Službeni glasnik BiH, broj 19/17

Na osnovu člana 10. stav 7. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donosi


PROGRAM


MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽIVOTINJA I NJIHOVOG PROVOĐENJA U 2017. GODINI


Član 1.
(Predmet)

(1) Ovim Programom određuju se mjere za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja u 2017. godini.

(2) Mjere iz stava (1) ovog člana nalaze se u Prilogu I. ovog Programa.

Član 2.
(Planiranje mjera)

(1) Nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) su dužne izraditi Uputstvo za provođenje mjera propisanih ovim Programom za 2017. godinu, uvažavajući specifičnosti organizacije i stanja postojeće veterinarske infrastrukture na prostoru koji pokrivaju, i dostaviti ih Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured).

(2) U Uputstvu iz stava (1) ovog člana treba biti navedeno sljedeće:

a) mjere koje će se finansirati iz budžeta u 2017. godini,

b) rok za provođenje mjera,

c) veterinarske organizacije koje će provoditi mjere.

(3) U saradnji s nadležnim veterinarskim službama entiteta i Brčko Distrikta, Ured je također dužan izraditi Uputstvo u kojem će biti navedene mjere koje će se finansirati iz budžeta Ureda u 2017. godini do roka navedenog u stavu (1) ovog člana.

(4) Za mjere za koje je potrebno provesti uzorkovanje, ukoliko to nije ovom Naredbom drugačije propisano, uzet će se reprezentativan broj uzoraka obzirom na procijenjeni broj životinja u svakoj pojedinačnoj najmanjoj jedinici za uzorkovanje u skladu s tabelom za uzorkovanje koja se nalazi u Prilogu II. ovog Programa, te zadatom prevalencom za predmetno oboljenje.

Član 3.
(Izvođenje mjera)

(1) Nadležni službeni veterinar, odnosno veterinarski inspektor na području njegove nadležnosti kontrolira i nadzire provođenje mjera propisanih ovim Programom.

(2) Mjere propisane ovim Programom obavezne su provoditi za tu djelatnost registrirane i na pojedinom području nadležne veterinarske organizacije, osim mjera iz Priloga I, Poglavlja E, tačka 3. ovog Programa koje se provode na inicijativu vlasnika.

(3) Nadležne veterinarske organizacije nakon provedbe svih mjera za pojedinu vrstu životinja dužne su izdati potvrdu o provedenim mjerama u skladu sa odredbama obrasca iz Priloga V ove Naredbe.

(4) Laboratorijski dijagnostički postupci predviđeni ovom Naredbom provode se u ovlaštenim veterinarskim laboratorijama i/ili u slučaju potrebe u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU), odnosno priznatim laboratorijama Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). Prilikom slanja uzoraka u ovlaštenu dijagnostičku laboratoriju, veterinarska organizacija dužna je koristiti Obrazac za slanje uzoraka na laboratorijsko ispitivanje iz Priloga III ovog Programa. Zaseban obrazac se dostavlja za svako imanje (vlasnika životinja) ili farmu. Ovlaštene veterinarske dijagnostičke laboratorije mogu zaprimati samo uzorke praćene Obrascem iz Priloga III. ovog Programa i dužne su izdati zaseban nalaz laboratorijskog ispitivanja sa svaki dostavljeni Obrazac, odnosno za svako zasebno imanje ili farmu.

Član 4.
(Izvještavanje o provođenju mjera)

(1) Izvještavanje o implementaciji mjera provodi se na sljedeći način:

a) nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta dužne su dostaviti prikupljene tromjesečne izvještaje o provedenim mjerama Uredu.

b) do 10. u mjesecu, ovlaštene veterinarske laboratorije obavezne su dostaviti nadležnom entitetskom tijelu i Uredu mjesečne izvještaje o svim provedenim mjerama u prethodnom mjesecu.

(2) Izvještavanje o implementaciji mjera iz stava (1) ovog člana, osim za tačku c), se vrši na obrascu koji se nalazi u Prilogu IV. ovog Programa.

