Službeni glasnik BiH, broj 68/23
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09 i 72/17) i člana 15. tačka a) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05), donosim
PRAVILNIK
O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U MINISTARSTVU ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE I ORUŽANIM SNAGAMA BOSNE I HERCEGOVINE
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
Ovim pravilnikom propisuju se opće odredbe, integracija ravnopravnosti spolova, posebne mjere, mehanizmi za ravnopravnost spolova, izvještavanje i nadležnosti u svrhu integracije ravnopravnosti spolova i dostizanje stvarne ravnopravnosti spolova u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: MO BiH) i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OS BiH).
Član 2.
(Definicije)
U smislu ovog pravilnika korišteni pojmovi imaju sljedećа značenja:
- Ravnopravnost spolova znači da su osobe muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.
- Neravnopravnost spolova je suprotna stanju ravnopravnosti, odnosno predstavlja stanje u kojem osobe muškog ili ženskog spola nisu jednako prisutne u svim područjima javnog i privatnog života, nemaju jednak status, nemaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava niti imaju jednaku korist od ostvarenih rezultata.
- Spol je skup bioloških i psiholoških karakteristika po kojima se razlikuju osobe ženskog i muškog spola.
- Rod se označava kao sociološki i kulturološki uslovljena razlika između osoba muškog i ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uslovljene ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su proizvod normi, prakse i tradicije, i kroz vrijeme su promjenjivi.
- Stvarna ravnopravnost je ravnopravna zastupljenost spolova definisana članom 20. tačka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (u daljem tekstu: ZoRS).
- Rodna perspektiva je društveni fenomen, politika i proces koji odražava rodno zasnovane razlike u statusu i moći, te razmatra kako te razlike oblikuju trenutne potrebe, kao i dugoročne interese žena i muškaraca, to jest uvažavanje rodnih razlika u planiranju, izradi i provođenju javnih politika.
- Integracija rodne perspektive je strategija pomoću koje se pitanja i iskustva žena i muškaraca primjenjuju prilikom izrade, provođenja, praćenja i ocjene politika i programa u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama. Proces procjene uticaja koji na žene i muškarce imaju sve planirane aktivnosti, uključujući zakonski okvir, politike i programe, u svim oblastima društvenog djelovanja i na svim nivoima.
- Mehanizmi za ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH su tijela i osobe koje uspostavljaju ministar odbrane BiH, načelnik Zajedničkog štaba OS BiH (u daljem tekstu: NZŠ OS BiH), komandant Operativne komande OS BiH (u daljem tekstu: OK OS BiH) i komandant Komande za podršku OS BiH (u daljem tekstu: KP OS BiH) radi provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i osiguranja provođenja međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova u cilju integracije.
- Diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe osoba zbog ličnih osobina koje ih čine različitim od ostalih. Može biti zasnovana na spolu, nacionalnom identitetu, vjerskom identitetu, seksualnoj orjentaciji, invaliditetu, političkom uvjerenju, boji kože, imovinskom stanju, i sl.
- Diskriminacija na osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe osoba zasnovano na spolu, zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.
- Seksualno uznemiravanje je svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne naravi, čija pojava ima za svrhu ili joj je efekat povreda dostojanstva osobe, posebice kada se njime stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
- Uznemiravanje na osnovu spola je neželjeno ponašanje vezano za spol osobe koje se dešava sa svrhom ili efektom kršenja dostojanstva te osobe i stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg, degradirajućeg ili uvredljivog okruženja.
- Nulta tolerancija je izraz koji se koristi za označavanje nultog stepena fleksibilnosti koji se primjenjuje na određena ponašanja ili stavove.
- Rodne predrasude se odnose na stavove i osjećanja, bilo pozitivne ili negativne, bilo svjesne ili nesvjesne, koje ljudi imaju o pripadnicima drugih grupa, a koje se mogu zasnivati na unaprijed koncipiranim idejama i pod uticajem elemenata kao što su spol, rasa, lične karakteristike, i drugi faktori.
