Službeni glasnik BiH, broj 22/14

Polazeći od činjenice da je institucija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine utemeljena članom VI Ustava Bosne i Hercegovine, kao neovisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentima Aneksa I Ustava, Imajući u vidu da Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine pozicioniran kao posebna samostalna i neovisna vlast koja, na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti, Vodeći računa o naročitom položaju i ulozi koju Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima u Ustavu Bosne i Hercegovine, a koja nameće obavezu osiguranja njegove pune finansijske i upravne neovisnosti i samostalnosti, koja se ogleda u samostalnom planiranju i predlaganju budžeta, kao i samostalnom raspoređivanju odobrenih budžetskih sredstava čija visina svakako mora podlijegati odgovarajućoj kontroli nadležnog organa, te da Ustavni sud Bosne i Hercegovine mora biti u stanju potpuno neovisno odlučivati o vlastitoj organizaciji i funkcioniranju i da samo Ustavni sud Bosne i Hercegovine može donositi propise i opće akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine, Budući da su, zbog nepostojanja ustavnog osnova da se zakonom reguliraju postupak i njegova organizacija, pored Ustava Bosne i Hercegovine, Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja, po ovlaštenju iz Ustava Bosne i Hercegovine donosi sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine, su jedini pravni akt kojim se reguliraju ova pitanja u vezi s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, Na osnovu člana VI/2.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na plenarnim sjednicama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine održanim 23. januara i 12. februara 2013. godine, donio je


PRAVILA USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE





DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE


Član 1.
(Sadržaj)

Ovim pravilima se uređuju, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav), postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), finansijska i upravno-administrativna samostalnost, osnove organizacije i druga pitanja značajna za rad Ustavnog suda.

Član 2.
(Samostalnost i neovisnost)

(1) Ustavni sud je, u odnosu na druge organe vlasti u Bosni i Hercegovini i bilo koje vanjske uticaje, samostalan i neovisan.

(2) Ustavni sud ostvaruje svoja prava i dužnosti u skladu s Ustavom, ovim pravilima i drugim aktima Ustavnog suda.

(3) Ustavni sud svoju organizaciju ostvaruje na principu upravno-administrativne i finansijske samostalnosti.

Član 3.
(Sredstva za rad)

(1) Sredstva za rad Ustavnog suda se obezbjeđuju u budžetu institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Upotreba odobrenih sredstava se uređuje internim aktom Ustavnog suda.

(3) Generalni sekretar Ustavnog suda priprema nacrt budžeta Ustavnog suda i nakon procedure provedene u skladu s ovim pravilima dostavlja ga ministarstvu nadležnom za pripremanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

(4) Ministar nadležnog ministarstva iz stava (3) ovog člana dostavlja Ustavnom sudu obrazloženo mišljenje o nacrtu budžeta.

(5) Ustavni sud, nakon što prethodno dostavljeno mišljenje razmotri nadležna komisija Ustavnog suda, utvrđuje prijedlog budžeta Ustavnog suda.

(6) Prijedlog budžeta Ustavnog suda se dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine radi uvrštavanja u prijedlog budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

(7) Ustavni sud samostalno raspoređuje sredstva odobrena iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim godišnjim budžetom.

Član 4.
(Sjedište Ustavnog suda)

Sjedište Ustavnog suda je u Sarajevu.

Član 5.
(Pečat i druga obilježja)

(1) Ustavni sud ima pečat i druga obilježja.

(2) Izgled i sadržaj pečata i drugih obilježja uređuje se u skladu s propisima Bosne i Hercegovine i internim aktima Ustavnog suda.

Član 6.
(Upotreba jezika i pisma)

(1) U radu Ustavnog suda se osigurava ravnopravna upotreba jezika i pisama koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

(2) Kada u radu Ustavnog suda učestvuju sudije koje je imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na odgovarajući način se osigurava i upotreba stranog jezika i pisma.

Član 7.
(Protokol)

Na Ustavni sud se primjenjuje protokol institucija Bosne i Hercegovine.

DIO DRUGI – OPĆA PRAVILA POSTUPKA


Član 8.
(Sjednice)

(1) Ustavni sud odlučuje u sjednicama.

(2) Sjednice Ustavnog suda su Plenarna sjednica, sjednica Velikog vijeća i sjednica Malog vijeća.

Član 9.
(Plenarna sjednica)

(1) Plenarnu sjednicu čine sve sudije Ustavnog suda.

(2) Ustavni sud odlučuje u Plenarnoj sjednici većinom glasova svih sudija Ustavnog suda kada odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda:

(1) iz člana VI/3.a) Ustava kada ih pokrenu ovlašteni podnositelji, te čl. VI/3.c), IV/3.f) Ustava i Amandmana I na Ustav (u daljnjem tekstu: Amandman I);

1) u predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.b) Ustava koji se uvrste na dnevni red Plenarne sjednice;

2) drugim pitanjima utvrđenim Ustavom i ovim pravilima.

Član 10.
(Veliko vijeće)

(1) Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta.

(2) Predsjednik Ustavnog suda predsjedava Velikim vijećem, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika kojeg on odredi.

(3) Veliko vijeće, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija), odlučuje o predmetima iz nadležnosti Ustavnog suda iz čl. VI/3.a) i VI/3.b) Ustava, koji nisu uvršteni u dnevni red Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici i o drugim pitanjima koja se uvrste na dnevni red sjednice u skladu s Ustavom i ovim pravilima.

(4) Ukoliko nije donesena odluka, predmet se prosljeđuje Ustavnom sudu u Plenarnoj sjednici u tekstu koji predlaže sudija izvjestitelj, ukoliko Veliko vijeće ne odluči drugačije.

Član 11.
(Kvorum)

Većina svih sudija Ustavnog suda (najmanje pet sudija) čini kvorum za održavanje Plenarne sjednice i sjednice Velikog vijeća. Kvorum Malog vijeća čine svi njegovi članovi.

Član 12.
(Malo vijeće)

(1) Malo vijeće sastoji se od predsjednika Ustavnog suda i dva potpredsjednika iz reda sudija koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta. Malim vijećem predsjedava predsjednik Ustavnog suda.

(2) Malo vijeće, jednoglasno, odlučuje o zahtjevima za donošenje privremenih mjera i o administrativnim pitanjima o kojima se ne odlučuje u sjednicama Ustavnog suda.

(3) U slučaju spriječenosti nekog od članova Malog vijeća zamjenjuje ga sudija prema redoslijedu iz člana 89. ovih pravila uz poštivanje principa iz člana 87. stav (3) i člana 88. ovih pravila.

Član 13.
(Javnost rada)

(1) Rad Ustavnog suda je javan.

(2) Javnost postupka pred Ustavnim sudom se osigurava:

a) obavještavanjem javnosti o pripremanju i održavanju sjednice Ustavnog suda i javnih rasprava pred Ustavnim sudom;

b) davanjem obavještenja o toku postupka;

c) dostavom službenih saopćenja sredstvima javnog informiranja;

d) održavanjem konferencija za štampu;

e) omogućavanjem učesnicima u postupku da izvrše uvid u predmete o kojima Ustavni sud odlučuje, da prisustvuju javnim raspravama Ustavnog suda, osim ako predsjednik Ustavnog suda, u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, odluči drukčije.

f) objavljivanjem donesenih odluka;

g) izdavanjem publikacija Ustavnog suda, u kojima se objavljuju značajnije odluke, rješenja i drugo;

h) na drugi način koji odredi Ustavni sud.

Član 14.
(Isključenje javnosti)

Javnost postupka pred Ustavnim sudom isključena je na sjednicama Suda, osim na javnoj raspravi.

Član 15.
(Saopćenja)

Saopćenja o održavanju sjednica i javnih rasprava Ustavnog suda (vrijeme, mjesto i dnevni red) objavljuju se na oglasnoj ploči i web-stranici Ustavnog suda i dostavljaju sredstvima javnog informiranja.

Član 16.
(Učesnici u postupku)

(1) Učesnici u postupku su:

a) pokretači sporova iz člana VI/3.a) Ustava i Amandmana I i donositelji akata koji su predmet spora;

b) stranke u postupku u kojem je donesena odluka koja se pobija apelacijom i sud, odnosno organ čija je presuda, odnosno odluka, predmet apelacije (član VI/3.b) Ustava);

c) predsjedavajući Doma naroda, kada je pokrenut spor iz člana IV/3.f) Ustava;

d) sud koji je proslijedio pitanje Ustavnom sudu i donosilac zakona o čijem važenju ovisi odluka suda (član VI/3.c) Ustava).

(2) Ustavni sud može u konkretnom predmetu odrediti druge učesnike u postupku na koje će se primjenjivati načelo kontradiktornosti.

