Službeni glasnik BiH, broj 32/25

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 76. sjednici, održanoj 15. 4. 2025. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU STRATEGIJE PROTIVMINSKOG DJELOVANJA BOSNE I HERCEGOVINE REVIDIRANI DOKUMENT 2025 - 2027. GODINE

Član 1.
(Predmet Odluke)

Ovom odlukom usvaja se Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, revidirani dokument za period 2025 - 2027. godine i ista je dio ove odluke.

Član 2.
(Praćenje, realizacija i izvještavanje)

(1) Za praćenje i realizaciju Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, revidirani dokument za period 2025 - 2027. godine zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini i Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.

(2) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini i Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini će jednom godišnje izvještavati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o realizaciji Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, revidirani dokument za period 2025 - 2027. godine.

Član 3.
(Prestanak važenja)

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o usvajanju Strategije protiviminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2018-2025. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 70/19).

Član 4.
(Stupanje na snagu)

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

Broj 44/25
15. aprila 2025. godine
Sarajevo

Predsjedavajućа
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r.

Bosna i Hercegovina Vijećе ministara

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine revidirani dokument za period 2025 - 2027.godina revidirani dokume2025 - 2027
2024. godine

SADRŽAJ

1. Lista skraćenica
2. Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine
3. Vizija
4. Misija
5. Strateški ciljevi
6. Metodologija
7. Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije
8. Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine
9. Kontinuirano unapređenje protivminskog djelovanja
10. Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija
10.1. Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju
10.2. Konvencija o kasetnoj municiji
10.3. Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja
10.4. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom
11. Protivminsko djelovanje i održiv razvoj
12. Rod i različitost
13. Ključni principi i pretpostavke
14. Strateški ciljevi
14.1. Upravljanje informacijama
14.2. Domaća odgovornost i komunikacije
14.3. Izviđanje i čišćenje
14.4. Mjere upozoravanja na mine
14.5. Pomoć žrtvama mina
15. Upravljanje preostalom kontaminacijom
16. Provođenje Strategije
17. Praćenje, revizija i evaluacija Strategije
18. Prilozi

1. Lista skraćenica

APMBC - Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa
protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju
PP - Protivpješadijski
PT - Protivtenkovski
BHMAC - Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini
BiH - Bosna i Hercegovina
CCM - Konvencija o kasetnoj municiji
CCW - Konvencija o određenom konvencionalnom oružju
POPO - Potvrđena opasna površina
CPDBH - Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine
CRPD - Konvencija o osobama sa invaliditetom
EOD - Uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava
ESZR - Eksplozivna sredstva zaostala iz rata
EU - Evropska unija
EUFOR - Snage Evropske unije
FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine
GFAP - Opći okvirni sporazum za mir
GICHD - Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve
GPMD - Program rodne ravnopravnosti u protivminskom djelovanju
HI - Handicap International
IFOR - Snage za provođenje mira u Bosni i Hercegovini
IMAS - Međunarodni standardi za protivminske akcije
IM - Upravljanje informacijama
IEBL - Međuentitetska linija razgraničenja
LIS - Istraživanje uticaja mina
MCP - Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
MO - Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine
MLJPI - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine
UM - Upozoravanja na mine
NVO - Nevladina organizacija
NMAS - Standardi za protivminske akcije Bosne i Hercegovine
NPA - Norveška narodna pomoć
NTI - Netehničko izviđanje
PIC - Vijeće za provođenje mira
PWD - Osobe sa invaliditetom
RS - Republika Srpska
SADD - Podaci razvrstani po spolu i dobi
SOPO - Sumnjiva opasna površina
SOP - Standardne operativne procedure
TI - Tehničko izviđanje
UN - Ujedinjene nacije
UNDP - Razvojni program Ujedinjenih nacija
UNMAC - Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija
VA - Pomoć žrtvama
KOT - Koordinaciono tijelo za pomoć žrtvama mina
UDAS - Udruženje amputiraca Republike Srpske
OSI - Osobe sa invaliditetom
MAG - Mines Advisory Group

2. Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Strategija) predstavlja viziju, misiju, strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2025-2027.godina. Krajnje stanje kojem se teži su izvršene obaveze Bosne i Hercegovine u pogledu izviđanja i čišćenja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju.
Prva Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine donesena je za period 2002-2009.godina. Prilikom prve revizije Strategije zaključeno je da su strateški ciljevi preoptimistični i predložen je realniji cilj: "zemlja bez uticaja mina do 2009. godine" Međutim, ubrzo je postalo očigledno da ni ovaj cilj nije realan i da Bosna i Hercegovina treba podnijeti zahtjev za produženje roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina, prema članu 5. Otavske konvencije. Zbog toga je izrada druge Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2009 - 2019.godina, bila povezana s prvim zahtjevom za produženje roka prema članu 5. Otavske konvencije. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 2008. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2009-2019.godina.
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini ( u daljem tekstu: BHMAC) proveo je prvu od tri planirane revizije Strategije 2012. i 2013. godine (druge dvije revizije trebale su biti provedene u 2015. odnosno 2017. godine). Tokom revizije provedene 2012. godine, utvrđen je nedostatak finansijskih sredstava kao jedan od glavnih razloga za spor napredak Bosne i Hercegovine ka ostvarenju svojih strateških ciljeva u segmentu čišćenja. Zaključci revizije iz 2012. godine dostavljeni su Komisiji za deminiranje u Bosni i Hercegovini u martu 2013. godine, ali ih Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nikada nije zvanično usvojilo. Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini je u martu 2016. godine prihvatila rezultate druge revizije iz 2015. godine, s tim da ih Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.
Analizirajući nedostatke i rizike s kojima se Bosna i Hercegovina susreće u ispunjavanju svojih obaveza na najefikasniji i najdjelotvorniji način u odnosu na raspoložive deminerske kapacitete, donesena je Strategija protivminskog djelovanja za period 2018-2025. godine. Strategija je usvojena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na 176. sjednici održanoj 5. 8. 2019. godine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 70/19). S obzirom na nemogućnost izvršenja obaveza u zadatom roku, Bosni i Hercegovini odobren je zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po Konvenciji o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina. Novi rok za ispunjenje obaveza je mart 2027. godine, zbog čega se krenulo u proceduru izrade revidiranog dokumenta.
Cilj revidiranog dokumenta jeste da se na najefikasniji i najdjelotvorniji način sačini plan aktivnosti i definišu koraci koji će se preduzeti u okviru odobrenog roka za izvršenje obaveza, kako bi se Bosna i Hercegovina približila cilju izvršenja obaveza u pogledu izviđanja i čišćenja prema Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina i o njihovom uništenju. Bosna i Hercegovina je izuzetno zahvalna svim donatorima koji su godinama velikodušno podržavali program protivminskog djelovanja, među kojima su Sjedinjene Američke Države (SAD), Njemačka, Norveška, Švicarska, Nizozemska, Kanada, Slovenija, Japan, Republika Češka, Turska, Italija, Irska, Evropska unija (EU) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
Izrazi koji su radi preglednosti, u ovom dokumentu, dati u jednom gramatičkom rodu bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene.

3. Vizija

Bosna i Hercegovina bez mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, u kojoj će maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe obavljati aktivnosti neophodne za život bez opasnosti po vlastitu sigurnost i u kojoj će žrtve mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata biti integrirane u društvo i u potpunosti uživati svoja prava.

4. Misija

Razviti efikasan i djelotvoran program protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini, koji će omogućiti sigurno korištenje zemljišta i zadovoljiti potrebe ugroženih zajednica, putem dobro koordiniranih i djelotvorno izdanih zadataka za izviđanje i čišćenje, te putem mjera upozoravanja na mine i pružanja pomoći žrtvama mina/ESZR.

5. Strateški ciljevi

Strategija predviđa pet strateških ciljeva; za svaki strateški cilj postavljeno je nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja kao indikatora ostvarenja operativnih ciljeva.
1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu i razmjenu relevantnih informacija, kao i njihovo korištenje za efikasno i djelotvorno planiranje, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
2. Program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine promoviran je u zemlji i na međunarodnom nivou, kako bi se povećala njegova vidljivost i unaprijedile odgovornosti, predanost i podrška države.
3. Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR precizirani su i potvrđeni; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije Bosne i Hercegovine, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje.
4. Sigurno ponašanje promovira se kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti kako bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti neophodne za život.
5. Sve žrtve mina/ESZR sudjeluju u društvu na jednakim osnovama s drugima; njihove potrebe su identificirane i zadovoljene, a njihove egzistencijalne prilike unaprijeđene kroz pomoć utemeljenu na pravima i koja uvažava različitosti.
Da bi osigurala da Bosna i Hercegovina blagovremeno ispunjava svoje obaveze u pogledu čišćenja mina/ESZR, država će blagovremeno poduzeti mjere i aktivnosti na produženju roka određenog za uništavanje protivpješadijskih mina prema članu 5. Otavske konvencije i osigurati poštivanje i primjenu usvojenih standarda za protivminske akcije i standardnih operativnih procedura Bosne i Hercegovine. Osim toga, Bosna i Hercegovina će osigurati potpuno provođenje procesa vraćanja površina na upotrebu, što će rezultirati djelotvornijim operacijama izviđanja i čišćenja. BHMAC se obavezuje da će voditi računa da se kroz kvalitetno upravljanje informacijama prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i razmjenjuju sve relevantne informacije te da se koriste u svrhu efikasnog i djelotvornog planiranja, određivanja prioriteta, izdavanja zadataka i provođenja protivminskih akcija.
U svemu tome, princip održivosti je od ključnog značaja; on je posebno bitan za operativne ciljeve koji se odnose na upozoravanje na mine i pomoć žrtvama mina/ESZR, kao i za integraciju mjera upozoravanja na mine u obrazovne sisteme i pomoć žrtvama mina/ESZR u šire mehanizme zaštite osoba sa invaliditetom, zdravstvene i druge zaštite, uviđajući da će se te aktivnosti nastaviti i nakon što budu ispunjene obaveze čišćenja mina/ESZR u skladu sa Konvencijama koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina će promovirati svoj program protivminskog djelovanja u zemlji i na međunarodnom nivou, nastojeći da unaprijedi transparentnost i vidljivost programa te promovira veću odgovornost, predanost i podršku države (uključujući i finansijsku podršku). Realizacija Strategije će se kontinuirano pratiti i revidirati da bi se osigurala njena kontinuirana relevantnost, omogućilo identificiranje prednosti i nedostataka programa i omogućilo BHMAC-u i partnerima da rješavaju probleme, unaprijede učinak, nadograde ostvareni uspjeh i prilagode Strategiju promjenjivim okolnostima.