- Rodni stereotipi su široko prihvaćene pojednostavljene ideje kojima se ženama i muškarcima proizvoljno dodjeljuju karakteristike i uloge određene i ograničene njihovim spolom, te pripisuju ista obilježja i negiraju njihove individualne karakteristike.
- Partnerski cilj "Žene, mir i sigurnost" je postavljeni zahtjev u razvoju sopstvenih sposobnosti u okviru učešća u PARP-u kao ključnom mehanizmu programa Partnerstvo za mir (PfP) – NATO. Partnerski cilj uključuje niz mjera koje su potrebne da bi oružane snage PfP zemlje ostvarile viši stepen sposobnosti zajedničkog djelovanja sa snagama ostalih članica NATO-a.
- Posebne mjere se uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i ne smatraju se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće objektivno opravdati legitimnim ciljem, a moraju biti proporcionalne, primjerene i nužne.
- Rodna analiza je kritičko ispitivanje i sistematično prikupljanje i proučavanje informacija o rodnim razlikama i društvenim odnosima u svrhu uočavanja i razumijevanja kako razlike u rodnim ulogama, aktivnostima, potrebama, mogućnostima i pravima/povlasticama utiču na žene i muškarce u datoj oblasti, situaciji ili kontekstu.
- Rodna pitanja se odnose na bilo koje pitanje ili problem koja određuju rodno ili spolno zasnovane razlike između žena i muškaraca. Rodna pitanja uključuju sve aspekte i pitanja u vezi sa životom žena i muškaraca, te situacijom u društvu, načinom njihovog međusobnog odnosa, razlikama u pristupu i upotrebi resursa, njihovim aktivnostima i načinom na koji reaguju na promjene, intervencije i politike.
- Rodna statistika je oblast koja prožima sva statistička područja i definiše se kao statistika koja na adekvatan način odražava razlike i nejednakosti u položaju žena i muškaraca u svim oblastima života. Cilj joj je identifikovanje, prikupljanje, diseminacija i analiza statističkih podataka razvrstanih po spolu, kako bi se shvatilo na koji način rodna pitanja utiču na pojedince i društvo uopšte.
- Rodno osjetljivi jezik je takva upotreba jezika kojom se ostvaruje rodna ravnopravnost u pisanju i govoru. Ravnopravnost spolova u jeziku postiže se kada se osobe učine socijalno vidljivim i obraća im se kao osobama jednake vrijednosti, dostojanstva, integriteta i poštovanja.
- Rodno budžetiranje je primjena rodnog aspekta u budžetskom procesu. Podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključujući rodnu perspektivu na svim nivoima budžetskog procesa i restrukturiranje prihoda i rashoda u cilju promocije rodne ravnopravnosti.
Član 3.
(Upotreba muškog i ženskog roda)
Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku u jednom gramatičkom rodu, bez diskriminacije, odnose se i na muškarce i na žene.
Član 4.
(Reference)
(1) Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05).
(2) Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05, 53/07, 59/09 i 74/10, 42/12, 41/16 i 38/18).
(3) Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 50/08, 43/09, 8/10, 40/12 i 93/17).
(4) Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 26/04; 67/05; 48/05; 60/10; 32/13).
(5) Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 16/03, 102/09 i 32/10).
(6) Zakon o zabrani diskriminacije BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09 i 66/16).
POGLAVLJE II. INTEGRACIJA RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U MO BiH I OS BiH
Član 5.
(Principi ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH)
Ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH zasniva se na sljedećim principima:
a) Princip integracije podrazumijeva provođenje zaključaka i preporuka rodne analize kako bi se osiguralo da misija, zadaci, obuka, operacije i aktivnosti MO BiH i OS BiH u obzir uzimaju različite perspektive i potrebe žena i muškaraca.
b) Princip inkluzije podrazumijeva jednake prilike, mogućnosti i pristup resursima kroz dostizanje rodnog balansa u zastupljenosti žena i muškaraca na svim nivoima rukovođenja i komandovanja, u kategorijama, činovima i dužnostima, te obuci, operacijama i drugim aktivnostima MO BiH i OS BiH, uključujući uklanjanje prepreka za ravnopravno učešće žena i muškaraca.
c) Princip integriteta podrazumijeva pridržavanje najviših standarda ponašanja i uključuje obaveze prevencije, djelovanja i zaštite kroz razvijanje procedura, provođenje obuke i osiguranje efikasnih mjera za sprečavanje i odgovor na svaki oblik diskriminacije, posebno kada je riječ o seksualnoj diskriminaciji, zlostavljanju i uznemiravanju na osnovu spola.
