Službeni glasnik BiH, broj 71/23
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 4. stav (2), člana 21. stav (2) Zakona o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/01), člana 7. stav (1) tačka a), i člana 9. stav (2) Zakona o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 43/04), a u vezi sa članom 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br: 32/02, 102/09 i 72/17), direktor Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
O MJERITELJSKIM USLOVIMA ZA AUTOMATSKA MJERILA NIVOA TEČNOSTI U NEPOKRETNIM REZERVOARIMA
I OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
Ovim Pravilnikom se propisuju mjeriteljski i tehnički uslovi koje moraju ispunjavati automatska mjerila nivoa tečnosti u nepokretnim rezervoarima, njihovo označavanje, način ocjene usklađenosti, uslovi verifikacije i način mjeriteljskog nadzora.
Član 2.
(Primjena)
Ovaj Pravilnik primjenjuje se na automatska mjerila nivoa tečnosti namijenjena za mjerenje nivoa tečnosti u nepokretnim rezervoarima (u daljem tekstu: AMN), odnosno za mjerenje zapremine (količine) tečnosti uskladištene u rezervoaru uz korištenje tabela zapremine rezervoara.
Član 3.
(Termini i definicije)
(1) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
a)
Automatsko mjerilo nivoa tečnosti (AMN) je mjerilo namijenjeno za automatsko mjerenje i prikazivanje nivoa tečnosti koje se nalazi u nepokretnom rezervoaru u odnosu na nepokretnu referentnu tačku. Automatsko mjerilo nivoa tečnosti se sastoji najmanje od senzora nivoa tečnosti, mjernog pretvarača i jednog pokaznog uređaja;
b)
Nivo je razdjelna površina (međupovršina) između dvije sredine sa različitim fizičkohemijskim osobinama (tečna-gasna faza, gorivo-voda i slično);
c)
Nivo tečnosti je vertikalno rastojanje između donje referentne ravni i međupovršine tečne-gasne faze;
d)
Donja referentna ravan je horizontalna ravan u kojoj leži gornja površina referentne ploče u odnosu na koju se mjeri nivo tečnosti;
e)
Referentna ploča je horizontalna ploča nerazdvojivo (fiksno) povezana sa donjim dijelom plašta rezervoara ili sa vođicom elementa za detekciju nivoa tečnosti;
f)
Najmanja visina mjerenja je visina koja se pri prijemu ili izdavanju tečnosti može mjerilom izmjeriti sa greškom koja ne prelazi najveću dozvoljenu grešku mjerila propisanu ovim Pravilnikom;
g)
Najveća visina mjerenja je rastojanje između donje referentne ravni i maksimalnog nivoa tečnosti, odnosno najveće dozvoljene visine punjenja rezervoara;
h)
Visina punjenja je visina stuba tečnosti od referentne ploče do nivoa tečnosti;
i)
Mjerilo sa elementom za direktnu detekciju nivoa tečnosti je mjerilo opremljeno elementom za neposredno mjerenje nivoa tečnosti (plovak, uranjajući klip, kugla). Informacije o nivou tečnosti zasnivaju se na pomjeranju elementa za detekciju;
j)
Mjerilo sa elementom za indirektnu detekciju nivoa tečnosti je svako mjerilo koje nije opremljeno elementom za neposredno mjerenje nivoa tečnosti, odnosno mjerilo kod kojeg su ugrađeni kapacitivni, ultrazvučni ili slični indirektni elementi za detekciju nivoa tečnosti;
k)
Element za detekciju nivoa tečnosti je element koji prati vertikalno kretanje nivoa tečnosti i preko mjernog pretvarača daje informaciju o nivou tečnosti pokaznom uređaju;
l)
Plovak je element za direktnu detekciju nivoa tečnosti koji prati nivo tečnosti i ima masu manju od mase istisnute tečnosti;
m)
Uranjajući klip,
kugla je element za direktnu detekciju nivoa tečnosti koji prati nivo tečnosti i ima masu veću od mase istisnute tečnosti;
n)
