Službeni glasnik BiH, broj 6/11

Na osnovu člana 12. stav (4), člana 13. stav (6), člana 37. stav (2), člana 39. stav (5), člana 40, člana 43. stav (7), člana 50. stav (1) i (4), člana 54. stav (7), člana 57. stav (3), člana 58. stav (2), člana 59. stav (1). Zakona o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/05), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja donosi


PRAVILNIK


O PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI


POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE


Član 1.
(Predmet Pravilnika)

Ovim Pravilnikom utvrđuje se:

a) postupak i način priznavanja sorti poljoprivrednog bilja za sorte žita, industrijskog bilja (repe, uljanih i predivih biljaka), krmnog bilja, povrća i krompira za koje je obavezan upis u Sortnu listu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 59/10) (u daljnjem tekstu: Sortna lista);

b) način pripreme sjemena i količina potrebnog sjemena, ogledno polje i vrijeme trajanja ispitivanja;

c) način ispitivanja sorti u oglednom polju i laboratoriji;

d) metode izvođenja ogleda i utvrđivanja vrijednosti sorte za priznavanje novih sorti.

Član 2.
(Definicije)

Izrazi upotrijebljeni u Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu poljopoprivrednih biljaka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) upotrebljavaju se i u ovom Pravilniku, a specifični izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju slijedeća značenja:

a) "UPOV" je Međunarodna organizacija za zaštitu biljnih sorti;

b) "CPVO" je Ured EU za zaštitu biljnih sorti;

c) "DUS" (Distinctness, Uniformity and Stability) je utvrđivanje prepoznatljivosti, ujednačenosti i stabilnosti nove sorte;

d) "VCU" (Value for Cultivation and Use) je određivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i upotrebu.

POGLAVLJE II. POSEBNE ODREDBE


Član 3.
(Postupak ispitivanja)

(1) Postupak VCU ispitivanja vrši se u oglednom polju i laboratoriji, traje dvije uzastopne godine, i odnosi se na sorte svih biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom.

(2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na sorte povrća, izuzev sorti industrijske cikorije i sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme.

(3) Postupak DUS ispitivanje se vrši u oglednom polju i laboratoriji dvije uzastopne godine u skladu s posebnim propisima za DUS ispitivanja sorti poljoprivrednog bilja u postupku priznavanja i tehničkim vodičima UPOV i CPVO.

(4) Sorte povrća, izuzev sorti industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme priznaju se na osnovu provedenog DUS ispitivanja koje traje dva nezavisna vegetacijska ciklusa.

Član 4.
(Prijava za priznavanje i upis sorte)

(1) Prijava za priznavanje i upis sorti (u daljnjem tekstu: Prijava) podnosi se Upravi u dva primjerka posebno za svaku sortu.

(2) Obrazac prijave propisat će se posebnim pravnim propisom kojim se regulira postupak upisa sorti u Sortnu listu.

(3) Uprava će u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH imenovati Komisiju za sorte i donijeti propis kojim se detaljno propisuju zadaci i način rada Komisije kao i prijedlog troškova, a prema odredbama člana 59. Zakona.

(4) Nakon zaprimanja Prijava, Uprava saziva Komisiju za sorte.

(5) Komisiju za sorte čini najviše devet (9) članova za svaku vrstu poljoprivrednog bilja propisanih u ovom Pravilniku.

(6) Komisija za sorte ocjenjuje opravdanost podnošenja Prijave i zapisnikom zaključuje o opravdanosti Prijave i o izvođaču ispitivanja kojem se dostavlja uzorak sjemena sorte radi ispitivanja.

(7) Uprava pismeno obavještava podnositelja Prijave i nadležne organe entiteta i Brčko Distrikta BiH o odluci Komisije za sorte.

Član 5.
(Rokovi podnošenja prijave )

(1) Rok za podnošenje Prijave iz člana 4. stav (1) ovog Pravilnika podnosi se 30 dana ranije od roka za dostavu sjemena, u cilju provođenja aktivnosti propisanih u članu 4. ovog Pravilnika.

(2) Navedene aktivnosti iz člana 4. st. (1), (3), (4), i (6) ovog Pravilnika moraju se uskladiti s rokovima za dostavu sjemena za ispitivanje sorti u postupku priznavanja i upisa sorti poljoprivrednog bilja, propisanih u članu 1. stav (1) tački a) ovog Pravilnika.

Član 6.
(Izvođači ispitivanja i ogledni lokaliteti)

(1) Izvođače ispitivanja sorti imenuju nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH kako je propisano članom 43. stav (5) Zakona.

(2) Ogledne lokalitete određuju izvođači ispitivanja iz stava (1) ovog člana.

(3) Podatke o oglednim lokalitetima iz stava (2) ovog člana izvođači su dužni dostaviti nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH koji o tome vode evidenciju.

(4) Uprava vodi centralnu evidenciju izvođača ispitivanja i oglednih lokaliteta.

Član 7.
(Provođenje DUS ispitivanja)

(1) DUS ispitivanja sorti u eksperimentalnim ogledima u polju i laboratoriji izvodi stručna institucija koju imenuje Uprava u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

(2) Uprava može odrediti izvođača za provođenje DUS ispitivanja i u nekoj drugoj stranoj državi potpisnici Međunarodne Konvencije za zaštitu biljnih sorti (UPOV Konvencija Act.1991) i drugih međunarodnih sporazuma u slučaju:

a) ako je izvođač već imenovan za tu namjenu od nadležne institucije za zaštitu novih biljnih sorti u toj državi;

b) ako je Uprava prethodno utvrdila da su agroekološki uslovi za DUS ispitivanja u za to određenoj stranoj državi uporedivi s agroekološkim uslovima u Bosni i Hercegovini.

(3) Međusobne obaveze, prava i način saradnje Uprave i izvođača određuju se Ugovorom.

(4) Uprava izvođaču dostavlja kopiju tehničkog upitnika i prijavu za upis nove sorte.

(5) Uprava obavještava podnositelja Prijave o izvođenju DUS ispitivanja, o potrebnoj količini i kvalitetu sjemena ili sadnog materijala za DUS ispitivanje, o adresi na koju se dostavlja materijal te o roku dostave, a podnositelj Prijave je dužan osigurati svu potrebnu dokumentaciju.

(6) Podnositelj prijave za priznavanje i upis sorte ima pravo tokom vegetacijske sezone u toku ispitivanja obići oglede i biti informiran o toku ogleda pri čemu mu zaposlenik kod izvođača ogleda otvara šifre za njegove sorte ili hibride i standarde s kojima se upoređuju.

Član 8.
(Posebni slučajevi za DUS ispitivanja)

(1) Ako Uprava u nekom slučaju za DUS ispitivanje neke nove sorte ne može odrediti izvođača u Bosni i Hercegovini ili u drugoj državi potpisnici UPOV Konvencije, na zahtjev Uprave, podnositelj Prijave sam ili neko drugi uz njegovo ovlaštenje može organizirati DUS ispitivanje nove sorte.

(2) Ako ne postoji praktično iskustvo u DUS ispitivanju za određenu vrstu bilja a niti tehničke upute u nekoj drugoj zemlji (članici UPOV), Uprava u saradnji s nadležnim organima entiteta i Distrikta Brčko BiH, kao i s naučno istraživačkim i stručnim institucijama, priprema tehničke upute za DUS ispitivanje nove sorte u skladu s principima i općom uputom.

(3) Uprava je dužna pravovremeno informirati UPOV o pripremljenim tehničkim uputama, te službeno objaviti tehničke upute i odobriti izvođača prije provođenja DUS ispitivanja nove sorte bilja.

POGLAVLJE III. PROVOĐENJE VCU ISPITIVANJA


Član 9.
(Ispitivanje vrijednosti sorte za proizvodnju i upotrebu)

(1) VCU ispitivanje sorti vrši se prema metodama određenim u ovom Pravilniku za svaku poljoprivrednu kulturu iz člana 1. stav (1) tački a) ovog Pravilnika izuzev sorti povrća i industrijske cikorije, te sorte trava koje nisu namijenjene za proizvodnju voluminozne krme.

(2) Rezultate ispitivanja razmatra Komisija za sorte kako je propisano odredbama člana 46. Zakona.

Član 10.
(Dostava sjemena sorte za ispitivanje)

(1) Sjeme svih sorti u VCU ispitivanju dostavlja se netretirano, izuzev sjemena šećerne repe, koje se dostavlja pilirano.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, sjeme krompira i lučica uključujući standarde, dostavlja se netretirano i takvo se sadi.

