Službeni glasnik BiH, broj 55/13
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 16. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 19. juna 2013. godine, usvojilo je
POSLOVNIK
VISOKOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG VIJEĆA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
(Predmet Poslovnika)
Poslovnikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se organizacija i način rada Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće).
Član 2.
(Obim primjene)
Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na sudije i tužioce shodno će se primjenjivati i na predsjednike sudova, glavne tužioce, zamjenike glavnih tužilaca i stručne saradnike koje imenuje Vijeće, ukoliko ovim poslovnikom nije drugačije propisano.
POGLAVLJE I - ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VIJEĆA
Odjeljak A. Organizacija i članovi Vijeća
Član 3.
(Organizacija Vijeća)
(1) Vijeće čini 15 članova. Vijeće predstavlja predsjednik Vijeća (u daljnjem tekstu: predsjednik).
(2) Predsjednik i dva potpredsjednika Vijeća, te član Vijeća koji radi u Vijeću po osnovu punovremenog radnog angažmana čine Predsjedništvo Vijeća (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo).
(3) Sekretarijat Vijeća (u daljnjem tekstu: Sekretarijat) obavlja stručne, finansijske i administrativne poslove Vijeća.
(4) Ured disciplinskog tužioca vrši dužnost tužioca u vezi sa navodima koji se tiču povreda dužnosti nosilaca pravosudnih funkcija.
Član 4.
(Izbor članova Vijeća)
(1) Postupak izbora članova Vijeća regulira se posebnim pravilnikom koji usvaja Vijeće.
(2) Mandat člana Vijeća počinje narednog dana od dana isteka mandata člana Vijeća umjesto kojeg je imenovan odnosno od dana dostavljanja obavijesti Vijeća o njegovom izboru.
(3) Član Vijeća potpisuje izjavu o nacionalnoj pripadnosti.
(4) Član Vijeća potpisuje Izjavu o nepostojanju sukoba interesa, koja glasi:
"Dolje potpisani (ime i prezime člana), kao član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i u skladu sa članom 10. stav (2) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, svečano izjavljujem da ne obavljam funkciju ili bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, kao ni u fondacijama ili udruženjima povezanim s političkim partijama. Također, izjavljujem da sam svjestan zakonske obaveze da se suzdržavam od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija dok budem obavljao funkciju člana Vijeća".
Član 5.
(Privremeno udaljenje od vršenja dužnosti člana Vijeća)
(1) Odluku o privremenom udaljenju donosi predsjednik najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za okolnosti iz člana 7. stav (1) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon).
(2) Odluku o privremenom udaljenju predsjednika donosi jedan od potpredsjednika najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za okolnosti iz člana 7. stav (1) Zakona.
Član 6.
(Prava i dužnosti članova Vijeća)
(1) Članovi Vijeća za vrijeme trajanja mandata imaju prava iz člana 9. Zakona.
(2) Član Vijeća ostvaruje pravo na naknadu putnih troškova nastalih u okviru obavljanja dužnosti člana Vijeća izvan njegovog mjesta rada odnosno izvan sjedišta poslodavca, u iznosu i na način utvrđen pozitivnim propisima za putne troškove sudija, tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u sudskim i pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
(3) Članovi Vijeća imaju dužnost:
a) redovno prisustvovati sjednicama Vijeća osim u slučaju opravdanog izostanka;
b) blagovremeno obavijestiti predsjednika Vijeća ili nadležni odjel Sekretarijata o nemogućnosti prisustvovanja sjednici;
c) učestvovati u radu podvijeća, komisija za obavljanje razgovora, disciplinskih komisija, stalnih komisija, radnih grupa i obavljati druge zadatke koje im dodijeli Vijeće;
d) ne otkrivati informacije koje se odnose na proces donošenja odluka Vijeća.
Član 7.
(Razlozi za izuzeće člana Vijeća)
Član Vijeća ne može učestvovati u aktivnostima Vijeća ako:
a) se radi o pitanju koje se tiče njega samog, krvnih srodnika u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili bračnog odnosno vanbračnog druga ili srodnika po tazbini odnosno srodnika vanbračnog druga, do drugog stepena, bez obzira na to da li su brak odnosno vanbračna zajednica prestali ili ne;
b) postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
Član 8.
(Zahtjev za izuzeće člana Vijeća)
(1) Izuzeće člana Vijeća može tražiti osoba koja za to ima opravdani interes.
(2) Zahtjev za izuzeće člana Vijeća podnosi se odmah po saznanju za postojanje razloga za izuzeće, a najkasnije do donošenja odluke Vijeća po pitanju za koje se izuzeće traži.
(3) Izuzeće se može tražiti samo poimenično za određenog člana Vijeća.
(4) Osoba koja traži izuzeće dužna je u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzeće člana Vijeća. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzeće koji je ranije odbijen.
Član 9.
(Postupak za izuzeće člana Vijeća)
(1) Čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz člana 7. ovog poslovnika ili kada je podnesen zahtjev za njegovo izuzeće, član Vijeća dužan je prekinuti aktivnosti u postupku u kojem je zahtjev podnesen i odmah o tome obavijestiti predsjednika Vijeća.
(2) Ako se radi o izuzeću predsjednika, dok se ne donese odluka o podnesenom zahtjevu, njega će mijenjati jedan od potpredsjednika Vijeća.
(3) Vijeće odnosno nadležna tijela Vijeća zastat će s postupkom do donošenja odluke o izuzeću.
Član 10.
(Odlučivanje o zahtjevu za izuzeće člana Vijeća)
(1) O zahtjevu za izuzeće člana Vijeća odlučuje predsjednik.
(2) Ako se traži izuzeće predsjednika Vijeća, odluku o izuzeću donosi Vijeće.
(3) Prije donošenja odluke o izuzeću tražit će se izjava od člana Vijeća čije se izuzeće traži, a prema potrebi obavit će se i druge potrebne radnje.
(4) Protiv odluke kojom se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće žalba nije dopuštena.
Odjeljak B. Sjednice Vijeća
Član 11.
(Mjesto i plan održavanja sjednica Vijeća)
(1) Sjednice Vijeća se, u pravilu, održavaju u sjedištu Vijeća.
(2) U toku godine najmanje tri sjednice Vijeća održat će se, u pravilu, izvan sjedišta Vijeća.
(3) Svake godine u decembru Vijeće usvaja godišnji raspored održavanja redovnih sjednica Vijeća za narednu godinu. Sjednice se, u pravilu, održavaju svake treće sedmice u mjesecu i mogu trajati duže od jednog radnog dana.
Član 12.
(Sazivanje sjednica Vijeća, utvrđivanje i dostavljanje prijedloga dnevnog reda)
(1) Predsjednik saziva sjednice Vijeća na osnovu rasporeda održavanja sjednica iz člana 11. stav (3) ovog poslovnika.
(2) Predsjednik može sazvati vanrednu sjednicu Vijeća u slučaju hitnih pitanja ili na zahtjev najmanje pet članova Vijeća.
(3) Predsjednik priprema prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća.
(4) Svaki član Vijeća, glavni disciplinski tužilac, direktor i zamjenik direktora Sekretarijata mogu predložiti predsjedniku da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red sjednice.
(5) Utvrđeni prijedlog dnevnog reda nadležni odjel Sekretarijata dostavlja, u pravilu, elektronskim putem članovima Vijeća najmanje pet dana prije redovne sjednice.
(6) Zamjenik direktora vodi računa, ako je to moguće, da se materijali za sjednicu dostave elektronskim putem članovima Vijeća najmanje dva dana prije sjednice. Na dan sjednice Vijeća, dnevni red i svi materijali u elektronskoj formi su na raspolaganju članovima Vijeća.
(7) Izuzetno, materijal za sjednicu Vijeća može se dostaviti neposredno prije održavanja sjednice ili na samoj sjednici Vijeća ako se radi o pitanju o kojem treba hitno odlučiti.
Član 13.
(Javnost rada)
(1) Sjednice Vijeća u pravilu su otvorene za javnost izuzev procesa vijećanja i glasanja.
(2) Pristup sjednicama ostvaruje se u sjedištu Vijeća u posebnoj prostoriji putem videolinka, uz obaveznu najavu dolaska najkasnije 48 sati prije održavanja sjednice.
(3) Prostorije iz stava (2) ovog člana u kojima se prate javne sjednice mogu se snimati nadzornim kamerama.
(4) Najmanje jedna osoba iz Sekretarijata bit će prisutna u prostoriji koja je namijenjena za praćenje sjednica.
(5) Vijeće može određene tačke dnevnog reda proglasiti zatvorenim za javnost.
(6) Radni materijali za sjednice Vijeća nisu dostupni javnosti.
(7) Snimanje na javnim sjednicama Vijeća dopušteno je samo na osnovu posebne odluke Vijeća.
(8) Javnost rada iz ovog člana osigurat će se nakon ispunjenja tehničkih pretpostavki.
Član 14.
(Otvaranje sjednice Vijeća i usvajanje dnevnog reda)
(1) Predsjednik ili u slučaju njegovog odsustva jedan od potpredsjednika otvara sjednicu Vijeća konstatirajući vrijeme početka sjednice i utvrđuje prisustvuje li sjednici potreban broj članova Vijeća za odlučivanje (kvorum), nakon čega se pristupa usvajanju dnevnog reda sjednice Vijeća.
(2) Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se na osnovu ranije dostavljenog prijedloga dnevnog reda iz člana 12. ovog poslovnika, kao i na osnovu naknadno predloženih izmjena ili dopuna.
Član 15.
(Rasprava/diskusija na sjednici Vijeća)
(1) Diskusija i odlučivanje na sjednici Vijeća odvija se po tačkama usvojenog dnevnog reda.
(2) O svakoj tački dnevnog reda predsjednik otvara raspravu, te daje riječ uvažavajući redoslijed javljanja.
(3) U toku diskusije članovi Vijeća i ostali učesnici na sjednici postupaju sa međusobnim uvažavanjem te se uključuju u raspravu nakon što im predsjednik da riječ.
(4) Učesnici u raspravi dužni su u svom izlaganju biti jasni i sažeti te su dužni raspravu vezati za predmet odnosno tačku dnevnog reda.
(5) Član Vijeća može dobiti riječ najviše dva puta u toku diskusije o jednoj tački dnevnog reda. Član Vijeća koji se u okviru jedne tačke prvi put javlja za riječ ima prednost u odnosu na članove Vijeća koji su već učestvovali u diskusiji.
(6) Učešće u raspravi vremenski je ograničeno i u pravilu ne može trajati duže od pet minuta po javljanju.
(7) Predsjednik Vijeća može dozvoliti odstupanja od pravila utvrđenih ovim članom u mjeri u kojoj ocijeni da je to potrebno za sveobuhvatno razmatranje pojedinih pitanja.
(8) Po okončanju diskusije za pojedinu tačku dnevnog reda predsjednik Vijeća će zaključiti raspravu i precizno formulirati zaključke odnosno odluku o kojoj se glasa.
(9) U toku sjednice zabranjeno je korištenje mobilnih telefona u prostoriji u kojoj se sjednica održava.
Odjeljak C. Odluke i zapisnici Vijeća, stalne komisije Vijeća
Član 16.
(Odluke Vijeća)
(1) Vijeće odlučuje na sjednici Vijeća u skladu sa članom 14. Zakona.
(2) Izuzetno, u hitnim slučajevima, Vijeće može donijeti odluku i bez održavanja sjednice, glasanjem putem elektronske pošte ili telefonskim putem, o čemu odluku donosi predsjednik. O održanom glasanju sačinjava se službena zabilješka.