Član 6.
(Rodna statistika)
(1) Svi statistički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u MO BiH i OS BiH moraju biti prikazani po spolu.
(2) Analize, izvještaji i drugi akti koji u svom sadržaju uključuju podatke o pripadnicima MO BiH i OS BiH moraju biti razvrstani po spolu.
Član 7.
(Rodna analiza)
(1) Rodna analiza OS BiH je aktivnost u OS BiH i MO BiH kojom se sagledava integracija principa rodne ravnopravnosti u OS BiH i koja se radi svakih 5 godina od izrade prethodne analize, ili ranije po potrebi.
(2) Rodna analiza urađena u junu 2020. godine je analiza koja se koristi u OS BiH do izrade analize koja je propisana stavom (1) ovog člana.
(3) Prijedlog za izradu Rodne analize iz stava (1) ovog člana, koja uključuje i izradu metodologije, pokreće NZŠ OS BiH i sadrži prijedlog sastava tima, oblasti koje će analiza sadržavati i vremenske rokove.
Član 8.
(Upotreba rodno osjetljivog jezika)
(1) Rodno osjetljivi jezik u MO BiH i OS BiH se upotrebljava kako slijedi:
a) U dokumentima, odlukama, naređenjima i drugim aktima MO BiH i OS BiH, koristi se rodno neutralni oblik "osoba" ili "lice".
b) Primjenom odredbi korištenje rodno osjetljivog jezika: "Izrazi, oslovljavanja koji su radi ravnopravnosti i preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene".
c) Kada se definiraju, riječi se daju u muškom i ženskom rodu sa kosom crtom, a onda se radi preglednosti i čitljivosti, upotrebljavaju samo u muškom ili ženskom rodu.
(2) Nazivi funkcija, dužnosti, činova, titula, zvanja, zanimanja i druga oslovljavanja u MO BiH i OS BiH se regulišu zakonom i relevantnim propisima.
Član 9.
(Integrisanje ravnopravnosti spolova u promociju vojnog poziva, regrutovanje i personalnu popunu u MO BiH i OS BiH)
(1) Sve organizacijske jedinice MO BiH, komande i jedinice OS BiH, te komisije za prijem tokom cjelokupnog procesa promocije vojnog poziva, regrutovanja, te popune personala poduzimaju mjere i aktivnosti u cilju integracije ravnopravnosti spolova i osiguranja stvarne ravnopravnosti regulisane ZoRS.
(2) Prilikom planiranja personalne popune, a na osnovu analiza i procjene uticaja kojom bi bila utvrđena stvarna neravnopravnost spolova, NZŠ OS BiH i Sektor za upravljanje personalom predlažu posebne mjere opisane Poglavljem III ovog pravilnika.
Član 10.
(Obuka o rodnoj perspektivi u MO BiH i OS BiH)
(1) MO BiH i OS BiH integrišu rodne perspektive na svim nivoima institucionalne, individualne i kolektivne obuke.
(2) MO BiH i OS BiH, u okviru institucionalne i individualne obuke, planiraju, organizuju i provode i obuku sa mehanizmima za ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH, i trenerima/instruktorima iz oblasti ravnopravnosti spolova.
(3) Obuka iz stava (1) i (2) može se provoditi i u saradnji sa partnerima.
(4) Mehanizmi ravnopravnosti spolova u saradnji sa nadležnim organizacijskim jedinicama MO BiH i OS BiH vrše analizu programa i planova obuke, kao i realizaciju iste, a u vezi sa ispunjenjem cilja iz stava (1) ovog člana, te predlažu mjere kako bi se osigurala potpuna integracija u skladu sa principima iz člana 5. ovog pravilnika.