Član 5.
(Ocjena efikasnosti provođenja mjera)

(1) Ured je dužan osigurati analizu provedenih aktivnosti kroz Stručnu grupu za epidemiologiju i izradu programa kontrole bolesti koja ima za cilj osigurati naučni osnov u provođenju programa zaštite zdravlja životinja i ljudi.

(2) Stručna grupa za epidemiologiju će na kraju godine pripremiti godišnji izvještaj o obimu i efikasnosti provedenih mjera u 2016. godini te predložiti neophodne promjene u programima kontrole bolesti u narednom periodu.

(3) Laboratorije koje su određene za referentne za pojedine bolesti u Bosni i Hercegovini dužne su uspostaviti saradnju s odgovarajućim referentim laboratorijama OIE ili EU koje odredi Ured i učestvovati u ring testovima koje oni organiziraju.

Član 6.
(Finansiranje mjera)

(1) Ured, nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta će svojim Uputstvima odrediti mjere koje će se finansirati iz budžeta i one koje će se finansirati iz projekata, odnosno one koje će finansirati vlasnik.

(2) Ured će finansirati pojedinačne aktivnosti iz domena rada referentnih laboratorija, kada se za to ukaže potreba i u visini trenutno raspoloživih sredstava za tu namjenu, rad stručne grupe za epidemiologiju, aktivnosti pojačane kontrole i monitoringa pojedinih zaraznih bolesti u slučaju epizootija i kada je ugroženo ljudsko zdravlje, kao i druge aktivnosti od državnog značaja.

Član 7.
(Informiranje i stručno usavršavanje)

(1) Ured i nadležne veterinarske službe entiteta i Brčko Distrikta su dužni redovno organizirati informiranja i stručna usavršavanja veterinara, farmera, vlasnika životinja i drugih lica uključenih u proizvodnju i promet životinja i namirnica životinjskog porijekla.

(2) Aktivnosti iz stava (1) ovog člana će se provoditi putem predavanja, seminara, stručnih skupova, štampanjem biltena, knjižica i na drugi način, a u cilju poboljšanja zdravlja životinja i sigurnosti hrane.

Član 8.
(Prestanak važenja)

Danom stupanja na snagu ovog Programa prestaje važiti Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i njihovom provođenju i finansiranju u 2016. godini ("Službeni glasnik BiH", broj 4/16).

Član 9.
(Završne odredbe)

(1) Prilozi I. do V. čine sastavni dio ovog Programa.

(2) Ovaj Program stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 02-7-27-20-148-3/17
02. marta 2017. godine


Direktor
Ljubomir Kalaba, s. r.




Prilog I.
Mjere za sprječavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti kod životinja


POGLAVLJE A. MJERE KOJE SE PROVODE ZA GOVEDA


1. Bedrenica
Prije puštanja na ispašu, sva goveda u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice. Goveda je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirana protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
Najmanje jedanput godišnje na području cijele Bosne i Hercegovine, obavezno je pretražiti krv svih goveda starijih od 12 mjeseci koja se u datom trenutku nalaze na farmi. Period od prethodnog ispitivanja ne smije biti kraći od tri (3) mjeseca.
Na osnovu ovog Programa, Ured donosi Uputstvo o provođenju monitoringa bruceloze goveda uz saglasnost nadležnih tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH.
3. Goveđa spongiformna encefalopatija
Godišnji program praćenja TSE-a, zasniva se na aktivnom i pasivnom nadzoru u skladu s Pravilnikom kojim se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija ("Službeni glasnik BiH", br. 25/11, 20/13 i 70/14) koji uključuje postupak screening-a pri kojem se koriste brzi testovi za otkrivanje TSE-a kod sljedećih subpopulacija:
U cilju utvrđivanja dinamike bolesti, te dinamike pojavljivanja insekata roda Culicoides, njihove geografske rasprostranjenosti, te određivanja perioda sezonski slobodnog od vektora virusa bolesti plavog jezika, odnosno perioda kada nisu aktivni adulti insekata roda Culicoides Ured će uz saglasnost nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta donijeti plan nadziranja bolesti plavog jezika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Programa.
7. Bolest plavog jezika
Na listeriozu mora biti pretražen mozak goveda koja pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju.
6. Listerioza
c) sve životinje starije od 24 mjeseca moraju imati negativnu reakciju pri laboratorijskom testiranju, koje se na slobodnim farmama provode svake 3 godine.
b) sve životinje koje se uvode u stado moraju poticati iz stada sa istim statusom;
a) kontinuirano ispunjavanje prethodno navedenih uvjeta za proglašavanje slobodnih stada;
Održavanje statusa slobodnih stada provodit će se kroz:
b) sve životinje preko 24 mjeseca starosti su u proteklih 12 mjeseci dale negativnu reakciju na dva izvršena testiranja, provedena u razmaku koji nije kraći od 4 mjeseca.
a) nema dokaza, bilo kliničkog ili u vidu rezultata laboratorijskog testiranja o prisustvu enzootske leukoze goveda u stadu i nijedan takav slučaj nije potvrđen u protekle dvije godine; ili


