Službeni glasnik BiH, broj 77/22
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1), a u vezi s članom 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), člana 105. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u pоstupku pоkrеnutоm po Zahtjevu za pokretanje postupka od strane privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo Mesto, Republika Slovenija, zastupani po punomoćniku advokatu Emiru Kapidžiću, Maršala Tita 60., 71 000 Sarajevo, protiv Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, zastupana po punomoćniku advokatu Džemilu Sabrihafizoviću, Koste Hermana 11, 71 000 Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenih konkurencijskih djelovanja u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji, dana 19.05.2022. godine nа 105. (stotinupetoj) sјеdnici, je dоnijelo
RJEŠENJE
1. Odbija se Zahtjev privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija, podnesen protiv Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
2. Odbija se prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri, podnesen od privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija, podnesen protiv Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, kao neosnovan.
3. Nalaže se privrednim subjektima Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija, da na ime troškova postupka punomoćniku Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, plati iznos od 561,60 KM, u roku od 8 dana od dana prijema ovog Rješenja.
4. Odbija se zahtjev privrednih subjekata Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo Mesto, Republika Slovenija za naknadom troškova postupka, kao neosnovan.
5. Nalaže se privrednim subjektima Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo i Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija da na ime administrativne takse plate administrativnu taksu na ovo rješenje u iznosu od 1.500,00 KM, u korist budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
6. Оvo Rješenje je konačno i bit će оbјаvljеno u "Službеnоm glаsniku BiH", službеnim glаsilimа еntitеtа i Brčkо distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je, dana 09.07.2021. godine pod brojem: UP-02-26-3-025-1/21, zaprimilo Zahtjev privrednih subjekata KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića broj 125-A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i KRKA, tovarna zdravil, d.d., sa sjedištem u Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija (u daljem tekstu: Podnosioci zahtjeva), zastupanih putem punomoćnika Emira Kapidžića - advokata iz Sarajeva, za utvrđivanjem zabranjenog konkurencijskog djelovanja (u daljem tekstu: Zahtjev) u smislu postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona o konkurenciji ("Službеni glаsnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09)-(u daljem tekstu: Zakon) u odredbama Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 4/2021.), donesenoj od strane Vlade Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: Vlada HBŽ). Istim Zahtjevom, podnosi se i prijedlog, u smislu odredbe člana 40. stav (2) Zakona, za određivanjem privremene mjere.
Uvidom u zaprimljeni Zahtjev, utvrđeno je da je isti potrebno dopuniti, odnosno precizirati te je Podnosiocu zahtjeva upućen akt broj UP-02-26-3-025-3/21 od dana 16.08.2021. godine i akt broj UP-02-26-3-025-3/21 od dana 11.10.2021. godine, a na koji je isti dostavio tražene podatke i dokumentaciju podneskom broj UP-02-26-3-025-4/21 od 19.08.2021. godine i broj UP-02-26-3-025-6/21 od 18.10.2021. godine.
Nakon dostavljanja dodatne dokumentacije i preciziranja Zahtjeva, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da je isti kompletan i uredan, u smislu člana 28. stav (1) Zakona, te je Podnosiocima zahtjeva, dana 18.11.2021. godine pod brojem: UP-02-26-3-025-7/21, izdalo potvrdu o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva, u skladu sa članom 28. stav (3) Zakona.
1. Stranke u postupku
Stranke u postupku su privredni subjekti Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Krka, tovarna zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo Mesto, Republika Slovenija, i Vlada Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina.
1.1. Privredni subjekt KRKA FARMA društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih tvrtki Sarajevo
Privredni subjekt "Krka Farma" društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih tvrtki Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je registriran u Općinskom sudu Sarajevo pod matičnim brojem: MBS-65-01-0082-09, i sa upisanim kapitalom od 20.000 KM, te jednim subjektom osnivačem u 100% vlasništvu Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto.
Osnovna djelatnost je registracija i stavljanje u promet lijekova i medicinskih sredstava proizvođača KRKA d.d.
1. 2. Privredni subjekt KRKA tovarna zdravil, d.d., Novo mesto
Privredni subjekt Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo Mesto, Šmarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija, je upisan u nadležni sudski registar pod matičnim brojem: 5043611000. Osnovni kapital je podijeljen na 32.793.448 dionica.
Osnovna djelatnost je proizvodnja lijekova.
1.3. Vlada Hercegbosanske županije/Vlada Kantona 10
Vlada Hercegbosanske županije, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, kao donosilac Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", br. 4/2021.), čije utvrđivanje ništavosti se traži u pokrenutom postupku.
2. Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je u toku postupka primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), i odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službеni glаsnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13), u smislu člana 26. Zakona.
Također, Konkurencijsko vijeće je izvršilo i uvid u odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH" br. 58/08), Zakona o lijekovima FBiH ("Službene novine Federacije BiH" broj 109/12) i Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH" br. 45/13 i 7/19).
3. Postupak po Zahtjevu za pokretanje postupka
U svom Zahtjevu, Podnosioci zahtjeva, opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su razlog za podnošenje Zahtjeva te ukratko navode slijedeće:
- Da su podnosioci zahtjeva privredni subjekt Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina i privredni subjekt Krka, tovama zdravil, d.d., Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija;
- Privredni subjekt "Krka Farma" društvo sa ograničenom odgovornošću za posredovanje, pružanje usluga i zastupanje stranih firmi Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, je registriran u Općinskom sudu Sarajevo pod matičnim brojem: MBS-65-01-0082-09, sa upisanim kapitalom od 20.000 KM, te jednim subjektom osnivačem u 100% vlasništvu - privrednim subjektom Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto, Republika Slovenija. Osoba ovlaštena za zastupanje je Azra Tahirović mr. ph., a osnovna djelatnost privrednog subjekta je registracija i stavljanje u promet lijekova i medicinskih sredstava proizvođača KRKA d.d.;
- Privredni subjekt Krka, tovarna zdravil, d.d., Novo Mesto, Šmarješka cesta 6, 8 000 Novo mesto, Republika Slovenija, je upisan u nadležni sudski registar pod matičnim brojem: 5043611000. Temeljni kapital je podijeljen na 32.793.448 dionica. Osoba ovlaštena na zastupanje je Jože Colarič, a temeljna djelatnost ovog gospodarskog subjekta je proizvodnja lijekova;
- Zahtjev za pokretanje postupka se podnosi protiv Vlade HBŽ, Stjepana II. Kotromanića bb, 80101 Livno, Bosna i Hercegovina, radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona, počinjenog donošenjem Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ", br. 4/2021.);
- Pravni okvir podnesenog zahtjava predstavljaju Zakon o konkurenciji, Odluka o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 34/10), Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/2008), Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ("Službeni glasnik BiH", br. 75/2011), Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11), Zakon o lijekovima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 109/2012)-(u daljem tekstu: Zakon o lijekovima FBiH), Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade liste lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obavezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/2013), Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/2019)-(u daljem tekstu: Pravilnik o bližim kriterijima), Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine čiji sastavni dio je Lista esencijalnih lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/2019) i Odluka o izmjeni i dopuni odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", 56/19)(u daljem tekstu: Odluka o listi lijekova);
- Odredbom člana 5. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da: "snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja u skladu sa Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, te da bliži postupak za izbor lijekova, postupak i način izrade liste lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova s liste lijekova, obaveze Ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, utvrđuje se propisima Federalnog ministra";
- Odredbom člana 9. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj i zdravstvenoj zaštiti na području kantona može biti ograničen broj zaštićenih naziva lijekova;
- Radi provođenja Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo Pravilnik o bližim kriterijima;
- Odlukom o listi lijekova utvrđen je spisak lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju, na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: Federalna lista lijekova);
- Na Federalnoj listi lijekova lijekovi se označavaju sa sljedećim podacima: ATC- anatomsko-terapijsko-hemijske karakteristike, INN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka, farmaceutski oblik lijeka, jačina lijeka, medicinske indikacije, režim propisivanja i veleprodajna cijena;
- Vlade kantona/županija, na osnovu člana 8. Zakona o lijekovima, imaju ovlaštenje da donose "Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Županija/Kantona - Pozitivna lista lijekova";
- Pozitivna lista lijekova kantona/županije se donosi i utvrđuje na osnovu Pravilnika o bližim kriterijima;
- U Pozitivnu listu lijekova obavezno ulaze i lijekovi koji su uvršteni na Federalnoj listi lijekova, a kantonalne vlade mogu uvrstiti još neke lijekove ukoliko postoji specifična potreba u pojedinim kantonima;
- Ministar zdravlja kantona prema Pravilnikom o bližim kriterijima mora javnim oglasom uputiti poziv za podnošenje prijava za uvrštavanje na Listu lijekova (prijave mora pregledati i ocjeniti Komisija za lijekove), obavijestiti koje su prijave prihvaćene, odnosno koje nisu, te na osnovu prihvaćenih prijava napraviti prijedlog Liste lijekova koja se dostavlja Vladi na usvajanje;
- Pravilnikom o bližim kriterijima propisani su uslovi za stavljanje i skidanje lijekova na Federalnu listu esencijalnih lijekova;
- Član 9. Zakona o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine i članak 11. Pravilnika o bližim kriterijima definira mogućnost ograničavanja proizvođača lijekova i obavezu uvrštavanja domaćih, ali pored i originalnih i stranih proizvođača lijekova;
- Vlada HBŽ je, dana 22. Travnja 2021. godine, donijela Odluku kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21, objavljena u "Narodnim novinama HBŽ", broj 4/2021. (u daljem tekstu: Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu);
- Vlada HBŽ Pozitivnom listom lijekova za 2021. godinu, sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu izdavanja lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, ograničavanjem i kontrolom tržišta, što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji;
- Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 33/10) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na odredenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, mjerodavno tržište proizvoda obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe. Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno geografsko tržište obuhvaća cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantne usluge podjednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu Listu lijekova za 2021. godinu koji se izdaju na recept, u skladu sa Odlukom kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 donesenoj od strane Vlade HBŽ. Relevantno geografsko tržište je teritorija Hercegbosanske županije;
- Predmet postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, koji se izdaju na recept na osnovu subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, na teritoriji Hercegbosanske županije;
- Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je registrovala, te izdala rješenje za ukupno 489 lijekova, čiji je proizvođač KRKA, d.d., Novo mesto, a nosilac dozvole za stavljanje u promet ovih lijekova na tržište Bosne i Hercegovine je KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, kao generalni i ekskluzivni zastupnik;
- Na Federalnoj listi lijekova nalaze se ukupno 162 lijeka, čiji je proizvođač KRKA, d.d., Novo mesto, a nosilac odobrenja za stavljanje u promet lijekova je KRKA FARMA d.o.o.;
- Vlada HBŽ do sada je primjenjivala sljedeće Odluke o listi lijekova:
- Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ, broj 5/2014,
- Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj 4/2015,
- Odluku o izmjeni i dopuni Odluke - Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije, objavljena u Narodnim novinama HBŽ br.: 3/2016, 6/2016, 13/2017, 3/2018, 2/2019, 3/2019, 5/2019 i 3/2019,
- Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj 4/2020;
- Tokom primjene svih gore navednih odluka, privredni subjekt KRKA FARMA d.o.o. kao nosilac dozvole za stavljanje u promet lijekova proizvođača KRKA d.d., aplicirao je za uvrštavanje i za dopune na Pozitivne liste Hercegbosanske županije;
- Tokom primjene navednih odluka, broj lijekova KRKA d.d. se postupno povećavao, tako da kada je usvojena Pozitivna lista lijekova, objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj 4/2020, na Pozitivnoj listi lijekova za 2020. godinu, nalazilo se ukupno 176 lijekova KRKA d.d.;
- Novom Odlukom o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu), objavljenom u Narodnim novinama HBŽ broj 04/2021., bez ikavog razloga i objašnjenjenja većina lijekova, koji su bili na Pozitivnoj listi lijekova iz 2020. godine, je izbačena;
- Na Pozitivnoj listi lijekova za 2020. godinu je bilo registrovano ukupno 176 lijekova KRKA d.d., dok su na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu ostala samo 47 lijeka KRKA d.d., odnosno sa Pozitivne liste Hercegbosanske županije iz 2021. godine isključeno je ukupno 129 lijekova KRKA d.d.;
- Procentualno izraženo, prisustvo lijekova KRKA, d.d., na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu, smanjeno je za oko 73,00%;
- Prilikom predlaganja, donošenja i usvajnja Odluke kojom se utvrđuje lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu), nisu poštovane zakonske procedure i propisani uslovi;
- Ministar zdravstva Hercegbosanske županije nije poštovao odredbe članova 21., 23., 24. i 25. Pravilnika o bližim kriterijima jer je prije podnošenja prijedloga Vladi na usvajanje nove Pozitivne liste lijekova Hercegbosanske županije za 2021.godinu bio obavezan: da objavi Javni poziv svim proizvođačima lijekova za podnošenje zahtjeva za stavljanje lijekova na listu lijekova, da sve zahtjeve proizvođača lijekova ili nosioca odobrenja za stavljanje u promet dostavi Komisiji za lijekove i da je na osnovu prijedloga Komisije za lijekove nadležno Ministarstvo zdravstva Hercegbosanske županije bilo obavezno dostaviti obavijest svakom podnosiocu zahtjeva da se lijek uvrštava na listu, odnosno obavijest o odbijanju zahtjeva za uvrštavanje lijeka na listu lijekova;
- S obzirom da nije bilo poziva/oglasa za prijavljivanje na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, Ministarstvo je moralo da odlučuje na osnovu već postojećih i potpunih zahtjeva KRKA FARMA d.o.o., koje su dostavljene za raniju Pozitivnu listu lijekova i koji su bili prihvaćeni i odobreni za ukupno 176 lijekova;
- Ministar zdravstva je dostavio Vladi HBŽ prijedlog Pozitivne liste lijekova Hercegbosanske županije za 2021. godinu, koji je kreirao protivno propisanoj proceduri, te dao pogrešnu interpretaciju zakonskih propisa i faktički članove Vlade doveo u zabludu;
- Vlada HBŽ je, na sjednici održanoj dana 22
.04.2021. godine, na prijedlog ministra zdravlja, usvojila Odluku broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, te je članom III iste ograničila broj zaštićenih naziva lijekova;
- U članu III navedene Odluke se pogrešno interpretira i pogrešno primjenjuju zakonski propisi, prilikom čega član III iste glasi
: "Pozitivna lista lijekova Hercegbosanske županije sačinjena je u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), tako da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno člankom 9. stavkom 3. istog Zakona, kojim je utvrdeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i liijekovi originatora, a zatim po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije, u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 i 7/19) i u skladu s Zaključkom Vlade Hercegbosanske županije broj 09-02- 26-1/21 od 4.2.2021. godine";
- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine u članu 9. stav 2. propisuje:"Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka suglasno utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi s lista lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti opskrbe lijekovima, uzimajući u obzir povijesne podatke u smislu (ne)redovite opskrbe lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijek; kvaliteta i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenosti naziva lijeka u zdravstvenim sustavima država Europske unije i sl."
- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja;
- Niti jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova KRKA d.d. nije postojao, niti je obrazložen, niti danas postoji. Svi lijekovi KRKA d.d. imaju: važeću dozvolu za stavljanje lijeka u promet Agencije za lijekove, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije; prihvaćene cijene utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH, obezbijeđenu sigurnost snabdijevanja lijekovima uzimajući u obzir historijske podatke u smislu dugogodišnjeg redovnog snabdijevanja lijekovima u Federacij BiH, status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU, etičko oglašavanje lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donijetim na osnovu tog zakona, te nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d;
- Vlada HBŽ je, prilikom usvajanja Odluke broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, kojom je članom III ograničila broj zaštićenih naziva lijekova, pogrešno primijenila Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, koji u članku 9. stavak 3. propisuje:"S ciljem podržavanja razvitka domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezatno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije". Stavom trećim jeste predviđeno uvrštavanje lijekova domaće industrije ali pored lijekova inozemne farmaceutske industrije;
- Zakon o lijekovima Federacije Bosne i Hercegovine, niti Pravilnik o bližim kriterijma ne predviđaju i ne propisuju ograničenje broja lijekova po osnovu porijekla proizvođača (da li je domaći ili strani);
- Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11) definira: "Podržati razvoj domaće proizvodnje u smislu pripreme istih za konkurenciju na međunarodnom nivou u pogledu kvaliteta..", a ne radi privilegovanog statusa u prodaji lijekova na domaćem tržištu.
- Ne postoji pravni propis koji omogućava Vladi HBŽ da na Pozitivnu listu lijekova za 2021. godinu, proizvoljno bez provednog konkursa i ocjene komisije za lijekove ograniči broj lijekova KRKA d.d., a koji su 2020. godine ispunjavali sve zakonske uslove i bili na prethodnoj Pozitivnoj listi 2020. godine;
- Ograničenje broja lijekova KRKA d.d. moguće je samo na osnovu objektivnih, stručnih, transparentnih, zakonskih kriterija, te se o tome mora dobiti obrazloženo obavještenje;
- Podnosilac zahtjeva KRKA FARMA d.o.o. je odmah reagirao te je direktor uputio prigovor Ministarstvu zdravstva i Vladi HBŽ, odnosno direktor KRKA FARMA je dana 14.05.2021. godine uputio prigovor povodom Pozitivne liste za 2021. godinu. U dopisu je obrazloženo: da je svrha usvajanja kantonalnih/županijskih Lista lijekova što bolja dostupnost lijekova pacijentima, što veći izbor mogućnosti liječenja, te da se isključivanjem stranih (generičkih) proizvođača lijekova sa Pozitivne liste lijekova radi na štetu zdravlja stanovništva, krše propisi o zaštiti neometane konkurencije, te da je ograničenje broja lijekova KRKA d.d. učinjeno potpuno netransparentno i proizvoljno;
- Punomoćnik KRKA FARMA je dana 25.05.2021. godine uputio prigovor povodom Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu. U dopisu je obrazloženo: da Pozitivna lista Hercegbosanske županije 2021. godine nije donesena u skladu sa zakonskim normama, da je zbog sličnih odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nekih drugih kantona kod Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine bilo pokrenuto više postupaka u kojima je utvrđena povreda Zakona o konkurenciji, da predlaže da se Pozitivna lista izmjeni;
- Iz naprijed opisanog činjeničnog stanja i povrede zakonskih propisa o načinu i postupku formiranja i odlučivanja o uvrštavnju lijekova na Pozitivne liste kantona smatra se da postoji povreda člana 4. Zakona o konkurenciji, te da Odluka kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od dana 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu) - ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021.), predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona;
- Osnovna svrha Zakona o konkurenciji iz člana 1. jeste zaštita tržišne konkurencije, te je u okviru te osnovne premise jedino moguće tumačiti sve ostale odredbe Zakona;
- Relevantna odredba člana 2. stav (1) Zakona o konkurenciji glasi: (1) Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i fizička lica koja se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga učestvuju u prometu roba i usluga i koja mogu svojim djelovanjem sprečavati, ograničavati ili narušavati tržišnu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ili značajnijem dijelu tržišta (u daljnjem tekstu: gospodarski/privredni subjekti), i to na: a) privredna društva, preduzeća i preduzetnike i njihova udruženja bez obzira na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, b)organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, c) ostala fizička ipravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju na tržištu, bez obzira na pravni status, na oblik vlasništva, sjedište ili prebivalište, kao što su udruženja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualne svojine;
- Jasno je propisano da se Zakon o konkurenciji primjenjuje na sva pravna i fizička lica bez obzira na staus, oragnizacioni oblik, pravni položaj, funkciju i slično. Dakle, Zakon o konkurenciji pod gospodarske/privredne subjekte obuhvata ne samo privredna društva, nego i organe državne uprave, zatim fizička lica, udruženja, ustanove, zadruge, itd;
- Sljedeći uslov za primjenu Zakona konkurenciji je da se ti gospodarski/privredni subjekti posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom i koja mogu svojim djelovanjem sprječavati ili narušavati tržišnu konkurenciju;
- Decidno je određeno člankom 2. tačka b) da se Zakon primjenjuje na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište;
- Odredba člana 2. Zakona o konkurenciji je eksplicitna i obavezujuća te slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, bez obzira na njihov pravni status, osnivače (grad, općina, kanton, entitet ili država), a koji svojim djelovaniem utiču na tržište, te tako sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini (odnosno na relevantnom tržištu), potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji;
- Iz gore navednog činjeničnog stanja jasno proizilazi da je Vlada HBŽ, donošenjem Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu, utjecala na ravnopravno učešće KRKA d.d na relevantnom tržištu jer: od ukupno 176 lijekova KRKA d.d. koji su se nalazili na prethodnoj Pozitivnoj listi lijekova do aprila ove godine, 93 lijeka su isključena, te je na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu ostalo samo 47 lijekova, procentualno izraženo prisustvo lijekova KRKA, d.d. na Pozitivnoj listi lijekova za 2021. godinu smanjeno je za oko 73,00 % i Vlada HBŽ je, protivno zakonskim propisima, ograničila broj lijekova KRKA d.d.;
- Članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji propisano je da su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu. Član 4. Zakona jasno propisuje da su zabranjeni su sporazumi, i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu. Dakle nije potrebno nikakvo sporazumjevanje niti ugovaranje niti učešće dva ili više subjekata da bi postojao "sporazum". Zakon jasno propisuje da to može biti i jednostrana odluka ili drugi akt jednog subjekta;
- Član 4. Zakona o konkurenciji koristi termin "privredni subjekt". Privredni subjekt ne znači paralelu sa terminom privredno društvo. Tumačenje termina iz člana 4. Zakona o konkurenciji mora se dovesti u vezu sa odredbom člana 2. Zakona o konkurenciji, koja propisuje da se Zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica, te da termin gospodarski/privredni subjekti obuhvata ne samo privredna društva, nego i organe državne uprave, zatim fizička lica, udruženja ustanove zadruge, itd;
- Član 2. tačka b) eksplicite obuhvata i organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, odnosno nije bitno da li se konkretno Vlada Hercegbosasnke županije bavi posredno ili neposredno proizvodnjom ili prodajom, nego je bitno da svojim djelovanjem utječe na tržište;
- Članom 4. stav (1) tačka b) Zakona, propisano je da se zabranjeni sporazumi posebno odnose na: a) direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova i b) ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja;
- Da postoji specifično tržište lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije. Svi prodati lijekovi na ovom tržištu se plaćaju od strane Fonda za zdravstveno osiguranje. Posebna karakteristika ovog tržišta je da direktni korisnici (pacijenti) robu ne plaćaju (ili plaćaju minimalnu participaciju), što znači da ovo tržište privlači veliki broj korisnika, jer robu dobijaju uglavnom bez naknade;
- KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. kao privredni subjekti do sada su na tom mjerodavnom tržištu lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije učestvovali sa 176 lijekova;
- Iz zvaničnog izvještaja Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-37-14-1419/21 od 29.06.2021.godine, se vidi da je na teritoriji Hercegbosanske županije na teret ZO HBŽ izdato - prodato u 2020. godini ukupno 59.725 lijekova, čiji je proizvođač KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo Mesto;
- Donošenjem sporne Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna liste lijekova za 2021.godinu) KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. su ograničeni da na relevantnom tržištu mogu učestvovati samo sa 47 lijekova, mada svi njihovi lijekovi ispunjavaju zakonske uslove;
- Vlada HBŽ je aktivni učesnik na relevantnom tržištu lijekova, jer je ista administrativnim mjerama nametnula ograničenje KRKA FARMA d.o.o. i KRKA d.d. pristupu ovom tržištu. Privredna aktivnost nije samo izravna prodaja ili kupovina nego i djelovanje kojim se utiče na tržište, te sprječava, ograničava ili narušava tržišnu konkurenciju;
- Vlada HBŽ je Podnosiocima zahtjeva, koji imaju proizvode istih karakteristika, sa istom cijenom, koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim, ograničila pristup relevantnom tržištu pod jednakim uslovima, te je usvajanjem sporne Odluke, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine i Pozitivne liste lijekova za 2021. godinu, sa stanovišta prava konkurencije kao i prava međunarodne trgovine, Podnosiocima zahtjeva administrativnim mjerama ograničila mogućnost dostupa do tržišta, odnosno onemogućeno im je da uopće uđu u tržišnu utakmicu;
- Da je predmetnom Odlukom - Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu, Vlada HBŽ pogrešno primijenila zakonske propise u cilju ograničenja broja lijekova na Pozitivnoj listi za 2021. godinu;
- Da lijekovi, proizvodnja lijekova, snabdijevanje lijekovima, registracija lijekova, stavljanje u promet itd je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine - Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/2008);
- Da Politika lijekova i medicinskih sredstava u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 55/11) propisuje: "Podržati razvoj domaće proizvodnje u smislu pripreme istih za konkurenciju na međunarodnom nivou u pogledu kvaliteta.."; Dakle domaći proizvođači lijekova se mogu podržavati samo radi osposobljavanja za konkurentsko djelovanje nameđunarodnom nivou, a ne radi privilegiranog statusa u prodaji lijekova i izbjegavanje konkurencije u Kantonu;
- Ustavom Hercegbosanske županije nije predviđeno da je u nadležnosti županije zaštita proizvođača lijekova na nivou Bosne i Hercegovine, dakle donošenjem Odluke o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava ZZO HBŽ, Vlada je prekoračila ovlasti o nadležnostima iz Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ, broj 3/96);
- Vlada HBŽ je prilikom usvajanja Odluke o listi lijekova 2021. proizvoljno bez ikavog zakonskog osnova isklučila je ukupno 129 lijekova (ograničila broj lijekova) KRKA d.d., a koji su se ranije nalazili na Pozitivnoj listi 2020;
- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2. propisuje da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvalitetu i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja;
- Ni jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA d.d., niti danas postoji;
- Svih 129 lijekova KRKA d.d. koji su isključeni sa Pozitivne liste HBŽ 2021. imaju: važeću dozvolu za stavljanje lijeka u promet Agencije za lijekove, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije, prihvaćene cijene utvrdene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH; obezbjeđenu sigurnost snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu dugogodišnjeg redovnog snabdijevanja lijekovima u Federacij BiH, status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije BiH/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU, etičko oglašavanje lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donijetim na osnovu tog zakona.
