DODATAK I
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 18/2010
od 8. januara 2010. kojom se dopunjuje i mijenja Uredba (EC) br. 300/2008 Europskog parlamenta
i Vijeća o propisima vezanim za nacionalne programe kontrole kvaliteta u oblasti sigurnosti
civilnog zrakoplovstva
EUROPSKA KOMISIJA,
Imajući u vidu Ugovor Europske unije i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
Imajući u vidu Uredbu (EC) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. marta 2008. o
općim propisima u oblasti sigurnosti civilnog vazduhoplovstva a kojom se opoziva Uredba (EC)
br. 2320/2002 , a posebno član 11(2),
S obzirom na to:
(1) Da je od ključne važnosti da svaka država članica izradi i provodi nacionalni program
kontrole kvaliteta da bi osigurala djelotvornost svog nacionalnog programa sigurnosti civilnog
zrakoplovstva u skladu sa članom 11(1) Uredbe (EC) br. 300/2008.
(2) Da propisi nacionalnog programa kontrole kvaliteta koje će provoditi države članice treba
da osiguraju usklađen pristup u ovom pogledu.
(3) Da treba redovito provoditi aktivnosti na praćenju usklađenosti, koje se preduzimaju u
nadležnosti odgovarajućeg tijela, da bi bile učinkovite. One se ne trebaju ograničavati na
predmet, fazu ili trenutak u kome se provode. One treba da su u najpogodnijem obliku da bi se
osigurala njihova učinkovitost.
(4) Da prioritet treba dati izradi zajedničke metodologije za aktivnosti na praćenju
usklađenosti.
(5) Da je neophodno izraditi usaglašen način izvještavanja o preduzetim mjerama da bi se
ispunile obveze po ovoj Uredbi i o situaciji u oblasti sigurnosti zrakoplovstva na
teritorijama država članica.
(6) Da nacionalni programi kontrole kvaliteta treba da se zasnivaju na najboljoj praksi. Tu
najbolju praksu treba podijeliti sa Komisijom i o njoj obavijestiti sve države članice.
(7) Da u skladu sa tim treba dopuniti i izmijeniti Uredbu (EC) br. 300/2008.
(8) Da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu sa mišljenjem Odbora za sigurnost civilnog
zrakoplovstva,
JE USVOJILA OVU UREDBU:
Član 1.
Dopune i izmjene Uredbe (EC) br. 300/2008
(1) Uredba (EZ) br. 300/2008 se dopunjuje i mijenja i glasi:
Naslov ‘Aneks’ se zamjenjuje ‘Aneksom I’.
(2) Tekst sadržan u Aneksu uz ovu Uredbu se dodaje kao Aneks II.
Član 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu 20-tog dana nakon njenog objavljivanja u Službenom glasniku Europske
unije.
Primjenjuje se od datuma navedenog u pravilima o provođenju usvojenih u skladu sa postupkom
pomenutim u članu 4(3) Uredbe (EC) br. 300/2008, ali najkasnije od 29.aprila 2010.