POGLAVLJE B. MJERE KOJE SE PROVODE ZA OVCE I KOZE


1. Bedrenica
Prije ispuštanja na ispašu, sve ovce i koze u bedreničnim distriktima moraju se vakcinirati protiv bedrenice. Ovce i koze je dopušteno napasati u bedreničnim distriktima, samo ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 15 dana.
2. Bruceloza
Proglašavanje slobodnih stada u sklopu operativnog plana izvršit će nadležna veterinarska tijela entiteta i Brčko Distrikta, na osnovu rezultata do sada provođenih mjera, ukoliko su ispunjeni sljedeći uvjeti:
U cilju kontrole enzootske leukoze goveda, najmanje jednom godišnje vršit će se testiranje životinja starijih od 24 mjeseca u stadima koja nemaju status službeno slobodnih stada od ove bolesti.
5. Enzootska leukoza goveda
Ukoliko se na gazdinstvu drže i druge prijemčive životinjske vrste iste je neophodno ispitati na tuberkulozu.
Nadležni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
Najmanje jednom godišnje na području cijele Bosne i Hercegovine, obavezna je opća tuberkulinizacija svih goveda starijih od šest sedmica koja se u trenutku implementacije mjere nalaze na farmi, s tim da testiranje treba biti provedeno u razmaku ne kraćem od šest (6) mjeseci.
4. Tuberkuloza
c) sva goveda starija od 24 mjeseca koja nisu zaklana za ljudsku konzumaciju, koja su uginula ili usmrćena na gazdinstvu, tokom prijevoza ili u klaonici (uginula stoka).
b) sva goveda starija od 30 mjeseci namijenjena klanju za ljudsku ishranu;
a) sva goveda starija od 24 mjeseca upućena na prisilno klanje ili životinje koje su pokazivale simptome kod ante-mortem pregleda;
U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebno je provesti klinički nadzor kod svih goveda na farmi. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest, potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11).
8. Slinavka i šap
1. Bruceloza
U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bruceloze kod svinja kliničko, bakteriološko, i ukoliko je potrebno serološko ispitivanje mora biti provedeno pod službenim nadzorom kako bi se potvrdilo da navedeni simptomi nisu izazvani brucelozom.
2. Klasična kuga svinja
Sve svinje na porodičnim farmama moraju se vakcinirati protiv klasične kuge svinja. Vakcinacija se provodi kod svih svinja na farmi koje su starije od 60 dana. Vakcinacija nazimica i krmača provodi se prije svakog pripusta. Vakcinacija se provodi vakcinama pripremljenim od atenuiranog virusa (C - soj).
Na farmama sa zaokruženim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.
Sve vakcinirane svinje obavezno je markirati-označiti ušnim markicama.
U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje koje su vakcinirane i označene markicom najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.
Promet svinja dopušten je samo na registriranim stočnim pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom.
Na osnovu epidemiološke situacije u skladu sa članom 5. Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 38/10) Ured će uz saglasnost nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta donijeti program vakcinacije protiv bolesti plavog jezika u Bosni i Hercegovini.
U slučaju utvrđivanja sumnje na prisustvo bolesti plavog jezika, potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere navedene u Pravilniku o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika ("Službeni glasnik BiH", broj 38/10).
9. Ehinokokoza
Pravna i fizička lica, koja kolju stoku za javnu potrošnju, kao i vlasnici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprječavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke prokuhati, odnosno uništiti ih spaljivanjem.
U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja koje upućuju na ehinokokozu, veterinarski inspektor mora dostaviti promijenjene parenhimske organe (pluća, jetra) radi parazitološke pretrage u ovlaštenu veterinarsku laboratoriju.
Nadležni veterinarski inspektor u klaonici mora voditi evidenciju o svakom utvrđenom slučaju ehinokokoze domaćih životinja te o nalazu izvijestiti nadležno tijelo entiteta i Brčko Distrikta.
10. Bolest kvrgave kože
Sve veterinarske organizacije dužne su provoditi obavezni klinički nadzor pojave znakova bolesti kvrgave kože kod goveda svih kategorija. U slučaju utvrđivanja sumnje na prisustvo bolesti kvrgave kože, potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere navedene u Pravilniku o mjerama za kontrolu određenih bolesti životinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 15/11).
Na osnovu epidemiološke situacije u skladu sa odredbama člana 19. Pravilnika o mjerama za kontrolu određenih bolesti životinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 15/11) Ured će uz saglasnost nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta usvojiti program vakcinacije protiv bolesti kvrgave kože u Bosni i Hercegovini.
11. Kontrola označavanja goveda
Prilikom provođenja mjera iz ove Naredbe koje se odnose na goveda, potrebno je izvršiti kontrolu označavanja goveda u skladu sa odredbama Pravilnika o označavanju i kontroli kretanja životinja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 13/10, 79/10, 25/11, 103/11 i 41/12, 52/15, 2/16 i 66/16).


