Pretraga sadržaja
Napredna pretraga»
 Broj 63

KAZALO

Broj/Broj 63/10

LOGO-SBH.JPG

PARLAMENTARANA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE

360

ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA

ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA

ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA

361

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVAWU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

362

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

363

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

364

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

ODLUKA O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU

365

ODLUKA O RASPOREDU BUDŽETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTI UPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

ODLUKA O RASPOREDU BUXETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVAWE PROBLEMA ROMA U OBLASTI ZAPOŠQAVAWA, STAMBENOG ZBRIWAVAWA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

ODLUKA O RASPOREDU BUDŽETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTI ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

366

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU ČLANOVA SAVJETA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE

367

ODLUKA O DODATKU NA PLAĆU NA TEMELJU OBAVLJANJA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI

ODLUKA O DODATKU NA PLATU PO OSNOVU OBAVQAWA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLAWAWE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI

ODLUKA O DODATKU NA PLAĆU PO OSNOVU OBAVLJANJA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI

368

ODLUKA O NAKNADI ZA RAD ČLANOVIMA RADNE SKUPINE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013)

ODLUKA O NAKNADI ZA RAD ČLANOVNMA RADNE GRUPE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013)

ODLUKA O NAKNADI ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013)

369

RJEŠENJE O IMENOVANJU DIREKTORA SREDIŠNJE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANCIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

370

RJEŠENJE O IMENOVANJU ZAMJENIKA DIREKTORA SREDIŠNJE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANCIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU ZAMJENIKA DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU ZAMJENIKA DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE

371

RJEŠENJE O FORMIRANJU POVJERENSTVA ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA

RJEŠEWE O FORMIRAWU KOMISIJE ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA

RJEŠENJE O FORMIRANJU KOMISIJE ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA

MINISTARSTVO PRAVDE BOSNE I HERCEGOVINE

372

ODLUKA O UNUTARNJEM USTROJU JEDINICE ZA IMPLEMENTIRANJE PROJEKTA IZGRADNJE ZAVODA ZA IZVRŠENJE KAZNENIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O UNUTRAŠWOJ ORGANIZACIJI JEDINICE ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA IZGRADWE ZAVODA ZA IZVRŠEWE KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI JEDINICE ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA IZGRADNJE ZAVODA ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE

SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O ODREĐIVANJU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASOVANJE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O ODREĐIVAWU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASAWE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O ODREĐIVANJU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASANJE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O NAČINU PROVOĐENJA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O NAČINU SPROVOĐEWA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O NAČINU PROVOĐENJA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE

NAPUTAK O IZMJENAMA I DOPUNAMA NAPUTKA O UTVRĐIVANJU KVALIFIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽDRIJEBA I IMENOVANJA, OBUKE, PROVJERE ZNANJA I CERTIFICIRANJA ČLANOVA BIRAČKIH ODBORA I MOBILNIH TIMOVA

UPUTSTVO O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA O UTVRĐIVAWU KVALIFIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽRIJEBAWA I IMENOVAWA, OBUKE, PROVJERE ZNAWA I CERTIFIKOVAWA ČLANOVA BIRAČKIH ODBORA I MOBILNIH TIMOVA

UPUTSTVO O IZMJENAMA I DOPUNAMA UPUTSTVA O UTVRĐIVANJU KVALIFIKACIJA, BROJA ČLANOVA, POSTUPKA ŽRIJEBANJA I IMENOVANJA, OBUKE, PROVJERE ZNANJA I CERTIFICIRANJA ČLANOVA BIRAČKIH ODBORA I MOBILNIH TIMOVA

NAPUTAK O IZMJENI NAPUTKA O UVJETIMA I PROCEDURAMA ZA AKREDITIRANJE IZBORNIH PROMATRAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

UPUTSTVO O IZMJENI UPUTSTVA O USLOVIMA I PROCEDURAMA ZA AKREDITOVAWE IZBORNIH POSMATRAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

UPUTSTVO O IZMJENI UPUTSTVA O USLOVIMA I PROCEDURAMA ZA AKREDITIRANJE IZBORNIH POSMATRAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

INSTRUKCIJA O PROVEDBI ČLANKA 5.10, 5.11, 5.16 I 7.4 IZBORNOGA ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

INSTRUKCIJA O PROVOĐEWU ČLANA 5.10, 5.11, 5.16 I 7.4 IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

INSTRUKCIJA O PROVEDBI ČLANA 5.10, 5.11, 5.16 I 7.4 IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

PRIOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLAĆI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA SVIBANJ 2010. GODINE

SAOPŠTEWE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA MAJ 2010. GODINE

SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ BRUTO PLAĆI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA MAJ 2010. GODINE

PRIOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA SVIBANJ 2010. GODINE

SAOPŠTEWE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA MAJ 2010. GODINE

SAOPĆENJE O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAĆI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA MAJ 2010. GODINE

VIJEĆE AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

STATUT AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

STATUT AGENCIJE ZA PRUŽAWE USLUGA U VAZDUŠNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

STATUT AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU VRŠIOCA DUŽNOSTI DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽAWE USLUGA U VAZDUŠNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽAWE USLUGA U VAZDUŠNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽAWE USLUGA U VAZDUŠNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA BILJA

PRAVILNIK O UVJETIMA GLEDE STRUČNE, PROSTORNE I TEHNIČKE OSPOSOBLJENOSTI FITOSANITARNIH LABORATORIJA ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH TESTIRANJA RADI DIJAGNOSTICIRANJA ŠTETNIH ORGANIZAMA

PRAVILNIK O USLOVIMA U POGLEDU STRUČNE, PROSTORNE I TEHNIČKE OSPOSOBQENOSTI FITOSANITARNIH LABORATORIJA ZA IZVOĐEWE LABORATORIJSKIH TESTIRAWA RADI DIJAGNOSTIKOVAWA ŠTETNIH ORGANIZAMA

PRAVILNIK O USLOVIMA U POGLEDU STRUČNE, PROSTORNE I TEHNIČKE OSPOSOBLJENOSTI FITOSANITARNIH LABORATORIJA ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH TESTIRANJA RADI DIJAGNOSTICIRANJA ŠTETNIH ORGANIZAMA

VISOKO SUDBENO I TUŽITELJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OKRUŽNI SUD U BANJOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OKRUŽNI SUD U BAWOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OKRUŽNI SUD U BANJOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OSNOVNI SUD U KOTOR VAROŠI

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA I PREDSJEDNIKA OSNOVNOG SUDA U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE I PREDSJEDNIKA OSNOVNOG SUDA U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE I PREDSJEDNIKA OSNOVNOG SUDA U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OSNOVNI SUD U FOČI

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OSNOVNI SUD U FOČI

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OSNOVNI SUD U FOČI

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OSNOVNI SUD U DOBOJU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OKRUŽNI SUD U BANJOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OKRUŽNI SUD U BAWOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OKRUŽNI SUD U BANJOJ LUCI

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OPŠTINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U KANTONALNI SUD U NOVOM TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U KANTONALNI SUD U NOVOM TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U KANTONALNI SUD U NOVOM TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U KANTONALNI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OPŠTINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OPŠTINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OPŠTINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OPĆINSKI SUD U SARAJEVU

ODLUKA O IMENOVANJU SUCA U OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVAWU SUDIJE U OPŠTINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O IMENOVANJU SUDIJE U OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O PRESTANKU MANDATA

ODLUKA O IMENOVANJU STRUČNOG SURADNIKA U OPĆINSKI SUD U ZAVIDOVIĆIMA

ODLUKA O IMENOVAWU STRUČNOG SARADNIKA U OPŠTINSKI SUD U ZAVIDOVIĆIMA

ODLUKA O IMENOVANJU STRUČNOG SARADNIKA U OPĆINSKI SUD U ZAVIDOVIĆIMA

ODLUKA O IMENOVANJU STRUČNOG SURADNIKA U OPĆINSKI SUD U GRAČANICI

ODLUKA O IMENOVAWU STRUČNOG SARADNIKA U OPŠTINSKI SUD U GRAČANICI

ODLUKA O IMENOVANJU STRUČNOG SARADNIKA U OPĆINSKI SUD U GRAČANICI

Stara verzija
 Broj 63

LOGO-HSB.JPG    

Godina XIV
Utorak, 3. kolovoza/augusta 2010. godine
 

Broj/Broj
63 

Godina XIV
Utorak, 3. avgusta 2010. godine
 

ISSN 1512-7494 -    hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 -    srpski jezik
ISSN 1512-7486 -    bosanski jezik
 

PARLAMENTARANA SKUPŠTINA
BOSNE I HERCEGOVINE 

360 

Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 80. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 30. lipnja 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. srpnja 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

(Predmet Zakona) 

Ovim se Zakonom uređuju: 

a)    pravo autora na njihovim djelima iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti (autorsko pravo), 

b)    prava izvođača, proizvođača fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, nakladnika i proizvođača baza podataka na njihovim izvođenjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), 

c)    ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, 

d)    zaštita autorskog prava i srodnih prava, 

e)    područje primjene Zakona. 

