Službeni glasnik BiH, broj 47/11
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
na sjednici održanoj 11. januara 2011. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
OBRAZLOŽENJE
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u predmetu broj
AP 1143/08, rješavajući apelaciju
Savke Jokić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 2. alineja 2, člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu:
Miodrag Simović, predsjednik
Valerija Galić, potpredsjednica
Seada Palavrić, potpredsjednica
Mato Tadić, sudija
Mirsad Ćeman, sudija
Usvaja se apelacija
Savke Jokić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 038469 99 P u kojem je donesena Presuda broj 65 0 P 038469 99 P od 22. oktobra 2010. godine.
Nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da Savki Jokić, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, isplati iznos od 1.650,00 KM na ime nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, u skladu sa članom 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu sa članom 74. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i u "Službenom glasniku Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine".
I. Uvod
1. Savka Jokić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva podnijela je 12. aprila 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 P 038469 99 P.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 23. aprila 2008. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Od Općinskog suda je naknadno, 9. jula 2010. godine i 18. oktobra 2010. godine, zatraženo da dostavi spis na uvid.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 12. maja 2008. godine, a traženi spis je dostavio 12. novembra 2010. godine.
4. Na osnovu člana 26. stav 2. Pravila Ustavnog suda, odgovor na apelaciju dostavljen je apelantici 9. juna 2008. godine.
III. Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelantica je 18. maja 1999. godine podnijela Općinskom sudu tužbu protiv tužene Dragice Bjelice (u daljnjem tekstu: tužena) radi utvrđenja bračne tečevine, te je preciziranim tužbenim zahtjevom predloženo da sud donese odluku kojom se utvrđuje da imovina, bliže označena u tužbi, predstavlja apelanticinu bračnu tečevinu, stečenu u braku sa suprugom Dragoljubom Jokićem, te da se ta imovina ima izuzeti iz ostavinske mase Vlade Jokića u ostavinskom postupku broj O-5388/96. Dosljedno navedenom, tužena je dužna trpjeti da se apelantica u zemljišnim knjigama na navedenim nekretninama uknjiži kao vlasnik sa dijelom �, kao i da se utvrdi da je apelantica u braku građenjem stekla vanknjižno vlasništvo sa dijelom � sporednih objekata bliže označenih u tužbi, te je tužena dužna trpjeti da se i ova imovina izuzme iz ostavinske mase ostavioca uz naknadu troškova postupka.
7. Općinski sud je pripremno ročište zakazao za 26. oktobar 1999. godine, ali ga je odgodio za 5. januar 2000. godine uz nalog da se spisu priklopi ostavinski spis broj O 5388/96.
8. Ročište od 5. januara 2000. godine je održano, a novo ročište je zakazano za 21. mart 2000. godine radi saslušanja svjedoka kojeg je predložila apelantica.
9. Na ročištu od 21. marta 2000. godine tužena je zatražila izdavanje privremene mjere, te je zakazano novo ročište za 10. maj 2000. godine uz nalog tuženoj da dostavi podnesak kojim će pismeno obrazložiti zahtjev za izdavanje privremene mjere.
10. Ročište od 10. maja 2000. godine je odgođeno za 6. jun 2000. godine kako bi se apelantica mogla izjasniti o prijedlogu za donošenje privremene mjere. Ali, i ovo ročište je odgođeno za 13. juli 2000. godine kako bi se tužena mogla izjasniti o apelanticinom podnesku koji je predala u spis na ročištu.
11. Na ročištu od 13. jula 2000 godine tužena je predala u spis podnesak, te je ročište odgođeno za 21. septembar 2000. godine radi apelanticinog izjašnjavanja o sadržaju podneska.
12. Ročište od 21. septembra je održano, a novo ročište je zakazano za 7. novembar 2000. godine. Na tom ročištu je apelantica predala u spis novu dokaznu dokumentaciju, pa je ročište na prijedlog tužene odgođeno za 10. januar 2001. godine kako bi se tužena mogla izjasniti o navedenim dokazima.
13. Ročište zakazano za 10. januar 2001. godine je održano i odgođeno za 15. mart 2001. godine kako bi tužena dostavila dokaze koje je apelantica predložila. S obzirom na to da tužena nije dostavila tražene dokaze, ročište je odgođeno za 8. maj 2001. godine. Ovo ročište je održano, novo je zakazano za 5. juli 2001. godine, a apelantici je naloženo da dostavi zk. izvod za spornu nekretninu ali je odgođeno, zbog bolesti sudije, za 12. juli 2001. godine, kada je i održano.