(3) Izvođač ispitivanja iz člana 6. ovog Pravilnika, tretiranje sjemena svih sorti i standarda obavezno obavlja istim sredstvima za zaštitu bilja i o tome vodi evidenciju.

(4) Kvalitet sjemena sorti koje se stavljaju u ispitivanje mora odgovarati odredbama posebnih propisa kojima se uređuje stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala pojedinih vrsta poljoprivrednog bilja, a prema odredbama Zakona.

Član 11.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Za vrijeme trajanja VCU ispitivanja jedne sorte ili jednog hibrida u oglednom polju i laboratoriji, upoređivanje se obavlja s istim sortama standardima.

(2) Za sortu stadnarda odabire se u proizvodnji najzastupljenija sorta ili hibrid koja prema svojim biološkim i proizvodno-ekonomskim svojstvima ima najveću vrijednost za namjenu, radi koje se ispituje nova sorta ili hibrid.

(3) Sorte standarde biljnih vrsta propisanih ovim Pravilnikom određuje Komisija za sorte.

(4) Ukoliko za pojedinu biljnu vrstu ili namjenu nema priznate sorte, priznaje se prva prijavljena sorta i koristi kao standard.

(5) Ogledi u polju postavljaju se prema najpogodnijem planu ogleda obzirom na broj prijavljenih genotipova a u cilju njihove pouzdanije ocjene kao i kvalitetnije analize.

(6) Na svim oglednim poljima obavlja se zaštita od štetnih organizama odgovarajućim pesticidima prema uobičajenoj proizvodnoj praksi.

Član 12.
(Laboratorijska i statistička analiza podataka)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji i to u prvoj godini VCU ispitivanja za sve poljoprivredne kulture iz člana 1. stav (1) tačka a) ovog Pravilnika.

(2) Za statističku analizu podataka ogleda primjenjuje se najpogodniji i najuspješniji statistički model.

a) primjenjuje se analiza varijanse i odgovarajući testovi za testiranje varijansi i razlika između prosječnih vrijednosti (F-test i t-test uz P=0.05 i P=0.01).

b) Podaci se obrađuju po lokacijama i godinama, a izračunavaju se i varijacijski koeficijenti.

(3) Za upoređivanje sorti kandidata sa sortama standardima koriste se odgovarajući statistički testovi.

POGLAVLJE IV. ISPITIVANJA SORTI STRNIH ŽITA


Član 13.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi podnošenja Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti strnih žita određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 14.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijedeće navedene količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1), a nakon zaprimanja Prijave i to u prvoj godini ispitivanja.

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Ozima pšenica

10

15. septembar

Jara pšenica

5

20. januar

Ozima i jara tvrda pšenica

7

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari ječam

7

15. septembar/20. januar

Ozima i jara raž

7

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari tritikale

7

15. septembar/20. januar

Ozima i jara zob

7

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spelta (Triticum spelta)

10

15. septembar/20. januar



(2) U tabeli 2. prikazane su količine sjemena i rokovi koje podnositelj Prijave za upis i priznavanje sorte treba dostaviti u slučaju DUS ispitivanja, i to u prvoj godini (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta

Potrebna količina sjemena(kg)/ klasova/metlica

Rok za dostavu sjemena

Ozima i jara raž

5+300 klasova

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari tritikale

5+300 klasova

15. septembar/20. januar

Ozima i jara zob

5+300 klasova

15. septembar/20. januar



Član 15.
(Količina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u naznačenim količinama i rokovima ( tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Veličina uzorka (kg)

Rok za dostavu sjemena

Ozima pšenica

5

15. septembar

Jara pšenica

5

20. januar

Ozima i jara tvrda pšenica

5

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari ječam

5

15. septembar/20. januar

Ozima i jara raž

5

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari tritikale

5

15. septembar/20. januar

Ozima i jara zob

5

15. septembar/20. januar

Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spelta (Triticum spelta)

5

15. septembar/20. januar



(2) Na pakovanju uzorka se mora naznačiti kontrolni uzorak te će se isti koristiti u slučaju priznavanja sorti kao kontrolni uzorak.

(3) Podaci o sjemenu koje podnositelj Prijave dostavlja su:

a) masu 1000 zrna (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena(%);

d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m�).

Član 16.
(Ogledna mjesta za strna žita)

(1) Ispitivanje sorti obavlja se u oglednim mjestima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Broj oglednih mjesta

Ozima i jara raž

4

Ozimi i jari tritikale

4

Ozima i jara zob

4

Ozimi i jari pravi pir/krupnik/spelta (Triticum spelta)

4



(2) Sjetva pšenice obavlja se sijačicom na konačan sklop u skladu sa zadatom normom sjetve.

(3) Površina parcele iznosi 10 m�, a čini je 10 redova dužine 8 m uz razmak između redova od 12,5 cm. Razmak između parcela unutar ponavljanja iznosi 30 cm, a između ponavljanja 2 m.

(4) Na početku i na kraju oglednih parcela sije se najraniji standard kao zaštitni pojas koji će poslužiti i za uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlučuje o pravovremenoj žetvi ogleda.

Član 17.
(Ispitivanje sorti žita u oglednom polju)

Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i nicanja;

b) oštećenje od izmrzavanja (kod ozimih sorti);

c) visina biljke (na dvije lokacije);

d) datum klasanja (na dvije lokacije);

e) polijeganje;

f) oštećenja od ekonomske važnosti;

g) datum žetve.

Član 18.
(Praćenje otpornosti sorti u toku ispitivanja)

(1) U cilju praćenja otpornosti sorti na ekonomski najznačajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima prirodne infekcije tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

a) kod pšenice i durum (tvrde) pšenice

1) žuta hrđa pšenice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici;

2) smeđa hrđa pšenice, Puccinia recondita f. sp. Tritici;

3) crna hrđa pšenice, Puccinia graminis f. sp. Tritici;

4) smeđa pjegavost pljevica i lišća, Septoria spp.;

5) palež klasa, Fusarium spp.;

6) pepelnica pšenice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici.

b) kod ječma

1) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Hordei;

2) crna hrđa, Puccinia graminis f. sp. Hordei;

3) žuta hrđa, Puccinia striiformis f.sp. hordei;

4) smeđa hrđa ječma, Puccinia hordei;

5) prugavost ječma, Pyrenophora graminea;

6) mrežasta pjegavost ječma, Pyrenophora teres;

7) prašna snijet ječma, Ustilago nuda;

8) pjegavost lista ječma, Rhynchosporium secalis.

c) kod raži

1) smeđa hrđa, Puccinia dispersa;

2) crna hrđa, Puccinia graminis;

3) pjegavost lišća, Septoria spp.;

4) pepelnica, Erysiphe graminis.

d) kod tritikalea

1) smeđa pjegavost lišća, Septoria spp.;

2) pepelnica, Erysiphe graminis.

e) kod zobi

1) narančasta hrđa zobi, Puccinia coronate;

2) crna žitna hrđa, Puccinia graminis f. sp. Avenae;

3) pepelnica, Erysiphe graminis f. sp. Avenae.

f) kod pravog pira/krupnika/spelte

1) žuta hrđa pšenice, Puccinia striiformis f. sp. Tritici;

2) smeđa hrđa pšenice, Puccinia recondita f. sp. Tritici;

3) pepelnica pšenice, Erysiphe graminis f. sp. Tritici;

4) smeđa pjegavost pljevica i lišća, Septoria spp.

(2) Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina treba zabilježiti vrijeme pojave i jačinu napada, a po mogućnosti i postotak oštećenja odnosno umanjenja priroda zrna.

(3) Jačina napada bolesti ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 19.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima u fazi tehnološke zrelosti zrna (oko 14% vlage u zrnu) kod sorte u zaštitnom pojasu.

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuju:

a) prinos zrna;

b) hektolitarska masa;

c) vlaga zrna.

Član 20.
(Ispitivanje sorti žita u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji na prosječnom uzorku zrna (6 kg).

Uzorci se uzimaju u prvoj godini ispitivanja:

a) za ozimu i jaru pšenicu s dva ogledna mjesta;

b) za ozimi i jari ječam s dva ogledna mjesta,;

c) za raž, tritikale, tvrdu pšenicu i zob s jednog oglednog mjesta;

d) pravi pir/krupnik/speltu, s jednog oglednog mjesta.