Ova Uredba je obavezujuća u cjelini i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sačinjeno u Briselu, 8. januara 2010.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
ANEKS
ANEKS II
Zajednički propisi za nacionalni program kontrole kvaliteta koji će država članica provoditi u
oblasti sigurnosti civilnog zrakoplovstva
1. DEFINICIJE
1.1. U ovom Aneksu, primjenjuju se slijedeće definicije:
(1) “godišnji obim saobraćaja” označava ukupni broj putnika koji dolaze, odlaze i koji su u
tranzitu (broje se jedanput);
(2) “nadležno tijelo” označava nacionalno tijelo koje je odredila država članica u skladu sa
članom 9. koje je odgovorno za koordinaciju i praćenje provođenja njenog nacionalnog programa
sigurnosti civilnog zrakoplovstva;
(3) “revizor” označava svako lice koje, u ime nadležnog tijela, vrši aktivnosti na praćenju
nacionalne usklađenosti;
(4) “certifikacija” označava zvaničnu ocjenu i potvrdu datu u ime nadležnog tijela da lice ima
neophodne sposobnosti prihvatljivog nivoa, koji je definiralo nadležno tijelo, da vrši
funkciju revizora;
(5) “aktivnosti na praćenju usklađenosti” označava svaki postupak ili proces koji se koristi
za procjenu provođenja ove Uredbe i nacionalnog programa sigurnosti zrakoplovstva;
(6) “nedostatak” označava neuspjeh da se udovolji nekom zahtjevu vezanom za sigurnost
zrakoplovstva;
(7) “inspekcija” označava ispitivanje provođenja mjera i postupaka sigurnosti da bi se
utvrdilo da li se one provode učinkovito i uz tražene standarde i da bi se identificirali svi
nedostaci;
(8) “intervju” označava usmenu provjeru koju vrši revizor da bi ustanovio da li se provode
određene sigurnosne mjere i postupci;
(9) “posmatranje” označava vizuelnu provjeru, koju vrši revizor, da li se sigurnosna mjera ili
postupak provode;
(10) “reprezentativni uzorak” označava izbor između mogućih opcija za posmatranje, koji je u
dovoljnom broju i opsegu da pruži osnovu za opće zaključke o standardima koji se primjenjuju;
(11) “revizija sigurnosti” označava podrobno ispitivanje sigurnosnih mjera i postupaka da bi
se utvrdilo da li se one u potpunosti provode na stalnoj osnovi;
(12) “test” označava probu mjera zrakoplovne sigurnosti, kada nadležno tijelo simulira namjeru
da izvrši akt nezakonitog ometanja radi ispitivanja učinkovitosti provođenja postojećih
sigurnosnih mjera;
(13) “verifikacija” označava aktivnost koju preduzima revizor da bi ustanovio da li određena
sigurnosna mjera zaista postoji;
(14) “ranjivost” označava svaku slabost u provođenim mjerama i postupcima koja bi mogla biti
iskorištena za izvršenje akta nezakonitog ometanja.
2. OVLAŠTENJA NADLEŽNOG TIJELA
2.1. Države članice daju nadležnom tijelu neophodna ovlaštenja za praćenje i provođenje svih
zahtjeva iz ove Uredbe i njezinih akata o sprovođenju, uključujući ovlaštenje da nametnu kazne
u skladu sa članom 21.
2.2. Nadležno tijelo vrši aktivnosti praćenja usklađenosti i ima neophodna ovlaštenja da
zahtijeva da svi utvrđeni nedostaci budu ispravljeni unutar zadatih rokova.
2.3. U vezi sa ispravljanjem nedostataka i prisilnih mjera uvodi se postepen i proporcionalan
pristup. Ovaj pristup se sastoji od progresivnih koraka koje treba slijediti dok ne dođe do
ispravke, uključujući:
a) Savjete i preporuke;
b) Zvanično upozorenje;
c) Obavještenje o sprovođenju;
d) Upravne sankcije i pravni postupak.
Nadležno tijelo može izostaviti jedan ili više od ovih koraka, posebno kada je nedostatak
ozbiljan ili kada se ponavlja.
3. CILJEVI I SADRŽAJ NACIONALNOG PROGRAMA KONTROLE KVALITETA
3.1. Ciljevi nacionalnog programa kontrole kvaliteta su da potvrdi da se zrakoplovne
sigurnosne mjere djelotvorno i pravilno provode i da se utvrdi nivo usklađenosti sa odredbama
ove Uredbe i nacionalnog programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva, putem aktivnosti za
praćenje usklađenosti.