14. Novo ročište je zakazano i održano 4. oktobra 2001. godine radi saslušanja svjedoka koje je predložila apelantica, a na ročištu su saslušani predloženi svjedoci. Na ovom ročištu su i apelantica i tužena predložile saslušanje novih svjedoka, sud je usvojio prijedlog, pa je novo ročište zakazano za 6. decembar 2001. godine. Ovo ročište je održano i na njemu su saslušani svjedoci koje je predložila apelantica, a naredno ročište je zakazano za 21. februar 2002. godine radi saslušanja svjedoka kojeg je predložila tužena, koji je na tom ročištu i saslušan.
15. Naredno ročište je zakazano za 15. maj 2002. godine na apelanticin prijedlog i na njemu su provedeni dokazi koje je apelantica predložila, a novo ročište je zakazano za 10. jun 2002. godine kako bi apelantica mogla pribaviti originalnu dokaznu dokumentaciju. Ročište je održano, apelantica je pribavila originalnu dokumentaciju, a tužena je tražila odlaganje da bi se mogla izjasniti o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na sporedne objekte koji nisu uknjiženi.
16. Na novom ročištu, održanom 24. septembra 2002. godine, apelantica je predložila da se izvrši uviđaj radi identifikacije stambene zgrade.
17. Uviđaj je zakazan za 15. novembar 2002. godine, ali je odgođen za 27. decembar 2002. godine, zbog nedolaska opunomoćenika tužene, kada je i izvršen. Ročište je odgođeno na neodređeno vrijeme, a vještaku geometru je naloženo da u roku od 15 dana dostavi nalaz i mišljenje za sud i stranke.
18. Sud je novo ročište zakazao za 3. april 2003. godine, ali je ročište odgođeno za 30. jun 2003. godine zbog odlaska sudije na seminar.
19. Ročište od 30. juna 2003. godine je održano i na njemu je donesena Presuda broj P.1214/99 od 30. juna 2003. godine.
20. Protiv Presude broj P.1214/99 od 30. juna 2003. godine žalbe su izjavile i apelantica i tužena.
21. Rješenjem Kantonalnog suda broj Gž: 636/05 od 15. juna 2005. godine apelanticina žalba je djelimično uvažena, a tužene u cijelosti, i prvostepena presuda u utvrđujućem dijelu, dijelu odbačaja tužbe za uknjižbu vlasništva na � nekretnine bliže opisane u dispozitivu presude i odluke o troškovima parničnog postupka, ukinuta je i u tom dijelu predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. U preostalom dijelu apelanticina žalba je odbijena i prvostepena presuda potvrđena.
22. Rješenje Kantonalnog suda broj Gž: 636/05 od 15. juna 2005. godine je dostavljeno apelantici 3. augusta 2005. godine uz napomenu da uredi tužbu u skladu sa odredbama novog zakona o parničnom postupku koji će se primjenjivati u daljnjem toku postupka. Apelantica je podnesak sa uređenom tužbom dostavila Općinskom sudu 17. augusta 2005. godine.
23. Općinski sud je u ponovljenom postupku zakazao pripremno ročište za 5. jun 2006. godine, ali je ročište odgođeno za 26. septembar 2006. godine kako bi se tužena mogla izjasniti na podnesak koji je apelantica na ročištu predala u spis, a kojim je apelantica usaglasila svoj tužbeni zahtjev sa novim Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine i konačno ga precizirala.
24. Ročište od 26. septembra je na prijedlog apelanticinog opunomoćenika odgođeno za 28. novembar 2006. godine.
25. Podneskom od 27. novembra 2006. godine apelantica je uredila tužbeni zahtjev, te
"kako sud ne bi zanemario prethodno izvedene dokaze", dostavila listu predloženih dokaza koje bi trebalo provesti na glavnoj raspravi uz čitanje prethodno datih izjava svjedoka iako su svi dokazi već bili provedeni.
26. Ročište od 28. novembra 2006. godine je odgođeno za 5. februar 2007. godine kako bi se tužena mogla izjasniti o apelanticinom podnesku od 27. novembra 2006. godine.
27. Ročište od 5. februara 2007. godine je ponovo odgođeno zbog bolesti tužene. Novo ročište je zakazano za 27. septembar 2007. godine, ali je odgođeno na saglasan prijedlog stranaka radi mogućnosti rješenja spora. Ročište od 27. septembra 2007. godine je ponovo odgođeno za 30. oktobar 2007. godine zbog bolesti opunomoćenika tužene. Ročište od 30. oktobra 2007. godine je opozvano zbog nemogućnosti opunomoćenika tužene da mu pristupi, a novo ročište je zakazano za 10. decembar 2007. godine.