(3) Ustavni sud, odnosno sudija izvjestitelj, mogu zatražiti i od drugih organa i organizacija stručno pisano mišljenje, a registrar može zatražiti druge podatke, bitne za odluku Ustavnog suda u konkretnom predmetu.

Član 17.
(Upotreba jezika)

(1) U postupku pred Ustavnim sudom koriste se službeni jezici i pisma iz člana 6. ovih pravila, a na zahtjev učesnika u postupku, pripadnika drugih naroda, Ustavni sud može dozvoliti upotrebu drugog jezika.

(2) Ustavni sud će osigurati uvjete da svako može efektivno ostvariti pravo iz stava (1) ovog člana.

Član 18.
(Dopustivost apelacije)

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(2) Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;

b) apelacija je anonimna;

c) protekao je rok za podnošenje apelacije;

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

e) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u apelaciji ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje;

f) apelant je zloupotrijebio pravo na podnošenje apelacije;

g) ako su izmijenjene pravne okolnosti;

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom;

i) apelacija je ratione personae inkompatibilna s Ustavom;

j) apelacija je ratione temporis inkompatibilna s Ustavom;

k) apelant je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju;

l) apelacija je preuranjena;

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu.

(4) Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

(5) Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu.

Član 19.
(Dopustivost zahtjeva iz čl. VI/3.a), VI/3.c), IV/3.f) Ustava i Amandmana I)

Zahtjev nije dopustiv ako postoji koji od sljedećih slučajeva:

a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;

b) zahtjev je anoniman;

c) zahtjev je podnijelo neovlašteno lice;

d) radi se o pitanju o kojem je Ustavni sud već odlučivao, a iz navoda ili dokaza iznesenih u zahtjevu ne proizlazi da ima osnova za ponovno odlučivanje;

e) ako su izmijenjene pravne okolnosti;

f) podnositelj zahtjeva je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira zahtjev;

g) osporeni opći akt nije na snazi.

Član 20.
(Dostavljanje zahtjeva/apelacije)

(1) Zahtjev za pokretanje postupka/apelacija upućen Ustavnom sudu šalje se poštom ili se predaje neposredno Ustavnom sudu.

(2) Podnesak iz stava (1) ovog člana se smatra primljenim danom prijema u Ustavnom sudu, odnosno danom predaje podneska pošti preporučeno.

(3) Elektronska pošta, pismena dostavljena telefaksom, te brzojavi upućeni Ustavnom sudu ne smatraju se podnescima kojima se pokreće ustavnosudski postupak, odnosno kojima se predlaže pokretanje ustavnosudskog postupka, osim ukoliko se dostavljaju na zahtjev Ustavnog suda ili kada to odobri Ustavni sud.

Član 21.
(Sadržaj zahtjeva/apelacije)

(1) Zahtjev o pokretanju postupka iz člana VI/3.a) Ustava i Amandmana I treba sadržavati:

a) naziv akta koji je predmet spora, s oznakom naziva i broja službenog glasila u kojem je objavljen;

b) odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeđene;

c) navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva;

d) potpis ovlaštenog lica, odnosno podnositelja zahtjeva.

(2) Apelacija iz člana VI/3.b) Ustava treba sadržavati:

a) odluku suda u Bosni i Hercegovini koja se osporava;

b) odredbe Ustava i/ili međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini za koje apelant smatra da su povrijeđene;

c) navode, činjenice i dokaze na kojima se apelacija zasniva;

d) u nedostatku osporene odluke, razloge za podnošenje apelacije;

e) potpis podnositelja apelacije, odnosno ovlaštenog punomoćnika;

f) posebnu punomoć za zastupanje pred Ustavnim sudom ako podnositelj apelacije ima zastupnika.

(3) Apelacija iz stava (2) ovog člana se podnosi obavezno na posebnom obrascu dostupnom u Ustavnom sudu ili na web-stranici Ustavnog suda. Obrazac čini sastavni dio ovih pravila. Apelacija se obavezno podnosi u tekstu koji je elektronički ili mehanografski obrađen.

(4) Zahtjev iz člana VI/3.c) Ustava treba sadržavati:

a) Odredbe iz zakona za kojeg se traži ocjena kompatibilnosti, uz naznaku službenog glasila u kojem je zakon objavljen;

b) odredbe Ustava, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, te zakona Bosne i Hercegovine koji je predmet ocjenjivanja kompatibilnosti, postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku Ustavnog suda;

c) navode, činjenice i dokaze na kojima se zahtjev zasniva;

d) potpis ovlaštenog lica.

(5) Kada Ustavni sud preispituje proceduralnu ispravnost predložene odluke prema članu IV/3.f) Ustava, uz zahtjev se prilaže ovjeren prijepis te odluke s obrazloženjem procedure.

(6) Podnositelj zahtjeva/apelacije je dužan obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama adrese, pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa zahtjevom/apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja zahtjeva/apelacije Ustavnom sudu. U suprotnom Ustavni sud će donijeti odluku prema stanju u spisu.

Član 22.
(Dopuna zahtjeva/apelacije)

(1) Kada je zahtjev/apelacija upućen Ustavnom sudu nepotpun u smislu člana 21. ovih pravila, ili ne sadrži podatke neophodne za vođenje postupka, Ustavni sud će zatražiti od podnositelja zahtjeva odnosno apelanta da u određenom roku, a najduže u roku od 15 dana od dana prijema poziva za dopunu, te nedostatke otkloni.

(2) Ako podnositelj u roku iz stava (1) ovog člana ne otkloni nedostatke, zahtjev/apelacija će se odbaciti.

(3) Apelacija/zahtjev se bez zahtjeva Ustavnog suda ne može dopunjavati van roka iz člana 18. stav (1) ovih pravila.

Član 23.
(Odgovor na zahtjev/apelaciju)

(1) Sudija izvjestitelj, odnosno registrar, određuju rok za dostavu odgovora na navode iz zahtjeva/apelacije.

(2) Ustavni sud dostavlja zahtjev/apelaciju donositelju osporenog akta radi davanja odgovora, odnosno dostavljanja spisa.

(3) Ustavni sud dostavlja apelaciju i drugoj stranci u postupku u kojem je donesena presuda/odluka koja se pobija apelacijom s ciljem davanja odgovora.

(4) Nedostavljanje odgovora na zahtjev/apelaciju ne utiče na tok postupka pred Ustavnim sudom, koji će u tom slučaju svoju odluku temeljiti na dostavljenim informacijama koje nisu osporili drugi učesnici u postupku.

(5) U slučaju odbacivanja zahtjeva/apelacije Ustavni sud može donijeti odluku, a da prethodno zahtjev/apelacija nije dostavljen drugoj stranci na izjašnjavanje.

(6) U slučaju kada se radi o istom ili sličnom pitanju Ustavni sud neće dostavljati zahtjev/apelaciju radi davanja odgovora već će uzeti u obzir ranije dostavljene odgovore.

Član 24.
(Sudija izvjestitelj)

(1) Sudije izvjestitelji se, u pravilu, zadužuju predmetom po abecednom redu prezimena sudija, nakon ispitivanja dopustivosti. Predsjednik Ustavnog suda može odlučiti o zaduživanju sudije izvjestitelja na drugi način.

(2) U predmetima koji se odnose na isto činjenično ili pravno pitanje može se zadužiti jedan sudija izvjestitelj.

(3) Ustavni sud kada odlučuje o predmetu može, na prijedlog sudije izvjestitelja, odlučiti o razduživanju tog sudije.

(4) Sudija izvjestitelj daje saglasnost da se prijedlog odluke iznese na sjednicu Ustavnog suda.

Član 25.
(Hitno postupanje)

(1) Hitno postupanje je obavezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama.

(2) U određivanju redoslijeda po kojem će se postupati s predmetima, Ustavni sud će uzeti u obzir važnost i hitnost postavljenih pitanja na temelju kriterija koje je sam utvrdio.

(3) Predsjednik Ustavnog suda može dati prvenstvo nekom određenom zahtjevu/apelaciji.

Član 26.
(Uvid u predmete)

(1) Učesnici u postupku imaju pravo izvršiti uvid u spise predmeta koji se vodi pred Ustavnim sudom u skladu s aktima Ustavnog suda i zakonom koji uređuje pristup informacijama.

(2) Nacrti i prijedlozi odluka, rješenja i drugih akata koji su pripremljeni za odlučivanje, kao i akti koji su određeni kao tajna u smislu ovih pravila, ne mogu se stavljati na uvid.

(3) Uvid u spis odobrava generalni sekretar Ustavnog suda, a obavlja se u službenim prostorijama Ustavnog suda i uz prisustvo ovlaštenog zaposlenika Ustavnog suda, u skladu s općim aktom Ustavnog suda.

Član 27.
(Kopije akata)

(1) Učesnici u postupku mogu tražiti iz predmeta kopiju akata, osim onih koji se, prema članu 26. stav (2) ovih pravila, ne mogu davati na uvid.