Članak 2. 

(Objavljivanje, javnost i izdavanje) 

(1)    Objavljivanje, u smislu ovoga Zakona, znači da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava s odobrenjem ovlaštene osobe prvi puta postalo dostupno javnosti. 

(2)    Izrazi javan i javnost, u smislu ovoga Zakona, znače veći broj osoba koje nisu međusobno povezane rodbinskom vezom ili drugim osobnim vezama. 

(3)    Izdavanje, u smislu ovoga Zakona, znači da je dostatan broj izrađenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava s odobrenjem ovlaštene osobe ponuđen javnosti ili stavljen u promet. 

Članak 3.
(Odnos autorskog i srodnih prava) 

(1)    Zaštita srodnih prava, sukladno ovome Zakonu, ni na koji način ne utječe na prava autorâ čija su djela zaštićena ovim Zakonom. 

(2)    Odredbe ovoga Zakona o sastojcima autorskog djela, pretpostavci autorstva, suautorima, autorima spojenih djela, sadržaju autorskih imovinskih prava i drugih prava autorâ, sadržajnim ograničenjima autorskog prava, početku i učincima isteka rokova trajanja autorskog prava, odnosu između autorskog prava i prava vlasništva, te o autorskom pravu u pravnom prometu primjenjuju se na odgovarajući način i na srodna prava, osim ako je u petome dijelu ovoga Zakona drukčije određeno. 

DIO DRUGI - AUTORSKO PRAVO 

POGLAVLJE I. AUTORSKO DJELO 

Članak 4. 

(Zaštićena djela) 

(1)    Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Autorskim djelom osobito se smatraju: 

a)    pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i računalni programi), 

b)    govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste naravi), 

c)    dramska, dramsko-glazbena i lutkarska djela, 

d)    koreografska i pantomimska djela, 

e)    glazbena djela s riječima ili bez riječi, 

f)    audiovizualna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvaranju), 

g)    djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste naravi), 

h)    djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti), 

i)    djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja, 

j)    fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, 

k)    kartografska djela, 

l)    prezentacije znanstvene, obrazovne ili tehničke naravi (tehničke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga djela iste naravi). 

Članak 5. 

(Sastojci autorskog djela) 

Osnutak djela, nezavršeno djelo, naslov i drugi sastojci djela, ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine, zaštićeni su kao samostalno autorsko djelo. 

Članak 6.
(Prerada autorskog djela) 

(1)    Prijevodi, prilagodbe, glazbeni aranžmani, glazbene obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su kao samostalna autorska djela. 

(2)    Zaštita djela iz stavka (1) ovoga članka nema utjecaja na pravo autora izvornoga djela. 

Članak 7. 

(Zbirke) 

(1)    Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na odabir, raspored ili način izlaganja svoga sadržaja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. 

(2)    Uključenjem izvornih djela u zbirku ne smije se povrijediti pravo autora tih djela. Uključenjem druge izvorne građe u zbirku ta građa ne postaje zaštićeno djelo. 

(3)    Baze podataka iz stavka (1) ovoga članka predstavljaju zbirke samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kakvom obliku koje su sustavno i metodički sređene i pojedinačno dostupne elektroničkim putem ili na drugi način. 

(4)    Zaštita se prema ovome članku ne primjenjuje na računalne programe korištene za izradu ili rad elektroničkih baza podataka. 

Članak 8. 

(Nezaštićene tvorevine) 

(1)    Autorskopravno nisu zaštićeni: 

a)    ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića, 

b)    službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i pravosuđa (zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke i slično), 

c)    politički govori i govori održani tijekom sudskih rasprava, 

d)    dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavijesti za tisak, 

e)    narodne književne i umjetničke tvorevine. 

(2)    Prijevodi tekstova i govora iz stavka (1) toč. b) i c) ovoga članka autorskopravno su zaštićeni, osim ako su objavljeni kao službeni tekstovi. 

POGLAVLJE II. AUTOR 

Članak 9. 

(Fizička osoba) 

Autor djela je fizička osoba koja je stvorila djelo. 

Članak 10. 

(Pretpostavka autorstva) 

Autorom se smatra osoba čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na djelu na uobičajeni način, dok se ne dokaže protivno. 

Članak 11. 

(Nepoznati autor) 

(1)    U slučaju anonimnog ili pseudonimnog djela nakladnik čije je ime naznačeno na djelu smatra se zastupnikom autora, dok se ne dokaže protivno, i kao takav ovlašten je vršiti moralna i imovinska prava autora. Ako nakladnik nije naznačen na djelu, osoba koja je objavila djelo ovlaštena je ostvarivati autorsko pravo. 

(2)    Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji autor nije poznat ostvaruje odgovarajuća organizacija autorâ. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka prestaju se primjenjivati od trenutka kada se utvrdi identitet autora. Osoba koja je ostvarivala autorsko pravo prema odredbama st. (1) i (2) ovoga članka dužna je prenijeti koristi od autorskih prava na autora, ako ugovorom nije drukčije dogovoreno. Na prijenos prava odnosno predaju stvari na odgovarajući se način primjenjuju pravna pravila o položaju savjesnog imatelja. 

(4)    Osobe iz st. (1) i (2) ovoga članka mogu prenositi pojedinačna imovinska prava na treće osobe samo u takvom opsegu i trajanju, te samo pod takvim uvjetima koji su uobičajeni za redovitu uporabu određene vrste djela i koji nisu protivni opravdanim ekonomskim interesima autora. U protivnom slučaju autor ima pravo tražiti raskid ugovora i naknadu štete od osoba iz st. (1) i (2) ovoga članka, kao i od treće osobe na koju su prava prenesena. 

Članak 12. 

(Suautori) 

(1)    Ako autorsko djelo stvoreno suradnjom dviju ili više osoba čini nedjeljivu cjelinu, svim suautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo. 

(2)    Udjel pojedinog suautora određuje se razmjerno stvarnome doprinosu koji je svaki od suautora dao u stvaranju djela, ako njihovi međusobni odnosi nisu drukčije uređeni ugovorom. 

(3)    Odluku o uporabi autorskog djela donose zajedno svi suautori. Suautor ne može uskratiti svoju suglasnost protivno načelima savjesnosti i poštenja. 

(4)    Ako se suautorsko djelo sastoji od dijelova koji se mogu zasebno koristiti i ako se autor svakog takvog dijela može identificirati, autor svakog dijela smatrat će se izvornim vlasnikom imovinskog prava u dijelu koji je on stvorio. 

Članak 13. 

(Autori spojenih djela) 

(1)    Ako dva ili više autora spoje svoja djela radi zajedničkog iskorištavanja, svaki od njih ima autorsko pravo na svome dijelu. Odnosi između autora spojenih djela uređuju se međusobnim ugovorom. 

(2)    Ako nije drukčije dogovoreno, odredba članka 12. stavak (3) ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje i na autore spojenih djela. 

POGLAVLJE III. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA 

Odjeljak A. Opće odredbe 

Članak 14. 

(Nastanak prava) 

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na temelju samog stvaranja autorskog djela i nije uvjetovano ispunjenjem bilo kojih formalnosti ili zahtjeva glede njegovog sadržaja, kvalitete ili svrhe. 

Članak 15. 

(Sadržaj autorskog prava) 

Autorsko pravo jedinstveno je pravo na autorskom djelu koje sadrži isključive osobno-pravne ovlasti (autorska moralna prava), isključive imovinskopravne ovlasti (autorska imovinska prava) i druge ovlasti autora (druga prava autora). 

Odjeljak B. Autorska moralna prava 

Članak 16. 

(Sadržaj prava) 

Autorska moralna prava štite autora glede njegovih duhovnih i osobnih veza s njegovim djelom. 

Članak 17. 

(Pravo objavljivanja) 

Autor ima isključivo pravo odlučiti hoće li, kada, na koji način i u kojem obliku njegovo djelo biti objavljeno. 

Članak 18. 

(Pravo priznavanja autorstva) 

(1)    Autor ima isključivo pravo biti priznat i označen kao stvaratelj svojega djela. 

(2)    Autor ima pravo odrediti da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pod pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno. 

Članak 19. 

(Pravo poštivanja djela) 

Autor ima isključivo pravo suprotstaviti se svakom mijenjanju ili uporabi djela ako bi takvo mijenjanje ili uporaba vrijeđali njegovu čast i ugled. 

Odjeljak C. Autorska imovinska prava 

Članak 20. 

