Službeni glasnik BiH, broj 44/13
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 7. tačka a) i člana 12. tačka b) Statuta Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta ("Službeni glasnik BiH", broj 86/09), člana 48. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09), direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta uz saglasnost Upravnog odbora Agencije, sa 22. sjednice održane 28.01.2013. godine, donosi
ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O KRITERIJIMA ZA AKREDITACIJU VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Član 1.
(Predmet)
U Odluci o Kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 75/10), u članu 1. iza riječi "ustanova" stavlja se zarez i dodaju se riječi: studijskih programa i studijskih programa za učenje na daljinu".
Član 2.
(Kriteriji za akreditaciju studijskih programa)
Član 3. mijenja se i glasi:
Kriteriji za akreditaciju studijskih programa u Bosni i Hercegovini su:
a) Obrazovni ciljevi i ishodi učenja
1) Obrazovni ciljevi
Obrazovni ciljevi su usmjereni na to da studentima omoguće sticanje opštih i specifičnih kompetencija koje su predviđene za datu oblast i naučno/umjetničko polje kojem pripada studijski program.
1.1) Pod opštim kompetencijama podrazumijeva se sposobnost: prikupljanja, obrade i prezentacije informacija, kritičkog razmišljanja i kreativnost, obavljanje zadataka rukovodnog karaktera, te sposobnost razmjene informacija i ideja.
1.2) Pod specifičnim kompetencijama podrazumijeva se da student stiče primjeren nivo specijalističkih znanja i vještina za obavljanje složenih stručnih poslova što omogućava neposredno uključivanje u radni proces.
Također, obrazovni ciljevi su usmjereni na to da omoguće studentima da ovladaju opštim naučnim/umjetničkim ili akademskim kompetencijama, praktičnim znanjima, poznavanju i primjeni metoda i tehnika u istraživačkom radu, poznavanju dostignutih granica istraživanja u datom naučnom polju i sposobnost za iniciranje daljnjih istraživanja u svrhu rješavanja problema.
2) Ishodi učenja
Ishodi učenja su zahtjevi o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja.
Završeni studenti treba da razumiju osnovna naučna/umjetnička i disciplinarna znanja koja su specifična za određenu naučnu/umjetničku oblast, znanja o strukturi date naučne/umjetničke oblasti i njenoj povezanosti sa drugim naučnim/umjetničkim oblastima (područjima).
Ishodi učenja trebaju biti praćeni s utvrđenim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni.
3) Specifični zahtjevi za datu oblast
Obrazovni ciljevi se usklađuju sa zahtjevima određene oblasti i tržišta rada, privrednog razvoja i definisanim kvalifikacijskim okvirom, usmjereni na razvoj akademskih, profesionalnih i umjetničkih vještina. Studenti i osoblje u okviru određenog studijskog programa su upoznati sa datim ciljevima.
Usklađivanje obrazovnih ciljeva treba da prati normativne i stručne propise u određenoj oblasti i uporedivo je sa sličnim programima na inostranim visokoškolskim ustanovama, naročito u okviru evropskog visokoobrazovnog prostora.
b) Nastavni plan i program (kurikulum)
1) Usklađenost ciljeva i sadržaja studijskog programa
Nastavni plan i program je preduslov za adekvatnu realizaciju ciljeva obrazovanja što je sadržano u nastavnom planu i programu (kurikulum), u smislu nivoa ciklusa, orijentacije i zahtjeva specifičnih za tu oblast. Završne kvalifikacije su adekvatno prevedene u ciljeve učenja, odnosno dijelove studijskog programa. Sadržaj nastavnog plana i programa studentima pruža mogućnost za sticanje određenih kvalifikacija, sa prepoznatom međunarodnom dimenzijom studijskog programa.
Procedure za razvoj, reviziju i uvođenje inovacija u nastavni plan i program osiguravaju učešće svih zainteresiranih strana.