- Dakle nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d. da se isključi 129 lijekova i ostavi samo 47 lijekova;
- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 3 propisuje:"S ciljem podržavanja razvitka domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovoga člana, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije." Stavom trećim jeste predviđeno uvrštavanje lijekova domaće industrije, ali pored lijekova inozemne farmaceutske industrije;
- Dakle, Zakon o lijekovima, niti Pravilnik o bližim kriterijma ne predviđa i ne propisuje ograničenje broja lijekova po osnovu porijekla proizvođača (da li je domaći ili strani);
- Podnosilac zahtjeva KRKA FARMA d.o.o. je odmah reagovao te je direktor uputio prigovor Ministarstvu zdravstva i Vladi HBŽ;
- Zakon o lijekovima BiH i Politika lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini jedino se u provodi u entitetu Republika Srpska;
- U Republici Srpskoj je na snazi i primjenjuje se Odluka o usvajanju liste lijekova koji se izdaju na recept na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja RS ("Službeni glasnik RS, br. 73/2020) kojom je propisano da Lista lijekova Republike Srpske sadrži sljedeće podatke o lijeku: 1) ATC - anatomsko-terapijsko-hemijsku klasifikaciju, 2) TNN- internacionalno nezaštićeno ime lijeka - Generički naziv lijeka; 3) farmaceutski oblik lijeka, 4) dozu-jačinu lijeka, 5) medicinsku indikaciju. Dakle na Listi lijekova RS ne postoji ni ime proizvođača lijeka niti komercijani naziv lijeka;
- Dalje je propisano da se Lista lijekova Republike Srpske automatski dopunjava novoregistrovanim lijekovima (svakog proizvođača), koji od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH dobiju dozvolu za stavljanje u promet, za lijekove, čiji INN, oblik i doza su već na Listi;
- Nasuprot tome u Federaciji BiH uvrštavanje na Listu lijekova koji se izdaju na teret ZZO prepušteno je u nadležnost kantonima;
- U Fedraciji BiH postoji dugogodišnja politika ograničavanja konkurencije na tržištu lijekova koji se izdaju nateret ZZO;
- Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o listi lijekova ("Službene novine KS", broj 02/08) je propisala da će se svaka tri mjeseca vršiti zamjena lijekova inostranog proizvođača koji se nalaze na Listi lijekova sa lijekom domaćeg proizvodača identičnog generičnog sastava;
- Odlukom o listi esencijalnih lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11) određeno da se "mogu uvrstiti maksimalno 5 (pet) zaštićenih naziva lijeka uključujući obavezno i lijekove domaće farmaceutske industrije"..;
- Vlada Tuzlanskog kantona Odlukom o Pozitivnoj listi lijekova broj 02/1-37-003419 od 03.03.2015. godine i 02/1-37-23485/15 od 29.10.2015. godine takođe je na listu lijekova uvrstila gotovo isključivo domaće proizvođače;
- Vlada Kantona Sarajevo Odlukom o listi lijekova 01. srpnja 2016. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/2016) kojom je bilo propisano da će se na listu obavezno uvrštavaju domaći proizvođači lijekova, te od stranih originatori;
- Za mnoge od navednih odluka Konkurencijsko vijeće BiH је utvrdilo da predstavljaju zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačke a) i b) Zakona o konkurenciji, jer sprečavaju, ograničavaju i narušavaju tržišnu konkurenciju na tržištu;
- Na osnovu svega naprijed navedenog, Podnosioci zahtjeva predlažu Konkurencijskom vijeću da donese rješenje kojim se utvrđuje se da Vlada HBŽ Odlukom o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, bгој: 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu)-("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021.), sprječava, ograničava i narušava tržišnu konkurenciju na tržištu uvrštavanja lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanke županije, ograničavanjem i kontrolom tržišta, što predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tač. (a) i (b) Zakona o konkurenciji, odnosno da Konkurencijsko vijeće donese rješenje kojim određuje da je Odluka o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01- 02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021. godinu)-("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021.) ništavna u smislu u smislu člana 4. stav
(2) Zakona i kojim nalaže Vladi HBŽ da ubuduće omogući da lijekovi privrednog subjekta KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto, Smarješka cesta 6, 8000 Novo Mesto, Republika Slovenija budu uvršteni na Pozitivnu listu lijekova Hercegbosasnke županije pod jednakim uslovima kao i svim ostalim učesnicima na relevantnom tržištu koji se propisuju i izdaju osiguranim osobama na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanke županije, te da se naloži Vladi HBŽ da nadoknadi troškove postupka Podnosiocima zahtjeva;
- Nadalje, podnesenim Zahtjevom, u smislu odredbe člana 40. stav (2) Zakona o konkurenciji, predlaže se određivanje privremene mjere, iz sljedećih razloga:
- Nesporno je da će primjena sporne Odluke, broj 01-02-26-2/21, od 22.04.2021. godine Vlade Hercegbosasnke županije, svakako dovesti do direktnog štetnog uticaja na KRKA, tovarna zdravil, d.d., Novo mesto i KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, koji nisu uvršteni na Listu lijekova koji se izdaju na teret Zdravstvenog osiguranja kantona, iako za to ispunjavaju sve zakonske uslove;
- Nije postojao ni jedan od zakonski propisanih uslova za ograničavanje broja lijekova Podnosioca zahtjeva na Pozitivnu listu lijekova Hercegbosasnke županije za 2021. godinu;
- KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo ima važeće dozvole za stavljanje lijekova u promet, svih 176 lijekova koji su bili uvršteni na Pozitivnu listu lijekova Hercegbosasnke županije za 2020. godinu, svi navedni lijekovi se već nalaze na Federalnoj listi lijekova, a Podnosioci zahtjeva su prihvatili da je cijena tih lijekova ista kao i za sve ostale učesnike na Pozitivnoj listi;
- Podnosioci zahtjeva nisu prestali sa proizvodnjom tih lijekova, te su vršili snabdijevanje tržišta tim lijekovima kontinuirano dugi niz godina, sve podnešene aplikacije za te lijekove su potpune i ispravno sastavljene i već prihvaćene od ministarstva zdravlja Hercegbosasnke županije;
- Istaknuto je da je većina Krkinih lijekova bila na Pozitivnoj listi već dugi niz godina, i pacijenti koji su koristili terapiju su bili zadovoljni sa kvalitetom, efikasnošću i sigurnošću Krkinih lijekova. Skidanje lijekova sa Pozitivne liste lijekova u praksi faktički znači promjenu terapije za pacijente
, koji su dugi niz godina koristili jedan lijek i koji se pokazao kao djelotvoran u liječenju određene vrste bolesti;
- Imajući u vidu izneseno, Podnosioci zahtjeva smatraju opravdanim da Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, u što kraćem roku, pokrene postupak po ovom zahtjevu, te da donese Rješenje o privremenoj mjeri kojim će djelimično suspendovati primjenu Odluke do okončanja postupka, a sve u cilju zaštite i promocije tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini i sprječavanja nastanka štetnih posljedica, kako za pojedine privredne subjekte, za pacijente, tako i za društvenu zajednicu uopće;
- Privremena mjera se predlaže na način koji neće ni na koji način štetiti potrošačima - pacijentima, te koji neće poremetiti ili ometati snabdjevenost tržišta sa potrebnim lijekovima, odnosno da se da se do okončanja ovog postupka za one lijekove Podnosioca zahtjeva koji su skinuti sa Liste lijekova koji se izdaju i obezbjeđuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, primjenjuje prethodno važeća Lista lijekova Hercegbosanske županije, odnosno da se donese rješenje kojim se djelimično obustavlja primjena Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova za 2021.godinu)-("Narodne novine HBŽ", br. 4/2021.), na način da se u odnosu na lijekove proizvođača KRKA d.d. Novo mesto, Republika Slovenija i nosioca dozvole za stavljanje u promet KRKA FARMA d.o.o. Sarajevo, primjenjuje Odluka o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije broj 01-02-64-1/20 (Pozitivna lista lijekova za 2020. godinu), objavljena u Narodnim novinama HBŽ broj 4/2020, do okončanja ovog postupka.
Na osnovu naprijed navedenog, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da povrede Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, nije moguće utvrditi bez provedbe postupka, te je u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, na 96. (devedesetšestoj) sjednici održanoj dana 22.11.2021. godine, donijelo Zaključak o pokretanju postupka, broj UP-02-26-3-025-9/21 (u daljem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja postojanja zabranjenih konkurencijskih djelovanja u smislu člana 4. stav
(1) tač. a) i b) Zakona.
Konkurencijsko vijeće je, u skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, dostavilo Zahtjev i Zaključak Podnosiocu zahtjeva, aktom broj UP-02-26-3-025-14/21 dana 22.11.2021. gоdinе.
Vlada Hercegbosanske županije je u ostavljenom roku, podneskom broj UP-02-26-3-025-15/21 dana 16.12.2021. godine, dostavila odgovor na Zahtjev i Zaključak Konkurencijskom vijeću, u smislu člana 33. stav (3) Zakona, koji je sačinilo resorno Ministarstvo rada, zdravstva i socijalne skrbi i prognanih, i u kojem se u vezi sa pojedinačnim navodima Podnosioca zahtjeva, u bitnom navodi sljedeće:
- Članom 19. stava 1. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije je propisano da Vlada u ostvarivanju svojih ovlasti između ostalih akata donosi i zaključke;
- Članom 20. stav 4. istog Zakona zaključkom se utvrđuju stavovi od značaja za provođenje politike, uređuju unutarnji odnosi u Vladi i određuju zadaci tijelima županijske uprave i službama Vlade;
- Vlada Hercegbosanske županije svojim Zaključkom broj 01-02-26-1/21 od 4. veljače 2021. godine obavezala je Povjerenstvo za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova Hercegbosanske županije, kao i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije da s ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, a temeljem Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12) izradi prijedlog Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegbosanske županije (Pozitivna lista lijekova) tom prilikom, u skladu sa odredbama člana 9. stava 2. Zakona, na listi ograniči broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno članom 9. stavom 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije;
- Navedeno podrazumijeva primjenu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) i Zakon o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), kao i propisa donijeti na osnovu ovih zakona;
- Parlamentarna Skupština BiH je u 2008. godini donijela Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", broj 58/08) (u daljem tekstu: Državni zakon o lijekovima) kojim je osnovana Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljem tekstu: Agencija) kao regulatorno tijelo na razini BiH iz oblasti farmaceutike;
- Jedna od važniji funkcija Agencije je priprema Esencijalne liste lijekova BiH, koja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti još uvijek nisu utvrđeni od strane Vijeća ministara BiH, a u smislu Državnog zakona o lijekovima. Naime, u skladu sa Zakonom, Vijeće ministara BiH, najmanje svake dvije godine, na prijedlog Stručnog vijeća Agencije, a uz prethodno pribavljenu saglasnost entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, utvrđuje Esencijalnu listu lijekova u BiH. Ista predstavlja minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstva obveznog zdravstvenog osiguranja. Kada Esencijalna lista lijekova BiH bude donijeta, obavezan je istu implementirati u federalne liste lijekova, a u skladu sa federalnim propisima o lijekovima;
- Iz izloženog slijedi da se Esencijalna lista lijekova u BiH donosi na državnom nivou, a sredstva za njeno implementiranje osiguravaju na entitetskom nivou, a u Federaciji BiH i na županijskom/kantonalnom nivou;
- U skladu sa članom 6. federalnog Zakona o lijekovima predviđeno je da se cijene lijekova na Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja F BIH usklade sa maksimalnim državnim cijenama lijekova;
- Obaveza kantona je da cijene lijekova na kantonalnim pozitivnim listama usklade s novoobjavljenim federalnim cijenama. U skladu s tačkom II Odluke, cijene lijekova sa Federalne esencijalne liste, uskladene s maksimalnim državnim cijenama, automatski su obavezujuće i za lijekove na pozitivnim listama lijekova kantona;
- Parlament Federacije BiH je u 2012. godini, s ciljem usklađivanja tadašnjeg federalnog Zakona o lijekovima odnosno realizacije zakonske obaveze koja proističe iz člana 141. Državnog zakona o lijekovima, donio Zakon o lijekovima (u daljem tekstu: Federalni zakon o lijekovima), koji je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", broj 109/12;
- U skladu sa odredbama člana 5. stava 2. citiranog Zakona, federalni ministar zdravstva je donio Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova, a koji je osnov za kreiranje listi lijekova u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19). Revizija listi lijekova, u skladu sa članom 17. Pravilnika, obavlja se jednom godišnje, i to se, prvo, obavi revizija federalne liste lijekova, a nakon objavljenih federalnih listi lijekova, županijska/kantonalna ministarstva zdravstva obavljaju postupak sačinjavanja i predlaganja novih županijskih/kantonalnih listi u skladu sa Federalnim zakonom o lijekovima i citiranim pravilnikom;
- Člankom 5. Federalnog zakona o lijekovima utvrđena je obaveza Vlade Federacije BiH da, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, donosi Listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu naprijed navedenog Pravilnika;
- Cijene lijekova utvrđene na Listi lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti više od maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, te se redovito usuglašavaju sa maksimalnim veleprodajnim cijenama lijekova u BiH, a u skladu sa
članom 6. Zakona o lijekovima, kao i odredbama ovog pravilnika. Cijene lijekova utvrđene Listom lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine obavezujuće su i za pozitivne liste lijekova županija/kantona;
- 8. Zakona je utvrđeno da Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja županija/kantona (Pozitivna lista lijekova), kao i bolničku listu lijekova županija/kantona donosi Vlada županije/kantona na prijedlog ministra zdravstva. Lijekovi sa Federalne liste lijekova obavezno ulaze u sastav županijskih/kantonalnih listi lijekova. Nije dozvoljeno proširivanje županijskih/kantonalnih listi lijekova ukoliko županija/kanton nije u mogućnosti potpuno pokriti troškove finansiranja svih lijekova sa Federalne liste lijekova;
- Članom 9. Zakona utvrđeno je da se na županijske/kantonalne liste lijekova mogu uvrstiti samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uslove propisane Državnim zakonom o lijekovima i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Istim člankom je predviđena mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju i sl. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na županijske/kantonalne liste, uz uslov da ispunjavaju uslove propisane Zakonom (registracija, nalaz prve serije nakon registracije, i sl.);
- Pravilnikom je utvrđeno da se Federalna lista Iijekova sačinjava prema generičkim nazivima lijekova i da obavezno sadrži cijene lijekova. Pozitivne liste lijekova kantona pored podataka koji su sadržani u federalnoj listi obavezno sadrže i sljedeće podatke: zaštićeni naziv lijeka, naziv proizvodača lijeka i procentualno sudjelovanje ZZO u cijeni lijeka;
- Članom 11. Pravilnika predviđeno je da se kod ograničavanja broja zaštićenih naziva lijekova na kantonalnim listama lijekova prilikom uvrštavanja zaštićenih naziva imaju primjenjivati, pored kriterija iz člana 9. ovog Pravilnika, i kriteriji utvrđeni članom 9. stavom 2. Federalnog zakona, kao i redoslijed proizvođača lijekova odnosno nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet utvrden u članu 9. stavu 3. istog Zakona. Ovo podrazumijeva da se s ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova županije/kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obvezno uvrštavaju lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. istog člana, zatim lijekovi orginatora, a nakon toga po potrebi i lijekovi inozemne farmaceutske industrije;
- Članom 17. Pravilnika je utvrđeno da se revizija listi lijekova u FBiH obavlja jednom godišnje, tako što federalno ministarstvo zdravstva sačinjava i predlaže liste lijekova iz svoje nadležnosti, kao i cijene lijekova u postupku pregovaranja sa proizvođačima lijekova, a nakon objavljivanja federalne liste lijekova i njenog stupanja na snagu, županijska ministarstva, u roku koji je predviđen Odlukom, sačinjavaju i predlažu kantonalne liste lijekova u skladu s federalnim zakonom i Pravilnikom;
- Članom 8. Federalnog zakona o lijekovima utvrđena je obaveza da federalna lista lijekova bude inkorporirana u pozitivnu listu lijekova kantona i bolničku listu lijekova kantona. Prilikom implementacije člana 8. Federalnog zakona o iijekovima, kantoni moraju primijeniti sve parametre koji su navedeni u Federalnoj listi lijekova, što se svakako odnosi i na veleprodajnu cijenu lijekova;
- U Pozitivnoj listi lijekova revizija od 9.4.2020. godine - Pozitivna lista lijekova HBŽ sadrži 270 INN-ova, (brojano analogno numeraciji važeće Federalne liste lijekova), od čega: 180 sa A liste Federalne liste lijekova, 56 sa B, 2 sa liste preporučenog sadržaja prioritetnih programa i 32 neesencijalnih lijekova (nisu dio Federalne liste lijekova). Za 21 INN sa Liste nema ponude od strane proizvođača (3 sa A liste, 6 sa B liste i 12 neesencijalnih);
- U odnosu na važeću A Federalnu listu lijekova (185 INN-ova) nedostaje 5 INN-ova, dok su istovremeno na listu uvršteni lijekovi sa B Federalne liste, liste preporučenog sadržaja i lijekovi koji nisu dio Federalne liste lijekova tj. neesencijalni lijekovi;
- Ukupan broj zaštićenih naziva, oblika i jačina i pakovanja je 1,506;
- U 2019. godini propisivano je 170 lijekova sa A liste, uz postotak učešća: 100%- 98; 75%-8; 50%-63; 25%-l.
- U 2019. godini propisivano je 47 lijekova sa B liste, uz postotak učešća: 100%- 19; 50%-20; 30%-4; 25%-3; 20%-l.
- U 2019. godini propisivano je 12 neesencijalnih lijekova, uz postotak učešća: 100%-4; 50%-8.
- U 2019. godini propisivan je 1 lijek sa liste preporučenog sadržaja, uz postotak učešća od 100%.