6. Metodologija

Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Strategija) sadrži sljedeće ključne dijelove: sažet prikaz uzroka i obima problema mina/ESZR, sažet prikaz ključnih humanitarnih, socioekonomskih i ekoloških uticaja mina/ESZR; opis kapaciteta i glavnih nosilaca aktivnosti; i kratak prikaz ključnih postignuća. Također su kratko obrađene i određene prednosti i nedostaci programa, kao i mogućnosti, prijetnje i rizici.
Nakon toga su obrađeni aspekti roda i različitosti u protivminskim akcijama i povezanost između protivminskog djelovanja i razvoja kao područja od strateškog značaja za program protivminskog djelovanja. Vizija i misija Strategije su definirane prije definicije pet strateških ciljeva i pratećih operativnih ciljeva, polazišta, ciljanih stanja i pokazatelja. Strategija se ukratko osvrće i na upravljanje preostalom kontaminacijom i završava ključnim obavezama u pogledu praćenja, evaluacije i revidiranja Strategije. U skladu s međunarodnom dobrom praksom, revizija Strategije je urađena kroz participatoran proces koji je obuhvatio cijeli niz domaćih i međunarodnih aktera.
BHMAC je održao prvu radionicu za reviziju Strategije u Sarajevu u martu 2024. godine, na kojoj su sudjelovali svi relevantni akteri.
Osnovni cilj ove radionice bio je:
1. Precizirati obim, prirodu i uticaj problema mina
2. Identificirati ključne prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje vezane za program protivminskog djelovanja
3. Precizirati glavne nosioce aktivnosti, njihove uloge, uticaj, kapacitete i ograničenja
4. Analizirati viziju i misiju, revidirati strateške i operativne ciljeve programa protivminskog djelovanja
5. Definirati željene rezultate programa protivminskog djelovanja
6. Objasniti način na koji će se postići rezultati
Uvidjevši potrebu za nastavkom konsultacija, BHMAC je u maju 2024. godine organizovao radne sesije po grupama za svaki od pet strateških ciljeva. Relevantni akteri su na sesijama razmatrali predstavljeni nacrt strateških i operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja. Nakon toga je revidiran strateški dokument i dostavljen svim akterima na komentar prije dostavljanja dokumenta Komisiji za deminiranje i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje. Lista učesnika u postupku revizije Strategije data je u Prilogu IV.

7. Rasprostranjenost i uticaj kontaminacije

Na osnovu informacija zaraćenih strana, prema prvim procjenama Bosne i Hercegovine, površina kontaminirana minama/ESZR se prostirala na 4.200 km² (8,2 posto ukupne teritorije Bosne i Hercegovine), a broj minskih polja iznosio je 19.057. ¹
Handicap International (HI) je proveo istraživanje uticaja mina u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2003. i identificirao 1.480 zajednica pod uticajem mina. Opštom procjenom minske situacije u Bosni i Hercegovini 2015. godine identificirano je 1.369 ugroženih zajednica pod uticajem mina/ESZR sa ukupno 517.000 ugroženih stanovnika ili oko 14% od ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja ugroženih zajednica, 111 ili 18% je kategorizirano kao zajednice pod visokim uticajem. Opštom procjenom iz 2015. godine identificirano je 60 zajednica kontaminiranih kasetnom municijom, od čega 50% zajednica ima kombinovanu kontaminiranost minama/ESZR i kasetnom municijom. Kriterij za određivanje nivoa uticaja mina/ESZR na zajednicu izračunat je na osnovu omjera procijenjenog broja stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, veličine sumnjive opasne površine, kao i veličine površine ugrožene zajednice. BHMAC je sa projektnim partnerima Oružane snage Bosne i Hercegovine (OS Bosne i Hercegovine) i Norveška narodna pomoć u Bosni i Hercegovini (NPA) u 2020. godini realizovao aktivnosti u sklopu projekta pod nazivom: "Opća procjena minski sumnjivih područja u Bosni i Hercegovini 2018 - 2019" finansiranog od Evropske unije.
(EU) preko Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP). Na dan završetka projekta (15. 5. 2020.), ukupna veličina minski sumnjive površine iznosila je 966 km², od čega su na 35 km² u progresu operativne aktivnosti deminerskih organizacija. Kroz projekat su obrađeni podaci za 143 opštine. Minska opasnost potvrđena je u 118 opština. Procijenjeno je postojanje 180.000 komada mina. Kroz procjenu je formirano ukupno 478 minski sumnjivih površina (MSP) kao logičkih teritorijalnih cjelina za zadatke vraćanja zemljišta. Prosječna veličina novoformiranih MSP-a iznosi 1,94 km². U periodu realizacije projekta, minski sumnjiva površina smanjena je za 103 km². Utvrđeno je 189 MSP-a sa visokim nivoom rizika, 274 sa srednjim nivoom i 15 sa niskim nivoom rizika. Izvršena je procjena nivoa uticaja rizika za 1.421 ugroženu zajednicu. Polazna osnova u okviru ovog projekta bila je 1.369 ugroženih zajednica. Prema procjeni, visoki nivo uticaja ima 259 ugroženih zajednica, srednji nivo 212 zajednica i niski nivo 950 zajednica. Prikupljen je podatak o 264.011 domaćinstava u ugroženim zajednicama. Od tog broja, 32.109 domaćinstava izloženo je direktnom riziku. Ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je 845.163 (92.817 dječaka, 87.990 djevojčica, 328.842 muškaraca i 335.514 žena). Direktno je ugroženo 132.803 stanovnika (14.611 dječaka, 13.772 djevojčica, 49.073 muškaraca i 55.347 žena).
Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR u Bosni i Hercegovini pokazuje da su obrasci nastanka nesreća uveliko sezonske prirode, sa najvećim brojem nesreća u jesen i proljeće kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta. Drugi najveći uzrok nesreća je sakupljanje sekundarnih sirovina od ekonomske vrijednosti. Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR pokazuje visoko rodno određen obrazac u kojem punoljetni muškarci konsistentno predstavljaju najugroženiju skupinu kao direktne žrtve. U periodu 1992-2023. u Bosni i Hercegovini je evidentirano ukupno 8.471 žrtva mina/ESZR. Najveći broj smrtnih slučajeva prouzrokovan je eksplozijom protivpješadijske rasprskavajuće odskočne mine jugoslovenske proizvodnje PROM-1.

SLIKA001

U toku rata (1992 - 1995.) u Bosni i Hercegovini je registrirano ukupno 6.391 žrtava mina/ESZR, od čega 425 ženskih osoba, 5.964 muškaraca, i 2 nepoznate osobe po spolu. U toku poslijeratnog perioda (1996 - 2023.) u Bosni i Hercegovini su registrirane ukupno 1.781 žrtve mina/ESZR, od čega 165 punoljetnih ženskih osoba, 1.615 osoba muškog pola 1 nepoznata osoba po spolu.
U Bosni i Hercegovini desile su se 134 deminerske nesreće, od toga 53 deminera su smrtno stradala, a 81 deminer je zadobio teže i lakše povrede.
Grafikon u daljnjem tekstu pokazuje podatke o maloljetnim žrtvama mina /ESZR za period od 1992.do 2023. godine razvrstane po spolu.

SLIKA002

Analiza podataka o žrtvama mina koju je proveo BHMAC pokazuje da se velika većina nesreća dešava kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja radi egzistencijalnih potreba. Iako je važno uočiti da odrasli muškarci čine veliku većinu žrtava mina/ESZR, vrlo je bitno znati da, kada god se dogodi nesreća u kojoj smrtno strada ili zadobije teške povrede hranitelj porodice, drugi članovi porodice (koji se ponekad nazivaju "indirektnim žrtvama") su generalno u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na to da se odgovornost za zaradu i staranje o porodici često uveliko mijenja. Također je bitno shvatiti i psihološke i psiho-socijalne posljedice po preživjele žrtve mina i ugrožene članove porodica te voditi računa da su njihove potrebe u tom smislu obuhvaćene uslugama pomoći žrtvama mina.
Grafikon u daljnjem tekstu prikazuje podatke žrtava mina za period od 1996. do 2023. godine.