3.2. Nacionalni program kontrole kvaliteta uključuje slijedeće elemente:
a) organizaciona struktura, nadležnosti i sredstva;
b) opisi poslova i kvalifikacije koje se traže za revizora;
c) aktivnosti na praćenju usklađenosti, uključujući djelokrug revizija sigurnosti, inspekcije,
testove, a nakon stvarnog ili potencijalnog ugrožavanja sigurnosti, istrage, učestalost
revizija sigurnosti i inspekcija i klasifikaciju usklađenosti;
d) preglede (surveys), kada postoji potreba da se ponovo procijene potrebe vezane za
sigurnost;
e) aktivnosti za ispravljanje nedostataka uz obezbjeđivanje detalja vezanih za izvještavanje o
nedostacima, naknadne aktivnosti i ispravljanje da bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima
vezanim za sigurnost zrakoplovstva;
f) prisilne mjere, a po potrebi, kazne, kao što je određeno u tačkama 2.1 i 2.3 ovog Aneksa;
g) izvještavanje o izvršenim aktivnostima praćenja usklađenosti uključujući, po potrebi,
razmjenu informacija između nacionalnih tijela o razinama usklađenosti;
h) proces praćenja internih mjera za kontrolu kvaliteta aerodroma, operatora i drugih tijela;
i) proces za evidentiranje i analizu rezultata nacionalnog programa kontrole kvaliteta da bi
se utvrdili trendovi i usmjerio razvoj buduće politike.
4. PRAĆENJE USKLAĐENOSTI
4.1. Svi aerodromi, operatori i druga tijela koja su nadležna za sigurnost zrakoplovstva se
redovito prate da bi se osiguralo brzo otkrivanje i ispravljanje grešaka.
4.2. Praćenje se vrši u skladu sa nacionalnim programom kontrole kvaliteta, uzimajući u obzir
stupanj prijetnje, vrstu i prirodu operacija, standarde implementacije, rezultate interne
kontrole kvaliteta aerodroma, operatora i drugih tijela i faktora i procjena koji će utjecati
na učestalost praćenja.
4.3. Praćenje uključuje implementaciju i učinkovitost internih mjera kontrole kvaliteta
aerodroma, operatora i drugih tijela.
4.4. Praćenje na svakom pojedinačnom aerodromu se sastoji od odgovarajuće mješavine aktivnosti
praćenja usklađenosti i osigurava sveobuhvatan pregled provođenja sigurnosnih mjera u toj
oblasti.
4.5. Upravljanje, uspostavljanje prioriteta i organizacija programa kontrole kvaliteta se vrši
neovisno od operativne primjene mjera preduzetih u skladu sa nacionalnim programom sigurnosti
civilnog zrakoplovstva.
4.6. Aktivnosti praćenja usklađenosti uključuju revizije sigurnosti, inspekcije i testove.
5. METODOLOGIJA
5.1. Metodologija za provođenje aktivnosti praćenja odgovara standardiziranom pristupu, koji
uključuje određivanje zadataka, planiranje, pripremu, aktivnosti na licu mjesta,
klasificiranje nalaza, popunjavanje izvještaja i proces ispravki.
5.2. Aktivnosti na praćenju usklađenosti se zasnivaju na sistematskom prikupljanju informacija
putem posmatranja, intervjua, pregleda dokumenata i verifikacije.
5.3. Praćenje usklađenosti uključuje i najavljene i nenajavljene aktivnosti.
6. REVIZIJE SIGURNOSTI
6.1. Revizija sigurnosti obuhvata:
a) sve sigurnosne mjere na aerodromu; ili
b) sve sigurnosne mjere koje sprovodi jedan aerodrom, terminal aerodroma, operator ili neko
tijelo; ili
c) određeni dio nacionalnog programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva.
6.2. Kod određivanja metodologije za provođenje revizije sigurnosti u obzir se uzimaju
sljedeći elementi:
a) najava revizije sigurnosti i, po potrebi, dostavljanje pred-revizorskog upitnika;
b) pripremna faza uključujući pregledanje popunjenog pred-revizorskog upitnika i druge
relevantne dokumentacije;
c) početni brifing sa predstavnicima aerodroma/ope-ratora/drugog tijela prije početka
aktivnosti praćenja na licu mjesta;
d) aktivnost na licu mjesta;
e) završni brifing i izvještavanje;
f) kada se nedostaci utvrde, proces ispravljanja i povezani proces praćenja.