(2) Na prosječnom uzorku ozime i jare pšenice obavljaju se slijedeće analize:

a) Pšenica (Triticum aestivum)

1) fizička svojstva zrna;

2) hemijsko-tehnološka svojstva zrna i brašna;

3) farinogram;

4) ekstenzogram;

5) amilogram.

b) Pšenica tvrda (Triticum durum)

1) fizička svojstva zrna;

2) hemijsko-tehnološka svojstva zrna;

3) hemijsko-tehnološka svojstva krupice;

4) farinogram (apsorpcija: 31,5% H2O).

c) Pravi pir (Triticum spelta)

1) fizička svojstva zrna;

2) hemijsko-tehnološka svojstva zrna i brašna;

3) farinogram;

4) ekstenzogram;

5) amilogram.

(3) Na prosječnom uzorku zrna ječma izvršit će se analize:

a) Za pivarski kvalitet

1) sadržaja I. klase zrna;

2) fizičkih svojstava zrna;

3) hemijska analiza;

4) mikrosladovanje;

5) analiza slada.

b) Za kvalitet krme

1) sadržaja I. klase zrna;

2) sadržaja bjelančevina;

3) sirove bjelančevine (%);

4) sirove masti (%);

5) sirove celuloze (%);

6) NET (%);

7) mineralne supstance (%).

(4) Na prosječnom uzorku ozime i jare raži, tritikalea i zobi obavljaju se slijedeće analize (tabela 1).

Tabela 1.

Analize

Raž

Tritkale

Zob

Sadržaj suhe supstance (%)

+

+

+

Sadržaj organske supstance (% na ST)

+

+

+

BEM

-

-

+

Sirove bjelančevine (% na ST)

+

+

+

Sirove masti (% na ST)

+

+

+

Sirova celuloza (% na ST)

+

+

+

Mineralne supstance (% na ST)

+

+

+

Masa 1000 zrna (g)

+

+

+

Hektolitarska masa (kg/hl)

+

+

+



(5) Na prosječnom uzorku zrna ozime i jare raži dodatno se obavljaju i slijedeće analize:

a) fizička svojstva zrna;

b) amilogram;

c) aktivnost a-amilaze;

d) broj padanja;

e) maksimalni viskozitet.

Član 21.
(Statistička analiza podataka )

Statističkom analizom prema odabranom modelu obrađuju se slijedeća svojstva:

a) prinos zrna na bazi 14% vlage zrna;

b) hektolitarska masa;

c) za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

Član 22.
(Izvještavanje o godišnjim rezultatima ispitivanja)

(1) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija ovisno od vrste poljoprivrednog bilja, dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja.

(2) Na osnovu predočenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti izvođača ispitivanja o nastavku ispitivanja sorte i dostaviti sjeme do roka određenog u članu 14. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE V. ISPITIVANJA SORTI ( HIBRIDA) KUKURUZA


Član 23.
(Podnošenje prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti ( hibrida) za kukuruz određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 24.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

FAO grupa

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

300, 400 i 500

4,5 kg

do 01. marta



(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Kukuruz

Potrebna količina sjemena

Rok za dostavu sjemena

Inbred linije

2500 zrna

do 01. marta



Član 25.
(Količina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u naznačenim količinama i rokovima ( tabela 1).

Tabela 1.

Kukuruz

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Inbred linije

1 kg

do 01. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 zrna (g);

b) čistoću sjemena (%) i

c) klijavost sjemena (%).

(4) Ispitivanje hibrida kukuruza vrši se u oglednim poljima, različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 2.).

Tabela 2.

FAO grupa

Broj oglednih mjesta

200

3

400

5

500

5

700

3



Član 26.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva se obavlja sijačicom na veći sklop od standardno određenog sklopa.

(2) U fazi razvoja 3 - 5 listova kukuruza, nakon kultivacije i prihrane, ogled se prorijedi tako da se ostvari predviđeni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

FAO grupa

Razmak u redu (cm)

Biljaka/redu

Biljaka/parceli (22,4 m�)

100

16

50

200

200

18

45

180

300

20

40

160

400

22

37

148

500

24

34

136

600

26

31

124

700

26

31

124



(3) Površina osnovne parcele iznosi 22,4 m�, a čine je 4 reda dužine 8 m, uz razmak između redova od 70 cm.

(4) Za obračun služe dva srednja reda, te površina obračunske parcele iznosi 11,2 m.

(5) Razmak između ponavljanja iznosi 2 m.

(6) Na početku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao zaštitni pojas.

(7) Uzorak za ispitivanje kvaliteta zrna visokolizinskih, uljnih i amilopektinskih (waxy) hibrida kukuruza, potrebno je proizvesti u kontroliranim uslovima oprašivanja.

(8) Ispitivani hibridi se siju na najmanje dva različita ogledna mjesta u jednoj proizvodnoj godini ili na jednom oglednom mjestu u dvije proizvodne godine.

(9) Sjetva hibrida iz stava (1) ovog člana se obavlja u jedan red, sa 20 biljaka u redu. Poslije berbe i krunjenja klipova, proizvedenih u kontroliranim uslovima oprašivanja, uzima se prosječni uzorak zrna mase 1 kg za laboratorijske analize.

Član 27.
(Hibridi standardi)

(1) Za određivanje dužine vegetacije služe standardni hibridi za početak i kraj vegetacijske grupe (pri čemu je 10 FAO jedinica razlika 0,5% vlage u berbi).

(2) Kod standardnih hibrida za određivanje tipa zrna razlikuju se dvije grupe:

a) tvrdunci;

b) zubani i prijelazni tipovi uključujući i polutvrdunce.

(3) Prijavljeni hibrid ne smiju odstupati od standarda po tipu zrna, osim kod grupe tvrdunaca koji se upoređuju s jednim standardom tipa tvrdunca i jednim standardnom tipa zubana i to rodnijim zubanom u pojedinoj FAO grupi.

Član 28.
(Podaci ispitivanja u oglednom polju)

(1) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve, nicanja (na svim lokacijama);

b) datum metličanja i svilanja (na dvije lokacije);

c) visina biljke i visina do baze gornjeg klipa (na dvije lokacije);

d) datum zriobe standarda (na svim lokacijama).

(2) Neposredno pred berbu, na svakoj parceli i u svim ponavljanjima, utvrđuje se:

a) ukupan broj biljaka;

b) broj jalovih biljaka;

c) broj poleglih biljaka;

d) broj slomljenih biljaka;

e) ostala specifična svojstva.

(3) U cilju praćenja oštećenja kukuruza od ekonomski najznačajnijih bolesti i štetočina u Bosni i Hercegovini, na obračunskoj parceli se prati pojava i ocjenjuje jačina pojave bolesti i napada štetočina na svim lokacijama za:

a) sivu pjegavost lista, Helminthosporium turcicum;

b) mjehurastu snijet, Ustilago maydis;

c) trulež stabljike, Fusarium spp. ;

d) kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis.

(4) Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina, treba zabilježiti vrijeme pojave i jačinu napada, a po mogućnosti i postotak oštećenja odnosno umanjenja prinosa zrna.

(5) Jačina napada bolesti i štetočina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.

Član 29.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi fiziološke zrelosti zrna najkasnijeg standarda (pojava "crnog sloja" na 50% zrna klipa), ili kada vlaga ranijeg standarda dostigne vrijednost 25 - 27%.

(2) Tokom berbe se na svakoj parceli utvrđuju prinos zrna i vlaga zrna.

Član 30.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Analizom kvaliteta zrna hibrida kukuruza specifičnih svojstava utvrđuje se:

a) suha supstanca;

b) sadržaj bjelančevina;

c) sadržaj ulja;

d) sadržaj celuloze;

e) sadržaj pepela;

f) sadržaj NET.

(2) Pored analiza iz stava (1) ovog člana kod visokolizinskih hibrida ispituje se sadržaj lizina, a kod amilopektinskih hibrida (waxy) sadržaj škroba.

Član 31.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički se analiziraju podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa. Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji odnosno veći od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(2) U slučaju da minimalno dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren, odnosno da je ostvaren veći sklop od maksimalno dozvoljenog, u više od jednog ponavljanja, podaci tog hibrida neće se analizirati.

(3) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijedeća svojstva: prirod zrna na bazi 14% vlage zrna, vlaga zrna u berbi, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(4) Procjena upotrebne i proizvodne vrijednosti i priznavanje hibrida kukuruza obavlja se na osnovu rezultata statističke analize, a indeks hibrida služi kao dodatan, neobavezujući kriterij za priznavanje.

