa (mobilni timovi, vrijeme realizacije, itd.).
P.4.6. Sistematski povećavati obuhvat cjelovitim razvojnim programima djece iz siromašnih porodica, obitelji u riziku, djece nezaposlenih roditelja, djece Roma, djece bez roditeljskog staranja, i sl.
P.4.7. Unaprijediti pedagoške standarde i normative za POO, posebno u pogledu broja vaspitača, broja i profila stručnih saradnika i brojnosti odgojne grupe u kojoj se nalaze djeca sa poteškoćama u razvoju, vodeći računa o vrsti poteškoća.
P.4.8. Stvoriti pretpostavke za angažovanje asistenata u odgojno-obrazovnom radu u predškolskim ustanovama.

7.5. PAKET AKTIVNOSTI 5- SENZIBILIZIRATI DRUŠTVO

P.5.1. Inicirati izradu i potpisivanje protokola o saradnji predškolskih ustanova, zdravstvenih i ustanova socijalne zaštite na nivou lokalne zajednice u cilju osiguranja dostupnog i kvalitetnog POO-a za svu djecu.
P.5.2. Na razini lokalne zajednice razvijati i realizirati programe (predavanja, radionice, dani otvorenih vrata, priredbe, izložbe, ulične akcije i sl.) o značaju POO-a za različite ciljne grupe (mediji, roditelji, budući roditelji, mladi ljudi, trudnice, itd).
P.5.3. Uspostaviti stalnu suradnju između predškolskih ustanova i lokalnih i drugih medija radi promocije primjera dobrih praksi i uspjeha u radu predškolskih ustanova.
P.5.4. Periodično organizirati promotivne kampanje o značaju POO-a namijenjene ciljnim grupama - članovima općinskih vijeća, političkim strankama, poslovnim subjektima, medijima itd.
P.5.5. Razviti brošure i multimedijalne sadržaje popularnog tipa o psihofizičkim karakteristikama razvoja djeteta od 0 do 6 godina i ishodima razvoja i na temu zašto je važno upisati dijete u vrtić.
8. Indikatori, nositelji aktivnosti i period implementacije paketâ aktivnosti

9. Monitoring

Nadgledanje provođenja vlastitih strateških planova i programa jačanja POO-a, baziranih na principima i ciljevima ove platforme, vrše nadležne obrazovne vlasti i jednom godišnje svoje izvještaje dostavljaju Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine koje pravi zbirnu informaciju za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Članovi Radne grupe za izradu dokumenta:

1. Daria Duilović, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
2. Elma Isanović, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
3. Hašima Ćurak, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO)
4. Mirna Nikšić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
5. Mara Matkić, Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
6. Nataša Cvijanović, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
7. Zorica Garača, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
8. Snježana Kljajić, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
9. Naira Jusufović, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko- dobojskog kantona
10. Ivica Augustinović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona

Dodatni članovi u savjetodavnoj funkciji:

1. Marina Zeleničić, Zavod za školstvo Mostar
2. Ismeta Brajlović, Prosvjetno- pedagoški zavod Kantona Sarajevo
3. Staka Nikolić, Republički pedagoški zavod
4. Ljubinka Dragojević, Gradska uprava grada Banja Luka
5. Senada Sadović, Gradska uprava Mostar
6. Lana Radić, Gradska uprava Mostar
7. Zejna Avdić, Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo
8. Alma Polić, JU za predškolski odgoj i obrazovanje "Naše dijete" Tuzla
9. Nedeljka Sašić, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske
10. Jan Peeters, Univerzitet Ghent Belgija
11. Nirvana Pištoljević, Columbia Univerzitet New York u Sjedinjenim Američkim Državama i Parma Univerzitet, Italija
12. Tamara Pribišev- Beleslin, Univerzitet u Banjoj Luci
13. Smail Zupčević, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
14. Ivana Visković, Univerzitet Hercegovina
15. Zora Marendić, Univerzitet u Sarajevu
16. Pero Spasojević, Univerzitet u Istočnom Sarajevu
17. Almir Panjeta, nezavisni novinar
18. Bojan Tomić, Federalna televizija
19. Alma Herenda, UNICEF Bosne i Hercegovine
20. Selena Bajraktarević, UNICEF Bosne i Hercegovine
21. Nela Kačmarčik- Maduna, UNICEF Bosne i Hercegovine

Tehnička podrška:

1. Esma Hadžagić, UNICEF Bosne i Hercegovine
2. Sanja Kabil, UNICEF Bosne i Hercegovine
3. Lamija Landžo, UNICEF Bosne i Hercegovine