- Potrošnja za lijekove sa pozitivne liste u 2019. je ukupno iznosila 4.218.212 KM sa PDV-om, od čega je ZZO financirao iznos od 3.121.154 KM, a pacijenti 1.097.058 KM. Za lijekove sa A federalne liste pacijenti su izdvojili 775.686 KM sa PDV-om, dok je istovremeno ZZO za lijekova sa B fed. liste izdvojio 340.028 sa PDV-om, za lijekove sa liste preporučenog sadržaja 27,817 sa PDV-om i za neesencijalne lijekove 35.286 sa PDV-om. Potrošnja lijekova u 2019. godini prikazana je u sljdećim tabelama:
Tabela br. 1
(bez PDV-a)
|
Struktura
|
UKUPNO
|
ZZO
|
PACIJENTI
|
|
A
|
2.986.076
|
2.323.097
|
662.980
|
|
B
|
540.317
|
290.623
|
249.694
|
|
PP
|
23.775
|
23.775
|
0
|
|
Neesencijalni lijekovi
|
55.143
|
30.159
|
24.983
|
|
Total
|
3.605.311
|
2.667.654
|
937.657
|
Tabela br. 2
(sa PDV-om)
|
Struktura
|
UKUPNO
|
ZZO
|
PACIJENTI
|
|
A
|
3.493.708
|
2.718.023
|
775.686
|
|
B
|
632.170
|
340.028
|
292.142
|
|
PP
|
27.817
|
27.817
|
0
|
|
Neesencijalni lijekovi
|
64.517
|
35.286
|
29.230
|
|
Total
|
4.218.212
|
3.121.154
|
1.097.058
|
- Članom 9. Zakona o lijekovima FBiH predviđena je mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju itd. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, Zakonom je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na kantonalne liste, uz ispunjavanje zakonskih uslova;
- U zemljama Evropske unije je praksa da se kroz različite vidove podrške daje poticaj domicilnoj generičkoj industriji. Takva praksa je bila prepoznata i uspješno implementirana u nekim županijama/kantonima. Pozicioniranje domaće proizvodnje i davanje adekvatnog mjesta na tržištu domaćim proizvodima donosi niz benefita široj društvenoj zajednici, pri tome uvijek stavljajući u prvi plan interes pacijenata i nikada ne dovodeći u pitanje vrhunski kvaliteta i djelotvornost generičkih lijekova koje proizvodimo;
- S druge strane, ničim opravdano pogodovanje daljnjem povećanju uvoza lijekova kakvo imamo sada, znači još veći izvoz finansijskih sredstava iz BiH, a time i niz indirektnih posljedica izvan zdravstvenog sistema. Strane generičke kompanije putem svojih predstavništava posluju isključivo komercijalno, zapošljavaju minimalan broj zaposlenika, dok sav ostvareni prihod povlače u svoje matične zemlje i time doprinose rastu ekonomija tih zemalja. Za razliku od njih, domaći proizvođači kontinuirano ulažu u razvoj, investicije i zapošljavanje, uz snažnu društvenu i socijalnu odgovornost, te aktivan doprinos izgradnji održivog zdravstvenog sistema.
- Prema službenom Izvještaju o prometu lijekova u BiH za 2018. godinu, koji godišnje sačinjava Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH i publicira svakog lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, ukupno tržište lijekova u BiH iznosilo je 634,3 milionna KM, od čega se na promet pet domaćih proizvođača odnosi 121,3 miliiona KM ili 19,13%, a na uvoz lijekova inozemnih proizvođača 513 miliona KM ili 80,87%.
- Prema službeno dostupnim podacima veleprometnika koji su objedinjeni u IMS izvještaju za 2018. godinu (IQVIA- IMS Health and Quintiles) ukupno tržište lijekova u BiH u 2018. godini (izvor: IMS 2018) je iznosilo cca 594,1 miliona KM po proizvođačkim cijenama (u maloprodaji cca 1 milijarda KM), od čega: FBiH 383,7 miliona KM (65%), RS 196,6 miliona KM (33%), BD 13,8 miliona KM (2%).
- Finansijski udio domaćih i ino proizvođača lijekova u BiH/FBiH za 2018. godinu prema IMS izvještaju (IQVIA- IMS Health and Quintiles) iznosi 20:80 %, odnosno 17:83%, odnosno iz izvještaja je vidljivo da se od ukupnog prometa lijekovima u BiH, 20% odnosi na lijekove domaće industrije, dok inozemna farmaceutska industrija pokriva 80% ukupnog prometa lijekovima u BiH, a kada je u pitanju tržište lijekovima u Federaciji BiH situacija je još više nepovoljna za domaću industriju. Odnos je sljedeći: 17% prometuje domaća, a 83% inozemna industrija;
- Usporedbe radi, u nastavku navodimo podatke iz R Hrvatske i R Slovenije kada je u pitanju promet generičkih lijekova. Ukupno tržište generičkih lijekova u Hrvatskoj u 2018. g (izvor: IMS 2018) je iznosilo 712,1 miliona KM, od čega su gotovo 50% prometovala četiri domaća proizvođača lijekova (Pliva, Belupo, JGL, PharmaS). Ukupno tržište generičkih lijekova u R Sloveniji u 2018. g (izvor: IMS 2018) je iznosilo 307 miliona KM, od čega su više od 60% prometovala dva domaća proizvođača lijekova (Krka, Lek);
- Pred Konkurencijskim vijećem BiH tokom 2017. godine okončana su dva postupka koja su pokrenuta na zahtjev kompanije "Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Krka d.d. Novo Mesto, Slovenija" kao i "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH" a protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/16).;
- Konkurencijsko vijeće BiH je tokom 2017. godine odbilo oba zahtjeva protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS kao neosnovana, te naložilo podnosiocima zahtjeva da pokriju cjelokupne troškove postupka (obrazloženo na strani 29. i 30. priloženog Rješenja br.01-26-3-027-50-11/16, od 30.05.2017, godine i str. 22. 23. i 24. Rješenja br. 02-37-36079-3/16 od 12.06.2017. godine - Rješenja dostupna na zvaničnoj web stranici Konkurencijskog vijeća BiH www. bihkonk.gov.ba/);
- Nakon što nisu uspjeli u namjeri da ospore Odluku o listi lijekova Vlade Kantona Sarajevo, predstavnici inozemsnih generičkih proizvođača lijekova, ovaj put preko "Novaitis BA d.o.o. Sarajevo" u svojstvu predstavnika "Lek d.d. Ljubljana" (koja je inače i članica "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH") su pred Konkurencijskim vijećem BiH pokušali osporiti član 11. federalnog Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova" ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13)., podnošenjem zahtjeva Konkurencijskom vijeću da utvrdi član 11. spomenutog pravilnika predstavlja zabranjeni sporazum iz člana 4. Zakona o konkurenciji;
- I ovaj postupak pred Konkurencijskim vijećem BiH je okončan krajem 2018. godine na način da je Konkurencijsko vijeće BiH donijelo rješenje kojim je odbilo zahtjev privrednog subjekta "Novartis BA d.o.o. Sarajevo" podnesen protiv Federalnog ministarstva zdravstva, kao neosnovan. (Rješenje dostupno na zvaničnoj web stranici Konkurencijskog vijeća BiH www. bihkonk.gov.ba/);
- Konkurencijsko vijeće BiH je navedena Rješenja donijelo na osnovu važeće zakonske regulative, odnosno odredbi relevantnog "Zakona o lijekovima" (Službene novine Federacije BiH br. 109/12) kojim je jasno utvrdena nadležnost Vlade FBiH, te Vlada kantona, da donose liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava ZZO. Isti zakon je članom 9. stavom 2. ovlastio kantonalne Vlade da mogu ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova i nametnuo obavezu da se na kantonalne liste lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaćih proizvođača (član 9. stav 3.).
- U nastavku radi boljeg razumijevanja ove problematike dajemo pojašnjenje pojedinih odredbi Zakona o konkurenciji i pregled prakse Evropske komisije i Evropskog suda pravde iz oblasti zaštite tržišne konkurencije;
- Članom 2. Zakona o konkurenciji je propisano na koga se sve zakon primjenjuje i nesporno je da je ranija praksa Konkurencijskog vijeća u nekoliko slučajeva obuhvaćala i organe izvršne vlasti;
- Zakon o konkurenciji u članu 2. definiše na koga se sve primjenjuje Zakon o konkurenciji, koristeći pojam "privredni subjekt" i taksativno nabraja koji sve subjekti potpadaju pod taj pojam, te uključuje i organe državne uprave i lokalne samouprave. Pravila i praksa EU imaju drugačiji pristup. Koristi se pojam preduzetnik ("undertaking"), koji nije definisan Sporazumom o funkcionisanju EU (TFEU) kao što je slučaj sa pojmom "privredni subjekt" u Zakonu o konkurenciji, ali svoje značenje je dobio kroz sudsku praksu u vidu vrlo široke definicije koja podrazumijeva da pojam poduzetnik "obuhvata svaki subjekt angažiran u nekoj ekonomskoj aktivnosti, bez obzira od njegov pravni status i način finansiranja";
- Subjekti angažovani u ekonomskim aktivnostima moraju poštovati principe konkurencije, dok subjekti koji obavljaju zadatke u javnom interesu ne potpadaju pod primjenu ovih pravila;
- Prema članu 43. stavu (7) Zakona o konkurenciji, Konkurencijsko vijeće može koristiti sudsku praksu Evropskog suda i odluke Evropske komisije, a prema članu 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i Bosne i Hercegovine (koji je stupio na snagu 01.06.2015. godine) nastupila je obaveza da se svaka praksa ocjenjuje "па osnovu kriterija koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno čl. 81., 82., 86. i 87. Ugovora o EZ i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice";
- Nadalje, kako po hijerarhiji pravnih akata međunarodni sporazumi (a SSP to jeste) imaju veću pravnu snagu od zakona, prilikom ocjene konkretnog slučaja se imaju uzeti u obzir i primijeniti i odredbe SSP, a ne samo odredbe Zakona o konkurenciji BiH;
- Iz navedenog nesumnjivo proizlazi da je za pravilnu primjenu Zakona o konkurenciji neophodno uzeti u obzir i primijeniti i stajališta koja zauzima Evropski sud pravde i Evropska komisija u primjeni propisa koji se odnose na zaštitu konkurencije.;
- Dugogodišnja praksa Evropskog suda i Evropske komisije je da se pravila konkurencije ne primjenjuju u situacijama kada država (vlade) provode svoja suverena ovlaštenja i obavljaju zadatke u javnom interesu, kao što je socijalna funkcija koju obavljaju zdravstveni fondovi i druge organizacije zasnovana isključivo na društvenoj solidarnosti. Na osnovu svega navedenog Konkurencijsko vijeće BiH je zaključilo da izvršavanje javnih zakonom reguliranih ovlasti (kao što je i donošenje listi lijekova) izvan dometa Zakona o konkurenciji i zahtjeve odbilo kao neosnovane. Ovakav stav Konkurencijskog vijeća je potvrđen i nizom presuda Suda Bosne i Hercegovine;
- Vezano za ranije stavove Vijeća, kada je isto primjenjivalo odredbe Zakona o konkurenciji na organe izvršne vlasti i npr. ulazilo u ocjenu da li pravilnik predstavlja zabranjeni sporazum, Sud Bosne i Hercegovine je zauzeo potpuno suprotan stav. Tako je npr. Konkurencijsko vijeće rješenjem broj 06-26-3-007-36-11716 od 14.07.2016. godine utvrdilo da Federalno ministarstvo okoliša i turizma Pravilnikom o upravljanu ambalažom i ambalažnim otpadom ograničilo i narušilo tržišnu konkurenciju u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona. U upravnom sporu protiv navedenog rješenja Sud Bosne i Hercegovine je donio presudu broj S1 3 U 022692 16 U od 10.11.2017. godine kojom je poništio rješenje Konkurencijskog vijeće i vratio na ponovno rješavanje;
- Ispitujući zakonitost rješenja, kao osnovno pitanje koje se postavilo pred sud jeste upravo pitanje da li pravilnik, kao akt javne vlasti, dolazi u obim člana 4. Zakona tj. da li može predstavljati Zabranjeni sporazum. U tom smislu Sud BiH zauzima slijedeći stav:"Pravilnik donosi, na osnovu ovlaštenja iz zakona, nadležno ministarstvo, kao segment izvršne vlasti. Imajući u vidu način osnivanja ministarstva, njegovu prirodu, ciljeve i osnovu nastanka, radi se o organu državne vlasti koji donošenjem predmetnog općeg akta vrši vlast koja mu je povjerena. Ministarstvo je, dakle, oblik organiziranja i djelovanja javne vlasti i nije privredno poduzeće, pa je predmetni pravilnik, općti akt, donio organ vlasti, u okviru svojih ovlaštenja i na osnovu zakona. Pravilnik je, stoga, po shvaćanju ovog vijeća, opšti akt javne vlasti i dio nacionalnog zakonodavstva, koji ne predstavlja produkt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga jer je donesen autoritetom javne vlasti.";
- Koristeći se praksom Evropskog suda pravde Sud BiH dalje zaključuje da "Sve iznesene činjenice, a i praksa Evropskog suda upućuje na zaključak da pravilnik ministarstva ne može po svojoj prirodi imati elemente ugovora, ni biti smatran ugovorom, kao što ni ministarstvo nije poduzeće, odnosno, privredni subjekt, da bi moglo, u konkretnoj situaciji, doći pod opseg člana 4. Zakona o konkurenciji.";
- Također, stav da subjekti angažirani u ekonomskim aktivnostima moraju poštovad principe konkurencije, dok subjekti koji obavljaju zadatke u javnom interesu ne potpadaju pod primjenu ovih pravila, potvrđen je i presudom Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 024742 18 U 2 od 05.04.2018. godine u kojoj je Sud jasno izrazio slijedeće stajalište: "Kada se javna ustanova ili organi vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod opseg člana 4. Zakona o konkurenciji, neophodno je, prvenstveno, ispitati da li se radi o izvršavanju javnog ovlaštenja, ili o postupanju koje može imati samo privredni subjekt.";
- Imajući u vidu stavove Konkurencijskog vijeća i Suda Bosne i Hercegovine iznesene u citiranim odlukama, koji su potpuno usuglašeni sa praksom Evropske komisije i Evropskog suda pravde, neočekivane su i vrlo iznenađujuće presude Suda BiH kojim je isti poništio rješenja Konkurencijskog vijeća kojim je ovo odbilo zahtjeve kompanija "Кгка Farma d.o.o. Sarajevo" i "Кгка d.d. Novo Mesto, Slovenija" kao i "Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH" podnesene protiv Odluke o listi lijekova koju je donijela Vlada KS ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/16). Ovakav pristup Suda BiH, koji je potpuno suprotan stavovima Suda BiH zauzetim u ranijim presudama, na izvjestan način budi sumnju u postojanje aktivnosti lobija inostranih proizvođača lijekova.;
- U dosadašnjoj praksi Konkurencijskog vijeća u situacijama kada Sud BiH iz bilo kog razloga poništi rješenje i predmet vrati na ponovno rješavanje, Konkurencijsko vijeće je u svim slučajevima i u ponovljenom postupku donosilo istu meritornu odluku kao i u prethodnom postupku, uz dodatna i/ili adekvatnija obrazloženja istih. Tako je bilo i ovaj put. U ponovljenom postupku koji se vodio na zahtjev Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH protiv Vlade KS, Konkurencijsko vijeće BiH je donijelo istu odluku kao i u prethodnom postupku, odnosno potvrdilo prethodno Rješenje kojim je odbijen zahtjev Udruženja stranih proizvođača lijekova u BiH u korist Vlade KS;
- Isto se dogodilo i u drugom ponovljenom postupku koji se vodio na zahtjev Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Krka d.d. Novo Mesto, Slovenija protiv Vlade Kantona Sarajevo. Naime, Konkurencijsko vijeće BiH je na sjednici održanoj 23.05.2019. donijeo Rješenje kojim se odbija zahtjev Krka Farma d.o.o. Sarajevo" i "Кгка d.d. Novo Mesto, Slovenija protiv Vlade Kantona Sarajevo radi utvrđivanja postojanja zabranjenog sporazuma u smislu člana 4. stav (1) tačke b) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan.