Član 32.
(Indeks hibrida)

Indeks hibrida jednak je zbiru indeksa priroda zrna, indeksa vlage zrna i indeksa čvrstoće stabljike. (Indeks hibrida = indeks priroda zrna + indeks vlage zrna + indeks čvrstoće stabljike)

a) indeks priroda zrna (na bazi 14% vlage) računa se prema formuli:

1) (prirod hibrida X100/prosjek priroda standardnih hibrida) - 100

b) indeks vlage (na bazi prosječne vlage (%) u berbi) računa se prema formuli:

1) (prosječna vlaga standardnih hibrida - vlaga hibrida) X 1,5

2) ako je rezultat pozitivan, to znači da prijavljeni hibrid ima manji indeks vlage zrna u odnosu na standardne hibride,

c) indeks čvrstoće stabljike (% polomljenih + % poleglih biljaka) računa se prema formuli:

1) (prosječna čvrstoća standardnih hibrida - čvrstoća hibrida) X 1,5

2) ako je rezultat pozitivan, to znači da prijavljeni hibrid ima manji indeks čvrstoće stabljike u odnosu na standardne hibride.

Član 33.
(Izvještavanje o godišnjim rezultatima ispitivanja)

(1) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 22. ovog Pravilnika.

(2) Kad se tokom berbe utvrdi da je vlaga zrna ispitivanog hibrida veća ili manja od standardnih hibrida za FAO grupu u kojoj se ispitivao, podnositelj prijave se obavezno obvještava o dobijenim rezultatima, a podnositelj Prijave će odlučiti o promijeni FAO grupe u skladu s dobijenim rezultatima.

(3) U slučaju promjene iz stava (2) ovog člana, hibrid se mora ispitivati dvije uzastopne godine u istoj FAO grupi.

POGLAVLJE VI. ISPITIVANJA SORTI SOJE


Član 34.
(Podnošenje prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti soje podnose se prema odredbama člana 5. ovog Pravilnika.

Član 35.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Soja

6

do 01. marta



(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Soja

3

do 01. marta



Član 36.
(Količina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u naznačenim količinama i rokovima (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Soja

6

do 01. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 zrna (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%);

d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m�).

(4) Ispitivanje sorti obavlja se na oglednim mjestima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 2).

Tabela 2.

Vegetacijska grupa

Broj oglednih mjesta

000, 00 i 0

4

0-I, I i II

4



Član 37.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva soje se obavlja sijačicom u skladu sa zadatom normom sjetve. Ovisno od vegetacijske grupe zrenja, prijavljene sorte soje se razvrstavaju u dvije grupe:

a) vrlo rane (000), (00) i rane (0) sorte;

b) srednje rane (0-I), (I) i kasne (II) sorte soje.

(2) Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 5 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 25 cm. Razmak između ponavljanja iznosi 2 m.

(3) Na početku i kraju ogleda sije se najranija sorta standard kao zaštitni pojas, koji će poslužiti i za uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlučuje o pravovremenoj žetvi ogleda.

(4) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i nicanja (na svim oglednim mjestima);

b) datum cvatnje (na dva ogledna mjesta);

c) visina biljke, visina do 1. mahune, polijeganje (na svim oglednim mjestima);

d) datum fiziološke zriobe (na dva ogledna mjesta);

e) pucanje mahuna i datum žetve (na svim oglednim mjestima).

(5) U cilju praćenja oštećenja sorti od ekonomski najznačajnijih bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

a) plamenjača, Peronospora manshurica;

b) bijela trulež stabljike soje, Sclerotinia sclerotiorum;

c) crna pjegavost stabljike i mahuna soje, Diaporthe phaseolorum var. sojae;

d) crna pjegavost stabljike soje, Diaporthe phase olorum var. caulicora;

e) bakterioza, Pseudomonas glycinea;

f) viroze (% oboljelih biljaka).

(6) Jačina napada bolesti i štetočina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.

Član 38.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnološke zrelosti zrna (13% vlage u zrnu soje, kod sorte u zaštitnom pojasu).

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuju prinos zrna i vlaga zrna.

Član 39.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, na kraju svake godine ispitivanja na prosječnim uzorcima s jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna soje ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Na prosječnom uzorku soje obavljaju se slijedeće analize:

a) hektolitarska masa;

b) masa 1 000 zrna;

c) sadržaj ulja;

d) sadržaj bjelančevina.

Član 40.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prirod zrna na bazi 13% vlage zrna, dok se ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.

(2) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 35. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE VII. ISPITIVANJA SORTI SUNCOKRETA


Član 41.
(Podnošenje prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti suncokreta podnose se prema odredbama člana 5. ovog Pravilnika.

Član 42.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavljanje sjemena

Suncokret

2

do 01. marta



(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Suncokret

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavljanje sjemena

Hibrid

1

do 01. februara

Inbred linije

1

do 01. februara



Član 43.
(Količina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u naznačenim količinama i rokovima (tabela 1).

Tabela 1.

Suncokret

Potrebna količina sjemena

Rok za dostavu sjemena

Inbred linije

6000 zrna

do 01. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 zrna (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%).

(4) Ispitivanje sorti suncokreta obavlja se na oglednim mjestima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta

Broj oglednih mjesta

Suncokret

4



(5) Obzirom na namjenu, hibridi suncokreta se svrstavaju i ispituju u tri grupe:

a) uljni;

b) oleinski;

c) proteinski.

(6) U Prijavi, podnositelj Prijave treba navesti namjenu hibrida.

Član 44.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva suncokreta se obavlja sijačicom na veći sklop, a u fazi prvog para stalnih listova suncokret se prorijedi, tako da se ostvari predviđeni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

Razmak u redu (cm)

Biljaka/redu

Biljaka/parceli (22,4 m�)

24

34

136



(2) Površina parcele iznosi 22,4 m�, a čine je 4 reda dužine 8 m, uz razmak između redova od 70 cm. Za obračun služe dva srednja reda pa prema tome površina obračunske parcelice iznosi 11,2 m�. Razmak između ponavljanja iznosi 2 m.

(3) Na početku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao zaštitni pojas, koji će poslužiti i za uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlučuje o pravovremenoj žetvi.

(4) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i nicanja (na svim oglednim mjestima);

b) datum cvatnje (na jednom oglednom mjestu);

c) visina biljke (na svim oglednim mjestima);

d) prečnik glave (na svim oglednim mjestima);

e) datum žetve (na svim oglednim mjestima).

(5) U cilju praćenja otpornosti suncokreta na ekonomski najznačajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uslovima prirodne infekcije, na lokaciji će biti postavljen dodatni ogled bez primjene fungicida.

a) U rubnim redovima se prati pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

1) plamenjaču, Plasmopara helianthi;

2) hrđu, Puccinia helianthi;

3) sivu pjegavost stabljike, Phomopsis helianthi;

4) crnu pjegavost suncokreta, Phoma macdonaldi;

5) sivu pjegavost lista, Alternaria helianthi;

6) trulež, Sclerotinia sclerotiorum;

7) crnu trulež korijena i stabljike, Sclerotium bataticola;

8) sivu trulež, Botrytis cinerea.

b) Ako se na oglednom polju utvrdi prisustvo volovoda (Orobanche cumana), ogled se smatra neupotrebljivim.

c) Jačina napada bolesti i štetočina ocjenjuje se na svim oglednim mjestima.

Član 45.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaki hibrid u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnološke zrelosti zrna (9% vlage u zrnu suncokreta, kod hibrida u zaštitnom pojasu).

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuju ukupan broj biljaka, prinos zrna i vlaga zrna.

Član 46.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, na kraju svake godine ispitivanja na prosječnim uzorcima s jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Analiza sastava masnih kiselina u ulju, kod oleinskih hibrida, radi se iz uzorka sjemena samooplodnje (izoliranih biljaka papirnatim vrećicama).

(4) Na prosječnom uzorku suncokreta obavljaju se slijedeće analize:

a) hektolitarska masa;

b) masa 1 000 zrna;

c) sadržaj ulja;

d) sadržaj bjelančevina (na proteinskom i suncokretu za ishranu).

(5) Sastav i sadržaj masnih kiselina (na oleinskom tipu, hibrid koji ima manje od 80% oleinske kiseline u ulju ne može biti priznat kao oleinski).

Član 47.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednom ponavljanju, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih ponavljanja.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci tog hibrida se ne analiziraju, a statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi 9% vlage zrna, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(4) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 42. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE VIII. ISPITIVANJA SORTI ULJANE REPICE


Član 48.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti za ozimu uljanu repicu podnose se prema odredbama člana 5. ovog Pravilnika.

