Službeni glasnik BiH, broj 66/19

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija), na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 47/16), na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je


ODLUKU


O PROGLAŠENJU HISTORIJSKOG URBANOG KRAJOLIKA MOSTARA NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE


Član 1.
(Predmet zaštite)

(1) Historijski urbani krajolik Mostara proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

(2) Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor historijskog urbanog krajolika na području k.o. Mostar I i Mostar II, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, u kome su, kroz historijske promjene u izvanrednom dijelu krajolika kanjona Neretve, razvijene karakteristične slike, strukture i oblici i na kome se nalazi koncentracija graditeljskih cjelina i pojedinačnih građevina izrazitih vrijednosti, odnosno historijska urbana zona definirana prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1. dio 1. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

(3) Shodno vrijednosti posebnih cijelina utvrđuju se sljedeći prostori unutar nacionalnog spomenika:

1. Prostor A: Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine (granice prostora definirane prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1, dio 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio);

2. Prostor B1: Prostori na kojem se nalaze nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom u granicama historijskog urbanog krajolika Mostara;

3. Prostor B2: Prostori na kojem se nalaze dobra sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02);

4. Prostor C: prostor unutar granica utvrđenih u članu 1. stav 2. ove odluke, a koji nije obuhvaćen prostorima A, B1 i B2.

(3) Zaštitni pojas nacionalnog spomenika je prostor koji graniči sa zaštićenom zonom, a predstavlja prostor naslijeđenih vrijednosti i zonu kompozicionog i funkcionalnog povezivanja sa prostorom najvećeg stepena zaštite – prostor nacionalnog spomenika. To je dio grada manjeg urbanog i arhitektonskog integriteta, ali koji se prepoznaje kao jedinstveni urbani sistem, te kao takav zahtijeva oblike koordinirane intervencije, a definiran je katastarskim česticama navedenim u Prilogu 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

(4) Unutar zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika izdvajaju se sljedeći prostori:

1. Prostor Z1: Prostori na kojem se nalaze nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom,

2. Prostor Z2: Prostori na kojem se nalaze dobra sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine,

3. Prostor Z3: prostor unutar granica utvrđenih u član 1. stav 3. ove odluke, a koji nije obuhvaćen prostorima Z1 i Z2.

Član 2.
(Kategorizacija)

U skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja dobara, podjeli po predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 47/18), i odluci Komiteta svjetske baštine UNESCO-a broj 29 COM 8B.49, nacionalni spomenik je svrstan u kategoriju "nacionalni spomenici od univerzalnog značaja u Bosni i Hercegovini".

Član 3.
(Mjere zaštite)

A. Zona zaštite - prostor nacionalnog spomenika


(1) Na cijelom prostoru nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće opće mjere zaštite:

1.1 Plan upravljanja i prostorno planska dokumentacija


1.1.1. Grad Mostar se obavezuje da za cijeli prostor nacionalnog spomenika izradi ažurirani Plan upravljanja, a Federacija Bosne i Hercegovine ažuriranu prostorno-plansku dokumentaciju. Ažurirani plan upravljanja i prostorno-planska dokumentacija trebaju biti urađeni u skladu sa mjerama zaštite utvrđenim ovom Odlukom te smjernicama iz Priloga broj 3. Odluke ove odluke koji čini njen sastavni dio.

1.1.2. Dokumenti iz prethodne tačke, prije konačnog usvajanja od nadležnih institucija, prethodno se dostavljaju Komisiji radi ocjene njihove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.

1.1.3. Nosioci pripreme prostorno-planske dokumentacije, u svakoj fazi izrade, dužni su prije usvajanja dokumenta u toj fazi dostaviti ga Komisiji radi ocjene njegove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.

1.1.4. Do konačnog usvajanja ažurirane prostorno-planske dokumentacije i Plana upravljanjana svaki prijedlog intervencije na prostoru nacionalnog spomenika (intervencija predložena planom upravljanja, regulacionim planom ili drugim detaljnim provedbenim planom te pojedinačnim projektima ili drugim zahtjevom) mora imati prethodno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.

1.1.5. Mišljenje o usaglašenosti predložene intervencije sa mjerama zaštite se daje na osnovi pojedinačnih zahtjeva nosioca pripreme dokumenata, vlasnika dobara/posjednika i drugih zainteresiranih lica.

1.1.6. Podnosilac zahtjeva dužan je, uz zahtjev Komisiji, predočiti dokumentaciju iz koje su vidljivi stepen i vrsta zahvata kao i utjecaj na prostor (studija utjecaja na naslijeđe i studija utjecaja na okoliš).

1.1.7. Intervenciju u prostoru nacionalnog spomenika za koju je prethodno izdato pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluke može biti izvođena samo uz odobrenje nadležnog ministarstva prostornog uređenja i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa.

1.1.8. Nakon usvajanja ažuriranog Plana upravljanja i prostorno-planske dokumentacije u čijoj izradi je, na prethodno navedeni način, pribavljeno pozitivno mišljenje Komisije, na snagu stupaju mjere zaštite utvrđene tim dokumentima.

1.2. Intervencije u prostoru (na pojedinačnim objektima i na površinama)


1.2.1. U cilju izrade ažurirane prostorno-planske dokumentacije neophodno je prethodno snimiti postojeće stanje svih objekata i javnih površina na prostoru nacionalnog spomenika koristeći ažuriranu geodetsku podlogu i podatke nadležnih institucija, izdata rješenja za građenje ili saglasnosti na tekuće odražavanje.

1.2.2. Intervencije identificirane snimkom i analizom postojećeg stanja, bez odgovarajućih dozvola i saglasnosti nadležnih institucija, uklanjaju se u skladu sa važećim zakonskim propisima.

1.2.3. Pri izradi ažurirane prostorno-planske dokumentacije posebnu pažnju obratiti na zauzetost parcele (ne smije biti veći od zatečenog stanja na terenu), prostorno organiziranje građevinske parcele, uključujući rješenje internog i saobraćaja u mirovanju na parceli u vlasništvu, objekte i cjeline koji imaju izražen identitet, potencijal za razvoj i značaj za lokalnu zajednicu.

1.2.4. Na prostoru C nacionalnog spomenika treba zadržati predominantnu stambenu namjenu u odnosu na sve ostale namjene (ugostiteljska, trgovačka, naučna, obrazovna, kulturne svrhe, tradicionalni zanati koji ne zagađuju okoliš).

1.2.5. Identitet i osjećaj socijalne kohezije zajednice predstavljen u osjećaju (ideji) mjesta mora biti očuvan kroz planirane intervencije u urbanom prostoru kao i u planiranju generalno. Na nivou osjećaja mjesta ovo se odnosi prvenstveno na nematerijalne iskaze starih zanata i malih parkovskih površina (park Alekse Šantića, mali park na Ulici Maršala Tita, harem Ćejvan-ćehajine džamije, Šehitluci, stepenice uz Sahat-kulu, park pred Pozorištem, park kod Suda, Musala). Na nivou urbanih prostora ovo se pored ulica, odnosi na prostore okupljanja kao što su Tepa, Musala, Tabhana, hamam, mlinice uz kulu Halebiju, ušće Radobolje. Otvorene, zelene površine, a posebno javne, neophodno je funkcionalno ukomponirati i uvezati jer čine sastavni dio jedinstvene aglomeracije Mostara.

1.2.6. Za otvorene površine potrebno je uraditi projekat urbane rehabilitacije s ciljem da ga svakodnevno upotrebljavaju stanovnici Grada i posjetioci. Intervencije na otvorenim javnim površinama treba odrediti posmatrajući površine u ambijentalnom kontekstu kojem pripadaju, a ne kao pojedinačne i izolovane prostore. Projektom urbane rehabilitacije potrebno je posebno osigurati dostupnost otvorenih površina svim kategorijama stanovništva, očuvanje i sadnju autohtonog zelenila, osvjetljenje prostora, opremanje urbanim mobilijarom i prezentaciju značaja površine.

1.2.7. Za prostor ušća Radobolje je, pored projekta urbane rehabilitacije, neophodno uraditi i projekat arheološkog muzeja na otvorenom. Projektom je potrebno ispravno prezentirati i interpretirati fragmente Starog mosta koji zbog visokog stepena oštećenja nisu mogli biti ugrađeni prilikom rekonstrukcije. Prostor je potrebno ozeleniti adekvatnom autohtonom vegetacijom, a prema uputama stručnjaka. Plan upravljanja treba biti sastavni dio projekta.

1.2.8. Prostorno velike i za ambijentalni kontekst izuzetno značajne površine (lokalitet Baščine, obale Neretve i Radobolje, kanali Radobolje) trebaju biti redovno čišćene od otpada i samonikle vegetacije i imati kontunuiranu opskrbu vodom. Potrebno je osigurati biološki minimum vode u kanalima Radobolje sa odgovarajućim tehničko-tehnološkim rješenjima.

1.2.9. Neophodno je uraditi i implementirati projekat kolorističkog uređenja fasada i krovnih površina na prostoru nacionalnog spomenika. Projektom je potrebno definirati i postavljanje reklama, natpisa i firmi te klima-uređaja, ograda i sličnog na fasade objekata i ogradnih zidova što podrazumijeva – detaljno preciziranje mjesta dozvoljenih za postavljanje reklama, način kačenja, veličina reklame, boja, i ostalo što utječe na izgled objekata i vizuelni identitet ulica. Prilikom izrade navedenog ispoštovati i mjere zaštite date u ovoj odluci.

1.2.10. Intervencije na objektima i otvorenim prostorima, za koje nisu donesene pojedinačne odluke Komisije (prostori A, B2 i C) mogu biti: tekuće održavanje, rehabilitacija, rekonstrukcija, restauracija, konzervacija, adaptacija savremenoj upotrebi, a izuzetno i prenamjena, nadogradnja odnosno dogradnja objekta te interpolacija u prostoru, ukoliko ona neće dovesti do promjene vrijednosti, ambijentalnog konteksta i vizuelnog integriteta predmetnog mikrolokaliteta nacionalnog spomenika te nacionalnog spomenika kao cjeline. Pri izradi prijedloga intervencije neophodno je jasno obrazložiti razloge odabira intervencije te plan njenog izvršenja, kao i buduću namjenu objekta (poslovna namjena mora biti detaljno precizirana).

1.2.11. Izvođenje bilo kakve intervencije na pojedinačnim objektima i otvorenim prostorima nacionalnog spomenika je uvjetovano detaljnim snimanjem postojećeg stanja predmetnog objekta ili površine, a na ažurnoj geodetskoj podlozi.