(Sadržaj prava) 

(1)    Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlast autora da zabrani ili dopusti iskorištavanje svojega djela i primjeraka toga djela, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Druga osoba može iskorištavati autorsko djelo samo s dopuštenjem autora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(3)    Za svaki oblik iskorištavanja autorskog djela od druge osobe autoru pripada posebna naknada, osim ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

(4)    Autorska imovinska prava osobito sadrže: 

a)    pravo reproduciranja, 

b)    pravo distribuiranja, 

c)    pravo davanja u najam, 

d)    pravo priopćavanja javnosti, 

e)    pravo prerade, 

f)    pravo audiovizualne prilagodbe (članak 110.), 

g)    pravo prijevoda. 

Članak 21. 

(Pravo reproduciranja) 

(1)    Pravo reproduciranja isključivo je pravo na fiksiranje djela na materijalnom nosaču (primjerku djela) neizravno ili izravno, privremeno ili trajno, djelomično ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način. 

(2)    Djelo se reproducira osobito u obliku grafičkog umnožavanja, trodimenzionalnog umnožavanja, fotografiranja, fotokopiranja i umnožavanja drugim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnog ili vizualnog snimanja, izgradnjom odnosno izvedbom arhitektonskog objekta i pohranom djela u elektroničkom obliku. 

Članak 22. 

(Pravo distribuiranja) 

(1)    Pravo distribuiranja isključivo je pravo na stavljanje u promet izvornika ili preslika djela, snimke izvedbe ili fonograma na materijalnom nosaču, prodajom ili drugim načinom prijenosa vlasništva, uključujući uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasništva. 

(2)    Pravo distribuiranja obuhvaća i isključivo pravo na uvoz umnoženih primjeraka djela u određenu zemlju radi daljnjeg stavljanja u promet, neovisno o tomu jesu li izrađeni na zakonit način ili ne. 

Članak 23. 

(Pravo davanja u najam) 

(1)    Pravo davanja u najam isključivo je pravo na davanje na korištenje izvornika ili primjerka djela na vremenski ograničeno razdoblje, u svrhu ostvarivanja neizravne ili izravne ekonomske koristi. 

(2)    Odredbe stavka (1) ovoga članka ne odnose se na korištenje: 

a)    arhitektonskih objekata, 

b)    izvornika ili primjerka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, 

c)    izvornika ili primjerka djela radi priopćavanja javnosti, 

d)    izvornika ili primjerka djela radi uvida na licu mjesta, 

e)    u radnom odnosu, ako je korišenje ograničeno isključivo na izvršenje radnih obveza iz tog odnosa, 

f)    računalnog programa ukoliko on nije bitan predmet najma. 

(3)    Pravo davanja u najam računalnog programa ne primjenjuje se na davanje u najam računalnog programa ako sâm program nije osnovni predmet davanja u najam. 

Članak 24. 

(Pravo priopćavanja javnosti) 

Pravo priopćavanja javnosti isključivo je pravo na činjenje djela dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i osobito obuhvaća: 

a)    pravo na javnu izvedbu, 

b)    pravo na javni prijenos, 

c)    pravo na javno prikazivanje, 

d)    pravo na javno priopćavanje s fonograma i videograma, 

e)    pravo na radiodifuzno i kabelsko emitiranje, 

f)    pravo na radiodifuzno i kabelsko reemitiranje, 

g)    pravo na sekundarno korištenje djela koje se radiodifuzno emitira, 

h)    pravo na čininjenje dostupnim javnosti. 

Članak 25. 

(Javna izvedba) 

Pravo javne izvedbe isključivo je pravo na priopćavanje javnosti: 

a)    djela iz područja književnosti ili znanosti njegovim čitanjem ili recitiranjem uživo (pravo javnog recitiranja), 

b)    glazbenog djela njegovom izvedbom uživo (pravo javne glazbene izvedbe), 

c)    dramskog, dramsko-glazbenog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo (pravo javnog scenskog prikazivanja). 

Članak 26. 

(Javni prijenos) 

Pravo javnog prijenosa isključivo je pravo na priopćavanje, recitiranje, glazbenu izvedbu ili scensko prikazivanje djela javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo uživo recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvučnika, zaslona ili drugog tehničkog uređaja. 

Članak 27. 

(Javno prikazivanje) 

Pravo javnog prikazivanja isključivo je pravo na priopćavanje javnosti audiovizualnog djela ili djela iz područja fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza znanstvene ili tehničke naravi pomoću tehničkih uređaja. 

Članak 28. 

(Javno priopćavanje s fonograma i videograma) 

Pravo javnog priopćavanja s fonograma i videograma isključivo je pravo na priopćavanje javnosti recitacije, izvedbe ili scenskog prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme. 

Članak 29. 

(Radiodifuzno i kabelsko emitiranje) 

(1)    Pravo radiodifuznog odnosno kabelskog emitiranja isključivo je pravo na priopćavanje djela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih za javni prijam, bežičnim prijenosom (uključujući satelit) ili žičanim prijenosom odnosno žičanim prijenosom (uključujući kabelski ili mikrovalni sustav). 

(2)    Emitiranje putem satelita iz stavka (1) ovoga članka postoji kad se pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju programski signali koji su namijenjeni za javni prijam šalju u neprekinutom komunikacijskom lancu prema satelitu i nazad na Zemlju. 

(3)    Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uvjetom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja obavlja emitiranje ili od ovlaštene treće osobe. 

Članak 30. 

(Radiodifuzno i kabelsko reemitiranje) 

Pravo radiodifuznog odnosno kabelskog reemitiranja isključivo je pravo na istodobno, u neizmijenjenom obliku i cjelini, priopćavanje javnosti radiodifuzno emitiranog djela kada: 

a)    takvo priopćavanje obavlja druga organizacija za radiodifuziju a ne one koja djelo izvorno emitira, ili 

b)    drugi subjekt obavlja priopćavanje kabelskim ili mikrovalnim sustavom koji obuhvaća više od 100 priključaka ili kada se djelo izvorno emitira iz druge države (kabelsko reemitiranje). 

Članak 31. 

(Sekundarna uporaba djela koje se radiodifuzno emitira) 

Pravo sekundarne uporabe djela koje se radiodifuzno emitira isključivo je pravo na istodobno priopćavanje javnosti djela koje je radiodifuzno emitirano odnosno radiodifuzno ili kabelski reemitirano putem zvučnika, zaslona ili sličnog tehničkog uređaja. 

Članak 32. 

(Pravo činidbe dostupnim javnosti) 

Pravo činidbe dostupnim javnosti isključivo je pravo na priopćavanje javnosti djela žičanim ili bežičnim prijenosom na način koji pojedincu omogućava pristup djelu s mjesta i u vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i slično). 

Članak 33. 

(Pravo prerade) 

(1)    Pravo prerade isključivo je pravo na prijevod, dramsku ili glazbenu obradu, promjenu ili na bilo koji drugi način preradu izvornoga djela. 

(2)    Pravo iz stavka (1) ovoga članka obuhvaća i slučaj kada se izvorno djelo u neizmijenjenom obliku uvrsti ili ugradi u novo djelo. 

(3)    Autor izvornog djela zadržava isključivo pravo na uporabu svojega djela u prerađenom obliku, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

Odjeljak D. Druga prava autora 

Članak 34. 

(Pravo na naknadu za davanje na poslugu) 

(1)    Autor ima pravo na odgovarajuću naknadu ako se izvornik ili primjerak njegova djela daju na poslugu putem javnih knjižnica odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost. 

(2)    Davanje na poslugu, u smislu ovoga Zakona, znači davanje na korištenje u vremenski ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja neizravne ili izravne ekonomske koristi. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ne odnose se na korištenje: 

a)    izvornika ili primjeraka knjižničnog materijala u nacionalnim knjižnicama, knjižnicama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim knjižnicama, 

b)    arhitektonskih objekata, 

c)    izvornika ili primjeraka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, 

d)    izvornika ili primjeraka djela radi priopćavanja javnosti, 

e)    izvornika ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta, ili za njihovu posudbu između javnih ustanova, 

f)    u radnom odnosu, ako je korištenje ograničeno isključivo na izvršenje radnih obveza iz tog odnosa. 

(4)    Davanje na poslugu izvornika ili primjeraka računalnih programa i baza podataka isključivo je pravo njihovog autora. 

Članak 35. 

(Pravo slijeđenja) 

(1)    Ako je izvornik djela likovne umjetnosti nakon što ga je autor prvi puta prodao ponovno prodan, autor ima pravo biti obaviješten o prodaji i novom vlasniku i potraživati naknadu u opsegu određenom u ovome članku pod uvjetom da se prodavatelj, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetničkih djela (prodajni saloni, galerije, aukcijske kuće i slično). 

(2)    Za obveze iz stavka (1) ovoga članka odgovaraju prodavatelj, kupac i posrednik solidarno. 

(3)    Izvornicima djela likovnih umjetnosti iz stavka (1) ovoga članka smatraju se slike, crteži, kolaži, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetnička djela izrađena u keramici, staklu ili drugom materijalu i slična djela koja je stvorio autor vlastoručno, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju izvornicima. Reprodukcije djela smatraju se izvornicima ako ih je izradio autor ili osoba koju je on ovlastio u ograničenom broju primjeraka koji su, u pravilu, numerirani i potpisani od autora. 