Član 49.
(Količina sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj prijave dostavlja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Ozima uljana repica

2

do 10. augusta



(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Ozima uljana repica

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Sorta

2

do 15. jula

Hibrid

2

do 15. jula

Inbred linije

0,4

do 15. jula



Član 50.
(Količina sjemena za kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u naznačenim količinama i rokovima (tabela 1).

Tabela 1.

Ozima uljana repica

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Inbred linije

1

do 10. augusta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti "kontrolni uzorak", te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%);

d) normu sjetve.

Član 51.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Ispitivanje sorti uljane repice obavlja se u oglednim poljima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Broj oglednih mjesta

Uljana repica

4



(2) Sjetva uljane repice se obavlja sijačicom u skladu sa zadatom normom sjetve.

(3) Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 5 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 25 cm.

(4) Na početku i kraju ogleda sije se najraniji standard kao zaštitni pojas, koji će poslužiti i za uzimanje uzoraka za vlagu na bazi koje se odlučuje o pravovremenoj žetvi.

(5) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i nicanja (na svim oglednim mjestima);

b) sklop pri ulasku u zimu i u C1 stadiju (na svim oglednim mjestima);

c) postotak prezimljavanja (na svim oglednim mjestima);

d) datum početka cvatnje (na dva ogledna mjesta);

e) visina biljke do 1. najniže postrane grane (na svim oglednim mjestima);

f) visina cijele biljke (na svim oglednim mjestima);

g) polijeganje (na svim oglednim mjestima);

h) datum tehnološke zriobe (na svim oglednim mjestima);

i) datum žetve (na svim oglednim mjestima).

(6) U cilju praćenja oštećenja sorti od na ekonomski najznačajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

a) tamnosmeđa pjegavost, Alternaria spp;

b) bijela trulež, Sclerotinia sclerotiorum;

c) suha trulež korijena i stabljike, Phoma lingam.

(7) Jačina napada bolesti i štetočina na oglednim poljima, tretiranim pesticidima i bez zaštite pesticidima, ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 52.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnološke zrelosti zrna ( 9% vlage u zrnu uljane repice kod sorte u zaštitnom pojasu).

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuju prinos zrna i vlaga zrna.

Član 53.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, na kraju svake godine ispitivanja na prosječnim uzorcima s jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase 0,5 kg.

(3) Na prosječnom uzorku uljane repice obavljaju se slijedeće analize:

a) masa 1 000 zrna;

b) sadržaj ulja;

c) sadržaj masnih kiselina;

d) sadržaj glukozinolata (samo u jednoj godini ispitivanja).

Član 54.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte se ne analiziraju.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zrna na bazi 9% vlage zrna, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjenom parametara deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 49. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE IX. ISPITIVANJA SORTI KROMPIRA


Član 55.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi podnošenja Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krompir određeni su u član 5. ovog Pravilnika.

Član 56.
(Količina sjemena i rokovi dostave)

Za svaku godinu VCU ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja slijedeće količine sjemena krtola do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Grupe

Potrebna količina sjemena (broj krtola)

Rok za dostavu sjemena

Rane i srednje rane sorte

2 000

do 20. januara

Srednje kasne i kasne

1 600

do 20. januara



Član 57.
(Ogledni lokaliteti)

Ispitivanje sorti obavlja se u oglednim poljima različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima (tabela 1).

Tabela 1.

Grupe

Broj lokacija

Rane i srednje rane sorte

3

Srednje kasne i kasne

2



Član 58.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sorte krompira razvrstavaju se prema dužini vegetacije (od nicanja do fiziološke zriobe) u 4 grupe:

a) rane sorte dužine vegetacije do 90 dana;

b) srednje rane sorte dužine vegetacije do 100-120 dana;

c) srednje kasne sorte dužine vegetacije do 120-140 dana;

d) kasne sorte dužine vegetacije do 140 dana.

(2) U slučaju manjeg broja sorti razvrstatavaju se s odgovarajućim standardima, u dvije grupe:

a) rane i srednje rane sorte;

b) srednje kasne i kasne sorte.

(3) Površina osnovne parcele iznosi 22,4 m�, a čine je 4 reda razmaka 70 cm i dužine 8 m. Broj biljaka na osnovnoj parceli je 80, a broj biljaka po hektaru je 35.700. Za obračun služe dva srednja reda, pa prema tome površina obračunske parcele iznosi 11,2 m�.

(4) Krtole za sadnju moraju biti veličine 30 do 55 mm, a sadnju treba obaviti u optimalnom roku za određeno područje, u redove na određenom razmaku uz obavezni razmak između ponavljanja.

(5) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sadnje i nicanja (na svim oglednim mjestima);

b) broj biljaka na obračunskoj parceli 14 dana nakon nicanja (po ponavljanjima);

c) razvoj biljke 3 do 5 sedmica nakon nicanja (na svim oglednim mjestima);

d) datum zrelosti - kada je 40% cime na parceli osušeno (na svim oglednim mjestima);

e) datum vađenja (na svim oglednim mjestima).

(6) Tokom ispitivanja, u oglednom polju u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

a) bolesti i štetnici cime:

1) viroze;

2) plamenjača, Phytophtora infestans;

3) bijela noga, Rhizoctonia solani Kuhn;

4) crna pjegavost, Alternaria solani;

5) crna noga, Erwinia carotovora;

6) štetočine lista i biljke.

b) bolesti i štetočine krtole:

1) plamenjača, Phytophtora infestans;

2) krastavost, Streptomyces scabie;

3) prašna krastavost, Spongospora subterrane;

4) bijela noga, Rhizoctonia solani;

5) štetočine krtola.

(7) Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina, treba zabilježiti vrijeme pojave i jačinu napada, a po mogućnosti i postotak oštećenja odnosno umanjenja priroda krtola. Jačina napada bolesti ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 59.
(Vađenje ogleda)

(1) Vađenje svakog ogleda obavlja se po završetku vegetacije.

(2) Tokom vađenja utvrđuju se:

a) prosječan broj krtola po biljci (zdravih i bolesnih);

b) prosječna veličina krtola (broj i kg) po frakcijama po biljci;

c) prinos krtola (kg) po obračunskoj parceli iz svakog ponavljanja (zdravih i bolesnih).

Član 60.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, u posljednjoj godini ispitivanja, na prosječnom uzorku (5 kg) formiranom iz svih ponavljanja s jednog oglednog mjesta.

(2) Na prosječnom uzorku obavljaju se slijedeće analize:

a) sadržaj suhe supstance;

b) sadržaj škroba;

c) sadržaj reducirajućeg šećera.

Član 61.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte neće se analizirati.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijedeća svojstva: prirod krtola, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u roka određenog u članu 56. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE X. ISPITIVANJA SORTI ŠEĆERNE REPE


Član 62.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti za šećernu repu određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 63.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, podnositelj Prijave dostavlja 2 kg piliranog sjemena.

(2) Sjeme treba dostaviti do 01. marta.

Član 64.
(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Šećerna repa

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Hibrid

1

do 01. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%) ;

c) klijavost sjemena (%).

Član 65.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Ispitivanje sorti obavlja se na maksimalno 4 ogledna mjesta različita po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima.

(2) Sjetva se obavlja sijačicom na veći sklop od određenog. U fazi 2-3 para stalnih listova prorijedi se, tako da se ostvari predviđeni sklop (tabela 1).

Tabela 1.

Razmak u redu (cm)

Biljaka/redu

Biljaka/parceli (16 m�)

22

37

148



(3) Površina parcele iznosi 16 m�, a čine ju 4 reda dužine 8 m, uz razmak između redova od 50 cm. Razmak između ponavljanja iznosi 2 m. Na početku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao zaštitni pojas.

(4) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i nicanja;

b) datum zatvaranja redova;

c) jačina napada pjegavosti lista (Cercospora beticola);

d) broj ranih i kasnih proraslica;

e) datum vađenja.

(5) Tokom ispitivanja, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada pjegavosti lista (Cercospora beticola).

Jačina napada bolesti i štetočina ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 66.
(Vađenje ogleda)

(1) Vađenje svakog ogleda obavlja se u jednom danu za svaki hibrid u svim ponavljanjima u vrijeme tehnološke zrelosti korijena. Tada se utvrđuje broj i masa korijena po parceli.

(2) U slučaju ručnog vađenja, vade se dva srednja reda te se nakon vađenja pristupa odsjecanju gornjeg dijela s lišćem, a zatim se utvrđuje broj i masa korijena po parceli. Za potrebe hemijske analize uzima se prosječni uzorak (oko 50 korjenova).

Član 67.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u svakoj godini ispitivanja, na prosječnim uzorcima sa svih parcelica, ponavljanja i oglednih mjesta.

