Službeni glasnik BiH, broj 27/14

Na osnovu člana 86. stav 2. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) i člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, donosi


PLAN HITNIH MJERA


ZA POSTUPANJE U SLUČAJU POJAVE PRSTENASTE TRULEŽI KROMPIRA (CLAVIBACTER MICHIGANENSIS SUBSP. SEPEDONICUS)


OPĆE ODREDBE


Planom hitnih mjera (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se postupci za hitnu reakciju u slučaju pojave prstenaste truleži krompira na teritoriju BiH (Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus) na krompiru.

Mjere iskorjenjivanja se primjenjuju kod svih subjekata angažovanih u proizvodnji, nabavci, preradi i prodaji, kada postoji sumnja ili potvrda laboratorijskog testa da je krompir inficiran ili je izvjesno da će biti inficiran prstenastom truleži krompira (u daljnjem tekstu: PTK).

Ovaj dokument služi kao plan hitnih mjera za iskorjenjivanje i sprјečavanje širenja PTK. Plan se po potrebi pregleda i ažurira.

Planom su obuhvaćeni:

- Istorija PTK.

- Zakonodavna nadležnost u otkrivanju, sprečavanju širenja i kontroli.

- Relevantni faktori u zaštiti i suzbijanju.

- Procedure iskorjenjivanja i suzbijanja, uključujući zvanične fitosanitarne mjere.

Ovaj Plan se ne odnosi na krompir iz uvoza za koji se utvrdi da je inficiran sa PTK.

Definicije


Termini korišteni u ovom Planu imaju sljedeća značenja:

a) Nadležni organi u Bosni i Hercegovini: Vijeće ministara BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava), entitetska ministarstva nadležna za poljoprivredu i Odjel za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nadležno Ministarstvo/Odjeljenje) i entitetske uprave za inspekcijske poslove i Inspektorat Brčko distrikta BiH nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: nadležni inspektorati);

b) Ovlaštene laboratorije: institucije ovlaštene za obavljanje poslova iz oblasti zaštite zdravlja bilja u skladu sa Zakonom o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) (u daljem tekstu: Zakon);

c) Nadležni inspektor je fitosanitarni inspektor;

d) Biljke ili gomolji krompira pod sumnjom pojavljivanja PTK su biljke ili gomolji krompira koji pokazuju vidljive simptome PTK ili pozitivne rezultate na jedan od laboratorijskih testova (imunofluorescentni test (IF), lančane reakcije polimeraze (PCR) ili drugi);

e) Inficirane biljke ili gomolji krompira su svi gomolji ili biljke na kojima je potvrđena PTK putem nekoliko različitih laboratorijskih testova. Inficiranim se podrazumijevaju svi gomolji krompira koji su uzgajani na istom polju;

f) Vjerovatno inficirane biljke ili gomolji krompira su svi gomolji ili biljke krompira, osim inficiranih gomolja i biljki krompira, koji su uzgajani na kontaminiranom mjestu proizvodnje u godini infekcije, ili su bili u kontaktu sa kontaminiranom poljoprivrednom mehanizacijom, iako laboratorijska ispitivanja nisu indicirala da su gomolji i biljke inficirani sa PTK;

g) Kontaminirano polje je polje na kojem je uzgajan krompir inficiran PTK;

h) Vjerovatno kontaminirano polje je polje na kojem se uzgaja vjerovatno inficiran krompir u godini identifikacije PTK na mjestu proizvodnje;

i) Pojava PTK je mjesto proizvodnje na kojem su otkriveni inficirani gomolji i biljke krompira;

j) Mjesto proizvodnje su polja, objekti prerade, skladištenja ili prodaje (uključujući svu opremu, mašine ili druge alate) koja koriste privatna ili pravna lica angažovana u proizvodnji krompira;

k) Kontaminirano mjesto proizvodnje je naziv za farmu (kompaniju) ili jedinicu farme (kompanije), uključujući polja, prostorije za proizvodnju, opremu, mašine i druge objekte u kojima je otkrivena PTK;

l) Vjerovatno kontaminirano mjesto proizvodnje je mjesto proizvodnje na kojem PTK nije potvrđena, ali je moguće zbog zajedničkih mašina, polja, skladišnih prostora ili alata;

m) Posebno regulirano područje je zona koja se sastoji od kontaminiranih i vjerovatno kontaminiranih mjesta proizvodnje.