2) Usklađivanje profesionalnih i akademskih zahtjeva
Nastavni plan i program treba omogućiti da studenti razvijaju i unapređuju svoja znanja i naučno-istraživačke vještine u skladu sa dostignućima u relevantnom naučno/umjetničkom polju.
Posebna pažnja unutar nastavnog plana i programa treba biti usmjerena na unaprijeđenje znanja i vještina, čija je svrha olakšanje rada u struci i omogućavanje provođenja stručne prakse što bi omogućilo kvaltetniji završni rad, a između ostalog prikazalo bi rezultate povratne informacije (vlastitog) istraživanja koji se odnose na studijski program, aktivno uključivanje studenata u istraživanje u okviru studijskog programa.
3) Prilagođavanje nastavnog plana i programa
Treba da postoji prilagođavanje nastavnog plana i programa sa zahtjevima ekonomije, društva, međunarodnih trendova i potreba tržišta rada.
Prilagođavanje plana i programa treba da bude u saradnji sa drugim relevantnim institucijama.
4) Radno opterećenje
Studijski program ispunjava formalne zahtjeve kad je riječ o obimu nastavnog plana i programa i dostiže standard od utvrđenog broja ECTS kredita/bodova po akademskoj godini.
5) Usklađenost (koherentnost) između organizacije procesa učenja i sadržaja nastavnog plana i programa
Struktura i sadržaj nastavnog plana i programa i izvođenje nastave usklađen je sa obrazovnim ciljevima, savremenim nastavnim metodama (predavanja, vježbe kao oblik nastave, radne grupe, rad na projektima, praktični rad, samostalno učenje, radionice, itd.), inovacijama u nastavnom procesu, sa obrazovnim resursima odgovarajućeg kvaliteta, i savremenim resursima za učenje (laboratorijska oprema, silabusi, vodiči, kursevi, pomagala za učenje i podučavanje, itd.), sa didaktičkim konceptom, ciljevima (na nivou cijelog studijskog programa, kao i na nivou njegovih pojedinih dijelova) i uslovima upisa studenata.
6) Završni rad
Kad je predviđen završni rad u zavisnosti od ciklusa studija, student treba pokazati sposobnosti samostalnog rješavanja problema kroz sadržaj i koncept završnog rada, što se manifestuje u mentorstvu tokom izrade završnog rada, saradnji između studenata i istraživača, saradnji između studenta i relevantnih stručnih institucija, orijentisanosti završnog rada ka aktuelnom akademskom/stručnom kontekstu i ocjenjivanju završnog rada.
c) Ljudski resursi
1) Kvalitet nastavnog kadra
Za postizanje obrazovnih ciljeva i realizaciju studijskog programa, te osiguranje kvaliteta potrebno je da postoji politika upravljanja ljudskim resursima koja obuhvata: zapošljavanje, definisanje zaduženja i odgovornosti, imenovanja, promovisanja, evaluacijske procedure za praćenja rada nastavnog kadra, princip cjeloživotnog učenja sa primjenom stručnog usavršavanja kadrova, razvijanje određenih vještina ljudskih resursa i praćenja opterećenosti nastavnog akademskog kadra.
2) Usklađivanje profesionalnih i akademskih zahtjeva
U pogledu nastojanja da se nastavni kadar profesionalno i akademski obrazuje, potrebno je utvrditi određene kriterije za razvoj profesionalnih sposobnosti i poznavanje profesionalane prakse i praćenje istraživačkog rada, doprinos od strane struke i međunarodnih kontakata nastavnog kadra, sa osvrtom na njihovo učešće u realizaciji studijskih programa tj. učešće u međunarodnim mrežama i partnerstvima sa domaćim i inostranim partnerskim institucijama.