POGLAVLJE C. MJERE KOJE SE PROVODE ZA SVINJE


Sve ovce i koze starosne dobi od 3 do 6 mjeseci moraju biti vakcinirane REV1 vakcinom protiv bruceloze i propisno označene u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara ("Službeni glasnik BiH", br. 43/09 i 83/09) i Pravilnika o označavanju i kontroli kretanja životinja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 13/10, 79/10, 25/11, 103/11 i 41/12, 52/15, 2/16 i 66/16).
Ured će donijeti Uputstvo o provođenju vakcinacije malih preživara i i Uputstvo o provedbi monitoringa uspješnosti vakcinacije malih preživara protiv bruceloze u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Naredbe.
1. Infektivna anemija kopitara
Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
a) dva puta godišnje (januar, juni) kod pravnih lica koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških preparata (vakcina, seruma) i sjemena za vještačko osjemenjivanje;
3. Scrapie
Na Scrapie moraju biti pretražene sve ovce i koze u skladu s Prilogom III. Pravilnika kojim se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija ("Službeni glasnik BiH", br. 25/11, 20/13 i 70/14).
4. Listerioza
Na listeriozu mora biti pretražen mozak ovaca i koza koje pokazuju kliničke znakove poremećaja centralnog nervnog sistema i poremećaja u ponašanju.
5. Bolest plavog jezika
Kako je navedeno u Poglavlju A.7. ovog Priloga.
6. Slinavka i šap
U slučaju diferencijalno-dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebno je provesti klinički nadzor kod svih ovaca i koza na farmi. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11).
7. Druge bolesti malih preživara
Prilikom provedbe obavezne vakcinacije malih preživara protiv bruceloze vršiće se klinički pregled životinja na prisustvo kuge malih preživara (Peste des petits ruminants).
U slučaju sumnje na vezikularnu bolest svinja potrebno je postupiti u skladu s Prilogom II. Pravilnika o mjerama za kontrolu određenih bolesti životinja i posebne mjere za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 15/11) i uraditi diferencijalnu dijagnostiku slinavke i šapa u skladu s postupcima, metodama uzimanja uzoraka i kriterijima za vrjednovanje rezultata laboratorijskih testova utvrđenim u Pravilniku o utvrđivanju dijagnostičkih postupaka, metoda uzimanja uzoraka i kriterija za vrjednovanje rezultata laboratorijskih testova za vezikularnu bolest svinja ("Službeni glasnik BiH", broj 59/12).
Za uzgoje svinja sa zaokruženim proizvodnim ciklusom, Ured u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta će donijeti poseban program kompartmentalizacije, kojim će se pojedini uzgoji izuzeti iz programa obavezne vakcinacije, ukoliko se osiguraju svi neophodni uvjeti, te ispune kriteriji za proglašenje kompartmenta.
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge ("Službeni glasnik BiH", br. 38/10, 51/11, 6/12, 4/13 i 90/14) i Dijagnostičkim priručnikom za klasičnu svinjsku kugu ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10).
- afrička bolest konja (konjska kuga),
- venecuelanski encefalitis konja,
- sakagija,
- durina,
- leptospiroza.