SLIKA003

8. Rani protivminski odgovor i program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine

Protivminske akcije su u Bosni i Hercegovini počele ubrzo nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine, kada je Dejtonski mirovni sporazum ² stupio na snagu, čime su okončane troipogodišnje intenzivne borbe. U skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, raspoređene su multilateralne vojne snage - Snage za provođenje mira (IFOR) ³ - primarno sa vojnim mandatom (sekundarna odgovornost snaga odnosila se na praćenje operacija čišćenja kopnenih mina koje su provodile entitetske vojske). Na samom početku, mnogobrojni nosioci aktivnosti bili su uključeni u veliki broj inicijativa, uključujući i deminiranje koje su u određenoj mjeri provodile tri entitetske vojske pod nadzorom IFOR-a. Zbog straha od rasprostranjene kontaminacije minama/ESZR, a svjesno ograničenosti sredstava iz domaćih izvora potrebnih za rješavanje ovog problema, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je od Ujedinjenih nacija (UN) zatražilo pomoć u aktivnostima deminiranja. Tako je u Sarajevu 1996. godine formiran Centar za uklanjanje mina Ujedinjenih nacija (UNMAC), koji je bio nadležan za koordiniranje procesa protivminskog djelovanja.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova (State Department) angažiralo je kompaniju RONCO kao podršku UNMAC-u u uspostavi tri regionalna centra, obuci deminera i uvođenju pasa za otkrivanje mina i eksploziva. Norveška narodna pomoć (NPA) također je uspostavila obiman program deminiranja i obezbijedila obuku.
1997. godine Evropska komisija je obezbijedila opremu i obuku za deminere i timove za uništavanje eksplozivnih sredstava (EOD timove), dok je Vojska Sjedinjenih Američkih Država provela obuku na temu humanitarnog deminiranja za pripadnike entitetskih vojski. Razne aktivnosti su dovele do brzog povećanja broja obučenih humanitarnih deminera. Dok početkom 1996. godine nije postojao niti jedan deminer, do kraja 1998. godine, kada su većinu osnovnih obuka provodile entitetske vojske, bilo je preko 1.200 deminera sa osnovnim kvalifikacijama. Veliki broj međunarodnih donatora i agencija je promovirao ideju uspostavljanja tržišta za deminiranje; 1996. godine je Svjetska banka pokrenula interventni projekat čišćenja mina u podršci komercijalnom deminiranju, a Sjedinjene Američke Države su putem kompanije RONCO pružile pomoć u uspostavljanju tri bosansko hercegovačke kompanije krajem 1996. godine.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u januaru 1996. godine imenovalo tročlanu Komisiju za deminiranje u Bosni i Hercegovini. Naredne godine Vijeće ministara potpisuje sporazum sa Odborom donatora za formiranje Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) koji će preuzeti ulogu koordinatora od UNMAC-a. BHMAC, prvobitno na entitetskim nivoima, je formiran 1998. godine; svi zaposleni u BHMAC-u od samog početka imaju status državnih službenika/zaposlenika, a program je finansiran od međunarodnih donatora kroz koordinaciju Odbora donatora, uspostavljenog 1998. godine. Odluku o osnivanju Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) kao stručne službe Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo 2002. godine.
BHMAC ima sjedište u Sarajevu i dva entitetska ureda, Ured BHMAC Sarajevo i Kancelariju BHMAC Banja Luka, te osam regionalnih ureda. ⁴ Uredi u Sarajevu i Banjoj Luci obavljaju koordinaciju operacija osam regionalnih ureda s fokusom na planiranje, izviđanje i osiguranje kvaliteta/kontrolu kvaliteta.

9. Kontinuirano unapređenje protivminskog djelovanja

Program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine je jedan od vremenski najdužih programa na svijetu i od svog osnivanja 1997. godine objedinio je značajna domaća iskustva i stručnost. Kroz program su ostvarena značajna dostignuća u pogledu vraćanja sigurnih površina kroz operacije tehničkog izviđanja i čišćenja, a drastično je smanjen broj nesreća izazvanih minama/ESZR.
Međutim, nije tajna da je program nailazio na izazove koji su u ozbiljnoj mjeri naškodili njegovom ugledu, kako u međunarodnoj zajednici, tako i u Bosni i Hercegovini. Preduzeti su konkretni koraci ka rješavanju određenog broja izazova, a nastojanja su uložena u izradu izmjena i dopuna Zakona o deminiranju iz 2002. godine, revidiranje standarda i ažuriranje standardnih operativnih procedura (SOP), što znači da je program protivminskog djelovanja u dobroj poziciji da povrati povjerenje donatora i da u značajnoj mjeri unaprijedi učinak programa.
Land release - vraćanje površine je osnovni koncept u rješavanju minskog problema. Ovaj koncept je promovisan u međunarodnim standardima za protivminske akcije - IMAS. Bosna i Hercegovina se opredijelila za primjenu ovog koncepta u rješavanju minskog problema. BHMAC je u periodu 2013-2016. godine provodio projekt Land release IPA 2011, kojem je u težištu bilo definisanje novog načina pristupa minski sumnjivoj i rizičnoj površini kroz ciljane i sistematske istrage. Ovaj koncept je integriran u protivminske akcije 2016. godine i od tada je dio operativnih planova BHMAC.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 176. sjednici, održanoj 5. 8. 2019. godine, donijelo je odluku o usvajanju Strategije protivminskog djelovanja za period 2018-2025. godina. Usvajanjem Strategije koncept Land release uzet je kao osnova za provođenje strateškog cilja 3. (Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) je preciziran i potvrđen; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije Bosne i Hercegovine, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje). Ovim pristupom se deminiranje provodi na efikasniji način. Bitna razlika u ovom pristupu, u odnosu na do sada korišteni, je prebacivanje težišta u rješavanju problema na netehničke metode izviđanja.
Prema ovom pristupu, težište u rješavanju problema s minama stavlja se na proces netehničkog izviđanja (NTI) kojim se prikupljaju i analiziraju sve informacije o miniranosti, bez upotrebe tehničkih metoda. Tehničko izviđanje (TI) koristi se za provjeru i potvrdu informacija prikupljenih kroz netehničko izviđanje (NTI), kao i za što preciznije određivanje granica miniranih površina. Čišćenjem se uklanjaju mine/eksplozivna sredstva zaostala iz rata (ESZR) s površina koje su određene kroz proces netehničkog izviđanja (NTI) i tehničkog izviđanja (TI).
Težište protivminskih akcija u Bosni i Hercegovini je ugrožena zajednica i njene potrebe. Smanjenje rizika od mina i njihovog društveno ekonomskog uticaja rješava se kroz integralni pristup protivminskim akcijama na svim nivoima ugroženih zajednica i kroz koncept Land release formiranjem minski sumnjivih površina (MSP-a), sa ciljem da se eliminira rizik ili svede na prihvatljiv nivo kako bi se stvorili uslovi za korištenje određenih resursa, omogućila obnova i održivi povratak.

10. Obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija

Bosna i Hercegovina je ugovorna strana nekoliko međunarodnih konvencija i obavezala se da će ispuniti sve svoje obaveze na najdjelotvorniji i najefikasniji način. To su: Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, Konvencija o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije, Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja i Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom. Bosna i Hercegovina se obavezala da će provesti Akcioni plan iz Maputa za provedbu obaveza iz Otavske konvencije i Akcioni plan iz Dubrovnika za provedbu obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji. Relevantne mjere iz ovih akcionih planova se spominju u cijeloj Strategiji.

10.1. Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju

Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju iz 1998. godine, između ostalog, propisuje da se svaka država potpisnica obavezuje uništiti ili osigurati uništavanje svih protivpješačkih mina u miniranim područjima pod njenom jurisdikcijom ili njenim nadzorom u najkraćem roku ali najkasnije deset godina nakon stupanja Konvencije na snagu za tu državu potpisnicu.
Nakon što je Bosna i Hercegovina ratificirala Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju 1998. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 1999. godine, čime je 1. mart 2009. godine odredila kao rok za evidentiranje i uništavanje svih protivpješadijskih mina na miniranim površinama u svojoj nadležnosti. U svom prvom izvještaju u skladu sa članom 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) koji je dostavila u februaru 2000. godine, Bosna i Hercegovina je izvijestila da je do novembra 1999. godine završila uništavanje svih zaliha protivpješadijskih mina u svom vlasništvu, posjedu ili u svojoj nadležnosti ili pod svojom kontrolom.
U martu 2008. godine Bosna i Hercegovina je dostavila prvi zahtjev za produženje probitnog desetogodišnjeg roka. Zahtjev Bosne i Hercegovine je odobren na Devetom sastanku država potpisnica Konvencije, kojim je 1. mart 2019. godine utvrđen novi rok za izvršenje obaveza.
Dakle, prema članu 5. Konvencije (i u skladu sa produženjem roka za deset godina koji su države potpisnice Konvencije odobrile 2008. godine), Bosna i Hercegovina je bila obavezna uništiti sve protivpješadijske mine što je prije moguće, a najkasnije do 1. marta 2019. godine.
Međutim, s obzirom na to da je došlo do kašnjenja u izvršenju obaveza definiranih u članu 5, Bosna i Hercegovina je podnijela novi privremeni zahtjev za produženje roka Komitetu za implementaciju člana 5 u martu 2018. godine. Zahtjev za produženje roka, koji je u konačnici odobren, definisan je s novim rokom 1. mart 2021. godine. Nakon završetka projekta "Opća procjena", Bosna i Hercegovina je podnijela konačni zahtjev za produženje roka, koji je mart 2027. godine.