(2) Svi uzorci jedne lokacije analizirat će se u istoj laboratoriji po mogućnosti najbližoj oglednoj lokaciji.

(3) Repu treba dostaviti u laboratoriju istog dana kada je izvađena.

(4) Na svakom uzorku utvrđuje se:

a) masa korijena (bruto i neto);

b) sadržaj šećera, kalija, natrija i amino-nitrogena.

Član 68.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Analiziraju se samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neki hibrid nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci tog hibrida se ne analiziraju.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijedeća svojstva:

a) sadržaj šećera;

b) prinos korijena i prinos čistog šećera;

c) za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju procjene parametara deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 63. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE XI. ISPITIVANJA SORTI TRAVE I LEGUMINOZE ZA VOLUMINOZNU MASU


Član 69.
(Podnošenje Prijave)

(1) Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti trava i leguminoza određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

(2) Prema dužini vegetacije, trave i leguminoze svrstavamo u slijedeće grupe:

a) jednogodišnje vrste

1) s jednim otkosom Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)

2) s više otkosa Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. Spp. Westerwoldicum) Aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrinum L.) Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.) Sirak (Sorghum vulgare) Sudanska trava (Sorghum vulgare var, sudanehsis)

b) dvogodišnje vrste Talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam.) Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)

c) višegodišnje vrste

1) rosulja bijela (Agrostis gigantea (Roth)

2) francuski ljulj (Arrhenatherum elatius (L.) Beauv.)

3) stoklasa (Bromus L.)

Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.)

Trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea Shreber)

Livadna vlasulja (Festuca pratensis Huds.)

Vlasulja nacrvena (Festuca rubra L.)

Vlasulja ovčja (Festuca ovina L.)

Livadna vlasulja x Talijanski ljulj

(Festuca pratensis Huds. x Lolium multiflorum Lam.)

Engleski ljulj (Lolium perenne L.)

Mačji repak (Phleum pratense L.)

Livadna vlasnjača (Poa pratensis L.)

Obična vlasnjača (Poa trivialis L.)

Zlatnožuta zobika (Trisetum flavescens (L.) P.Beauv.)

Lisičji repak (Alopecurus pratensis L.)

Lucerna (Medicago sativa)

Bijela djetelina (Trifolium repens L.)

Smiljkita (Lotus corniculatus L.)

Esparzeta (Onobrychis viciifolia Scop.)

Švedska djetelina (Trifolium hybridum L.)

Dunjica (Medicago lupulina L.)

Zubača (Cynodon dactylon L.)

Krestac (Cynosorus cristatus L.)

Član 70.
(Količina sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja vrsta navedenih u članu 69. stav (2) ovog Pravilnika, podnositelj Prijave dostavlja sjeme do 10. augusta (tabela 1).

Tabela 1.

Dužina vegetacije

Dostava sjemena

Višegodišnje vrste

Za cijeli ciklus (2 god.) ispitivanja 1kg *



(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Lucerka

2,5

do 10. januara

Bijela djetelina

1,5

do 10. januara

Crvena djetelina

1,5

do 10. januara

Trave

2,5

do 10. januara

Smiljkita

2,5

do 10. januara



(3) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 ogledna mjesta različita po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima.

Član 71.
(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Vrste

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

za sve vrste iz člana 65. ovog Pravilnika

1

do 10. augusta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%) ;

d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m�).

Član 72.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva se obavlja sijačicom prema prethodno napravljenoj šemi u 4 ponavljanja, a u slučaju kada je broj članova izuzetno malen, može biti i veći broj ponavljanja.

(2) Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 10 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 12, 5 cm.

(3) Razmak uzmeđu parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a između ponavljanja 2 m. (4) Površina parcela kod ogleda za sirak i sudansku travu iznosi 16 m�, dužina je 8 m, a širina 2 m. Na početku i kraju ogleda sije se standard kao zaštitni pojas.

(4) Za sjetvu se upotrebljavaju slijedeće norme sjetve osim ako prijavljivač ne predloži drugačije (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

kg/ha

Blještac

25



* neoguljenog sjemena 160 - 200 kg, a oguljenog 80 - 100 kg/ha

(5) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i datum nicanja;

b) prazna mjesta nakon nicanja;

c) ocjena o prezimljavanju;

d) početak klasanja (trave), cvjetanja (leguminoze);

e) početak metličanja (Sirak i Sudanska trava);

f) polijeganje;

g) lisnatost (odnos lista i stabljike u % kod leguminoza);

h) visina biljke u košnji (cm);

i) zakorovljenost;

j) datum košnje;

k) regeneracija nakon košnje.

(6) Za vrijeme trajanja ispitivanja bilježe se i pojave koji mogu uticati na same oglede.

Član 73.
(Kosidba ogleda)

(1) Kosidba ogleda obavlja se kombajnom.

(2) Leguminoze se u prvom otkosu, prve godine ogleda, kose u cvatnji (50% biljaka) na visinu od 7-10 cm. Naredni otkosi se obavljaju u početku cvatnje (5-10 % biljaka ) na visinu od 3-5 cm.

(3) Zadnji otkos se obavlja 10-15 dana prije očekivanog mraza sa nešto dužim periodom vegetacije (40 i više dana).

(4) Trave se kose od početka klasanja (pojavom prvih klasova) na visinu od 6 - 8 cm.

(5) Visoke trave kose se svake 4 sedmice, a niske svakih 6 sedmica.

(6) Tokom košnje voluminozne krme utvrđuju se, na svakoj parceli:

a) prirod zelene krme (kg/parceli);

b) suha supstanca (%) iz prosječnog uzorka za svaku sortu.

(7) U cilju praćenja otpornosti sorti na ekonomski najznačajnije bolesti u Bosni i Hercegovini u uslovima prirodne infekcije, tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje jačina napada slijedećih bolesti:

a) Trave:

1) Erysiphe graminis,

2) Puccinia spp.

3) Fusarium spp.

b) Leguminoze:

1) Erysiphe polygoni,

2) Peronospora trifoliorum.

c) Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina treba zabilježiti vrijeme pojave i jačinu napada.

Član 74.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, na prosječnim uzorcima s jedne lokacije.

(2) Na uzorcima se određuje sadržaj:

a) suhe supstance;

b) sirovih bjelančevina;

c) vlakana;

d) masti;

e) pepela i NET;

f) probavljivost.

Član 75.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički će se analizirat i samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte neće se analizirati.

a) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos zelene krme na suhu supstancu, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju parametrima deskriptivne statistike.

(4) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja.

POGLAVLJE XII. ISPITIVANJA SORTI SIRKA ZA VOLUMINOZNU KRMU I SUDANSKE TRAVE


Član 76.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti sirka za voluminoznu krmu i sudansku travu određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 77.
(Količina sjemena i rokovi dostave)

Za svaku godinu ispitivanja, dostavlja se 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 01. marta.

Član 78.
(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Sudanska trava

2

do 01. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%).

(4) Ispitivanje hibrida sirka za voluminoznu krmu i sudanske trave obavlja se na dvije lokacije, različite po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima.

Član 79.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Površina osnovne parcele iznosi 16 m�, a čine je 4 reda dužine 8 m, uz razmak između redova od 50 cm. Razmak sjemenki unutar reda za sirak i sudansku travu iznosi 10 cm.

(2) Sudanska trava se sije s utroškom sjemena 20 - 30 kg/ha, a sirak za voluminoznu krmu 20 - 25 kg/ha. Razmak između ponavljanja iznosi 2 m.

(3) Na početku i kraju ogleda siju se 4 reda standarda kao zaštitni pojas.

Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve;

b) datum nicanja;

c) datum početka metličanja;

d) visina biljaka;

e) polijeganje;

f) datum košnje.

(4) Za vrijeme trajanja ispitivanja bilježe se i pojave koji mogu uticati na same oglede.

Član 80.
(Kosidba ogleda)

(1) Prvi otkos kosi se do faze mliječno-voštane zriobe ako je usjev za silažu, odnosno početkom metličanja ako je usjev za zelenu krmu.

(2) Drugi otkos se kosi nakon 6 sedmica. Košnja svakog ogleda obavlja se u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima.

(3) Nakon košnje utvrđuje se, na svakoj parceli na svim lokacijama: prirod zelene krme (kg/parceli) i suha supstanca (%).

(4) Tokom ispitivanja, na oglednim lokacijama u uslovima prirodne infekcije, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada pjegavosti lista (Helminthosporium spp) na svim oglednim poljima.