Pokazni uređaj je dio mjerila koji prikazuje rezultate mjerenja;
o)
Greška pokazivanja mjerila je razlika između vrijednosti mjerenog nivoa tečnosti izmjerene mjerilom i vrijednosti izmjerene etalonom pokazane vrijednosti mjerila i stvarne (etalonom izmjerene) vrijednosti mjerenog nivoa;
p)
Osnovna greška je greška koju mjerilo ima kada radi u referentnim uslovima;
q)
Najveća dozvoljena greška mjerenja predstavlja najveću dozvoljenu vrijednost greške mjerenja u odnosu na poznatu referentnu vrijednost koja je specificirana ili propisana za dato mjerenje, mjerilo ili mjerni sistem;
r)
Referentna visina mjerila je rastojanje između najmanje visine mjerenja koju mjerilo može da izmjeri i donje referentne ploče;
s)
Uticajna veličina je veličina koja ne podliježe mjerenju, ali utiče na vrijednost mjerene veličine ili na pokazivanje mjerila;
t)
Kontrolni sistem je sistem priključen ili ugrađen u mjerilo koji omogućava da mjerilo otkrije i reaguje na znatnije poremećaje;
u)
Osjetljivost je najveća promjena mjerene veličine koja ne proizvodi vidljivu promjenu u odzivu mjerila, odnosno u prikazivanju rezultata mjerenja;
v) Poremećaj je razlika između greške prikazivanja i osnovne greške elektronskog mjerila koja nastaje usljed neželjene promjene podataka sadržanih u mjerilu ili koji protiču kroz mjerilo;
z)
Značajan poremećaj je poremećaj koji uzrokuje greške mjerila veće od najvećih dozvoljenih grešaka propisanih ovim Pravilnikom;
aa)
Verifikacija mjerila (prva, redovna i vanredna) je procedura, koja obuhvata pregled, ispitivanje, označavanje (žigosanje) i izdavanje certifikata o verifikaciji, odnosno rješenja o ispravnosti mjerila, kojim se potvrđuje da isti ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve;
bb)
Zakonski relevantan softver čine programi, podaci i parametri koji su sastavni dio mjerila i koji određuju ili izvršavaju funkcije koje su predmet zakonske kontrole mjerila;
cc)
Normativni dokument je dokument koji uređuje pravila, smjernice ili karakteristike za aktivnosti i njihove rezultate;
dd)
Imenovano tijelo za ocjenjivanje usklađenosti (u daljem tekstu: Imenovano tijelo) je pravno lice koje je imenovano za obavljanje aktivnosti u skladu s tehničkim propisima donesenim u svrhu provođenja Zakona o mjeriteljstvu Bosne i Hercegovine. Imenovana tijela mogu uključivati certifikacijska tijela, inspekcijska (nadzorna) tijela, laboratorije u javnom i privatnom sektoru, kao i laboratorije Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institut) i druga tijela koja zadovoljavaju zahtjeve relevantnog propisa.
(2) Drugi izrazi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku, a nisu definisani u stavu (1) ovog člana, imaju opšta značenja u oblasti mjeriteljstva definisana Zakonom o mjeriteljstvu BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 19/01), podzakonskim aktima proizašlim iz navedenog Zakona, i normativnim dokumentom OIML R-85.
II MJERITELJSKO – TEHNIČKI USLOVI
A) MJERITELJSKI USLOVI
Član 4.
(Mjerne jedinice)
Rezultat mjerenja AMN izražava se u mjernim jedinicama dužine u skladu sa Zakonom o mjernim jedinicama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj: 19/01).
Član 5.
(Radni uslovi)
(1) Radni uslovi za AMN su:
a) temperatura zraka: 20 °C ± 5 °C;
b) relativna vlažnost zraka: ne može biti veća od 85%;
c) napon napajanja: nazivni naizmjenični napon (U
nom ± 1%) i nazivna frekvencija naizmjeničnog napona (f
nom ± 0,5%) ili jednosmjerni napon napajanja U
nom ± 10% dozvoljene varijacije jednosmjernog napona koju je odredio proizvođač.