10.2. Konvencija o kasetnoj municiji

Nakon što je Konvencija o kasetnoj municiji potpisana u decembru 2008. godine i ratificirana u septembru 2010. godine, Konvencija je stupila na snagu u martu 2011. godine. Bosna i Hercegovina je dostavila svoj prvi izvještaj prema članu 7. Konvencije (Mjere transparentnosti) u avgustu 2011. godine i od tada dostavlja godišnje izvještaje u skladu sa obavezama iz Konvencije. Rok iz člana 4. Konvencije za Bosnu i Hercegovinu bio je 1. mart 2021. godine. Zaključeno je da Bosna i Hercegovina neće biti u stanju ispuniti obaveze u zadatom roku, te je 2020. godine podnesen zahtjev za produženje roka, koji je odobren, a novi rok je 1. septembar 2022. godine. S obzirom na nove informacije o sumnjivoj površini na kasetnu municiju, na osnovu podnesenog zahtjeva za produženje, odobren nam je novi rok do 1. septembra 2023. godine. Bosna i Hercegovina je ispunila obavezu koju je preuzela iz člana 4. (1) 15. Konvencije, a rok je bio 1. septembar 2023. godine. BHMAC je pripremio i predao Deklaraciju o ispunjenju obaveza iz člana 4. Konvencije o kasetnoj municiji redovnim putem (Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine - Stalna misija u Ženevi - Ženevski centar). Od septembra 2023. godine Bosna i Hercegovina, na osnovu poznatih i raspoloživih informacija o sumnji, zvanično je proglašena slobodnom od kasetne municije, s tim da će nastaviti izvještavati relevantne međunarodne institucije o eventualnom pronalasku sumnjivih područja kontaminiranih kasetnom municijom, kako je navedeno u Deklaraciji.

10.3. Konvencija o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja

Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja u septembru 1993. godine, a Izmijenjeni protokol II i Protokol V u septembru 2000. odnosno novembru 2007. godine. Bosna i Hercegovina je dostavila svoje godišnje izvještaje u skladu sa stavom 5. odluke o poštivanju, koja je usvojena na Trećoj preglednoj konferenciji, 2012. godine a zatim 2015. i 2016. godine.

10.4. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom

Bosna i Hercegovina je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola nakon što je Konvenciju potpisala 2009. godine i ratificirala je u martu 2010. godine. Bosna i Hercegovina je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u martu 2013. godine. ⁵ Oba entiteta u Bosni i Hercegovini donijela su svoje strategije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.

11. Protivminsko djelovanje i održiv razvoj

Agenda 2030 ⁶ sa ciljevima održivog razvoja i 169 podciljeva od početka 2016. godine oblikuje nastojanja u pravcu globalnog razvoja i izrade politika. ⁷ U središtu Agende je princip da održiv razvoj mora biti participatoran, inkluzivan, bez diskriminacije.
U toku faze oporavka i stabilizacije Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine, protivminsko djelovanje je prirodno bilo usmjereno na trenutačne humanitarne ciljeve, kao i na smanjivanje broja nesreća izazvanih minama/ESZR, a ne na ciljeve sa težištem na razvoj. Kako se Bosna i Hercegovina kreće putem mira ka održivom razvoju, na protivminsko djelovanje je potrebno gledati kao na nešto što ne samo da uklanja opasnost kako bi se smanjio broj nesreća i strah, nego i kao na nešto što omogućava i ubrzava širi održiv razvoj.
Bosna i Hercegovina je predana ispunjavanju ciljeva održivog razvoja i prepoznavanju i promoviranju veza između ciljeva održivog razvoja i protivminskog djelovanja. Izviđanje i čišćenje dijela kontaminiranih površina, a nakon toga vraćanje sigurnih površina na upotrebu, biće tijesno povezano sa ciljevima održivog razvoja, s obzirom na to da neka minska polja u Bosni i Hercegovini imaju socioekonomski, humanitarni, komercijalni i ekološki uticaj. Programom protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine će se nastojati bolje razumjeti uticaji i mogućnosti koje će donijeti čišćenje u smislu omogućavanja razvoja i doprinosa ispunjenju ciljeva održivog razvoja. BHMAC i organizacije uključene u protivminsko djelovanje će prikupljati, analizirati i dostavljati relevantne informacije, uključujući povezivanje protivminskih akcija sa ciljevima održivog razvoja, kako bi podigli svijest o problemu mina, i u zemlji i na međunarodnom planu, te dali doprinos mobilizaciji finansijskih sredstava za program protivminskog djelovanja.
Od Ženevskog centra za humanitarno deminiranje- (u daljem tekstu: GICHD) i Razvojnog Programa Ujedinjenih Nacija (u daljem tekstu: UNDP), u saradnji sa BHMAC, 2022. godine urađena je studija sveobuhvatnog prikaza rezultata aktivnosti deminiranja u pogledu održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, te analizira učinak vraćanja površina krajnjim korisnicima, pomoći žrtvama, edukacije o riziku od eksplozivnih sredstava i postojećih napora povezanih s uvrštavanjem rodno osviještenih politika, kao i partnerstava i saradnje, u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi. ⁸
U studiji su predstavljeni dokazi višedimenzionalne i transformativne uloge protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini kroz utvrđivanje njegovog direktnog doprinosa kod 15 ciljeva održivog razvoja i najmanje 60 specifičnih ciljeva. Stoga je sektor protivminskog djelovanja jasno dao doprinos u pet dimenzija Agende održivog razvoja do 2030.: partnerstvo, mir, ljudi, planeta i blagostanje.

SLIKA004

SLIKA005

Olakšavanjem obnove i širenja stambenih i rezidencijalnih područja za povratnike, te unapređenjem urbanizacije, vraćanje površina dalo je doprinos cilju održivog razvoja 9. industrija, inovacije i infrastruktura te cilju održivog razvoja 11. o osiguravanju pristupa bezbjednom i cjenovno pristupačnom stanovanju.
Osiguravanjem bezbjednog pristupa, kako bi se proveli napori na prevenciji poplava i infrastrukturni projekti, vraćanje površina doprinijelo je cilju održivog razvoja 11. Njime se doprinosi i cilju održivog razvoja 6. čista voda i sanitarni uslovi Uloga protivminskog djelovanja u olakšavanju prevencije poplava nadalje podržava korištenje poljoprivrednih površina, čime se doprinosi ostvarenju cilja održivog razvoja 2. svijet bez gladi. Omogućavanjem učinkovitog korištenja prirodnih resursa kroz bezbjedan pristup, protivminsko djelovanje doprinijelo je cilju održivog razvoja 12. Odgovorna proizvodnja i potrošnja i njegovom specifičnom cilju 12.2 o održivom upravljanju prirodnim resursima, kao i cilju održivog razvoja 6. čista voda i sanitarni uslovi i njegovom specifičnom cilju 6.4 o povećanoj učinkovitosti potrošnje vode.
Vraćanje površina dodatno doprinosi cilju održivog razvoja 15. očuvanje života na zemlji, posebno specifičnom cilju 15.1 o osiguravanju očuvanja, obnove i održive upotrebe kopnenih ekosistema, kao i specifičnom cilju 15.3 o obnovi degradiranog zemljišta i tla pogođenog dezertifikacijom, sušom i poplavama.
Deblokiranjem površina kako bi se osiguralo sigurno gospodarenje šumama, vraćanje površina doprinosi cilju održivog razvoja 12. o odgovornoj proizvodnji i potrošnji, a posebno njegovom specifičnom cilju 12.2 za postizanje održivog upravljanja prirodnim resursima i njihovo učinkovito korištenje. Promoviše i cilj održivog razvoja 13. u području klime te cilj održivog razvoja 15. o očuvanju života na zemlji. Vraćanje površina rezultira značajnim ekonomskim posljedicama u smislu povećanja kapaciteta za gospodarenje šumama i deblokiranja pristupa prirodnim resursima povezanima sa šumama, uključujući smanjenje ruralnog siromaštva i promociju sredstava za život. Protivminsko djelovanje stoga doprinosi cilju održivog razvoja 1. svijet bez siromaštva, kao i cilju održivog razvoja 8. dostojanstven rad i ekonomski rast.
Proširenjem pristupa obradivim površinama i olakšavanjem sigurnih poljoprivrednih aktivnosti, vraćanje površina direktno doprinosi ostvarenju cilja održivog razvoja 2. svijet bez gladi, kao i cilju održivog razvoja 16. o promociji mirnih i inkluzivnih društava za održivi razvoj.
Olakšavanjem sigurne mobilnosti migranata, izbjeglica i tražitelja azila, protivminsko djelovanje doprinosi cilju održivog razvoja 10. smanjenje nejednakosti, direktno doprinoseći cilju održivog razvoja 16. mir, pravda i snažne institucije.
Koordinisani napori BHMAC, Međunarodne organizacije za migracije-IOM i drugih subjekata uključenih u pružanje podrške migrantima i raseljenima ukazuju na podršku protivminskog djelovanja cilju održivog razvoja 17. partnerstvom do ciljeva. Kao preduslov za siguran pristup i ulaganje u infrastrukturne projekte sa značajnim socioekonomskim efektima za zemlju, uključujući uvezanost s regionalnim trgovinskim tokovima i promociju povezanosti, posebno u ruralnom kontekstu, vraćanje površina doprinosi cilju održivog razvoja 9. industrija, inovacije i infrastruktura, dok se olakšavanjem bezbjednog i aktivnog korištenja putnih pravaca, vraćanje površina dodatno doprinosi cilju održivog razvoja 8. dostojanstven rad i ekonomski rast.
Omogućavanjem sigurnog obavljanja vjerskih i duhovnih aktivnosti, kao i komemoracija, protivminsko djelovanje doprinosi promociji socijalne usklađenosti i cilju održivog razvoja 16. o promociji mirnih i inkluzivnih društava.
Pored navedenog, u Studiji se utvrđuje direktan doprinos pomoći žrtvama mina kroz osam ciljeva održivog razvoja i 24 povezana specifična cilja. Takođe, utvrđen je i direktan doprinos edukacije o rizicima od mina kod devet ciljeva održivog razvoja i njihovih 17 povezanih specifičnih ciljeva.