ISTORIJA PRSTENASTE TRULEŽI KROMPIRA Uvod


Prouzrokovač PTK je Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al i nalazi se na Listi I dio A odjeljak I Pravilnika o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata ("Službeni glasnik BiH" broj 48/13).

PTK je prijavljena u više država članica EU uključujući Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Španiju, Švedsku, Holandiju, Česku Republiku, Kipar, Estoniju, Latviju, Litvaniju i Poljsku.

Prema podacima EPPO, PTK je prijavljena u Alžiru, Norveškoj, Rusiji (europski dio, Sibir, naširoko rasprostranjena), Ukrajina; Azija: Kina (neke regije), Japan, Kazahstan, Demokratska Narodna Republika Koreja, Republika Koreja, Nepal, Tajvan, Uzbekistan. Nepotvrđeni izvještaji iz Afganistana, Kine, Kambodže, Libana i Vijetnama; Afrika: Alžir; Sjeverna Amerika: Kanada (Britanska Kolumbija do Newfoundlenda i Nove Škotske) i SAD (Idaho, Kansas, Maine, New York, Sjeverna Dakota, Oregon, Washington, Wisconsin). Nepotvrđeni izvještaji iz Meksika; Centralna Amerika i Karibi: Nepotvrđeni izvještaji iz Kosta Rike, Haitija i Paname; Južna Amerika: Peru. Nepotvrđeni izvještaji iz Venecuele.

Mjere kontrole propisane su Pravilnikom o provođenju sistemske kontrole i poduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole prstenaste truleži krtola krompira koju uzrokuje bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. ("Službeni glasnik BiH" broj 90/09)(u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Domaćini

U EU i EPPO regiji samo se krompir smatra značajnim domaćinom. Prirodna infekcija koja uzrokuje oboljenje otkrivena je samo na krompiru.

Postoje dokazi iz SAD-a tokom 80’ih godina prošlog vijeka, da šećerna repa može da se ponaša kao nosilac patogena bez simptoma, ali to nije potvrđeno zadnjim istraživanjima. Rizik je vjerovatno minimalan za moderne sorte tako da nisu potrebne specijalne mjere za ovu kulturu. Šećerna repa je opisana kao prirodni domaćin bez simptoma, a bakterija je otkrivena u sjemenu šećerne repe (Bugbee et Gudmestad, 1988).

Neki korovi kao što je pirevina mogu imati potencijal da se ponašaju kao domaćini ili prenosioci bez simptoma, ali nije poznato da li se korov može ponašati kao domaćin ili biti utočište ovog patogena u situacijama prirodnog pojavljivanja.

Kod inokulacijskog testiranja mnogi pripadnici porodice Solanaceae, uključujući paradajz i patlidžan su podložni oboljenju.

Simptomi Simptomi na krompiru


Biljka krompira. Najraniji simptom je venjenje ivica listova, naročito na nižem lišću i često samo sa jedne strane biljke. Lišće se uvija i postepeno gubi svoj sjaj počevši da žuti, postaje smeđe boje i konačno nekrotira. Simptomi na biljkama u vegetaciji se intenzivnije ispoljavaju ako su proljeća hladna, a ljeta topla. Infekcija se intenzivnije razvija kada su ljeta vlažna i prohladna.Visoke dnevne temperature mogu prouzrokovati privremeno venjenje sa oporavljanjem noću. Često simptomi mogu biti kamuflirani zbog razvoja saprofita ili zamijenjeni sa nekom drugom bolesti ili simptomom (rizoktonija, crna noga ili suša).Već od sredine ljeta se uočava hloroza i uvelost lišća kao i uvijanje lišća na gore. Stablo postaje hlorotično i vene. Na presjeku stabla ističe bakterijski eksudat, koji je sirast i bjeličast. Kada se zaražene stabljike presijeku u dijelu blizu zemlje, ne primjećuje se promjena boje provodnog tkiva, ali može curiti kremasta bakterijska sluz. Čitave stabljike mogu da uvenu i uginu, ali je neuobičajeno da sve stabljike biljke propadnu.