ANEKS 1 - Spisak korištenih dokumenata

1. .Konvencija UN o pravima djeteta
2. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
3. Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama
4. Deklaracija Svjetskog obrazovnog foruma "Obrazovanje 2030:Prema inkluzivnom i jednako kvalitetnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju za sve" (Incheon Declaration, 2015)
5. Evropa 2020 -Evropska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Evropska komisija,2010.
6. J I Evropa 2020 - Radna mjesta i napredak u evropskoj perspektivi, Regionalni savjet za saradnju, 2013.
7. Poziv na djelovanje - Uključivanje sve djece u kvalitetno vaspitanje i obrazovanje, Regionalna ministarska konferencija o obrazovanju, Istanbul, 2013.
8. RKLA 3 multi-country evaluation: increasing access and equity in early childhood education in six CEE/CIS countries 2005-2012, Unicef,2014.
9. Barcelona objectives - The development of childcare facilities for young children in Europe with a view of sustainable and inclusive growth, European Commission, 2013.
10. Situation analysis of children's and women's right in BiH, Unicef, 2013.
11. Making Education a priority in the post 2015 -Development agenda, Unesco and Unicef, 2013.
12. Proposal for key principles of a Quality Framework for Early Childhood Education and Care, European Commission, 2014.
13. Moscow Framework for Action and Cooperation: Harnessing the Wealth of Nations, World Conference on Early Childhood Care and Education, 2010.
14. Preschool Education in BiH: Financial analysis with Policy Recommendations on Standardization and Expansion of Required Programs, Financial Feasibility and Organization, Innova, Unicef, 2013.
15. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, "Službeni glasnik BiH", broj 18/03
16. Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, "Službeni glasnik BiH", broj 88/07
17. Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, "Službeni glasnik BiH", broj 88/07
18. Sporazum o Zajedničkoj jezgri cjelovitih razvojnih programa za rad u predškolskim ustanovama, "Službeni glasnik BiH", broj 16/09
19. Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije 2008-2015, "Službeni glasnik BiH", broj 63/08
20. Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,10.02.2005.
21. Okvirna politika unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini, "Službeni glasnik BiH", broj 36/12
22. Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (2002-2010; 2011-2014; 2015-2018), Vijeće ministara BiH 02.06.2015.
23. Revidirani akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 14.07.2010.
24. Dr.Jan Peeters, Šta čini kvalitetno stručno osoblje u oblasti ranog obrazovanja djece,UNICEF-ova konferencija "Povećajmo mogućnosti djeci u BiH za rano učenje", 12-13.02.2015.
25. Naučni i stručni radovi dr. N.Pištoljević, dr. S.Zubčević, dr. T.Pribišev-Beleslin, dr. A.Pašalić-Kreso, dr. P.Spasojević
26. Analiza stanja prava djece i njihovog provođenja u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja, Institucija ombudsmena za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, 2012.
27. Informacija o implementaciji Strateških pravaca razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 26.03.2013.
28. .Izvještaj o implementaciji Okvirnog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, 2012.
29. Povećajmo mogućnosti djeci u Bosni i Hercegovini za rano učenje, Projektni dokument UNICEF-a Bosne i Hercegovine, 2012.
30. Kvalitet predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, 2012.
31. Podrška razvoju kvaliteta u predškolskom odgoju i obrazovanju, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, 2014.
32. Key data on Early Childhood Education and Care in Europe, Eurydice and Eurostat Report, 2014.
33. Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2011, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2013.
34. Demografija 2013, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2014.
35. Statistički bilteni o predškolskom obrazovanju Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske za 2013. i 2014. godinu
36. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. (2013.). Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) za Bosnu i Hercegovinu 2011.-2012.: završni izvještaj Sarajevo: UNICEF Bosne i Hercegovine.
37. Dr. Zlata Bruckauf: Dječije siromaštvo i uskraćenost u Bosni i Hercegovini - analiza Ankete o potrošnji domaćinstava iz 2011. godine, UNICEF, 2014.

¹ Competence requirements in early childhood and care: A study for the European Comission Directorate- General for Education and Culture. University of East London and University of Ghent, 2011.

² Early childhood care: working conditions, training and quality of services – A systematic review. European foundation for the improvement of living and working conditions, 2015.

³ 75.sjednica od 10.02.2005

⁴ „Službeni glasnik BiH“ broj 88/07

⁵ Incheon Declaration WEF, maj 2015

⁶ Esping-Andersen, 2005,prema dr. Jan Peeters

⁷ „Službeni glasnik BiH“, broj 18/03

⁸ „Službeni glasnik BiH“, broj 88/07

⁹ „Službeni glasnik BiH“, broj 63/08

¹⁰ (Službeni glasnik BiH“, broj 16/09);

¹¹ 128. sjednica od 14.07.2010

¹² posljednji 2015-2018, usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 2. juna 2015. godine

¹³ „Službeni glasnik BiH“, broj 36/12.

¹⁴ Za ovo i poglavlje 1.2. su korišteni naučni radovi dr.N.Pištoljević, dr.S. Zubčević, dr. T.Pribišev-Beleslin,dr. A.Pašalić-Kreso, dr. P.Spasojević

¹⁵ Izvori podataka u ovom poglavlju : statistički bilteni BHAS, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku RS; završni izvještaji Istraživanja višestrukih pokazatelja o stanju i položaju djece i žena u Bosni i Hercegovini; Key Data on Early Childhood Education and Care in Europe, 2014, Eurydice and Eurostat Report; Informacija o implementaciji Strateških pravaca razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 26.03.2013