Član 11.
(Profesionalni razvoj i upravljanje karijerom)
(1) MO BiH i OS BiH integrišu rodne perspektive na svim nivoima procesa profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom.
(2) Mehanizmi ravnopravnosti spolova u saradnji sa nadležnim organizacijskim jedinicama MO BiH i OS BiH vrše analizu procesa profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom, a u vezi sa ispunjenjem cilja iz stava (1) ovog člana, te predlažu mjere kako bi se osigurala potpuna integracija u skladu sa principima iz člana 5. ovog pravilnika.
Član 12.
(Rodno zasnovano budžetiranje)
(1) Sve organizacijske jedinice MO BiH i komande i jedinice OS BiH prilikom planiranja programskih aktivnosti i budžeta integrišu rodne perspektive u iste, a u cilju postizanja efikasnije raspodjele budžetskih rashoda.
(2) Mehanizmi ravnopravnosti spolova u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH, međunarodnim organizacijama, te organizacijskim jedinicama MO BiH i OS BiH provode obuke iz rodno zasnovanog budžetiranja u cilju osiguranja ispunjenja obaveza iz stava (1) ovog člana.
(3) Mehanizmi ravnopravnosti spolova u saradnji sa nadležnim organizacijskim jedinicama MO BiH i OS BiH vrše analizu procesa rodno zasnovanog budžetiranje, a u vezi sa ispunjenjem cilja iz stava (1) ovog člana, te predlažu mjere kako bi se osigurala potpuna integracija u skladu sa principima iz člana 5. ovog pravilnika.
Član 13.
(Infrastruktura)
(1) MO BiH i OS BiH kontinuirano osiguravaju da za lokaciju MO BiH i sve lokacije OS BiH postoje odgovarajući planovi za infrastrukturu koji uključuju integraciju rodne perspektive, gdje je to moguće.
(2) Integracija rodne perspektive iz stava (1) ovog člana uključuje, ali se ne ograničava na, prostorije za spavanje i odmor, kupaonice i toalete, te druge prostorije gdje je neophodno osigurati adekvatne uslove boravka i rada osoba na službi u MO BiH i OS BiH.
(3) Komande i jednice OS BiH prave planove održavanja za lokacije OS BiH, kako bi osigurali optimalne uslove na istim.
Član 14.
(Nulta tolerancija)
Nulta tolerancija prema svim oblicima diskriminacije, seksualnog uznemiravanja, uznemiravanja na osnovu spola, rodnim predrasudama i stereotipima, te poticanju na diskriminaciju provodi se u skladu sa Pravilnikom o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku u MO BiH i OS BiH, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika, Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika, Etičkim kodeksom ponašanja vojnih lica, kadeta i kandidata na obuci u MO BiH i OS BiH, Kodeksom državnih službenika u institucijama BiH, Kodeksom ponašanja pripadnika OS BiH, Odlukom o politici nulte tolerancije prema djelima seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja na osnovu spola, te drugim relevantnim propisima.
Član 15.
(Usklađivanje propisa)
(1) Organizacijske jedinice MO BiH i OS BiH obavezne su također osigurati usklađenost propisa iz njihove nadležnosti sa ZoRS u BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.
(2) Prilikom izrade novih i ažuriranja postojećih propisa iz svoje nadležnosti, koji sadrže odredbe iz oblasti ravnopravnosti spolova, organizacijske jedinice MO BiH i OS BiH sarađuju sa mehanizmima iz člana 19. stav (1) ovog pravilnika radi usklađivanja istih sa ZoRS u BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.
POGLAVLJE III. POSEBNE MJERE
Član 16.
(Uslovi posebnih mjera)
U skladu sa ZoRS u BiH, radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova koriste se posebne mjere uz prethodno ispunjavanje sljedećih uslova:
a) da su privremene,
b) da se donose radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova,
c) da ih je moguće objektivno opravdati legitimnim ciljem, i
d) da su jasno definisane, proporcionalne, primjerene i nužne.
Član 17.