1.2.12. Predložene intervencije na objektima i površinama se zasnivaju na procjeni njihove i vrijednosti mikrocjeline unutar koje se nalazi, te predložene namjene cjeline. Intervencije na objektima trebaju osigurati ponovnu upotrebu objekta u prihvatljivoj namjeni te rehabilitaciju mikrocjeline u smislu njenog redovnog korištenja.

1.2.13. Intervencije na objektima i cjelinama koji nemaju spomenički karakter, ali doprinose svaki posebno historijskoj vrijednosti i ambijentalnom karakteru prostora nacionalnog spomenika, bez obzira na fizičko stanje u kojem se nalaze, trebaju biti usmjerene njihovoj rehabilitaciji i uklapanju u historijsko urbano tkivo, uz očuvanje autentičnosti i integriteta prostora nacionalnog spomenika te ispunjavanju savremenih uvjeta života i korištenja predmetnih pojedinačnih objekata. Intervencije je neophodno sagledati u kontekstu cijele predmetne mikrolokacije.

1.2.14. Nije dozvoljena izgradnja objekata niti struktura na lokalitetima Baščine, obalama Neretve te obalama i kanalima Radobolje. Postojeće izgrađene strukture trebaju biti ispitane sa stanovišta posjedovanja potrebnih dozvola te tretirane u skladu sa važećim zakonskim propisima.

1.2.15. Svi ruševni objekti trebaju biti evidentirani, a na njima određene te provedene privremene i trajne intervencije u skladu sa preporukama djelovanja na ruševnim objektima koje su date u ovoj Odluci, a posebno sljedeće: zapuštene i neuređene površine, kako izgrađenog tako i neizgrađenog zemljišta, moraju se urediti u skladu sa sigurnosnim i sanitarno-higijenskim uvjetima, te, po uređenju, privesti privremenoj odnosno konačnoj namjeni; svi ruševni objekti na prostoru nacionalnog spomenika bez obzira na vlasništvo i (ne)identificiranog vlasnika i/ili korisnika moraju biti redovno čišćeni od otpada i samonikle vegetacije te osigurani od osipanja ili pada materijala i dijelova objekta; čišćenje i osiguranje ruševnog objekta je obaveza vlasnika, odnosno posjednika.

1.2.16. U slučaju napuštenih objekata čišćenje i osiguranje ruševnih objekata je obaveza općine/grada na čijoj se teritoriji predmetni objekat nalazi. Ukoliko vlasnik/posjednik ne očisti i osigura ruševan objekat u roku koji mu je određen, odnosno ne postupi po rješenju nadležnog građevinskog inspektora, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registriranog za poslove građenja na trošak vlasnika/investitora.

1.2.17. Ruševni objekti ni u kom smislu (zdravstvenom, sigurnosnom i drugom) ne smiju predstavljati prijetnju po stanovništvo i prolaznike niti biti sagledani kao ruševni u slici nacionalnog spomenika. Vezano za sagledavanje/prezentaciju ruševnih objekata, bez obzira na način osiguranja fizičke strukture objekti moraju: biti redovno čišćeni od otpada i samonikle vegetacije; na odabranoj zaštitnoj strukturi imati mrežu ili drugi odgovarajući materijal na kojem će u razmjeri 1:1 biti prikaz izgleda objekta prije rušenja (ili budućeg izgleda ukoliko je planiranu intervenciju odobrilo nadležno ministarstvo); zaštitna mreža mora biti redovno održavana i mijenjana po potrebi; iznimno i pod posebnim uvjetima na platnima na skelama mogu se postaviti otisnute ili oslikane reklamne poruke onih korisnika koji vlastitim sredstvima učestvuju u obnovi.

1.2.18. Ruševni objekati se uklanjaju u skladu sa procedurama propisanim u Prilogu br.4. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

1.2.19. Svi ruševni objekti i cjeline trebaju biti identificirani ažuriranom prostorno-planskom dokumentacijom te za njih predviđene mjere zaštite.

1.2.20. Radovi tekućeg održavanja za koja je neophodna saglasnost na projekat tekućih radova traži se od nadležne institucije zaštite naslijeđa. Tekući radovi ne uključuju radove rekonstrukcije, restauracije, konzervacije, nadogradnje, dogradnje, interpolacije, radove koji utječu na konstrukciju i/ili namjenu građevine, kao i bilo koje druge slične radove koji dovode do promjene gabarita objekta, nagiba i oblika krovova, vanjskih fasada i slično;

1.2.21. Po usvajanju ažurirane prostorno-planske dokumentacije sve intervencije u prostoru, radovi i istraživanja moraju biti izvedeni na osnovi potrebne projektne dokumentacije na koju je prije izdavanja potrebnih dozvola nadležnog ministarstva pribavljeno i mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa.

1.3. Korištenje javnih površina na području nacionalnog spomenika


1.3.1. Grad Mostar je dužan da, u okviru svojih nadležnosti, uredi pitanja zauzimanja javnih površina na području nacionalnog spomenika. Plan korištenja/zauzimanja, odnosno privremenog korištenja javnih površina ili neki drugi relevantni opći akt(i) koje priprema i implementira Grad Mostar, obavezan je biti izrađen u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove odluke.

1.3.2. Plan korištenja javnih površina mora poštovati mjere utvrđene odlukama Komisije, a posebno smjernice u Prilogu broj 5. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

1.3.3. Do konačnog usvajanja Plana korištenja javnih površina, odnosno relevantnog općeg akta Grad Mostar će, u skladu sa svojim nadležnostima, rješavati sve postupke koji se povedu pred nadležnim tijelima Grada iz predmetnih oblasti.

1.4. Kretanje ljudi i motornih vozila


1.4.1. Posebnom dokumentacijom jasno definirati zone sa isključivo pješačkim saobraćajem, zone sa pješačkim i kolskim saobraćajem te saobraćajem u mirovanju. Definiranje zona zasnovati na analizi i projekciji kapaciteta i boniteta saobraćajne mreže.

1.4.2. Parkiranje vozila može biti osigurano isključivo unutar parcela u vlasništvu, odnosno na javnim parking-garažama ili javnim prostorima predviđenim za parkiranje. Saobraćaj u mirovanju na prostoru nacionalnog spomenika treba predominantno biti osiguran u sklopu objekata u podzemnim etažama.

1.4.3. Na cjelokupnom prostoru nacionalnog spomenika, a posebno na prostoru A, neophodno je zabraniti parkiranje auta uz ulicu, te je potrebno proširiti trotoar za širinu prostora javne površine ulice koji se sada koristi za parkiranje.

1.4.4. Planirati izgradnju podzemnih garaža na mjestima i u kapacitetima predviđenim važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

1.4.5. Dozvoljena je izgradnja podzemnih garaža i na drugim lokalitetima na području nacionalnog spomenika koji za to ispunjavaju potrebne tehničke i saobraćajne uvjete, isključivo uz prethodno izdato pozitivno mišljenje Komisije na lokaciju i prijedlog intervencije.

1.4.6. Parkiranje na javnim površinama u zoni nacionalnog spomenika, izvan zona podzemnih garaža, dozvoljeno je samo iznimno, brojčano i prostorno ograničeno, te isključivo na mjestima koje za tu namjenu odredi nadležna institucija Grada.

1.4.7. Saobraćaj vozila za prilaz registriranim smještajnim kapacitetima (hoteli, moteli, hosteli i drugo) smještenim unutar pješačkih zona je dozvoljen isključivo u trajanju do 30 minuta i to samo za one objekte i smještajne kapacitete koje posjeduju odobrenje za kratkotrajni prilaz gostiju izdato od nadležne institucije.

1.4.8. Nije dozvoljeno parkiranje vozila i prijevoznih sredstava unutar pješačkih zona, osim uz saglasnost nadležne institucije Grada i to isključivo za:

1. parkiranja stanara unutar parcela u sopstvenom vlasništvu,

2. parkiranja određenog broja vozila posjetioca unutar parcela u vlasništvu objekata registriranih smještajnih kapaciteta.

1.4.9. Pješačka zona unutar nacionalnog spomenika je prostor A, odnosno ulice:

- dio ulice Rade Bitange,

- dio ulice Oneščukova,

- ulica Jusovina,

- dio ulice Braće Fejića,

- ulice Mala tepa i Kujundžiluk.

1.4.10. Pješačke zone namijenjene su samo za kretanje pješaka, a saobraćaj motornim vozilima dozvoljen je za potrebe servisnog i interventnog saobraćaja u jasno definiranom dijelu dana.

1.4.11. Svojim dimenzijama i završnom hodnom oblogom kretanju moraju biti prilagođene sve pješačke hodne površine na prostoru nacionalnog spomenika na način da je cijelom njihovom širinom ili dijelom širine omogućen prolaz svim kategorijama stanovništva, a posebno je potrebno prilagoditi stepeništa, rampe i pristupe u objekte javne namjene osobama sa umanjenim fizičkim sposobnostima, osobama sa dječijim kolicima, i slično.

1.4.12. Hodna obloga mora biti izvedena od materijala ili sa završnom obradom materijala koji su otporni na klizanje.

1.4.13. U cilju kontrole saobraćaja u pješačkim zonama obavezno je postavljanje automatskih uranjajućih ili potapajućih stubova – piloni. Pored postojećih mjesta na kojima se piloni nalaze, a koje je potrebno vratiti u funkciju, moguće je postavljanje pilona i na novim mjestima, a po potrebi i po zahtjevu Policijske uprave Hercegovačko-neretvanskog kantona.

1.5. Vizuelna dekontaminacija, prezentacija prostora te zaštita vizuelnog integriteta i identiteta


1.5.1. Svi poslovni prostori u prizemlju objekata na prostoru nacionalnog spomenika, bez obzira na vlasništvo i to da li su u upotrebi ili ne, moraju biti čisti, uredni, osvijetljeni i redovno održavani.

1.5.2. Poslovnim prostorima zabranjeno je kačenje robe i proizvoda na tende te izlaganje iste izvan stalaka/vitrina. Stalci trebaju biti postavljeni neposredno uz zid prodajnog objekta zauzimajući maksimalno 35 do 50 cm javne površine od zida objekta, ovisno da li se poslovni prostor nalazi na prostoru A ili C.

1.5.3. Na uličnim fasadama na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje klima-uređaja, izuzev u izuzetnim slučajevima i uz saglasnost nadležne institucije kojom se definira mjesto postavljanja te dizajn, materijalizacija i harmonizacija sa fasadom.