- Pravila i praksa institucija EU, u oblasti konkurencijskog prava, već duže vrijeme smatraju da državni organi, odnosno odluke koje donose u okviru svoje nadležnosti, ne mogu biti procesuirani pred Konkurencijskim vijećem, osim kada državni organ učestvuje kao privredni subjekt na tržištu (kupuje ili prodaje robu i usluge).
- Sve one aktivnosti koje određeni subjekt, odnosno "tijelo javne vlasti" obavlja u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, odnosno aktivnosti koje obavlja na osnovu posebnog propisa, u ovom slučaju Zakona o lijekovima FBiH i Pravilnika o bližim kriterijima, ne mogu se primjenjivati propisi o zaštiti tržišne konkurencije, budući da se u konkretnim slučajevima Vlada KS i Federalno ministarstvo zdravstva ne mogu smatrati privrednim subjektom u smislu čl. 2. Zakona.
- Konkurencijsko vijeće ima zakonsku osnovu da obavezno primjeni prava pravila i pravna stanovišta EU, u oblasti konkurencijskog prava. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, postaje obavezno usklađivanje pravila i prakse BiH sa konkurencijskim pravom EU. Ovakav stav je sukladan praksi institucija EU, Europske komisije i Europskog suda pravde u postupcima, koji su se vodili protiv državnih organa u pojedinim zemljama članicama EU, u vezi sa primjenom konkurencijskog prava. Značajno je napomenuti da je na ovaj način postupao i Sud BiH u činjenično i pravno sličnim slučajevima i tom prilikom zauzeo jasan stav da "Kada se javna ustanova ili tijela vlasti pojave na tržištu, da bi se moglo cijeniti da li njihovo postupanje može doći pod obim člana 4. Zakona o konkurenciji, nužno je, prvenstveno, ispitati radi li se o izvršavanju javne ovlasti ili o postupanju koje može imati samo gospodarski subjekt."
- Imajući u vidu način uspostavljanja vlade, njenu prirodu, ciljeve i osnove nastanka, nesumnjivo je da se radi o organu državne vlasti koji donošenjem predmetne odluke - odnosno liste lijekova, vrši vlast koja mu je povjerena. U tom smislu, Vlada je, dakle, oblik organizovanja i djelovanja javne vlasti i nije privredno društvo, pa je predmetna odluka o listi lijekova, opći akt, odnosno propis koji je donijelo tijelo vlasti, u okviru svojih ovlasti i na osnovu zakona. Takva odluka, predstavlja opći akt javne vlasti, ona je dio nacionalnog zakonodavstva i nijeprodukt dogovora između dva ili više subjekata, upravo iz razloga, jer je donesena autoritetom javne vlasti. Prema tome, donošenje odluke o pozitivnoj listi lijekova očigledno ne predstavlja ekonomsku aktivnost.
- Odredbama člana 33. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH i člana 8. Zakona o lijekovima, utvrđene su nadležnosti vlade kantona u pogledu donošenja liste lijekova, koji se izdaju na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Niti jedan drugi subjekt nema nadležnost za donošenje takve liste, i ne može se zakonito baviti istom aktivnošću, što znači da ne može biti ni potencijalni konkurent u postupku donošenja pozitivne liste lijekova. Naprijed navedene Činjenice, ukazuju na osnovanost primjene stajališta relevantnih evropskih institucija koje glasi: "Ukoliko ne postoji mogućnost da privatna tvrtka vrši istu aktivnost, tada nema svrhe primjenjivati pravila konkurencije.".
Konkurencijsko vijeće je naprijed navdeni odgovor dostavilo Podnosiocima zahtjeva, aktom broj UP-02-26-3-025-16/21 od dana 14.01.2022. godine.
Dana 21.01.2022. godine, Konkurencijsko vijeće je pod brojem: UP-02-26-3-025-17/21 zaprimilo odgovor Podnosioca zahtjeva na odgovor Vlade HBŽ. U svom izjašnjenju Podnosilac u kratkim crtama navodi sljedeće:
- Da Vlada/Ministar zdravlja u prvom dijelu Odgovora citira i tumači zakonske odredbe, na nivou BiH, FBiH i kantone iz oblasti lijekova relevantnih za ovaj postupak, ali ne odgovara zašto nije postupao po tim propisima;
- Da sve Zakone, te podzakonske akte koje navode u Odgovoru, Podnosilac je već istakao u svom Zahtjevu, te izdvojio relevantne članove i dao svoje mišljnje o tim odredbama;
- Podnosilac zahtjeva nije niti sporio da je u nadležnosti Kantona da donosi Odluku o Listi lijekova koji sc izdaju na teret sredstava ZZO tog Kantona;
- Prilikom usvajanja Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja Herccgbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine (Pozitivna lista lijekova HBŽ), nisu pravilno primijenili relevantne propise, te su postupali preko svojih ovlasti;
- Da je na osnovu istih zakonskih odredbi Vlada HBŽ različito postupala u prethodnim listama i na osnovu istih propisa na koje se poziva donosila Pozitivne liste lijekova na kojima nije ograničavala broj zaštićenih naziva lijekova, niti je ograničavala broj lijekova KRKA d.d.;
- Da je 2014. godine Vlada HBŽ usvojila Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ ("Narodne novine HBŽ" broj 5/2014). U članu III Vlada je odlučila: Pozitivna lista lijekova HBŽ sastvljena je u skladu s Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi iijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa liste lijekova, obvezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na listi lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13);
- Da je 2020. godine Vlada HBŽ usvojila Odluku o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2020). Ponovo, u članu III Vlada je odlučila: Pozitivna lista lijekova HBŽ sačinjena je u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/13 i /19);
- Da je 2021. godine Vlada HBŽ je usvojila pobijanu Pozitivnu lista lijekova HBŽ-2021. ("Narodne novine HBŽ", broj 4/2021.), te je u članu III Vlada odlučila: Pozitivna lista lijekova HBŽ sačinjena je u skladu s odredbama člana 9. stava 2. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/12), tako da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno člankom 9. stav 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije, u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19) i u skladu s Zaključkom Vlade HBŽ broj 09-02- 26-1/21 od 4.2.2021. godine;
- Dakle kod usvajnja svih navedenih pozitivnih lista Vlada je navela da odlučuje"u skladu sa Pravilnikom";
- U spornoj pobijanoj odluci o Pozitivnoj listi lijekova HBŽ 2021. dodali su da postupaju u skladu sa članom 9. stav 2. Zakona o lijekovima FBiH, te da se ograničava broj zaštićenih naziva lijekova, te se postavlja pitanje kako je moguće da Zakon o lijekovima FBiH ima drugačije kriterije od Pravilnika o bližim kriterijima, s obzirom da je Pravilnik о bližim kriterijima upravo i donijet na osnovu tog Zakona što znači da zakon ne može imati različite kriterije od Pravilnika, te da je Zakon o lijekovima FBiH sa istom odredbom člana 9. je važio u vrijeme usvajanja sve tri nabrojane Pozitivne liste lijekova, odnosno da su kod usvajanja sve tri liste važili su isti zakonski i podzakonski propisi;
- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2 propisuje da se na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija i razloga u terapijskoj primjeni, kvaliteti i vjerodostojnosti podataka, ili iz razloga sigurnosti snabdijevanja i sl;
- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 3 propisuje:"S ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije, na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uslove iz stava 1. ovoga člana, i to pored lijekova orginatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije."
- U Zaključku Vlade HBŽ od 04.02.2021. godine, i u pobijanoj Odluci o Pozitivnoj listi lijekova HBŽ, Vlada suprotno propisanom kriterijima iz člana 9 tumači da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inozemne farmaceutske industrije;
- Vlada HBŽ proizvoljno tumači i primjenjuje Zakon o ljekovima FBiH, jer nije nigdje propisano da se lijekovi strane farmaceutske industrije uvrštavaju samo po potrebi i posebno jer nije postojao ni jedan od navednih zakonskih kriterija da se ograniči broj zaštićenih naziva lijekova KRKA d.d.;
- Zakon o lijekovima FBiH u članu 9. stav 2. propisuje da se može ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova samo na osnovu stručnih kriterija, a niti jedan od propisanih razloga za ograničenje broja lijekova nije postojao za lijekove KRKA d.d., niti danas postoji;
- Od ukupno 176 lijekova KRKA d.d. koji su se nalazili na prethodnoj Pozitivnoj listi lijekova koja se primjenjivala do aprila 2021. godine, 93 lijeka su izostavljena, te je na Pozitivnoj listi lijekova 2021. HBŽ ostalo samo 47 lijekova;
- Sa Pozitivne liste lijekova HBŽ 2021., protivno propisanim zakonskim uslovima izostavljena su ukupno 93 lijeka KRKA d.d., za koje je već postojala potpuna i ispravna dokumentacija KRKA FARMA d.o.o., koja je prihvaćena, i koji lijekovi su bili na Pozitivnoj listi lijekova HBŽ 2020. godine;
- Sva 93 lijeka KRKA d.d., koji su izostavljeni sa Pozitivne liste HBŽ 2021., imaju sve što je propisano: važeću dozvolu, pozitivne nalaze o urađenoj kontroli kvaliteta, prihvaćene cijene, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka, obezbijeđenu sigurnost snabdijevanja, status zaštićenog naziva lijeka, etičko oglašavanje lijekova;
- Nije postojao ni jedan zakonski razlog da se ograniči broj lijekova KRKA d.d. na način da se sa Pozitivne liste izostave 93 lijeka i ostavi samo 47 lijekova;
- Lijekovi, proizvodnja lijekova, snabdijevanje lijekovima, registracija lijekova, stavljanje u promet, itd. je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Na državnom nivou Politikom lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 55/11) je propisano da se domaći proizvodači lijekova mogu podržati samo u pogledu njihove pripreme za konkurenciju na medunarodnom nivou, te je to zakonski okvir izvan koga se ne mogu kretati ni entiteski, ni kantonalni zakoni niti vlasti;
- Na osnovu kog zakona ili drugog propisa je Vlada HBŽ smatrala da je nadležana da štiti proizvođače lijekova iz cijele BiH, zašto bi uopće Vlada HBŽ štitila proizvođače lijekova iz drugih kantona ili iz Republike Srpske? Koga Vlada zapravo štiti? Domaći proizvođači lijekova su ustvari veoma malo ili nikako domaći. Vlasnici tih "domaćih" proizvođača ili najveći dioničari su strane firme: Hemofarm d.o.o. Banja Luka - osnivač i 100% vlasnik HEMOFARM A.D. Farmaceutsko- hemijska industrija Vršac, Beogradski put bb, Srbija, Bosnalijek d.d. - vlasnici su KBC EURO CREDIT CAPITAL, The Economic and Social Development Fund, FELICERTES COMMERCE AG, AS HOLDING d.o.o; Sberbank BH d.d. Sarajevo, UniCredit Bank d.d. i Raiffeisen BANK d.d, "FARMAVITA" d.o.o. - osnivač i 100% vlasnik BELUPO lijekovi i kozmetika, Hrvatska,
- Ustavom HBŽ nije predviđeno da je u nadležnosti kantona zaštita proizvođača bilo čega, pa ni lijekova na nivou Bosne i Hercegovine, dakle donošenjem Odluke o Pozitivnoj listi lijekova 2021. koji se propisuju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, Vlada HBŽ je prekoračila ovlasti o nadležnostima iz člana 41. Ustava HBŽ;
- Ministar zdravlja HBŽ nije poštovao odredbe članova 21., 23., 24. i 25. Pravilnika o bližim kriterijima jer prije podnošenja prijedloga Vladi na usvajanje nove Pozitivne liste lijekova, nije objavio Javni poziv svim proizvođačima lijekova za podnošenje zahtjeva za stavljanje lijekova na listu lijekova, nije formirao komisiju za lijekove niti je zahtjeve proizvođača lijekova ili nosioca odobrenja za stavljanje u promet dostavio komisiji za lijekove, Ministarstvo zdravstva HBŽ nije dostavilo obavijest Krka Farma d.o.o. koji se lijek uvrštava na listu, odnosno obavijest o odbijanju zahtjeva za uvrštavanje lijeka na listu lijekova;
- Neosnovano se tvrdi da Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine nije nadležno za preispitivanje odluka Vlade kantona i drugih organa javne vlasti. Prema članu 20. Zakona o konkurenciji, organ nadležan za zaštitu tržišne konkurencije u Bosni i Hercegovini je Konkurencijsko vijeće, a članom 21. propisano je da je Konkurencijsko vijeće samostalno tijelo koje osigurava dosljednu primjenu Zakona, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ima isključivu nadležnost u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurentskog djelovanja na tržištu. Prema tome Konkurencijsko vijeće jeste nadležno;
- Neosnovani su navodi da se odredbe Zakona o konkurenciji ne mogu primijeniti na Odluku Vlade Hercegbosanskog kantona/županije o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanskog kantona/županije, jer to predstavlja akt javne vlasti;
- Na osnovu člana 2. stav (1) tačka b) Zakona, primjenjuju se odredbe istog na Vladu kada svojim djelovanjem posredno ili neposredno učestvuje ili utiče na tržište Bosne i Hercegovine;
- Ovo je potvrđeno brojnim odlukama Konkurencijskog vijeća, te posebno Rješenjem broj 04-26-3-027-38-11/11 od 04.10.2012. godine, Rješenjem broj 04-26-3-027-65-IT/11 od 27.05.2015. godine i Rješenjem broj 02-26-3-014-22-11/15 od 08.03.2016. godine;
- Nesporno je da Vlada HBŽ pobijanom Odlukom utiče na tržište, jer je odredila ko može biti na Pozitivnoj listi lijekova a ko ne može, administriranjem, a ne na osnovu propisanih zakonskih i stručnih kriterija;
- odredbe Zakona primjenjuju se i na pobijanu odluku o Pozitivnoj listi lijekova HBŽ 2021., te su neosnovani su navodi da donošenje Pobijane Odluke ne predstavlja ekonomsku aktivnost, te da ne utiče na tržište;
- Nebitna je tvrdnja da Vlada nije nudila te robe lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, niti je iz te aktivnosti ostvarivala profit;
- Zakon o konkurenciji termin "gospodarski/privredni subjekt" koristi kao zbirni termin, a ne kao zakonsku definiciju. U članu 2. stav
(1) je jasno navedeno da se Zakon primjenjuje na sva pravna i fizička lica;
- Pravno neosnovano se tvrdi da pojam privredni subjekt treba biti ograničen na način da je ispunjen i dodatni uslov; "da se isti posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pružanjem usluga, da sudjeluju u prometu roba itd.";
- U članu 2. Zakona navedeno je više postupaka i ponašanja koja potpadaju pod ocjenu zabranjenih konkurentskih djelovanja, medutim ti postupci i radnje nisu propisani kumulativno, nego је alternativno navedeno da se to lice bavi proizvodnjom ili prodajom ili pružanjem usluga ili sudjeluje u prometu roba ili specifično za organe državne uprave da "utiču na tržište";
- Dovoljno je činjenje samo jednog pojedinačnog nedopuštenog konkurentskog djelovanja da bi se mogao primjeniti Zakon o konkurenciji;
- Činjenica je da postoji specifično tržište lijekova koji se izdaju i prodaju na teret Fonda ZZO. Svi prodati lijekovi na ovom tržištu se plaćaju od strane Fonda ZZO. Bitno je da se privredni subjekti koji se sada nalaze na pozitivnoj Listi lijekova HBŽ 2021. bave prodajom lijekova, i da su na taj način privilegovni u odnosu na KRKA d.d čiji se lijekovi ne nalaze na Listi, bez ikakvih stručnih i objektivnih razloga;
- Pobijana Odluka - Pozitivna lista lijekova predstavlja ekonomsku aktivnost, a relevantno tržište predmetnog postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu Listu lijekova koji se izdaju i prodaju na recept;
- Na ovom tržištu cijena lijekova je fiksno određena za sve učesnike na osnovu Odluke o listi lijekova FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/2019 i 56/19), te istom mogu pristupiti samo proizvođači kojima je Vlada "dala odobrenje", odnosno uvrstila ih na Pozitivnu listu lijekova;
- Na ovom tržištu proizvodači se ne mogu nadmetati za poziciju cijenom, već samo kvalitetom proizvoda;
- Na ovom tržištu kupci pacijcnti ne mogu slobodno kupovati robu, nego samo ako imaju ljekarski recept;
- Na ovom tržištu proizvodi su međusobno zamjenjivi, ali o izboru proizvoda odluku ne donosi krajnji potrošač-pacijent, nego neovisna stručna osoba-ljekar, te robu uvijek plaća ZZO;
- Dakle, predmet postupka je uvrštavanje lijekova na Pozitivnu listu lijekova HBŽ 2021., koji se izdaju na recept na osnovu subvencije od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja;
- Osnovna bitna karakteristika ovog tržišta je da direktni korisnici (pacijenti) kupljenu robu ne plaćaju (ili plaćaju minimalnu participaciju), što znači da ovo tržište privlači veliki broj "kupaca", jer robu dobijaju besplatno;
- Druga bitna karakteristika ovog tržišta jc da robu plaća ZZO, dakle budžetski korisnik, što faktički znači da prodavci imaju garantovanu naplatu;
- Pobijanom Odlukom - Pozitivnom Listom lijekova na specifičan način se nude robe na tržištu lijekova koji se izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja;
- Pobijanom Odlukom Vlada u ime ZZO nudi lijekove krajnjim korisnicima - pacijcntima koje krajnji korisnici dobijaju na rccept, a čiju cijenu plaća ZZO farmaceutskim kompanijama.