(Područja donošenja posebnih mjera)
Posebne mjere se provode radi osiguranja integracije principa ravnopravnosti spolova u sljedećim slučajevima:
a) prijem u vojnu službu,
b) profesionalni razvoj i upravljanje karijerom,
c) upućivanje pripadnika/ca OS BiH u mirovne misije i druge aktivnosti u inostranstvu,
d) učešće u komisijama i radnim grupama,
e) prilikom dodjela stimulativnih mjera i nagrada,
f) planiranja i izvršenja misija, zadataka, operacija, i
g) u svim drugim slučajevima gdje se utvrdi neravnopravnost spolova u skladu sa ZoRS u BiH.
Član 18.
(Prijedlog za uvođenje posebne mjere)
(1) Uvođenje posebne mjere, odnosno izrada prijedloga za neophodnost posebne mjere utvrđuje se na osnovu analize i procjene uticaja kojom bi bila utvrđena stvarna neravnopravnost spolova.
(2) Prijedlog za donošenje Odluke o uvođenju posebne mjere mogu pokrenuti organizacijske jedinice MO BiH i Zajednički štab OS BiH (u daljem tekstu: ZŠ OS BiH).
(3) Prijedlog iz stava (2) ovog člana rukovodilac organizacijske jedinice MO BiH ili NZŠ OS BiH dostavlja ministru odbrane BiH na odlučivanje. Prilikom pripreme prijedloga, predlagač može koordinirati sa drugim organizacijskim jedinicama MO BiH i ZŠ OS BiH.
(4) Prijedlog iz stava (2) ovog člana sadrži cilj, obrazloženje, vremenski period i sve druge elemente neophodne za donošenje Odluke, a u skladu sa uslovima iz ovog pravilnika.
(5) Odluka o posebnoj mjeri definira nosioce, rokove, mjere, aktivnosti i izvještavanje.
POGLAVLJE IV. MEHANIZMI ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U MO BiH I OS BiH
Član 19.
(Mehanizmi za ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH)
(1) Mehanizmi za ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH su:
a) Savjetnica/k za ravnopravnost spolova na nivou MO BiH,
b) Kontakt osobe za rodna pitanja u organizacijskim jedinicama MO BiH,
c) Savjetnica/k NZŠ OS BiH za ravnopravnost spolova,
d) Savjetnica/k komandanta OK OS BiH i KP OS BiH za ravnopravnost spolova,
e) Kontakt osobe za rodna pitanja u OS BiH i njihovi zamjenici.
(2) Mehanizmi za ravnopravnost spolova u MO BiH i OS BiH se utvrđuju odlukom ili naredbom zavisno od nivoa nadležnosti.
Član 20.
(Mehanizmi za ravnopravnost spolova u MO BiH)
(1) Sektor za upravljanje personalom, predlaže ministru odbrane BiH osobu za obavljanje poslova savjetnice/ka za ravnopravnost spolova u MO BiH.
(2) Organizacijske jedinice MO BiH, putem Sektora za upravljanje personalom, predlažu ministru odbrane BiH osobu iz svog sastava za obavljanje poslova kontakt osobe za rodna pitanja u svojoj organizacijskoj jedinici.
Član 21.
(Mehanizmi za ravnopravnost spolova u OS BiH)
(1) Ministar odbrane BiH, na prijedlog NZŠ OS BiH, uspostavlja formacijsko mjesto savjetnice/ka NZŠ OS BiH za ravnopravnost spolova, u sastavu Odjeljenja za podršku ZŠ OS BiH.
(2) NZŠ OS BiH u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika upućuje prijedlog za uspostavljanje formacijskog mjesta iz stava (1) ovog člana.
(3) Komandant OK OS BiH i komandant KP OS BiH imenuju osobe, koja će pored svojih dužnosti, obavljati i poslove savjetnika/ce i kontakt osoba i zamjenika za rodna pitanja u komandama i jedinicama do ranga brigade.
(4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, u slučaju potrebe službe, a na prijedlog komandanata komandi i jedinica ranga brigade, komandant OK OS BiH i komandant KP OS BiH može imenovati i kontakt osobu za rodna pitanja u jedinicama ranga bataljona.