1.5.4. Zabranjeno je gomilanje stvari u avlijama, dvorištima, na balkonima, lođama, terasama i otvorenim površinama, sušenje veša, držanja posteljina i tepiha na balkonima, lođama i terasama koje se nalaze na ulaznim fasadama objekata na prostoru nacionalnog spomenika.

1.5.5. Na obalama Neretve i Radobolje se ne smije odlagati smeće, skladištiti materijal ambalaža, ugostiteljski inventar, oprema i slično, a obale moraju biti redovno čišćene i vegetacija uređena.

1.5.6. Sva dvorišta, objekti i javne površine u privemenom korištenju koja izlaze na obale Neretve i Radobolje, bez obzira na vlasništvo, moraju biti uređena i redovno održavana.

1.5.7. Zaštitu vizuelnog integriteta, posebno u zoni A, nadležni inspektor treba vršiti na dnevnoj osnovi.

1.5.8. Sve površine namijenjene kretanju pješaka moraju biti na odgovarajućim mjestima koje je definirao Grad, opremljene urbanim mobilijarom, odnosno: klupama, kantama za otpatke, žardinjerama za cvijeće i drveće, rukohvatima, javnom rasvjetom i slično. Dizajn i materijalizaciju urbanog mobilijara (posebno klupe, kante i rasvjetni stubovi i tijela) definira Grad. Sve navedeno treba biti dijelom projekta opremanja javnih površina Grada na koji, prije implementacije, mora biti izdato pozitivno mišljenje Komisije, odnosno nadležne službe zaštite po usvajaju potrebnih dokumenata (ažurirane prostorno-planske dokumentacije i ažuriranog Plana upravljanja).

1.5.9. Urbani mobilijar mora u svom oblikovanju biti ujednačen unutar prostora zaštite nacionalnog spomenika, a dizajn usaglašen sa vrijednostima i historijskim periodima prostora.

1.5.10. Iluminacija objekata i prostora treba biti urađena na osnovi projekta iluminacije kojim će se definirati vrsta, boja, jačina i usmjerenje osvjetljenja unutar grada uz neophodne grafičke priloge na kojima će biti naznačene pozicije predviđenog osvjetljenja sa svim potrebnim opisima.

1.5.11. Građevinske/zaštitne skele na prostoru nacionalnog spomenika moraju biti u cijelosti osigurane mrežom na kojoj će biti postavljen budući izgled objekta u razmjeri 1:1.

1.5.12. Građevinski i ostali radovi, izuzev hitnih, na prostoru nacionalnog spomenika su zabranjeni u periodu od 15. 06. do 15. 09. tekuće godine. Izuzetno, građevinski i ostali radovi su dozvoljeni u navedenom periodu samo uz prethodnu saglasnost Grada o opravdanosti radova, te poštivanje dodatnih uvjeta osiguranja čistoće javnih površina i smanjenja buke.

1.5.13. U cilju očuvanja vizuelnog integriteta i vizura nacionalnog spomenika unutar njega, svaka predložena intervencija na prostoru nacionalnog spomenika koja predviđa neku građevinsku djelatnost mora u sklopu projekta imati i analizu vizuelnog utjecaja na naslijeđe. Analiza treba na grafičkim prilozima jasno prikazati odnos volumena i visina novoprojektiranog stanja objekta sa postojećim objektima, odnosno odnos sa linijom objekata u predmetnoj mahali, ulici, trgu; pogled na novoprojektirano stanje sa glavnih tačaka u Gradu i sve ostalo što je relevatno za donošenje mšljenja o mogućnosti izvođenja intervencije izgradnje (dogradnje, nadogradnje) u predloženim volumenima i koloritu. Intervencije predložene na prostoru nacionalnog spomenika ne smiju dovesti do ugrožavanja vizuelnog integriteta koji se očituje u:

1. Sagledavanju i čitljivosti prepoznatljivih gradskih linija: ulice Oneščukova, Kujundžiluk, Titova, Trg 1. maja, Tabhana, obale Neretve, pogled na Stari most sa ušća Radobolje, pogled na Stari most sa Lučkog mosta, svih pješačkih komunikacija (stepenica) sa Titove ulice prema istoku uz mahalu Brankovac,

2. Sagledavanju pojedinačnih nacionalnih spomenika (ovo se posebno odnosi na sakralne objekte) i proporcijskih odnosa između njih i njihovog neposrednog okruženja,

3. Sagledavanju linija i kolorita istočnih i jugozapadnih padina nacionalnog spomenika,

4. Vizurama na Stari grad (urbanu gradsku jezgru) i padine Mostara oko historijskog centra.

1.5.14. Pri očuvanju i prostornom isticanju glavnih vizura i prepoznatljivih obrisa grada potrebno je posebno voditi računa o volumenu objekata (visina i horizontalni gabariti, razuđenost fasade), koloritu objekata, odnosu izgrađeno-neizgrađeno i primjeni zelenila.

1.6. Reklamiranje, turistička signalizacija, postavljanje baznih stanica i antena telekomunikacijskih operatera


1.6.1. Grad Mostar je dužan da, u okviru svojih nadležnosti, uredi korištenja javnih površina na području nacionalnog spomenika kao i na prostoru zaštitnog pojasa po pitanju: reklamiranja, turističke signalizacije, postavljanja baznih stanica i antena telekomunikacijskih operatera.

1.6.2. Općim aktom trebaju biti definirana predmetna pitanja na prostoru nacionalnog spomenika, kao i na prostoru zaštitnog pojasa. Opći akt kojim trebaju biti definirana predmetna pitanja obavezno trebaju biti usaglašeni sa mjerama utvrđenim ovom odlukom Komisije. Prije konačnog usvajanja, akt se dostavlja na mišljenje Komisiji.

1.6.3. Do konačnog usvajanja navedenih dokumenata Grad Mostar će, u skladu sa svojim nadležnostima, rješavati sve postupke koji se povedu pred nadležnim tijelima Grada iz predmetnih oblasti.

1.6.4. Planom reklamiranja moraju se definirati mjesta i način postavljanja reklamnih predmeta, reklamnih i informativnih panoa na javnim površinama, zemljištu i građevinama te na objektima na prostoru nacionalnog spomenika.

1.6.5. Zabranjeno je postavljanje reklama na krovovima objekata na prostoru nacionalnog spomenika.

1.6.6. Na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje jumbo panoa (veliki reklamni panoi veličine veće od 6 m2 do 12 m2) i bigboarda odnosno megaboarda (samostojeći reklamni panoi površine od 12 m2 do 60 m2).

1.6.7. Reklamni predmeti i reklamni panoi svojom postavkom ne smiju ometati prolazak ljudi niti narušavati vizure i zaklanjati urbani pejzaž.

1.6.8. Planom turističke signalizacije moraju se definirati mjesta, način postavljanja, oblikovanje i sadržaj teksta turističke signalizacije, uključujući znakove obavijesti za usmjeravanje prema nacionalnim spomenicima i drugim kulturno-historijskim znamenitostima, poslovno-trgovačkim objektima te ostalim javnim prostorima.

1.6.9. Planom turističke signalizacije se trebaju definirati i mjesta turističkih punktova, lokacija za okupljanje posjetilaca i informativnih panoa. Definirani puktovi se ne mogu dati u zakup ili na privremeno korištenje. Na njima mogu biti postavljeni panoi i slični elementi isključivo u turističke i promotivne svrhe.

1.7. Održavanje komunalne higijene na prostoru nacionalnog spomenika


1.7.1. Na prostoru A, po granicama te na ili uz pješačke koridore za ulazak u predmetnu zonu, nije dozvoljeno postavljanje kontejnera za otpatke i smeće, već isključivo kanti za otpatke (male posude).

1.7.2. Na prostoru C je:




- dozvoljeno postavljanje kontejnera za otpatke i smeće te kanti za otpatke (definirane materijalizacije, oblika i boje prema projektu oblikovanja i rasporeda) na način i vrijeme odlaganja u skladu sa programom odlaganja koje su uradile nadležne institucije Grada.

- zabranjuje se koncentracija kontejnera za otpatke i smeće na jednom mjestu (postavljanje većeg broja kontejnera jedan uz drugi) kao i njihovo postavljanje na površinama za pješake,

- kontejneri za otpatke i smeće trebaju biti vizuelno nenametljivi.

1.7.3. Nadležna komunalna služba treba imati posebno organizirano prikupljanje komunalnog otpada za ugostiteljske objekte sa kompletnog prostora nacionalnog spomenika: direktno predavanje otpada u unaprijed definirano vrijeme.

(2) Na prostorima A, B1 i B2 nacionalnog spomenika utvrđenim u članu 1, stav 3, tačkama 1, 2. i 3. utvrđuju se sljedeće specifične mjere zaštite:

ZONA ZAŠTITE NACIONALNOG SPOMENIKA

Ozn

Prostor

Specifične mjere zaštite

A

Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine u granicama određenim nominacionim dokumentom, a definiran je granicama katastarskih parcela navedenih u Prilogu 1.dio 2..

Za dobra u A prostoru primjenjuje se Konvencija UNESCO-a za zaštitu svjetskog kulturnog naslijeđa, Operativni vodič za primjenu Konvencije, mjere zaštite utvrđene ovom odlukom.

B1

Nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju objekata ili cjelina unutar nacionalnog spomenika historijskog urbanog krajolika Mostara:

1. historijska građevina – Sinagoga u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", 32/03, 48/13;

2. grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 33/04, 48/13;

3. grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 37/04, 48/13;

4. graditeljska cjelina – Stara pravoslavna crkva – Crkva rođenja Bogorodičina u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 21/04, 48/13;

5. Sakralna građevina - Saborna crkva - Crkva Svete trojice u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 44/04, 48/13, 6/19;

6. graditeljska cjelina - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 47/04, 48/13;

7. graditeljska cjelina - Roznamedži Ibrahim-efendije džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH" br. 10/05, 48/13;

8. graditeljska cjelina - Nezir-agina džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13;

9. graditeljska cjelina - Nesuh-age Vučijakovića džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13;

10. graditeljska cjelina - stambeni kompleks - Biščevića-Lakišića u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13;

11. graditeljska cjelina - Karađoz-begova džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 36/05, 48/13;

12. historijski spomenik - Sahat-kula u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13;

13. graditeljska cjelina - Vladikin dvor (Episkopska palata ili Mitropolija) u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13;

14. stambena graditeljska cjelina - Muslibegovića kuća u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 78/05, 48/13;

15. graditeljska cjelina - Stari most sa kulama u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 53/04, 48/13.