Gomolj krompira. U rutinskom pregledu uskladištenog krompira, gomolje treba isjeći poprečno, blizu pupka gomolja (stolone, vrh gomolja). Međutim, ako se sumnjivi simptomi nađu u skladištu, neke gomolje treba sjeći uzdužno i provjeriti simptome. U ranim fazama tkiva oko sprovodnih sudova postaju poluprovidna, staklasta i kao natopljena vodom. Kako infekcija napreduje vaskularni prsten postaje bezbojan, a okolno tkivo degradira i razvija se bezbojna trulež kašaste konzistencije. Ako stisnete presječeni gomolj pojavit će se bjeličasti, kremasti, sirasti iscjedak. Kasnije, vaskularna bezbojnost postaje tamnija i jasnija, a nekroza se širi na okolno tkivo. U uznapredovalom stadijumu, vanjska kora se odvaja od unutrašnje, i bakterijski eksudat može da curi kroz okca ili pupak gomolja. Ovo može dovesti do crvenkastosmeđih, lagano udubljenih zvjezdastih lezija na kori kroz koje curi bakterijski eksudat za koji mogu da se prilijepe čestice tla. Vanjski simptomi nisu uobičajeni, ali uznapredovala vaskularna infekcija može da prouzrokuje blago udubljene lezije ispod kore. Sekundarne bakterijske infekcije mogu da prouzrokuju potpuno propadanje gomolja. Na nekim presjecima, brzo truljenje centralnog dijela gomolja je praćeno truljenjem vaskularnog prstena.

Morfologija i metode detekcije


Clavibacter michiganensis subsp. sepedonicus je kratka, nepokretna, gram-pozitivna štapićasta bakterija (Hayward et Waterston, 1964).

Obzirom da su simptomi PTK varijabilni i da mogu biti maskirani drugim bolestima, PTK se može potvrditi samo laboratorijskim testom, uključujući test patogenosti na patlidžanu i serološki test (De Boer et McNaughton, 1986). Do sada je test domaćina suštinski za potvrđivanje latentnih infekcija.

Metode pregleda, uzorkovanja, detekcije i identifikacije, patogena su opisane u Pravilniku.

Načini širenja infekcije


Važni načini širenja su sadnja inficiranog sjemenskog krompira i kontaminacija ambalaže, opreme i prostorija. Kada se sjemenski krompir prereže prije sadnje, nož za rezanje je važno sredstvo disperzije (nakon rezanja inficiranog gomolja, 20-30 zdravih gomolja može biti inficirano). Poljoprivredna mehanizacija koja je bila u kontaktu sa krompirom inficiranim bakterijom također je potencijalni izvor infekcije. Širenje sa biljke na biljku u polju je malo vjerovatno, ali postoje eksperimentalni dokazi da neki insekti uključujući krompirovu zlaticu (Leptinotarsa decemlineata; EPPO/CABI, 1996a), skakavce i biljne uši mogu prenijeti bolest (Duncan et Genereux, 1960).

ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR ZA SPRJEČAVANJE POJAVE ILI SPREČAVANJA ŠIRENJA PTK


- Mala je vjerovatnoća da će se PTK širiti sa biljke na biljku u polju, ali infekcija se može proširiti sa gomolja na gomolj, fizičkim kontaktom sa kontaminiranom ambalažom, opremom i u prostoriji tokom rukovanja, sortiranja, obrade itd. Bakterija će duži period preživjeti u isušenom stanju na opremi, u prašini i u skladištima. Jednom pokvašena ili na visokoj relativnoj vlažnosti bakterija ne preživljava dugo u odsustvu krompira kao domaćina. U vlažnom zemljištu, pokazalo se da bakterija preživljava nekoliko mjeseci. U suhom zemljištu može preživjeti više od godinu dana.

- Svi oni koji su uključeni u proces uzgoja, pakovanja, prerade krompira moraju biti svjesni da korištenje iste opreme i poljoprivredne mehanizacije predstavlja veliki rizik od unakrsne infekcije naročito kod različitih proizvođača.

- Rezanje gomolja predstavlja najveći rizik za širenje PTK.

- Širenje prstenaste truleži je najčešće preko klonskih veza umnožavanja. Mogućnost sljedivosti korištenja sjemena, u slučaju pojave bolesti, treba uvijek da bude: unazad preko roditeljskog materijala, bočno preko sestrinskog materijala i unaprijed preko materijala kćerke.