28. Na ročištu od 10. decembra 2007. godine opunomoćenik tužene je predložio da se postupak okonča sudskom nagodbom i predložio nagodbu. Apelanticin opunomoćenik je tražio da se odgodi ročište, jer se nije mogao izjasniti o prijedlogu sudske nagodbe bez dogovora sa apelanticom.
29. Novo ročište je zakazano za 20. februar 2008. godine, ali je opozvano zbog toga što je druga sutkinja preuzela spis nakon povratka sa porodiljskog odsustva.
30. Naredno ročište je zakazano za 27. mart 2008. godine, ali je odgođeno za 1. juli 2008. godine na saglasan prijedlog parničnih stranaka, jer su pregovori o zaključenju sudske nagodbe u toku.
31. Ročište od 1. jula 2008. godine je opozvano zbog kolektivnog godišnjeg odmora, a novo ročište je zakazano za 19. august 2008. godine. Ročište zakazano za 19. august 2008. godine je opozvano zbog smrtnog slučaja u porodici sudije, a novo je zakazano za 5. novembar 2008. godine. Međutim, i ovo ročište je opozvano zbog bolesti sudije.
32. Ročišta zakazana za 16. mart 2009. godine, 9. jun 2009. godine, 30. jun 2009. godine i 7. jul 2009. godine su održana i na njima je proveden dokazni postupak. Na ročištu od 7. jula 2009. godine apelantica je predložila da se provedu dokazi vještačenjem vještaka građevinske struke, a sud je prihvatio prijedlog, te odredio da se dokazi provedu vještačenjem i odredio vještaka.
33. Novo ročište je zakazano za 14. oktobar 2009. godine, ali je odgođeno zbog toga što vještak nije preuzeo spis i nije dostavio traženo mišljenje. Na ročištu je određen novi vještak i novo ročište je zakazano za 30. novembar 2009. godine. Međutim, s obzirom na to da je i ovaj vještak obavijestio sud da nije u mogućnosti da provede vještačenje, na ročištu je opozvano rješenje i određen novi vještak.
34. Novo ročište je zakazano za 25. februar 2010. godine, ali je odgođeno za 29. mart 2010. godine kako bi se nalaz i mišljenje vještaka mogli dostaviti tuženoj na izjašnjenje. Međutim, i ovo ročište je, zbog bolesti sudije, odgođeno za 22. jun 2010. godine.
35. Ročišta zakazana za 22. jun 2010. godine i 26. august 2010. godine su održana, a ročište zakazano za 8. septembar 2010. godine je odgođeno zbog nemogućnosti opunomoćenika tužene da pristupi ročištu.
36. Naredno ročište je zakazano i održano 22. septembra 2010. godine i na njemu je zaključena glavna rasprava.
37. Općinski sud je 22. oktobra 2010. godine donio Presudu broj 65 0 p 038469 99 P. Prema stanju spisa, rok za podnošenje žalbe još nije protekao.
IV. Apelacija
a) Navodi iz zahtjeva
38. Apelantica se žali da joj je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji je pokrenula još 1999. godine radi utvrđivanja bračne tečevine i uknjižbe, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Zbog dužine trajanja postupka i nedonošenja odluke u razumnom roku, apelantica traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 10.000,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
39. Općinski sud u odgovoru na apelaciju je naveo da u njegovim radnjama i postupcima tokom vođenja postupka u apelanticinom predmetu nije bilo kršenja prava na koje ukazuje apelacija.
V. Relevantni propisi
40. U
Zakonu o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 29/90, 27/90 i 35/91, te "Službeni list RBiH" br. 2/92 i 13/94) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
41. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH" br. 42/98 i 3/99) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI. Dopustivost
42. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
43. U skladu sa članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
44. U konkretnom slučaju apelantica se obratila Ustavnom sudu zbog toga što parnični postupak, koji je pokrenula još 1999. godine radi utvrđivanja bračne tečevine i uknjižbe, nerazumno dugo traje, navodeći da joj je povrijeđeno pravo na donošenje odluke u "razumnom roku", u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
45. U vezi sa ovim navodima, Ustavni sud ukazuje da, u smislu člana 16. stav 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, pa je u konkretnom slučaju apelacija u ovom dijelu dopustiva. Dalje, Ustavni sud ukazuje na svoj stav prema kojem u Bosni i Hercegovini ne postoji djelotvoran pravni lijek koji bi omogućio apelantima da se žale zbog nerazumno dugog trajanja postupka (vidi,
inter alia, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2873/06 od 4. septembra 2008. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda: www.ustavnisud.ba). Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (
prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
VII. Meritum
46. Apelantica se žali da joj je, zbog nedonošenja konačne odluke o njenoj tužbi radi isplate osigurane sume, povrijeđeno pravo na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
Š...Ć
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
47. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Š...Ć
a) Relevantni principi
48. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju i važnosti koje konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud,
Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
b) Period koji se uzima u obzir
49. Predmetni postupak je pokrenut podnošenjem tužbe Općinskom sudu 18. maja 1999. godine radi utvrđivanja bračne tečevine i do danas nije pravosnažno okončan. Dakle, cjelokupan postupak povodom apelanticinog zahtjeva (do donošenja ove odluke) traje više od 11 godina.