Za dobra u B1 prostoru primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju nacionalnih spomenika, odnosno njihovim izmjenama i dopunama.

B2

Dobra koje se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a za koje do donošenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom i to:

1. Tabačica džamija

2. Gradsko kupatilo (Banja)

3. Hotel Neretva

4. Česma na Musali

5. Muzička škola

6. Kajtazova kuća

7. Kriva ćuprija

8. Cerički Sibijan mekteb

9. Ćejvan ćehajin mekteb

10. Ćose Jahja hodžina džamija

11. Kujundžiluk čaršija

12. Rodna kuća Svetozara Ćorovića (Kuća Perse Ćorović)

13. Simfonijski orkestar (bivši mekteb).

Za dobra koja su navedena u tački B2, sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih prostornih zahvata koji štete ili dovode u pitanje njihovu zaštitu i rehabilitaciju. Kada navedena dobra budu valorizirana kroz pojedinačne odluke Komisije, na njih će se primjeniti mjere zaštite utvrđene tim pojedinačnim odlukama. Do donošenje pojedinačnih odluka svaki prijedlog intervencije mora imati prethodno pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju predmetnih dobara.

 



B. Zaštitni pojas


1) Na kompletnom prostoru zaštitnog pojasa utvrđuju se sljedeće opće mjere zaštite:

1.1. Unutar zaštitnog pojasa potrebno je osigurati očuvanje strukture, prije svega planske osnove, uz ograničenje spratnosti, veličine i gabaritnih dimenzija objekata, kao i upotrebu materijala koji su bliski autohtonim i tradicionalno primjenjivanim materijalima unutar zaštićenog područja. Unutar zaštitnog pojasa nije dopuštena izgradnja magistralnih infrastrukturnih i industrijskih objekata.

1.2. S ciljem održavanja komunalnog reda, a posebno komunalne higijene i vizuelnog integriteta utvrđuje se:

1.2.1. postavljanje reklamnih predmeta, reklamnih i informativnih panoa na javnim površinama, zemljištu i građevinama te na objektima na prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika dozvoljeno je samo na osnovi općeg akta koji uređuje pitanje reklamiranja i uz prethodnu saglasnost Grada

1.2.2. reklamni predmeti i reklamni panoi svojom postavkom ne smiju ometati prolazak ljudi niti narušavati vizure i zaklanjati urbani pejzaž

1.2.3. postavljanje turističke signalizacije uključujući znakove obavijesti za usmjeravanje prema nacionalnim spomenicima i drugim kulturno-historijskim znamenitostima, poslovno-trgovačkim objektima, ugostiteljskim objektima (uključujući i grupu hotela, motela i hostela) te ostalim javnim prostorima dozvoljeno je samo na osnovi pravilnika o turističkoj signalizaciji i uz prethodnu saglasnosti Grada

1.2.4. dozvoljeno je postavljanje kontejnera za otpatke i smeće te kanti za otpatke (definirane materijalizacije, oblika i boje) na način i vrijeme odlaganja u skladu sa programom odlaganja koje su uradile nadležne institucije Grada

1.2.5. zabranjuje se postavljanje kontejnera za smeće u neposrednoj blizini pojedinačnim odlukama Komisije proglašenih nacionalnih spomenika, koncentracija kontejnera za otpatke i smeće na jednom mjestu (postavljanje većeg broja kontejnera jedan uz drugi) kao i njihovo postavljanje na površinama za pješake

1.2.6. kontejneri za otpatke i smeće trebaju biti vizuelno nenametljivi.

1.3. Nadležne institucije i službe zaštite naslijeđa kroz kontrolu prostorno-planske dokumentacije i odobravanje prijedloga intervencija (prvenstveno građenja) na predmetnom prostoru trebaju osigurati:

1.3.1. očuvanje prepoznatljivosti i dominantnosti Saborne crkve, zelenila, a posebno visoke vegetacije, te ujednačene visine objekata na istočnim padinama

1.3.2. očuvanje ujednačene visine objekata, usitnjenosti horizontalnog gabarita, kolorita i prisustva zelenila na obalama Neretve

1.3.3. zabranu sječe vegetacije (sem biološke)

1.3.4. poticanje sadnje autohtone vegetacije

1.3.5. provođenja mjera ublažavanja negativnog utjecaja izgrađenih gabaritno velikih objekata na istočnim padinama i uz obale Neretve (sadnja visokog zelenila, razuđivanje fasada putem materijalizacije, upotrebe ograda i zelenila, bojenje fasada neutralnim bojama i slično).

(2) Na prostorima Z1 i Z2 utvrđenim u članu 1, stav 4, tačkama 1, 2. i 3. primjenjuju se sljedeće specifične mjere zaštite:

ZAŠTITNI POJAS

Ozn

Prostor

Specifične mjere zaštite

Z1

Nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije, a nalaze se na prostoru zaštitnog pojasa nacionalnog spomenika historijskog urbanog krajolika Mostara:

1. Graditeljska cjelina - Sevri-hadži Hasanova džamija u Mostaru, "Službeni glasnik BiH", br. 10/05, 48/13

2. Historijski spomenik - Munarica Kotlinog (Kotlevijinog) mesdžida u Mostaru; Grad Mostar, "Službeni glasnik BiH", broj 79/18.

Za dobra u prostoru Z1 primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije i odlukama o izmjenama i dopunama.

 

Z2

Dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a za koje do donošenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom i to:

1. Džamija Ahmed-age Lakišića

2. Ibrahim-age Šarića džamija

3. Šejh Jujino turbe.

Za dobra u prostoru Z2, sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih prostornih zahvata koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju ovih dobara. Kada navedena dobra budu valorizirana kroz pojedinačne odluke Komisije, na njih će se primjeniti mjere zaštite utvrđene tim pojedinačnim odlukama. Do donošenje pojedinačnih odluka svaki prijedlog intervencije mora imati prethodno pozitivno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koji štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju predmetnih dobara.

 



Član 4.
(Provođenje mjera zaštite)

(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) dužna je osigurati izradu ažurirane prostorno-planske dokumentacije te pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

(2) Grad Mostar dužan je osigurati ažuriran Plan upravljanja i njegovu implementaciju, te osigurati izradu i postavljanje informacijske table za koju će Komisija utvrditi sadržaj teksta sa osnovnim podacima o nacionalnom spomeniku i odluci o proglašenju dobra, te tehničke uvjete za njenu izradu i postavljanje.

(3) Izuzev informacijske table iz stava (2) ovog člana, na prostoru nacionalnog spomenika nije dopušteno postavljanje drugih elemenata (druge informacijske table, jarboli za zastave, reklamni panoi, klima-uređaji i slično) bez saglasnosti Komisije na sadržaj teksta, dizajn i poziciju.

(4) Hercegovačko-neretvanski kanton i Grad Mostar dužni su, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti, osigurati provođenje mjera zaštite utvrđenih ovom odlukom Komisije koje se odnose na korištenje i održavanje javnih površina, kontrolu saobraćaja, održavanje komunalnog reda na prostoru nacionalnog spomenika i izradu plana turističkih i ugostiteljskih kapaciteta.

(5) Za kršenje mjera zaštite koja su utvrđena ovom odlukom, a čije provođenje je u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, nadležna je Federalna uprava za inspekcijske poslove, a čije provođenje je u nadležnosti Grada i Kantona, nadležna je Gradska, odnosno kantonalna inspekcija.

Član 5.
(Stavljanje van snage provedbenih akata)

Stavljaju se van snage svi prostorno-planski akti, u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

Član 6.
(Dostavljanje odluke nadležnom sudu)

Ova odluka bit će dostavljena nadležnom općinskom sudu radi upisa zabilježbe o proglašenju nacionalnog spomenika u zemljišne knjige.

Član 7.
(Sastavni dio odluke)

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

Član 8.
(Konačnost odluke)

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

Član 9.
(Stavljanje van snage ranije odluke)

Stupanjem na snagu оvе оdlukе prestaje da važi Odluka o proglašenju historijskog gradskog područja Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 06/05, 75/08 i 48/13).

Član 10.
(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: prof. dr. Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović.

Broj 07.2-2.3-42/19-13
26. juna 2019. godine
Sarajevo


Predsjedavajući Komisije
Prof. dr. Amir Pašić, s. r.