(2) Kopiranje akata iz predmeta odobrava generalni sekretar Ustavnog suda, a obavlja se u službenim prostorijama Ustavnog suda, u skladu s općim aktom Ustavnog suda.

Član 28.
(Obavještenje o toku postupka)

(1) Obavještenje o toku postupka pred Ustavnim sudom daje predsjednik Ustavnog suda, odnosno registrar Ustavnog suda po ovlaštenju predsjednika.

(2) Niko nema pravo davati podatke o sudiji izvjestitelju i pravnom savjetniku sudije kojem je predmet raspoređen, niti podatke koji se odnose na odlučivanje u predmetu.

Član 29.
(Dostavljanje akata)

Akta Ustavnog suda, pozivi i drugo, dostavljaju se licima na koja se odnose preporučeno poštom ili neposredno uz dostavnicu.

Član 30.
(Osnov za odlučivanje)

(1) Ustavni sud raspravlja i odlučuje o predmetu na osnovu prijedloga odluke sudije izvjestitelja, odnosno Ureda registrara.

(2) Pojedina pitanja od značaja za donošenje odluke Ustavni sud može radi zauzimanja prethodnog stava raspravljati na osnovu memoranduma sudije izvjestitelja ili Ureda registrara.

(3) Na prijedlog sudije izvjestitelja ili drugog sudije, nacrt odluke se može preliminarno razmatrati bez glasanja o prijedlogu ili se može samo indikativno glasati u kojem smjeru treba pripremiti prijedlog odluke.

Član 31.
(Obim odlučivanja)

Kod odlučivanja Ustavni sud u pravilu ispituje postoje li samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu/apelaciji.

Član 32.
(Spajanje i razdvajanje predmeta)

(1) Kada se Ustavnom sudu dostavi više zahtjeva/apelacija iz njegove nadležnosti o istom pitanju Ustavni sud će, po pravilu, donijeti odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku.

(2) Spajanje zahtjeva, u smislu stava (1) ovog člana, neće se vršiti ako bi to znatnije produžavalo postupak.

Član 33.
(Sadržaj odluka)

(1) Odluka o meritumu sadrži:

a) Uvod,

b) Izreku,

c) Obrazloženje,

d) Zaključak.

(2) Uvod sadrži: ustavnu osnovu i odgovarajuću odredbu Pravila Ustavnog suda, naziv "Ustavni sud Bosne i Hercegovine", broj predmeta, ime i prezime, odnosno naziv podnositelja zahtjeva, odnosno apelanta, sastav tijela koje odlučuje (imena i prezimena sudija koji su učestvovali u odlučivanju prema redoslijedu iz člana 89. ovih pravila bez navođenja akademskih titula), datum održavanja sjednice i vrstu odluke.

(3) Izreka sadrži: odluku Ustavnog suda o predmetu odlučivanja i naznaku objavljuje li se odluka u službenim glasilima.

(4) Obrazloženje odluka donesenih na osnovu člana VI/3.b) sadrži: uvod, postupak pred Ustavnim sudom, činjenice, navode iz apelacije, navode iz odgovora na apelaciju, relevantne propise, dopustivost, meritum i zaključak.

(5) Obrazloženje odluka donesenih na osnovu članova VI/3.a), VI/3.c), IV/3.f) Ustava i Amandmana I sadrže: uvod, postupak pred Ustavnim sudom, navode iz zahtjeva, navode iz odgovora na zahtjev, relevantne propise, dopustivost, meritum i zaključak.

(6) Izuzetno Ustavni sud može donijeti i odluku o meritumu koja sadrži samo izreku, kratko obrazloženje i poziv na odluku koja je prethodno donesena u istoj pravnoj i činjeničnoj situaciji.

(7) Obrazloženje ostalih odluka Ustavnog suda sadržavati odgovarajuće elemente, ovisno o vrsti odluke.

Član 34.
(Obaveze drugih institucija)

Institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, pravna i fizička lica i drugi dužni su Ustavnom sudu, na njegov zahtjev, davati podatke i obavještenja potrebna za rad Ustavnog suda i preduzimati, po nalogu Ustavnog suda, radnje koje su od interesa za vođenje postupka.

POGLAVLJE I. SJEDNICE USTAVNOG SUDA


Član 35.
(Mjesto održavanja)

(1) Ustavni sud radi u sjednici.

(2) Sjednica Ustavnog suda se održava u sjedištu Ustavnog suda.

(3) Izuzetno sjednica Ustavnog suda se može održati izvan sjedišta Ustavnog suda.

Član 36.
(Zakazivanje sjednica)

(1) Predsjednik Ustavnog suda zakazuje sjednicu, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicom Ustavnog suda. Predsjednik Ustavnog suda može ovlastiti jednog od potpredsjednika da predsjedava sjednicom Ustavnog suda u smislu člana 89. ovih pravila.

(2) Predsjednik Ustavnog suda zakazat će sjednicu i:

a) kada Ustavni sud zaključi da se sjednica održi;

b) kada sazivanje sjednice traži sudija, radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda;

(3) Predsjednik Ustavnog suda predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama.

(4) Dnevni red sjednice utvrđuje Ustavni sud na sjednici.

(5) U slučaju iz stava (2) alineja 2) ovog člana, predsjedniku Ustavnog suda podnosi se pismeni zahtjev s obrazloženjem.

(6) Nakon što predsjednik Ustavnog suda objavi da Ustavni sud zasjeda i predloži dnevni red, svaki sudija ima pravo predložiti dopunu, odnosno skidanje pojedinog predmeta s dnevnog reda uz usmeno obrazloženje prijedloga.

(7) Ako je skidanje predmeta s dnevnog reda predložio i usmeno obrazložio sudija koji je ujedno sudija izvjestitelj, o tom se prijedlogu ne raspravlja niti se o njemu glasa, nego se zapisnički utvrđuje da je predmet skinut s dnevnog reda.

(8) Ako je skidanje predmeta s dnevnog reda predložio i usmeno obrazložio sudija koji nije sudija izvjestitelj u tom predmetu, a sudija izvjestitelj prihvati prijedlog, odgovarajuće se primjenjuje stav (7) ovog člana.

(9) Ako je skidanje predmeta s dnevnog reda predložio i usmeno obrazložio sudija koji nije sudija izvjestitelj u tom predmetu, a sudija izvjestitelj nije prihvatio prijedlog, odluka o skidanju predmeta s dnevnog reda donosi se većinom glasova svih sudija.

Član 37.
(Poziv za sjednicu)

(1) Poziv za sjednicu Ustavnog suda, predmeti i drugi materijali koji će biti razmatrani na sjednici, dostavljaju se sudijama najkasnije osam dana prije dana održavanja sjednice.

(2) Izuzetno, u hitnim slučajevima, pozivi za sjednicu Ustavnog suda, predmeti i drugi materijali koji će biti razmatrani na sjednici, mogu se dostaviti i u kraćem roku.

(3) Ured registrara će pravovremeno dostavljati nacrte odluka sudiji izvjestitelju u predmetima u kojima je određen sudija izvjestitelj.

Član 38.
(Prisustvo na sjednicama)

(1) Sjednicama Ustavnog suda prisustvuju sudije, generalni sekretar, registrar, šefovi odjela i osoba zadužena za saradnju s medijima.

(2) Predsjednik Ustavnog suda može odlučiti da sjednici prisustvuju i druge stručne osobe.

Član 39.
(Obavezno odlaganje sjednice)

Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvujе najmanje troje sudija koje su izabrali Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odlaže, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.

Član 40.
(Tok sjednice)

(1) Predsjednik Ustavnog suda vodi sjednicu Ustavnog suda prema prihvaćenom dnevnom redu.

(2) Prije otvaranja rasprave, predsjednik Ustavnog suda je ovlašten:

a) naznačiti dužinu trajanja cjelokupne rasprave o predmetu,

b) odrediti dužinu trajanja izlaganja pri prvom javljanju za riječ,

c) odrediti dopušteni broj i dužinu trajanja replika na pojedinu raspravu.

(3) Pri određivanju vremenskih trajanja radnji iz stava (2) ovog člana predsjednik Ustavnog suda uvažava složenost predmeta, te jasnoću, preglednost i iscrpnost obrazloženja prijedloga odluke, rješenja, odnosno izvještaja i uvodnog usmenog obrazloženja sudije izvjestitelja.

(4) O predmetu koji je na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda prije raspravljanja i glasanja sudija izvjestitelj će ukratko iznijeti relevantna činjenična i pravna pitanja značajna za raspravljanje i odlučivanje i dati prijedlog odluke.

(5) Sudija izvjestitelj može zatražiti da registrar izloži činjenice predmeta i pruži informacije o relevantnim propisima i relevantnoj praksi.