POGLAVLJE E. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PERAD


1. Atipična kuga peradi - Njukastlska bolest
Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinirati protiv atipične kuge dva puta godišnje vakcinama proizvedenim iz soja La Sota.
Vakcinacija se provodi između 15. aprila i 30. maja prvi put, te između 15. oktobra i 30. novembra drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih perioda.
Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv njukastlske bolesti, tako da bude u stanju stalnog imuniteta. Nivo imuniteta peradi procjenjuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.
Imunitet se kontrolira:
a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na 1000 komada vakcinirane peradi dva puta godišnje, 3-4 sedmice nakon provedene vakcinacije;
b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje, te svako jato tovnih pilića 3 - 4 sedmice nakon provedene vakcinacije.
Na osnovu epidemiološke situacije Ured će uz saglasnost nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine donijeti odluku o prekidu vakcinacije.
3. Slinavka i šap
U slučaju diferencijalno dijagnostički postavljene sumnje na prisustvo bolesti slinavke i šapa potrebno je provesti klinički nadzor kod svih svinja na farmi. Ukoliko se kliničkim pregledom utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje slinavke i šapa ("Službeni glasnik BiH", broj 45/11).
4. Tuberkuloza
Jednom godišnje, sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmača, nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati.
Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno koristiti svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.
Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja, te o nalazu obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu porijekla tuberkulozne životinje.
5. Trihineloza
U svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe mesa za ljudsku ishranu, mora se izvršiti pregled mesa u skladu s odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13).
6. Vezikularna bolest svinja


POGLAVLJE D. MJERE KOJE SE PROVODE ZA KONJE


4. Druge zarazne bolesti konja
U toku provedbe mjera kontrole IAK, provest će se klinički pregled kopitara na sljedeće zarazne bolesti:
b) jedanput godišnje kod svih konja u ergelama, pastuharnama, sportskim društvima i na šumskim radilištima;