6.3. Da bi se potvrdilo da se sigurnosne mjere provode, vršenje revizije sigurnosti se zasniva
na sistematskom prikupljanju informacija jednom od sljedećih tehnika:
a) pregled dokumenata;
b) posmatranje;
c) intervjui;
d) verificiranje.
6.4. Aerodromi sa godišnjim obimom saobraćaja od više od 10 milijuna putnika se podvrgavaju
reviziji sigurnosti koja obuhvata sve standarde zrakoplovne sigurnosti najmanje svake 4
godine. Ispitivanje uključuje reprezentativni uzorak informacija.
7. INSPEKCIJE
7.1. Djelokrug inspekcije obuhvata najmanje jednu grupu neposredno povezanih sigurnosnih mjera
ovog Aneksa I uz ovu Uredbu i odgovarajuće akte o provođenju koji se prate kao pojedinačna
aktivnost ili unutar razumnog vremenskog okvira, koji obično ne premašuje tri mjeseca.
Ispitivanje uključuje reprezentativni uzorak informacija.
7.2. Grupa neposredno povezanih sigurnosnih mjera je grupa od dva ili više zahtjeva koji su
navedeni u Aneksu I uz ovu Uredbu i odgovarajući akti o provođenju koji utiču jedan na drugi u
tolikoj mjeri da se ostvarivanje cilja ne može adekvatno procijeniti osim ako se ne razmatraju
zajedno. Ove grupe uključuju one navedene u Dodatku I uz ovaj Aneks.
7.3. Inspekcije se ne najavljuju. Kada nadležno tijelo smatra da to nije izvodivo, inspekcije
se mogu najaviti. Pri izboru metode za provođenje inspekcije u obzir se uzimaju slijedeći
elementi:
a) pripremna faza;
b) aktivnost na licu mjesta;
c) završni brifing, u zavisnosti od učestalosti i rezultata aktivnosti koje su praćene;
d) izvještavanje/evidentiranje;
e) proces ispravki i njegovo praćenje.
7.4. Da bi se potvrdilo da su sigurnosne mjere učinkovite, vršenje inspekcije se zasniva na
sistematskom prikupljanju informacija pomoću jedne od slijedećih tehnika:
a) pregledanje dokumenata;
b) posmatranja;
c) intervjui;
d) verificiranje.
7.5. Na aerodromima sa godišnjim obimom saobraćaja od preko 2 miliona putnika inspekcija svih
mjera neposredno vezanih za sigurnost, utvrđenih u poglavljima 1 do 6 u Aneksu I uz ovu Uredbu
se vrši najmanje svakih 12 mjeseci, osim ako se u toku tog perioda izvrši revizija. Na osnovu
procjene rizika nadležno tijelo utvrđuje učestalost inspekcija za sve sigurnosne mjere
obuhvaćene poglavljima 7 do 12 u Aneksu I.
7.6. Kada država članica nema aerodrom sa godišnjim obimom saobraćaja od preko 2 miliona
putnika, zahtjevi iz tačke 7.5 se primjenjuju na aerodromu na njezinoj teritoriji sa najvećim
godišnjim obimom saobraćaja.
8. TESTOVI
8.1. Testovi se vrše da bi se ispitala učinkovitost provođenja najmanje sljedećih sigurnosnih
mjera:
a) kontrola pristupa sigurnosnim zonama ograničenog pristupa;
b) zaštita zrakoplova;
c) pregled putnika i ručnog prtljaga;
d) pregled osoblja i stvari koje nose;
e) zaštita odvojenog prtljaga;
f) pregled tereta ili pošte;
g) zaštita tereta i pošte.