(6) Nakon izlaganja sudije izvjestitelja, odnosno registrara, riječ se daje sudijama prema redoslijedu po kojem su tražili riječ.

(7) Riječ za repliku ili komentar daje se kada sve sudije koje su se prijavile za raspravu završe svoja izlaganja.

(8) U raspravljanju mogu učestvovati generalni sekretar i registrar Ustavnog suda, a po pozivu predsjednika Ustavnog suda i šefovi odjela Ustavnog suda i pravni savjetnici sudija Ustavnog suda.

(9) Predsjednik Ustavnog suda ima pravo upozoriti učesnika u raspravljanju na dužinu usmenog izlaganja ukoliko ga ocijeni neosnovano dugim.

(10) U slučaju kada sudija ne okonča svoju raspravu u naznačenom vremenu, predsjednik Ustavnog suda ga upozorava na istek vremena i određuje jednu minutu za okončanje i sažimanje rasprave. Nakon proteka tog vremena, predsjednik Ustavnog suda je ovlašten prekinuti izlaganje sudije i dati riječ sljedećem sudioniku u raspravi.

Član 41.
(Odlaganje raspravljanja)

Ustavni sud može odložiti, odnosno prekinuti raspravljanje o predmetu, s ciljem pribavljanja novih podataka i obavještenja, kao i u drugim slučajevima.

Član 42.
(Donošenje odluke)

(1) Poslije završenog raspravljanja o predmetu Ustavni sud donosi odluku.

(2) U donošenju odluke Ustavnog suda može učestvovati samo sudija koji je bio prisutan sjednici na kojoj je obavljena rasprava o predmetu u kojem se donosi odluka.

(3) Sudija se ne može uzdržati od glasanja.

(4) Odluka Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici i Velikom vijeću donosi se većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda.

(5) Izuzetno, kada u Plenarnoj sjednici u donošenju odluke učestvuje manje od ukupnog broja od devet sudija, i to zbog razloga navedenih u članu 91. stav (1) ili članu 99. ovih pravila, kao i kada nisu izabrane sve sudije, ili kada je sudija/sudije u dužem periodu, zbog bolesti, spriječen vršiti svoju funkciju, ukoliko najmanje pet sudija ne glasa identično o prijedlogu odluke o zahtjevu/apelaciji, glas predsjednika Ustavnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuje, računa se dvostruko.

(6) Odluka Malog vijeća se donosi jednoglasno.

(7) Glasanje se vrši javno, dizanjem ruke.

(8) Glasanje se vrši prema redoslijedu po kojem su podneseni prijedlozi o čemu se prethodno može provesti preliminarno neobavezujuće glasanje o predloženoj odluci ili o pojedinim dijelovima odluke. Prijedlog, koji prilikom preliminarnog glasanja dobije najviše glasova, smatra se prvim prijedlogom o kojem se glasa u skladu sa stavom 1. ovog člana.

(9) U ostalim slučajevima, kao prvi prijedlog o kojem se glasa smatra se prijedlog sudije izvjestitelja ukoliko sudija izvjestitelj ne predloži drukčije.

Član 43.
(Izdvojena mišljenja)

(1) Svaki sudija koji je učestvovao u razmatranju predmeta ima pravo izdvojiti svoje mišljenje, u skladu ili suprotno odluci, ili samo dati izjavu o neslaganju ili pridruživanju izdvojenom mišljenju.

(2) Sudija ima pravo i dužnost izdvojeno mišljenje, najkasnije u roku od 15 dana od dana kada mu odluka bude dostavljena nakon utvrđivanja stručno-tehničke redakcije teksta, pismeno izložiti i obrazložiti.

(3) Izdvojeno mišljenje sudije se prilaže uz zapisnik sa sjednice i ulaže u predmet na koji se odnosi, a u donesenoj odluci i rješenju se konstatira da je dato izdvojeno mišljenje.

(4) Izdvojeno mišljenje se prilaže uz odluku kao aneks. Odluka se objavljuje u službenim glasilima i publikaciji Ustavnog suda zajedno s izdvojenim mišljenjem.

(5) Do dostave izdvojenog mišljenja ili do isteka roka iz stava (2) ovog člana, odluka se ne otprema. Ako izdvojeno mišljenje nije dostavljeno do isteka roka iz stava (2) ovog člana odluka se otprema, a naknadno dostavljeno izdvojeno mišljenje se ulaže u ustavnosudski spis i čini njegov sastavni dio.

Član 44.
(Snimanje sjednica)

(1) Sjednice Ustavnog suda se snimaju.

(2) Snimak/audio zapis se prilaže uz zapisnik i čini njegov sastavni dio.

(3) Način upotrebe snimka/audio zapisa je uređen općim aktom Ustavnog suda.

Član 45.
(Zapisnik sjednica)

(1) O toku sjednica Ustavnog suda se vodi zapisnik.

(2) Zapisnik sjednice Ustavnog suda sadrži:

a) datum i mjesto održavanja sjednice;

b) imena prisutnih i odsutnih sudija;

c) imena drugih lica prisutnih na sjednici;

d) predmet razmatranja i odlučivanja;

e) izreku (dispozitiv) donesene odluke;

f) rezultat glasanja, s naznakom koji je sudija glasao protiv odluke, odnosno koji je izdvojio mišljenje;

g) druge zaključke koji su doneseni povodom rasprave o predmetu.

(3) Kada je isključena javnost sa sjednice, ili njenog dijela, u zapisnik se unosi i konstatacija o tome.

(4) Zapisnik sa sjednice Ustavnog suda se usvaja, u pravilu, na narednoj sjednici.

(5) Usvojeni zapisnik sa sjednica Ustavnog suda potpisuju predsjednik Ustavnog suda i generalni sekretar Ustavnog suda.

(6) Zapisnik je sastavni dio arhive Ustavnog suda i čuva se u skladu s općim aktom Ustavnog suda.

Član 46.
(Javna rasprava)

(1) Kada je u postupku pred Ustavnim sudom potrebno neposredno raspraviti pitanje značajno za donošenje odluke, Ustavni sud će u Plenarnoj sjednici održati javnu raspravu.

(2) O potrebi održavanja javne rasprave odlučuje Ustavni sud na prijedlog sudije izvjestitelja ili drugog sudije.

Član 47.
(Pozivanje na javnu raspravu)

(1) Na javnu raspravu se pozivaju učesnici u postupku.

(2) Kada je potrebno, na javnu raspravu se pozivaju i lica koja mogu Ustavnom sudu dati stručna mišljenja i objašnjenja značajna za donošenje odluke.

(3) O pozivanju lica iz stava (2) ovog člana odlučuje Ustavni sud na prijedlog sudije izvjestitelja. Učesnici se ne honoriraju.

Član 48.
(Rok za pozivanje)

(1) Poziv za javnu raspravu i odgovarajući materijal se dostavljaju najkasnije osam dana prije održavanja javne rasprave.

(2) Izuzetno, poziv za javnu raspravu se može dostaviti i u kraćem roku.

Član 49.
(Mjesto održavanja)

(1) Javna rasprava se održava u sjedištu Ustavnog suda.

(2) Kada postoje posebni razlozi, Ustavni sud može odlučiti da se javna rasprava održi izvan sjedišta Ustavnog suda.

Član 50.
(Posljedice neprisustva pozvanih učesnika)

Odsustvo učesnika u postupku na javnoj raspravi ne sprečava Ustavni sud da održi javnu raspravu i donese odluku.

Član 51.
(Odlaganje i prekidanje)

(1) Kada je potrebno, Ustavni sud može javnu raspravu odložiti ili prekinuti s ciljem pribavljanja potrebnih podataka i obavještenja, kao i u drugim opravdanim slučajevima.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana predsjednik Ustavnog suda obavijestit će učesnike u postupku i druga pozvana lica o tome kada će se održati, odnosno nastaviti javna rasprava.

Član 52.
(Rukovođenje javnom raspravom)

(1) Predsjednik Ustavnog suda otvara javnu raspravu, saopćava predmet rasprave i vodi sjednicu u smislu člana 40. ovih pravila.

(2) Generalni sekretar Ustavnog suda obavještava Ustavni sud o prisustvu učesnika u postupku i drugih pozvanih lica.

Član 53.
(Uloga predsjednika Suda)

(1) Predsjednik Ustavnog suda izlaže na javnoj raspravi stanje stvari i sporna pravna pitanja značajna za raspravljanje, ne iznoseći pri tome svoj stav za donošenje odluke.

(2) Poslije izlaganja predsjednika Ustavnog suda, učesnici u postupku iznose i obrazlažu svoje stavove i odgovaraju na navode iznesene u raspravi, a druga pozvana lica daju svoja mišljenja značajna za razjašnjenje stanja stvari.

Član 54.
(Održavanjе reda)

(1) O održavanju reda na javnoj raspravi se stara predsjednik Ustavnog suda.