- Unakrsna infekcija se može desiti najčešće putem površinskog oštećenja gomolja putem direktnog fizičkog kontakta sa inficiranim gomoljom ili putem kontakta sa kontaminiranim mašinama ili alatima.

- PTK infekcija se može održati jednu ili više generacija bez pojave simptoma na biljci i gomolju. Širenje bolesti na gomoljima sa latentnom infekcijom je zbog toga vrlo važna u slučaju ovog patogena.

- Ne mora značiti da su svi gomolji ili nadzemni dijelovi jedne inficirane biljke i zaraženi.

- Otkrivanje simptoma na gomolju je vjerovatnije nego na nadzemnim dijelovima biljke. Različite reakcije po sortama kao i kašnjenje u ispoljavanju simptoma tokom sezone čine specifični pregled kulture neprikladnim u smislu otkrivanja bolesti.

- Kretanje mašina kroz usjeve sa infekcijom na stabljici također ima potencijal za prenošenje infekcije (putem sluzi ili inficirani biljni sok). Pojavljivanje bolesti u polju će vjerovatno biti ograničeno na pojedinačne zalihe sjemena, osim ako ostale nisu klonski srodne ili stavljene u istu poljoprivrednu mehanizaciju nakon inficiranih zaliha.

- Nije poznato da se PTK širi na veće udaljenosti putem vode. Patogen može preživjeti u demineraliziranoj vodi više od mjesec dana, ali nema poznatog domaćina u vodenom korovu da bi se izgradio nivo inokuluma. Postoji mogućnost da kontaminirana voda za pranje sa inficiranih lotova gomolja može prenijeti patogen na naredne koji se peru istom vodom.

- PTK će duže živjeti na suhoj površini nego na vlažnoj i duže na niskoj relativnoj vlažnosti nego na visokoj relativnoj vlažnosti.

- Dezinfekciji, na mašinama ili opremi, treba da prethodi temeljno pranje od zemlje i ostataka. Ovo je iz razloga što organski materijal i zemlja mogu značajno smanjiti efektivnost dezinfektanata. Parno čišćenje je posebno efikasno, ali neće biti primjereno za sve situacije.

- Postoje brojna sredstva za dezinfekciju pogodna za korištenje u varijabilnim okolnostima pod kojima se PTK može naći. Lista sredstava za dezinfekciju korištenih u proizvodnji krompira je ograničena EPPO Standardom o fitosantiranim tretmanima PM 10/1 (1) Procedure dezinfekcije u proizvodnji krompira (Bilten OEPP/EPPO Bilten 36, 463–466).

- Higijenske mjere za čizme, čarape, noževe itd. (čišćenje, pranje, dezinfekcija) su od velike važnosti u sprječavanju širenja PTK.

- Uzorci prikupljeni za testiranje se sastoje od 200 cijelih gomolja, nebitne veličine. Krompir se treba nasumično uzorkovati. Zvanično uzorkovanje u skladu sa članom 3. Zakona vrši nadležni inspektor i pravno ili fizičko lice koje je javno ovlašteno na osnovu Zakona.

- Testiranje će se izvršiti na 200 gomolja. Ovim se daje 87% šanse otkrivanja 1% nivoa infekcije pod pretpostavkom da je uzorak reprezentativan za sve. Međutim mnogo veći broj uzoraka treba biti testiran da bi se otkrili niski nivoi infekcije u zalihama i da bi se dalo uvjerenje da PTK nije prisutan. U situaciji pojave bolesti mogu biti prilike kada će biti neophodno poduzeti mnogo intenzivnije uzorkovanje i testiranje na individualnim zalihama.

ULOGA I ODGOVORNOSTI


Uloge i odgovornosti nadležnih organa u Bosni i Hercegovini propisane su Zakonom:

Nadležnost Vijeća ministara propisana je članom 73.,

- Uprava ima uloge i odgovornosti u skladu sa članom 76.,

- Nadležna Ministarstva/Odjeli imaju uloge i odgovornosti u skladu sa članom 77.,

- Nadležnost nadležnih Inspektorata, putem nadležnih inspektora, propisana je članom 80. i 81.