POGLAVLJE F. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PČELE


Na svim pčelinjacima moraju biti provedene naređene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od bolesti američka gnjiloća pčelinjeg legla.
Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naredne dijagnostičke i preventivne mjere:
1. Američka gnjiloća pčelinjeg legla
Na svim pčelinjacima, tokom proljeća (mart/april) provodi se klinički pregled pčelinjih zajednica, radi pretrage na američku gnjiloću:
a) u pčelinjacima s 1-10 pčelinjih zajednica pregledaju se sve zajednice,
c) kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u tač. a) i b) ovog stava;
d) kod pastuha prije licenciranja;
e) kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, sportska takmičenja i opasivanja u ergele;
f) kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz tač. c), d), e) i f) ovog stava ne smije biti stariji od 30 dana.
2. Virusni arteritis konja
Krv nevakciniranih pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora, prije početka korištenja rasplodnjaka, biti pretražena na arteritis konja.
Kod svakog pobačaja kobila krv mora biti dostavljena radi laboratorijske pretrage na arteritis konja.
3. Trihineloza
U svim slučajevima klanja konja radi upotrebe mesa za ljudsku ishranu, mora se izvršiti pregled mesa u skladu s odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13).
b) U inkubatorskim stanicama, uzimanje 20 puta 20 uzoraka briseva jaja, ili 20 puta 20 uzoraka valioničkih ostataka;
c) Jednom mjesečno uzimanje 20 uzoraka fecesa i/ili kloakalnih briseva od roditeljskih jata.
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama kontrole Njukastl bolesti ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10).
2. Influenca ptica
Prilikom provođenja kontrole imuniteta na Njukastlsku bolest, na istim uzorcima krvi provodit će se i pretraga na prisustvo antitijela za avijarnu influencu.
Uzimanje uzoraka kod ekstenzivno držane peradi provodi se u skladu s Programom kontrole i nadzora influence ptica koji će donijeti Ured u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta.
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10) i Dijagnostičkim priručnikom za influencu ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10).
3. Salmoneloza peradi
Mjere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprječavanje širenja, suzbijanje i iskorjenjivanje infekcija peradi relevantnim serotipovima salmonela od interesa za javno zdravlje provodi se u skladu sa programima kontrole salmoneloze kod svih proizvodnih kategorija peradi vrste Gallus gallus koje donosi direktor Ureda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Naredbe.
Vakcinacija protiv salmoneloze je obavezna kod svih nesilica tokom uzgojnog ciklusa živom vakcinom za koju je proizvođač osigurao prikladan metod za bakteriološko razlikovanje vakcinalnog od divljeg soja.
4. Kampilobakterioza
U cilju utvrđivanja prisustva Campylobacter spp. u primarnoj peradarskoj proizvodnji izvršit će se:
Vlasnici životinja koje se drže na paši dužni su onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja.
U slučaju potrebe Ured može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnila u pojedinim područjima.
2. Lajšmanioza (Leishmaniasis)
Na područjima gdje je u prethodnoj godini nađena lajšmanioza, najkasnije do 30. maja 2016. godine, na lajšmaniozu moraju biti pretraženi:
- lovački psi;
- radni psi;
- psi koji borave na otvorenom.
3. Ehinokokoza
Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnila provodi se dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolini obavezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihov izmet neškodljivo ukloniti.


POGLAVLJE I. MJERE KOJE SE PROVODE ZA DIVLJE ŽIVOTINJE


1. Trihineloza
Kod sve ulovljene divljači koja služi ishrani ljudi, mora se izvršiti pregled mesa u skladu s odredbama Odluke o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03) i Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost trihinela u mesu ("Službeni glasnik BiH", br. 56/11 i 4/13).
2. Klasična i afrička kuga svinja
Svi korisnici lovišta su obavezni osigurati dostavu uzorka krvi, slezene i bubrega od svake ulovljene ili nađene jedinke divlje svinje do ovlaštene laboratorije za klasičnu i afričku svinjsku kugu u Bosni i Hercegovini.
a) U periodu od aprila do maja 2017. godine i avgusta do septembra 2017. godine, uzimanje 40 uzoraka fecesa i/ili po 20 uzoraka fecesa i 20 uzoraka kloakalnih briseva od peradi za tov, i 20 uzoraka cekuma i 5 uzoraka kože od peradi na liniji klanja;
U toku godine provodi se klinička i laboratorijska pretraga radi isključivanja prisutnosti uzročnika virusnih bolesti riba u skladu s odredbama Priloga VII. i VIII. Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprječavanju i suzbijanju određenih bolesti vodenih životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 28/11).
Laboratorijsko ispitivanje na prisustvo virusa se provodi metodom izolacije virusa na kulturi ćelija. Ured će u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Programa donijeti program monitoringa virusnih bolesti riba za 2017. godinu. U zavisnosti od odredbi programa kao uzorak mogu se uzeti uzorci prijemčivih organa ribe ili ovarijalna tekućina ili cijele ribe bez obzira na razvojni stadij, uključujući riblju mlađ (ribe u razvoju).
Vakcinacija će se provesti u periodu april - juni 2017. godine.
4. Influenca ptica
Uzimanje uzoraka od divljih ptica provodi se u skladu s Programom kontrole i nadzora influence ptica koji će donijeti Ured u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10) i Dijagnostičkim priručnikom za influencu ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10).
5. Zarazne bolesti riba
Na otvorenim vodama za koje brinu ribolovna društva uzorkovanje se provodi u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprječavanju i suzbijanju određenih bolesti vodenih životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 28/11), zavisno od toga koje riblje vrste u njima žive.