PRILOG 1
DIO 1: POPIS KATASTARSKIH ČESTICA KOJE OBUHVATAJU ZAŠTIĆENO PODRUČJE NACIONALNOG SPOMENIKA


1. Zona zaštite nacionalnog spomenika - Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor historijskog urbanog krajolika, u kome su, kroz historijske promjene u izvanrednom dijelu krajolika kanjona Neretve, razvijene karakteristične slike, strukture i oblici i na kome se nalazi koncentracija graditeljskih cjelina i pojedinačnih građevina izrazitih vrijednosti. Zaštićeno područje nacionalnog spomenika utvrđeno je granicom koju čine:
- Na lijevoj obali Neretve (K.O. Mostar I - novi premjer):
Granica Zone ide granicom parcele k.č. 4516/1 (korito rijeke Neretve) i parcela k.č. 3132 i 3140 (Kresina ulica) i dalje nastavlja granicom parcele k.č. 3140 i parcela k.č. 3142 i 3141, izlazi na Fejićevu ulicu (k.č. 4525) i ide istočnom granicom parcele k.č. 3141 prema jugu 10 m, siječe Fejićevu ulicu prema ulici Huse Maslića (k.č. 3019), te ide granicom ulice Huse Maslića i parcela k.č. 3053, 3023 i 3020, izlazi na Titovu ulicu (k.č. 4526) i ide granicom Titove ulice i parcele k.č. 3020 35 m prema jugu, siječe Titovu ulicu prema ulici Braće Ševa (k.č. 2928) i ide granicom parcele k.č. 2924 i parcela k.č. 2928, 2925 i 2922, te granicom parcela k.č.: 2922 i 2923, izlazi na Alajbegovića ulicu (k.č. 2921), nastavlja granicom parcele k.č. 2921 i parcela k.č.: 2923, 2900 i 2901. Dalje nastavlja granicom parcele k.č. 2902 i parcela k.č. 2901, 2900 i 2897/2, nastavlja granicom parcela k.č. 2896 i 2897/1, i dalje granicom parcela k.č. 2897/1 i 2893, presijeca ulicu Osmana Đikića (k.č. 3400) i ide granicom parcela k.č.: 3400 i 3378, te nastavlja granicom parcele k.č. 3377/1 i parcela k.č. 3400, 3371, 3372, 3373 i 3376/1. Dalje ide granicom parcela k.č. 3376/1 i 3376/2, presijeca ulicu Drage Palavestre (k.č. 3474), i ide granicom parcele k.č. 3479 i parcela k.č. 3474, 3480, 3481 i 3482, te nastavlja granicom parcele k.č. 3489 i parcela k.č. 3482 i 3483, i dalje granicom parcele k.č. 3483 i parcela k.č.: 3488, 3486/2 i 3486/1, te nastavlja granicom parcele k.č. 3486/1 i parcela k.č. 3484 i 3485, izlazi na ulicu Čiče Miličevića (k.č. 3499) i nastavlja granicom parcele k.č. 3499 i parcela k.č. 3486/3, 3492, 3493, 3496 i 3498.
Dalje granica zone ide granicom parcele k.č. 3508/2 i parcela k.č. 3498 i 3509, nastavlja granicom parcele k.č. 3509 i parcela k.č. 3508/1 i 3514, dalje ide granicom parcele k.č. 3510 i parcela k.č. 3514, 3513 i 3512, te nastavlja granicom parcele k.č. 3511 i parcela k.č. 3512 i 3529, izlazi na ulicu Braće Ćišića (k.č. 4523), presijeca ulicu Braće Ćišića do granice parcela k.č. 3535 i 3536 te ide granicom parcele k.č. 4523 i parcela k.č. 3536, 4527 (ulica Braće Šarića), nastavlja granicama parcele k.č. 4527 i parcela k.č. 3628, 3629, 3630/1 i 3627 (do sjeveroistočnog ugla parcele 3627); presijeca ulicu Braće Šarića (k.č. 4527) i ide prema granici parcele k.č. 3576 (jugozapadni ugao) i parcela k.č. 3577, 3578 i 3580, nastavlja granicom parcele k.č. 3580 i parcela k.č. 3558, 3557, 3556, 3555, 3554 i 3553, i dalje granicom parcele k.č. 3581 i parcela k.č. 3552 i 3551/6, presijeca magistralni put M-17 (k.č. 2095/1) do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 1058/5, ide granicom parcele k.č. 1058/1 i parcela k.č. 1058/5, 1058/23, 1058/26, 1058/18, 1089 i 1085, te nastavlja granicom parcele k.č. 1083 i parcela k.č.: 1056, 1067/1 i 1067/114. Nakon toga, granica Zone se lomi prema jugu i ide granicom parcele k.č. 1084 i parcela k.č. 1083, 1081 i 1079, zatim ide granicom parcele k.č. 1080 i parcela k.č. 1079 i 1078 te nastavlja granicom parcele k.č. 1077 i parcela k.č. 1078, 1082 i 1090, presijeca parcele k.č. 1062/1, 1073 i ponovo 1062/1 do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 1111, nastavlja granicom parcele k.č. 1111 i parcela k.č. 1062/1, 1110, 1105, 1104/1, 1104/3, 1104/2, 1103/2 i 1094, presijeca ulicu Konak (k.č. 1094) i ide prema jugu granicom parcela k.č. 1094 (ulica Konak) i 2095/1 (M-17) do propusta ispod magistrale (M-17), prolazi kroz propust i nastavlja prema jugu granicom parcele k.č. 2095/1 (M-17) i parcela k.č. 3958, 4528, 3968, 3969 i 4529 (ulica Gaše Ilića), ide granicom parcele k.č. 4529 (ulica Gaše Ilića) i parcela k.č. 4209/1, 4007, 4008, 4009, 4010, 4012, 4015, 4016, 4017, 4018, 4021, 4032, 4028, 4026, 4025, 4101, 4098, 4094 i 4093 do ulice Maršala Tita (k.č. 4526), presijeca ulicu Maršala Tita (k.č. 4526) prema sjeveroistočnom uglu parcele k.č. 4057, ide granicama parcele k.č. 4526 i parcela k.č. 4057 i 4056, te nastavlja granicom parcela k.č. 4054 i 4056 do korita rijeke Neretve (k.č. 4516/1), te prelazi korito rijeke Neretve (k.č. 4516/1 i 6460/1) po nizvodnoj strani Lučkog mosta.
- Na desnoj obali Neretve (K.O. Mostar II - novi premjer):
Granica zone ide od nizvodne strane Lučkog mosta granicom parcele k.č. 5886 (ulica Stari Pazar) i parcela k.č. 5997, 5996, 5994, 5993, 5991, 5990, 5989 i 5988 do ulice Gojka Vukovića (k.č. 6481/8), lomi se prema jugu granicom parcela k.č. 6481/8 i 5988 do granice sa parcelom k.č. 5987, presijeca ulicu Gojka Vukovića (k.č. 6481/8) do Čevrine ulice (k.č. 6067) te nastavlja granicom parcele k.č. 6067 (Čevrina ulica) i parcela k.č. 5986, 5985, 5984, 5980, 5979, 5978, 5974, 5973/1, 5967, 5966, 5965, 5964 i 5963 do tranzitnog puta (k.č. 3631/1), presijeca tranzitni put (k.č. 3631/1) i ide prema sjeveru granicom parcela k.č. 3631/1 i 3135/1, nastavlja granicom parcele k.č. 5607/1 (tranzitni put) i parcela k.č. 3135/1, 3135/6, 6480/1, 5596, 5604/1, 5604/4 i 5606 do ulice Matije Gubca (k.č. 6471). Dalje ide granicom parcela k.č. 6471 (ulica Matije Gubca) i 6470/2 (Onešćukova ulica), te nastavlja granicom parcele k.č. 4329 (Bulevar Narodne revolucije) i parcela k.č. 4330, 4332, 4333 i 3620/1 (nastavak Bulevara Narodne revolucije), ide granicom parcele k.č. 5656 (duž korita rijeke Radobolje) i parcela k.č. 3620/1 i 4318/1, nastavlja granicom parcele k.č. 6470/1 i parcela k.č.: 4318/1, 5657 i 5658/1 do ulice Rade Bitange (k.č. 6469), te nastavlja granicom parcele k.č. 6469 (ulica Rade Bitange) i parcela k.č. 5658/1, 5658/4, 4314, 4313, 4312, 4307/3, 4307/1, 4306, 4301 i 4300 do sjeveroistočnog ugla parcele k.č. 4299, presijeca ulicu Rade Bitange (k.č. 6469) do jugozapadnog ugla parcele k.č. 4235/4, ide granicom parcele k.č. 4295 i parcela k.č. 4235/4, 4236/1, 4236/2, 4240, 4239/3 i 4243, nastavlja granicom parcele k.č. 4024/1 i parcela k.č. 4243, 4245/1, 4252, 4250, 4254, 4256, 4259, 4261/2, 4263/3, 4264, 4265/1, 4024/3, 4268, 4024/2 i 4273/1, ide granicom parcele k.č. 4025 i parcela k.č. 4273/1, 4272 i 4030; te nastavlja granicom parcele k.č. 4026 i parcela k.č. 4030, 4029 i 6466 (ulica Adema Buća). Dalje ide granicom parcela k.č. 4028 i 6466 (ulica Adema Buća) do sjeveroistočnog ugla parcele k.č. 4028, presijeca ulicu Adema Buće (k.č. 6466) do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 4031, nastavlja granicom parcele k.č. 6466 (ulica Adema Buća) i parcela k.č. 4033, 3994, 3995, 3999/1, 4000 i 4001, ide granicom parcele k.č. 4001 i parcela k.č.: 4003 i 4002, nastavlja granicom parcele k.č. 3987 i parcela k.č.: 4002 i 3985, ide granicom parcela k.č. 3986 i 3985, do korita rijeke Neretve, te presijeca rijeku Neretvu (k.č.: 6460/1 i 4516/1) istim pravcem do granice parcele k.č. 3132 na lijevoj obali.
Prostorni obuhvat nacionalnog spomenika definiran u stavu 2. ove tačke nalazi se na području k.o. Mostar, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.


Dio 2: Popis katatstarskih čestica koje obuhvataju Prostor A: Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine, a koji se nalazi u sklopu zaštićenog područja nacionalnog spomenika


Prostor A: Prostor upisan na UNESCO listu Svjetske baštine definiran je granicama sljedećih katastarskih parcela:


- Na lijevoj obali Neretve (K.O. Mostar I - novi premjer)