(3) Vijeće odlučuje u formi:
a) odluka
b) zaključaka
c) mišljenja i
d) uputstava
(4) Predsjednik potpisuje akte koje donosi i usvaja Vijeće, u pravilu, u roku od pet radnih dana nakon sjednice.
(5) Sekretarijat vodi arhivu akata koje donosi i usvaja Vijeće u skladu sa propisima o kancelarijskom i arhivskom poslovanju.
(6) Sekretarijat uspostavlja i održava elektronsku bazu podataka za potrebe održavanja sjednica Vijeća, u kojoj se pohranjuju materijali za svaku sjednicu kao i finalne verzije akata koje je donijelo i usvojilo Vijeće.
Član 17.
(Zapisnici i tonski zapisi sa sjednica Vijeća)
(1) Zapisnike na sjednicama Vijeća vodi nadležni odjel Sekretarijata. Zapisnik sadrži sažetak diskusija i rezultate glasanja, kao i sve odluke, zaključke ili mišljenja koje je Vijeće usvojilo. Svaki član Vijeća u toku izlaganja može tražiti da se njegova izjava u cjelini ili djelimično citira u zapisniku.
(2) Zapisnik se nakon sjednice Vijeća elektronskim putem dostavlja članovima Vijeća, te se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Vijeća. Pravila koja se odnose na dostavu materijala za sjednicu Vijeća primjenjuju se i na dostavu zapisnika.
(3) Zapisnik sa sjednice Vijeća nije dostupan javnosti. Vijeće može odlučiti da zapisnik ili njegov dio budu dostupni javnosti.
(4) Sjednice Vijeća se snimaju, a tonski zapisi se čuvaju u Sekretarijatu i nisu dostupni javnosti.
(5) Pristup tonskim zapisima ima zamjenik direktora Sekretarijata, te šef i uposlenici Odjela za pravna pitanja koji prisustvuju sjednicama Vijeća.
(6) Pravo preslušavanja tonskog zapisa u cjelini ili u relevantnom dijelu ima svaki član Vijeća, direktor Sekretarijata, šef Kabineta i kada je to potrebno radi izvršenja odluke ili zaključka Vijeća, uposlenik koji je prisustvovao sjednici u cjelini ili u toku rasprave po pojedinim tačkama dnevnog reda.
(7) Vođenje, čuvanje i pristupanje zapisnicima i tonskim zapisima sa sjednica Vijeća detaljnije se regulira posebnim pravilnikom.
Član 18.
(Stalne komisije Vijeća)
(1) U skladu sa članom 12. Zakona, Vijeće može formirati stalne komisije Vijeća koje će se baviti pitanjima od posebnog interesa za pravosuđe.
(2) Odlukom o formiranju stalnih komisija koju donosi Vijeće definira se djelokrug njihovog rada te reguliraju ostala pitanja koja su od važnosti za rad stalnih komisija.
(3) Vijeće donosi odluku kojom imenuje članove stalnih komisija iz stava (2) ovog člana na mandat od dvije godine, koji se može produžiti. Vijeće može, u skladu sa članom 13. Zakona, imenovati i stručnjake koji nisu članovi Vijeća da kao savjetnici učestvuju u radu stalnih komisija.
(4) Vijeće može, radi efikasnijeg izvršavanja određenih zadataka, formirati i druga radna tijela.
Odjeljak D. Godišnji izvještaj, strateški plan i interni akti Vijeća
Član 19.
(Godišnji izvještaj Vijeća)
(1) Vijeće odlučuje o strukturi godišnjeg izvještaja.
(2) U skladu sa utvrđenom strukturom, Sekretarijat priprema nacrt godišnjeg izvještaja Vijeća, koji dostavlja Predsjedništvu najkasnije do 15. marta.
(3) Vijeće, na prijedlog Predsjedništva, razmatra i usvaja godišnji izvještaj, u pravilu, do 15. aprila.
(4) Godišnji izvještaj se dostavlja institucijama iz člana 20. stav (3) Zakona i objavljuje na internet stranici Vijeća.
Član 20.
(Strateški plan i godišnji plan rada Vijeća)
(1) Vijeće usvaja strateški plan Vijeća kao i godišnji plan rada.
(2) Nacrt godišnjeg plana rada za narednu godinu usvaja se u augustu tekuće godine.
(3) Strateški plan iz stava (1) ovog člana dostavlja se svim pravosudnim institucijama i institucijama navedenim u članu 20. stav (3) Zakona, kao i međunarodnim partnerima i donatorima te se objavljuje na internet stranici Vijeća.
(4) Vijeće usvaja plan implementacije strateškog plana, kojim se, između ostalog, definiraju konkretne aktivnosti na provedbi strateškog plana i rokovi za njihovo izvršenje, kao i organizacione jedinice zadužene za svaki strateški cilj.
(5) Sekretarijat podnosi Vijeću polugodišnji izvještaj o provedbi strateškog plana Vijeća i godišnji izvještaj o provedbi godišnjeg plana rada Vijeća.
Član 21.
(Interni akti Vijeća)
U skladu sa članom 16. Zakona, Vijeće usvaja interne propise potrebne za efikasan i djelotvoran rad Vijeća.
Odjeljak E. Predsjednik i potpredsjednici Vijeća i Predsjedništvo Vijeća
Član 22.
(Predsjednik Vijeća)
(1) Predsjednik zastupa i predstavlja Vijeće prema trećim osobama kako je utvrđeno u članu 11. stav (5) Zakona.
(2) Predsjednik Vijeća ima sljedeće dužnosti i ovlaštenja:
a) nadzirati cjelokupni rad Vijeća;
b) sazivati sjednice Vijeća, utvrđivati prijedlog dnevnog reda za sjednice i predsjedavati sjednicama Vijeća;
c) sazivati sastanke Predsjedništva, pripremati dnevni red i predsjedavati sastancima;
d) održavati i voditi aktivan dijalog sa predstavnicima pravosuđa i drugim partnerima Vijeća u pravosuđu i izvan njega;
e) ovlastiti advokata da zastupa Vijeće u postupcima pred sudovima ili drugim tijelima, ukoliko Zakonom nije propisano obavezno zastupanje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine;
f) odobravati plan godišnjih odmora i potpisivati zahtjeve za odsustvo za potpredsjednike Vijeća i članove Vijeća koji su u punovremenom radnom angažmanu, direktora, zamjenika direktora, glavnog disciplinskog tužioca i šefa Kabineta;
g) vršiti druge dužnosti kako je to utvrđeno Zakonom, drugim propisima, ovim poslovnikom i internim aktima Vijeća.
(3) Predsjednik može odlukom prenijeti određene dužnosti i ovlaštenja navedene u st. (1) i (2) ovog člana na potpredsjednika Vijeća ili člana Vijeća koji je u punovremenom radnom angažmanu.
(4) Za vrijeme odsustva odnosno spriječenosti predsjednika da obavlja dužnost, zamjenjuje ga jedan potpredsjednik, u skladu sa odlukom predsjednika.
(5) Predsjednik može odrediti drugog člana Vijeća da obavlja njegove dužnosti u periodu tokom kojeg ni predsjednik ni potpredsjednici ne mogu obavljati svoje dužnosti.
Član 23.
(Potpredsjednici Vijeća)
(1) Mandat potpredsjednika traje do isteka mandata predsjednika ili do isteka ili prestanka njihovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 6. Zakona, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi.
(2) Potpredsjednici pomažu predsjedniku u obavljanju zadataka potrebnih za efikasan i propisan rad Vijeća.
(3) Potpredsjednici Vijeća obavljaju posebne zadatke koje im je dodijelio predsjednik u skladu sa članom 22. ovog poslovnika i u skladu sa podjelom zadataka prema odluci Predsjedništva.
Član 24.
(Predsjedništvo)
(1) Predsjedništvo ima sljedeće zadatke i nadležnosti:
a) nadgledati rad Sekretarijata;
b) pratiti provedbu strateškog plana i plana rada Vijeća;
c) razmatrati prijedlog budžeta Vijeća;
d) razmatrati nacrt godišnjeg izvještaja Vijeća;
e) odobravati povećanje plaće i odlučivati o dodjeli novčane nagrade (stimulacije) za zaposlene u Vijeću, na prijedlog direktora Sekretarijata;
f) odlučivati o drugim pitanjima za koja ga ovlasti Vijeće.
(2) Predsjedništvo odlučuje konsenzusom, a ukoliko se konsenzus ne postigne, odlučuje Vijeće.
(3) Predsjedništvo može odlučiti da određeni član Predsjedništva bude odgovoran za posebne zadatke iz nadležnosti Predsjedništva.
(4) Predsjedništvo svakih šest mjeseci Vijeću podnosi izvještaje o svom radu.
(5) Administrativnu i stručnu podršku Predsjedništvu pruža Kabinet Predsjedništva, kojim rukovodi šef Kabineta, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku. Organizacija i djelokrug
poslova i odgovornosti uposlenih u Kabinetu Predsjedništva propisuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
(6) Direktor i zamjenik direktora Sekretarijata prisustvuju sastancima Predsjedništva bez prava glasa i mogu iznijeti svoje mišljenje o svim pitanjima koja se razmatraju.
Odjeljak F. Sekretarijat
Član 25.
(Dužnosti i organizacija Sekretarijata)
(1) Sekretarijat pruža administrativnu i stručnu podršku Vijeću u skladu sa Zakonom, ovim poslovnikom i drugim aktima Vijeća.
(2) Organizacija Sekretarijata utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Član 26.
(Direktor i zamjenik direktora Sekretarijata)
(1) Direktor i zamjenik direktora Sekretarijata imaju odgovornosti i zadatke u skladu sa Zakonom, ovim poslovnikom i drugim aktima Vijeća.
(2) Direktor Sekretarijata odlučuje o realizaciji odluka koje imaju budžetske implikacije.
(3) Direktor Sekretarijata potpisuje dokumente koji imaju budžetske implikacije i dopise koji se odnose na operativna pitanja i ova ovlaštenja može prenijeti na druge zaposlene u Sekretarijatu.
(4) Direktor Sekretarijata po potrebi saziva sastanak svih zaposlenih u Vijeću, a najmanje jednom godišnje.
Član 27.
(Priprema i izvršenje budžeta)
Postupak pripreme, usvajanja i izvršenja budžeta Vijeća uređuje se posebnim pravilnikom.
Odjeljak G. Ured disciplinskog tužioca
Član 28.
(Dužnosti i organizacija)
(1) Ured disciplinskog tužioca vrši dužnost tužioca u vezi sa navodima koji se tiču povreda dužnosti nosilaca pravosudnih funkcija u skladu sa Zakonom, drugim relevantnim zakonima, ovim poslovnikom i drugim internim aktima Vijeća.
(2) Organizacija i sistematizacija radnih mjesta Ureda disciplinskog tužioca uređuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Član 29.
(Samostalnost i nezavisnost Ureda disciplinskog tužioca)
(1) Ured disciplinskog tužioca je samostalan i nezavisan u svom radu na disciplinskim predmetima.
(2) Državne službenike u Uredu disciplinskog tužioca imenuje i razrješava komisija u čijem je sastavu član Vijeća kojeg izabere Vijeće, glavni disciplinski tužilac i direktor Sekretarijata u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Zaposlenike u Uredu disciplinskog tužioca imenuje i razrješava komisija u čijem je sastavu član Vijeća kojeg izabere Vijeće, glavni disciplinski tužilac i direktor Sekretarijata u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.
(3) Članovi Komisije za izbor državnih službenika u Uredu disciplinskog tužioca iz člana 24. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine su član Vijeća kojeg izabere Vijeće i državni službenik kojeg ovlasti glavni disciplinski tužilac.