(2) Proizvođač navodi naznačene radne uslove za AMN pri čemu je potrebno da isti zadovoljavaju sljedeće :
a) opseg temperature zraka koji iznosi najmanje od - 25 °C do 55 °C;
b) relativnu vlažnost zraka koja ne može biti manja od 93%;
c) nazivnu vrijednost jednosmjernog napona napajanja i/ili granične vrijednosti jednosmjernog napona napajanja u slučaju napajanja jednosmjernom strujom;
d) nazivnu vrijednost naizmjeničnog napona napajanja (U
nom), pri čemu je nazivni opseg napona napajanja: U
nom - 15% do U
nom + 10% u slučaju napajanja naizmjeničnom strujom;
e) svojstva tečnosti i sredine iznad tečnosti, navođenjem naziva ili vrste tečnosti i sredine iznad tečnosti, kao i njihove relevantne karakteristike, a naročito:
- minimalne i maksimalne temperature tečnosti i sredine iznad tečnosti;
- minimalne i maksimalne gustoće tečnosti i sredine iznad tečnosti;
f) minimalni i maksimalni pritisak u rezervoaru.
Član 6.
(Najveća dozvoljena greška)
(1) Najveća dozvoljena greška AMN, prije ugradnje u rezervoar, u naznačenim radnim uslovima, iznosi ± 1 mm.
(2) Najveća dozvoljena greška AMN, nakon ugradnje u rezervoar (AMN u upotrebi), u naznačenim radnim uslovima, iznosi ± 4 mm.
(3) Greška histereze AMN pri promjeni smjera kretanja za detekciju nivoa tečnosti ne može biti veća od 1 mm.
(4) AMN se projektuje i izrađuje tako da promjena nivoa tečnosti od 2 mm izazove promjenu pokazivanja AMN od najmanje 1 mm (osjetljivost AMN).
B) TEHNIČKI USLOVI
Član 7.
(Konstrukcija)
(1) AMN se sastoji najmanje od sljedećih dijelova:
a) elementa za detekciju nivoa tečnosti (senzora);
b) mjernog pretvarača;
c) pokaznog uređaja.
(2) Osim dijelova iz stava (1) ovog člana, AMN može imati i dodatne (pomoćne) uređaje kao što su:
a) pomoćni pokazni uređaj;
b) štampač;
c) memorijski uređaj;
d) uređaj za konverziju i sl.
(3) Dodatni uređaji ne mogu uticati na mjerenje, a njihove karakteristike ne mogu stvarati mogućnost zloupotrebe AMN.
Član 8.
(Pokretni element za detekciju nivoa tečnosti)
Pokretni element za detekciju nivoa tečnosti (plovak, uranjajući klip, kugla i sl.) se projektuje i izrađuje tako da dejstvo uticajnih veličina u normalnim uslovima upotrebe ne izazove promjenu položaja elementa za detekciju nivoa tečnosti veću od ± 1 mm u cijelom mjernom opsegu AMN.
Član 9.
(Pokazni uređaj)
(1) Pokazni uređaj može biti lokalni pokazni uređaj koji je sastavni dio AMN ili smješten u neposrednoj okolini AMN, ili daljinski pokazni uređaj koji je smješten na većoj udaljenosti od AMN (npr. u kontrolnoj sobi).
(2) Pokazni uređaj AMN u normalnim uslovima upotrebe pokazuje stvarni nivo tečnosti, kontinuirano ili na zahtjev.
(3) Prikaz rezultata mjerenja na pokaznom uređaju sadrži naziv ili simbol mjerne jedinice za dužinu u kojoj je taj rezultat prikazan.
(4) Pokazni uređaj AMN se projektuje i izrađuje tako da je očitavanje rezultata mjerenja na pokaznom uređaju lako pristupačno i jasno čitljivo.