Granica ide oko 160 m uzvodno od Starog mosta, u sredini rijeke Neretve (k.č. 4516/1) ide prema istoku do jugozapadnog ugla parcele 4516/3, te nastavlja granicom parcele k.č. 4516/3 i parcela 3289 i 3286/2, nastavlja granicom parcele 3286/1 i parcela 3286/2 i 3286/3 i onda presijeca ulicu Mala tepa (k.č. 3322) do jugozapadnog ugla parcele 3326 te nastavlja prema istoku granicom parcele 3322 i parcela 3326 i 3323, izlazi na ulicu M. Tita, ide do sredine ulice prema istoku, na sredini ulice se lomi prema jugu 14 m i nastavlja prema istoku do granice parcele 3748 i 3749. Dalje ide granicom parcela 3748 i 3749 na istok do parcele 3752, te se lomi prema jugu granicom parcele 3749 i parcela 3752 i 3750 do ulice Šotrića. Nastavlja prema istoku oko 15 m granicom parcela 3750 i 3755 (Šotrića ulica), presjeca Šotrića ulicu (k.č. 3755) te dolazi do sjeverozapadnog ugla parcele 3758 i lomi se prema jugu granicom parcele 3758 i parcela 3755 i 3759 do parcele 3739. Zatim nastavlja prema istoku oko 2 m granicom parcele 3758 i 3739, lomi se prema jugu i presjeca parcelu 3739 do parcele 3738 te nastavlja prema zapadu (30 metara), jugu (5 metara) i istoku (3 metra) granicom parcele 3738 i parcela 3739 i 3827, do parcele 3829. Granica dalje ide prema jugu i zapadu granicom parcele 3827 i parcela 3829, 3828 te dolazi do parcele 3826. Tu se lomi prema jugu granicom parcela 3826 i 3828 do jugozapadnog dijela parcele 3828 te presjeca put (k.č. 3826) i nastavlja prema jugu granicom parcele 3826 i parcela 3824/1 i 3824/2 do sjeverozapadnog ugla parcele 3825, te dalje prema jugu granicom parcele 3825 i parcela 3824/2 i 3824/1, te parcele 3824/1 i parcela 3823, 3819, presjeca parcelu 3819 (Dizdareva ulica) prema jugu na tromeđi parcela 3819, 3816/1 i 3816/2 i nastavlja prema jugu granicom parcela 3816/1 i 3816/2, presjeca parcelu 3816/1 po sastavu objekata 4 i 6, te nastavlja prema zapadu i jugu granicom parcele 3812 i parcela 3816/1, 3811, 3808 i 3807, dolazi do parcele 3854 (Kalhanska ulica) koju presjeca i dolazi na tromeđu parcela 3854, 3867, 3866. Dalje nastavlja prema istoku granicom parcele 3854 i parcela 3866, 3864 i 3862, te parcela 3862 i 3861 do jugozapadnog ugla parcele 3861. Dalje nastavlja presjecajući parcelu 3862 u pravcu zapada do objekta broj 1 na parceli 3862, gdje skreće prema jugu istočnom fasadom objekta broj 1, skreće južnom fasadom objekta broj 1 prema zapadu i nastavlja dalje granicom parcele 3863 i parcela 3933 i 3931. Kada dođe do jugoistočnog dijela parcele 3865, granica zone se lomi prema jugu i presjeca parcelu 3931 do sjeverozapadnog ugla parcele 3932, te nastavlja dalje u pravcu juga granicom parcela 3931 i 3932, presjeca parcelu 3929/2 u pravcu jugozapada do sjeverozapadnog ugla parcele 3934/3, gdje se blago lomi prema sjevernom uglu parcele 3927 i nastavlja granicom parcela 3927 i 3929/2 do ulice M. Tita. Dalje nastavlja po istom pravcu presjecajući ulicu M. Tita (k.č. 4526) i granicom parcela 3888 i 3884 u dužini od oko 7 m (do objekta br. 2 na parceli 3884). Tu se lomi u pravcu sjeverozapada i ide istočnom fasadom objekta br.2, nastavlja sjevernom fasadom istog objekta i dolazi do objekta br.3, lomi se u pravcu sjeverozapada i dolazi do tromeđe parcela 3880, 3883 i 3884, skreće oštro prema jugu i ide lijevom stranom Ćemalovića ulice (k.č. 3883) do Neretve (k.č. 4516/1) koju presjeca u pravcu zapada.


- Na desnoj obali Neretve (K.O. Mostar II - novi premjer)


Granica siječe rijeku Neretvu (k.č. 6460/1) oko 108 m južno od Starog mosta i ide prema zapadu do granice parcela 5839 i 5841, te nastavlja u pravcu zapada granicom parcele 5839 i parcela 5841, 5843 i 5846, te parcele 5846 i parcele 5835/2 do objekta br. 2 na parceli 5846. Tu skreće prema jugu istočnom fasadom objekta br. 2, pa prema zapadu južnom fasadom istog objekta i nastavlja po istom pravcu do ulice Gojka Vukovića. Tu se lomi i nastavlja prema sjeverozapadu sredinom ulice G. Vukovića do pojasa rijeke Radobolje (k.č. 6461/1), dalje nastavlja prema zapadu granicom parcela 6481/8 i 6461/1 u dužini od oko 25 m i skreće prema sjeveru i presjeca rijeku Radobolju i dolazi do parcele 5759. Tu se lomi prema zapadu i ide granicom parcele 5759 i parcela 6461/1, 5757 i dolazi do parcele 5854. Tu se lomi i nastavlja dalje u pravcu sjevera granicom parcele 5758 i parcela 5757, 5756/3 i 5754/1 (pravo prema jugu), tu se lomi i nastavlja prema istoku granicom parcele 5754/1 i 5759, pa se ponovo lomi i ide prema sjeveru granicama parcele 5754/2 i parcele 5754/1, dolazi do parcele 5753 koju presjeca u pravcu istoka granicom objekta br. 2 i br. 3 i nastavlja u pravcu sjevera istočnom fasadom objekta br. 3 i u pravcu istoka južnom fasadom objekta br. 1 i tako dolazi do parcele 5750. Dalje nastavlja u pravcu sjevera granicom parcele 5750 i parcela 5753 i 5752, tako izlazi na Onešćukovu ulicu k.č. 6470/2. Tu se lomi i ide prema istoku granicom Onešćukove ulice i parcela 5750, 5751, 5750 do sjeveroistočnog ugla parcele 5750 gdje se lomi u pravcu sjevera i presjeca Onešćukovu ulicu. Dalje nastavlja u pravcu sjevera granicom parcele 5642 i parcele 5643 i izlazi na rukavac rijeke Radobolje (k.č. 5655), tu se lomi i nastavlja prema zapadu granicom rukavca rijeke Radobolje i parcela 5642, 5640, 5639/3 i 2 m parcele 5639/2. Tu se lomi i nastavlja u pravcu sjeveroistoka presjecajući parcele 5655, 5651, 6469 (ul. Rade Bitange). Tako dolazi do k.č. 5685, tu se lomi i nastavlja prema zapadu granicom ulice R. Bitange i parcela 5685, 5678 i 5677 (kanal prema Neretvi). Dalje nastavlja lijevom stranom kanala prema Neretvi tj. granicom parcele 5677 i parcela 5676, 5674, 5669, te dolazi do rijeke Neretve (k.č. 6460/1) nastavlja prema sjeveru oko 25 m, te se lomi u pravcu istoka do sredine rijeke Neretve (oko 160 m uzvodno od Starog mosta).


PRILOG 2


POPIS KATASTARSKIH ČESTICA KOJE OBUHVATAJU ZAŠTITNI POJAS NACIONALNOG SPOMENIKA


Zaštitni pojas obuhvata prostor koji graniči sa zaštićenom zonom, a predstavlja prostor naslijeđenih vrijednosti i zonu kompozicionog i funkcionalnog povezivanja sa prostorom najvećeg stepena zaštite - prostor nacionalnog spomenika. To je dio grada manjeg urbanog i arhitektonskog integriteta, ali koji se prepoznaje kao jedinstveni urbani sistem, te kao takav zahtijeva oblike koordinirane intervencije, a definiran je granicom:


- Na lijevoj obali Neretve (K.O. Mostar I - novi premjer):


Granica ide od sredine rijeke Neretve, parcele k.č. 4516/1 i 6460/1 (granica katastarskih općina Mostar I i Mostar II) od uzvodne strane mosta na Musali, uzvodno oko 150 m, u pravcu istoka prema granici parcela 2535 i 2536, ide granicom istih do parcele 4517/1 (Lacina ulica) presijeca istu i nastavlja granicom parcela 2411 i 2412, nastavlja granicom parcela 2411 i 2413, te južnom granicom objekta na parceli 2411, ulazi u parcelu 2411 i ide prema sjeveru oko 1 m do sjeverne strane drugog objekta na parceli 2411. skreće prema istoku sjevernom stranom objekta do granice sa parcelom 2417, presijeca parcelu 2417 u pravcu jugoistoka i nastavlja južnom stranom objekta do sjeverozapadnog ugla parcele 2416. Dalje nastavlja sjevernom granicom parcele 2416 i 2417 u pravcu istoka granicom parcele 2416 i parcela 2420/2 i 2420/3 te parcela 2414 i parcela 2420/3 i 2421.
Granica dalje nastavlja prema jugu granicom parcele k.č. 2510 i parcela 2421, te parcele 2509 i parcela 2511 i 2512, dalje nastavlja granicom parcele 2508 i parcela 2512 i 2514, te parcela 2495 i parcela 2514, 2515, i dalje po istom pravcu (jugu) presijeca parcelu 2495 do granice sa parcelom 2516, nastavlja granicom parcela 2495 i 2516 do parcele 2492 i dalje granicom parcele 2516 i parcele 2492 do jugoistočnog ugla parcele 2492. Tu presijeca parcelu 2516 na granicu parcela 2517 i 2518, te dalje nastavlja prema jugu granicom parcela 2518 i parcela 2517, 2533, 2532, te granicom parcela 2530/2 i parcela 2532 i 2531 i izlazi na k.č.4520 - ulica Braće Brkića.
Granica zaštitnog pojasa koja dalje ide prema istoku sredinom ulice Braće Brkića (k.č. 4520) do ulice Maršala Tita (k.č. 4526), nastavlja u pravcu sjeveroistoka i presijeca ulice Maršala Tita i Kazazića ulica (k.č. 2631).
Dalje nastavlja u pravcu istoka Krpinom ulicom (k.č. 2659) te ulicom Ale Ćišića (k.č. 4521) do Lakišića ulice (k.č. 4522), te prema jugu Lakišića ulicom do ulice Osmana Đikića (k.č. 3400) i odmah skreće u pravcu istoka ulicom Braće Knežića, k.č (2856) do magistralnog puta M 17 (k.č. 2095/1).
Nastavlja magistralnim putem prema jugu, oko100 m i skreće prema istoku oko 100 m i jugu oko 110m, sredinom betonskog puta k.č. 1056. Tu skreće u pravcu istoka i presijeca parcelu k.č. 1067/1 do sjeverozapadnog ugla pracele k.č. 1077 (Pravoslavno groblje na Bjelušinama).
Nadalje granica zaštitnog pojasa obuhvata kompleks Pravoslavne crkve i to tako što ide u pravcu istoka oko 260 m, granicom parcela 1077 i parcela 1067/1, 1062/1, na jug oko 30 m i jugozapad oko 115 m.
Zatim nastavlja u pravcu juga oko 75 m i tako što presijeca parcele 1062/1, 1073 i ponovo 1062/1, te dolazi do granice parcela 1071 i 1111, te nastavlja dalje granicama parcela k.č. 1111 i parcela 1071, 1072, 1136, 1135, 1133, 1131,1130, te dalje granicom parcele k.č. 1112/1 i parcela 1130, 1128, 1127 i 1123 do parcele k.č. 2105 (ulica Partizanski put), sredinom k.č. 2105 u pravcu zapada do magistralne ceste M17 i nastavlja prema jugu magistralnom cestom k.č. 2095/1) do raskrsnice za Brkića most. Tu skreće u pravcu jugozapada i ide sredinom k.č. 1833 do ulice Maršala Tita (k.č. 2109) te dalje nastavlja u pravcu sjevera ulicom Maršala Tita oko 300 m (k.č. 2109) i dalje skreće u pravcu zapada u ulicu Tekija (k.č. 1865) i ide prema jugu 40 m i zapadu 20 m, te ulazi u ulicu Braće Puzića (k.č. 4530). Ulicom Braće Puzića ide prema sjeveru, oko 200 m, do Demirovića ulice (k.č. 4377) gdje skreće Demirovića ulicom prema Neretvi (k.č. 4516/1), te po istom pravcu presijeca rijeku Neretvu do granice katastarskih općina.