Član 30.
(Glavni disciplinski tužilac)
(1) Glavni disciplinski tužilac ima ovlaštenja i zadatke u skladu sa Zakonom, ovim poslovnikom i drugim aktima Vijeća.
(2) Glavni disciplinski tužilac podnosi Vijeću polugodišnji izvještaj o radu Ureda disciplinskog tužioca.
Odjeljak H. Ocjenjivanje i radni odnosi
Član 31.
(Ocjenjivanje rukovodećih državnih službenika u Vijeću)
(1) Vijeće u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ocjenjuje rad rukovodećih državnih službenika u Vijeću.
(2) Vijeće formira komisiju u sastavu od tri člana Vijeća koja provodi postupak ocjenjivanja rukovodećih državnih službenika u Vijeću i daje prijedlog ocjene Vijeću.
(3) Vijeće donosi Pravilnik o ocjenjivanju rukovodećih državnih službenika u Vijeću.
Član 32.
(Radni odnosi)
(1) Vijeće usvaja Pravilnik o radu, kojim se reguliraju prava i obaveze uposlenih u Vijeću.
(2) Vijeće ima Odbor uposlenika. Sastav i nadležnost Odbora uposlenika Vijeća regulira se Pravilnikom iz stava (1) ovog člana.
POGLAVLJE II - POSTUPAK ODABIRA I IMENOVANJA
Odjeljak A. Objavljivanje konkursa
Član 33.
(Objavljivanje konkursa)
Javni konkurs za upražnjenu poziciju sudije, tužioca, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca i dodatnog sudije objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u jednim dnevnim novinama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, kao i na internet stranici Vijeća.
Član 34.
(Forma i sadržaj konkursa)
(1) Tekst javnog konkursa sadrži:
a) broj i naziv upražnjenih pozicija;
b) osnovne i posebne uvjete za imenovanje na oglašenu poziciju;
c) postupak prijave na upražnjenu poziciju;
d) informaciju o dostupnosti prijavnog materijala;
e) način i mjesto za predavanje prijavnog materijala;
f) rok za podnošenje prijave.
(2) U dnevnim novinama objavljuje se skraćeni tekst javnog konkursa u kojem se navode osnovne informacije o oglašenim pozicijama te informacija o mjestu na kojem je objavljen kompletan tekst javnog konkursa.
Odjeljak B. Podnošenje prijava
Član 35.
(Prijavni materijal)
(1) Vijeće utvrđuje sadržaj obrasca za prijavu, koji je dostupan na internet stranici Vijeća.
(2) Uz prijavni obrazac kandidat prilaže sljedeće dokumente:
a) kopiju diplome;
b) kopiju uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu;
c) original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o državljanstvu Bosne i Hercegovine;
d) potvrdu o radnom iskustvu, za kandidate koji ne obavljaju pravosudnu funkciju.
(3) Kandidat koji je imenovan dužan je prije polaganja zakletve dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti te, ukoliko je potrebno, potvrdu o istupanju iz članstva političke stranke.
(4) Kandidat može priložiti i ostale dokumente koji su relevantni za razmatranje njegove prijave.
(5) Davanje pogrešnih ili neistinitih informacija u prijavnom materijalu može imati za posljedicu isključivanje kandidata iz konkursne procedure, što će biti naznačeno u prijavnom obrascu.
(6) Original diplome i uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu kandidat dostavlja na uvid članovima komisije za obavljanje razgovora.
Član 36.
(Odbacivanje prijave)
Nepotpune i neblagovremene prijave, kao i prijave kandidata koji ne ispunjavaju Zakonom propisane uslove neće se uzeti u razmatranje, o čemu se kandidat obavještava elektronskom poštom.
Odjeljak C. Organi za provođenje javnog konkursa
Član 37.
(Konkursna procedura)
(1) Konkursna procedura obuhvata:
a) kvalifikaciono i pismeno testiranje kandidata za pozicije odnosno testiranje za kandidate za koje je propisana obaveza kvalifikacionog i pismenog testiranja;
b) obavljanje razgovora sa kandidatima;
c) rangiranje i predlaganje kandidata.
(2) Postupak kvalifikacionog i pismenog testiranja provodi se u skladu sa ovim poslovnikom i posebnim pravilnikom.
(3) Konkursnu proceduru iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana provode podvijeća za predlaganje kandidata i komisije za obavljanje razgovora u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom.
Član 38.
(Podvijeća za predlaganje kandidata)
(1) Podvijeća za predlaganje kandidata za imenovanje su: Podvijeće na nivou Bosne i Hercegovine, Podvijeće Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Podvijeće Federacije Bosne i Hercegovine i Podvijeće Republike Srpske.
(2) Podvijeće na nivou Bosne i Hercegovine i Podvijeće Brčko Distrikta BiH imenuje predsjednik, u skladu sa članom 37. Zakona, vodeći računa o tome da svi članovi Vijeća budu zastupljeni u jednakoj mjeri.
(3) Podvijeće Federacije BiH čini pet članova Vijeća iz Federacije BiH, a Podvijeće Republike Srpske čini pet članova Vijeća iz Republike Srpske.
(4) Podvijeće na nivou Bosne i Hercegovine i Podvijeće Brčko Distrikta BiH obavljaju razgovor s kandidatima koji su se prijavili na upražnjenu poziciju na nivou Bosne i Hercegovine odnosno Brčko Distrikta BiH.
Član 39.
(Izbor predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg)
(1) Članovi podvijeća biraju predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg podvijeća na period od šest mjeseci.
(2) Po isteku perioda iz stava (1) ovog člana, dopredsjedavajući preuzima dužnost predsjedavajućeg, a članovi podvijeća biraju novog predsjedavajućeg.
Član 40.
(Dužnosti predsjedavajućeg)
(1) Predsjedavajući podvijeća saziva i vodi sjednice podvijeća, te potpisuje odluke i zaključke podvijeća.
(2) Predsjedavajući mijenja predsjedavajućeg u slučaju njegovog odsustva.
Član 41.
(Komisije za obavljanje razgovora)
(1) Entitetska podvijeća imenuju komisije za obavljanje razgovora (u daljnjem tekstu: komisije) u sastavu od tri člana Vijeća.
(2) Ukoliko je to moguće, većina članova komisije su članovi nadležnog entitetskog podvijeća.
(3) U sastavu komisije neće učestvovati član Vijeća koji je sudija ili tužilac u istoj instituciji iz koje je kandidat sa kojim se obavlja razgovor.
(4) Komisija obavlja razgovor sa kandidatima i boduje uspjeh kandidata na razgovoru.
(5) Razgovor sa kandidatima za istu poziciju u pravilu provodi komisija u istom sastavu.
(6) Angažman člana Vijeća u radu komisije ima prioritet u odnosu na ostale obaveze u vršenju dužnosti člana Vijeća i u vršenju službenih dužnosti.
Član 42.
(Imenovanje stručnjaka)
(1) U radu komisije, pored članova, učestvuju i dva stručnjaka odabrana sa liste stručnjaka koju utvrđuje Vijeće u skladu sa članom 13. Zakona i ovim poslovnikom.
(2) Svaki sud i tužilaštvo na općoj sjednici odnosno kolegiju predlaže po jednog sudiju odnosno tužioca, koji može biti imenovan za stručnjaka iz stava (1) ovog člana.
(3) Listu stručnjaka utvrđuje Vijeće na dvogodišnjem nivou na temelju prijedloga dostavljenih od strane sudova i tužilaštava, pri čemu jedna osoba ne može biti uvrštena na listu više od dva puta uzastopno.
(4) Za obavljanje razgovora sa kandidatima za imenovanje u sudove odnosno tužilaštva različitih nivoa formiraju se odvojene liste.
(5) Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na članove komisije primjenjuju se i na stručnjake u komisiji. Stručnjaci učestvuju u radu komisije na isti način kao i članovi komisije.
Član 43.
(Jednaka zastupljenost u radu komisija)
Prilikom imenovanja komisija, entitetska podvijeća vode računa da:
a) u sastavu komisije koja obavlja razgovor sa kandidatima za poziciju sudije većinu čine sudije, a u sastavu komisije koja obavlja razgovor sa kandidatima za poziciju tužioca većinu čine tužioci;
b) svi članovi Vijeća i stručnjaci s liste iz stava (1) člana 42. budu zastupljeni u jednakoj mjeri.
Član 44.
(Spriječenost člana komisije)
(1) Član komisije koji je spriječen da sudjeluje u radu komisije o tome će bez odlaganja obavijestiti nadležni odjel Sekretarijata i predsjedavajućeg nadležnog podvijeća, pisanim putem, uz obrazloženje razloga spriječenosti.
(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana predsjedavajući podvijeća će imenovati novog člana u komisiju, o čemu se obavještava podvijeće.
Član 45.
(Primjena odredaba)
Odredbe ovog poslovnika koje se odnose na komisije primjenjuju se i na Podvijeće Bosne i Hercegovine i Podvijeće Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u postupku obavljanja razgovora.
Odjeljak D. Kriteriji za ocjenjivanje uspjeha kandidata
Član 46.
(Kriteriji za rangiranje kandidata)
(1) Rangiranje kandidata vrši se na osnovu sljedećih kriterija:
a) stručnosti kandidata;
b) sposobnosti pravne analize;
c) sposobnosti kandidata da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju za koju se prijavio, uzimajući u obzir, između ostalog, dosadašnje radno iskustvo kandidata, profesionalnu nepristrasnost i ugled, ponašanje van posla, edukaciju i usavršavanje, objavljivanje naučnih radova, te druge aktivnosti u struci;
d) komunikativnosti i sposobnosti prezentiranja;
(2) Rangiranje kandidata koji su se prijavili na rukovodeću poziciju vrši se na osnovu sljedećih kriterija:
a) stručnosti kandidata;
b) sposobnosti pravne analize;
c) sposobnosti kandidata da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju za koju se prijavio, uzimajući u obzir, između ostalog, dosadašnje radno iskustvo kandidata, profesionalnu nepristrasnost i ugled, ponašanje van posla, edukaciju i usavršavanje, objavljivanje naučnih radova, te druge aktivnosti u struci;
d) komunikativnosti i sposobnosti prezentiranja;
e) rukovodnih vještina i iskustva, te sposobnosti upravljanja ljudskim potencijalima.
(3) Kriteriji iz stava (1), tač. b), c) i d), i stava (2), tač. b), c), d) i e) ovog člana, utvrđuju se na razgovoru.
Član 47.
(Stručnost)
(1) Stručnost kandidata utvrđuje se na osnovu:
a) rezultata kvalifikacionog testiranja;
b rezultata pismenog testiranja;
c) ocjene rezultata rada;
(2) Kvalifikaciono testiranje provodi se za:
a) kandidate koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a prijave se na poziciju sudije ili tužioca bilo kojeg nivoa;
b) kandidate koji su nosioci pravosudne funkcije, a nemaju ocjenu rada za posljednje tri godine, osim u slučaju iz stava (6) ovog člana.
(3) Pismeno testiranje provodi se za:
a) kandidate koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a prijave se na poziciju sudije okružnog ili kantonalnog suda, entitetskih vrhovnih sudova, Suda BiH, Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH;
b) kandidate koji nisu nosioci pravosudne funkcije, a prijave se za poziciju tužioca entitetskih tužilaštava i Tužilaštva BiH.
(4) Kandidati za pozicije iz stava (3) ovog člana pozivaju se na pismeno testiranje samo ukoliko su na kvalifikacionom testiranju ostvarili odgovarajući rezultat.