8.2. Protokol za test, uključujući metodologiju, se izrađuje uzimajući u obzir zakonske,
operativne i zahtjeve vezane za sigurnost letenja. Metodologija se bavi sljedećim elementima:
a) pripremena faza;
b) aktivnost na licu mjesta;
c) završni brifing, u zavisnosti od učestalosti i rezultata aktivnosti praćenja;
d) izvještavanje/evidentiranje;
e) proces ispravljanja nedostataka i njegovo praćenje.
9. NADZOR (surveys)
9.1. Nadzor se vrši kad god nadležno tijelo prepozna potrebu da ponovo ocijeni operacije da bi
utvrdilo i pozabavilo se svim ranjivim tačkama (vulnerabilities). Kada se utvrdi da postoji
ranjivost, nadležno tijelo zahtijeva sprovođenje zaštitnih mjera koje su srazmjerne prijetnji.
10. IZVJEŠTAVANJE
10.1. O aktivnostima na praćenju usklađenosti se izvještava ili se evidentiraju na
standardiziranom formatu koji omogućava stalnu analizu tendencija.
10.2. Uključuju se slijedeći elementi:
10.3.
a) vrsta aktivnosti;
b) aerodrom, operator ili drugo tijelo koje se prati;
c) datum i vrijeme aktivnosti;
d) ime revizora koji provode aktivnost;
e) djelokrug aktivnost;
f) nalazi i odgovarajuće odredbe nacionalnog programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva;
g) klasifikacija usklađenosti;
h) po potrebi, preporuke za korektivne mjere;
i) po potrebi, rok za popravljanje.
10.4. Kada se utvrde nedostaci, nadležno tijelo o relevantnim nalazima izvještava aerodrom,
operatore ili tijela koja su podvrgnuta praćenju.
11. ZAJEDNIČKA KLASIFIKACIJA USKLAĐENOSTI
11.1. Aktivnosti na praćenju usklađenosti procjenjuju provođenje nacionalnog programa
sigurnosti civilnog zrakoplovstva koristeći usaglašen klasifikacijski sistem usklađenosti
utvrđen u Dodatku II.
12. ISPRAVLJANJE NEDOSTATAKA
12.1. Ispravljanje utvrđenih nedostataka se vrši odmah. Kada se ispravljanje ne može odmah
izvršiti, primjenjuju se kompenzacione mjere.
12.2. Nadležno tijelo zahtijeva od aerodroma, operatora ili drugih tijela koja su predmet
aktivnosti na praćenju usklađenosti da dostavi na odobrenje akcioni plan koji se bavi svim
nedostacima naznačenim u izvještajima, kao i rokom za provođenje korektivnih mjera i da
potvrdi kada je proces ispravljanja nedostataka završen.
13. NAKNADNE AKTIVNOSTI VEZANE ZA VERIFIKACIJU ISPRAVKI
13.1. Nakon što aerodrom, operator ili tijelo koje je predmet praćenja potvrdi da su preduzete
bilo koje korektivne mjere, nadležno tijelo verificira provođenje korektivnih aktivnosti.
13.2. U naknadnim aktivnostima se koristi metod koji je najrelevantniji za praćenje.
14. DOSTUPNOST REVIZORA
14.1. Svaka država članica osigurava da je nadležnom tijelu, direktno ili pod njegovim
nadzorom, na raspolaganju dovoljan broj revizora za obavljanje svih aktivnosti na praćenju
usklađenosti.
15. KVALIFIKACIJSKI KRITERIJI ZA REVIZORE
15.1. Svaka država članica osigurava da revizori koji obavljaju poslove u ime nadležnog
tijela:
a) Nemaju nikakvih ugovornih ili novčanih obaveza prema aerodromu, operatoru ili tijelu koje
treba pratiti; i
b) Da imaju odgovarajuće sposobnosti, koje uključuju dovoljno teoretsko i praktično iskustvo u
datom polju.
Revizore certificira ili na ekvivalentan način odobrava nadležno tijelo.