3) Broj uposlenog nastavnog kadra
Politika upravljanja ljudskim resursima je dobro i pravilno organizirana na način da omogućava upošljavanje novog kadra na osnovu kvaliteta i odgovarajućih kvalifikacija, odgovarajući broj uposlenih, potreban broj nastavnog kadra u odnosu na broj studenata, izražen omjer između različitih kategorija uposlenog kadra, omjer različitih kategorija nastavnog kadra koji učestvuje u obrazovanom procesu i naučno-istraživačkom radu.
d) Studenti
1) Ocjenjivanje i testiranje
Ocjenjivanje studenata provodi se testiranjem, vrednovanjem pisanih i praktičnih radova i ispitivanjem u skladu sa programom i postavljenim ciljevima učenja i procedurama ocjenjivanja. Procedure ocjenjivanja regulišu: organizaciju testova i ispita, kriterije i metode ocjenjivanja od strane ispitivača i komisije, transparentnost ocjenjivanja tj, upoznatost studenata sa zahtjevima koje nosi ispitivanje i osiguranje kvaliteta cijelog procesa ispitivanja.
2) Praktična nastava
Sadržaj, koncept i odgovarajuće pripreme za praktičnu nastavu omogućavaju studentima da razvijaju profesionalne vještine i praktična iskustva koja su neophodna za samostalno obavljanje zadataka pod mentorstvom, kao i za sve veću samostalnost pri njihovom obavljanju. Rezultati ocjenjivanja praktične nastave odražavaju sposobnost rezonovanja studenata, njihovu sposobnost obrade informacija, kritičkog razmišljanja, kao i sposobnost primjenjivanja strategija rješavanja problema iz njihove profesionalne prakse u datim okolnostima.
3) Uslovi za upis studenata na studijski program
Upis studenata na studijski program vrši se na osnovu jasnih i transparentnih procedura, a u skladu sa društvenim potrebama, svojim resursima i na osnovu uspjeha u prethodnom školovanju i provjere njihovog znanja, sklonosti i sposobnosti.
4) Uključenost studenata u unapređenje nastavnih i procesa učenja
Evaluacija nastavnog plana i programa (kurikulum), kao i nastavnog procesa provodi se putem anketa,upitnika ili drugim metodama istraživanja. Predstavnici studenata u organima upravljanja visokoškolske ustanove su uključeni u proces kreiranja nastavnog plana i programa, kao i u različita tijela univerziteta/fakulteta koja se bave donošenjem odluka.
5) Promovisanje mobilnosti studenata i priznavanje ECTS kredita/bodova
Na visokoškolskim ustanovama treba da se promoviše mobilnost studenata, uspostavlja bilateralna i multilateralna razmjena studenata sa domaćim i stranim visokoškolskim ustanovama kroz različite programe studentske razmjene uz priznavanje ECTS kredita/bodova ostvarenih tokom razmjene.
6) Savjetovanje studenata i konsultacije
Na studijskom programu uspostavljen je sistem savjetovanja studenata, dostupnost informacija i mogućnost redovnih konsultacija sa nastavnim osobljem u skladu sa potrebama studenata.
7) Sistem informisanja i žalbi
Tokom studiranja, studenti dobijaju informacije i savjete o obrazovnim ciljevima i propisima koji uređuju proces obrazovanja i ispita od strane službi zaduženih za administriranje studijskog programa. Na studijskom programu postoji sistem informisanja i žalbi koji je u skladu sa potrebama studenata, procedure obrade studentskih žalbi i mjere koje se provode s ciljem podrške studentima.
e) Fizički resursi
1) Materijalni aspekti
Visokoškolska ustanova osigurava prostorne (objekti za praktičnu nastavu, laboratorije i prostorije sa adekvatnom informatičkom opremom), tehničko-tehnološke, bibliotečke (prostor biblioteke, čitaonice, knjige i časopisi) i druge resurse (prostorije za studente, saradnike i nastavnike), potrebne za adekvatnu realizaciju studijskog programa.
f) Unutrašnje osiguranje kvaliteta
1) Rezultati evaluacije i mjere za unapređenje studijskog programa
Evaluacija studijskog programa se provodi periodično i sistematično kroz uspostavljene politike i strukture za osiguranje kvaliteta. Kontuinirano i objektivno se prati kvalitet nastave u pogledu nastavnog plana i programa, nastave, nastavnog osoblja, ocjenjivanje studenata i literature. Rezultati evaluacije predstavljaju polaznu tačku u preduzimanju mjera za unapređenje kvaliteta.