(5) Za kandidate koji već obavljaju funkciju sudije ili tužioca ili su ove funkcije obavljali u periodu od tri godine do objavljivanja konkursa, stručnost se utvrđuje na temelju ocjene rada za posljednje tri godine.
(6) Ukoliko kandidat u posljednje tri godine nije ocijenjen zbog odsustva ili prestanka funkcije, u obzir se uzima ocjena rada za posljednje tri godine koje su prethodile odsustvu odnosno prestanku funkcije.
Član 48.
(Podobnost)
(1) U postupku imenovanja, pored kriterija iz člana 50. ovog poslovnika, u obzir se uzimaju i okolnosti koje su relevantne za ocjenu podobnosti kandidata, poput podataka o ranijim disciplinskim prekršajima, ranijim krivičnim osudama i druge okolnosti koje bi kandidata mogle učiniti nepodobnim za sudijsku odnosno tužilačku funkciju.
(2) Okolnosti iz stava (1) ovog člana utvrđuje komisija.
(3) Podobnost kandidata da obavlja sudijsku ili tužilačku dužnost ocjenjuje se opisnom ocjenom i to: "kandidat je podoban" ili "kandidat nije podoban".
(4) Ocjena "kandidat nije podoban" se posebno obrazlaže.
Odjeljak E. Obavljanje razgovora sa prijavljenim kandidatima
Član 49.
(Izbor kandidata za obavljanje razgovora)
Na razgovor se pozivaju kandidati koji su na kvalifikacionom testiranju ostvarili odgovarajući uspjeh, utvrđen posebnim pravilnikom odnosno kandidati koji ispunjavaju osnovne i posebne uvjete propisane Zakonom za imenovanje na poziciju na koju se prijavljuju, a koji nisu bili u obavezi polagati kvalifikacioni test.
Član 50.
(Obavještavanje kandidata)
Kandidati se obavještavaju o mjestu, datumu i vremenu obavljanja razgovora, kao i o sastavu komisije, u pravilu, najkasnije sedam dana prije zakazanog razgovora.
Član 51.
(Sadržaj razgovora)
(1) Na razgovoru sa kandidatom ispituje se:
a) sposobnost pravne analize;
b) komunikativnost i sposobnost prezentiranja;
c) sposobnost kandidata da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju za koju se prijavio, uzimajući u obzir, između ostalog, dosadašnje radno iskustvo kandidata, profesionalnu nepristrasnost i ugled, ponašanje van posla, edukaciju i usavršavanje, objavljivanje naučnih radova, te druge aktivnosti u struci;
d) okolnosti koje su relevantne za utvrđivanje podobnosti kandidata za obavljanje pravosudne funkcije.
(2) Na razgovoru sa kandidatom koji se prijavio za rukovodeću poziciju, pored okolnosti iz stava (1) ovog člana, ispituju se i rukovodne vještine i iskustvo, te sposobnost upravljanja ljudskim potencijalima.
Član 52.
(Utvrđivanje pitanja)
(1) U skladu sa članom 51. ovog poslovnika, komisija prije razgovora utvrđuje pitanja koja se postavljaju kandidatima po unaprijed utvrđenom rasporedu.
(2) Pored utvrđenih pitanja, komisija može postaviti i druga pitanja vezana za pojedine odgovore kandidata.
Član 53.
(Obavljanje razgovora)
(1) Komisija unaprijed određuje okvirno vrijeme trajanja razgovora.
(2) Razgovor sa kandidatima obavlja se na profesionalan način i uz puno uvažavanje ličnosti kandidata.
(3) Predsjedavajući komisije utvrđuje identitet kandidata, utvrđuje poziciju za koju se kandidat prijavio, predstavlja članove komisije, provjerava da li kandidat ima prigovor na sastav komisije te informira kandidata o kriterijima koji se ispituju tokom razgovora i vremenu koje je predviđeno za obavljanje razgovora.
(4) Predsjedavajući komisije zamolit će kandidata da pažljivo sasluša svako pitanje i uputiti ga da konkretno odgovori na postavljeno pitanje.
(5) U slučaju da je u toku razgovora podnesen zahtjev za izuzeće člana komisije, o tome se odmah obavještava predsjednik Vijeća i nadležno podvijeće.
(6) U slučaju iz stava (5) ovog člana komisija će zastati sa obavljanjem razgovora sa kandidatom koji je podnio zahtjev, do odluke predsjednika.
Odjeljak F. Bodovanje i rangiranje
Član 54.
(Bodovanje obavljenog razgovora)
(1) Bodovanje razgovora sa kandidatom vrši se na posebnom obrascu, čiji sadržaj utvrđuje Vijeće.
(2) Ukoliko se kandidat prijavio na više pozicija, komisija ga boduje za svaku poziciju pojedinačno.
(3) Tokom razgovora sa kandidatom svaki član komisije nezavisno će bodovati svaki od kriterija koji se ocjenjuju na razgovoru.
(4) Na razgovoru kandidat može ostvariti najviše 25 bodova.
(5) U ukupnom broju bodova koje kandidat za poziciju sudije ili tužioca može ostvariti na razgovoru, kriteriji iz člana 46. stav (1) tač. b), c) i d) učestvuju u sljedećem omjeru:
a) 10 bodova za sposobnost pravne analize;
b) 10 bodova za sposobnost kandidata da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju za koju se prijavio;
c) 5 bodova za komunikativnost i sposobnost prezentiranja.
(6) U ukupnom broju bodova koje kandidat za rukovodeću poziciju može ostvariti na razgovoru, kriteriji iz člana 46. stav (2) tač. b), c), d) i e) učestvuju u sljedećem omjeru:
a) 5 bodova za sposobnost pravne analize;
b) 5 bodova za sposobnost kandidata da odgovorno, nezavisno i nepristrasno obavlja funkciju za koju se prijavio;
c) 5 bodova za komunikativnost i sposobnost prezentiranja;
d) 10 bodova za rukovodne vještine i iskustvo te sposobnost upravljanja ljudskim potencijalima.
Član 55.
(Značajne razlike u bodovima)
(1) U slučaju značajne razlike u bodovima dodijeljenim kandidatu na razgovoru za pojedine kriterije od strane članova komisije, predsjedavajući komisije će o tome otvoriti diskusiju.
(2) Članovi komisije mogu razmotriti i izmijeniti bodove.
Član 56.
(Bodovanje stručnosti kandidata)
Bodovanje stručnosti kandidata vrši se u skladu sa propisima koji reguliraju postupak kvalifikacionog i pismenog testiranja odnosno u skladu sa propisima koji reguliraju postupak ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija.
Član 57.
(Rangiranje kandidata)
(1) Bodovi ostvareni za kriterij stručnosti zbrajaju se sa bodovima ostvarenim na razgovoru i na osnovu ukupnog broja bodova softver utvrđuje procentualni uspjeh kandidata odnosno broj ostvarenih procentnih bodova.
(2) Na osnovu ostvarenog broja procentnih bodova vrši se rangiranje kandidata.
Član 58.
(Jednak broj bodova)
U slučaju da dva ili više kandidata koji su aplicirali na istu poziciju ostvare identičan ukupan broj procentnih bodova, redoslijed kandidata na rang-listi utvrđuje se prema broju procentnih bodova za kriterij stručnosti, a ukoliko su kandidati po ovom kriteriju ostvarili jednak uspjeh u obzir će se uzeti dužina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Član 59.
(Objavljivanje rezultata)
Rang-lista kandidata sa brojem ostvarenih bodova po svakom od kriterija, kao i sa ukupnim brojem procentnih bodova svakog kandidata objavljuje se na zaštićenom dijelu internet stranice i dostupna je kandidatima koji učestvuju u konkursnoj proceduri.
Odjeljak G. Predlaganje kandidata i imenovanje
Član 60.
(Prijedlog za imenovanje)
Nadležno podvijeće dostavlja Vijeću rang-listu kandidata, sa obrazloženim prijedlogom za imenovanje.
Član 61.
(Odluka o imenovanju)
(1) Vijeće odlučuje o svakom imenovanju pojedinačno, na osnovu prijedloga nadležnog podvijeća.
(2) Ukoliko Vijeće ne usvoji prijedlog podvijeća, a podvijeće ne predloži drugog kandidata, Vijeće može imenovati drugog kandidata sa rang-liste.
(3) Prilikom imenovanja Vijeće odlučuje i o datumu stupanja imenovanog na dužnost.
Član 62.
(Objavljivanje)
(1) Odluka o imenovanju objavljuje se u "Službenom glasniku BiH'
1 i na internet stranici Vijeća, te se dostavlja imenovanom i sudu odnosno tužilaštvu u kojem je imenovanje izvršeno.
(2) Vijeće obavještava kandidate o donesenoj odluci o imenovanju objavljivanjem obavijesti na internet stranici Vijeća.
(3) Obavijest o imenovanju dostavlja se nadležnom ministarstvu pravde.
Odjeljak H. Prava prijavljenih kandidata u toku postupka imenovanja
Član 63.
(Prava kandidata u postupku imenovanja)
(1) Kandidat ima pravo pristupa vlastitom prijavnom materijalu u toku cijelog procesa imenovanja.
(2) Prijavni materijal kandidata kao i mišljenja o kandidatu, ukoliko su pribavljena u skladu sa članom 41. Zakona, dostupni su kandidatu u prostorijama Vijeća, a na njegov zahtjev se mogu dostaviti i kopije ovih materijala. Naknada za izvršene usluge kopiranja i dostave kopiranih materijala naplaćuje se u skladu sa propisima koji reguliraju pristup informacijama.
(3) Kandidat može dostaviti komentar na pribavljeno mišljenje koje se odnosi na njega, kao i komentar u vezi sa svojom prijavom. Komentar se upućuje na razmatranje nadležnom podvijeću ili komisiji za obavljanje razgovora.
(4) U postupku imenovanja kandidatu nisu dostupni sljedeći podaci:
a) podaci u vezi sa prijavnim materijalom drugog kandidata;
b) komentari komisije, podvijeća odnosno Vijeća dati u postupku predlaganja i donošenja odluke o imenovanju.
(5) Pristup ostalim informacijama u postupku imenovanja odobrava se u skladu sa propisima koji reguliraju pristup informacijama i zaštitu ličnih podataka.
Član 64.
(Preuzimanje originalnih dokumenata)
Kandidat može u prostorijama Vijeća preuzeti originalne dokumente koje je dostavio u toku konkursne procedure.
Odjeljak I. Dodatne sudije i sudije porotnici
Član 65.
(Dodatne sudije)
(1) Predsjednik suda može Vijeću podnijeti zahtjev za utvrđivanje potrebe za imenovanjem dodatnog sudije.
(2) U zahtjevu se navodi razlog zbog kojeg se traži imenovanje dodatnog sudije, vrsta predmeta na kojima bi dodatni sudija radio i period za koji se traži imenovanje dodatnog sudije.
(3) Uz zahtjev se prilažu pokazatelji koji ukazuju na potrebu za imenovanjem dodatnog sudije te dokaz o osiguranim finansijskim sredstvima za rad dodatnog sudije odnosno saglasnost nadležnog ministarstva.
(4) Zahtjev prethodno razmatra stalna komisija Vijeća nadležna za pitanja pravosudne uprave, koja Vijeću prezentira prijedlog za odlučivanje po zahtjevu.
(5) Nakon donošenja odluke o potrebi imenovanja dodatnog sudije, Vijeće provodi postupak imenovanja u skladu sa odredbama Zakona i ovog poslovnika koje se odnose na imenovanje sudija.