12. Rod i različitost

Bosna i Hercegovina uviđa da na punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe kontaminacija minama/ESZR može imati uticaj zbog njihovih uloga i odgovornosti te stoga mogu imati specifične i različite potrebe i prioritete. Stoga, protivminske aktivnosti i pomoć, posebno mjere upozoravanja na mine i pomoć žrtvama mina, trebaju odražavati različite potrebe raznih dobnih i spolnih grupa kroz ciljano planiranje kako bi aktivnosti bile djelotvorne i bez diskriminacije, a rezultati održivi.
Pod vodstvom BHMAC-a, relevantni akteri će uvrstiti pitanja roda i različitosti u sve faze planiranja, realizacije i praćenja svih protivminskih aktivnosti i osigurat će da se svi podaci o nesrećama izazvanim minama/ESZR prikupljaju i analiziraju na način da budu razvrstani po spolu i starosnoj dobi kako bi se omogućilo detaljno izvještavanje i djelotvorno usmjeravanje aktivnosti i pomoći. Nadalje, Bosna i Hercegovina prihvata aktivnosti iz akcionih planova iz Maputa i Dubrovnika koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti kao i svoje obaveze izvještavanja u smislu dostavljanja podataka koji su razvrstani po spolu i dobi. Rodno osjetljivo protivminsko djelovanje će doprinijeti i realizaciji cilja održivog razvoja 5 koji se odnosi na rodnu jednakost, kroz usavršavanje rodnih aspekata u sve operacije i garantiranje mogućnosti zapošljavanja bez diskriminacije. Ovom Strategijom je uzet u obzir i podržava se Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini iz 2003. godine. ⁹ Član 1. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini glasi: "Ovim zakonom uređuje se, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na spol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita od diskriminacije na osnovu spola." Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini je propisano da ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena postoji kada je procenat zastupljenosti jednog od spolova u tijelima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini (državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou) najmanje 40%. ¹⁰ Ovom Strategijom je uzet u obzir i Akcioni plan za ravnopravnost spolova iz 2007. godine.
U proteklim godinama izrađeno je nekoliko smjernica za djelotvorno uvrštavanje rodnih pitanja u protivminsko djelovanje, među njima i Program za rodnu ravnopravnost u protivminskom djelovanju (GMAP) ¹¹ i Smjernice Ujedinjenih nacija za rodno osjetljive protivminske programe. To mogu biti korisne reference za nosioce protivminskih aktivnosti radi osiguranja protivminskog djelovanja kojim se uzimaju u obzir rod i starosna dob.

13. Ključni principi i pretpostavke

Strategija protivminskog djelovanja oslanja se na tri ključna principa:
- odgovornost
- kontinuirano unapređenje
- transparentnost
Programom protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovne svi ovi principi stavljeni su u prvi plan planiranja, provođenja, pregleda i praćenja. Program protivminskog djelovanja će nadalje osigurati poštivanje ovih principa kroz kvalitetno upravljanje informacijama i redovnu koordinaciju s internim i vanjskim akterima, uključujući i institucije vlasti i međunarodne donatore.
Strategija se temelji na sljedećim osnovnim pretpostavkama:
- nivo finansiranja iz međunarodnih izvora će se održati na istom nivou (ili povećati)
- povećanje nivoa finansiranja od domaćih izvora
- zadržat će se postojeći broj organizacija uključenih u protivminske akcije
- operacije će se provoditi u skladu sa standardima za protivminske akcije Bosne i Hercegovine i standardnim operativnim procedurama Bosne i Hercegovine koje su usklađene sa standardima za protivminske akcije Bosne i Hercegovine
- proces vraćanja površina na upotrebu će se promovirati i u potpunosti provesti
- Bosna i Hercegovina će blagovremeno dostaviti zahtjev za produženje roka prema članu 5. Konvencije o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju.

14. Strateški ciljevi

Strategija predviđa pet strateških ciljeva; za svaki strateški cilj postavljeno je nekoliko operativnih ciljeva, polazišta, pokazatelja i ciljanih stanja kao indikatora ostvarenja operativnih ciljeva.
1. Procedure kvalitetnog upravljanja informacijama osiguravaju prikupljanje, pohranjivanje, analizu i razmjenu relevantnih informacija, kao i njihovo korištenje za efikasno i djelotvorno planiranje, postavljanje prioriteta, izdavanje zadataka i provođenje protivminskih akcija.
2. Program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine promoviran je u zemlji i na međunarodnom nivou kako bi se povećala njegova vidljivost i unaprijedile odgovornost, predanost i podrška države.
3. Veličina i uticaj problema kontaminiranosti minama/ESZR precizirani su i potvrđeni; problem se rješava u skladu sa standardima za protivminske akcije Bosne i Hercegovine, pri čemu se osigurava vraćanje sigurnih površina ugroženim zajednicama na korištenje.
4. Sigurno ponašanje promovira se kroz mjere upozoravanja na mine koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitosti kako bi se smanjio broj nesreća izazvanih minama/ESZR i podržale sigurne i održive aktivnosti neophodne za život.
5. Sve žrtve mina/ESZR sudjeluju u društvu na jednakim osnovama s drugima; njihove potrebe su identificirane i zadovoljene, a njihove egzistencijalne prilike unaprijeđene kroz pomoć utemeljenu na pravima i koja uvažava različitosti.

14.1. Upravljanje informacijama

Djelotvorno upravljanje informacijama sa jasnim sistemima izvještavanja i kvalitetnom koordinacijom i saradnjom sa relevantnim nosiocima aktivnosti izuzetno je važno za ostvarivanje svih strateških ciljeva i postizanje svih operativnih ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji.
Kvalitetno upravljanje informacijama u programu protivminskog djelovanja osigurava da su akteri u svakom trenutku u stanju iskoristiti informacije za donošenje operativnih i strateških odluka na osnovu dokaza. Ovo će se postići ako program ima na raspolaganju dovoljan broj stručnog osoblja i ažurirane i svrsishodne standarde, alate i procese za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i diseminaciju tačnih, blagovremenih i relevantnih informacija.
Na osnovu međunarodnih procjena, GICHD naglašava da unapređenje kvaliteta informacija koje su na raspolaganju organizaciji nije jednostavno pitanje nabavke boljeg softvera za bazu podataka - ono zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje pozicije Odsjeka za upravljanje informacijama ¹² unutar organizacije, procesa koje je ta jedinica uspostavila i koje provodi, te koliko su jasno zahtjevi subjekata odlučivanja za informacijama shvaćeni i definirani. GICHD dijeli kapacitet upravljanja informacijama na sljedeće četiri komponente:
1. Svrsishodnost podataka: da li prikupljeni i pohranjeni podaci omogućavaju izradu relevantnih, blagovremenih i tačnih informacija?
2. Procesi: da li postoje odgovarajući nacionalni standardi za protivminske akcije i standardne operativne procedure koje adekvatno podržavaju organizacione procese?
3. Organizacija: da li je povezanost (saradnja/komunikacija) između Odsjeka za upravljanje informacijama i drugih jedinica organizacije adekvatna?
4. Resursi: da li Odsjek za upravljanje informacijama ima pristup održivim tehnološkim i ljudskim resursima?
U martu 2016. godine GICHD je proveo brzu procjenu kapaciteta upravljanja informacijama u BHMAC-u u skladu sa gore navedenim četiri pravca istraživanja. Rezultati procjene predstavljaju polazište za poglavlje ove Strategije o upravljanju informacijama. Preporuke za rješavanje nekih prepoznatih izazova date su u izvještaju o nalazima procjene. Plan rada za provođenje tih preporuka biće izrađen na radionici nositelja aktivnosti upravljanja informacijama, koja će se održati tokom 2018. godine. BHMAC se obavezuje da će provesti Plan rada kako bi osigurao da njegov Odsjek za upravljanje informacijama bude kvalitetno integriran u organizaciju i standardne operativne procedure, te da bude adekvatno kadrovski popunjen, opremljen i sposoban da omogući kvalitetno upravljanje podacima i informacijama.

14.2. Domaća odgovornost i komunikacije

Ministarstvo civilnih poslova, Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini i BHMAC promovirat će program protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine u zemlji i na međunarodnom nivou. Ovo se postiže putem redovnih sastanaka u Bosni i Hercegovini s donatorima i drugim ključnim akterima, kao i kroz sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sastancima. Druga ključna alatka je razmjena rezultata i postignuća, posebno onih koji se odnose na način vraćanja sigurnih površina u cilju promovisanja razvoja i održivog života.
Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, BHMAC i drugi partneri će i dalje osiguravati obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina 4. aprila, kao i ostalih važnih datuma, putem kampanja za podizanje svijesti.
Vidljivost programa protivminskog djelovanja među relevantnim ministarstvima entiteta, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i među donatorima će se također kontinuirano jačati kako bi se promovirale veze između protivminskih akcija i šireg razvoja te istražila partnerstva radi lakšeg postizanja održivih rezultata. Program će nadograđivati ove mogućnosti kako bi podizao svijest i promovirao finansijsku održivost u cilju završetka operacija čišćenja.
BHMAC će osigurati da su tačne i ažurirane informacije o protivminskim akcijama na raspolaganju, da su iste analizirane i dostavljene donatorima i drugim zainteresiranim stranama. Nadalje, BHMAC će osigurati da se na www.bhmac.org i dalje aktivno objavljuju informacije o tekućim dešavanjima u pogledu protivminskih akcija, uključujući svu zakonsku i podzakonsku dokumentaciju, a u skladu sa standardima proaktivne transparentnosti.
Iako je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u kontinuitetu finansijski podržavalo program protivminskog djelovanja, ipak se nije ispunio plan finansiranja iz Bosne i Hercegovine izvora iz Strategije za period 2019.-2025. Održivo finansiranje je važan preduslov za realizaciju svih strateških i operativnih ciljeva. Imajući to na umu i shvatajući da je mobilizacija finansijskih sredstava ključni izazov koji predstavlja potencijalnu prepreku održivosti programa protivminskog djelovanja, BHMAC će izraditi plan za mobilizaciju sredstava u kojem će predstaviti jasnu procjenu priliva sredstava u cilju promoviranja predanosti države programu i njegove održivosti. Mobilizacija sredstava će se obavljati u kontinuitetu iz izvora Bosne i Hercegovine i međunarodnih izvora u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih donatora.