- Dakle Vlada je aktivni učesnik na tom tržištu lijekova, jer Vlada utiče na to tržište nametnjem ograničenja pristupa ovom tržištu. Privredna aktivnost nije samo direktna prodaja ili kupovina od strane "javne vlasti", nego je i djelovanje kojim se onemogućuje pristup tržištu pod jednakim uslovima;
- Dakle bitno je da se Pobijanom odlukom i Listom esencijalnih lijekova direktno djeluje na tržište i tržišnu konkurenciju, jer se njom Podnosiocu zahtjeva (koji ima proizvode istih karakteristika, sa istom cijcnom, koje potrošači smatraju međusobno zamjenljivim), onemogućava pristup tržištu, a omogućava samo određenim-izabranim privrednim subjektima;
- Dodatno dostavljamo brojeve službenih glasila za ostale kantone u FBiH, iz koji se vidi da se na pozitivnim Listama lijekova koji se izdaju na teret sredstava kantonalnih Zavoda zdravstvenog osiguranja tim kantonima nalaze lijekovi svih proizvodača (i stranih i domaćih), te da su na sve navedene Liste lijekova uvršteni proizvodi Krka d.d. (Dokazi: Odluka o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ZZO Zeničko-dobojskog kantona i načinu propisivanja i izdavanja lijekova ("Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", br.:4/21 i 6/21) od 26.03.2021. godine, Odluka o Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 22/18) od 05.07.2018. godine, Odluke o pozitivnoj listi lijekova Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona" br. 14/2019, 1/2020, 3/2020, 11/2020, 12/2020, 13/2020, 2/2021., 10/2021., 13/2021. i 18/2021.) od 13.10.2021. godine, Odluka o pozitivnoj listi lijekova Županije Posavske ("Narodne novine Županije Posavske" broj 1/2020) od 07.02.2020.godine, Odluka o utvrđivanju liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ZZO Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 5/2021.) od od 28.05.2021. godine, Odluci o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ", broj 1/2018) od od 08.01.2018.godine;
- Neosnovani su navodi da je Sud Bosne i Hercegovine zauzeo stanovište da odluke organa javne vlasti ne potpadaju pod domet Zakona o konkurenciji jer Sud Bosne i Hercegovine odlučuje za svaki predmet pojedinačno, u zavisnosti od okolnosti svakog konkretnog slučaja;
- Sud BiH stoji na stanovištu da se Zakon o konkurenciji primjenjuje i na organe državne uprave i lokalne samouprave: U Presudi broj S1 3 U 011496 12 U od 08.04.2015., odlučujući po tužbi Vlade Federacije protiv rješcnja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-027-38-II/11 od 4.10.2012. Sud je odlučio: "Prije svega ovo sudsko Vijeće nalazi neosnovanim prigovor tužbe da je tuženi pogrešno primjenio Zakon o konkurenciji па odluke zakonodavnih organa i izvršnih vlasti u konkretnom slučaju Vlade Federacije iz raloga što se navedene odredbe primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1 tačka b) Zakona o konkurenciji. Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, a koji svojim djelovanjem sprečavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišnu konkurenciju u BiH, potpadaju pod primjenu ovog Zakona jer svi pravni akti koji u suštini imaju uticaj na tržište, spadaju pod odredbu člana 4. stav 1. citiranog Zakona, zbog čega se istaknuti prigovor tužbe u tom pravcu kao neosnovan odbija.";
- Identično i u Presudi broj S1 3 U 019262 15 U od 10.5.2017. godine kojom je potvrđeno rješenje Konkurencijskog vijeća da tačka VIII posebnih kriterija Odluke o listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11) predstavlja zabranjeni sporazum u smislu člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji.";
- U presudi broj S1 3 U 016103 14 U od 23.12.2015. godine, odlučujući po tužbi Federalnog ministarstva Zdravstva protiv rješenja Konkurencijskog vijeća broj 04-26-3-007-72-II/13 od 17.04.2014. godine, Sud je odlučio: odredbom člana 10. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom i odredbom člana 7. stav alineja 5. Pravilnika o obimu i vrsti javno- zdravstvene djelatnosti, koja ne može biti predmetom privatne djelatnosti, onemogućio slobodan pristup ostalim privrednim subjektima pristup na relevantno tržište. Naime, navedeni Pravilnici, sa aspekta propisa o zaštiti tržišne konkurencije su pravnim i administrativnim zaprekama ograničili slobodan ulazak privrednih subjekata, konkurenata na relevantno tržište.
- Slijedom navedenog, svi organi vlasti/institucije na svim nivoima vlasti u BiH, koji svojim djelovanjem sprječavaju,ograničavaju i/i narušavaju tržišnu konkurenciju u Bosni i Hercegovini, potpadaju pod primjenu ovog Zakona."
- Presudom Suda BiH broj S1 3 U 025594 17 U od 27.03.2019. godine je utvrđeno: "Prije svega, ovo Sudsko vijeće nalazi, da je tuženi pogrešno primijenio Zakon o konkurenciji, utvrđujući da Vlada Kantona Sarajevo nema uticaja na trzištu, odnosno da ne može imati uticaja na tržištu, te da njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH. Ovo iz razloga, što se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utječu na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji."
- Presudom Suda BiH broj S1 3 U 032999 19 U od 03.11.2020. godine utvrđeno je: Da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno primijenilo Zakon o konkurenciji, utvrđujući da Vlada Kantona Sarajevo nije učesnik na tržištu, odnosno nije privredni subjekt te njene odluke ne potpadaju pod primjenu Zakona o konkurenciji BiH, te da se odredbe Zakona o konkurenciji primjenjuju i na organe državne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno učestvuju ili utiču na tržište, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka b) Zakona o konkurenciji, te da je Konkurencijsko vijeće BiH pogrešno zaključilo da Vlada Kantona Sarajevo ne može, u smislu Zakona o konkurenciji, biti učesnik tržišne konkurencije;
- Neosnovano je pozivanje na odluke Evropskog suda pravde i Europske komisije jer Konkurencijsko vijeće mora da postupa pod domaćem važećem zakonu o konkurenciji.
- Članom 43. stav (7) jeste regulisano da se Konkurencijsko vijeće, u svrhu ocjene datog slučaja, može koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije;
- Instruktivnom odredbom Zakona (član. 43. st (7) " može se koristiti") ne mogu isključiti primjenu obavezujućih odredbi (član 2. "Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i...");
- Osnovna svrha Zakona je zaštita tržišne konkurencije, te u okviru te osnovne premise je jedino moguće tumačiti sve ostale odredbe Zakona;
- Neosnovano se tvrdi da je stanovište Evropskog suda pravde i Evropske komisije da se pravila o konkurenciji ne primjcnjuju na odluke povezane sa "vršenjem javne vlasti";
- Evropska komisija i Sud više puta su potvrdili, da u pravu tržišne konkurencije Zajednice aktivnost која se sastoji u određivanju uslova ili ograničenja u pružanju dobara i usluga na određenom tržištu, ima obilježje ekonomske aktivnosti (predmet C-41/90 Höfner i Elser [1991] ECR 1-1979, paragraf 21, i spojenim predmetima C-264/01, C-306/01, C-354/01 i C- 355/01 AOK-Savezna i ostalo 2004 ECR 1-2493, paragraf 46), (predmet C-35/96 Komisija protiv Italije (1998) ECR 1-3851;
- Evropski sud pravde i Evropska komisija je u više postupaka utvrđivala o neusklađenosti odluka organa " javne vlasti" sa pravilima o konkurenciji: (1) U predmetu Commission of the European Communities v. Italian Republic, br. 118/85, od. 16.06.1987. i С-35/96 [1998] ECR 1-3851, odlučeno je upravo protiv odluka državne vlasti. U presudi od 18. 6. 1998. -predmet C-35/96 je sasvim jasno presuđeno da se Odluke izvršnih organi vlasti, čak Vlade pojedinih zamalja članica proglašavaju da narušavaju konkurenciju. Zahtjev u ovom postupku je bio za proglašenje da usvajanjem i zadržavanjem na snazi zakona koji, pri odobravanju relativne moći odlučivanja, zahtijeva od Consiglio Nazionaie degli Spedizionieri Doganali (Nacionaino vijeće carinskih agenata) da donose odluke protivno članku 85. Ugovora o EZ-u, u smislu da određuje obveznu carinu za sve carinske agente. Sud je presudio: 1. Proglašava se da usvajanjem i zadržavanjem na snazi zakona koji pri odobravanju relativne moći odlučivanja, zahtijeva da Nacionalno vijeće Carinskih agenta donese odluku udruženja poduzetnika protivno članku 85. Ugovora o EZ-u, koji se sastoji od određivanja obvezne tarife za sve carinske zastupnike. Talijanska Republika nije ispunila svoje obveze prema člancima 5. i 85. Ugovora, 2. Talijanskoj Republici nalaže se snošenje troškova, (2) U slučaju C-67/96. Аbaапу, ECR (1999.) 1-5751 ESP je istaknuo kako se dopunski mirovinski fond, bez obzira па ostvarivanje socijalnih ciljeva, realizaciju načela solidarnosti i neprofitni karakter djelatnosti, ima smatrati gospodarskim subjektom, (3) U Presudama u slučajevima: C-219/97 Drijvende Bokken, ECR (1999.) 1-6121; C- 67/96, je odlučeno u slučaju dopunskih mirovinskih fondova, pod određenim okolnostima moguće je govoriti o gospodarskoj aktivnosti i gospodarskim subjektima; (4) Slična je argumeniacija iznesena i и slučaju Francuske udruge osiguravatelja (FFSA) C-244/94. FFSA, ECR (1995.) 1-4013; (5) U predmetu C-475/99. Ambulanz Glockner, ECR (2001.) 1-8089 određene aktivnosti u zdravstvu, kao što su hitna služba, odnosno prijevoz pacijenata, eksplicitno su označene kcio gospodarske djelatnosti;
- Da Podnosioci zahtjeva u cijelosti ostaju kod podnesenog Zahtjeva i predložene privremene mjere.
Naprijed navedeno izjašnjenje, dostavljeno je Vladi HBŽ na uvid podneskom broj UP-02-26-3-025-18/21 od 27.01.2022. godine.
U daljem toku postupka, Konkurencijsko vijeće je Vladi HBŽ uputilo akte za zahtjevom za dostavu dodatnih podataka, i to akt broj UP-02-26-3-025-25/21 od 24.02.2022. godine i akt broj UP-02-26-3-025-39/21 od 19.04.2021. godine, na koje je odgovoreno podneskom broj UP-02-26-3-025-42/21 od dana 06.05.2022. godine.
4. Relevantno tržište
Relevantno tržište, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 18/06 i 33/10) čini tržište određenih proizvoda/usluga koji su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu.
Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište proizvoda obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivim s obzirom na njihove bitne karakteristike, kvalitet, namjenu, cijenu ili način upotrebe.
Prema odredbi člana 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantne usluge pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima.
Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava ZZO HBŽ.
Relevantno geografsko tržište je teritorija Hercegbosanske županije/Kantonu 10, budući da se Odluka o listi lijekova za 2021. godinu primjenjuje u Hercegbosanskoj županiji/Kantonu 10.
Prema naprijed navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka je tržište liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava ZZO HBŽ u Hercegbosanskoj županiji/Kantonu 10.
5. Prikupljanje podatak od trećih lica
U predmetnom postupku, radi utvrđivanja svih činjenica u postupku, relevantnim organima/institucijama upućeni su zahtjevi za dostavom podataka, i to: Zavodu za zdravstveno osiguranje HBŽ, aktom broj 01-26-3-025-26/21 od 24.02.2022. godine, te po prijedlogu za pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti Podnosioca zahtjeva, istom organu, sa zahtjevom za dostavu informacija upućen je akt broj 01-26-3-025-28/21 od 09.03.2022. godine, te Ministarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ upućen je akt broj 01-26-3-025-29/21 od 09.03.2022. godine.