(6) Prilikom imenovanja dodatnog sudije, Vijeće odlučuje o periodu na koji se dodatni sudija imenuje i datumu stupanja na dužnost.
Član 66.
(Produženje mandata dodatnog sudije)
(1) Predsjednik suda može Vijeću podnijeti zahtjev za produženje mandata dodatnog sudije.
(2) Predsjednik suda podnosi zahtjev iz stava (1) ovog člana, u pravilu, 90 dana prije isteka mandata na koji je dodatni sudija imenovan.
(3) Na zahtjev za produženje mandata primjenjuju se odredbe člana 65. st. (2) do (4) ovog poslovnika.
(4) Prilikom utvrđivanja opravdanosti zahtjeva za produženje mandata u obzir će se uzeti rezultati rada dodatnog sudije.
(5) Ukoliko Vijeće utvrdi opravdanost zahtjeva, donijet će odluku o produženju mandata dodatnog sudije.
Član 67.
(Imenovanje sudija porotnika)
(1) Vijeće imenuje sudije porotnike sa liste kandidata koju, na osnovu raspisanog konkursa, predlaže predsjednik suda i u kojoj se navodi:
a) ime kandidata;
b) lični podaci za svakog kandidata, uključujući starosnu dob, zanimanje, nacionalnu pripadnost i bilo koje relevantno radno ili drugo iskustvo;
c) rangiranje predloženih kandidata sa obrazloženjem;
d) kratak pregled postupka po kojem je izvršen izbor kandidata.
(2) Odluka kojom se imenuje sudija porotnik dostavlja se imenovanom sudiji porotniku, predsjedniku suda i nadležnom ministarstvu pravde.
POGLAVLJE III - POSEBNE ODREDBE O STRUČNIM SARADNICIMA KOJE IMENUJE VIJEĆE
Član 68.
(Primjena odredaba)
Ukoliko nije drugačije propisano, odredbe ovog poslovnika koje se odnose na sudije primjenjivat će se i na stručne saradnike koje imenuje Vijeće (u daljnjem tekstu: stručni saradnik).
Član 69.
(Utvrđivanje broja stručnih saradnika)
Vijeće utvrđuje broj stručnih saradnika u skladu sa prethodno utvrđenim kriterijima, nakon konsultacija sa predsjednikom suda, organom nadležnim za budžet i nadležnim ministarstvom pravde.
Član 70.
(Uvjeti za imenovanje)
Da bi osoba bila imenovana za stručnog saradnika. mora, pored uslova propisanih Zakonom o sudovima, ispunjavati i uslove iz člana 21. Zakona.
Član 71.
(Prijave)
Pored dokumenata iz člana 35. stav (2) ovog poslovnika, stručni saradnik uz prijavu prilaže i original ili ovjerenu kopiju uvjerenja o prosječnoj ocjeni ostvarenoj za vrijeme studija.
Član 72.
(Kriteriji za imenovanje)
(1) Imenovanje stručnih saradnika vrši se na osnovu sljedećih kriterija:
a) poznavanje relevantnih propisa i njihove primjene;
b) sposobnost pravne analize;
c) prosječna ocjena ostvarena za vrijeme studija;
d) objavljeni naučni radovi i druge aktivnosti u struci;
e) prethodno iskustvo i radni rezultati;
f) komunikativnost i sposobnost prezentiranja.
(2) Na razgovoru sa kandidatom komisija ispituje kriterije iz stava (1) ovog člana, kao i okolnosti koje su relevantne za utvrđivanje podobnosti kandidata za obavljanje poslova stručnog saradnika.
(3) Komisija ocjenjuje uspjeh kandidata ocjenama od "1" do "5", vodeći računa o svakom od kriterija iz stava (1) ovog člana.
(4) Ocjena "1" znači nedovoljan, ocjena "2" znači dovoljan, ocjena "3" znači dobar, ocjena "4" znači vrlo dobar i ocjena "5" znači izvrstan.
(5) Podobnost kandidata da obavlja poslove stručnog saradnika komisija ocjenjuje opisnom ocjenom i to: "kandidat je podoban" ili "kandidat nije podoban".
(6) Ocjena "kandidat nije podoban" se posebno obrazlaže.
(7) Ocjenjivanje se vrši na posebnom obrascu, čiji sadržaj utvrđuje Vijeće.
Član 73.
(Rangiranje i predlaganje kandidata)
(1) Na osnovu ocjene razgovora komisija sačinjava rang-listu.
(2) U slučaju da više kandidata ima jednake ocjene, kandidati se rangiraju prema abecednom redu.
(3) Rang-lista kandidata nakon obavljenog razgovora dostavlja se nadležnom podvijeću i nadležnom odjelu Sekretarijata.
(4) Nadležno podvijeće dostavlja Vijeću rang-listu kandidata, sa obrazloženim prijedlogom za imenovanje.
Član 74.
(Poništenje odluke o imenovanju stručnog saradnika)
(1) Vijeće može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o imenovanju, a prije nego što imenovani stručni saradnik preuzme dužnost, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Vijeće ne donese odluku o imenovanju. Vijeće može, ako to smatra neophodnim, odgoditi datum stupanja na mjesto stručnog saradnika imenovane osobe na koju se odnose navedeni podaci kako bi te podatke moglo na odgovarajući način provjeriti.
(2) Vijeće će poništiti odluku o imenovanju i u slučaju kada imenovana osoba odustane od pozicije na koju je imenovana odnosno propusti da stupi na dužnost na dan određen odlukom o imenovanju bez opravdanih razloga. Opravdanost razloga cijeni Vijeće.
(3) U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana Vijeće može imenovati sljedećeg kandidata sa rang- liste ili ponovo oglasiti mjesto stručnog saradnika kao upražnjeno.
POGLAVLJE IV - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST, DISCIPLINSKI POSTUPAK I UDALJENJE OD VRŠENJA DUŽNOSTI
Odjeljak A. Disciplinski organi
Član 75.
(Disciplinski organi)
Disciplinski organi su: Prvostepena disciplinska komisija, Drugostepena disciplinska komisija i Vijeće.
Član 76.
(Disciplinske komisije)
(1) Predsjednik imenuje četiri prvostepene i tri drugostepene disciplinske komisije za sudije i tri prvostepene i dvije drugostepene disciplinske komisije za tužioce i imenuje za predsjedavajućeg komisije jednog člana svake komisije.
(2) Predsjednik imenuje, po potrebi, više prvostepenih i drugostepenih disciplinskih komisija kada je to neophodno iz razloga propisanih Zakonom i ovim poslovnikom te kada je neki od članova komisije ili predsjedavajući spriječen da učestvuje u radu komisije.
(3) Svaki kantonalni i okružni sud, kao i svako kantonalno i okružno tužilaštvo, na općoj sjednici odnosno Kolegiju, predlaže po jednog sudiju odnosno tužioca koji može biti imenovan za člana Prvostepene disciplinske komisije.
(4) Listu sudija i tužilaca koji mogu biti imenovani za članove prvostepenih disciplinskih komisija utvrđuje Vijeće na osnovu prijedloga dostavljenih od strane sudova i tužilaštava.
(5) Članovi disciplinskih komisija imaju mandat od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.
Član 77.
(Izuzeće)
Odredbe o izuzeću članova Vijeća odnose se i na izuzeće članova disciplinskih komisija.
Član 78.
(Izuzeće glavnog disciplinskog tužioca i zaposlenika Ureda disciplinskog tužioca)
(1) O izuzeću glavnog disciplinskog tužioca odlučuje Vijeće.
(2) Izuzeće glavnog disciplinskog tužioca može tražiti sudija ili tužilac protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak odnosno njegov punomoćnik.
(3) Zahtjev za izuzeće može se podnijeti do početka glavne rasprave.
(4) U zahtjevu su podnosioci dužni navesti okolnosti zbog kojih smatraju da postoje neki od razloga za izuzeće iz člana 7. ovog poslovnika. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzeće koji je ranije odbijen.
(5) Prije donošenja odluke o izuzeću iz stava (1) ovog člana uzet će se izjava od glavnog disciplinskog tužioca, a prema potrebi obavit će se i druge potrebne radnje.
(6) Glavni disciplinski tužilac dužan je u pismenoj formi obavijestiti predsjednika Vijeća o svakom mogućem sukobu interesa koji može nastati u toku njegovog rada. U tom slučaju postupak će se nastaviti bez odgađanja do donošenja odluke o izuzeću.
(7) Protiv odluke kojom se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće žalba nije dopuštena.
(8) U slučaju izuzeća glavnog disciplinskog tužioca, Vijeće određuje osobu koja će postupati u disciplinskom predmetu.
(9) Glavni disciplinski tužilac odlučuje o izuzeću uposlenikci Ureda disciplinskog tužioca iz razloga za izuzeće iz člana 7. ovog poslovnika i u skladu s principima iz ovog člana.
Odjeljak B. Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti
Član 79.
(Supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku)
U svim pitanjima koja se odnose na disciplinski postupak, koja nisu obuhvaćena Zakonom i ovim poslovnikom, shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku prema mjestu učinjenja disciplinskog prekršaja.
Član 80.
(Upotreba jezika)
U disciplinskom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski, srpski i hrvatski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.
Član 81.
(Prijem pritužbi)
(1) Svaka fizička ili pravna osoba ili institucija ili organizacija može Uredu disciplinskog tužioca podnijeti pritužbu protiv jednog ili više nosilaca pravosudnih funkcija.
(2) Pritužba se podnosi u pismenoj formi sa potrebnim dokazima.
(3) Ured disciplinskog tužioca može po službenoj dužnosti oformiti predmet protiv sudije ili tužioca kada ima saznanja o povredi službene dužnosti od strane sudije ili tužioca ili po saznanju o ponašanju sudije ili tužioca koje je neprimjereno nosiocu pravosudne funkcije.
(4) U slučaju anonimne pritužbe, Ured disciplinskog tužioca cijeni da li treba provesti istragu u svakom pojedinačnom slučaju.
(5) Ured disciplinskog tužioca vodi evidenciju svih pritužbi koje je Vijeće primilo protiv sudija ili tužilaca i formira predmet po svakoj pritužbi.
Član 82.
(Postupanje sa pritužbama)
Ured disciplinskog tužioca vrši prethodnu provjeru navoda iz pritužbe i može pritužbu odbaciti bez prethodne provjere ili nakon prethodne provjere, ukoliko ustanovi da:
a) je pritužba izvan nadležnosti Vijeća;
b) se pritužba ne odnosi na ponašanje ili postupanje koje predstavlja disciplinski prekršaj;
c) je navodna povreda dužnosti sudije ili tužioca neznatna;
d) je nastupila zastara pokretanja ili vođenja disciplinskog postupka;
e) je pritužba podnesena u svrhu neprimjerenog utjecaja na postupak koji je u toku pred sudom ili tužilaštvom;
f) je pritužba nerazumljiva;
g) je o istoj stvari ranije donesena odluka.
Član 83.
(Istraga)
(1) Istragu provodi Ured disciplinskog tužioca u skladu sa Zakonom i ovim poslovnikom.
(2) Pri istrazi pritužbe disciplinski tužilac može:
a) tražiti od bilo koje fizičke ili pravne osobe ili institucije ili organizacije sve isprave ili druge informacije koje smatra potrebnim za pravilno donošenje odluke;
b) saslušati osobu koja je podnijela pritužbu, sudiju ili tužioca protiv kojeg se vodi istraga i/ili bilo koju drugu osobu koja može dati korisnu informaciju. Ured disciplinskog tužioca osigurava da je sudija ili tužilac upoznat sa prirodom navoda koji ga terete, a prilikom ispitivanja, sudija ili tužilac može imati punomoćnika;
c) poduzimati sve druge radnje koje smatra neophodnim za donošenje konačne odluke.