(5) Vrijednost podioka na skali pokaznog uređaja ne može biti veća od 1 mm i ima oblik 1 x 10
n, 2 x 10
n, ili 5 x 10
n, gdje je n pozitivan ili negativan cijeli broj ili nula.
(6) Vrijednosti prikazane na lokalnom i daljinskom pokaznom uređaju mogu se razlikovati najviše za 1 mm.
(7) Pokazni uređaj, ako je zajednički za više AMN, projektuje se i izrađuje tako da se tačno može odrediti sa kojeg AMN se očitavaju rezultati mjerenja.
(8) Ako AMN ima više pokaznih uređaja, razlika u pokazivanju između bilo koja dva pokazna uređaja ne može biti veća od 1 mm.
(9) Pokazni uređaj ima alarm za signalizaciju graničnih stanja nivoa tečnosti u rezervoaru, odnosno za maksimum i minimum položaja elementa za detekciju nivoa tečnosti (maksimalna i minimalna visina punjenja rezervoara).
Član 10.
(Zaštita integriteta mjerenja)
(1) AMN se projektuje i izrađuje tako da greške AMN u naznačenim radnim uslovima ne prelaze vrijednosti najveće dozvoljene greške iz člana 6. ovog Pravilnika.
(2) AMN se projektuje i izrađuje tako da ima mogućnost kontrole ispravnosti svog rada, a kontrolni sistem može biti tipa P, koji podrazumijeva stalnu automatsku kontrolu ispravnosti rada AMN (ili uređaja u sklopu AMN) u toku svakog mjernog ciklusa ili tipa I, koji podrazumijeva povremenu automatsku kontrolu ispravnosti rada AMN (ili uređaja u sklopu AMN) u određenim vremenskim intervalima ili nakon određenog (fiksnog) broja mjernih ciklusa.
(3) Kontrolni sistem AMN se projektuje tako da je moguće provjeriti ispravnost njegovog funkcionisanja.
Član 11.
(Kontrolni sistem - signalizacija značajnih poremećaja)
(1) AMN se projektuje i izrađuje tako da, u slučaju pojave poremećaja u toku rada, svojom konstrukcijom osigurava:
a) da ne mogu nastati značajni poremećaji ili
b) da se značajni poremećaji otkriju i na njih reaguje pomoću kontrolnog sistema ugrađenog u AMN.
(2) AMN se projektuje i izrađuje tako da ispunjava zahtjev iz stava (1) ovog člana kontinuirano, u toku upotrebe AMN, odnosno kada je AMN izloženo uticaju sljedećih smetnji:
a) promjena uslova okoline (temperatura i relativna vlažnost zraka);
b) promjena napona napajanja;
c) zračena radiofrekvencijska polja;
d) kondukciona radiofrekvencijska polja;
e) elektrostatičko pražnjenje;
f) električni brzi tranzijent/rafal na linijama za prenos i kontrolu signala i podataka;
g) naponski udari na linijama za prenos i kontrolu signala i podataka;
h) propadi napona, kratki prekidi i varijacije napona kod AC napajanja;
i) električni brzi tranzijent/rafal kod AC i DC napajanja;
j) propadi napona, kratki prekidi i varijacije napona kod DC napajanja;
k) talasnost napona kod DC napajanja;
l) naponski udari kod AC i DC napajanja.
(3) U slučaju pojave greške veće od greške iz člana 6. ovog Pravilnika, kontrolni sistem AMN signalizira grešku i daje zvučni ili vizuelni signal koji traje dok rukovalac AMN ne reaguje ili dok se uzrok ne otkloni.
Član 12.
(Kontrolni sistem - signalizacija gubitka ili distorzije podataka)
(1) U slučaju gubitka ili distorzije podataka, kontrolni sistem AMN signalizira i omogućava da AMN reaguje na:
a) neispravno funkcionisanje pojedinih dijelova AMN;
b) poremećenu komunikaciju između pojedinih dijelova AMN.