Mjere za unapređenje se zasnivaju na preporukama prethodne evaluacije u cilju otklanjanja svih poteškoća i nedostataka primijećenih tokom provođenja procesa evaluacije.
2) Uključivanje saradnika, studenata, svršenih studenata (alumni) i tržišta rada
U radu odbora i evaluacijskih panela uključenih u unutrašnje osiguranje kvaliteta učestvuju: akademsko i administrativno osoblje, studenti, alumni i predstavnici tržišta rada/profesionalna udruženja, kao i u procesu uvođenja inovacija u nastavni plan i program.
g) Postignuti rezultati
1) Ostvareni nivo
Sticanjem kvalifikacije u skladu sa ciljevima studijskog programa student posjeduje opće i predmetno specifične sposobnosti koje su u funkciji kvalitetnog obavljanja stručne, naučne i umjetničke djelatnosti. Ostvareni nivo se mjeri kroz kvalitet završnog rada i praktične nastave, stepena ostvarenih ciljeva, međunarodne saradnje, zadovoljstvom studenata kvalitetom studijskog programa.
2) Stečene kompetencije
Kompetencije obuhvataju znanja, vještine i sposobnosti koje bi student trebalo da posjeduje na određenom nivou studija. Kompetencije predstavljaju referentne tačke u kreiranju i vrednovanju studijskih programa. One omogućuju fleksibilnost i autonomiju u razvoju nastavnog plana i programa i istodobno predstavljaju zajedničke elemente za opisivanje obrazovnih ciljeva.
Kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaki nivo studijskog programa.
Neke su kompetencije područno specifične (svojstvene određenoj disciplini), dok su druge generičke (zajedničke svim programima). Uobičajeno je da se razvoj kompetencija odvija ciklički i na integrisan način tokom cijelog programa.
Član 3.
(Kriteriji za akreditaciju studijskih programa za učenje na daljinu)
Iza člana 3. dodaje se novi član koji glasi:
Kriteriji za akreditaciju studijskih programa za učenje na daljinu u Bosni i Hercegovini su:
a) Institucionalni kapaciteti
Visokoškolska ustanova koja studijski program izvodi kroz učenje na daljinu treba da osigura odgovarajuće, za učenje na daljinu specifične, institucionalne kapacitete.
1) Odjeljenje/Centar za obrazovanje na daljinu
Odjeljenje/Centar za učenje na daljinu je organizaciona jedinica unutar visokoškolske ustanove koja pokreće, razvija i upravlja studijskim programom koji se izvodi na daljinu.
Odjeljene/Centar treba imati jasnu politiku o produkciji obrazovnih resursa i osiguranju autorskih prava, upotrebi IKT tehnologija i pristupa istim, upotrebi virtualnih biblioteka, distribuciji didaktičkog materijala, upotrebi e-predmeta, produkciji i upotrebi elektronskih obrazovnih materijala i multimedijalnih sadržaja, kontinuiranoj edukaciji nastavnog osoblja u oblasti didaktike i tehnologija obrazovanja na daljinu, kao i obezbijeđenu sigurnost podataka vezano za studentske aktivnosti, sigurnu pohranu podataka, zaštitu od neovlaštenog pristupa i modifikacije.
Po potrebi Odjeljenje/Centar za učenje na daljinu može da posjeduje dodatne fizičke resurse – distribuirane studijske centre koji omogućavaju odvijanje određenih obrazovnih aktivnosti u područjima koja su bliže mjestu stanovanja studenata.