(5) NZŠ OS BiH propisuje poslove i zadatke savjetnice/ka za ravnopravnost spolova i kontakt osoba za rodna pitanja OS BiH.
POGLAVLJE V. IZVJEŠTAVANJE
Član 22.
(Prikupljanje informacija)
Organizacijske jedinice MO BiH i OS BiH prikupljaju informacije o aktivnostima ravnopravnosti spolova MO BiH i OS BiH u cilju praćenja, analize i izvještavanja o realizaciji programske aktivnosti MO BiH "Praćenje, analiza stanja i provođenje aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti", ispunjavanja međunarodnih obaveza i obaveza predviđenih Partnerskim ciljem "Žene, mir i sigurnost".
Član 23.
(Izvještavanje)
(1) U cilju realizacije člana 22. ovog pravilnika, izvještavanje se obavlja na sljedeći način:
a) Redovno izvještavanje svakih šest mjeseci.
b) Vanredno izvještavanje ako je bilo aktivnosti iz domena rodne ravnopravnosti po realizaciji aktivnosti, a koje zahtijevaju vanredno dostavljanje informacije o provođenju istih.
c) Izvještaji prema institucijama u BiH i međunarodnim organizacijama,
(2) Izvještavanje iz stava (1) ovog člana vrši se kako slijedi:
a) Izvještaje iz stava (1) ovog člana ZŠ OS BiH dostavlja MO BiH, a organizacijske jedinice MO BiH dostavljaju Sektoru za upravljanje personalom.
b) Sektor za upravljanje personalnom objedinjava sve izvještaje iz stava a) ovog člana te iste dostavlja ministru odbrane BiH, odnosno institucijama u BiH i međunarodnim organizacijama nakon odobrenja ministra odbrane BiH.
(3) Sadržaj izvještavanja iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana je sljedeći:
a) Kvalitativni i kvantitativni stepen usklađenosti propisa sa ZoRS i Zakonom o zabrani diskriminacije,
b) Saradnja sa međunarodnim i bilateralnim partnerima u oblasti rodne ravnopravnosti,
c) Učešće na aktivnostima iz oblasti rodne ravnopravnosti (konferencije, seminari, radionice i slično)
d) Upućivanja na školovanja i druge vidove individualne i kolektivne obuke i edukacije iz oblasti rodne ravnopravnosti;
e) Angažovanje trenera u provođenju obuke iz oblasti rodne ravnopravnosti,
f) Povredu prava iz domena rodne ravnopravnosti i poduzetim mjerama.
(4) Sadržaj izvještavanja iz stava (1) tačka c) ovog člana je u skladu sa obrascima koji su definirani obrascima institucija u BiH i međunarodnim organizacijama.
POGLAVLJE VI. NADLEŽNOSTI
Član 24.
(Nadležnosti MO BiH)
(1) Sve organizacijske jedinice MO BiH postupaju po odredbama ovog pravilnika i poduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se rodna perspektiva uspješno integrisala u MO BiH i OS BiH.
(2) Sektor za upravljanje personalom:
a) je stručni savjetodavni organ ministru odbrane BiH po pitanju integracije principa ravnopravnosti spolova,
b) prati stanje integrisanja principa ravnopravnosti spolova i na osnovu analiza predlaže mjere i aktivnosti u cilju osiguranja integracije predmetnih principa,
c) priprema izvještaje iz člana 23. i dostavlja ministru na odobrenje,
d) u saradnji sa organizacijskim jedinicama MO BiH i OS BiH i mehanizmima iz člana 19. prati provođenje ovog pravilnika i predlaže ministru odbrane BiH ažuriranje i izmjene ovog pravilnika.
(3) Generalni inspektorat MO BiH, u skladu sa nadležnostima Generalnog inspektorata i sistema inspektora, provodi funkcije inspektora u cilju osiguranja integracije principa ravnopravnosti spolova sa posebnim naglaskom na provođenje principa integriteta.
(4) Sektor za politiku i planove, u skladu sa nadležnostima, poduzima aktivnosti i mjere u cilju osiguranja integracije principa ravnopravnosti spolova u politike, planove, obuke i operacije u MO BiH i OS BiH.