(2) Ako je rizik od gubitka ili distorzije podataka detektovan, kontrolni sistem AMN signalizira grešku i daje zvučni ili vizuelni signal koji traje dok rukovalac AMN ne reaguje ili dok se uzrok ne otkloni.
(3) AMN se projektuje i izrađuje tako da svojom konstrukcijom obezbijedi da su sve memorisane instrukcije i podaci neophodni za rad AMN ispravni i u nepromijenjenom obliku.
(4) Ispravnost svih mjernih podataka prilikom internog prijenosa i memorisanja u AMN ili tokom prijenosa do perifernih uređaja preko interfejsa, provjerava se na jedan (ili više) od sljedećih načina:
a) bit parnosti;
b) provjera zbira;
c) nezavisno duplo memorisanje (sa istim ili različitim, inverznim ili pomjerenim, kodom);
d) neki drugi pouzdan način provjere.
Član 13.
(Kontrolni sistem – računska jedinica)
(1) Kontrolni sistem AMN se projektuje i izrađuje tako da omogućava provjeru:
a) da su sve vrijednosti memorisanih instrukcija i podataka neophodnih za rad AMN ispravne i u nepromijenjenom obliku;
b) da se sve procedure internog prijenosa i memorisanja podataka bitnih za rezultat mjerenja izvršavaju na ispravan način.
(2) Računska jedinica AMN se projektuje i izrađuje tako da ima mogućnost stalne kontrole ispravnog izvršavanja mjernog programa.
Član 14.
(Kontrolni sistem – pokazni i dodatni uređaj)
(1) Kontrolni sistem AMN se projektuje i izrađuje tako da automatski vrši provjeru prijenosa podataka do pokaznog uređaja i kontrolu njegove elektronike radi obezbjeđenja njegovog ispravnog funkcionisanja.
(2) U slučaju da AMN ima dodatne uređaje, kontrolni sistem AMN se projektuje i izrađuje tako da osigurava provjeru njihove prisutnosti u sistemu i ispravno funkcionisanje.
Član 15.
(Zahtjevi za instalaciju)
(1) AMN se instalira u rezervoar tako da su ispunjeni zahtjevi u pogledu najveće dozvoljene greške iz člana 6. ovog Pravilnika, za AMN ugrađeno u rezervoar.
(2) AMN se instalira u rezervoar na takav način da je lako dostupno u postupku verifikacije.
(3) AMN se instalira u rezervoar tako da pokazivanje AMN nakon ugradnje bude lako dostupno i čitljivo.
(4) Element za detekciju nivoa tečnosti se postavlja u neposrednoj blizini glavnog otvora ako postoji.
(5) Element za detekciju nivoa tečnosti se postavlja tako da na njega ne djeluju međusobni uticaji pri ručnom mjerenju, uzimanju uzoraka ili drugim radnjama.
(6) Element za detekciju nivoa tečnosti je zaštićen tako da utjecaj turbulentnog (vrtložnog) strujanja ili talasanja tečnosti na njega bude zanemariv.
Član 16.
(Zaštita mjeriteljskih parametara)
(1) Mjeriteljske karakteristike AMN su zaštićene, a zakonski relevantan softver AMN se osigurava od neovlaštene modifikacije.
(2) AMN se projektuje i izrađuje tako da je moguća identifikacija zakonski relevantnog softvera AMN.
(3) Identifikacija zakonski relevantnog softvera, kao i način i sredstva te identifikacije navode se u uvjerenju o odobrenju tipa mjerila.
Član 17.
(Mehanička sredstva zaštite)
(1) AMN se projektuje i izrađuje tako da ima predviđena, pripremljena i pristupačna mjesta za postavljanje verifikacionih oznaka.
(2) Verifikuju se svi dijelovi AMN koji ne mogu da budu zaštićeni na drugi način od radnji koje mogu uticati na tačnost mjerenja.