(4)    Naknada na temelju prava slijeđenja plaća se u postotku od prodajne cijene izvornika bez uključenog poreza. 

(5)    Naknada iz stavka (4) ovoga članka iznosi: 

a)    4% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM, 

b)    3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM, 

c)    1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM, 

d)    0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM, 

e)    0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM. 

(6)    Neovisno o prodajnoj cijeni izvornika, naknada na temelju prava slijeđenja ne može iznositi više od 25.000 KM. 

(7)    Pravo slijeđenja ne može biti predmetom odricanja, prijenosa pravnim poslovima među živima i prisilne ovrhe. 

Članak 36. 

(Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu) 

(1)    Ako se, prema odredbama članka 46. ovoga Zakona, autorsko djelo može reproducirati bez autorovog odobrenja, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu narav, može očekivati da će biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta, za privatnu ili drugu vlastitu uporabu ima pravo na naknadu od takve uporabe. 

(2)    Naknada iz stavka (1) ovoga članka za zvučno i vizualno snimanje plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehničkih uređaja za zvučno i vizualno snimanje i 

b)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(3)    Naknada iz stavka (1) ovoga članka za fotokopiranje plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji, ili uvozu novih uređaja za fotokopiranje, 

b)    od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju. 

(4)    Za potrebe ovoga Zakona, uvoz u Bosnu i Hercegovinu znači svako puštanje u promet i svako unošenje robe na teritorij Bosne i Hercegovine, osim ako se radi o malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu uporabu koje se unose kao dio osobne prtljage ili šalju u malim pošiljkama. 

(5)    S fotokopiranjem su izjednačene sve druge tehnike reproduciranja, a uređajima za zvučno i vizualno snimanje izjednačeni su svi drugi uređaji kojima se omogućava postizanje istog efekta. 

(6)    Pravo na naknadu, prema odredbi stavka (1) ovoga članka, ne može biti predmetom odricanja, raspolaganja za vrijeme života i prisilne ovrhe. 

Članak 37. 

(Osobe obvezane na plaćanje naknade) 

(1)    Naknadu iz članka 36. st. (2) i (3) točka a) ovoga Zakona plaćaju proizvođači uređaja za zvučno i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje i proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(2)    Ako se uređaji i prazni nosači iz stavka (1) ovoga članka uvoze u Bosnu i Hercegovinu, naknadu iz članka 36. ovoga Zakona plaća uvoznik. 

(3)    Proizvođači iz stavka (1) ovoga članka ne plaćaju naknadu za uređaje i prazne nosače koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine. 

(4)    Naknadu iz članka 36. stavak (3) točka b) ovoga Zakona plaćaju fizičke i pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja. 

Članak 38. 

(Iznos naknade) 

(1)    Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koji pripadaju zajednički svim nositeljima prava prema ovome Zakonu, određuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 

(2)    Iznosi iz stavka (1) ovoga članka određuju se posebno za različite kategorije uređaja i nosača, i to: 

a)    za svaki uređaj za zvučno snimanje - ovisno o tehnologiji (analogno, digitalno) i činjenici radi li se o uređajima namijenjenim isključivo reproduciranju zvučnih snimki ili ne, 

b)    za svaki uređaj za audiovizualno snimanje - ovisno o tehnologiji (analogno, digitalno) i činjenici radi li se o uređajima namijenjenim isključivo reproduciranju audiovizualnih ili videosnimki ili ne, 

c)    za svaki prazan nosač zvuka ili slike - ovisno o tehnologiji (analogno, digitalno) i najduljem mogućem trajanju reprodukcije zvuka ili slike, 

d)    za svaki uređaj za fotokopiranje ili drugi uređaj sa sličnom tehnikom reproduciranja (telefaks, pisač, fotopisač i sl.) - ovisno o najvećem mogućem broju preslika u minuti i o mogućnosti reproduciranja u boji, 

e)    za svaku pojedinačnu fotokopiju izrađenu za prodaju fizičkim osobama. 

Članak 39. 

(Pravo pristupa i predaje djela) 

(1)    Autor ima pravo pristupa izvorniku ili primjerku svojega djela koje se nalazi u posjedu druge osobe ukoliko je to nužno za ostvarenje njegovog prava na reproduciranje ili preradu i ako to nije protivno opravdanim interesima posjednika. 

(2)    Autor može zahtijevati od posjednika da preda izvornik djela likovne umjetnosti ili fotografije radi izlaganja u Bosni i Hercegovini, ukoliko dokaže da postoji jači interes. 

(3)    Posjednik može predaju izvornika, prema stavku (2) ovoga članka, uvjetovati davanjem jamstva ili sklapanjem ugovora o osiguranju u visini tržišne vrijednosti djela. 

(4)    Pravo pristupa djelu kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov trošak i s najmanjim mogućim smetanjem posjednika. U slučaju oštećenja izvornika ili primjeraka djela autor odgovara za svu štetu, bez obzira na svoju krivnju. 

POGLAVLJE IV. SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA 

Članak 40. 

(Opće pravilo) 

(1)    Sadržajna ograničenja autorskog prava moguća su samo u slučajevima predviđenim u ovome poglavlju, s tim što je opseg takve uporabe autorskih djela ograničen namjerom koja se želi postignuti i sukladnošću s dobrim običajima. 

(2)    Sadržajna ograničenja autorskog prava protežu se na odgovarajući način i na srodna prava iz čl. 119., 127., 132., 136. i 139. ovoga Zakona. 

Odjeljak A. Zakonska licencija 

Članak 41. 

(Nastavni materijali i periodika) 

(1)    Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obvezu plaćanja odgovarajuće naknade, dopušteno je: 

a)    reproducirati u čitankama, udžbenicima, radnim bilježnicama i ispitnim materijalima ulomke autorskih djela i pojedinačna autorska djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafičkog dizajna i kartografije ako se radi o objavljenim djelima, 

b)    reproducirati u periodičnom tisku ili u pregledima takvog tiska (clipping) pojedinačne objavljene članke o aktualnim političkim, gospodarskim, vjerskim i drugim sličnim tekućim pitanjima, osim ako je to autor izrijekom zabranio. 

(2)    Odredbe stavka (1) ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za javno priopćavanje spomenutih djela. 

(3)    U slučaju iz st. (1) i (2) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Odjeljak B. Slobodna uporaba 

Članak 42. 

(Osobe s invaliditetom) 

Dopušteno je reproducirati i distribuirati djela za potrebe osoba s invaliditetom ako to djelo ne postoji u traženom obliku, ako je njegova uporaba u izravnoj vezi s invalidnošću tih osoba i ograničena na njezin opseg, te ako to nije učinjeno s namjerom ostvarivanja neizravne ili izravne ekonomske koristi. U tome slučaju izvor i ime autora moraju biti naznačeni, ako su naznačeni na djelu koje se koristi. 

Članak 43. 

(Privremeno reproduciranje) 

Privremeno reproduciranje autorskog djela dopušteno je ako predstavlja prolaznu ili prateću radnju, koja čini sastavni i bitan dio tehnološkog procesa i nema nikakvog samostalnog ekonomskog značenja, a njezina jedina svrha je omogućiti prijenos djela u mreži između trećih osoba putem posrednika, ili njegovu ovlaštenu uporabu. 

Članak 44. 

(Informiranje javnosti) 

(1)    Dopušteno je u opsegu potrebnom za informiranje javnosti o tekućim događajima: 

a)    reproducirati autorska djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se informira javnost, 

b)    pripremiti i reproducirati kratke izvatke ili sažetke iz pojedinih objavljenih novinskih i drugih sličnih članaka u pregledima tiska, 

c)    reproducirati javne političke, vjerske i druge govore održane u tijelima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prigodom državnih ili vjerskih svečanosti, 

d)    slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju narav novinskog izvještaja. 

(2)    Odredbe stavka (1) ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za javno priopćavanje spomenutih djela. 

(3)    U slučaju korišenja iz stavka (1) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Članak 45. 

(Nastava) 

(1)    Za potrebe nastave dopušteno je: 

a)    javno izvoditi objavljena djela u obliku izravnog poučavanja na nastavi, 

b)    javno izvoditi objavljena djela na besplatnim školskim priredbama, pod uvjetom da izvođači ne prime naknadu za svoju izvedbu, 

c)    javno priopćavati radiodifuzno emitirane školske emisije putem zvučnika, zaslona ili sličnih tehničkih uređaja koji se nalaze unutar obrazovne ustanove. 

(2)    U slučaju uporabe iz stavka (1) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Članak 46. 

(Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu uporabu) 

(1)    Uz poštivanje prava iz članka 36. stavak (1) ovoga Zakona, slobodno reproduciranje objavljenog autorskog djela jest ako je urađeno samo u jednom primjerku i ako su ispunjeni uvjeti iz st. (2) ili (3) ovoga članka. 