14.3. Izviđanje i čišćenje

Težište cilja koji se odnosi na izviđanje i čišćenje je promoviranje i potpuno provođenje procesa vraćanja površina na upotrebu. U međunarodnim standardima za protivminske akcije (IMAS) vraćanje površina na upotrebu definirano je kao "proces primjene svih razumnih napora kako bi se identifikovala, odredila i uklonila svaka prisutnost i sumnja na mine/ESZR kroz netehničko izviđanje, tehničko izviđanje i/ili čišćenje. Kriterije za 'sve razumne napore' će definirati državna tijela nadležna za protivminsko djelovanje." ¹³ Vraćanje površina je proces odlučivanja baziran na dokazima, koji omogućava pouzdano određivanje površina na kojima je potrebno provesti dodatno tehničko izviđanje i površina na kojima to nije potrebno. Ono podrazumijeva identifikaciju sumnjivih i potvrđenih opasnih površina, otkazivanje površina putem netehničkog izviđanja (NTI), reduciranje površina putem tehničkog izviđanja (TI) i čišćenje površina kontaminiranih minama/ESZR. Proces vraćanja površina treba rezultirati izvještajima sa razvrstanim podacima, praveći razliku između operacija (NTI, TI i čišćenje) i njihovih rezultata (otkazano, reducirano, očišćeno).S obzirom na to da je postajalo sve jasnije da su operacije izviđanja zasnovane na dokazima o miniranosti površina od presudne važnosti za operativnu efikasnost, EU je 2012. godine pokrenula svoj pilot projekat "Vraćanje površina na upotrebu" u saradnji sa BHMAC-om. Projektom se nastoji promovirati efikasno netehničko izviđanje čiji će rezultat biti ili otkazivanje prethodno sumnjivih površina u slučaju da nema dokaza o postojanju minsko-eksplozivnih sredstava ili potvrđivanje opasnih površina zbog prisustva takvih dokaza. Ovaj proces omogućava efikasno izdavanje zadatka tehničkog izviđanja radi dalje pretrage i usmjeravanje sredstava za čišćenje mina samo na kontaminirane površine. U okviru ovog projekta, tokom 2014. i 2015. godine, BHMAC je izradio tri poglavlja novog standarda: poglavlje netehničkog izviđanja, poglavlje tehničkog izviđanja i poglavlje land release, koji su usklađeni sa međunarodnim standardom za protivminske akcije IMAS 07.11 o vraćanju površina na upotrebu. Ova poglavlja je početkom 2016. godine odobrila Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini. Također su usvojena i dva uputstva za osiguranje i kontrolu kvaliteta kao i Standardne operativne procedure za protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini Poglavlje 1. Netehničko izviđanje i Dio II Otvaranje i praćenje radnih zadataka koji je usvojen 2018. godine. U aprilu 2024. godine BHAMC izradio je Standard za protivminske akcije u Bosni i Hercegovini, Poglavlje 1. Vraćanje površine, Poglavlje 2. Netehničko izviđanje, Poglavlje 3. Tehničko izviđanje i čišćenje, i Poglavlje 4. Upravljanje kvalitetom, Poglavlje 5. Uklanjanje eksplozivnih sredstava (UES) te Standardne operativne procedure za protivminske aktivnosti Poglavlje 1. Netehničko izviđanje. Stupanje na snagu, odnosno primjena se očekuje u 2024. godini, po okončanju propisane procedure, čime bi prestale važiti postojeće odredbe poglavlja iz 2016. godine, odnosno 2018. godine.
Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom. Prema izvršenim procjenama u januaru 2024. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 838 km² što predstavlja 1,63% u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.
U bazi podataka BHMAC u operativnoj upotrebi je još 8.852 minskih zapisnika o minskim poljima dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.232 minskih zapisnika. Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. Komparacijom rezultata sistematskog izviđanja i istraživanja uticaja mina stvoreni su uslovi za detaljnu i tačnu klasifikaciju sumnjive površine u odnosu na kategorije prioriteta i na klasifikaciju zajednica koje su pogođene minama.

Veličina sumnjive opasne površine u januaru 2024.
BHMAC, uz podršku ovlaštenih predstavnika općina (lokalnih zajednica), definiše prioritete, odnosno redoslijed izvođenja i oslobađanja minski sumnjivih površina. U slučaju iskazanih potreba za hitnim rješavanjem manjih površina, te površine mogu biti izuzete iz već definiranih minski sumnjivih površina (MSP) i tretirane kroz pojedinačne projekte tehničkog izviđanja i čišćenja.
Netehničko izviđanje sumnjive površine je redovna aktivnost BHMAC u okviru koje se vrši stalna procjena minske situacije. Ova procjena minske situacije vrši se obilaskom sumnjivih površina i preciznijom identifikacijom nivoa rizika, što podrazumijeva detaljnu procjenu rizičnosti, analizu raspoloživih podataka, prikupljanje i obradu podataka s terena, vršenje potrebnih mjerenja i definisanje granica rizičnih površina, redukciju sumnjivih površina, procjenu društveno-ekonomskog uticaja mina i potencijalnih koristi od operacija humanitarnog deminiranja. Terenske aktivnosti sistematskog i netehničkog izviđanja koordinirane su s prikupljanjem i obradom podataka na terenu, koje se vrši kao dio netehničkog izviđanja u cilju kontrole prije sprovođenja javnih tendera za davanje poslova deminiranja, odnosno za otvaranje zadataka za operacije humanitarnog deminiranja. Takođe, preciznije, smanjenje sumnjive površine kroz netehničko izviđanje vrši se kao rezultat procjene određenih područja izvan netehničkog izviđanja u manjem obimu tokom reizviđanja i kao procjena koja prati netehničko izviđanje u novom konceptu oslobađanja površine. Na temelju rezultata netehničkog izviđanja sačinjava se projektna dokumentacija za provođenje aktivnosti protivminskog djelovanja (projekt za provođenje protivminskih aktivnosti na minski sumnjivom području - MSP, projekt za tehničko izviđanje, projekt za čišćenje mina i projekt trajnog obilježavanja). Krajnji rezultat svih navedenih aktivnosti je vraćanje površine kroz primjenu svih razumnih napora kako bi se identifikovala i uklonila svaka prisutnost i sumnja na mine kroz NTI, TI i/ili čišćenje.
Operacije tehničkog izviđanja i čišćenja provode akreditovane deminerske organizacije na osnovu Plana deminiranja u Bosni i Hercegovini. Raspored površina za provođenje operacija humanitarnog deminiranja vrši se prema administrativnim regionima u Bosni i Hercegovini i usklađuje se sa veličinom njihove sumnjive površine i planiranim nivoima operacija humanitarnog deminiranja po ugroženim zajednicama.
Tehničko izviđanje i čišćenje mina će se provoditi na dva načina:
- Putem ciljanih ¹⁴ i sistematskih istraga ¹⁵ u sklopu koncepta Land release.
- Kao pojedinačni projekti ili grupe projekata kojima se eliminišu određene visokorizične lokacije ili omogućava korištenje određenih prirodnih i ekonomskih resursa.

14.4. Mjere upozoravanja na mine

BHMAC je nadležan za provjeru uslova i pripremu akreditacije organizacija uključenih u upozoravanje na mine. ¹⁶ Pored toga, BHMAC je nadležan za donošenje standarda i SOP-a za upozoravanje na mine, kao i koordinaciju, upravljanje i nadzor rada svih akreditovanih organizacija i aktivnosti upozoravanja na mine. Program mjera za upozoravanje na mine oslanja se na nekoliko ključnih dokumenata, uključujući standard za upozoravanja na mine u Bosni i Hercegovini, standardne operativne procedure i pravilnik za akreditovanje organizacija.
Program mjera za upozoravanje na mine u Bosni i Hercegovini godinama se unapređuje na osnovu iskustva stečenog u zemlji, pritom vodeći računa da su sve pouke i dobre prakse dokumentovane i korištene u planiranju i provođenju aktivnosti za upozoravanje na mine. Bosna i Hercegovina će nastaviti djelotvorno i efikasno koristiti raspoložive resurse (finansijske, ljudske, materijalno-tehničke) kako bi se aktivnosti i projekti na podizanju svijesti o minama i ESZR u kontinuitetu provodili. BHMAC i drugi relevantni akteri će kroz direktnu saradnju s medijima promovirati razmjenu informacija i podizanje svijesti o prijetnjama od mina i ESZR.
Upozoravanje na mine i ESZR-a provodi se kroz programe podizanja svijesti o opasnosti od mina i ESZR-a, koje obuhvataju tri ključne aktivnosti: povezivanje sa zajednicom, edukaciju, obuku i javno informisanje. Bosna i Hercegovina se obavezuje da će nastaviti osiguravati sistemsko prikupljanje i analizu podataka o nesrećama, s posebnim naglaskom na razvrstavanje prema spolu i starosnoj dobi. Ovaj pristup omogućava dublje razumijevanje izloženosti različitih grupa stanovništva ugroženih minama ili ESZR-om, te pruža temelj za daljnje analize i djelovanje. Navedene obaveze Bosne i Hercegovine kao ugovorne strane Ottawske konvencije u pogledu aktivnosti upozoravanja na mine i ESZR, koje su rodno osjetljive i uvažavaju različitu starosnu dob.
Podaci BHMAC-a pokazuju da se najveći broj nesreća događa u proljeće i jesen kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta i drugih sirovina. Također pokazuju da su većina novih žrtava mina/ESZR odrasli muškarci koji ulaze u poznata minirana područja radi egzistencijalnih potreba iz ekonomskih razloga. BHMAC i organizacije koje provode aktivnosti upozoravanja na mine i ESZR radit će direktno s nositeljima razvoja i razvojnim organizacijama na identifikaciji alternativnih i održivih aktivnosti nužnih za egzistenciju koje ne izlažu stanovnike opasnostima od mina i ESZR. Sinergija između donatora, organizacija i lokalnih zajednica doprinijet će ostvarenju strateških ciljeva.
Održavanje temeljitog sistema osiguranja kvaliteta, kao i revizija Standarda za upozoravanja na mine u Bosni i Hercegovini i Standardnih operativnih procedura BHMAC-a za upozoravanje na mine, te njihovog odobrenja od Komisije za deminiranje i nakon toga primjene od svih organizacija koje provode upozoravanja na mine i ESZR, rezultirat će djelotvornim i efikasnim aktivnostima s održivim rezultatima.
BHMAC će kontinuirano održavati dva sastanka radne grupe za upozoravanje na mine i ESZR godišnje s relevantnim partnerima, pružajući platformu za razmjenu informacija i razgovor o ključnim dešavanjima i izazovima, kao i naučenim lekcijama.
BHMAC će, u saradnji s ministarstvima obrazovanja, ¹⁷ raditi na integrisanju aktivnosti upozoravanja na mine i ESZR-a, koje su rodno osjetljive i kojima se uzima u obzir starosna dob i spol, u obrazovne sisteme na svim nivoima s ciljem smanjenja rizika, te podizanja svijesti o opasnosti od mina i ESZR i promovisanja sigurnog ponašanja.