(5) Ukoliko se uoči pojava drugih bolesti i štetočina treba zabilježiti vrijeme pojave i jačinu napada.

Član 81.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize se obavljaju u prvoj godini ispitivanja, na prosječnim uzorcima s jedne lokacije, neposredno nakon svake košnje. (2) Na uzorcima se određuje sadržaj:

a) suhe supstance;

b) sirovih bjelančevina;

c) vlakana;

d) masti;

e) pepela;

f) NET;

g) probavljivosti.

Član 82.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neki hibrid ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte neće se analizirati.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgava se prinos voluminozne krme na suhu supstancu, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 77. ovog Pravilnika.

POGLAVLJE XIII. ISPITIVANJA SORTI KRMNIH MEĐUUSJEVA


Član 83.
(Grupe krmnih međuusjeva)

Prema vremenskom periodu u kojem zauzimaju oraničnu površinu, razlikujemo slijedeće grupe krmnih međuusjeva:

a) Jari usjevi:

Stočni bob (Vicia faba L.)

Bijela slatka lupina (Lupinus albus L.)

Grahorica obična (Vicia sativa L.)

Stočna repica (Brassica rapa L. var. silvestris (Lam.)

Briggs

Uljana repica (Brassica napus L. var. napus)

Uljana rotkva (Raphanus sativus L. var. oleiformis Pers.)

Gorušica (Sinapis alba L.)

Facelija (Phacelia tanacetofolia Benth.)

Stočni grašak (Pisum sativum)

Stočna repa (Beta vulgaris)

Stočna keleraba (Brasica napus ssp. Rapifera)

Stočni kelj (Brasica olerace var. acephala)

Kupusna uljana repica (Brassica napus oleifera)

b) Ozimi usjevi:

Stočni grašak (Pisum sativum)

Grahorica obična (Vicia sativa L.)

Grahorica panonska (Vicia pannonica Crantz.)

Ozima grahorica (Vicia villosa Roth.)

Ogrštica (Brasica rapa oleifera)

Uljana repica (Brassica napus L. var. napus).

Član 84.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti za krmne međuusjeve određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 85.
(Količina sjemena i rokovi dostave)

(1) Za svaku godinu VCU ispitivanja, dostavlja se slijedeća količina sjemena:

stočni bob - 8 kg, stočni grašak - 8 kg, lupina - 6 kg, grahorice - 4 kg, a za ostale kulture 1 kg sjemena. Sjeme treba dostaviti 10. februara u slučaju proljetne sjetve, odnosno 10. augusta u slučaju sjetve u kasno ljeto.

(2) Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 2).

Tabela 2.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Stočni grašak

5

do 15. januara

Grahorica ozima

2,5

do 20. augusta



Član 86.
(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Vrste

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Grahorice

1

do 10. februara



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj Prijave treba dostaviti slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%);

c) klijavost sjemena (%);

d) normu sjetve (broj klijavih sjemenki/m�).

(4) Ispitivanje sorti obavlja se u najmanje 2 ogledna mjesta različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima.

Član 87.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 10 ili 5 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 12,5 - 25 cm. Razmak između parcela unutar ponavljanja iznosi 40 cm, a između ponavljanja 2 m.

(2) Na početku i kraju ogleda sije se standard kao zaštitni pojas, koji će poslužiti i za uzimanje uzoraka na osnovu kojih se odlučuje o pravovremenom skidanju ogleda.

(3) Za sjetvu se upotrebljavaju slijedeće norme sjetve (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Sjemena (kg/ha)

Sklop (biljaka/m�)

Jari usjevi

Stočni bob

150-350

40-50

Bijela slatka lupina

100

Grahorica obična

100-150

170-200

Stočna repica - jara

10-12

200

Uljana repica - jara

10-15

200

Uljana rotkva

25

200

Gorušica

20

200

Facelija

30

400-500

Stočni grašak

100-200

100

Stočna repa

8-9

8

Stočna keleraba

3-4

Stočni kelj

2-2,5

Kupusna uljana repica

12-14

Ozimi usjevi

Grahorica obična

100

250-300

Grahorica panonska

100

250-300

Ozima grahorica

100

250-300

Stočna repica

10-12

120-160

Ozimi stočni grašak

100-200

100

Ogrštica

12-15

80-100

Uljana repica

10-15

80-100



(4) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i datum nicanja;

b) prazna mjesta nakon nicanja;

c) prazna mjesta pred zimu i u proljeće (za ozime vrste);

d) ocjena o prezimljavanju (za ozime vrste);

e) početak vegetacije (za ozime vrste);

f) pokrivenost parcele;

g) početak cvatnje (kod facelije početak i kraj cvatnje);

h) polijeganje;

i) visina biljaka;

j) datum tehnološke zrelosti;

k) datum žetve.

(5) Za vrijeme trajanja ispitivanja bilježe se i pojave koji mogu uticati na same oglede.

Član 88.
(Skidanje ogleda)

(1) Tokom košnje odnosno vađenja koje se obavlja u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, na svakoj parceli se utvrđuju:

a) prinos zelene krme, zrna ili korijena (kg/parceli) ovisno od kulture;

b) suha supstanca (%), te vlaga zrna ovisno od kulture.

(2) U cilju praćenja otpornosti sorti na ekonomski najznačajnije bolesti u Bosni i Hercegovini, u uslovima prirodne infekcije, tokom ispitivanja sorti prati se pojava i ocjenjuje jačina napada bolesti.

(3) Jačina napada bolesti ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 89.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize obavljaju se u laboratoriji, u prvoj godini ispitivanja, na prosječnim uzorcima s jedne lokacije.

(2) Na uzorcima se određuje sadržaj: a) suhe supstance;

b) sirovih bjelančevina;

c) vlakana;

d) masti;

e) pepela

f) NET.

Član 90.
(Statistička analiza podataka ogleda)

(1) Statistički se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj će se podatak zamijeniti prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte neće se analizirati.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se prinos zelene krme i prinos suhe supstance, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do rokova određenih u članu 85. ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE XIV. ISPITIVANJA SORTI PREDIVOG I ULJANOG LANA


Član 91.
(Podnošenje Prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti za predivi i uljani lan određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 92.
(Količina sjemena i rok dostave)

Za svaku godinu ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja 3 kg sjemena. Sjeme se dostavlja do 01. marta.

Član 93.
(Kontrolni uzorak)

(1) U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Vrste

Potrebna količina sjemena (kg)

Rok za dostavu sjemena

Uljani lan

2

do 10. marta



(2) Na pakovanju se mora naznačiti kontrolni uzorak, te će se isti u slučaju priznavanja sorte koristiti kao kontrolni uzorak.

(3) Podnositelj prijave dostavlja slijedeće podatke o sjemenu:

a) masu 1000 sjemenki (g);

b) čistoću sjemena (%) ;

c) klijavost sjemena (%).

(4) Ispitivanje sorti obavlja se na najmanje 2 ogledna mjesta različitim po klimatskim, pedološkim i drugim svojstvima.

Odjeljak A. ISPITIVANJE SORTI PREDIVOG LANA


Član 94.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva se obavlja sijačicom na konačni sklop. Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 10 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 12,5 cm. Razmak između parcela unutar ponavljanja iznosi 50 cm, a između ponavljanja 2 m. Sklop u žetvi treba biti 1800 biljaka/m�. Na početku i na kraju ogleda sije se standardna sorta kao zaštitni pojas.

(2) Tokom vegetacije, utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve i datum nicanja;

b) datum pune cvatnje;

c) polijeganje;

d) visina biljaka;

e) tehnička dužina stabljike - (od kotiledonovog čvora, do početka grananja);

f) prečnik stabljike - (u sredini tehničke dužine stabljike);

g) datum tehnološke zrelosti;

h) datum žetve (čupanja);

i) prinos vazdušnosuhe stabljike sa sjemenom.

(3) U cilju praćenja oštećenja sorti predivog lana, od ekonomski najznačajnije bolesti, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venuće lana.

(4) Jačina napada bolesti i štetočina na ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 95.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva (čupanje) svakog ogleda obavlja se ručno, ili mehanizovano čupačem u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnološke zrelosti stabljike lana (zeleno-žuta, ili žuto-zelena faza zrelosti).

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuje sklop biljaka/m�.

(3) Nakon žetve, počupana stabljika lana ostaje u traci na površini tla, radi sušenja. Nakon sušenja stabljika se sakuplja s parcela u snopove, a potom se transportuje na preradu.

Član 96.
(Ispitivanje u preradi)

(1) S ogledne parcele uzima se uzorak za ispitivanje s površine od 1 m�.