(2)    Fizička osoba može slobodno reproducirati djelo: 

a)    na papiru ili sličnom nosaču, fotokopiranjem ili korištenjem druge fotografske tehnike sa sličnim efektom, 

b)    na bilo kojem drugom nosaču ako to čini za privatnu uporabu, ako primjerci nisu namijenjeni ili pristupačni javnosti i ako tim reproduciranjem nema namjeru ostvariti izravnu ili neizravnu imovinsku korist. 

(3)    Javni arhivi, javne knjižnice, muzeji i obrazovne ili znanstvene ustanove mogu za vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojem nosaču ako to učine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju namjeru ostvariti neizravnu ili izravnu imovinsku korist. 

(4)    Ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno, neovisno o odredbama st. (1), (2) i (3) ovoga članka, nije dopušteno reproducirati: 

a)    pisana djela u opsegu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, 

b)    grafička izdanja glazbenih djela (notni materijali) - osim ručnim prepisivanjem, 

c)    elektroničke baze podataka i računalnih programa, 

d)    djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta, 

e)    bilo koji djela ukoliko bi takvo reproduciranje bilo protivno uobičajenom iskorištavanju djela i oštećivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora odnosno nositelja autorskog prava. 

Članak 47. 

(Citati) 

(1)    Dopušteno je doslovno navoditi ulomke i citate iz objavljenog autorskog djela ili pojedinačnih objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti i industrijskog i grafičkog dizajna radi znanstvenog istraživanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suočenja ili upućivanja koje se želi postići i sukladno dobrim običajima. 

(2)    U slučaju uporabe iz stavka (1) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Članak 48. 

(Nebitni sastojci) 

Objavljena djela koja predstavljaju nebitan sastojak u odnosu na glavno djelo u koje su uključena, ili u odnosu na stvar s kojom se zajedno rabe u slobodnoj su uporabi pri iskorištavanju takvog glavnog djela ili takve stvari. 

Članak 49. 

(Javne izložbe ili dražbe autorskih djela) 

(1)    Organizatori javnih izložbi ili dražbi umjetničkih ili drugih autorskih djela mogu slobodno koristiti ta djela u vezi s promidžbom tih izložbi ili dražbi u opsegu potrebnom za postizanje takve svrhe i pod uvjetom da to ne čine s namjerom da postignu izravnu imovinsku korist. 

(2)    U slučaju uporabe iz stavka (1) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Članak 50. 

(Slobodna prerada djela) 

Dopuštena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o: 

a)    parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne može stvarati zabune glede izvora djela, 

b)    privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije pristupačna javnosti, 

c)    preradi u vezi s dopuštenim korištenjem djela koja je prouzročena samom naravi ili načinom tog korištenja. 

Članak 51. 

(Baze podataka) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njezinog primjerka može slobodno reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa njezinom sadržaju i redovitog korištenja tog sadržaja. Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, dopušteno mu je reproducirati i preraditi samo taj dio. 

(2)    Ugovorne odredbe koje su oprečne stavku (1) ovoga članka ništave su. 

Članak 52. 

(Djela trajno smještena na javnim mjestima) 

(1)    Dopušteno je slobodno koristiti autorska djela koja su trajno smještena na trgovima, parkovima, ulicama ili drugim mjestima pristupačnim javnosti. 

(2)    Djela iz stavka (1) ovoga članka ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku, koristiti za istu namjeru kao izvorno djelo ili koristiti za postizanje imovinske koristi. 

(3)    U slučaju uporabe iz stavka (1) ovoga članka moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na iskorištenom djelu. 

Članak 53. 

(Službeni postupci) 

Dopuštena je slobodno koristiti autorsko djelo ako je to nužno u pojedinačnom konkretnom slučaju radi izvršenja zadaća javne sigurnosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Članak 54. 

(Provjera uređaja) 

(1)    Pogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju fonograme i videograme, uređaje za reproduciranje ili javno priopćavanje fonograma i videograma ili uređaje za prijam zvuka i slike, kao i radionice koje popravljaju takve uređaje mogu slobodno reproducirati i javno priopćavati autorska djela u opsegu koji je potreban za provjeru ispravnosti funkcioniranja tih predmeta prilikom proizvodnje ili izravne prodaje kupcima ili za njihov popravak. 

(2)    Snimke autorskih djela urađene na temelju odredbe stavka (1) ovoga članka moraju se bez odgode izbrisati. 

POGLAVLJE V. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA 

Članak 55. 

(Opća odredba) 

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. 

Članak 56. 

(Suautori) 

Ukoliko autorsko pravo zajednički pripada suautorima, rok iz članka 55. ovoga Zakona računa se od smrti suautora koji je posljednji umro. 

Članak 57. 

(Anonimna i pseudonimna djela) 

(1)    Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonite objave djela. 

(2)    Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu dvojbu glede identiteta autora ili ako autor u roku iz stavka (1) ovoga članka otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz članka 55. ovoga Zakona. 

Članak 58. 

(Kolektivna djela) 

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonite objave djela. 

Članak 59. 

(Djela u nastavcima) 

Ako je ovim Zakonom propisano da se rok trajanja autorskog prava računa od dana zakonite objave djela, a to je djelo objavljeno u dijelovima (nastavci, svesci, naklade, epizode i slično), rok trajanja zaštite računa se za svaki od tih dijelova posebno. 

Članak 60. 

(Zbirke) 

(1)    Nebitne promjene u izboru, sukladnosti ili rasporedu sadržaja zbirke ne produljuju trajanje autorskog prava na zbirci. 

(2)    Nebitnim promjenama iz stavka (1) ovoga članka smatraju se dodavanja, ispuštanja ili druga preinačavanja glede izbora, sukladnosti ili rasporeda građe, koja su potrebna da zbirka zadrži svoj prvobitan karakter i namjenu, na način koji je predvidio njezin autor. 

Članak 61. 

(Pravo pokajanja) 

Pravo pokajanja iz članka 84. ovoga Zakona traje za života autora. 

Članak 62. 

(Početak rokova i djelovanje njihovog isteka) 

(1)    Svi rokovi iz ovoga poglavlja, osim roka iz članka 61. ovoga Zakona, počinju teći od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

(2)    Istekom rokova trajanja autorskog prava propisanih u ovom odjeljku autorsko djelo prestaje biti autorskopravno zaštićeno. 

DIO TREĆI - AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 

Članak 63. 

(Nasljeđivanje autorskog prava) 

Autorsko pravo kao cjelina, osim prava pokajanja, predmetom je nasljeđivanja. Na prijenos autorskog prava nasljeđivanjem primjenjuju se propisi o nasljeđivanju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

Članak 64. 

(Prenosivost autorskog prava) 

(1)    Autorsko pravo neprenosivo je kao cjelina. 

(2)    Autor ne može prenijeti na drugu osobu autorska moralna prava. 

(3)    Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom prenijeti na drugu osobu pojedinačne imovinske ovlasti (autorska imovinska prava) i druga prava autora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

Članak 65. 

(Prisilna ovrha) 

(1)    Autorsko pravo ne može biti predmetom prisilne ovrhe. Predmetom prisilne ovrhe mogu biti samo imovinske koristi koje potječu iz uporabe autorskog djela. 

(2)    Prisilna ovrha nije dopuštena u vezi s autorskim pravom na nedovršenim djelima i na neobjavljenim izvornicima. 

Članak 66. 

(Legitimacija) 

(1)    Prava koja ovaj Zakon daje autoru, uključujući pravo na ostvarivanje sudske zaštite, pripadaju drugom nositelju autorskog prava u opsegu u kojem su zakonom ili pravnim poslom prenesena na njega, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Aktivna legitimacija za ostvarivanje zaštite prava svojih članova, prema ovome Zakonu, u sudskim i drugim službenim postupcima pripada i kolektivnim organizacijama, sindikalnim organizacijama i profesionalnim udrugama utemeljenim radi zaštite autorskih i srodnih prava. 

POGLAVLJE II. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNIŠTVA 

Članak 67. 

(Opće pravilo) 

Autorsko pravo samostalno je i neovisno o pravu vlasništva ili drugim stvarnim pravima na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom nije drukčije propisano. 

Članak 68. 

(Odvojenost pravnog prometa) 

(1)    Raspolaganje pojedinačnim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima autora na djelu ne utječe na pravo vlasništva na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

(2)    Raspolaganje vlasništvom na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano ne utječe na pojedinačna autorska imovinska prava ili druga prava autora na tome djelu, ako zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

Članak 69. 

(Zaštita izvornika autorskog djela) 

(1)    Vlasnik izvornika djela koji bi, s obzirom na okolnosti slučaja, mogao pretpostaviti da autor ima opravdani interes sačuvati taj izvornik od uništenja, dužan je prije uništenja takvog izvornika obavijestiti autora o toj namjeri i ponuditi mu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja izvornika nije moguća, vlasnik je dužan omogućiti autoru izradu primjerka djela na odgovarajući način. 