14.5. Pomoć žrtvama mina

U Bosni i Hercegovini je evidentirano ukupno 8.471 osoba (32 maloljetnice, 612 ženskih osoba, 122 maloljetnika, 7.852 punoljetna muškarca, 299 nepoznatih) koje su izgubile život ili su povrijeđene u nesrećama izazvanim minama/ESZR u periodu između 1992. i 2023. godine. Bosna i Hercegovina je obavezna da pruži odgovarajuću pomoć žrtvama mina/ESZR ¹⁸ kao država potpisnica Otavske konvencije, Konvencije o kasetnoj municiji i Konvencije o zabrani ili ograničenoj upotrebi određenog konvencionalnog oružja koja je završena u septembru 2023. godine. Obaveze Bosna i Hercegovina u vezi s Konvencijom za žrtve ostaju i dalje obaveza i briga države. U Konvenciji o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije, žrtve kasetne municije su definirane kao: "…sve osobe koje su stradale ili pretrpjele fizičku ili psihološku povredu, ekonomski gubitak, društvenu marginalizaciju ili bitno umanjeno ostvarivanje svojih prava izazvano upotrebom kasetne municije. Ona podrazumijeva osobe koje su pretrpjele direktne posljedice od kasetne municije sa njihovim ugroženim porodicama i zajednicama." ¹⁹ Kao država potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Bosna i Hercegovina je obavezna da pruži pomoć osobama s invaliditetom, uključujući i osobe koje su preživjele minske nesreće ili su zadobile teške povrede s trajnim posljedicama. Pojam "preživjeli" se odnosi na maloljetne i punoljetne ženske i muške osobe koje su preživjele nesreće izazvane minama/ESZR, a "indirektne žrtve" su članovi porodica osoba koje su izgubile život ili pretrpjele povrede u minskim nesrećama. ²⁰
Otavska konvencija se u članu 6.3. kratko osvrće na pomoć žrtvama mina, gdje se kaže da će "Svaka država potpisnica, koja je u poziciji da to učini, obezbijediti pomoć za brigu i rehabilitaciju, kao i socijalnu i ekonomsku reintegraciju, žrtava mina i za programe upozoravanja na mine." Poglavlje IV Akcionog plana iz Maputa je posvećeno pomoći žrtvama i sadrži sedam odgovarajućih mjera. ²¹ Ključni principi koji leže u osnovi tih mjera odnose se na zabranu diskriminacije, potpuno jednako učešće žrtava mina/ESZR u društvu i integraciju pomoći žrtvama u šire politike, planove i zakonske okvire države koji se odnose na osobe sa invaliditetom kako bi se osigurala održivost. Mjera br. 4 iz Akcionog plana iz Dubrovnika za provođenje obaveza iz Konvencije o kasetnoj municiji je posvećena pomoći žrtvama mina/ESZR i predviđa četiri odgovarajuće mjere. ²² Dugoročno rješenje kojim će se garantirati prava žrtvama mina/ESZR i uzeti u obzir njihove potrebe može se osigurati jedino kroz primjenu dvostrukog pristupa pomoći žrtvama mina/ESZR, uz konkretna i šira nastojanja koja će doprinijeti ostvarenju obaveza u pogledu pružanja pomoći žrtvama. To je upravo ono što podrazumijeva integrirani pristup pomoći žrtvama. Ovom Strategijom je podržan ključni princip da su konkretna nastojanja u pravcu pružanja pomoći žrtvama kratkoročna rješenja i da se trebaju primjenjivati sve dok pomoć žrtvama ne bude djelotvorno integrisana u šire sektore i okvire. ²³
Na nivou Bosnе i Hercegovinе, Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za koordinaciju svih aspekata zdravstvene zaštite, obrazovanja, sporta i kulture. Razne institucije imaju različite uloge u domenu socijalne pomoći (uključujući i pomoć žrtvama) u Bosni i Hercegovini, na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Socijalna zaštita je u nadležnosti entitetskih vlada. Zakon o socijalnoj zaštiti pravi razliku između neratnih i ratnih invalida; pomoć objema kategorijama je uređena nizom odredbi tog Zakona. ²⁴ Nadalje, Zakon o socijalnoj zaštiti pravi razliku između civilnih i vojnih žrtava rata. Zaštita i briga o žrtvama mina/ESZR su uređeni Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom. Civilne žrtve rata su definirane kao osobe kod kojih je nastupilo tjelesno oštećenje zbog povrede i ozljede u vezi s ratnim događanjima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak, itd.) usljed koje je nastupilo tjelesno oštećenje, fizičko ili psihičko oštećenje ili znatno pogoršanje zdravstvenog stanja. Uvjet za ostvarivanje prava na pomoć prema zakonu u FBosna i Hercegovina i RS-u je tjelesno oštećenje od najmanje 60% ili trajno tjelesno oštećenje.
Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine, formirano 2010. godine, nadležno je za provođenje i praćenje provođenja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. ²⁵ Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosna i Hercegovina sastoji se od 20 članova: 10 članova su predstavnici svih nivoa vlasti (državni, entitetski i Brčko distrikt), a drugih 10 članova su predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom od društvenog interesa u entitetima i Brčko distriktu.
Nadležnost BHMAC-a u domenu pomoći žrtvama se odnosi na upravljanje centralnom bazom podataka BHMAC-a koja sadrži i podatke o žrtvama mina/ESZR, u skladu sa Zakonom o deminiranju iz 2002. godine. BHMAC osigurat će da se dalje prikupljaju, pohranjuju, analiziraju i dostavljaju podaci o nesrećama izazvanim minama/ESZR, razvrstani po spolu i starosnoj dobi žrtava, kako bi omogućio ažurirani pregled broja žrtava i tačno razumijevanje svih ugroženih grupa. Osim toga, uviđajući značaj integriranja pomoći žrtvama u šire planove, politike i strukture na državnom i entitetskom nivou kako bi osigurali održivu podršku preživjelima, Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini i BHMAC će voditi računa da se podaci o žrtvama dostavljaju resornim ministarstvima i da su integrirani u šire planove i sisteme na državnom i entitetskom nivou.
Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za pomoć žrtvama mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata kao stalno tijelo na državnom nivou čiji je mandat istekao u aprilu 2022. godine upućeni su pozivi relevantnim članovima za formiranje novog saziva. Očekuje se da će njegov rad na zagovaranju dovesti do integracije pomoći žrtvama u relevantne mehanizme koordinacije, uključujući i zdravstvenu i socijalnu zaštitu, invaliditet, obrazovanje i smanjenje siromaštva. Koordinaciono tijelo će nastojati podići nivo svijesti u ključnim ministarstvima u čijoj je nadležnosti pružanje pomoći žrtvama u Bosni i Hercegovini, u skladu sa obavezama iz domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija.

15. Upravljanje preostalom kontaminacijom

U vezi s obavezama koje proizilaze iz člana 5. Konvencije o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, u skladu sa zahtjevom za produženje roka, od Bosne i Hercegovine se očekuje da do marta 2027. godine dođe do faze završetka ²⁶ identifikacije i čišćenja svih poznatih kontaminiranih površina, čime će preći sa faze sa težištem na proaktivne operacije izviđanja i čišćenja na fazu rješavanja preostale kontaminacije minama/ESZR, u kojoj će koristiti odgovarajući reaktivan odgovor u cilju smanjenja prijetnji preostale kontaminacije. ²⁷ Kako Bosna i Hercegovina bude napredovala ka ovoj tranziciji, planiranje održivog upravljanja preostalom kontaminacijom će dobivati na značaju i zahtijevati veći strateški fokus. Ovaj proces često karakterizira i prijelaz sa programa izviđanja i čišćenja koji je pretežno finansiran iz međunarodnih izvora na kontekst u kojem su nadležnosti prenesene na postojeće državne strukture, a operacije se finansiraju iz državnog budžeta. Nekoliko domaćih aktera ima važnu ulogu u programu protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine i od suštinske su važnosti za uspješnu identifikaciju i čišćenje mina/ESZR. S obzirom na svoje tehničke kapacitete, Bosna i Hercegovina je u dobroj poziciji da efikasno i djelotvorno upravlja svojim dugoročnim problemom preostale kontaminacije sa vlastitim kapacitetima. Ipak, važno je da relevantni akteri pokrenu proces planiranja upravljanja preostalom kontaminacijom prije nego što Bosna i Hercegovina ispuni svoje obaveze prema članu 5. odnosno članu 3. dvije glavne konvencije. Ovde se govori o aktivnom učešću Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite. Međutim, nezavisno od navedenog, važno je napomenuti da je sada evidentno da Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti ispuniti obaveze do marta 2027. godine, zbog čega će se u 2025. godini podnijeti novi zahtjev za produženje roka prema članu 5. Konvencije.