c) Analiza razumnosti dužine postupka
50. U konkretnom slučaju radi se o postupku koji je apelantica pokrenula radi utvrđivanja bračne tečevine. Ustavni sud ne smatra da je predmetni slučaj u vezi sa činjeničnim stanjem, niti u vezi sa primjenom propisa posebno složen. Stoga, složenost ovog predmeta u konkretnom slučaju nije odlučan razlog za njegovu dužinu.
51. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak trajao ukupno 11 godina, od toga pred Općinskim sudom devet godina.
52. U vezi s ponašanjem strana u postupku, Ustavni sud smatra da je apelantica aktivno učestvovala u postupku pred redovnim sudovima, koristeći sva zakonom raspoloživa pravna sredstva kako bi se utvrdila osnovanost njenog tužbenog zahtjeva i kako bi u što kraćem roku dobila konačnu odluku. Dakle, Ustavni sud smatra da apelantica ničim nije doprinijela dužini trajanja predmetnog postupka.
53. Imajući u vidu navedeno, tj. činjenice da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu, kao i da apelantica nije doprinijela dužini trajanja postupka, Ustavni sud smatra da period od 11 godina, od čega devet godina pred Općinskim sudom, ne zadovoljava zahtjev �razumnosti� iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije za šta odgovornost snosi Općinski sud, čiji je zadatak bio da djelotvorno kontrolira postupak (vidi presudu Evropskog suda Uljar i ostali protiv Hrvatske, aplikacija broj 32668/02 od 8. marta 2007. godine), što je on propustio da uradi u ovom predmetu. Ustavni sud naglašava da Općinski sud u odgovoru na apelaciju nije ponudio ništa na osnovu čega bi se moglo naći opravdanje za ovako dugo trajanje postupka, niti tako nešto proizlazi iz predmetnog spisa.
54. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
55. Apelantica, također, navodi da joj je, zbog dužine trajanja postupka, povrijeđeno i pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
56. S obzirom na to da se u suštini navodi o kršenju prava na dom i imovinu vezuju za navode o kršenju prava na pravično suđenje u segmentu koji je Ustavni sud već obrazložio u prethodnim tačkama ove odluke u vezi sa članom 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud zaključuje da nije potrebno posebno razmatrati apelanticine navode koji se tiču povrede prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Naknada nematerijalne štete
57. Apelantica je zatražila da joj se naknadi nematerijalna šteta zbog dužine trajanja parničnog postupka. Prema članu 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno, na zahtjev iznesen u apelaciji, odrediti naknadu za nematerijalnu štetu. Međutim, Ustavni sud podsjeća da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u simboličnom smislu u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i sloboda.
58. Prilikom odlučivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 938/04, objavljenu u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantici bi za svaku godinu odgađanja da se donese odluka trebalo isplatiti iznos od približno 150 KM, a ukoliko se radi o hitnom postupku, iznos od 300 KM. Imajući u vidu činjenicu da je postupak povodom apelanticine tužbe trajao, do donošenja odluke Ustavnog suda, 11 godina, apelantici se određuje naknada u visini od 1.650, 00 KM. Ovaj iznos apelantici je dužna da isplati Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke.
VIII. Zaključak
59. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravičan postupak u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada je predmetni postupak radi utvrđivanja bračne tečevine trajao 11 godina, od čega devet godina pred Općinskim sudom, a ta dužina postupka se u cijelosti može staviti na teret Općinskom sudu koji nije djelotvorno kontrolirao postupak i nije preduzeo adekvatne mjere za ubrzanje postupka, niti je dao razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka.
60. Na osnovu člana 61. st. 1. i 2. i člana 64. stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
61. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.