(3) Nakon okončanja istrage, Ured disciplinskog tužioca utvrđuje da li postoji dovoljno dokaza o učinjenom disciplinskom prekršaju.
(4) Ured disciplinskog tužioca odbacuje pritužbu ako nakon provedene istrage utvrdi da nema dovoljno dokaza o učinjenom disciplinskom prekršaju. Ured disciplinskog tužioca o odluci iz ovog stava obavještava Vijeće, podnosioca pritužbe i sudiju/tužioca, ukoliko je ispitan na način iz stava 2. tačka b) ovog člana ili ukoliko je na drugi način upoznat o navodima pritužbe od strane Ureda disciplinskog tužioca.
Odjeljak C. Disciplinski postupak
Član 84.
(Pokretanje disciplinskog postupka)
(1) Disciplinski postupak pokreće Ured disciplinskog tužioca podnošenjem disciplinske tužbe Prvostepenoj disciplinskoj komisiji.
(2) Disciplinska tužba sadrži:
a) ime i prezime, funkciju koju obavlja u pravosuđu, titulu i adresu, broj telefona, e-mail adresu i druge lične podatke sudije ili tužioca protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, kao i podatke za njegovog punomoćnika ili punomoćnike, ukoliko su dostupni;
b) navodni disciplinski prekršaj;
c) činjenični opis disciplinskog prekršaja, uključujući vrijeme, mjesto i način učinjenja;
d) odredbe Zakona ili drugih propisa koje treba primijeniti;
e) prijedlog svjedoka, vještaka, isprava i dokaza koje treba izvesti na raspravi.
(3) Ured disciplinskog tužioca može povući disciplinsku tužbu u bilo koje vrijeme prije početka rasprave. Nakon toga, disciplinska tužba može se povući samo uz saglasnost Prvostepene disciplinske komisije i osobe protiv koje je tužba podnesena.
(4) Ured disciplinskog tužioca ne može podnijeti novu disciplinsku tužbu na osnovu istih činjenica.
Član 85.
(Dodjeljivanje predmeta Prvostepenoj disciplinskoj komisiji)
Dodjela disciplinskih predmeta na postupanje disciplinskim komisijama vrši se po unaprijed utvrđenom redoslijedu odnosno po sistemu automatizma.
Član 86.
(Dostavljanje disciplinske tužbe sudiji ili tužiocu)
Sudiji ili tužiocu protiv kojeg se vodi disciplinski postupak pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Vijeće dostavlja disciplinsku tužbu, zajedno sa svim priloženim dokumentima,
preporučenom poštom ili lično u skladu sa odredbama o dostavi Zakona o parničnom postupku.
Član 87.
(Pravo sudije ili tužioca protiv kojeg se vodi disciplinski postupak da odgovori na navode tužbe)
(1) Sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ima pravo da bude zastupan od strane punomoćnika po njegovom izboru u svim fazama disciplinskog postupka.
(2) Sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ili njegov punomoćnik može na navode disciplinske tužbe pisanim putem odgovoriti Vijeću ili dati usmenu izjavu na zapisnik u roku od 15 dana od dostavljanja disciplinske tužbe. Prvostepena disciplinska komisija dostavlja kopiju pismenog odgovora i/ili usmene izjave zabilježene u pismenoj formi sa svim priloženim dokumentima Uredu disciplinskog tužioca u roku od tri dana od dana kad je primljen odgovor.
(3) Ako sudija ili tužilac odluči odgovoriti, odgovor na navode ili usmena izjava zabilježena u pismenoj formi može uključiti odbranu za koju sudija ili tužilac protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak smatra da treba biti razmotrena od strane Prvostepene disciplinske komisije zajedno sa prijedlogom u vezi sa svjedocima, vještacima, dokumentima ili drugim dokazima koje treba izvesti na raspravi.
(4) Sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak navodi adresu na koju će mu Vijeće ili Ured disciplinskog tužioca dostavljati isprave ili podneske.
(5) Ako je prema sudiji ili tužiocu izvršena ispravna dostava, a oni ne dostave odgovor u roku, postupak se nastavlja.
Član 88.
(Pripremno ročište)
(1) Nakon isteka roka za davanje odgovora iz člana 87. stav (2) ovog poslovnika, predsjedavajući komisije zakazuje pripremno ročište u roku od 15 dana.
(2) Na pripremnom ročištu stranke moraju predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, navesti imena i adrese predloženih svjedoka i vještaka, te na pripremno ročište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz, osim onih za koje je potreban nalog ili odobrenje nadležnog organa.
(3) Komisija na pripremnom ročištu odlučuje o čemu će se raspravljati na glavnoj raspravi odnosno koje su sporne činjenice.
(4) Koje će dokaze komisija prihvatiti i koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi odlučuje predsjedavajući komisije u konsultaciji sa drugim članovima.
(5) Nakon pripremnog ročišta novi dokazi se ne prihvataju, osim ako iz opravdanih razloga nisu mogli biti izvedeni na pripremnom ročištu.
(60) Na pripremnom ročištu odredit će se datum glavne rasprave.
Član 89.
(Prinudno davanje informacija i dokumentacije)
Ako stranka nije u mogućnosti da pribavi informaciju od organa ili lica navedenih u članu 19. Zakona, može tražiti od Vijeća da iskoristi svoja zakonska ovlaštenja prema istom članu.
Član 90.
(Svjedoci)
(1) Svjedoke poziva Prvostepena disciplinska komisija dostavom pismenog poziva, u kojem se navodi:
a) ime i prezime svjedoka i ime jednog roditelja;
b) dan, sat i mjesto dolaska;
c) predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok;
d) upozorenje na posljedice neopravdanog izostanka i obavijest o pravu na naknadu troškova u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku.
(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se saslušati i u svom stanu ili u prostorijama u kojima borave.
(3) Prije svjedočenja svjedok će se upozoriti na dužnost kazivanja istine i posljedice davanja lažnog iskaza u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku.
Član 91.
(Vještaci)
(1) Vještaka mogu angažirati Ured disciplinskog tužioca, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak i komisija.
(2) Troškove vještaka iz stava (1) snosi onaj ko ga je angažirao.
(3) Vještake poziva Prvostepena disciplinska komisija dostavom pismenog poziva, u kojem se navodi:
a) ime, prezime i zanimanje vještaka;
b) dan, sat i mjesto dolaska;
c) predmet u vezi s kojim se poziva.
(4) Prije davanja nalaza i mišljenja, vještak se upozorava na dužnost davanja nalaza i mišljenja savjesno i u skladu sa pravilima struke i na posljedice neopravdanog izostanka u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku te se obavještava o pravu na nagradu i naknadu troškova u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku.
Član 92.
(Glavna rasprava)
(1) Glavna rasprava će se, u pravilu, održati najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja pripremnog ročišta.
(2) Predsjedavajući Prvostepene disciplinske komisije može odlučiti da se glavna rasprava održi odmah nakon održavanja pripremnog ročišta.
(3) Predsjedavajući Prvostepene disciplinske komisije rukovodi glavnom raspravom.
(4) Ukoliko se stranka koja je bila uredno pozvana ne pojavi na raspravi, komisija može održati raspravu i donijeti odluku. Ukoliko stranka obavijesti komisiju o razlozima nedolaska i komisija ocijeni da se radi o opravdanom razlogu izostanka, komisija će odgoditi raspravu.
(5) Sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak može imati više od jednog punomoćnika. Prvostepena disciplinska komisija može ograničiti usmeno predstavljanje tokom rasprave samo na jednog ili dva punomoćnika.
(6) Članovi komisije i stranke ili njihovi punomoćnici mogu postavljati pitanja svakoj osobi koja učestvuje u postupku pred komisijom.
(7) Predsjedavajući komisije odlučuje o prigovorima stranaka koji se odnose na saslušanje svjedoka i vještaka.
(8) Ako izvedeni dokazi ukazuju na izmjenu u činjeničnom stanju u odnosu na ono koje je izneseno u disciplinskoj tužbi ili na to da je sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak učinio još jedan ili više disciplinskih prekršaja ili neki drugi disciplinski prekršaj, Ured disciplinskog tužioca može zatražiti:
a) da se disciplinska tužba usmeno izmijeni tokom rasprave;
b) da se rasprava odgodi kako bi se mogla pripremiti nova ili dopuniti ili izmijeniti postojeća disciplinska tužba.
(9) Ukoliko komisija dozvoli da se tužba izmijeni ili dopuni, na zahtjev sudije ili tužioca protiv kojeg se vodi postupak, komisija može odgoditi raspravu kako bi sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak mogao pripremiti odgovor na navode na izmijenjenu tužbu.
(10) Rasprave pred komisijama snimaju se uređajima za zvučno snimanje.
(11) Redoslijed na raspravama pred disciplinskim komisijama:
a) Ured disciplinskog tužioca daje uvodnu riječ, koja uključuje kratko predstavljanje disciplinske tužbe, nakon čega sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ili njegov punomoćnik mogu dati uvodnu riječ.
b) Nakon uvodne riječi, Ured disciplinskog tužioca nastavlja sa predstavljanjem predmeta, pozivajući svjedoke i iznoseći druge bitne dokaze kojima se dokazuju navodi tužbe.
c) Nakon što Ured disciplinskog tužioca predstavi predmet, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ili njegov punomoćnik mogu dati uvodnu riječ, ukoliko to nije već ranije učinjeno, pozvati svjedoke i iznijeti druge dokaze bitne za navode disciplinske tužbe.
d) Ured disciplinskog tužioca može dati završnu riječ, a onda sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak ili njegov punomoćnik mogu dati završnu riječ.
(12) Svaka stranka može zahtijevati audiosnimak glavne rasprave. Audiosnimak se dostavlja svim strankama u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.
Član 93.
(Teret dokazivanja)
Teret dokazivanja je na Uredu disciplinskog tužioca.
Član 94.
(Odluke Prvostepene disciplinske komisije)
(1) Odluke Prvostepene disciplinske komisije donose se većinom glasova članova komisije i moraju biti izrađene u pismenoj formi u roku od 15 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
(2) Prije zaključenja rasprave komisija utvrđuje datum kada će odluke biti stavljene na raspolaganje u prostorijama Vijeća i o tome obavještava stranke. Danom stavljanja na raspolaganje odluke u prostorijama Vijeća smatra se da je izvršeno dostavljanje odluke strankama.
(3) Odlukom se utvrđuje da li je sudija ili tužilac odgovoran za disciplinski prekršaj i ako jeste, koja mu se mjera izriče. Takva odluka uključuje:
a) opis predmeta i imena stranaka;
b) spisak utvrđenih ili odbačenih disciplinskih prekršaja;
c) pregled izvedenih dokaza, utvrđenih činjenica i pravnih zaključaka;
d) obrazloženje izrečene mjere.
(4) Nakon zaključenja glavne rasprave, a najkasnije u roku od tri dana, komisija donosi odluku, o čemu se sastavlja poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi komisije. Izdvojeno mišljenje člana komisije konstatirat će se u zapisniku.
(5) Pismeno izrađenu odluku potpisuje predsjednik komisije.
(6) Član komisije koji se ne slaže sa odlukom priprema izdvojeno mišljenje, koje čini sastavni dio zapisnika o vijećanju i glasanju.
(7) Po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka, komisija može u odluci ispraviti štamparske greške, greške u računanju ili očigledne greške.