15.2. Revizori moraju:
a) poznavati važeće mjere sigurnosti i način na koji se primjenjuju na operacije koje se
ispituju uključujući:
- poznavanje principe sigurnosti,
- poznavanje nadzornih zadataka,
- poznavanje faktora koji utiču na ljudski učinak,
b) imati radno znanje sigurnosnih tehnologija i tehnika;
c) imati znanje o principima, postupcima i tehnikama praćenja usklađenosti;
d) imati radno znanje o operacijama koje se ispituju;
e) poznavati ulogu i ovlaštenja revizora.
15.3. Revizori moraju pohađati periodičnu obuku koja je dovoljno česta da bi se održale
postojeće sposobnosti i stekle nove da bi se u obzir uzeo razvoj događaja u oblasti
sigurnosti.
16. OVLAŠTENJA REVIZORA
16.1. Revizorima koji vrše aktivnosti praćenja se daju dovoljna ovlaštenja da dobijaju
informacije neophodne za izvršavanje njihovih zadataka.
16.2. Revizori nose dokaz o identitetu koji daje ovlaštenje za aktivnosti na praćenju
usklađenosti u ime nadležnog tijela i koji dozvoljava pristup svim traženim zonama.
16.3. Revizori imaju pravo:
a) da za potrebe praćenja trenutno dobiju pristup svim relevantnim zonama uključujući
zrakoplove i zgrade; i
b) da zahtijevaju ispravnu primjenu ili ponavljanje sigurnosnih mjera.
16.4. Kao rezultat ovlaštenja datih revizorima, nadležno tijelo djeluje u skladu sa tačkom 2.3
u slijedećim slučajevima:
a) namjerna opstrukcija ili sprečavanje revizora;
b) nedavanje ili odbijanje davanja informacija koje traži revizor;
c) kada se revizoru daju lažne ili informacije koje navode na pogrešno mišljenje sa namjerom
da se izvrši obmana; i
d) lažno predstavljanje u ulozi revizora sa namjerom da se izvrši obmana.
17. NAJBOLJA PRAKSA
17.1. Države članice obavještavaju Komisiju o najboljoj praksi kad se radi o programima
kontrole kvalitete, metodama revizije i revizorima. Komisija ove informacije dijeli sa
državama članicama.
18. IZVJEŠTAVANJE KOMISIJE
18.1. Države članice Komisiji godišnje dostavljaju izvještaj o mjerama koje su preduzele da
ispune svoje obaveze po ovoj Uredbi i o stanju zrakoplovne sigurnosti na aerodromima
smještenim na njihovoj teritoriji. Period za koji se podnosi izvještaj je 1. januar – 31.
decembar. Izvještaj treba da stigne u roku od tri mjeseca nakon isteka izvještajnog perioda.
18.2. Sadržaj izvještaja je u skladu sa Dodatkom III, uz korištenje obrasca koji obezbijedi
Komisija.
18.3. Komisija dijeli glavne zaključke izvučene iz ovih izvještaja sa državama članicama.
DODATAK I
Elementi koji se uključuju u grupu neposredno povezanih sigurnosnih mjera
Grupe neposredno povezanih sigurnosnih mjera spomenutih u tački 7.1 Aneksa II uključuju
slijedeće elemente iz Aneksa I uz ovu Uredbu i odgovarajuće odredbe u svojim aktima o
provođenju:
Za tačku 1 — Sigurnost aerodroma:
(i) tačka 1.1; ili
(ii) tačka 1.2 (sem odredbi koje se odnose na identifikacijske kartice i propusnice za
vozila); ili
(iii) tačka 1.2 (odredbe koje se odnose na identifikacijske kartice); ili
(iv) tačka 1.2 (odredbe koje se odnose na propusnice za vozila); ili
(v) tačka 1.3 i relevantni elementi točke 12; ili
(vi) tačka 1.4; ili
(vii) tačka 1.5.
Za tačku 2 — Demarkirane zone aerodroma:
cijela tačka
Za tačku 3 — Sigurnost zrakoplova:
(i) tačka 3.1; ili
(ii) tačka 3.2.