Ovlaštene laboratorije su odgovorne za testiranje uzoraka i izdavanje izvještaja o testiranju. Stručnjaci iz ovlaštenih laboratorija mogu biti uključeni u obuku nadležnih inspektora ili u kampanje upoznavanja javnosti kada je to potrebno.

UPOZNAVANJE JAVNOSTI


Subjekti angažovani u proizvodnji, nabavci, preradi i prodaji mogu biti informisani o nastanku bolesti. Ako je potrebno Uprava ili nadležna Ministarstva/Odjeljenje organiziraju sastanke sa njima. Sva relevantna pitanja se mogu postaviti korištenjem različitih vidova komunikacije - telefon, e-mail, faks. Uprava ili nadležna Ministarstva/Odjeljenje mogu dobiti pomoć stručnjaka ovlaštenih laboratorija ako je neophodno.

Izjava za štampu se objavljuje po potrebi (na početku pojavljivanja bolesti i ponovo ako se prikupe informacije ili ako dođe do promjena).

PROVOĐENJE MJERA ISKORJENJIVANJA PTK


1. U slučaju sumnje na pojavu PTK nadležni inspektor, u skladu sa Instrukcijom za uzorkovanje i zdravstveni pregled krompira ("Službeni glasnik BiH", broj 63/13), uzima uzorke gomolja krompira za laboratorijsko ispitivanje i dostavlja ih u ovlaštenu laboratoriju. Nakon uzimanja uzoraka, nadležni inspektor treba izdati rješenje u kojem treba naznačiti da su promet i upotreba krompira zabranjeni dok se ne dobiju konačni rezultati testiranja.

2. Ukoliko Uprava primi obavještenje, iz druge države, o zaraženom krompiru porijeklom iz BiH, kontaktira nadležni Inspektorat i nadležno Ministarstvo/Odjeljenje sa zahtjevom za inspekcijom na mjestu proizvodnje.

3. Ukoliko ovlaštena laboratorija, na osnovu pozitivnog rezultata brzog skrining testa, a prije dobivanja finalnih rezultata biloškog određivanja, posumnja na infekciju PTK, mora odmah kontaktirati nadležni inspektorat tako da inspektori mogu poduzeti akcije u prostorijama u kojima su uzorci uzeti, ukoliko nisu poduzete na osnovu sumnje nadležnog inspektora.

4. Kada nadležni inspektor sumnja na infekciju PTK, ili su obavješteni od strane ovlaštene laboratorije o pozitivnom rezultatu skrining testa, nadležni inspektor mora poduzeti sljedeće mjere kako bi spriječio širenje bolesti:

- izdati privremeno rješenje o zabrani sadnje svih gomolja iz kontrolisanog prostora i zabraniti promet biljaka i gomolja krompira u i iz prostorije,

- istražiti sve detalje o porijeklu biljaka i gomolja kako bi se ušlo u trag izvoru sumnje na infekciju PTK,

- istražiti ostale potencijalne veze sa pojavom i primijeniti dodatne mjere predostrožnosti kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Potencijalne veze mogu obuhvatiti:

- Ostale prostorije koje mogu biti povezane s pojavom, npr: putem zajednički korištene opreme ili utovarivača, ili oni koji su rukovali krompirom u prostoriji pod sumnjom na infekciju;

- Sve mašine, posude, skladišta, materijal za pakovanje itd. vezane uz pojavu, uključujući velike kontejnere koji se koriste za transport;

- Sav krompir koji je klonski srodan sa sumnjivom inficiranom zalihom ili drugom zalihom uzgajanom na sumnjivom prostoru;

5. Nadležni inspektor, u slučaju sumnje na infekciju PTK i u slučaju potvrde infekcije skrining testom, obavještava Upravu i nadležna Ministarstva/Odjeljenje.

6. Ako finalni rezultat testiranja pokaže da nema PTK, sve mjere se ukidaju odmah, kako bi se dozvolilo obavljanje redovnog posla i sve koji su informisani o sumnji treba informisati o ukidanju privremenog rješenja.

Ovaj krompir se smatra vjerovatno inficiranim sa PTK i može se konzumirati, koristiti za industrijsku preradu, prodati kao krompir za ishranu ljudi pakovan u manjoj ambalaži za krajnjeg korisnika ili korišten za ishranu stoke. Sadnja ovog krompira je zabranjena. Ukida se zabrana prometa ovog krompira.