(2) U tome cilju on može:

a) opomenuti lice koje remeti red;

b) oduzeti riječ licu koje nanosi uvredu Ustavnom sudu ili nekom drugom, odnosno koje na drugi način zloupotrebljava dobijenu riječ;

c) udaljiti s javne rasprave lice koje i pored opomene ometa tok javne rasprave.

Član 55.
(Zaključivanje javne rasprave)

Kada su završena izlaganja učesnika u postupku i drugih pozvanih lica, a nema ni pitanja za razrješavanje, predsjednik Ustavnog suda zaključuje javnu raspravu i obavještava učesnike u postupku i druga prisutna lica o vremenu i načinu saopćavanja odluke Ustavnog suda.

Član 56.
(Zapisnik)

(1) O javnoj raspravi vodi se zapisnik.

(2) U zapisnik s javne rasprave se unose i podaci iz člana 45. ovih pravila.

(3) Ako nije vršeno audio snimanje javne rasprave, u zapisnik se unosi sažeto izlaganje učesnika u postupku i drugih prisutnih lica.

(4) Uz zapisnik s javne rasprave se prilažu izlaganja učesnika u postupku i drugih prisutnih lica koja mogu svoja pisana izlaganja predati Ustavnom sudu.

POGLAVLJE II. ODLUKE I DRUGI AKTI USTAVNOG SUDA


Član 57.
(Vrste odluka)

(1) Nakon vijećanja i glasanja Ustavni sud donosi odluke.

(2) Odluke Ustavnog suda su o:

a) dopustivosti zahtjeva/apelacije;

b) dopustivosti i meritumu zahtjeva/apelacije (potpuna ili djelimična);

c) prestanku važenja odredbe/općeg akta nesaglasne s Ustavom;

d) obustavi postupka;

e) privremenoj mjeri.

(3) U slučaju potrebe u postupku pred Ustavnim sudom, kao i o unutarnjim pitanjima Ustavnog suda, mogu se donositi rješenja i zaključci.

Član 58.
(Odluka o dopustivosti)

Ustavni sud donosi odluku o dopustivosti kojom odbacuje zahtjev/apelaciju pod uvjetima iz čl. 18, 19. i 22. ovih pravila.

Član 59.
(Odluka o dopustivosti i meritumu)

(1) Ustavni sud donosi odluku o dopustivosti i meritumu kada usvaja ili odbija zahtjev/apelaciju.

(2) Ustavni sud usvaja zahtjev/apelaciju kada, u skladu sa svojim nadležnostima iz čl. VI/3.a) i VI/3.b) Ustava i Amandmana I utvrdi povredu Ustava, odnosno u skladu sa svojim nadležnostima iz člana VI/3.c) Ustava utvrdi da je zakon, o čijem važenju ovisi odluka bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini, inkompatibilan s Ustavom, s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine, ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

(3) Ustavni sud odbija zahtjev/apelaciju kada, u skladu sa svojim nadležnostima iz čl. VI/3.a) i VI/3.b) Ustava i Amandmana I utvrdi da ne postoji povreda Ustava, odnosno da ne postoji povreda u smislu nadležnosti Ustavnog suda iz člana VI/3.c) Ustava.

(4) Ustavni sud svojom odlukom usvaja zahtjev kada utvrdi da postoji proceduralna ispravnost zahtjeva, podnesenog u skladu s članom IV/3.f) Ustava.

(5) Ustavni sud svojom odlukom odbija zahtjev kada utvrdi da ne postoji proceduralna ispravnost zahtjeva podnesenog u skladu s članom IV/3.f) Ustava.

Član 60.
(Djelimična odluka)

Ustavni sud može donijeti djelimičnu odluku ako zahtjev/apelacija sadrži više pitanja i ako to priroda slučaja omogućava.

Član 61.
(Dejstvo odluka o zahtjevu)

(1) Ustavni sud odlukom kojom usvaja zahtjev odlučuje o njenom pravnom djelovanju (ex tunc, ex nunc).

(2) Odlukom kojom se utvrđuje nesaglasnost iz člana VI/3.a) i VI/3.c) Ustava, Ustavni sud može u cijelosti ili djelimično ukinuti opći akt ili njegove pojedine odredbe.

(3) Ukinuti opći akt, odnosno njegove ukinute odredbe, prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".

(4) Izuzetno, Ustavni sud može odlukom kojom se utvrđuje nesaglasnost iz člana VI/3.a) i VI/3.c) Ustava odrediti rok za usaglašavanje koji ne može biti duži od šest mjeseci.

(5) Ako se u ostavljenom roku iz stava (4) ovog člana ne otkloni utvrđena nesaglasnost, Ustavni sud će svojom odlukom utvrditi da nesaglasne odredbe prestaju važiti.

(6) Narednog dana od dana objavljivanja odluke iz stava (4) ovog člana u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" prestaju važiti nesaglasne odredbe.

Član 62.
(Dejstvo odluka o apelaciji)

(1) Odlukom kojom usvaja apelaciju Ustavni sud ukida osporenu odluku i predmet vraća sudu, odnosno organu koji je donio tu odluku, na ponovni postupak osim u slučaju kada se posljedice kršenja ustavnih prava mogu otkloniti na drugi način.

(2) Ako je do donošenja odluke Ustavnog suda promijenjen zakon koji određuje nadležnost za postupanje u toj pravnoj stvari sud, odnosno organ koji je donio ukinutu odluku, dužan je bez odlaganja dostaviti predmet nadležnom sudu, odnosno organu.

(3) U obrazloženju odluke Ustavni sud navodi koje je ustavno pravo povrijeđeno i u čemu se sastoji povreda.

(4) Sud, odnosno organ čija je odluka ukinuta, dužan je donijeti novu odluku pri čemu je obavezan poštovati pravno shvatanje Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih prava i osnovnih sloboda podnositelja apelacije.

(5) Izuzetno, ako organ čija je odluka ukinuta u smislu prethodnog stava donese novu odluku bez poštivanja pravnog shvatanja Ustavnog suda, Ustavni sud može sam odlučiti o meritumu predmeta ukoliko postoji odluka organa koja ne krši ustavna prava, tako što će takvu odluku ostaviti na pravnoj snazi.

(6) Postupak pred sudom, odnosno organom iz stava (4) ovog člana, je hitan.

(7) Odlukom kojom usvaja apelaciju zbog povrede člana II/3.e) Ustava, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, Ustavni sud može naložiti hitno okončanje postupka.

(8) Ukoliko Ustavni sud ne odluči drugačije, pravno djelovanje odluka o apelaciji počinje dostavljanjem odluke subjektu nadležnom za njeno izvršenje.

Član 63.
(Odluka o obustavi postupka)

(1) Ustavni sud će donijeti odluku kojom obustavlja postupak o zahtjevu/apelaciji kada je u toku postupka:

a) otklonjena neustavnost osporenog akta;

b) osporeni opći akt prestao važiti;

c) apelant umro ili kada je apelant koji je pravno lice prestao postojati;

d) podnositelj zahtjeva/apelacije odustao od zahtjeva/apelacije;

e) prestala postojati pretpostavka za vođenje postupka (podnositelj izgubio interes) ili kada Ustavni sud utvrdi da nije svrsishodno voditi daljnji postupak pod uvjetom da je to u skladu s poštivanjem ljudskih prava.

(2) U slučaju iz tač. a) i b) stava (1) ovog člana, Ustavni sud će nastaviti postupak ako se radi o očiglednoj povredi odredbi člana II Ustava ili ukoliko posljedice povrijeđenih prava i sloboda nisu otklonjene, a u slučaju iz tačke c) stava (1) ovog člana ako nasljednik, odnosno pravni slijednik, u roku od 30 dana od dana smrti odnosno prestanka postojanja pravnog lica, odnosno izmjene statusa, podnese pismeni zahtjev da preuzima nastavak postupka.

Član 64.
(Odluka o privremenoj mjeri)

(1) Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

(2) Izuzetno, predsjednik Ustavnog suda može, u nemogućnosti sazivanja sjednice, odrediti privremenu mjeru iz stava (1) ovog člana.

(3) Odluka o mjeri iz st. (1) i (2) ovog člana se odmah dostavlja donositelju osporenog akta, stranci, i drugim organima nadležnim za njeno izvršenje.

(4) Postupak za donošenje privremene mjere je hitan, a odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere je obavezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

(5) Zahtjev za donošenje privremene mjere može podnijeti učesnik u postupku pred Ustavnim sudom iz člana 16. ovih pravila, pod uvjetom da je prethodno, u skladu s mogućnošću propisanom zakonom, tražio odlaganje izvršenja odluka redovnih sudova ili organa uprave u postupku koji je vođen pred tim sudovima, odnosno organima.