Za tačku 4 — Putnici i lični prtljag:
(i) tačka 4.1 i relevantni elementi točke 12: ili
(ii) tačka 4.2; ili
(iii) tačka 4.3.
Za tačku 5 — Odvojeni prtljag:
(i) tačka 5.1 i relevantni elementi tačke 12; ili
(ii) tačka 5.2; ili
(iii) tačka 5.3.
Za tačku 6 — Teret i pošta:
(i) sve odredbe vezane za pregled i sigurnosne kontrole koje provodi ovlašteni špediter, sem
onih određenih u tačkama (ii) do (v) niže; ili
(ii) sve odredbe vezane za sigurnosne kontrole koje provodi poznati pošiljalac; ili
(iii) sve odredbe vezane za vrijednosne pošiljaoce; ili
(iv) sve odredbe vezane za transport tereta i pošte; ili
(v) sve odredbe vezane za zaštitu tereta i pošte na zračnim lukama.
Za tačku 7 — Pošta vazdušnog prijevoznika i materijali vazdušnog prijevoznika:
cijela tačka
Za tačku 8 — Zalihe tijekom leta:
cijela tačka
Za tačku 9 —Zalihe zračne luke:
cijela tačka
Za tačku 10 — Sigurnosne mjere tijekom leta:
cijela tačka
Za tačku 11— Zapošljavanje osoblja i obuka:
(i) sve odredbe vezane za zapošljavanje osoblja na aerodromima, kod vazdušnog prijevoznika ili
tijela; ili
(ii) sve odredbe vezane za obuku osoblja na aerodromima, kod vazdušnog prijevoznika ili
tijela.
DODATAK II
Usaglašeni klasifikacijski sistem usklađenosti
Slijedeća klasifikacija usklađenosti se primjenjuje da bi se procijenilo provođenje
nacionalnog programa sigurnosti civilnog zrakoplovstva.
DODATAK III
SADRŽAJ IZVJEŠTAJA ZA KOMISIJU
1. Organizaciona struktura, nadležnosti i resursi
a) Struktura organizacije, nadležnosti i resursi kontrole kvaliteta, uključujući buduće,
planirane izmjene i dopune (vidjeti tačku 3.2(a)).
b) Broj revizora – postojeći i planirani (vidjeti tačku 14).
c) Obuka koju su završili revizori (vidjeti tačku 15.2).
2. Aktivnosti operativnog praćenja
Sve izvršene aktivnosti praćenja, uz navođenje:
a) vrste (revizija sigurnosti, početna inspekcija, naknadna inspekcija, test, drugo);
b) aerodroma, operatora i tijela koja su praćena;
c) djelokrug;
d) učestalost; i
e) ukupan broj radnih dana koji je proveden na terenu.
3. Aktivnosti na popravljanju nedostataka
a) Status provođenja aktivnosti na popravljanju nedostataka.
b) Glavne aktivnosti koje su preduzete ili planirane (npr. stvorena nova radna mjesta,
nabavljena oprema, građevinski radovi) i napredak ostvaren ka popravljanju nedostataka.
c) Korištene prisilne mjere (vidjeti tačku 3.2(f)).
4. Opći podaci i tendencije
a) Ukupni nacionalni godišnji putnički i teretni saobraćaj i broj kretanja zrakoplova.
b) Spisak aerodroma po kategorijama.
c) Broj vazdušnih prijevoznika koji izvode operacije sa teritorije po kategorijama
(nacionalni, EU, treće zemlje).
d) Broj ovlaštenih špeditera.
e) Broj kompanija za katering.
f) Broj kompanija za čišćenje.
g) Približan broj drugih tijela koja su nadležna za zrakoplovnu sigurnost (poznati pošiljaoci,
kompanije za opsluživanje na zemlji).
5. Stanje zrakoplovne sigurnosti na aerodromima
Opći kontekst stanja zrakoplovne sigurnosti u državi članici.’