(2)    Vlasnik arhitektonskog objekta dužan je samo obavijestiti autora o namjeri da uništi objekt i dopustiti autoru, na njegov zahtjev, pristup objektu kojim se omogućava fotografiranje toga objekta. Autor ima pravo tražiti i predaju primjerka nacrta arhitektonskog djela na svoj trošak. 

(3)    Vlasnik stvari na kojoj ili u kojoj je djelo fiksirano bez njegovog dopuštenja može uništiti tu stvar bez obveze iz st. (1) i (2) ovoga članka. 

Članak 70. 

(Prerada izgrađenog arhitektonskog objekta) 

(1)    Autor izgrađenog djela arhitekture ne može se protiviti kasnijim izmjenama na tome objektu ako je od završetka izgradnje odnosno izdavanja upravne dozvole za uporabu objekta proteklo više od pet godina. Ako je na objektu označeno njegovo ime, autor ima pravo tražiti da vlasnik objekta stavi odgovarajuću napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to učinjeno. 

(2)    Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi način preraditi uslijed nedostataka ugrađenih materijala ili ozbiljnih oštećenja objekta nastalih iz bilo kojih razloga, vlasnik objekta može ga slobodno preraditi. 

Članak 71. 

(Iscrpljivanje prava distribuiranja) 

Prvim prijenosom vlasništva na izvorniku ili primjerku djela na području Bosne i Hercegovine od autora ili osobe koja ima njegovu suglasnost iscrpljuje se pravo distribuiranja tog izvornika ili primjerka za područje Bosne i Hercegovine. 

Članak 72. 

(Zajednička imovina bračnih drugova) 

U zajedničku imovinu bračnih drugova ulaze samo imovinske koristi koje potječu iz autorskog prava. 

POGLAVLJE III. OPĆI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Članak 73. 

(Opseg prijenosa autorskog prava) 

Prijenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih prava autora može biti sadržajno, prostorno ili vremenski ograničen. 

Članak 74. 

(Neisključivi i isključivi prijenos) 

(1)    Neisključivi prijenos prava ovlašćuje nositelja da na ugovoreni način iskorištava autorsko djelo, pored autora i drugih nositelja prava. 

(2)    Isključivi prijenos prava ovlašćuje nositelja da samo on na ugovoreni način iskorištava autorsko djelo uz isključivanje autora i svih drugih osoba od uporabe djela. 

(3)    Neisključivi prijenos prava, koji je autor ugovorio prije nego što je ugovorio isključivi prijenos, ima pravni učinak u odnosu na nositelja isključivog prava, osim ako ugovorom između autora i nositelja neisključivih prava nije drukčije utvrđeno. 

Članak 75. 

(Pretpostavke glede opsega prijenosa prava) 

(1)    Ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da je dogovoren neisključivi prijenos, da prijenos vrijedi samo za područje Bosne i Hercegovine i da vrijedi samo za vrijeme koje je uobičajeno za prijenos prava iskorištavanja autorskih djela određene vrste. 

(2)    Ako ugovorom nisu utvrđeni vrsta i opseg pojedinačnih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nositelja, smatra se da su prenesena samo ona prava i samo u onom opsegu koji je potreban za postizanje cilja ugovora. 

Članak 76. 

(Pravilo odvojenosti prijenosa) 

(1)    Pojedinačna autorska imovinska prava ili pojedinačna druga prava autora prenose se zasebno, osim ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

(2)    Pri prijenosu prava na reproduciranje djela ne prenosi se i pravo na njegovu pohranu u elektroničkom obliku i pravo na njegovo zvučno ili vizualno snimanje, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

(3)    Pri prijenosu prava na distribuiranje primjeraka djela ne prenosi se i pravo na njihov uvoz, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. 

(4)    Pri prijenosu prava na davanje u najam fonograma ili videograma na kojima je snimljeno autorsko djelo autor zadržava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje u najam. Autor se ne može odreći prava iz ovoga stavka. 

Članak 77. 

(Pretpostavke o zajedničkom prijenosu) 

(1)    Pri prijenosu prava na reproduciranje djela smatra se da je ugovoren i prijenos prava na distribuiranje primjeraka toga djela, izuzev njihovog uvoza, ako ugovorom nije drukčije određeno. 

(2)    Pri prijenosu prava na radiodifuzno emitiranje djela smatra se da je na organizaciju za radiodifuziju preneseno i pravo na: 

a)    izradu snimki djela ako su te snimke urađene vlastitim sredstvima i za potrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranju i ako se te snimke najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja unište (efemerne snimke), 

b)    predaju i pohranu efemernih snimki vlastitom ili javnom arhivu ako te snimke imaju iznimnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj je predaji i pohrani snimki organizacija za radiodifuziju dužna bez odgode obavijestiti autora. 

Članak 78. 

(Daljnji prijenos prava) 

(1)    Osoba na koju je preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora ne može to pravo prenijeti dalje na treće osobe bez dopuštenja autora, ako ugovorom nije drukčije utvrđeno. 

(2)    Dopuštenje iz stavka (1) ovoga članka nije potrebno ako je daljnji prijenos prava posljedica statusnih promjena kod nositelja prava, njegovog stečaja ili redovite likvidacije. 

(3)    Ako je na temelju zakona ili ugovora daljnji prijenos prava moguć bez dozvole autora, prethodni i novi nositelj prava odgovaraju autoru solidarno glede njegovih zahtjeva utemeljenih na ovome Zakonu. 

Članak 79. 

(Ništavost pojedinih odredbi o prijenosu) 

Ništava je svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugu osobu: 

a)    autorsko pravo kao cjelinu, 

b)    moralna autorska prava, 

c)    autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima, 

d)    autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorištavanja svojega djela. 

Članak 80. 

(Oblik ugovora) 

(1)    Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora, ili kojima se daju dopuštenja za iskorištavanje autorskih djela moraju biti u pisanom obliku, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Pravni posao koji nije zaključen u obliku iz stavka (1) ovoga članka bit će valjan ako su ugovorne stranke u cjelini ili u pretežitom dijelu ispunile obveze koje iz njega proizlaze. U tome slučaju sve prijeporne i nejasne odredbe pravnog posla glede vrste i opsega prenesenih prava tumače se u korist autora. 

Članak 81. 

(Autorska naknada) 

(1)    Smatra se da se prijenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek provodi uz naknadu, osim ako se dokaže protivno. 

(2)    Ako naknada nije bila određena, ona se određuje prema uobičajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela prema osegu i trajanju iskorištavanja djela i prema drugim okolnostima slučaja. 

(3)    Ako se iskorištavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je očito nesrazmjeran s ugovorenom ili određenom naknadom, autor ima pravo tražiti izmjenu ugovora radi određivanja njegovog pravednijeg udjela u tome prihodu odnosno ponovno određivanje visine naknade. 

(4)    Autor se ne može odreći prava iz stavka (3) ovoga članka. 

Članak 82. 

(Popis prihoda i dobiti) 

(1)    Ako je naknada dogovorena ili određena ovisno o prihodima ili dobiti ostvarenoj iskorištavanjem autorskog djela, korisnik djela obvezan je voditi odgovarajuće knjige ili drugi pouzdani popis iz kojega će u svakom trenutku biti moguće ustanoviti iznos ostvarenog prihoda ili dobiti. 

(2)    Korisnik djela obvezan je redovito i u potrebnom opsegu izvještavati autora o visini ostvarenog prihoda ili dobiti, te omogućiti autoru, na njegov zahtjev, najmanje jednom godišnje uvid u knjige ili popis iz stavka (1) ovoga članka. 

Članak 83. 

(Raskid ugovora zbog neizvršenja) 

(1)    Autor može jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je na isključivi način prenio autorsko imovinsko pravo ako druga stranka to pravo izvršava u nedostatnom opsegu ili ga uopće ne izvršava, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugroženi. Autor se ne može pozivati na odredbu ovoga stavka ako su uzroci za neizvršenje ili nedostatno izvršenje prava pretežito na njegovoj strani. 

(2)    Raskid ugovora, prema odredbi stavka (1) ovoga članka, nije moguć prije nego što proteknu dvije godine od prijenosa toga prava. Ako se isključivo pravo odnosi na novinske članke, taj rok iznosi šest mjeseci. 

(3)    Autor može raskinuti ugovor samo pod uvjetom da ponudi nositelju prava dostatan dodatni rok za početak izvršenja prava u zadovoljavajućem opsegu. 

(4)    Raskidom ugovora, prema odredbama ovoga članka, autorsko imovinsko pravo nositelja se gasi. 

(5)    Autor se ne može odreći prava iz stavka (1) ovoga članka. 

Članak 84. 

(Pravo pokajanja) 

(1)    Autor ima isključivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i uskratiti daljnje iskorištavanje svojega djela ako za to ima ozbiljne moralne razloge i ako prethodno nadoknadi običnu štetu nositelju tih prava. 