Član 65.
(Pravne posljedice odluke o zahtjevu)

Svako, kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donesenim na osnovu odredbi koje su prestale važiti u smislu člana 61. ovih pravila, ima pravo zatražiti od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta, a nadležni organ je obavezan ponoviti postupak i uskladiti akt s odlukom Ustavnog suda.

Član 66.
(Rok za podnošenje prijedloga)

Prijedlog za izmjenu konačnog ili pravosnažnog pojedinačnog akta iz člana 65. ovih pravila može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", ako od donošenja akta do donošenja odluke Ustavnog suda nije proteklo više od pet godina.

Stručno-tehnička redakcija odluka

Član 67.


(1) Stručno-tehničku redakciju teksta odluka Ustavnog suda utvrđuje Redakciona komisija.

(2) Predsjednik Redakcione komisije i registrar potpisima potvrđuju konačan tekst svih odluka.

(3) Odluke koje se objavljuju obavezno se lektoriraju i objavljuju se na službenim jezicima i pismima u Bosni i Hercegovini, prema odluci Ustavnog suda, vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti, a značajnije odluke se, nakon lektoriranja, prevode na engleski jezik.

(4) Odluke i rješenja koja se ne objavljuju dostavljaju se strankama na jednom od službenih jezika i pisama Bosne i Hercegovine.

(5) Odluke se otpremaju u pravilu u roku od 30 dana od dana donošenja.

Član 68.
(Preispitivanje odluka)

(1) U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja je po svojoj naravi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla biti poznata stranki, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnog suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

(2) U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnom sudu.

(3) Izvorno vijeće će odbiti zahtjev ako nema razloga koji bi opravdao njegovo razmatranje. U tome slučaju Ured registrara će pismom obavijestiti podnositelja zahtjeva. Kada nije moguće sastaviti izvorno vijeće, predsjednik Ustavnog suda popunit će ili sastaviti vijeće.

(4) Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

Član 69.
(Potpisivanje odluka)

(1) Izvornik odluke, pod kojim se podrazumijeva originalna odluka Ustavnog suda, potpisuju predsjednik Ustavnog suda i registrar, a objavljuje se samo s potpisom predsjednika Ustavnog suda.

(2) Otpravak odluke ovjerava generalni sekretar Ustavnog suda.

Član 70.
(Ispravka grešaka)

(1) Ako izvornik odluke sadrži tehničke greške ili ako objavljeni tekst nije istovjetan s izvornikom, ispravku daje generalni sekretar Ustavnog suda na osnovu zaključka Ustavnog suda.

(2) Ispravka se dostavlja učesnicima u postupku i objavljuje se na isti način kao i odluka.

Član 71.
(Objavljivanje odluka)

(1) Ustavni sud prilikom donošenja odluka odlučuje o njihovom objavljivanju u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(2) U odluci iz stava (1) ovog člana objavljuju se lična imena i prezimena podnositelja apelacije, odnosno pravnog lica i druge stranke u postupku iz člana 16. ovih pravila, osim ako je podnositelj apelacije ili druga stranka u postupku pred Ustavnim sudom drukčije zahtijevala ili ako priroda postupka to zahtijeva.

POGLAVLJE III. IZVRŠENJE ODLUKA


Član 72.
(Obaveznost izvršenja, način i rok izvršenja)

(1) Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i dužno ih je poštovati svako fizičko i pravno lice.

(2) Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda.

(3) Svako ko ima pravni interes može tražiti da se izvrši odluka Ustavnog suda.

(4) Ustavni sud u svojoj odluci može odrediti način i rok izvršavanja odluke Ustavnog suda.

(5) U roku iz stava (4) ovog člana organ koji je obavezan izvršiti odluku Ustavnog suda dužan je dostaviti obavještenje o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja odluke Ustavnog suda, kako je to naznačeno u odluci.

(6) U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama, Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. Ovo rješenje se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Ustavni sud.

Član 73.
(Obustavljanje izvršenja)

Izvršenje konačnih, odnosno pravosnažnih pojedinačnih akata, donesenih na osnovu odredbi koje su prestale važiti u smislu člana 61. ovih pravila, ne može se ni odrediti ni provesti, a ako je izvršenje započeto obustavit će se.

Član 74.
(Naknada za nematerijalnu štetu)

(1) U odluci kojom usvaja apelaciju Ustavni sud može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu.

(2) Ako Ustavni sud odredi da je potrebno dodijeliti novčanu naknadu, odredit će je na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda.

POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE


Član 75.
(Dostavljanje na oglasnu ploču i web-stranicu)

(1) Kada se pozivi, odluke, odnosno rješenja Ustavnog suda ne mogu, iz bilo kojeg razloga, dostaviti učesnicima u postupku, dostava se za njih obavlja stavljanjem poziva, odluke, odnosno rješenja, na oglasnu ploču Ustavnog suda i web-stranicu Ustavnog suda.

(2) Dostavljanje se smatra obavljenim nakon proteka osam dana od dana stavljanja poziva, odluke, odnosno rješenja na oglasnu ploču Ustavnog suda i web-stranicu Ustavnog suda.

Član 76.
(Ostala pitanja)

O pitanjima postupka pred Ustavnim sudom, koja nisu utvrđena ovim pravilima, Ustavni sud će odlučiti u svakom konkretnom slučaju.

DIO TREĆI - ORGANIZACIJA USTAVNOG SUDA POGLAVLJE I. PRAVA I DUŽNOSTI USTAVNOG SUDA


Član 77.
(Organizacione i finansijske nadležnosti)

(1) Ustavni sud, pored vršenja funkcije u skladu s odredbama Ustava, odlučuje o:

a) izboru predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda;

b) statusu i imunitetskim pravima predsjednika i sudija Ustavnog suda;

c) unutrašnjoj organizaciji Ustavnog suda i Sekretarijata Ustavnog suda;

d) obrazovanju radnih tijela Ustavnog suda;

e) statusnim pitanjima lica koja imenuje i razrješava Ustavni sud;

f) planu rada Ustavnog suda i njegovom izvršavanju;

g) potrebama za finansiranje rada Ustavnog suda;

h) usvajanju godišnjeg obračuna Ustavnog suda;

i) drugim pitanjima iz nadležnosti Ustavnog suda.

(2) U ostvarivanju svoje finansijske samostalnosti Ustavni sud:

a) utvrđuje prijedlog budžetskih sredstava potrebnih za izvršavanje nadležnosti Ustavnog suda i upućuje ga Predsjedništvu Bosne i Hercegovine s ciljem uključivanja u prijedlog budžeta, u smislu člana VIII Ustava;

b) donosi finansijski plan Ustavnog suda u kojem planira i donosi odluke o ostvarivanju prihoda i izvršavanju rashoda u tekućoj godini;

c) usvaja godišnji obračun;

d) odlučuje o korištenju donacija i drugih izvora sredstava.

Član 78.
(Dodatno prisustvo)

(1) Sjednici Ustavnog suda na kojoj se odlučuje o pitanjima iz člana 77. ovih pravila, osim predsjednika Ustavnog suda i sudija, prisustvuju generalni sekretar Ustavnog suda i registrar.

(2) Kada se raspravlja o pitanjima iz stava (1) al. 3), 4), 6), 7) i 8) i stava (2) člana 77. ovih pravila, sjednici prisustvuje pomoćnik generalnog sekretara Ustavnog suda, odnosno stručne osobe koje odredi predsjednik Ustavnog suda.

Član 79.
(Saradnja s drugim sudovima i institucijama)

(1) Ustavni sud sarađuje s drugim ustavnim sudovima, odnosno tijelima iste nadležnosti.

(2) Ustavni sud može organizirati sastanke i savjetovanja i učestvovati na sastancima i savjetovanjima na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad Ustavnog suda.

POGLAVLJE II. PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA I SUDIJE


Član 80.
(Izbor sudija)

(1) Sudije Ustavnog suda se biraju u skladu s članom VI/1. Ustava.

(2) Sudije će biti istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama može biti sudija Ustavnog suda. Sudije koje izabere predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.

(3) Sudija djeluje u Ustavnom sudu u ličnom svojstvu.

Član 81.
(Predsjednik i potpredsjednici)

Ustavni sud bira predsjednika Ustavnog suda i potpredsjednike iz reda sudija.

Član 82.
(Svečana izjava)

Prije preuzimanja dužnosti svaki izabrani sudija, na prvom zasjedanju Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici na kojoj je taj sudija prisutan ili u slučaju potrebe pred predsjednikom Ustavnog suda, daje i potpisuje sljedeću svečanu izjavu:

Svečano izjavljujem da ću se, u vršenju dužnosti sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pridržavati Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, da ću dužnost sudije vršiti savjesno i nepristrano.

Član 83.
(Izbor predsjednika)

(1) Predsjednika Ustavnog suda bira Ustavni sud tajnim glasanjem, većinom glasova svih sudija.