(8) Izuzetno, odluke se mogu dostaviti na način predviđen odredbama Zakona o parničnom postupku koje reguliraju dostavu.
Član 95.
(Izjava o priznanju prekršaja)
(1) U svakoj fazi disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak može priznati da je učinio jedan ili više prekršaja ili sve prekršaje za koje se tereti. U slučaju priznanja, neće se izvoditi drugi dokazi.
(2) Komisija na osnovu priznanja donosi odluku, a priznanje se može uzeti u obzir kao olakšavajuća okolnost pri određivanju disciplinske mjere.
Član 96.
(Podnošenje i odlučivanje o sporazumu o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti)
(1) Sporazum se može podnijeti Vijeću uz disciplinsku tužbu ili nakon podnošenja disciplinske tužbe od strane Ureda disciplinskog tužioca.
(2) Stranke se mogu sporazumjeti koji će disciplinski prekršaj ili prekršaje sudija ili tužilac priznati ili se mogu sporazumjeti da se umjesto disciplinskih prekršaja navedenih u tužbi utvrđuje disciplinska odgovornost za drugi ili druge disciplinske prekršaje.
(3) Ukoliko se sporazum dostavlja uz disciplinsku tužbu, predsjednik imenuje Komisiju za razmatranje sporazuma.
(4) Ukoliko se sporazum dostavlja nakon podnošenja disciplinske tužbe i nakon što je formirana Prvostepena disciplinska komisija, ista komisija će u nastavku postupka postupati i kao Komisija za razmatranje sporazuma.
(5) U slučaju da komisija iz stava (3) ovog člana donese odluku kojom odbija predloženi sporazum, ista komisija će u nastavku postupka postupati kao Prvostepena komisija.
(6) Komisija o sporazumu odlučuje na sjednici. Izuzetno, komisija može održati raspravu kada ocijeni daje to neophodno.
(7) Kada komisija o sporazumu odlučuje na sjednici, odluka će se donijeti u roku od osam dana od dana formiranja komisije iz stava (3) ovog člana odnosno u roku od osam dana od dana dostavljanja sporazuma Vijeću u slučaju iz stava (4) ovog člana.
(8) Kada komisija održava raspravu, ista će se održati u roku od 15 dana od dana formiranja komisije iz stava (3) ovog člana odnosno u roku od osam dana od dana dostavljanja sporazuma Vijeću u slučaju iz stava (4) ovog člana. Nakon zaključenja rasprave, a najkasnije u roku od tri dana, komisija donosi odluku o sporazumu.
(9) Pismeno izrađenu odluku o prihvatanju ili odbijanju sporazuma potpisuje predsjednik komisije.
Član 97.
(Prihvatanje ili odbijanje sporazuma o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti)
(1) Ukoliko komisija iz člana 96. ovog poslovnika prihvati sporazum, o tome se donosi posebna odluka.
(2) Ukoliko se član komisije ne slaže sa odlukom, priprema izdvojeno mišljenje, koje čini sastavni dio zapisnika o vijećanju i glasanju.
(3) Nakon donošenja odluke o prihvatanju sporazuma stranke nemaju pravo žalbe.
(4) Ukoliko komisija iz člana 96. ovog poslovnika odbije sporazum, u odluci će se navesti razlozi odbijanja sporazuma. Odbijanje sporazuma od strane komisije ne sprječava stranke da ponovo zaključe sporazum.
(5) U slučaju odbijanja sporazuma, Ured disciplinskog tužioca u roku od 90 dana od dana odbijanja sporazuma, može podnijeti prijedlog za nastavak disciplinskog postupka ili pokrenuti novi disciplinski postupak. U suprotnom, smatrat će se da je Ured disciplinskog tužioca po proteku ovog roka povukao disciplinsku tužbu prema odredbama člana 84. stav 3. ovog poslovnika.
(6) Prijedlog iz stava (5) Ured disciplinskog tužioca može podnijeti i u sporazumu.
(7) Nakon što je od strane Ureda disciplinskog tužioca podnesen prijedlog o nastavku postupka iz st. (5) ili (6), komisija će nastaviti postupak.
Odjeljak D. Žalba
Član 98.
(Pravo na žalbu)
(1) Stranke mogu izjaviti žalbu na odluku Prvostepene disciplinske komisije u roku od osam dana od dana kada je odluka stavljena na raspolaganje strankama u prostorijama Vijeća.
(2) Žalba se izjavljuje Prvostepenoj disciplinskoj komisiji u pismenoj formi u dovoljnom broju primjeraka za komisiju i suprotnu stranku i sadrži:
a) naznaku odluke protiv koje se izjavljuje žalba;
b) izjavu da se odluka pobija u cjelini ili u određenom dijelu;
c) osnove i razloge žalbe;
d) potpis osobe koja ulaže žalbu;
e) adresu i telefonski broj na koje će komisija kontaktirati stranku ili dostavljati sva pismena, uključujući i informaciju o stavljanju odluke na raspolaganje u prostorijama Vijeća.
(3) Odluka se može pobijati:
a) zbog povrede pravila postupka koja je mogla imati utjecaj na donošenje zakonite i pravilne odluke;
b) zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;
c) zbog pogrešne primjene materijalnog prava;
d) zbog odluke o izrečenoj disciplinskoj mjeri.
(4) U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako žalitelj dokaže da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predložiti do zaključenja glavne rasprave.
Član 99.
(Postupanje Prvostepene disciplinske komisije po žalbi)
(1) Prvostepena disciplinska komisija odbacit će rješenjem neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu.
(2) Prvostepena disciplinska komisija će dostaviti primjerak blagovremene, potpune i dopuštene žalbe sa prilozima suprotnoj stranci u postupku u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Suprotna stranka može u roku od osam dana od dana prijema žalbe dostaviti odgovor na žalbu. Neblagovremeni odgovori neće se uzimati u razmatranje.
(3) Nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za dostavljanje odgovora na žalbu, Prvostepena komisija će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti Drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana.
Član 100.
(Drugostepena disciplinska komisija)
Drugostepena disciplinska komisija shodno primjenjuje pravila i postupke utvrđene ovim poslovnikom za prvostepeni disciplinski postupak.
Član 101.
(Odluke Drugostepene disciplinske komisije)
Drugostepena disciplinska komisija donosi odluke na sjednici ili na osnovu održane rasprave u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.
Član 102.
(Postupanje Drugostepene disciplinske komisije po žalbi)
(1) Ako Drugostepena disciplinska komisija utvrdi da je rasprava iz člana 101. ovog poslovnika neophodna, zakazat će raspravu u roku od 15 dana od dana prijema spisa po žalbi od Prvostepene komisije.
(2) Ako Drugostepena disciplinska komisija odlučuje na sjednici, komisija će zakazati sjednicu, u pravilu, u roku od 15 dana od dana prijema spisa po žalbi od Prvostepene komisije.
(3) Nakon održane sjednice iz člana 101. ovog poslovnika ili zaključenja glavne rasprave, a najkasnije u roku od tri dana, komisija donosi odluku, o čemu se sastavlja poseban zapisnik koji potpisuju svi članovi komisije. Izdvojeno mišljenje člana komisije konstatirat će se u zapisniku.
(4) Pismeno izrađenu odluku potpisuje predsjednik komisije.
(5) Član komisije koji se ne slaže sa odlukom priprema izdvojeno mišljenje, koje čini sastavni dio zapisnika o vijećanju i glasanju.
(6) Po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka, komisija može u odluci ispraviti štamparske greške, greške u računanju ili očigledne greške.
(7) Odluke Drugostepene disciplinske komisije stavljaju se na raspolaganje strankama u prostorijama Vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja. Danom stavljanja na raspolaganje odluke u prostorijama Vijeća smatra se da je izvršeno dostavljanje odluke strankama.
(8) Izuzetno, odluke se mogu dostaviti na način predviđen odredbama Zakona o parničnom postupku koje reguliraju dostavu.
Član 103.
(Žalbe na odluke Drugostepene disciplinske komisije)
(1) Na odluku Drugostepene disciplinske komisije može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini u pismenoj formi u roku od osam dana od dana dostavljanja.
(2) Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati samo zbog izrečene disciplinske mjere.
(3) Predsjednik određuje za izvjestioca člana Vijeća koji nije učestvovao u odlučivanju u istom predmetu i koji prije raspravljanja i glasanja izlaže predmet Vijeću. Dodatne informacije o predmetu može izložiti i nadležni odjel Sekretarijata.
(4) Vijeće o žalbi odlučuje na sjednici.
(5) Odluka Vijeća je konačna.
Član 104.
(Odluke Vijeća po žalbi)
Odlučujući o žalbi, Vijeće može:
a) odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;
b) odbiti žalbu kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je žalba izjavljena i tako potvrditi odluku Drugostepene disciplinske komisije;
c) prihvatiti žalbu i preinačiti odluku Drugostepene disciplinske komisije u pogledu izrečene disciplinske mjere.
Član 105.
(Disciplinske mjere)
(1) Disciplinske mjere iz člana 58. stav (1) tač. b), c), d) i e) Zakona objavljuju se na internet stranici Vijeća u skladu sa pravilima koja utvrdi Vijeće.
(2) Disciplinska mjera iz člana 58. stav (1) tačka f) Zakona objavljuje se na internet stranici Vijeća i u "Službenom glasniku BiH".
(3) Dužinu trajanja posebnih disciplinskih mjera iz člana 58. stav (2) Zakona utvrđuje disciplinska komisija u svakom pojedinačnom slučaju.
(4) Konačna odluka o disciplinskoj mjeri ili disciplinskim mjerama iz člana 58. stav (1), tač. b), c), d), e) i f) i stava (2) Zakona dostavlja se predsjedniku suda u kojem sudija/stručni saradnik obavlja dužnost odnosno glavnom tužiocu tužilaštva u kojem tužilac obavlja dužnost.
Član 106.
(Izdaci, troškovi i naknade)
(1) Svaka stranka snosi svoje troškove, uključujući i troškove svjedoka i vještaka koje je predložila.
(2) Ako se disciplinski postupak okonča odlukom kojom se utvrdi da disciplinski prekršaj nije dokazan, na zahtjev sudije ili tužioca protiv kojeg je vođen disciplinski postupak, Vijeće će nadoknaditi opravdane troškove postupka.
(3) Prvostepena disciplinska komisija donosi odluku iz stava (2) ovog člana u pismenoj formi. Protiv ove odluke dopuštena je žalba Drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.
Odjeljak E. Udaljenje sudije ili tužioca od vršenja dužnosti
Član 107.
(Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vršenja dužnosti)
(1) Zahtjev za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti u skladu sa Zakonom podnosi se Prvostepenoj disciplinskoj komisiji u pismenoj formi.
(2) Zahtjev za udaljenje može se podnijeti zajedno sa disciplinskom tužbom ili pojedinačno, ukoliko ga podnosi Ured disciplinskog tužioca u skladu sa članom 78. stav (1) Zakona.
(3) Zahtjev za udaljenje treba sadržati:
a) ime i prezime, funkciju koju obavlja u pravosuđu, titulu i adresu, broj telefona, e-mail adresu i druge lične podatke sudije ili tužioca protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, kao i podatke za njegovog punomoćnika, ukoliko su dostupni;
b) činjenice zbog kojih se zahtijeva udaljenje od vršenja dužnosti;
c) zakonski osnov za privremeno udaljenje;
d) prijedlog svjedoka, vještaka, isprava i drugih dokaza koji treba da se izvedu na raspravi odnosno na osnovu kojih Prvostepena komisija treba odlučiti o zahtjevu za udaljenje bez rasprave.