16. Provođenje Strategije

Bosna i Hercegovina će pod vodstvom Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini koja djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i u direktnoj je saradnji sa BHMAC-om, osigurati potpuno provođenje ove strategije. Komisija za deminiranje će preduzimati sve mjere i radnje iz okvira propisanih nadležnosti iz člana 6. Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 5/02), i to:
a) predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svim konferencijama, domaćim i međunarodnim, koje se odnose na akcije protiv mina, a naročito u međunarodnoj kampanji za zabranu kopnenih mina, te na stručnim konferencijama;
b) odobravati standarde za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS) u Bosni i Hercegovini;
c) predlagati kvalificirane i kompetentne kandidate za mjesta direktora, pomoćnika direktora BHMAC-a koje imenuje Vijeće ministara;
d) na prijedlog direktora, odobravati interne propise za rad Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini;
e) poboljšavati saradnju između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske;
f) podnositi izvještaje Vijeću ministara i redovno izvještavati Odbor donatora o aktivnostima Komisije, kao i napretku operacija deminiranja, u skladu sa izvještajima koje dostavi Centar za uklanjanje mina;
g) obavljati i druge poslove u skladu s odlukom o osnivanju Komisije.
Centar za uklanjanje mina će u cilju provođenja i izvršenja strategije preduzimati sve radnje koje su propisane članom 9. Zakona o deminiranju i to:
a) održavati i voditi centralnu bazu podataka o minskim poljima i kapacitetima za mape;
b) predlagati tehničke i sigurnosne standarde kao i standarde kvaliteta obavljenog posla za operacije deminiranja i predlagati certifikate na odobrenje Komisiji;
c) pregledati dokaze o kvalifikovanosti međunarodnih i domaćih firmi za deminiranje za njihovu akreditaciju, koju će odobriti Komisija;
d) predlagati standarde za obuku koju će odobriti Komisija, te pratiti i izvještavati o njihovom provođenju;
e) pripremati prijedloge za rad na deminiranju područja koja su na međuentitetskoj liniji razgraničenja, koje će odobriti Komisija;
f) pripremati planove rada i budžete za svoje aktivnosti, kao i izvještaje i obračune, koje će odobriti Komisija i nakon toga dostaviti Odboru donatora;
g) obavljati i druge poslove u skladu s aktom o osnivanju.

17. Praćenje, revizija i evaluacija Strategije

Praćenje provođenja Strategije i njena revizija pružaju mogućnost da se bolje shvate postignuća i izazovi te da se omogući programu da prilagodi svoj pravac i strukturu, kao i da se unaprijede buduće verzije Strategije. Praćenje provođenja Strategije predstavlja kontinuiranu funkciju u kojoj se koristi sistematsko prikupljanje informacija o pokazateljima kako bi se ključnim akterima pružile informacije o nivou postignutog napretka i ostvarenju operativnih ciljeva, izmjerenih prema polazištima i ciljanim stanjima kao indikatorima ostvarenja operativnih ciljeva koji su postavljeni u Strategiji.
BHMAC je, u direktnoj saradnji sa relevantnim akterima, odgovoran za praćenje provođenja ove Strategije. Za to su preduvjet djelotvorno upravljanje informacijama sa jasnim kriterijima za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i dostavu informacija, sistemi izvještavanja te kvalitetna koordinacija i saradnja sa relevantnim akterima. Praćenje će omogućiti identifikaciju prednosti i nedostataka programa protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine i omogućit će BHMAC-u i partnerima da rješavaju probleme, unaprijede aktivnosti, nadograde postignuti uspjeh i prilagode se promjenjivim okolnostima.

18. Prilozi

- Prilog I - Plan realizacije strateškog cilja 3 - izviđanje i čišćenje
- Prilog II - Finansijski plan i plan smanjenja sumnjive površine
- Prilog III - Plan realizacije strateškog cilja 4. - upozoravanje na mine
- Prilog IV - Lista učesnika revizije Strategije

¹ Zahtjev BiH za produženje roka prema članu 5. Otavske konvencije, juni 2008

² Opći okvirni sporazum za mir, https://www.osce.org/bih/126173?download=true

³ Nakon godinu dana IFOR su zamijenile Stabilizacijske snage (SFOR), a njih su u decembru 2004. zamijenile Snage Evropske unije (EUFOR).

⁴ Regionalni uredi BHMAC‐a se nalaze u Sarajevu, Palama, Travniku, Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Brčkom i Bihaću.

⁵ Vidi https://documents‐dds‐ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/078/21/PDF/G1507821.pdf?OpenElement

⁶ Učesnici su bili podijeljeni u radne grupe i dobili su zadatak da analiziraju kontekst pomoću SWOT i PESTLE analize i analize interesnih strana.

⁷ Ciljevi održivog razvoja: http://www.un.org/sustainabledevelopment/development‐agenda/

⁸ Rezultati protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini u kontekstu održivog razvoja, GICHD i UNDP, juni 2022

⁹ Zakon o jednakosti spolova u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 16/03, 102/09 i 32/10): http://arsbih.gov.ba/wpcontent/uploads/2014/02/GEL_32_10_E.pdf

¹⁰ Odnosi se na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima i druge koje djeluju pod kontrolom države, entiteta, kantona, gradova i općina, kao i na imenovanja u delegacije i međunarodne organizacije ili tijela.

¹¹ GMAP www.gmap.ch , UN Gender Guidelines for Mine Action Programmes (Smjernice UN‐a za integraciju rodnih pitanja u programe protivminskog djelovanja): http://www.undp.org/content/undp/en/home/librarypage/womensempowerment/gender_and_cpr/gender_guidelinesformineactionprogrammes/

¹² U skladu sa međunarodnim standardom IMAS 5.10

¹³ Međunarodni standard protivminskog djelovanja IMAS 07.11 Vraćanje površina na upotrebu, mart 2013: https://www.mineactionstandards.org/fileadmin/MAS/documents/imas‐international‐standards/english/series07/IMAS‐07‐11‐Ed1‐Am3.pdf

¹⁴ Ciljana istraga je aktivnost traženja naznaka miniranosti na osnovu lokaciijski određenih dokaza o postojanju mina u sumnjivo opasnoj površini i potvrđeno opasnoj površini korištenjem tehničkih metoda.

¹⁵ Sistematska istraga je aktivnost traženja naznaka miniranosti na osnovu lokacijski neodređenih dokaza o postojanju mina u sumnjivo opasnoj površini i potvrđeno opasnoj površini,uz korištenje tehničkih metoda.

¹⁶ Komisija za deminiranje u BiH je nadležna za potpisivanje svih dokumenata o akreditovanju

¹⁷ Ministarstva obrazovanja postoje na entitetskom (FBiH i RS) I kantonalnom nivou i u Brčko distriktu. Ministarstvo obrazovanja ne postoji na državnom nivou, u okviru Vijeća ministara BiH.

¹⁸ Sve reference na žrtve, preživjele žrtve, druge osobe sa invaliditetom, indirektne žrtve i druge osobe u ugroženim grupama su rodno osjetljive i uvažavaju različitu starosnu dob, to jeste, odnose se na punoljetne i maloljetne ženske i muške osobe.

¹⁹ Konvencija o kasetnoj municiji, čl. 2. Defincije

²⁰ The CCM Coordinators for 2016 and 2017 on Victim Assistance and international Cooperation and Assistance, Guidance on an Integrated Approach to Victim Assistance, 2016 (Koordinatori pomoći žrtvama prema Konvenciji o kasetnoj municiji za 2016. i 2017. godinu i Koordinatori međunarodne saradnje i pomoći prema Konvenciji o kasetnoj municiji, Smjernice za integrirani pristup pomoći žrtvama, 2016.)

²¹ Akcioni plan iz Maputa, mjera IV. Pomoć žrtvama.

²² Akcioni plan iz Dubrovnika, mjera 4.1. Jačanje nacionalnih kapaciteta, mjera 4.2. Povećanje učešća žrtava, mjera

²³ Konvencija o kasetnoj municiji, čl. 5. stav 2.(c) kasetnoj municiji za 2016. i 2017. godinu i Koordinatori međunarodne saradnje i pomoći prema Konvenciji o kasetnoj municiji, Smjernice za integrirani pristup pomoći žrtvama, 2016.)

²⁴ Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, "Službene novine Federacije BiH", br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09

²⁵ Inicijalni izvještaj BiH o provođenju Konvencije UN‐a o pravima osoba sa invaliditetom, 5. mart 2013.

²⁶ "Završetak" se u ovom kontekstu odnosi na mine/ESZR otkrivene nakon što su ugrožene države završile proaktivno izviđanje i/ili čišćenje svih poznatih i sumnjivih opasnih površina, čime su ih proglasile sigurnim za normalnu ljudsku upotrebu.

²⁷ Preostala kontaminacija u ovom kontekstu se odnosi na kontaminaciju minama/ESZR otkrivenim nakon svih razumnim napora da se identificiraju i tretiraju sve sumnjive površine.