(2)    Raskid iz stavka (1) ovoga članka ima učinak od dana kad autor položi osiguranje za naknadu štete iz stavka (1) ovoga članka. 

(3)    Nositelj prava iskorištavanja mora, u roku od tri mjeseca od dana primitka izjave o raskidu, priopćiti autoru opseg obične štete. Ako nositelj prava iskorištavanja to ne učini, izjava o raskidu ima učinak istekom tog roka. 

(4)    Ako autor kasnije odluči da se djelo glede kojeg je ostvario pravo pokajanja može ponovno koristiti, dužan je pravo iskorištavanja najprije i pod prijašnjim uvjetima ponuditi onome s kim je prethodno raskinuo ugovor. 

(5)    Autor se ne može odreći prava iz stavka (1) ovoga članka. 

(6)    Odredbe ovoga članka ne odnose se na računalne programe, audiovizualna djela i baze podataka. 

POGLAVLJE IV. POSEBNI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Odjeljak A. Nakladnički ugovor 

Članak 85. 

(Opće odredbe) 

(1)    Nakladničkim ugovorom autor se obvezuje prenijeti na nakladnika pravo reproduciranja svojega djela tiskanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja primjeraka djela (pravo izdavanja), a nakladnik se obvezuje da djelo na ugovoreni način reproducira i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu naknadu. 

(2)    Nakladnički ugovor za pojedinačno određeno djelo može sadržavati i suglasnost o klupskoj nakladi, džepnoj nakladi, periodičnoj nakladi u nastavcima, prijenosu prava prevođenja na pojedinačno određeni jezik, te pravo naklade prevedenog djela kao i druga imovinska prava. 

Članak 86. 

(Sadržaj ugovora) 

(1)    Nakladnički ugovor mora osobito urediti vrstu prijenosa prava, opseg i trajanje prijenosa prava, teritorij važenja prava, rok za izdavanje djela i autorski honorar. 

(2)    Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije utvrđeno, nakladnik ima pravo samo na jedno izdanje djela, odnosno samo na jednokratno umnožavanje ugovorenog broja primjeraka djela. Ako je ugovorom određena mogućnost višekratnog djelomičnog umnožavanja primjeraka do postizanja ukupne ugovorene visine naklade (doštampavanje), nakladnik je dužan bez odgode obavijestiti autora o svakom djelomičnom umnožavanju i priopćiti mu sve podatke potrebne za njegovo učinkovito kontroliranje poštivanja nakladničkog ugovora. 

(3)    Ako je naknada ugovorena u postotku od maloprodajne cijene prodanih primjeraka djela, nakladnički ugovor mora sadržavati i odredbu o njihovom najmanjem broju pri prvoj nakladi. Takva odredba nije potrebna ako ugovor određuje minimalnu naknadu koju je nakladnik dužan platiti autoru neovisno o broju prodanih primjeraka. 

(4)    Ako je naknada ugovorena u paušalnom iznosu, nakladnički ugovor mora sadržavati odredbu o ukupnoj visini naklade. Ako naklada nije određena i ako iz okolnosti slučaja ili dobrih poslovnih običaja ne proizlazi drukčije, nakladnik može izdati najviše 500 primjeraka djela. 

(5)    Ako rok za izdavanje djela nije drukčije ugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao nakladniku primjerak djela u odgovarajućem obliku. 

Članak 87. 

(Sklapanje ugovora posredstvom zastupnika) 

Zastupnik autora može sklopiti nakladnički ugovor samo za ona djela koja su izričito navedena u autorovoj ovlasti. 

Članak 88. 

(Iznimka od pisanog oblika) 

Nakladnički ugovor o izdavanju članaka, crteža i drugih autorskih djela u dnevnom i periodičnom tisku ne mora biti u pisanom obliku. 

Članak 89. 

(Pretpostavka isključivosti) 

(1)    Dok vrijedi nakladnički ugovor, autor ne može prenijeti na drugu osobu pravo izdavanja istoga djela na istom teritoriju i na istom jeziku, osim ako je nakladničkim ugovorom drukčije određeno. 

(2)    Autor može prenijeti pravo izdavanja novinskih članaka istodobno na više osoba, osim ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno. 

Članak 90. 

(Nakladničko pravo prvenstva) 

(1)    Nakladnik koji je stekao pravo na izdavanje djela u tiskanom obliku ima, glede izdavanja toga djela u elektroničkom ili bilo kojem drugom obliku, pravo prvenstva u odnosu na druge nakladnike koji ponude iste uvjete. 

(2)    Nakladnik koji se namjerava koristiti pravom iz stavka (1) ovoga članka dužan je izjasniti se o tomu u roku od 30 dana od dana primitka autorove pisane ponude. 

(3)    Pravo prvenstva iz stavka (1) ovoga članka traje tri godine od isteka roka ugovorenog za izdavanje djela u tiskanom obliku. 

Članak 91. 

(Poboljšanja i izmjene djela) 

Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno, nakladnik je obvezan u slučaju novih naklada djela omogućiti autoru da unese poboljšanja ili druge izmjene autorskog djela pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela i ne uzrokuje nesrazmjerne troškove nakladniku. 

Članak 92. 

(Propast izvornika djela ili naklada uslijed više sile) 

(1)    Ako je rukopis ili drugi izvornik djela nakon njegove predaje nakladniku uništen krivnjom nakladnika ili uslijed više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdano. 

(2)    Ako je pripremljeno izdanje djela uslijed više sile potpuno uništeno prije njegovog stavljanja u promet, nakladnik ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje. 

(3)    Ako pripremljeno izdanje djela uslijed više sile djelomično propadne prije njegovog stavljanja u promet, nakladnik ima pravo, bez plaćanja naknade autoru, reproducirati samo onoliko primjeraka djela koliko ih je propalo. 

Članak 93. 

(Prestanak nakladničkog ugovora) 

(1)    Nakladnički ugovor prestaje: 

a)    smrću autora prije završetka autorskog djela, 

b)    iscrpljenjem naklade svih ugovorenih izdanja, 

c)    istekom roka važenja ugovora. 

(2)    Autor može raskinuti nakladnički ugovor i tražiti naknadu štete a, osim toga, ima pravo zadržati primljenu naknadu, odnosno tražiti isplatu dogovorene naknade ako nakladnik ne izda djelo u ugovorenom roku. 

(3)    Ako rok za izdavanje djela nije utvrđen ugovorom, nakladnik je dužan izdati djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje djela nakladniku. 

(4)    Autor može raskinuti nakladnički ugovor ako nakladnik, nakon iscrpljenja jednog izdanja, ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, osim ako ugovorom nije drukčije određeno. 

(5)    Smatra se da je, u smislu odredbi ovoga članka, izdanje iscrpljeno ako je broj neprodanih primjeraka djela manji od 5% cjelokupnog izdanja. 

Članak 94. 

(Uništenje primjeraka djela) 

(1)    Nakladnik koji namjerava neprodane primjerke djela prodati kao papir za preradu ili ih na drugi način uništiti, dužan je otkup tih primjeraka ponuditi prvo autoru po cijeni koju bi ostvario za takvu prodaju. 

(2)    Ako autor ne prihvati ponudu nakladnika iz stavka (1) ovoga članka ili je prihvati samo za određeni broj primjeraka, preostale primjerke djela nakladnik može slobodno prodati kao papir za preradu ili ih uništiti. 

Odjeljak B. Ugovor o izvedbi 

Članak 95. 

(Opća odredba) 

Ugovorom o izvedbi djela autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javne izvedbe ili javnog scenskog prikazivanja svojega djela, a korisnik se obvezuje da će djelo na ugovoreni način koristiti i za to platiti autoru naknadu. 

Članak 96. 

(Obveze korisnika) 

Korisnik je dužan omogućiti autoru pristup izvedbi djela, ostvariti tehničke uvjete za izvedbu koji osiguravaju poštivanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovu zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvedbe, ako ugovorom nije drukčije određeno. 

Članak 97. 

(Raskid ugovora) 

Ako korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor može raskinuti ugovor o izvedbi i tražiti naknadu štete a, uz to može i zadržati naknadu odnosno tražiti isplatu ugovorene naknade. 

Odjeljak C. Ugovor o stvaranju djela po narudžbi 

Članak 98. 

(Djelo po narudžbi) 

(1)    Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obvezuje da stvori određeno autorsko djelo i primjerak toga djela preda naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to platiti ugovorenu naknadu. 

(2)    Naručitelj ima pravo nadzirati posao i dati autoru upute i zahtjeve u vezi s izgledom i sadržajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu znanstvenog ili umjetničkog stvaralaštva. 

(3)    Autorsko pravo na djelu po narudžbi, osim prava distribuiranja, zadržava autor, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Na ugovor o autorskom djelu po narudžbi na odgovarajući se način primjenjuju propisi kojima se uređuje ugovor o djelu. 