Podnescima zaprimljenim pod brojem UP-01-26-3-025-30/21 dana 15.03.2022. godine, brojem UP-01-26-3-025-32/21 dana 18.03.2022. godine i brojem UP-01-26-3-025-33/21 dana 21.03.2022. godine dostavljeni su odgovori Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ, podneskom zaprimljenim pod brojem: UP-01-26-3-025-31/21 dana 18.03.2022. godine dostavljen je odgovor Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih.
6. Usmena rasprava
U daljem toku postupka, budući da se radi o postupku sa strankama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je zakazalo usmenu raspravu, u skladu sa članom 39. Zakona, za dan 15.03.2022. godine (pozivi dostavljeni Podnosiocima zahtjeva i Vladi HBŽ aktima br.: 01-26-3-025-23/21 i 01-26-3-025-24/21 od dana 24.02.2022. godine).
Na usmenoj raspravi održanoj u prostorijama Konkurencijskog vijeća (Zapisnik broj 01-26-3-025- 30/21 od 15.03.2022. godine), ispred Podnosioca zahtjeva prisustvovao je punomoćnik Emir Kapidžić, odvjetnik, a ispred Vlade HBŽ nazočio je Džemal Sabrihafizović, advokat (punomoć na usmenoj raspravi priložena u spis).
Podnosilac zahtjeva je, uz kraće izlaganje, naveo da ostaje kod svih zahtjeva i navoda iznesenih u dosadašnjem postupku, kao i punomoćnik Vlade HBŽ, koji je, uz kraće izlaganje, istaknuo i navod da je u cijelosti neosnovan prijedlog Podnosioca zahtjeva da Konkurencijsko vijeće odredi privremenu mjeru kojom će se djelimično obustaviti primjena Odluke o listi lijekova koji se mogu propisivati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine.
Dodatna izjašnjenja stranaka na pitanja upućena od strane voditelja postupka tokom usmene rasprave, stranke su dostavile u ostavljenom roku, i to: Podnosilac zahtjeva podneskom broj UP-01-26-3-025-34/21 dana 25.03.2022. godine, te punomoćnik Vlade HBŽ podneskom broj UP-01-26-3-025-36/21 dana 28.03.2022. godine.
7. Utvrđeno činjenično stanje i ocjena dokaza
Članom 4. stav (1) Zakona je utvrđeno da su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu.
Članom 4. stav (1) tačka a) Zakona, utvrđeno je da se zabranjeni sporazumi odnose na direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovačkih uslova.
Članom 4. stav (1) tačka b) Zakona, utvrđeno je da se zabranjeni sporazumi posebno odnose na ograničavanje i kontrole proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja.
U predmetnom postupku, privredni subjekti Krka Farma d.o.o. Sarajevo, Džemala Bijedića 125-A, 71000 Sarajevo i Krka tovarna zdravil d.d. Šmarješka cesta 6, 8000 Novo mesto, navode kako postoji zabranjeni sporazum iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona, a koji je nastao donošenjem Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2022. godine ("Narodne novine HBŽ" broj 4/21) od strane Vlade HBŽ.
Nakon sagledavanja relevantnih činjenica tokom postupka, činjenica iznesenih na usmenoj raspravi, podataka i dokumentacije relevantnih institucija, pojedinačno i zajedno, te na osnovu izvedenih dokaza, Konkurencijsko vijeće je u postupku ispitivanja postojanja zabranjenog konkurencijskog djelovanja iz člana 4. stav (1) pod a) i b) na koje su ukazali Podnosioci zahtjeva, utvrdilo sljedeće:
U skladu sa odredbama člana 5. Zakona o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 109/09), snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji se obavlja u skladu sa Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Fedarcije BiH, te je u skladu sa obavezom proistekolom iz navedenog člana federalni ministar zdravstva je donio Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/13 i 7/19). Revizija listi lijekova, u skladu sa članom 17. Pravilnika, obavlja se jednom godišnje, i to se, prvo, obavi revizija federalne liste lijekova, a nakon objavljenih federalnih listi lijekova, kantonalna ministarstva zdravstva obavljaju postupak sačinjavanja i predlaganja novih kantonalnih listi u skladu sa Federalnim zakonom o lijekovima i citiranim pravilnikom. Također, članom 5. Zakona o lijekovima utvrđena je obaveza Vlade Federacije BiH da, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, donosi Listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu naprijed navedenog Pravilnika.
Cijene lijekova utvrđene na Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti više od maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, te se redovno usaglašavaju sa maksimalnim veleprodajnim cijenama lijekova u BiH, a u skladu sa članu 6. Zakona o lijekovima, kao i odredbama ovog pravilnika. Cijene lijekova utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine obavezujuće su i za pozitivne liste lijekova županija;
Članom 8. Zakona je utvrđeno da Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja kantona (Pozitivna lista lijekova), kao i bolničku listu lijekova kantona donosi vlada kantona na prijedlog ministra zdravstva. Lijekovi sa Federalne liste lijekova obavezno ulaze u sastav kantonalnih listi lijekova. Nije dozvoljeno proširivanje kantonalnih listi lijekova ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Članom 9. Zakona utvrđeno je da se na kantonalne liste lijekova mogu uvrstiti samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom o lijekovima i propisima donesenim na osnovu tog Zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijekova u promet u BiH izdate od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljem tekstu: Agencija), te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije. Istim članom je predviđena mogućnost ograničenja broja zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju propisane uslove, a prema iskustvu u terapijskoj primjeni, sigurnosti u snabdijevanju i sl. S ciljem podržavanja razvoja domaće industrije članom 9. Zakona je utvrđeno obavezno uvrštavanje lijekova domaće industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i na listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona, uz uslov da ispunjavaju uslove propisane članom 9. stav 1. Zakona, i to pored lijekova originatora, kao i liojekova inozemne farmaceutske industrije.
Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama ministarstva zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova (u daljem tekstu: Pravilnik) je utvrdeno da se Federalna lista lijekova sačinjava prema generičkim nazivima lijekova i da obvezno sadrži cijene lijekova. Pozitivne liste lijekova županija pored podataka koji su sadržani u federalnoj listi obavezno sadrže i sljedeće podatke: zaštićeni naziv lijeka, naziv proizvodača lijeka i procentualno sudjelovanje ZZO u cijeni lijeka.
Članom 5. Pravilnika propisano je da "Pozitivna lista lijekova kantona, kao i lista lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona sadrži internacionalne nezaštićene nazive lijeka - INN (generičke nazive) i zaštićene nazive lijekova". Internacionalni nezaštićeni naziv (INN) je, prema definiciji iz člana 2. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, uobičajeni naziv je koji je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija ili ako takav ne postoji, općeprihvaćeni uobičajeni naziv.
Članom 6. Pravilnika propisano je da lijekovi sa listi iz stava 1. ovog člana (Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine) obavezno ulaze u sastav pozitivne liste lijekova kantona, kao i liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona (kantonalne liste lijekova) koje donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva. Nije dozvoljeno proširenje listi lijekova kantona, ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Članom 7. Pravilnika propisano je da Lista lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine sadržava i cijene lijekova koje se izračunavaju sukladno državnim maksimalnim veleprodajnim cijenama lijekova utvrđenim u Godišnjem izračunu lijekova za kalendarsku godinu, objavljenim od strane Agencije u smislu odredbi Državnog Pravilnika o cijenama lijekova, i to na načelu najniže proizvođačke cijene lijeka za isti generički naziv lijeka, oblik, jačinu i originalno pakiranje lijeka, kao i pregovorima s proizvođačima lijekova, odnosno nosiocima dozvola za stavljanje lijeka. Cijene lijekova utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine obavezujuće su i za pozitivne liste lijekova kantona. Nije dozvoljeno da nadležna tijela vlasti kantona pregovaraju sa proizvođačima lijekova, odnosno nositeljima odobrenja za stavljanje lijeka u promet, o cijenama lijekova.".
Kriteriji, prema članu 9. Pravilnika, za stavljanje zaštićenih naziva lijekova na kantonalne liste lijekova su sljedeći: registracija lijeka u Bosni i Hercegovini, pozitivni nalazi o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije u smislu člana 79. Državnog zakona i Pravilnika o načinu kontrole kvaliteta lijeka ("Službeni glasnik BiH", broj 97/09), prihvaćanje cijene utvrđene Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, iskustvo u terapijskoj primjeni lijeka u Federaciji BiH, sigurnost snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji BiH, status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenom sistemu Federacije BiH/BiH, zemljama okruženja, te zdravstvenim sistemima država EU; etičko oglašavanju lijekova koje se obavlja u skladu sa Državnim zakonom i propisom donijetim na osnovu tog zakona. Izuzetno od stava 1. alineja jedan i dva ovog člana, u slučajevima iz člana 12. stav 2. ovog pravilnika tražit će se registracija lijeka u državama EU ili drugim državama u kojima se primjenjuju isti zahtjevi standarda kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti lijeka kao u BiH, a koji su u tim državama registrirani na osnovu dokumentacije i pod uslovima iz člana 34. Državnog zakona, kao i certifikat o kvalitetu lijeka iz zemlje proizvođača. U slučajevima inovativnih lijekova neće se zahtijevati kriteriji iz stava 1. alineje 4. i 5. ovog člana, ukoliko isti nisi bili u prometu u Federaciji BiH.
Kriteriji za skidanje lijekova sa federalnih listi lijekova, kao i kriteriji za skidanje zaštićenih naziva lijekova sa kantonalnih listi lijekova su, prema članu 10. Pravilnika, slijedeći: ako lijek više ne ispunjava neki od kriterija propisanih ovim pravilnikom, ako je dozvola za stavljanje lijeka u promet u BiH istekla i nije obnovljena, a prošlo je najduže šest mjeseci od isteka roka utvrđenog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet u BiH odnosno ukoliko nije podnijeta potvrda Agencije da je predata dokumentacija za obnovu registracije, ako podnosilac Zahtjeva u roku od šest mjeseci od stavljanja lijeka na listu lijekova u Federaciji BiH ne osigura prisustvo lijeka na tržištu, ako podnosilac Zahtjeva kontinuirano ne snabdijeva tržište lijekom, postojanje evidentiranih nuspojava lijekova, uključujući u ovo i izostanak terapijskog efekta, iz farmakoterapijskih razloga kada nema stručne opravdanosti za dalju primjenu lijeka, na zahtjev nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet, ako ne postoje dovoljna finansijska sredstva za nabavku lijekova, saglasno Finansijskom planu nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Prema članu 11. Pravilnika kod ograničavanja zaštićenih naziva lijekova na kantonalnim listama lijekova prilikom uvrštavanja zaštićenih naziva lijekova imaju se primjenjivati, pored kriterija iz člana 9. Pravilnika, i kriteriji utvrđeni gore navedenim članom 9. stavom. 2. Federalnog zakona, kao redoslijed proizvođača lijekova odnosno nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet utvrđen u članu 9. stav 3. istog zakona.
Pozitivno riješeni zahtjevi bit će uvršteni na liste lijekova u Federaciji BiH prilikom obavljene godišnje revizije, a u smislu člana 25. stav (2) Pravilnika.
Prema članu 23. Pravilnika Komisija se formira rješenjem kantonalnog ministra za kantonalne liste lijekova na period od jedne godine, koja je dužna razmotriti sve zaprimljene uredno dokumentirane zahtjeve za stavljanje lijekova na listu te utvrditi da li su zahtjevi uredno dokumentirani, te po sprovedenom postupku, nadležni ministar zdravstva sačinjava prijedlog liste lijekova i isti dostavlja vladi kantona na dalje postupanje, a revidirane liste lijekova se donose jednom godišnje.
Generički lijek je, prema definiciji iz člana 2. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance u istom farmaceutskom obliku (ili različiti peroralni oblici s trenutnim oslobađanjem aktivne supstance) s referentnim lijekom i čija je bioekvivalencija s referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti odnosno bioekvivalencije, osim kada to na osnovu naučno prihvaćenih smjernica nije potrebno. Različite soli, esteri, izomeri, smjese izomera, eteri, kompleksi ili derivati aktivne supstance smatrat će se za istu aktivnu supstancu dok se ne dokaže da se značajno razlikuju s obzirom na sigurnost i efikasnost lijekova.
U predmetnom postupku je nesporno utvrđeno da je Vlada HBŽ nadležna za donošenje Liste lijekova koji se izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja HBŽ, za teritoriju Kantona 10/HBŽ;
Nadalje, utvrđeno je da je Krka Farma d.o.o. nosilac odobrenja za stavljanje u promet na tržište Bosne i Hercegovine 489 lijekova proizvođača Krka d.d., Novo mesto, a koje je registrovala, te za koje je izdala rješenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, kao i da se na Federalnoj listi lijekova nalazi ukupno 181 lijekova proizvođača KRKA d.d. Novo mesto, za koje je nosilac odobrenja Krka Farma d.o.o.
U vrijeme donošenja Odluke o Listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2022. godine ("Narodne novine HBŽ" broj 4/21) na snazi je bila Odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" br. 33/19, 56/19, 98/19 i 69/20) čiji je sastavni dio je Lista esencijalnih lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je utvrđen je popis lijekova koji se izdaju i osiguravaju, na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Ovaj organ je utvrdio da je Vlada HBŽ donosilac Zaključka broj 01-02-26-1/21 od 04.02.2021. godine, kojim je, s ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, naloženo resornom Ministarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih da putem Komisije za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, izradi prijedlog Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ - Pozitivna lista lijekova, te da tom prilikom, u skladu sa odredbama člana 9. stav 2. Zakona o lijekovima, na listi ograniči broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno članom 9. stav 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, koji ispunjavaju uslove, i to pored lijekova - originatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije. Nadalje, Zaključkom je naloženo da se na prijedlogu liste imaju uskladiti cijene lijekova utvrđenim Odlukom i izmjenama i dopunama Odluke o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/20), u skladu sa finansijskim mogućnostima županije, na način da se sa kantonalne liste lijekova brišu svi lijekovi koji nisu sadržani u A i B Federalnoj listi lijekova, kao i da se revidiraju postotci učešća ZZO HBŽ u cijeni lijeka - snižavanjem učešća za lijekove sadržane u B Federalnoj listi lijekova, odnosno povećanjem postotka učešća ZZO HBŽ za lijekove koji se nalaze na kantonalnoj listi lijekova, a koji su sadržani u A Federalnoj listi lijekova.
Postupajući po naprijed navedenom Zaključku, formirana je Komisija za stavljanje i skidanje lijekova na liste lijekova HBŽ, rješenjem broj 09-03-33-16/20 od 04.02.2021. godine, koja je prijedlog Liste lijekova uputila ministru Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih, na dalje postupanje.
Vlada HBŽ je Odluku kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, donijela dana 22.04.2021. godine pod brojem: 01-02-26-2/21, te je danom stupanja na snagu iste, prestala važiti prethodno važeća Odluka o listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ - Pozitivna lista lijekova HBŽ ("Narodne novine HBŽ", broj 4/20), prilikom čega je određeno da se predmetna Odluka primjenjuje počev od 01.06.2021. godine.