POGLAVLJE J. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RASPLODNE ŽIVOTINJE


1. Rasplodne životinje
Dva puta godišnje svim rasplodnim životinjama koje se koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje, zavisno od vrste životinja, vadi se krv i pretražuje na brucelozu, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno uzima se bris ili ispirak prepucija i pretražuje na kampilobakteriozu i trihomonijazu.


POGLAVLJE K. MJERE KOJE SE PROVODE KOD POBAČAJA


Kod svakog pobačaja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila, nadležni veterinar je dužan dostaviti na laboratorijsku pretragu krv životinje koja je pobacila, a po mogućnosti i pobačeni fetus s plodnim ovojnicama.
Dostavljeni materijal potrebno je pretražiti na brucelozu, leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu, salmonelozu i klamidiju.
U slučaju malformacije ploda (artrogripoza, ankiloza, tortikolis, skolioza i sl.) kod goveda, ovaca ili koza potrebno je dostaviti plod na pretragu na prisustvo Schmallenberg virusa.
Svi pobačaji moraju biti prijavljeni nadležnom veterinarskom inspektoru.


Poglavlje L. KONTROLA ZDRAVLJA VIMENA


Sve životinje čije mlijeko se koristi za javnu potrošnju, prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaćene dijagnostičkim mjerama propisanim ovom Naredbom i imati negativan rezultat.
Vlasnici životinja čije mlijeko se stavlja u javnu potrošnju dužni su imati: Upisnik životinja na imanju, evidenciju o liječenju životinja, evidenciju o rezultatima provedenih laboratorijskih pretraga mlijeka na mikroorganizme i somatske stanice u skladu sa Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla ("Službeni glasnik BiH", broj 103/12, 28/14 i 87/15) Potvrdu o provedenim obaveznim mjerama iz Priloga V ove Naredbe koju je ispunila veterinarska organizacija nadležna za imanje sa kojeg potiču životinje, te svim drugim relevantnim izvještajima o obavljenim pregledima životinja.
Vlasnici životinja, za sve životinje od kojih daju mlijeko u javnu potrošnju, dužni su objektima za preradu mlijeka kojima isporučuju mlijeko dostaviti kopiju potvrde iz Priloga V.
Ukoliko rezultat laboratorijskih pretraga mlijeka na mikroorganizme i somatske stanice prelazi maksimalno dozvoljenu granicu propisanu Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla ("Službeni glasnik BiH", broj 103/12, 28/14 i 87/15), vlasnik životinja dužan je svaku muznu kravu, kozu i ovcu čije mlijeko stavlja u javnu potrošnju podvrgnuti pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, a mlijeko iz vimena s poremećenom sekrecijom ne smije se plasirati u javnu potrošnju.


POGLAVLJE M. OSTALE ZARAZNE BOLESTI ŽIVOTINJA


U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva sljedećih zaraznih bolesti životinja na zahtjev vlasnika ili u skladu s preporukom Ureda i nadležnih tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH, provest će se mjere monitoringa, kako slijedi:
a) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva BVD/MD goveda, pretražit će se krv od 10 nasumično odabranih životinja iz stada, starosne dobi od 9 - 18 mjeseci. U slučaju manjeg broja životinja, pretražuje se krv svih životinja u stadu, odgovarajuće starosne dobi;
b) U cilju utvrđivanja prisustva, odnosno odsustva vektora Groznice zapadnog Nila prilikom provođenja mjera navedenih u Poglavlju A.7. ovog Priloga, izvršit će se identifikacija vektora, te pretraga vektora na prisustvo uzročnika Groznice zapadnog Nila. Monitoring vektora provodi se u cilju identifikacije potencijalne vektorske vrste, te utvrđivanja područja visokog, srednjeg ili niskog rizika i lokalnih detalja koji se odnose na sezonalnost. U cilju utvrđivanja prisustva bolesti izvršit će se i serološka pretraga svih konja koji pokazuju znakove encefalitisa, te u slučaju potrebe pretraga divljih ptica prilikom provedbe monitoringa iz Poglavlja I.4. ovog Priloga. Svi uginuli konji bit će pretraženi na prisustvo virusa Groznice zapadnog Nila;
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za zarazne bolesti životinja potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02), Odlukom o zaraznim bolestima ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), te relevantnim propisima na snazi kojima je regulirana navedena oblast.
U slučaju pojave masovnih uginuća i drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti. Kod pojave cito patogenog efekta (CPE) na kulturi ćelija prilikom vršenja pretraga na VHS i IHN, za koji se utvrdi da nije posljedica ovih virusnih bolesti, vršit će se daljnja virusološka ispitivanja na prisustvo ostalih virusnih bolesti riba.
2. Na svim šaranskim ribnjacima
U toku godine provodi se klinička i laboratorijska pretraga radi isključivanja prisutnosti uzročnika Koi herpes virusa (KHV). Ured će u saradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Programa donijeti plan monitoringa virusnih bolesti riba za 2017. godinu.
U slučaju pojave masovnih uginuća, te drugih promjena, a za koje je utvrđeno da nisu uzrokovane gore navedenim bolestima, radit će se dodatna istraživanja na druge bolesti od kojih navedene vrste riba mogu oboljeti