(5) Sektor za nabavku i logistiku, u skladu sa nadležnostima, poduzima aktivnosti i mjere na stvaranju materijalnih, tehničkih i normativnih pretpostavki za logističko osiguranje procesa integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH.
(6) Sektor za međunarodnu saradnju, u skladu sa nadležnostima, koordinira saradnju sa NATO Štabom Sarajevo, zemljama članicama NATO-a, EU, UN i drugim partnerskim zemljama koje podržavaju proces integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH.
(7) Sektor za finansije i budžet, u skladu sa nadležnostima, poduzima aktivnosti i mjere na stvaranju finansijskih pretpostavki za osiguranje procesa integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH sa naglaskom na rodno zasnovanom budžetiranju kako je opisano u članu 12. ovog pravilnika.
(8) Sektor za obavještajno-sigurnosne poslove, u skladu sa nadležnostima, uključuje rodnu perspektivu i rodno razdvojene podatke u obavještajne analize, produkte i procjene.
(9) Odjeljenje za opće i zajedničke poslove pruža pravnu podršku procesu integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH.
(10) Ured za odnose s javnošću vrši medijsku podršku u procesu integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH.
Član 25.
(Nadležnosti ZŠ OS BiH)
(1) ZŠ OS BiH u okviru svojih nadležnosti poduzima sve potrebne mjere i aktivnosti u cilju integracije principa ravnopravnosti spolova na strateškom, operativnom i taktičkom nivou.
(2) Potrebne mjere i aktivnosti iz stava (1) se regulišu Standardnim operativnim procedurama.
Član 26.
(Savjetnica/k za ravnopravnost spolova u MO BiH)
Savjetnica/k za ravnopravnost spolova u MO BiH koordinira, prati i analizira mjere i aktivnosti na ostvarivanju ravnopravnosti spolova u MO BiH.
Član 27.
(Savjetnica/k za ravnopravnost spolova u OS BiH)
Savjetnica/k za ravnopravnost spolova u ZŠ OS BiH, OK OS BiH i KP OS BiH koordinira, prati i analizira mjere i aktivnosti na ostvarivanju ravnopravnosti spolova u ZŠ OS BiH, OK OS BiH i KP OS BiH.
Član 28.
(Kontakt osobe za rodna pitanja u organizacijskim jedinicama)
Kontakt osobe za rodna pitanja u organizacijskim jedinicama MO BiH koordiniraju, prate i analiziraju mjere i aktivnosti na ostvarivanju ravnopravnosti spolova u svojoj organizacijskoj jedinici.
Član 29.
(Kontakt osobe za rodna pitanja u OS BiH)
Kontakt osobe za rodna pitanja u OS BiH koordiniraju, prate i analiziraju mjere i aktivnosti na ostvarivanju ravnopravnosti spolova u okviru svoje komande ili jedinice.
Član 30.
(Međunarodna saradnja)
(1) Podršku u procesu integrisanja ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH koju zemlje članice NATO saveza, NATO Štab Sarajevo, EU, UN, međunarodne organizacije, druge partnerske zemlje i nevladine organizacije odluče pružiti, prihvata se i koordinira preko savjetnice/ka za ravnopravnost spolova na nivou MO BiH, u saradnji sa Sektorom za međunarodnu saradnju.
(2) Predstavnici organizacija iz stava (1) ovog člana mogu, po pozivu MO BiH, prisustvovati svim aktivnostima, sastancima, radionicama i drugim dešavanjima vezanim za podršku integrisanju ravnopravnosti spolova u MO BiH i OS BiH.
POGLAVLJE VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 31.
(Provedbeni propisi)
NZŠ OS BiH donosi Standardne operativne procedure za provođenje ovog pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 32.
(Stavljanje van snage)
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika stavlja se van snage "Odluka o dostavljanju informacija o aktivnostima rodne ravnopravnosti MO i OS BiH", broj 10-37-659-1/22 od 17.02.2022. godine.
Član 33.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".