Vlada HBŽ je na Pozitivnu listu lijekova HBŽ iz 2021. godine uvrstila ukupno 47 zaštićenih naziva lijeka proizvođača Krka d.d. od ukupno 946 lijekova na listi. Prema raspoloživim podacima koji su dostavljeni putem punomoćnika Podnosioca zahtjeva i Vlade HBŽ na usmenoj raspravi održanoj u predmetnom postupku, kao i u nastavku postupka, učešće proizvođača KRKA d.d. u ukupnom plasmanu lijekova na području HBŽ nakon donošenja nove Pozitivne liste u 2021. godini, manje je za 0,58% u odnosu na plasman ostvaren u 2020. godini, odnosno prije donošenja iste, i to na način da je u 2020. godini proizvođač KRKA d.d. plasirao lijekove u vrijednosti od 635.515,00 KM, dok su u 2021. godini, od istog proizvođača plasirni lijekovi u vrijednosti od 594.859,00 KM. Kako i navode sami Podnosioci zahtjeva, donošenjem Odluke kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine, prisustvo lijekova proizvođača KRKA d.d. Novo mesto je, u odnosu na prethodno važeću listu sa ukupno 176 lijekova proizvođača KRKA d.d. Novo mesto, smanjeno za 129 lijekova, odnosno za oko 73%, no prema podacima dostavljenim od Vlade HBŽ, KRKA d.d. je proizvođač koji je u 2020.godini sa učešćem od 9,65% na ukupnom tržištu lijekova na području HBŽ imao najveće učešće, jednako kao i u 2021. godini, sa učešćem od 8,63%, što ukazuje na činjenicu da se isti ne nalazi u poziciji učesnika na zatvorenom tržištu, niti trpi nedozvoljeno konkurencijsko djelovanje.
S obzirom da se u Zahtjevu, između ostalog, navodi da je Vlada HBŽ Podnosiocima zahtjeva ograničila pristup relevantnom tržištu pod jednakim uslovima, te da je usvajanjem sporne Odluke administrativnim mjerama ograničila mogućnost dostupa do tržišta, odnosno da im je onemogućeno da uopće uđu u tržišnu utakmicu. Uvidom u prikupljene podatke tokom postupka, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da navodi Podnosioca zahtjeva nisu ispravni, odnosno
Konkurencijsko vijeće je utvrdilo kako većinu lijekova zastupljenih na važećoj listi lijekova (Pozitivna lista lijekova) predstavljaju lijekovi stranih proizvođača i to u procentualnom udjelu od 91,1%, dok su domaći proizvođači zastupljeni sa 8,9%, te da po tom osnovu, na istoj nema diskriminacije obzirom na porijeklo proizvoda. Naime, na Pozitivnoj listi iz 2021. godine uvršteno je 946 lijekova (u svim oblicim i veličinama) od ukupno 56 proizvođača, od kojih je 5 domaćih proizvođača i 51 strani proizvođač, uključujući i privredni subjekt KRKA d.d. Novo mesto. Usporedbe radi, na prethodno važećoj Pozitivnoj listi je bilo 1.612 lijekova (u svim oblicima i veličinama) od ukupno 64 proizvođača, od kojih su 4 bila domaći proizvođači, a preostalih 60 strani proizvođači, što ukazuje na neospornu činjenicu da strani proizvođači lijekova, uključujući i proizvođača KRKA d.d., nisu isključeni sa Liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ.
Ovaj organ zaključuje da sačinjavanje Liste lijekova potpada u nadležnosti resornog ministarstva prilikom čega se ista sačinjava u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom, te Konkurencijsko vijeće ne može ulaziti u aspket struke i kompetencije resornog ministarstva, odnosno Ministarstva rada, zdravstva, socijalne zaštite i prognanih, kao niti Komisije zadužene za sastavljanje prijedloga Liste lijekova, na način da Konkurencijsko vijeće procjenjuje ispravnost skidanja ili stavljanja određenih lijekova na Listu.
U svom podnesku zaprimljenom pod brojem: UP-01-26-3-025-42/21 od 06.05.2022. godine, punomoćnik Vlade HBŽ ističe da Zaključak Vlade HBŽ od 04.04.2021. godine nije jedini razlog zbog kojeg na novu Pozitivnu listu nisu uvrštavani svi lijekovi koji su se nalazili na ranije važećoj listi. Naime, kako se navodi u podnesku, ministar primjenjuje propisane kriterije, u skladu sa doktrinarnim pristupima o korištenju lijekova za oboljenja za koja su navedeni lijekovi na federalnoj listi, iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za pojedine zaštićene nazive lijeka, sigurnost snabdijevanja lijekovima, postojanje evidentiranih nuspojava za pojedine zaštićene nazive lijeka, kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora, status zaštićenog lijeka u zdravstvenim sistemima država EU, i dugih relevantnih uslova, te se uzimaju u obzir i specifične okolnosti - utvrđeno je da je jedan broj lijekova pojedinih proizvođača na prethodnoj listi bio rijetko propisivan ili uopće nije bio propisivan, pa u takvim slučajevima lijek nije stavljen na novu listu, jer nije postojalo odgovarajuće iskustvo u terapijskoj primjeni, jednako kao ni relevantni podaci o nuspojavama tih lijekova pod zaštićenim nazivom. Zatim, za određen broj lijekova je aplicirao veliki broj proizvođača, te su, poštujući redoslijed utvrđen Zakonom o lijekovima, na listu obavezno uvrštavani originatori i domaći proizvođači ukioliko postoje, kao i lijekovi stranih proizvođača, s tim da nisu uvršteni svi generički prooizvođači u slučajevima kada nije postojala potreba za brojnim paralelama na određenim lijekovima, vodeći računa i o rastu troškova apoteka koje su prema odredbama čl. 25 Zakona o apotekarskoj djelatnosti FBiH, obavezne osigurati određenu zalihu svih esencijalnih lijekova sa pozitivne liste.
Nadalje, Konkurencijsko vijeće konstatuje da se u podnesenom Zahtjevu ukazivalo na nepoštivanje propisane procedure donošenja predmetne Odluke, no s obzirom da se tu radi o procedurama koje nisu u stvarnoj nadležnosti Zakona o konkurenciji, ovaj organ nije niti ocjenjivao ispravnost provedbene procedure u donošenju Odluke, a koju u okviru svoje nadležnosti sprovodi Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih u koordinaciji sa Vladom HBŽ.
Konkurencijsko vijeće, kao naprijed navedene, posebno izdvaja i naglašava sljedeće bitne okolnosti i činjenice u ovom postupku:
- Vlada HBŽ donosilac je Zaključka broj 01-02-26-1/21 od 04.02.2021. godine kojim je, s ciljem podržavanja razvoja domaće industrije, naloženo Ministarstvu rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ da putem Komisije za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova, izradi prijedlog Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ - Pozitivna lista lijekova, te da tom prilikom, u skladu sa odredbama člana 9. stav 2. Zakona o lijekovima, na listi ograniči broj zaštićenih naziva lijekova, poštujući pravilo utvrđeno članom 9. stav 3. istog Zakona, kojim je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, kao i lijekovi originatora, a zatim, po potrebi lijekovi inostrane farmaceutske industrije.
- Vlada HBŽ je donosilac Odluke kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova HBŽ, po prijedlogu koji je prethodno sačinila Komsija za stavljanje i skidanje lijekova na listu lijekova Hercegbosanske županije formirano rješenjem zaduženog Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske Županije.
- Odredbom članka 9. stav 3. Zakona o lijekovima je utvrđeno da se na listu lijekova obavezno uvrštavaju lijekovi domaće industrije, koji ispunjavaju uslove, i to pored lijekova - originatora, kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije.
- Radi provođenja Zakona o lijekovima FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva je donijelo Pravilnik o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja sa lista, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih u liste lijekova, kao i korištenje lijekova ("Službene novine Federacije BiH" br. 45/13).
- Na Pozitivnoj listi iz 2021. godine su prisutni lijekovi stranih proizvođača i to u procentualnom udjelu od 91,1%, dok su domaći proizvođači zastupljeni na važećoj listi u iznosu od 8,9%, te po tom osnovu na istoj nema diskriminacije obzirom na porijeklo proizvoda. Naime, na Pozitivnoj listi iz 2021. godine uvršteno je 946 lijekova od ukupno 56 proizvođača, od kojih je 5 domaćih proizvođača i 51 strani proizvođač, od kojih je i zasupljena i KRKA d.d. Novo mesto sa 47 lijekova.
Slijedom naprijed navedenog, Podnosioci zahtjeva nisu dokazali postojanje povrede iz člana 4. stav
(1) tač. a) i b), te Konkurencijsko vijeće smatra kako je Vlada HBŽ postupala u skladu sa svojim ovlastima koje proizlaze iz člana 9. Zakona o lijekovima FBiH, odnosno utvrđeno je kako Vlada HBŽ donošenjem Odluke kojom se utvrđuje Lista lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja HBŽ, broj 01-02-26-2/21 od 22.04.2021. godine - Pozitivna lista lijekova HBŽ ne predstavlja zabranjeni sporazum iz člana 4. stav (1) tač. a) i b) Zakona kojim je propisano da su zabranjeni sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata, koji navedenim aktivnostima/aktima direktno ili indirektno sudjeluju ili utječu na tržište, a koji za cilj i posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na tržištu, a koji se odnose na direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovačkih uslova, odnosno na ograničavanje i kontrolu proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja ili ulaganja. Donošenjem Pozitivne liste HBŽ za 2021. godinu nisu isključeni strani proizvođači, koji uključuju i proizvođača lijekova KRKA d.d., odnosno isti su prisutni na istoj, sukladno važećim propisima, i to u značajnom procentu od 91,1% u odnosu na lijekove domaćih proizvođača koji su zastupljeni sa 8,9%. U postupku utvrđivanja činjeničnog stanja, uzeta je u obzir i okolnost da sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu budžetska sredstva, odnosno da se ista formiraju na osnovu obaveznog davanja koja su jednaka za sve osiguranike, kao krajnje korisnike istih, te da iz tih sredstava svi ostvaruju jednaka prava nezavisno od iznosa doprinosa koji svaki osiguranik uplaćuje, čime se u potpunosti primjenjuje princip solidarnosti. U skladu sa navedenim i važećim zakonodavstvom, vlade kantona donose odluke o pozitivnim listama, te na taj način odlučuju o namjeni ličnih sredstava prikupljenih u fond obavezne zdravstvene zaštite. Također, prema važećim propisima, način finansiranja i nabavka lijekova iz sredstava obavezne zdravstvene zaštite, što uključuje i pozitivnu listu lijekova, podliježe kontroli zakonitosti od strane nadležnih organa, prvenstveno Federalnog ministarstva zdravstva, te pripadajućih kantonalnih i federalnih inspekcija sa posebnih ovlaštenjima.
Na osnovu svega navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovoga Rješenja.
8. Privremena mjera
Konkurencijsko vijeće u vrijeme podnošenja Zahtjeva nije moglo utvrditi preliminarnu povredu u smislu člana 40. stav (1) Zakona koja bi mogla kratkoročno štetno uticati na pojedine privredne subjekte, pa samim time nije moglo pravovremeno odrediti privremenu mjeru.
Na osnovu gore navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 2. dispozitiva ovoga Rješenja.
9. Troškovi postupka
Na usmenoj raspravi održanoj dana 22. februara 2017. godine, punomoćnik Emir Kapidžić, advokat je priložio uz Zapisnik i troškovnik.
Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja troškova postupka uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04 i 88/07 i 93/09), i to član 105. stav (2) Zakona o upravnom postupku kada u postupku učestvuju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali učešćem u postupku.
Prema članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano.
Konkurencijsko vijeće je prilikom izračunavanja ukupnih troškova postupka, uzelo u obzir odredbe Zakona o upravnom postupku, Zakona o advokatori ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/04 i 24/04) (u daljem tekstu: Tarifa).
Na osnovu navedenog, punomoćnik Podnosioca zahtjeva je tražio troškove postupka u ukupnom iznosu od 6.113,25 KM sa uključenim iznosom PDV-a, i to za Zahtjev za pokretanje postupka- 1.045,00 KM, dopunu zahtjeva od 19.08.2021. godine - 522,50 KM, dopunu zahtjeva od 18.10.2021. godine - 522,50 KM, odgovor na izjašnjenje Vlade HBŽ od 21.01.2022. godine - 1.045,00 KM, prisustvo na usmenoj raspravi - 840,00 KM, izjašnjenje na zahtjev Konkurencijskog vijeća sa usmene rasprave - 1.045,00 KM, uz obračunati iznos PDV-a od 17% - 888,25 KM.
Punomoćnik Vlade HBŽ je dana 06.05.2022. godine podneskom broj UP-02-26-3-025-42/21 dostavio Troškovnik, sa ukupnim iznosom troškova zastupanja od 2.316,00 KM, i to za prisustvo na usmenoj raspravi dana 15.03.2022. godine - 990,00 KM i za podnesak sa izjašnjenjem od 05.05.2022. godine - 990,00 KM, uz pripadajući PDV od 1.980,00 KM. Kako je isti uspio u postupku, u skladu sa članom 105. stav (3) ZUP-a, punomoćniku su odobreni nužni i opravdani troškovi, i to za prisustvo na usmenoj raspravi u iznosu od 240,00 KM, te podnesak zaprimljen dana 06.05.2022. godine u iznosu od 240,00 KM, uz pripadajući PDV, što ukupno iznosi 561,60 KM.
Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 3. dispozitiva ovoga Rješenja.
Konkurencijsko vijeće je odbilo zahtjev punomoćnika podnosioca zahtjeva za nadoknadu troškova postupka, budući da su navedeni postupak izazvali Podnosioci zahtjeva svojim postupanjem i djelovanjem, te s obzirom da nisu uspjeli u postupku, nemaju pravo na nadoknadu troškova postupka, u smislu Zakona o upravnom postupku.
Na osnovu gore navedenog, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 4. dispozitiva ovoga Rješenja.
10. Administrativna taksa
Podnosilac zahtjeva na ovo rješenje u skladu sa članom 2. Tarifni broj 107 stav (1) tačka g) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18) obavezan je platiti administrativnu taksu u iznosu od 1.500,00 KM, u korist budžeta institucija Bosne i Hercegovine, te dokaz o uplati iste, dostaviti Konkurencijskom vijeću prije uručenja Rješenja.
Ukoliko Podnosilac zahtjeva ne izvrši uplatu propisane administrativne takse, Konkurencijsko vijeće će pokrenuti postupak prinudne naplate po proceduri propisanoj članom 18. Zakona o administrativnim taksama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br.16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10).
Imajući u vidu navedeno, Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 5. dispozitiva ovog Rješenja.
11. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba.
Nezadovoljna stranka može pokrenuti Upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovoga Rješenja.