(2) Ako u prvom krugu glasanja nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, glasanje će se ponoviti za dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova i smatrat će se izabranim onaj kandidat koji u drugom krugu dobije veći broj glasova.

(3) Ako nijedan od kandidata iz drugog kruga glasanja ne dobije većinu glasova, pristupit će se ždrijebanju.

Član 84.
(Rotacija)

Predsjednik Ustavnog suda se bira rotacijom između sudija koje su izabrala zakonodavna tijela entiteta iz člana VI/1.a) Ustava BiH, s tim da u dva uzastopna mandata predsjednik Ustavnog suda ne može biti iz reda konstitutivnog naroda ili Ostalih iz kojeg je bio prethodni, niti predsjednik prije njega.

Član 85.
(Mandat predsjednika)

(1) Mandat predsjednika Ustavnog suda traje tri godine, a započinje teći izborom.

(2) Ako predsjednik Ustavnog suda prestane biti član Ustavnog suda prije isteka mandata, Ustavni sud će u Plenarnoj sjednici imenovati predsjednika za preostalo vrijeme mandata prema principima utvrđenim u članu 84. ovih pravila.

Član 86.
(Predstavljanje Ustavnog suda)

Predsjednik Ustavnog suda predstavlja Ustavni sud, organizira, rukovodi, zakazuje i predsjedava sjednicama i javnim raspravama, potpisuje odluke Ustavnog suda, stara se o ostvarivanju saradnje s drugim institucijama, donosi pojedinačne akte, vrši i druge dužnosti predviđene ovim pravilima i drugim aktima Ustavnog suda.

Član 87.
(Izbor potpredsjednika)

(1) Ustavni sud, na istoj sjednici na kojoj se bira predsjednik Ustavnog suda, bira tri potpredsjednika Ustavnog suda.

(2) Potpredsjednik Ustavnog suda se bira iz reda svih sudija.

(3) Predsjednik Ustavnog suda i potpredsjednik Ustavnog suda ne mogu istovremeno biti birani iz istog konstitutivnog ili ostalih naroda.

(4) Mandat potpredsjednika Ustavnog suda traje kao mandat predsjednika.

(5) Način glasanja za potpredsjednika istovjetan je načinu glasanja za predsjednika Ustavnog suda.

(6) Odredba člana 84. ovih pravila primjenjuje se i na potpredsjednike Ustavnog suda.

Član 88.
(Zamjenjivanje predsjednika)

(1) Predsjednika Ustavnog suda, u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, zamjenjuje potpredsjednik kojeg odredi predsjednik Ustavnog suda.

(2) Ustavni sud na sjednici, u slučaju da predsjednik Ustavnog suda ne može odrediti potpredsjednika koji ga zamjenjuje, određuje koji će od izabranih potpredsjednika zamjenjivati predsjednika Ustavnog suda u smislu stava (1) ovog člana.

Član 89.
(Prvenstvo)

(1) Sudije, odnosno potpredsjednici imaju, nakon predsjednika Ustavnog suda, prvenstvo prema datumu svog izbora.

(2) Sudije izabrani na dužnost istog dana imaju prvenstvo prema životnoj dobi.

Član 90.
(Prava i dužnosti sudije)

Sudija ima pravo i dužnost da učestvuje u radu i odlučivanju Ustavnog suda i njegovih radnih tijela čiji je član.

Član 91.
(Izuzeće)

(1) Predsjednik Ustavnog suda, odnosno sudija, neće učestvovati u radu i odlučivanju o zahtjevu za pokretanje postupka, odnosno apelaciji, ako:

a) ima neki lični interes u konkretnom slučaju;

b) je učestvovao u donošenju odluke koja je predmet spora u svojstvu sudije, stranke u postupku ili punomoćnika stranke, odnosno presude koja je predmet apelacije ili zakona čija se ocjena kompatibilnosti traži (član VI/3. Ustava), kao i u slučaju preispitivanja proceduralne ispravnosti predložene odluke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (član IV/3.f) Ustava);

c) postoje druge okolnosti koje izazivaju opravdanu sumnju u njegovu nepristranost.

(2) Sudija, o čijem se izuzeću odlučuje, može dati odgovor na prijedlog o izuzeću.

(3) Odluku o izuzeću iz stava (2) ovog člana donosi Ustavni sud većinom glasova sudija, na prijedlog predsjednika Ustavnog suda odnosno sudije.

Član 92.
(Savjesno obavljanje funkcije, čuvanje ugleda i dostojanstva)

(1) Sudija vrši funkciju sudije savjesno.

(2) Sudija je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo sudije.

Član 93.
(Pravo predlaganja)

Sudije imaju pravo predlagati razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Ustavnog suda.

Član 94.
(Pravo na redovno obavještavanje)

(1) Sudija ima pravo da bude redovno obavještavan o svim pitanjima značajnim za ostvarivanje funkcije Ustavnog suda.

(2) O obavještavanju sudije se staraju predsjednik i generalni sekretar Ustavnog suda.

Član 95.
(Službena iskaznica)

(1) Ustavni sud izdaje predsjedniku i sudijama službenu iskaznicu.

(2) Obrazac i način izdavanja iskaznice propisuje Ustavni sud.

Član 96.
(Službena odjeća)

Predsjednik Ustavnog suda i sudije, generalni sekretar i registrar, dužni su na javnim raspravama nositi službenu odjeću, a na ostalim sjednicama Ustavnog suda prema odluci predsjednika Ustavnog suda.

Član 97.
(Nespojivost funkcije)

(1) Funkcija sudije je nespojiva sa:

a) članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini;

b) članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetima i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine;

c) svakom drugom funkcijom koja može uticati na nepristranost sudije.

(2) Sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta ne smiju biti članovi upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća ili drugih pravnih lica.

(3) Univerzitetski nastavnik (docent, vanredni i redovni profesor) pravnih nauka izabran za sudiju Ustavnog suda može, u smanjenom obimu, nastaviti nastavu i naučni rad kao univerzitetski nastavnik pravnih nauka.

(4) U smislu ovog člana ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom dužnošću ni druga naučna i stručna djelatnost niti člansko djelovanje u institutima i udruženjima pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udruženjima, osim ako te aktivnosti nisu vezane za rad neke političke partije.

(5) O svakoj dodatnoj aktivnosti sudija će dati predsjedniku Ustavnog suda izjavu. U slučaju neslaganja predsjednika Ustavnog suda i dotičnog sudije, o svakom pitanju koje bi se moglo postaviti odlučuje Ustavni sud u Plenarnoj sjednici.

Član 98.
(Imunitet)

(1) Sudija, u obavljanju svoje funkcije, ima imunitet.

(2) Sudija Ustavnog suda neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti kao sudije Ustavnog suda. Sudija Ustavnog suda ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasanje u Ustavnom sudu.

(3) Sudija Ustavnog suda ne može biti krivično gonjen, niti može biti zadržan ili lišen slobode, niti mu se može odrediti pritvor bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Tužitelj ne može pokrenuti, odnosno nastaviti istragu niti podići optužnicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.

(4) Ustavni sud može odlučiti na Plenarnoj sjednici većinom glasova da se protiv sudije Ustavnog suda, za kojeg je Ustavni sud dao odobrenje da se protiv njega može nastaviti krivični postupak i protiv kojeg je potvrđena optužnica nadležnog suda, može biti privremeno udaljen s vršenja dužnosti u Ustavnom sudu dok taj postupak traje. U tom slučaju sudiji Ustavnog suda pripada pravo na plaću.

(5) Ukoliko se u toku parničnog postupka, koji se vodi protiv sudije Ustavnog suda, sudija pozove na imunitet tvrdeći da je radnja koja predstavlja osnov za pokretanje tog parničnog postupka izvršena u okviru njegovih dužnosti, o tom pitanju će raspraviti i odlučiti Ustavni sud.

Član 99.
(Prestanak funkcije)

(1) Sudija može biti razriješen dužnosti sudije prije isteka vremena na koje je izabran u sljedećim slučajevima:

a) ako to sam zatraži;

b) ako bude osuđen na zatvorsku kaznu zbog počinjenog krivičnog djela za koje je pravosnažno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora, a koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije;

c) ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju;

d) ako nastupe okolnosti iz člana 97. ovih pravila;

e) ako funkciju sudije ne vrši u skladu s članom 92. ovih pravila.

(2) Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stava (1) ovog člana, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava organ koji je izabrao tog sudiju.

Član 100.
(Postupak izbora novog sudije)

(1) Predsjednik Ustavnog suda, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata sudije zbog starosne dobi, pokreće postupak izbora sudije u skladu s članom VI/1.a) Ustava.