POGLAVLJE H. MJERE KOJE SE PROVODE ZA PSE I MAČKE


1. Bjesnilo
Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinirati protiv bjesnila.
Pas koji tokom godine dostigne starost od tri mjeseca mora biti vakciniran u roku od 14 dana, a pas koji je nabavljen, a nije vakciniran, u roku od 14 dana od dana nabavke.
Preporučuje se vakcinacija mačaka protiv bjesnila.
Za vakcinaciju se može koristiti samo inaktivirana registrirana vakcina sa ćelijskih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljena od visokoimunogenih sojeva virusa bjesnila.
b) u pčelinjacima s 11-20 pčelinjih zajednica mora se pregledati 50% zajednica,
c) u pčelinjacima od 21-50 pčelinjih zajednica mora se pregledati 33% zajednica,
d) u pčelinjacima s više od 51 pčelinjih zajednica mora se pregledati 20% pčelinjih zajednica.
Na svim pčelinjacima u kojima je u prethodnoj godini utvrđena američka gnjiloća, kliničkim pregledom moraju biti obuhvaćene sve pčelinje zajednice.
U slučaju postavljanja sumnje na američku gnjiloću, veterinar koji provodi kliničku pretragu će obavezno uzeti uzorak i dostaviti ga na laboratorijsku pretragu u ovlaštenu dijagnostičku veterinarsku laboratoriju.
Za uzorak se uzima dio pčelinjeg legla, posebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti vidljivi, umotan u ambalažu koja propušta vazduh.
Ukoliko u periodu pretrage i sumnje na američku gnjiloću u pčelinjoj zajednici nema legla moguće je kao uzorak dostaviti žive ili uginule pčele (uzorak od stotinjak pčela), med iz medišta, kao i dio starog dijela legla (saća) koje može biti prazno ili zbirni uzorak meda iz sezone vrcanja (oko 10 g), kako bi se na taj način utvrdilo prisustvo spora američke gnjiloće, ispoljene u kliničkoj ili subkliničkoj formi na pčelinjaku ili pojedinačnoj pčelinjoj zajednici.
U promet se mogu stavljati samo pčelinje zajednice na kojima su provedene naređene mjere i koje ne pokazuju znake bolesti.


POGLAVLJE G. MJERE KOJE SE PROVODE ZA RIBE


Na svim uzgajalištima riba i na otvorenim vodama za koje brinu sportska ribolovna društva moraju se obaviti klinički pregledi, uzeti uzorci za laboratorijske pretrage, te obaviti pretrage kako slijedi:
1. Na svim pastrmskim ribnjacima
U sklopu IPA 2012 "Poboljšanje kontrole zdravlja životinja i nusproizvoda životinjskog porijekla u BiH", izvršit će se vakcinacija lisica izbacivanjem mamaca iz zraka na području cijele BiH.
Ukoliko se prilikom provođenja mjera utvrde znakovi karakteristični za bolest potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrđene Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge ("Službeni glasnik BiH", br. 38/10, 51/11, 6/12, 4/13 i 90/14) i Pravilnikom o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge ("Službeni glasnik BiH", broj 15/11).
3. Bjesnilo


Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!