2) Saradnja sa drugim institucijama
U toku izvođenja studijskog programa na daljinu visokoškolska ustanova može ugovorom definisati oblike saradnje sa drugim visokoškolskim ustanovama, određenim agencijama, vladinim i nevladinim institucijama radi angažovanja materijalnih i ljudskih resursa u cilju razvoja i izvođenja studijskog programa.
b) Studijski program
Visokoškolska ustanova je odgovorna za sve aspekte kvaliteta studijskog programa, uključujući module ili programe koji se koriste u obrazovnom procesu.
Kompletan studijski program mora biti razvijen i dostupan studentima prije upisa.
Pri izvođenju studijskog programa na daljinu, veći procenat studijskog programa treba biti realizovan na daljinu, a manji dio može biti realizovan u ustanovi ili distribuisanim studijskim centrima na tradicionalan način (distribuisano organizovana nastava), pri čemu se osigurava upotreba adekvatnih medija i tehnologija koji odgovaraju prirodi programa, odgovarajuća obuka i stručna podršku za nastavni i specifični nenastavni kadar u oblasti učenja na daljinu.
1) Obrazovni resursi
Obrazovni resursi koji se koriste u učenju na daljinu su: elektronski obrazovni materijali, štampani materijali (knjige, priručnici, skripte, zbirke zadataka i drugo), uputstva za studiranje za studente i tutore i drugo. Elektronski obrazovni materijal (e-gradivo) prilagođen je specifičnostima studija na daljinu i u pogledu kvaliteta, sadržaja i obima u potpunosti odgovara ciljevima obrazovanja, nastavnom planu i programima predmeta. Visokoškolska ustanova treba da ima usvojene standarde i preporuke za izradu, valorizaciju i upotrebu elektronskih obrazovnih materijala – e-gradiva, a u skladu sa nacionalnim standardima i preporukama za izradu, valorizaciju i upotrebu elektronskih obrazovnih materijala. Visokoškolska ustanova vrši evaluaciju e-gradiva, minimalno jednom godišnje.
2) Izvođenje studijskog programa
Izvođenje studijskog programa na daljinu teče u skladu sa predviđenim planom aktivnosti, koji treba biti napravljen i dostupan studentima prije početka nastave za sve studijske programe za tekuće godine studija. E-predmet (on-line predmet) predstavlja organizovano on-line obrazovanje unaprijed određenog trajanja i unaprijed određenog broja polaznika, koje podrazumijeva sljedeće: upotrebu e-gradiva, sinhronu, asinhronu komunikaciju studenta i nastavnika i studenata međusobno, on-line provjeru znanja, izradu zadataka samostalno ili u virtualnim timovima, upute za polaznike, itd.
Studentima su dostupne informacije o studijskim programima na daljinu i način njihovog izvođenja, kao i vodič za upotrebu tehnologija koje se na visokoškolskoj ustanovi koriste u učenju na daljinu.
c) Ljudski resursi
Visokoškolska ustanova koja izvodi učenje na daljinu angažuje dodatno specifični nastavni i administrativni kadar. Uloga i struktura opterećenja nastavnog/akademskog kadra se mijenja u okruženju učenja na daljinu.
1) Specifičnost nastavnog kadra u okruženju učenja na daljinu
Ukupno nastavno opterećenje akademskog osoblja u učenju na daljinu ne mijenja se u odnosu na tradicionalno obrazovanje. Mentor u učenju na daljinu ima manji broj kontaktnih sati sa studentima u odnosu na klasični studij, ali treba više vremena za pripremu i razvoj obrazovnih materijala, praćenje obrazovnih aktivnosti studenata, pregledanje radova studenata, te za evaluaciju i poboljšanje procesa.
Nastavni/akademski kadar ima dodatne kvalifikacije koje odgovaraju specifičnostima studijskog programa na daljinu, kao što su ekspertiza i kvalifikacije u oblasti učenja na daljinu, stručno usavršavanje u oblasti učenja na daljinu.