(2) Vazdušnosuha stabljika lana sa sjemenom dovozi se u suhi (natkriveni) prostor, važe se ukupni prinos lana sa svih parcelica, te uskladišti do močenja.

(3) Označena stabljika ide na močenje (maceraciju) u bazen.

(4) Nakon obavljenog močenja (kada se lako odvaja vlakno od drvenastog dijela stabljike), izmočena stabljika se vadi iz močila (bazena), suši prirodnim putem, a potom ponovo veže u snopove.

(5) Iz močene vazdušnosuhe stabljike izdvaja se vlakno na isti način kao u preradi, a potom se važe za svaku parcelicu.

Odjeljak B - ISPITIVANJE SORTI ULJANOG LANA


Član 97.
(Ispitivanje u oglednom polju)

(1) Sjetva se obavlja sijačicom na konačni sklop. Površina parcele iznosi 10 m�, a čine je 10 redova dužine 8 m, uz razmak između redova od 12,5 cm. Razmak između parcela unutar ponavljanja iznosi 50 cm, a između ponavljanja 2 m. Sklop u žetvi treba biti 600 do 1000 biljaka/ m�. Na početku i na kraju ogleda sije se standard kao zaštitni pojas.

(2) Tokom vegetacije utvrđuju se slijedeći podaci:

a) datum sjetve, datum nicanja, datum pune cvatnje, polijeganje;

b) ukupna visina biljaka;

c) dužina stabljike (od kotiledonovog čvora, do početka grananja);

d) broj tobolaca po biljci;

e) prečnik stabljike (u sredini stabljike, između kotiledonova čvora i prve rodne grane);

f) datum tehnološke zrelosti;

g) datum žetve;

h) prinos zrna;

i) sadržaj vlage (%).

(3) U cilju praćenja oštećenja sorti od ekonomski najznačajnijih bolesti, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada bolesti: Fusarium lini Boll. - venuće lana.

(4) Jačina napada bolesti i štetočina, ocjenjuje se na svim oglednim poljima.

Član 98.
(Žetva ogleda)

(1) Žetva svakog ogleda obavlja se kombajnom u jednom danu za svaku sortu u ogledu u svim ponavljanjima, u fazi tehnološke zrelosti zrna.

(2) Tokom žetve na svakoj parceli se utvrđuju:

a) klop biljaka/m�;

b) prirod;

c) vlaga zrna.

Član 99.
(Ispitivanje u laboratoriji)

(1) Hemijsko-tehnološke analize, obavljaju se u laboratoriji na kraju svake godine ispitivanja na prosječnim uzorcima s jednog oglednog mjesta.

(2) Kvalitet zrna ispituje se na uzorku mase od 0,5 kg.

(3) Na prosječnom uzorku obavljaju se slijedeće analize:

a) hektolitarska masa, masa 1000 zrna;

b) sadržaj ulja, sadržaj bjelančevina;

c) sadržaj vlage u zrnu (%).

Član 100.
(Statistička analiza podataka)

(1) Statistički se analiziraju samo podaci s osnovnih parcela na kojima je ostvareno najmanje 80% od planiranog sklopa.

(2) Ukoliko je za neku sortu ostvareni sklop manji od dozvoljenog samo u jednoj repeticiji, taj se podatak zamjenjuje prosječnom vrijednošću preostalih repeticija.

(3) U slučaju da minimalni dozvoljeni sklop za neku sortu nije ostvaren u više od jednog ponavljanja, podaci te sorte se ne analiziraju.

(4) Statističkoj analizi prema odabranom modelu podvrgavaju se slijedeća svojstva:

a) prinos vazdušnosuhe stabljike sa sjemenom;

b) prinos vazdušnosuhe stabljike nakon močenja;

c) prinos ukupnog vlakna, dok se za ostala važna svojstva za priznavanje prikazuju parametri deskriptivne statistike.

(5) Godišnji rezultati ispitivanja iz oglednog polja i laboratorija dostavljaju se podnositelju Prijave nakon podmirenja troškova postupka ispitivanja. Na osnovu dobijenih rezultata podnositelj Prijave dužan je obavijestiti ustanovu koja provodi ispitivanje o nastavku ispitivanja sorte do roka određenog u članu 92. ovim Pravilnikom.

POGLAVLJE XV. ISPITIVANJA SORTI POVRĆA


Član 101.
(Podnošenje prijave)

Rokovi za podnošenje Prijave i prateća dokumentacija za upis i priznavanje sorti povrća određeni su u članu 5. ovog Pravilnika.

Član 102.
(Količine sjemena i rokovi dostave)

Za DUS ispitivanja podnositelj Prijave dostavlja u prvoj godini DUS ispitivanja slijedeće količine sjemena do naznačenih rokova (tabela 1).

Tabela 1.

Vrsta

Potrebna količina sjemena (kg/zrna)

Rok za dostavu sjemena

- inbred linija

2500 zrna

do 01. marta



Član 103.
(Kontrolni uzorak)

U skladu s odredbama člana 50. st. (1) i (2) Zakona, prilikom dostave sjemena iz člana 10. stav (1) ovog Pravilnika, za posljednju godinu VCU ispitivanja održavač sorte mora dostaviti i kontrolni uzorak reprodukcijskog materijala sorte u količinama i rokovima navedenim u tabeli 1.

Tabela 1.

Vrsta

Hrvatski naziv

Potrebna količina sjemena (g)

- skupina Aggregatum

luk kozjak ili ljutika

100

Allium fistulosum L.

luk zimski

100

Allium porrum >>L>.>

poriluk

100

Allium sativum >>L>.>

bijeli luk

-

Allium shoenoprasum L.

luk vlasac

100

Anthriscus cerefolium L.

krasuljicu

100

Apium graveolens L.

celer rebraš

100

Asparagus officinalis L.

šparoga

100

Beta vulgaris L.

blitva

500

Brassica oleracea L.

keleraba

100

Brassica rapa L.

postrna repa

100

Capsicum annuum L.

chilli ili paprika

50

Cichorium endivia L.

endivija širokolisna endivija kudrava

100

Cichorium intybus L.

radič za pospješivanje lisnati i glavati radič industrijska cikorija

100

Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. et Nakai

lubenica

200

Cucumis melo L

dinja

100

Cucumis sativus L.

krastavac

100

Cucurbita maxima Duchesne

bundeva

200

Cucurbita pepo L.

tikvice i buće

200

Cynara cardunculus L.

karda

100

Cynara scolymus L.

artičoka

100

Daucus carota L.

stočna mrkva

200

Foeniculum vulgare Mill.

komorač

100

Lactuca sativa L.

salata

100

Lycopersicon esculentum Mill.

paradajz

50

Petroselinum crispum (Mill.) Nyman ex A.W.Hill

peršun lisnati

200

Phaseolus coccineus L.

grah mnogocvjetni

1000

Phaseolus vulgaris L.

grah mahunar visoki

1000

Pisum sativum L. (Partim)

grašak okruglog sjemena grašak naboranog sjemena grašak šećerac

2000

Raphanus sativus L.

rotkva

100

Rheum rhabarbarum L.

rabarbara

100

Scorzonera hispanica L.

crni korijen

100

Solanum melongena L.

patlidžan

50

Spinacia oleracea L.

špinat

100

Valerianella locusta (L.) Laterr.

matovilac

100

Vicia faba L. (partim)

bob

2000

Zea mays L. (partim)

kukuruz šećerac

1000



POGLAVLJE XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Član 104.
(Prijelazne odredbe)

(1) Do početka primjene ovog Pravilnika, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH obavezni su imenovati članove Komisije iz člana 4. stav (2) ovog Pravilnika i o tome izvjestiti Upravu.

(2) Do početka primjene ovog Pravilnika, Uprava će u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, donijeti propise na osnovu člana 59. Zakona, koji detaljnije propisuju rad Komisije za sorte.

(3) Do početka primjene ovog Pravilnika, nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH obavezni su imenovati izvođače ispitivanja sorti iz člana 6. ovog Pravilnika i o tome obavijestiti Upravu.

(4) Za sorte voćnih vrsta i vinove loze, postupak priznavanja bit će određen posebnim propisima koji reguliraju postupak priznavanja ovih vrsta poljoprivrednog bilja i upisa u Sortnu listu Bosne i Hercegovine.

Član 105.
(Završne odredbe)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u "Službenom glasniku BiH", a počinje se primjenjivati godinu dana nakon objave.

Broj UZZB- 01-1-02-1232-1/10
3. decembra 2010. godine
Sarajevo



Direktor
Milad Zeković, s. r.





























Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!