Član 108.
(Postupak donošenja odluke o privremenom udaljenju)
(1) U stvarima koje se odnose na privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, Vijeće/Disciplinska komisija shodno primjenjuje pravila koja se primjenjuju na disciplinski postupak, osim ako nije drugačije regulirano ovim članom.
(2) U stvarima koje se odnose na privremeno udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca, Vijeće/Disciplinska komisija postupa hitno. Disciplinska komisija je dužna o zahtjevu za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti odlučiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.
(3) Prvostepena disciplinska komisija o zahtjevu za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca, iz razloga predviđenih u članu 77. tač. a), b) i d) Zakona, odlučuje na osnovu činjenica i ponuđenih dokaza iz zahtjeva za privremeno udaljenje. Disciplinska komisija može od podnosioca zahtjeva za privremeno udaljenje zatražiti dodatne informacije.
(4) U slučajevima iz prethodnog stava, Prvostepena disciplinska komisija može odlučiti da zatraži izjašnjenje od sudije/tužioca čije se privremeno udaljenje traži, ukoliko smatra da bi to moglo biti od značaja za odlučivanje. Izjašnjenje se dostavlja najkasnije u roku od 24 sata.
(5) Prilikom dostavljanja odluke o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudiji ili tužiocu čije se udaljenje od dužnosti traži, Prvostepena disciplinska komisija dužna je dostaviti i zahtjev kojim se traži udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca, ukoliko je odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudije ili tužioca donijela bez dostavljanja na odgovor zahtjeva kojim se traži udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca.
(6) Protiv odluke o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija ili tužilac ima pravo podnijeti žalbu u roku od tri dana od dana dostavljanja.
(7) Žalba se dostavlja podnosiocu zahtjeva za udaljenje, koji može u roku od 24 sata od dana prijema žalbe Prvostepenoj disciplinskoj komisiji podnijeti odgovor na žalbu.
(8) Prvostepena disciplinska komisija u roku od tri dana od dana zaprimanja odgovora na žalbu odnosno od dana isteka roka za podnošenje odgovora na žalbu, dostavlja žalbu i odgovor na žalbu ako je podnesen, sa svim spisima, Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.
(9) Drugostepena disciplinska komisija dužna je odlučiti po žalbi u roku od tri dana računajući od dana prijema spisa od strane Prvostepene disciplinske komisije. Odluka Drugostepene disciplinske komisije u postupku koji se vodi o zahtjevu za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca je konačna.
Član 109.
(Pravo na punomoćnika tokom postupka privremenog udaljenja)
Sudija ili tužilac protiv kojeg je pokrenut postupak privremenog udaljenja od vršenja dužnosti ima pravo biti zastupan od strane punomoćnika po njegovom izboru.
Član 110.
(Privremeno udaljenje zbog nesposobnosti za vršenje dužnosti)
(1) U slučajevima nesposobnosti sudije ili tužioca iz člana 75. stav (1) Zakona, Ured disciplinskog tužioca iznijet će predmet za privremeno udaljenje od vršenja dužnosti Vijeću koje donosi odluku.
(2) Ukoliko udaljenje traje šest mjeseci, nakon isteka toga roka Prvostepena disciplinska komisija po službenoj dužnosti ponovo razmatra svaki pojedinačni slučaj i ako utvrdi da nesposobnost i dalje postoji, produžit će udaljenje od vršenja dužnosti.
Član 111.
(Udaljenje zbog istrage u krivičnom postupku i nakon podizanja optužnice)
(1) U slučajevima privremenog udaljenja sudije ili tužioca od vršenja dužnosti zbog osnova predviđenih u članu 77. stav (1) tač. a) i b) Zakona, udaljenje može trajati do okončanja istrage odnosno krivičnog postupka po tim osnovama.
(2) Po prestanku osnova predviđenih u članu 77. stav (1) tač. a) i b) Zakona, privremeno udaljenje od vršenja dužnosti može biti produženo zbog drugih osnova predviđenih u članu 77. Zakona.
(3) Zahtjev za produženje udaljenja od vršenja dužnosti u skladu sa Zakonom podnosi se Vijeću u pismenoj formi.
(4) Na sadržaj zahtjeva za produženje udaljenja primjenjuje se član 107. stav (3) ovog poslovnika.
Odjeljak F. Izvršenje disciplinskih mjera
Član 112.
(Vrijeme izvršenja disciplinskih mjera)
(1) Izrečena disciplinska mjera se izvršava kada postane konačna.
(2) Vijeće unosi podatke o izrečenim disciplinskim mjerama u personalni dosje sudije, tužioca ili stručnog saradnika.
(3) U slučaju kada disciplinski tužilac povuče tužbu ili kada komisija odbije tužbu, zabilješka o tužbi neće biti unesena u personalni dosje sudije ili tužioca.
Član 113.
(Izvršenje disciplinskih mjera)
(1) Disciplinska mjera pismene opomene, koja se ne objavljuje javno, izvršava se uručenjem tuženom odluke koja sadrži izrečenu mjeru.
(2) Disciplinska mjera javne opomene izvršava se objavljivanjem odluke o izrečenoj mjeri na općoj sjednici suda odnosno kolegiju tužilaštva.
(3) Disciplinsku mjeru smanjenja plaće izvršava predsjednik suda odnosno glavni tužilac suda ili tužilaštva u kojem tuženi obavlja pravosudnu funkciju, putem nadležne službe, a po izvršenju mjere pisanim putem obavještava Vijeće u roku od 15 dana.
(4) Disciplinska mjera privremenog ili trajnog upućivanja u drugi sud ili tužilaštvo izvršava se stupanjem na dužnost u drugom sudu ili tužilaštvu.
(5) Disciplinska mjera premještaja s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije odnosno sa mjesta glavnog tužioca na mjesto tužioca, izvršava se stupanjem na dužnost sudije odnosno tužioca.
(6) Na temelju odluke kojom se izriče disciplinska mjera iz st. (4) i (5) ovog člana, Vijeće donosi posebnu odluku.
(7) Disciplinska mjera razrješenja od dužnosti izvršava se uručivanjem tuženom odluke koja sadrži mjeru razrješenja od dužnosti.
POGLAVLJE V - NESPOJIVOST DUŽNOSTI NOSILACA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA I IMUNITET
Član 114.
(Izvještavanje Vijeća o aktivnostima i stvarima finansijske prirode)
Izvještaji iz člana 86. Zakona podnose se do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
Član 115.
(Postupak za utvrđivanje aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima sudije i tužioca)
(1) U skladu sa članom 84. Zakona predsjednik suda ili glavni tužilac u pismenoj formi dostavlja Vijeću zahtjev za utvrđivanje aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima sudije i tužioca.
(2) U zahtjevu se navodi:
a) ime i prezime predsjednika suda ili glavnog tužioca:
b) ime i prezime sudije odnosno tužioca na kojeg se zahtjev odnosi;
c) podaci i dokazi o aktivnosti za koju se smatra da je nespojiva sa dužnostima sudije odnosno tužioca;
d) obrazloženje zbog čega podnosilac zahtjeva smatra da se radi o aktivnosti koja je nespojiva sa dužnostima sudije odnosno tužioca.
(3) Zahtjev prethodno razmatra stalna komisija Vijeća nadležna za pitanja nespojivosti, koja Vijeću podnosi prijedlog za odlučivanje po zahtjevu.
(4) Odluka Vijeća dostavlja se podnosiocu zahtjeva, sudiji ili tužiocu na kojeg se odluka odnosi, kao i Uredu disciplinskog tužioca, ukoliko se radi o aktivnosti nespojivoj sa dužnostima sudije i tužioca.
Član 116.
(Postupak za osporavanje i ukidanje imuniteta sudija i tužilaca)
(1) Zahtjev za ukidanje imuniteta sudije ili tužioca podnosi se Vijeću u pismenoj formi.
(2) U zahtjevu se navodi:
a) ime i prezime osobe koja podnosi zahtjev;
b) ime i prezime i mjesto rada sudije ili tužioca koji se poziva na imunitet;
c) oznaka predmeta i mjesto gdje je zaprimljen predmet u kojem se sudija ili tužilac poziva na imunitet;
d) činjenice i propisi na kojima se predmet zasniva;
e) obrazloženje zašto radnja sudije/tužioca spada u okvir njegovih službenih dužnosti kao i zašto podnosilac zahtjeva smatra da imunitet treba biti ukinut uz prilaganje svih popratnih informacija ili dokumenata.
f) Nakon što primi zahtjev, kopiju zahtjeva zajedno sa popratnom dokumentacijom, Vijeće odmah dostavlja sudiji ili tužiocu na kojeg se zahtjev odnosi i koji može u roku od 15 dana od prijema zahtjeva podnijeti pismeni odgovor Vijeću.
(4) Nakon prijema odgovora ili nakon isteka roka za podnošenje odgovora iz stava (3) ovog člana, Vijeće odlučuje o zahtjevu. Ako je neophodna dodatna istraga, predsjednik Vijeća određuje jednog člana Vijeća za izvjestioca, koji podnosi izvještaj Vijeću.
(5) Odluku o ukidanju imuniteta ili odbijanju zahtjeva za ukidanje imuniteta Vijeće donosi na sjednici.
POGLAVLJE VI - PRESTANAK MANDATA
Član 117.
(Prestanak mandata sudija i tužilaca)
(1) Vijeće donosi odluku o prestanku mandata u skladu sa članom 88. Zakona, koja sadrži:
a) ime, prezime i poziciju sudije ili tužioca čiji mandat prestaje;
b) datum prestanka mandata;
c) razlog prestanka mandata.
(2) Odluku o prestanku mandata iz razloga navedenih u članu 88. stav (1) tačka f) Zakona, Vijeće donosi na osnovu pravomoćne odluke nadležnog organa o trajnom gubitku radne sposobnosti odnosno sposobnosti za vršenje dužnosti sudije ili tužioca.
Član 118.
(Razlozi za prestanak statusa stručnog saradnika)
Status stručnog saradnika prestaje:
a) istekom mandata, ukoliko je Zakonom propisan ograničen mandat;
b u slučaju podnošenja ostavke;
c) u slučaju imenovanja na poziciju sudije odnosno tužioca;
d) zbog trajnog gubitka radne sposobnosti;
e) u slučaju njegovog razrješenja od strane Vijeća kao rezultat disciplinskog postupka;
f) odlaskom u penziju.
Član 119.
(Objava odluke o prestanku mandata)
Odluka o prestanku mandata dostavlja se sudiji ili tužiocu na kojeg se odnosi, predsjedniku suda ili glavnom tužiocu i objavljuje se u odgovarajućem službenom glasilu. Vijeće također obavještava nadležno ministarstvo pravde.
POGLAVLJE VII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 120.
(Prestanak važenja)
(1) Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje važiti Poslovnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09, 28/10 i 58/10, 29/06, 98/06, 2707, 20/08), osim poglavlja VIII i IX, koja prestaju važiti 01.12.2013. godine.
(2) Danom početka primjene poglavlja II i III ovog poslovnika prestaje važiti Pravilnik o postupku izbora i imenovanja kandidata na pravosudne pozicije u Bosni i Hercegovini od 13.05.2009. godine, 23.09.2009. godine i 13.10.2010. godine.
(3) Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaju važiti Pravila o vođenju sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, broj 08-02-1306/2011, od 05.04.2011. godine.
Član 121.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj poslovnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
(2) Poglavlje II i III ovog poslovnika primjenjivat će se od 1. 12. 2013. godine.