7. Čim ovlaštena laboratorija potvrdi PTK na gomoljima krompira, nadležni inspektor mora odmah donijeti konačno rješenje kojim će ukinuti privremeno rješenje i konačnim rješenjem odrediti mjere zbog potvrđenog prisustva PTK:

- Označiti kao inficirane/kontaminirane gomolje ili biljke, pošiljke i/ili lotove i mašine, vozila, posude, skladišta ili jedinice i druge objekte uključujući ambalažu iz koje je uzet uzorak, a tamo gdje je prikladno polje(a) sa kojeg je krompir izvađen;

- Označiti kao vjerovanto kontaminiran sav krompir i mašine, vozila, skladišta itd. kao i kontaminirane prostorije;

- Zabraniti sađenje svih inficiranih ili vjerovatno inficiranih gomolja ili biljaka;

- Postaviti uslove za uništavanje, odlaganje ili dezinfekciju svog inficiranog/ kontaminiranog ili vjerovatno kontaminiranog materijala i drugo.

8. Nadležni inspektor mora obavijestiti Upravu i Ministarstva/Odjeljenje i Operativni tim, ukoliko je formiran u skladu sa Općim operativnim planom postupanja u slučaju vanredne pojave štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima ("Službeni glasnik BiH", broj 85/13), o potvrđivanju prisustva PTK i dostaviti koordinate mjesta infekcije.

9. Nakon potvrđene infekcije PTK istraživanje mora biti nastavljeno kako bi se utvrdio obim moguće infekcije/kontaminacije vezane za pojavu i moguće širenje štetnog organizma. Ova istraživanja obavljaju nadležni inspektori, a po potrebi mogu se angažovati i stručnjaci ovlaštenih laboratorija. Ovo istraživanje mora obuhvatiti sljedeće elemente:

- Sav krompir u kontaminiranim prostorima ili uzgajan u blizini;

- Prostori povezani sa pojavom uključujući opremu koja se dijeli ili utovarivače;

- Krompir uzgojen na povezanim prostorima ili prisutan u takvim prostorima istovremeno kada je i označeni krompir bio u primarnim prostorima;

- Centralna skladišta ili objekti za sortiranje i preradu koji rade sa krompirom iz gore navedenih prostora;

- Sve mašine, vozila, posude, skladišta, ambalaža, itd., uključujući velike kontejnere, koji se mogu koristiti za transport, koji su mogli doći u kontakt sa inficiranim gomoljima ili biljkama, svi ostali gomolji koji su mogli doći u kontakt sa tim stavkama prije njihove dezinfekcije;

- Sav krompir klonski srodan sa inficiranim zalihama i prostorijama u kojima je uzgojen;

Nadležni inspektor mora:

- obići sve proizvođače krompira u posebno reguliranoj zoni, da bi se provjerile informacije i prikupili uzorci vjerovatno inficiranih gomolja krompira;

- dati pismene obavijesti o fitosanitarnim mjerama svim uzgajivačima u posebno reguliranoj zoni,

- ući u trag porijeklu sumnjive pojave,

- kontrolirati kretanje krompira od mjesta proizvodnje do mjesta prodaje. Kontrola se vrši kontrolom prateće dokumentacije o proizvedenim i prodatim količinama (računi, otpremnice i sl). Kontrolom se mora osigurati sljedivost.

10. Sve zalihe klonski srodnog krompira moraju biti testirane na latentnu infekciju PTK.

11. Određivanje posebno regulirane zone:

- Sve prostorije označene kao kontaminirane, vjerovatno kontaminirane ili pod rizikom od mogućeg širenja moraju biti označene u okviru zone kontaminirane sa PTK.

- Dokument o posebno reguliranoj zoni mora sadržavati:

- Obim označene - posebno regulirane (demarkirane) zone. Sve prostorije koje su djelomično unutar i dijelom van zone će biti tretirane kao da su u cjelosti unutar iste.

- Datum od kojeg počinje primjena kontrole i datum prestanka, sem ako se ne izda daljnja napomena sa promjenom datuma završetka.

- Kontrola koja se primjenjuje u okviru označene zone.