(3) Sredstva za verifikaciju su takva da onemogućavaju izmjenu bilo kog parametra koji učestvuje u određivanju rezultata mjerenja (naročito parametara za korekciju, podešavanje i konverziju).
(4) Pločica sa glavnim natpisima i oznakama se verifikuje ili je takva da je nerazdvojivo pričvršćena za kućište AMN.
Član 18.
(Elektronska sredstva zaštite)
(1) Kada pristup parametrima koji učestvuju u određivanju rezultata mjerenja nije zaštićen mehaničkim sredstvom za verifikaciju, elektronska zaštita AMN je takva da ispunjava sljedeće zahtjeve:
a) pristup zakonski relevantnom softveru je dozvoljen:
1) isključivo licima ovlaštenim od strane proizvođača (npr. korištenjem lozinke), a poslije izmjena parametara AMN može ponovo da se uvede u korištenje "pod verifikovanim (zaštićenim) uslovima" bez bilo kakvih ograničenja ili
2) licima koja nisu ovlaštena od strane proizvođača, sa tim da se poslije promjene parametara AMN može ponovo uvesti u korištenje "pod verifikovanim uslovima" isključivo od strane lica ovlaštenog od strane proizvođača (npr. korištenjem lozinke);
b) lozinka je promjenjiva;
c) AMN ne smije da radi ili se jasno prikazuje da je AMN u "modu za konfigurisanje" kada je mjerni sistem u statusu rada u kome parametri mogu da se mijenjaju. Ovaj status ostaje sve dok se AMN ne postavi u status korištenja "pod verifikovanim uslovima";
d) podaci koji se odnose na posljednju intervenciju u pogledu parametara se automatski registruju u evidenciji događaja koja obuhvata najmanje sljedeće:
1) brojanje događaja;
2) datum kada su parametri izmijenjeni (dozvoljeno je da ovo bude ručno uneseno);
3) novu vrijednost parametra;
4) identifikaciju osobe koja je izvela intervenciju;
e) podaci o posljednjoj intervenciji se čuvaju najmanje dvije godine, ukoliko preko njih nisu sačuvani podaci koji se odnose na naknadnu intervenciju.
(2) Ako dnevnik događaja može da čuva podatke o više od jedne intervencije i ako čuvanje podataka o intervenciji podrazumijeva brisanje podataka o prethodnoj intervenciji, briše se najstarija evidencija.
III NATPISI I OZNAKE
Član 19.
(Natpisi i oznake)
(1) AMN koja se stavljaju na tržište, neophodno je da sadrže uputstva koje su potrebna za pravilnu upotrebu mjerila. Uputstva moraju da budu na jednom od službenih jezika koji se koriste u Bosne i Hercegovine.
(2) AMN imaju na vidnom mjestu natpisnu pločicu na kojoj su ispisani natpisi i oznake, koji moraju biti jasni i dobro vidljivi u radnim uslovima i takvi da se pri normalnom korištenju ne mogu izbrisati ili skinuti.
(3) Natpisi i oznake na AMN su u skladu sa podzakonskim aktom Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine koji uređuju oblast ocjenjivanja usklađenosti mjerila.
(4) Ukoliko je primjenjivo, mjerilo i druge komponente (moduli) mjernog sistema treba da imaju svoje natpisne pločice.
(5) AMN koja se uvoze iz EU, a koja su usklađena sa zahtjevima iz ovog Pravilnika, prije stavljanja na tržište i/ili u upotrebu, moraju biti označena znakom usklađenosti. Znak usklađenosti mora biti neizbrisiv.
(6) Ukoliko je postupak ocjenjivanja usklađenosti obavljen u Bosni i Hercegovini iza znaka usklađenosti i dopunske mjeriteljske oznake stavlja se jedinstven broj imenovanog tijela u skladu sa podzakonskim aktom Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine kojim se uređuje način utvrđivanja ispunjenosti uslova za imenovanja tijela za ocjenjivanje usklađenosti mjerila. Jedinstveni broj odgovarajućeg imenovanog tijela mora biti neizbrisiv ili samouništiv, ako se ukloni. Sve oznake moraju biti jasno vidljive i lako pristupačne.