2) Specifični nenastavni kadar u okruženju učenja na daljinu
Organizatori učenja na daljinu imaju pedagoške i ostale (administrativne) zadatke (savjetovanje studenata, operativna i pedagoška pomoć nastavnom osoblju, organizacija učenja na daljinu, koordinacija tutora, nadziranje aktivnosti u virtualnom okruženju, vođenje administracije za studij na daljinu, i drugo). Stručnjaci za didaktiku učenja na daljinu obavljaju zadatke didaktičkog osposobljavanja i informisanja, metodološke pripreme prijedloga za elektronske obrazovne sadržaje, organizacije obrazovanja i osposobljavanja, i drugo. Osoblje za IKT podršku učenja na daljinu obavlja zadatke tehničke pomoći i podrške za upotrebu IKT u virtualnom okruženju: administriranje sistema, upravljanje e-gradivima i e-predmetima, pomoć u postavljanju materijala za e-učenje, i sl. (administrator platforme za obrazovanje na daljinu), tehničke pomoći pri pripremi e-gradiva, multimedijske produkcije, tehničke obuke nastavnog i administrativnog osoblja, i sl. (grafički stručnjak, programer, web dizajner, specijalista za zvuk i video, IKT predavač, i drugo).
Broj uposlenog administrativnog i tehničkog kadra odgovara broju studenata na daljinu, te je potrebno obezbijediti stručno usavršavanje specifičnog nenastavnog kadra u oblasti učenja na daljinu.
d) Fizički resursi
Visokoškolska ustanova koja izvodi učenje na daljinu po potrebi posjeduje dodatne fizičke resurse – distributivne studijske centre koji omogućavaju odvijanje određenih obrazovnih aktivnosti u područjima koja su bliže mjestu stanovanja studenata. Za izvođenje učenja na daljinu, visokoškolska ustanova posjeduje platformu za e-učenje koja predstavlja virtualni obrazovni prostor sa svim potrebnim elementima i mogućnostima.
1) Studijski centri
Studijski program na daljinu može da se organizuje i u distributivnim studijskim centrima, čije su aktivnosti koordinisane od strane visokoškolske ustanove. Visokoškolska ustanova može formirati mrežu teritorijalno distributivnih studijskih centara u cilju pružanja podrške studentima učenja na daljinu.
Studijski centar pruža podršku u aktivnostima učenja studenata kroz upotrebu odgovarajuće opreme u centru: kompjuteri sa konekcijom na Internet, videokonferencijske mogućnosti, laboratorije za praktični rad, pristup (virtualnim) bibliotečkim resursima, prostor za individualni i grupni rad.
2) Platforma za e-učenje
Za izvođenje učenja na daljinu visokoškolska ustanova treba da raspolaže sa virtualnim okruženjem - platformom za e-učenje (VLE/LMS) u svrhu implementiranja, upravljanja i evaluacije procesa e-učenja.
Također, treba da posjeduju implementiran sistem administracije podataka i informacija vezanih za on-line obrazovni proces, odgovarajuće sigurnosne sisteme za zaštitu platforme i podataka, te osoblje koje je specijalizovano za njenu implementaciju, nadzor i administraciju.
Treba da posjeduje procedure nadgledanja i evaluacije rezultata obrazovnog procesa implementiranog putem platforme za e-učenje.
Član 4.
(Primjena kriterija)
1) Kriteriji za akreditaciju visokoškolskih ustanova objavljeni u osnovnom tekstu Odluke, primjenjuju se u postupcima akreditacije visokoškolskih ustanova (institucionalna akreditacija), a kriteriji za akreditaciju studijskih programa primjenjuju se u postupcima akreditacije studijskih programa (programska akreditacija).
2) Akreditaciju studijskih programa može zatražiti samo visokoškolska ustanova koja je prema propisima nadležne obrazovne vlasti dobila bezuslovnu institucionalnu akreditaciju.
Član 5.
(Stupanje na snagu i objava)
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u Službenom glasniku BiH.