- U slučaju nemogućnosti dobivanja neophodnih informacija od vlasnika kontaminiranog mjesta proizvodnje, šalje koordinate nadležnom Ministarstvu/Odjeljenju ili nadležnom Inspektoratu i traži informacije o:

- vlasnicima

- adresi

- kulturi

- veličini polja

- istorija uzgoja (ako je dostupna)

Ove informacije se koriste u svrhu slanja obavještenja farmerima u okviru posebno regulirane zone.

12. Provođenje mjera iskorjenjivanja na mjestu proizvodnje

Nadležni inspektor rješenjem nalaže da vlasnik bilja provede čišćenje i dezinfekciju niže navedene opreme odmah nakon utvrđivanja kontaminacije i nakon prve naredne godine uzgoja:




- skladišne prostorije na mjestu proizvodnje ili drugim mjestima uključenim u proizvodnju krompira;

- sve mašine, oprema, ambalaža (drveni kontejneri, kutije) ili drugi alati koji su imali kontakt sa krompirom;

- jednokratna pakovanja (kao što su vreće) trebaju biti uništena, ako nema mogućnosti dezinfekcije.

- Postupanje sa inficiranim gomoljima i biljkama može biti na sljedeće načine:

- spaljivanje; ili duboko zakopavanje gomolja ili stabljika zasipanjem odmah na mjestu zakopavanja, u skladu sa ekološkim propisima; ili duboko zakopavanje (minimum 2 metra) na mjestu proizvodnje u skladu sa ekološkim propisima (mjesto zakopavanja treba da zadovolji zahtjev da nema rizika od kontaminacije podzemnih voda); ili industrijska prerada direktno i odmah dostaviti u tvornicu za preradu sa zvanično odobrenim objektima za odlaganje za koje je utvrđeno da nema identificiranog rizika za širenje štetnog organizama;

- gomolji krompira se mogu korisiti za ishranu životinja na mjestu proizvodnje nakon kuhanja u trajanju od najmanje 30 minuta;

- zabranjena je sadnja, dostavljanje inficiranih gomolja pakirnicama i trgovanje istim;

- kada se materijal transportuje sa farme radi odlaganja inficiranih gomolja mora biti u pokrivenom i zatvorenom vozilu. Vozilo mora biti očišćeno i dezinficirano poslije korištenja;

- sve gore navedene mjere odlaganja trebaju se provesti pod nadzorom nadležnog inspektora.

- Postupanje sa vjerovatno inficiranim gomoljima:

- zabranjeno je saditi vjerovatno inficiran krompir;

- vjerovatno inficiran krompir može biti pakovan na farmi kao krompir namijenjen za ljudsku ishranu za direktnu prodaju na lokalnim maloprodajnim tržištima, bez prepakivanja;

- vjerovatno inficirani krompir se može koristiti za industrijsku preradu kroz direktnu i dostavu bez odlaganja fabrici za preradu sa zvanično odobrenim objektima za odlaganje otpada za koje je utvrđeno da nema identificiranog rizika za širenje štetnog organizama;

- gomolji vjerovatno inficiranog krompira se mogu korisiti za ishranu životinja na mjestu proizvodnje nakon kuhanja u trajanju od najmanje 30 minuta;

- čišćenje i dezinfekcija skladišta, mašina, opreme i alata je primjenjiva nakon pakovanja ili prerade vjerovatno inficiranog krompira.

- Postupanje sa inficiranim otpadom:

- spaljivanje;

- ili duboko zakopavanje (minimum 2 metra) na mjestu proizvodnje u skladu sa ekološkim propisima (mjesto zakopavanja treba da zadovolji zahtjev da nema rizika od kontaminacije podzemnih voda);

- prije odlaganja tečnog otpada koji sadržava otpadne čvrste materije treba filtrirati. Tečni otpad se treba zagrijati na najmanje 60°C čitavim volumenom najmanje 30 minuta. Čvrste materije se trebaju odlagati korištenjem gore pomenutih mogućnosti.