- Na desnoj obali Neretve (K.O. Mostar II - novi premjer):


Dalje granica zaštitne zone ide kroz k.o. Mostar II i to tako što nastavlja po istom pravcu, kako dolazi iz Demirovića ulice (k.o. Mostar I) presijeca k.č. 6460/1 (rijeka Neretva), te dolazi do k.č. 6481/8 (ulica Gojka Vukovića). Sredinom ulice Gojka Vukovića ide prema sjeveru do Čevrine ulice (k.č. 6067) do granice prostora historijskog urbanog krajolika koji je definiran u Prilogu 1 dio 1 ove Odluke.
Znači, granica skreće lijevo i poklapa se sa granicom prostora historijskog urbanog krajolika sve do tromeđe parcela k.č. 4025, 4026 i 4030. Od te tromeđe granica ide prema sjeveru, presijecajući parcele k.č. 4026 i 4017 do jugoistočnog dijela parcele 4016, te nastavlja prema sjeveru granicom parcela 4016 i parcela 4017, 4004, te parcela 4014, 4004, 4005,4006 i 4007.
Nastavlja dalje prema sjeveru granicom parcele 4007 i parcela 4013 i 4010, te parcela 4010 i 4009, do granice sa k.č. 3949, te presijeca parcelu 3949 zapadnom ivicom objekata broj 2,9,1 i 8 i istočnom granicom objekta broj 3, izlazi na put (k.č. 3913) i ide granicom puta 3913 i k.č. 3950/2 do sjeverozapadnog ugla parcele k.č. 3950/2, nakon čega presijeca put 3913 do granice izmedju parcela 3907 i 3912. Nadalje, nastavlja prema sjeveru granicom parcele 3907 i parcela 3912, 3911,3908/1 i 3908/2, nakon čega dolazi do ulice Krpića (k.č. 3900), koju presijeca i nastavlja zapadnom granicom parcele 3836. Nakon toga ide dalje prema sjeveru do k.č. 3829 (džamija Admed-age Lakišića) presjecajući pri tome parcele 3837, 3841/1, 3841/2, 3843, 3845 i 3830.
Granicom dalje nastavlja prema zapadu, međom između k.č. 3829 i k.č. 3830 i 3827, zatim presijeca k.č. 3827 po istom pravcu i dolazi do k.č. 3819, zatim ide prema sjeveru granicom parcele 3827 i parcela 3819, 6465, te nastavlja dalje granicom parcela 6465 i 3828, i po istom pravcu nastavlja do sredine ulice Mostarskog bataljona (k.č. 6465). Tu se lomi i nastavlja sredinom ulice (k.č. 6465) do mosta Musala, skreće prema sjeveru granicom parcela 6465 i 6460/1, do k.č. 3765 te skreće prema istoku uzvodnom stranom mosta Musala do granice katastarskih općina Mostar I i II, i odatle nastavlja prema sjeveru opisanim u dijelu lijeva obala Neretve.


PRILOG 3


1. Ažurirani Plan upravljanja


Ažurirani Plan treba biti urađen u skladu sa mjerama zaštite utvrđenim ovom odlukom Komisije, metodologijom i preporukama aktuelnih UNESCO dokumenata, te uvažavanje Plana upravljanja iz 2005. godine kao polazne osnove.
Planovi upravljanja za dobra koja su pojedinačnim odlukama Komisije proglašena nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, a nalaze se u zoni zaštite Historijskog urbanog krajolika Mostara trebaju biti usaglašeni sa Ažuriranim Planom upravljanja.
Sadržaj ažuriranog Plana upravljanja je:
1. Uvod
- Granica obuhvata lokaliteta svjetske baštine za zaštitnim pojasom te komparacija sa granicom obuhvata nacionalnog spomenika - granica obuhvata mora biti definirana katastarskim česticama
- Izjava o univerzalnoj vrijednosti
- Prikaz pozitivnih i negativnih strana lokaliteta te izazova.
2. Instrumenti za zaštitu lokaliteta svjetske baštine - upravljanje
- Opis i izvodi relevantnih međunarodnih konvencija
- Popis i izvodi relevantnih zakona za zaštitu naslijeđa u Bosni i Hercegovini na nivou države, Federacije BiH, Hercegovačno-neretvanskog kantona i Grada Mostara
- Presjek sistema nadležnosti na prostoru lokaliteta svjetske baštine sa zaštitnim pojasom
- Popis i izvodi iz relevantnih planskih dokumenta
- Za prostor Lokaliteta svjetske baštine sa zaštitnim pojasom relevantni izvodi iz dokumenata: Strategija integriranog razvoja Grada Mostara 2017-2026. i Strategija kulturnog razvoja Grada Mostara 2018-2026. - premošćavanje.
- Dostupne i realne sheme finansiranja i finansijske programe koji su dostupni za lokalitet svjetske baštine sa zaštitnim pojasom (prostor nacionalnog spomenika)
- Definirati/opisati sistem upravljanja, a u skladu sa važećom zakonskom regulativom i potrebama očuvanja lokaliteta Svjetske baštine
3. Planiranje - intervencije u prostoru
- Regulacioni plan,
- Vodič za upravljanje - pregled principa upravljanja (principi očuvanja naslijeđa),
- Integrirani vodič za očuvanje naslijeđa
- Kategorije intervencije na objektima i javnim površinama (posebno definirano za prostore A, B1, B2, C;
- Plan detaljnih aktivnosti na konzervaciji i rehabilitaciji objekata i javnih površina
- Vodič za konzervaciju/restauraciju/rekonstrukciju/rehabilitaciju objekata i javnih površina
- Principi tekućeg održavanja objekata i javnih površina
- Plan mjera energetske efikasnosti (uskladiti sa preporukama UNESCO-a i njegovoj inicijativi RENFORUS)
- Strategija očuvanja nematerijalnog naslijeđa
- Mjere djelovanja za očuvanje i poticaj zanata i zanatlija
- Procjena rizika, pripremljenost na rizike i mjere ublažavanja rizika
- Plan infrastrukturnih sistema
- Plan prikupljanja i odvoz otpada
- Zaštita i prezentacija nematerijalnog naslijeđa
- Integrirani vodič za zaštitu okoliša
- Zaštita vegetacije, sadnja autohtone vegetacije
- Analiza prostora i formiranje novih zelenih površina
- Zaštita voda i mjere očuvanja ribljeg fonda
- Očuvanje stijenskih masiva obala
- Vizuelna zaštita kompletnog prostora - definiranje mjera kontrole u cilju zaštite vizuelnog integriteta.
- Plan smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta na prostoru nacionalnog spomenika i u njegovom zaštitnom pojasu koji će dati obavezujući regulatorni okvir upravljanja turističkim i ugostiteljskim kapacitetima,
- Plan turističkog kretanja na području historijskog urbanog krajolika Mostara uz povezivanje sa bližim turističkim i kulturnim destinacijama (Blagaj, Počitelj, Stolac)
- Podizanje svijesti - pozitivna društvena i medijska kampanja o historijskom urbanom centru - promocija vrijednosti, potencijala,
- Zona utjecaja na nacionalni spomenik u kojoj je potrebno osigurati očuvanje identiteta i vizuelnog integriteta nacionalnog spomenika (zona definirana na grafičkom prilogu).
4. Finansije
- Definiran način prikupljanja sredstava iz komunalnih dadžbina i ostalih taksi te način usmjeravanja ka očuvanju i daljem razvoju Starog grada
- Definiran način uvođenja spomeničke rente uz uvjet da se ostvareni prihodi po ovoj osnovi ulažu na održavanje, obnovu i investicije na području nacionalnog spomenika,
- Zasnovano na analizi stanja prostora nacionalnog spomenika i namjeni objekata uraditi plan korištenja prostora koje Grad Mostar daje u zakup ili na privremeno korištenje u cilju očuvanja identiteta i tradicionalnih aktivnosti prostora i balansiranja namjena.
- Plan očuvanja, promocije i poticaja tradicionalnih zanata i zanatlija, posebno onih koji djeluju na prostoru nacionalnog spomenika (pozvati se na preporuke Asocijacije gradova na listi svjetske baštine). U sklopu Plana neophodno je predvidjeti način dodjele, sistem kontrole te izgled certifikata, odnosno potvrde o autentičnosti proizvoda i porijekla za sve proizvoda koji se prodaju kao produkt tradicionalnih zanata.
- Plan održivog razvoja turizma i upravljanja posjetama i posjetiocima (mjere djelovanje na prijetnju negativnog utjecaja masovnog turizma)
- Plan uvođenja "uvezanih ulaznica" (heritage pass) za muzeje, parkinge i ugostiteljske sadržaje
- Mjere djelovanja za očuvanje i poticaj zanata i zanatlija
- Utvrđivanja prioritetnih intervencja
- Izvori finansiranja za prioritetne intervencije kao i kompletnu implementaciju Plana upravljanja.
5. Implementacija
- Akcioni plan
- program upravljanja naslijeđem u sklopu zaštićenog područja, sa definiranim nosiocima realizacije programa;
- etapni program provođenja plana sa finansijskim pokazaocima
- Monitoring i proces ažuriranja intervencija u prostoru i konzervatorsko-restauratorskih intervencija na objektima
- Koordinacija rada svih inspekcijskih službi Grada, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine,
- Izgradnja kapaciteta (Capacity building) u oblasti upravljanja, obrazovanja, turizma.