(2) U slučaju ostavke, odnosno razrješenja sudije, predsjednik Ustavnog suda pokreće postupak izbora sudije danom donošenja odluke Ustavnog suda u Plenarnoj sjednici.

(3) U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana predsjednik Ustavnog suda obavještava predsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine/Narodne skupštine Republike Srpske, odnosno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i predsjednika Evropskog suda za ljudska prava.

(4) U slučaju iz stava (1) ovog člana novoizabrani sudija stupa na dužnost nakon prestanka mandata sudije kojem dužnost prestaje zbog godina starosti i nakon dobijanja akta od nadležnog organa.

(5) Novoizabrani sudija, koji je izabran umjesto sudije koji je podnio ostavku ili je razriješen dužnosti, stupa na dužnost nakon objavljivanja odluke o izboru u službenim glasilima, odnosno prijema odgovarajućeg akta od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava.

(6) Odluke iz ovog člana se objavljuju u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", službenim glasilima entiteta i u "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

Član 101.
(Radna tijela)

(1) Rad Ustavnog suda se obavlja i u stalnim i povremenim komisijama i drugim radnim tijelima Ustavnog suda.

(2) Stalne komisije su:

a) Redakciona komisija;

b) Komisija za administrativna pitanja;

c) Komisija za budžet;

d) Komisija za publikacije, informiranje i informacioni sistem;

(3) Rad stalnih komisija uređuje se pravilnikom.

(4) Povremene komisije se obrazuju za izradu općih akata, stručnih radova, analiza i za druga pitanja.

Član 102.
(Sastav i organizacija radnih tijela)

(1) Stalna komisija se sastoji od predsjednika i, po pravilu, tri člana.

(2) Predsjednik i jedan član obavezno se biraju iz reda sudija.

(3) Komisija, po potrebi, bira sekretara.

(4) Predsjednik i članovi stalnih komisija se biraju na tri godine. Po isteku toga vremena mogu biti ponovo birani.

Član 103.
(Redakciona komisija)

Redakciona komisija utvrđuje stručno-tehničku redakciju teksta odluka i drugih akata Ustavnog suda.

Član 104.
(Komisija za administrativna pitanja)

Komisija za administrativna pitanja prati i analizira organizaciju rada Ustavnog suda, priprema prijedlog finansijskog plana i završnog računa, daje prijedloge i mišljenja za rješavanje drugih pitanja sudija, generalnog sekretara Ustavnog suda i osoba koje imenuje i razrješava Ustavni sud, utvrđuje prijedloge općih akata Ustavnog suda.

Član 105.
(Komisija za budžet)

Komisija za budžet razmatra prijedlog budžeta Ustavnog suda.

Član 106.
(Komisija za publikacije i informiranje)

Komisija za publikacije i informiranje Ustavnog suda izdaje Bilten i druge publikacije Ustavnog suda, prati odgovarajuću stručnu literaturu, kao i napise o radu ustavnih sudova u sredstvima javnog informiranja, naučnim i stručnim publikacijama, odlučuje o nabavci stručne literature, stara se o razvoju i unapređivanju informacionog sistema Ustavnog suda i njegovom uključivanju u informacionu mrežu u zemlji i inozemstvu.

POGLAVLJE III. SEKRETARIJAT USTAVNOG SUDA


Član 107.
(Organizacija i rukovođenje Sekretarijatom)

(1) U obavljanju stručnih i drugih poslova Ustavnom sudu pomaže Sekretarijat.

(2) U okviru Sekretarijata se obrazuju odjeli, čiji se djelokrug utvrđuje Odlukom o organizaciji Sekretarijata Ustavnog suda, koju donosi Ustavni sud u Plenarnoj sjednici.

(3) Sekretarijatom rukovodi generalni sekretar, koji pomaže Ustavnom sudu u ostvarivanju njegovih funkcija te odgovara za organizaciju i aktivnosti Sekretarijata, po ovlaštenju predsjednika Ustavnog suda.

Član 108.
(Uvjeti za obavljanje najsloženijih poslova u Sekretarijatu)

(1) Najsloženije stručne poslove, koji se odnose na ostvarivanje prava i dužnosti Ustavnog suda, pored generalnog sekretara Ustavnog suda obavljaju registrar, šefovi odjela, šef Kabineta Ustavnog suda, pomoćnik generalnog sekretara Ustavnog suda, pravni savjetnici sudija, koje imenuje i razrješava Ustavni sud u Plenarnoj sjednici.

(2) Za generalnog sekretara Ustavnog suda, registrara, šefove odjela, šefa Kabineta, pomoćnika generalnog sekretara Ustavnog suda, pravne savjetnike sudija, mogu se imenovati istaknuti pravnici, s iskustvom na istim ili sličnim pravnim poslovima i drugim uvjetima propisanim posebnim aktom Ustavnog suda.

(3) Registrar obavlja dužnost zamjenika generalnog sekretara u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

(4) Kategorije u okviru radnih mjesta pravnih savjetnika sudija utvrđuju se odlukom iz člana 107. stav (2) ovih pravila.

Član 109.
(Svečana izjava za dužnosnike i zaposlenike Sekretarijata)

(1) Prije preuzimanja dužnosti, osobe iz člana 108. stav (1) ovih pravila daju i potpisuju sljedeću svečanu izjavu pred Ustavnim sudom u Plenarnoj sjednici, ili ako je to potrebno, pred predsjednikom Ustavnog suda:

Svečano izjavljujem da ću lojalno i savjesno obavljati funkcije koje su mi povjerene i da ću čuvati tajnost vijećanja i glasanja.

(2) Ostali zaposleni u Ustavnom sudu izjavu iz stava (1) ovog člana daju i potpisuju pred predsjednikom Ustavnog suda i generalnim sekretarom Ustavnog suda.

Član 110.
(Opći akt o organizaciji Sekretarijata)

Odlukom iz člana 107. stav (2) ovih pravila bliže se uređuju organizacija i poslovi Sekretarijata, uvjeti za obavljanje poslova, broj izvršitelja i druga pitanja značajna za rad Sekretarijata i ostvarivanje prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih.

Član 111.
(Pojedinačni akti)

(1) Predsjednik Ustavnog suda donosi pojedinačna akta u skladu s odlukom iz člana 107. ovih pravila.

(2) Predsjednik Ustavnog suda može ovlastiti generalnog sekretara Ustavnog suda za donošenje pojedinačnih akata iz stava (1) ovog člana.

Član 112.
(Upisnici)

(1) Ustavni sud, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom, vodi upisnike predmeta "U" i "AP".

(2) Postupanje u predmetima i pismenima iz ovog člana uređuje se posebnim aktom Ustavnog suda.

DIO ČETVRTI - OSTALE ODREDBE


Član 113.
(Shodna primjena drugih propisa)

Na radnopravni status zaposlenih u Sekretarijatu, materijalno i finansijsko poslovanje Ustavnog suda shodno se primjenjuju propisi koji važe za organe vlasti Bosne i Hercegovine, ako ovim pravilima Ustavnog suda i drugim aktima Ustavnog suda donesenim na osnovu ovih pravila nije drukčije uređeno.

Član 114.
(Opći akti o plaćama i naknadama)

(1) Ustavni sud posebnim aktom utvrđuje plaće i druge naknade za sudije i lica koja imenuje.

(2) Ustavni sud, na prijedlog generalnog sekretara Ustavnog suda, donosi akt kojim se uređuju plaće i druge naknade za ostale zaposlene u Sekretarijatu

Član 115.
(Propisi o uredskom poslovanju, radnom vremenu i kućnom redu)

Propisi o uredskom poslovanju, radnom vremenu i kućnom redu, koji se odnose na оrgane vlasti Bosne i Hercegovine, shodno se primjenjuju i na Ustavni sud ako aktom Ustavnog suda nije drukčije određeno.

Član 116.
(Donošenje općih akata i objavljivanje)

(1) Opći akti Ustavnog suda se donose većinom glasova svih sudija.

(2) Ova pravila Ustavnog suda se objavljuju u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" i službenim glasilima entiteta i Brčko disktrikta Bosne i Hercegovine, a drugi opći akti i akt o izboru predsjednika Ustavnog suda i potpredsjednika na način koji odredi Ustavni sud.

DIO PETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 117.
(Okončanje započetih predmeta)

Postupci u predmetima koji su započeti do dana stupanja na snagu ovih pravila Ustavnog suda dovršit će se u skladu s ovim pravilima ukoliko dosadašnja pravila nisu povoljnija za stranku.

Član 118.
(Prestanak važenja dosadašnjih Pravila)

Danom stupanja na snagu ovih pravila i prestaju važiti Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09).

Član 119.
(Rodna ravnopravnost)

Izrazi u ovim pravilima koji imaju rodno značenje odnose se jednako na sve rodove.

Član 120.
(Stupanje na snagu)

Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Broj P-133/14
Sarajevo


Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić, s. r.



















Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!