13. Ograničenja za sadnju krompira

- U kontaminiranom polju(ima) tokom najmanje 3 uzgojne godine od godine utvrđivanja kontaminacije (ili duže ako se nisu ispunili zahtjevi):

- neće se saditi gomolji krompira, stabljike ili pravo sjeme, ili druge prirodne biljke domaćina organizma;

- uzgajivači moraju eliminirati samonikli krompir i biljke domaćine PTK (npr. korov);

- uzgajati ostale biljke (kao što su mrkva, žitarice ili druge) ili ostaviti neobrađen pašnjak (koji se mora kositi ili se mora vršiti intenzivna ispaša);

- zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ishranu ljudi može se zasaditi u 4.-oj godini (za proizvodnju sjemenskog krompira u 5.-oj godini). Na polju ne smije biti samoniklog krompira najmanje 2 godine zaredom prije prve sadnje krompira;

- zvanični pregled se mora provesti jednom godišnje uključujući laboratorijsko testiranje iskopanih gomolja. Zabranjen je promet krompira do dobivanja rezultata konačnog testiranja krompira.

- U vjerovatno zaraženom polju(ima):

- uzgajivač mora elimirati samonikli krompir i biljke domaćine PTK (npr. korov);

- prve dvije godine nakon identifikacije pojave, krompir i ostale biljke iz porodice Solanaceae ne smiju biti zasađene u vjerovatno kontaminiranom polju;

- zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ishranu ljudi može se zasaditi u 3.-oj godini. Na polju ne smije biti samoniklog krompira najmanje 2 godine zaredom prije prve sadnje kulture krompira;

- zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ishranu ljudi ili sjemena sačuvanog na farmi može početi u 4.-oj godini;

- u 5.-oj godini, se može zasaditi zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ishranu ljudi ili sjemena sačuvanog na farmi, ili sjemenskog krompira uzgojenog pod zvaničnom kontrolom od certificiranog sjemenskog krompira u pismenom dogovoru sa drugim uzgajivačem krompira za ishranu ljudi;

- zvanični pregled, se mora provesti jednom godišnje uključujući laboratorijsko testiranje izvađenih gomolja. Zabranjen je promet krompira do dobivanja rezultata konačnog testiranja krompira.

- U drugim poljima mjesta proizvodnje:

- u uzgojnoj godini nakon utvđivanja kontaminacije neće se saditi nikakvi gomolji krompira, biljke ili pravo sjeme ili druge prirodno otkrivene biljke domaćini štetnog organizama ili se može saditi zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ljudsku ishranu.

- U 2.-oj godini može se saditi zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za ishranu ljudi, proizvodnja sjemena ili sjemena sačuvanog na farmi; ili sjemenskog krompira uzgojenog pod zvaničnom kontrolom od certificiranog sjemenskog krompira u pismenom sporazumu sa drugim proizvođačem za proizvodnju krompira za ishranu ljudi.

- u 3.-oj godini može se saditi zvanično certificirani sjemenski krompir (bez rezanja gomolja) za proizvodnju krompira za ishranu ljudi ili za proizvodnju sjemena sačuvanog na farmi.

- Zvanični pregled, se mora provesti jednom godišnje uključujući laboratorijsko testiranje iskopanih gomolja. Zabranjen je promet krompira do dobivanja rezultata konačnog testiranja krompira.

14. Nadležni inspektor mora pratiti provođenje svih nabrojanih fitosanitarnih mjera i to:

- kontrola uništavanja inficiranog krompira;

- kontrola korištenja vjerovatno inficiranog krompira;

- kontrola provođenja higijenskih mjera;

- kontrola polja/jedinica;

- kontrola uklanjanja samoniklih biljaka;

- kontrola uklanjanja otpada;

- kontrola dezinfekcije.

IZVJEŠTAVANJE


Postupak izvještavanja između lica koja osiguravaju zdravlje bilja iz tački od 1. do 10. Općeg operativnog plana postupanja u slučaju vanredne pojave štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima ("Službeni glasnik BiH", broj 85/13) provodi se u skladu sa "Uputstvom o standardnom postupku razmjene podataka o nalazu štetnog organizma na bilju i biljnim proizvodima", iz Priloga I ovog Općeg Plana i njegov je sastavni dio.

Broj UZZB-01-1-02-2-630-14/13
21. marta 2014. godine
Sarajevo


Direktor
Radenko Radović, s. r.

Pretplatnici imaju dodatne pogodnosti. Ukoliko ste već pretplatnik, prijavite se! Ukoliko niste pretplatnik, registrirajte se!