2. Ažurirana prostorno-planska dokumentacija


Ažurirana prostorno-planska dokumentacija treba biti urađena uvažavajući sve za prostorno-planski dokument relevantne mjere zaštite utvrđene ovom odlukom Komisije, te preporuke i smjernice iz integriranog vodiča za očuvanje naslijeđa ažuriranog Plana upravljanja.
Minimalni sadržaj ažurirane prostorno-planske dokumentacije:
- Generalne smjernice:
- Definirana dinamika izrade sa preciziranim rokovima i obavezama učesnika pripreme i izrade te provođenje svakog pojedinog, prostorno-planskom dokumentacijom utvrđenog projekta ili plana;
- Analiza trenutnog stanja prostorne cjeline, a posebno:
- Ažurirana geodetska podloga prostora nacionalnog spomenika
- Za sve identificirane promjene / intervencije u odnosu na odredbe postojeće prostorno-planske dokumentacije potrebno je dati informaciju o tome da li je na projekat intervencije dato pozitivno mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa te da li su radovi izvedeni sa odobrenjem za građenje ili drugim adekvatnim odobrenjem odnosno saglasnosti (kao što je saglasnost nadležne službe za radove tekućeg održavanja),
- Analiza utjecaja izvršenih intervencija na vrijednosti, atribute autentičnosti i stanje integriteta nacionalnog spomenika,
- Valorizacija i kategorizacija objekata i prostora,
- Prikaz današnje namjene objekata i prostora sa identificiranim prostorom zauzimanja javne površine,
- Prikaz zastupljenosti i raspoređenosti starih zanata, tradicionalnih načina korištenja prostora i objekata, te upotrebe prostora i objekata za savremene potrebe (festivali, okupljanja i slično),
- Prikaz zastupljenosti i raspoređenosti, te valorizaciju zelenila.
- Plan mjera zaštite i prezentacije nacionalnog spomenika koji uključuje i hitne mjere, konkretno:
- Prijedlog intervencija u cilju otklanjanja ili ublažavanja negativnog utjecaja intervencija izvršenih u obuhvatu nacionalnog spomenika za koje je analizom utvrđeno da su degradirale prostor nacionalnog spomenika;
- Detaljno definirane uvjete za sanaciju, konzervaciju, uređenje i prezentaciju postojećih objekata i cjelina koji imaju vrijednosti i kontekstualni značaj (ambijentalno/pejzažni kontekst i drugi);
- Detaljno definirane uvjete za restauraciju i rekonstrukciju historijskih objekata, oblika i prostora kojom će biti osiguran integritet historijske jezgre i čitljivost njenih specifičnosti (rekonstrukciju uništenih objekata, restauraciju objekata ili pojedinačnih arhitektonskih elemenata horizontalni i vertikalni gabariti, proporcija, broj, veličina i raspored otvora, arhitektonski detalji, popločanje, oblik, nagib krova i vrsta pokrova, tretman fasada i avlijskih zidova prema ulicama itd.);
- Smjernice za uređenje centralnih pješačkih zona i svih pješačkih površina na prostoru nacionalnog spomenika - javna rasvjeta, urbani mobilijar, obrada pješačkih i kolskih površina;
- Na osnovi analize za svaki pojedini objekat i neizgrađenu površinu potrebno je uspostaviti moguće intervencije koje ovise o postojećem stanju, a njima će biti osiguran integritet i ambijentalni kontekst nacionalnog spomenika (posebno predmetnog mikro lokaliteta gdje se objekat nalazi) i čitljivost njegovih specifičnosti (konstruktivna sanacija, konzervacija, restauracija objekata ili pojedinačnih arhitektonskih elemenata horizontalni i vertikalni gabariti, proporcija, broj, veličina i raspored otvora, arhitektonski detalji, popločanje, oblik, nagib krova i vrsta pokrova, adaptacija unutrašnjih dijelova objekta savremenom načinu korištenja, faksimilska rekonstrukcija, rekonstrukcija volumena, prezentacija i ostalo);
- Svi planirani interpolirani objekti moraju poštovati građevinsku liniju susjednih objekata i u prizemlju i na spratovima, imati usklađene visine sa okruženjem i ne mogu oblikovno narušavati specifičnosti zaštićenog područja;
- Detaljno razraditi dopuštenu materijalizaciju, oblikovanje i boju objekata u cjelini kao i u pojedinačnim elementima a po prostorima zaštite, sa ograničenjima u eksterijeru i enterijeru (krovne plohe, dimnjaci, krovni prozori, popločanje, vrsta maltera, svjetle visine, boja fasade i pojedinih elemenata, otvori itd.);
- Sve primijenjene metode i stepeni intervencije moraju biti prepoznatljivi, a njihova izvedba moguća je samo na osnovi odobrene dokumentacije;
- U prizemlja objekata vratiti izvorne namjene ili uvesti nove nedestruktivne namjene primjerene centralnoj gradskoj zoni: ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti manjeg kapaciteta, tradicionalni zanati koji ne zagađuju okoliš, kao i kultura, obrazovanje i slično isključujući namjene čiji je karakter suprotan historijskoj jezgri Mostara. Obnova ili uvođenje nove namjene ne smije dovesti do izvođenja intervencija koje ugrožavaju autentičnost i integritet objekata odnosno cjeline;
- Navedeni uvjeti primjenjuju se i pri promjeni namjene spratnih dijelova objekata;
- Na prostoru C nacionalnog spomenika treba zadržati predominantnu stambenu namjenu u odnosu na ostale moguće namjene objekata i prostora;
- Smještajni i ugostiteljski kapaciteti trebaju biti zastupljeni procentualno po prostorima nacionalnog spomenika u skladu sa Planom smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta;
- Sastavni dio svih analiza i projekcija trebaju biti urbanistički pokazatelji (površina parcela, površina pod objektima, bruto površina pod objektima, koeficijent izgrađenosti, stepen iskorištenosti);
- U svim analizama i projekcijama visina građevine ne smije biti izražena samo u spratnosti, već i u metrima, tako da se ovisno o vrsti građevine određuje najniža, ili najniža i najviša, ili obavezna visina građevine do vijenca, odnosno sljemena krova, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta;
- Nije dopuštena izgradnja na zaštićenim zelenim površinama, ulicama, trgovima ili drugim javnim prostorima;
- Utvrditi i ispoštovati regulaciju pješačkog i kolskog saobraćaja;
- Zabranjuje se izgradnja magistralnih infrastrukturnih objekata i industrijskih objekata unutar zaštićenog područja.


PRILOG 4.


POSTUPAK UKLANJANJA RUŠEVNIH OBJEKATA U GRANICAMA NACIONALNOG SPOMENIKA


Ruševni objekti mogu biti uklonjeni samo uz poštivanje sljedeće procedure:
- Vlasnik objekta i/ili Grad upućuje zahtjev Komisiji za mišljenje o vrijednostima predmetnog objekta a s ciljem utvrđivanja njegovih vrijednosti bitnih za očuvanje ambijentalnog konteksta nacionalnog spomenika, odnosno upit da li se predmetni objekat može ukloniti i pod kojim uvjetima.
- Ako Komisija izda pozitivno mišljenje na prijedlog rušenja ruševnog objekta, potrebno je uraditi projekat rušenja kojim će se, između ostalog potrebnog, definirati način zaštite okolnih objekata i ljudi tokom izvođenja radova rušenja te način prezentacije lokaliteta do trenutka započinjanja izgradnje novog objekta.
- Objekat može biti srušen/uklonjen samo po dobivanju odobrenja na projekat koje je dalo nadležno ministarstvo i mišljenje Komisije kojim se odobrava predložena intervencija.


PRILOG 5.


SMJERNICE ZA IZRADU PLANA KORIŠTENJA JAVNIH POVRŠINA


Plan korištenja javnih površina treba ispoštovati sljedeće:
- Zauzimanje javne površine podrazumijeva zauzimanje horizontalne površine u dozvoljenoj širini i prostora iznad iste u gabaritima dozvoljene horizontalne širine;
- Zauzimanjem javne površine ne smiju se ometati ulazi u drugi poslovni ili stambeni prostor, niti zaklanjati izlozi drugog poslovnog prostora, ometati glavne pješačke koridore u historijskom gradskom području, pogledi na obrise gradske jezgre ili značajne objekte u Gradu, ometati rad, uočavanje i nesmetan pristup muzejima, školskim ustanovama, vjerskim objektima, narušavati vizure, zaklanjati urbani pejzaž i sl.;
- Određivanje površine javnog prostora koji se može dati u privremeni zakup/korištenje u pješačkoj zoni, glavnim ulicama izvan Starog grada i glavnim ulicama unutar Starog grada uvjetovano je sljedećim:
- slobodnom mora biti ostavljena minimalna širina javne površine osigurane za prolaz intraventnih službi i pješaka,
- maksimalna javna površina za zauzimanje ne smije prelaziti 1/3 njene širine (uključujući postavljanje stolova, stolica, dubinu koju zauzima tenda; prostor za zauzimanje od 1/3 širine ulice se ravnopravno ili prema uvjetima na datoj mikrolokaciji, odnosno prema odobrenoj namjeni poslovnih prostora dijeli između dvije strane ulice),
- minimalna širina javne površine potrebne za prolaz intraventnih službi i pješaka mora biti osigurana prva, pa tek onda širina javne površine za zauzimanje,
- određene javne površine većih dimenzija koje nisu u direktnoj vezi sa prodajnim objektima (naprimjer: prostor Tepe, Tabhane sa trgom, obala rijeke Radobolje, neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem se u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom mogu graditi građevine i drugi slični odgovarajući prostori) mogu biti korištene sezonski u skladu sa mogućnostima i karakterom mikrolokacije. Na predmetnim prostorima je dozvoljeno postavljanje isključivo struktura privremenog karaktera u kraćem vremenskom periodu, koje zadovoljavaju tehničke uvjete sa aspekta sigurnosti i adekvatnog korištenja,
- javna površina ispred ili u neposrednoj blizini prodajnih objekata - definicija prodajnog objekta u skladu sa članom 12. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10 i 79/17) može se dati u zakup samo registriranom obrtu, trgovačkoj, ugostiteljskoj ili drugoj djelatnosti (izuzimajući ljetne bašte) koja se obavlja u tom permanentnom prodajnom objektu uz uvjet da registrirani subjekt posjeduje potrebnu dozvolu za obavljanje predmetne djelatnosti u tom objektu.
- Zapuštene i neuređene površine, kako izgrađenog tako i neizgrađenog zemljišta, moraju se urediti u skladu sa sigurnosnim i sanitarno-higijenskim uvjetima te, po uređenju, privesti privremenoj odnosno konačnoj namjeni.
- Na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je namijenjeno za izgradnju objekata, do privođenja zemljišta konačnoj namjeni, potrebno je urediti prostor privremenom namjenom, koju definira Grad.
- Dimenzije, materijalizacija, boja, oblik, broj, mjesto i način kačenja elementa i uređaja potrebnih za obavljanje djelatnosti (uključujući i tende, sjenila, klima-uređaje) obavezan je biti usklađen sa vrijednostima i historijskim periodima prostora te u skladu sa odobrenjem o privremenom zauzimanju/korištenju javne površine, koje izdaje Grad.


Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!