IV OCJENJIVANJE USKLAĐENOSTI
Član 20.
(Ocjenjivanje usklađenosti )
(1) Ocjenjivanje usklađenosti za AMN provodi se prema mjerodavnim bitnim zahtjevima, prema izboru proizvođača, primjenom jednog od postupaka ocjenjivanja navedenih u podzakonskom aktu Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine koji uređuje oblast ocjenjivanja usklađenosti mjerila. Kombinacija modula koja se može primijeniti u postupku ocjenjivanja usklađenosti na automatska mjerila nivoa tečnosti su: B+F. Normativni dokument za postupak ocjene usklađenosti je međunarodna preporuka OIML R-85 (Automatska mjerila nivo tečnosti).
(2) Za AMN mjerila je obavezno ispitivanje tipa, iza kojeg slijedi prva verifikacija. Samo odobrena mjerila sa službenom oznakom dodijeljenom od strane Instituta mogu biti predmet redovnih i vanrednih verifikacija.
(3) Ukoliko se iz nekog razloga vrši bilo kakva popravka ili zamjena djelova na AMN obavezno je provesti postupak vanredne verifikacije.
(4) Postupak mjeriteljskog pregleda pri redovnoj i vanrednoj verifikaciji AMN kao i mjeriteljskog nadzora nad AMN u upotrebi je jednak postupku mjeriteljskog pregleda verifikacije usklađenosti pregledom i ispitivanjem svakog zasebnog AMN u skladu sa normativnim dokumentom OIML R-85.
(5) Do izdavanja odgovarajućih pravilnika o načinu verificiranja AMN od strane entitetskih institucija za mjeriteljstvo u postupku verifikacije koristit će se normativni dokument OIML R-85.
(6) Granice dozvoljene greške pri redovnoj (periodičnoj) i vanrednoj verifikaciji AMN su jednake granicama dozvoljenih grešaka u postupku ocjenjivanja usklađenosti prve verifikacije za AMN navedene u ovom Pravilniku.
(7) AMN se verifikuju pojedinačno.
(8) Verifikacija AMN obuhvata:
a) vizuelni pregled i provjeru funkcionalnosti;
b) ispitivanje greške;
c) ispitivanje greške histereze;
d) ispitivanje greške osjetljivosti;
e) provjeru pokaznog uređaja;
f) provjeru softvera;
g) provjeru ispravnosti ugradnje AMN u rezervoar.
(9) Ostali zahtjevi za AMN su definisani u podzakonskom aktu Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine koji uređuju oblast ocjenjivanja usklađenosti mjerila.
(10) Periodi verifikacije za AMN su definisani u skladu sa podzakonskim aktom Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, koji uređuje rokove verifikacije.
V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 21.
(Prelazne i završne odredbe)
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o metrološkim uslovima za automatska mjerila nivoa tečnosti u nepokretnim rezervoarima ("Službeni list SFRJ", broj 76/90).
(2) Prva verifikacija mjerila koja imaju važeće certifikate o odobrenju tipa mjerila izdate do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika moći će se obavljati do isteka roka certifikata o odobrenju tipa za predmetno mjerilo.
(3) AMN kojima je istekao rok važenja certifikata o odobrenju tipa, ne mogu biti predmetom prve verifikacije.
(4) AMN koja su ranije na propisan način puštena u upotrebu, mogu se nastaviti koristiti i nakon isteka važenja certifikata o odobrenju tipa mjerila ukoliko ispunjavaju granice najveće dozvoljene greške navedene u ovom Pravilniku, odnosno u relevantnom propisu u vrijeme stavljanja istih u upotrebu.
(5) Institut će izdati Rješenje o povlačenju onog tipa mjernog sistema za koje se utvrdi da više nije pogodno za upotrebu u mjeriteljskom sistemu.
(6) Propisi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine usaglasiće se sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu.
Član 22.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".