Članak 99. 

(Kolektivno djelo) 

(1)    Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na poticaj i u organizaciji fizičke ili pravne osobe (naručitelj) u čijem je stvaranju sudjelovao veliki broj osoba, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naručitelja (enciklopedije, leksikoni, zbornici, almanasi i slično). 

(2)    Za stvaranje kolektivnog djela sklapa se poseban ugovor. Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (1) ovoga članka, takav ugovor je ništav. 

(3)    Ukoliko ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom djelu isključivo i neograničeno prenesena na naručitelja. 

Odjeljak D. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 

Članak 100. 

(Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca) 

(1)    Ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obveza ili prema uputama poslodavca, smatra se da su sva autorska imovinska prava isključivo prenesena na poslodavca za razdoblje od pet godina od dana završetka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije drukčije određeno. 

(2)    Nakon isteka roka iz stavka (1) ovoga članka prava poslodavca prestaju tako što se vraćaju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka toga roka zatražio njihov ponovni isključivi prijenos bez ograničenja. U tome slučaju autoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu za daljnje iskorištavanje njegova djela. 

Članak 101. 

(Posebne odredbe o prijenosu prava) 

(1)    Neovisno o odredbama članka 100. ovoga Zakona, autor zadržava isključivo pravo uporabe djela stvorenog u radnom odnosu unutar svojih sabranih djela. 

(2)    Neovisno o odredbama članka 100. ovoga Zakona, smatra se da su autorska imovinska prava i druga prava autora na temelju podataka i na kolektivnom djelu isključivo i neograničeno prenesena na poslodavca, ako ugovorom nije drukčije određeno. Prijenos prava na računalnom programu stvorenom u radnom odnosu uređuje se odredbom članka 103. ovoga Zakona. 

DIO ČETVRTI - POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM AUTORSKIM DJELIMA 

POGLAVLJE I. RAČUNALNI PROGRAMI 

Članak 102. 

(Opće odredbe) 

(1)    Računalni program, u smislu ovoga Zakona, jest program u bilo kojem obliku, uključujući pripremne materijale za njegovu izradu. 

(2)    Ideje i načela na kojima se temelji bilo koji element računalnog programa, uključujući elemente koji su osnova za njegovo sučelje, nisu zaštićeni. 

(3)    Računalni programi zaštićeni su kao pisana autorska djela ako predstavljaju vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora. 

Članak 103. 

(Računalni program stvoren u radnom odnosu ili po narudžbi) 

Ako je računalni program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza ili prema uputama poslodavca, ili ako ga je stvorio autor na temelju ugovora o narudžbi, smatra se da su sva autorska imovinska prava na takvom programu isključivo i u cjelini prenesena na poslodavca ili naručitelja, ako ugovorom nije drukčije utvrđeno. 

Članak 104. 

(Prava autora računalnog programa) 

(1)    Ako u čl. 105. i 106. ovoga Zakona nije drukčije određeno, autor računalnog programa ima isključiva prava koja obuhvaćaju: 

a)    reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog računalnog programa bilo kojim sredstvima i na bilo koji način, neovisno o tomu radi li se o privremenom ili trajnom reproduciranju; ukoliko učitavanje, prikazivanje, stavljanje u rad, prenošenje ili pohranjivanje programa zahtijeva njegovo reproduciranje, za te radnje traži se dozvola autora računalnog programa, 

b)    prevođenje, prilagodbu, obradu ili bilo koju drugu preradu računalnog programa i reproduciranje rezultata tih prerada s tim da ostaju netaknuta prava osobe koja je preradila program, 

c)    distribuiranje izvornika ili primjeraka računalnog programa u bilo kojem obliku, uključujući njihovo davanje u najam. 

(2)    Autor može prenijeti prava iz stavka (1) ovoga članka na treće osobe na temelju ugovora. 

Članak 105. 

(Sadržajna ograničenja autorskih prava) 

(1)    Zakoniti korisnik računalnog programa može bez odobrenja autora obaviti radnje iz članka 104. stavak (1) toč. a) i b) ovoga Zakona, uključujući otklanjanje grešaka, ako je to potrebno za korištenje računalnog programa u skladu s njegovom namjenom. 

(2)    Ovlašteni korisnik računalnog programa može bez odobrenja autora reproducirati najviše jednu sigurnosnu presliku programa, ako je to potrebno za njegovo korištenje. 

(3)    Ovlašteni korisnik primjerka računalnog programa može bez odobrenja autora promatrati, proučavati ili testirati funkcioniranje programa s ciljem otkrivanja ideja i načela koji čine osnovu bilo kojeg elementa toga programa, ako to čini prilikom njegovog učitavanja, prikazivanja, rada, prenošenja ili pohranjivanja za koje je ovlašten. 

(4)    Odredbe ovoga Zakona o privatnom i drugom vlastitom reproduciranju (članak 46.) i o pravu pokajanja (članak 84.) ne odnose se na računalne programe. 

(5)    Računalni programi ne smiju se javno davati na poslugu (članak 34.), osim ako je ugovorom s njihovim autorom drukčije utvrđeno. 

(6)    Ugovorne odredbe kojima se nastoje ograničavati prava zakonitog korisnika protivno st. (2) i (3) ovoga članka su ništave. 

Članak 106. 

(Dekompilacija) 

(1)    Ako je reproduciranje računalnog koda i prevođenje njegovog oblika, prema odredbi članka 104. stavak (1) toč. a) i b) ovoga Zakona, nužno za dobivanje informacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti neovisno stvorenog programa s drugim programima, nije potrebno odobrenje nositelja prava pod sljedećim uvjetima: 

a)    ako te radnje poduzima osoba koja ima odobrenje za uporabu, ili druga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa, ili osoba koja je u njihovo ime ovlaštena to učiniti, 

b)    ako informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile izravno dostupne osobama iz točke a) ovog stavka i 

c)    ako su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti. 

(2)    Informacije dobivene primjenom odredbe stavka (1) ovoga članka ne smiju se: 

a)    koristiti za ciljeve različite od postizanja interoperabilnosti neovisno stvorenog računalnog programa, 

b)    prenositi drugim osobama, osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti neovisno stvorenog programa, 

c)    koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa bitno sličnog u svojem izrazu ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskog prava. 

(3)    Odredbe ovoga članka ne smiju se tumačiti tako da omogućuju da njihova primjena bude oprečna redovitoj uporabi računalnog programa, ili da neopravdano nanosi štetu zakonitim interesima nositelja prava. 

(4)    Ugovorne odredbe oprečne odredbama ovoga članka su ništave. 

Članak 107. 

(Posebne mjere zaštite) 

Povredom prava na računalnom programu osobito se smatraju i sljedeće radnje: 

a)    bilo koja distribucija primjerka računalnog programa za koji se zna ili za koji se utemeljeno sumnja da povređuje autorsko pravo, 

b)    posjedovanje primjerka računalnog programa u komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se utemeljeno sumnja da povređuje autorsko pravo. 

Članak 108. 

(Primjena drugih pravnih propisa) 

Odredbe ovoga odjeljka ne utječu na primjenu drugih propisa kojima se uređuju računalni programi, kao što su propisi o patentu, žigu, zaštiti topografija integriranih krugova, konkurenciji i poslovnoj tajni ili na ugovorne obveze. 

POGLAVLJE II. AUDIOVIZUALNA DJELA 

Članak 109. 

(Opća odredba) 

Audiovizualna djela, prema ovome Zakonu, jesu kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki glazbeni videofilmovi, te druga audiovizualna djela izražena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, neovisno o vrsti nosača na kojemu su fiksirana. 

Članak 110. 

(Pravo audiovizualne prilagodbe) 

(1)    Pravo audiovizualne prilagodbe isključivo je pravo na preradu ili uključivanje izvornog djela u audiovizualno djelo. 

(2)    Sklapanjem ugovora o audiovizualnoj prilagodbi smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo na preradu i uključivanje izvornog djela u audiovizualno djelo, svoja autorska imovinska prava na tome audiovizualnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizualnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizualnog djela, ako ugovorom nije drukčije određeno. 

(3)    Neovisno o odredbi stavka (2) ovoga članka, autor izvornog djela zadržava: 

a)    isključivo pravo na novu audiovizualnu prilagodbu, ali tek nakon proteka deset godina od sklapanja ugovora iz stavka (2) ovoga članka, 

b)    isključivo pravo na daljnju preradu audiovizualnog djela u bilo koji drugi umjetnički oblik, 

c)    pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta za svako davanje u najam primjerka audiovizualnog prilagođenog djela. 

(4)    Autor se ne može odreći prava iz stavka (3) ovoga članka. 

Članak 111. 

(Suautori audiovizualnog djela) 

(1)    Suautorima audiovizualnog djela smatraju se: 

a)    autor prilagodbe, 

b)    glavni redatelj, 

c)    autor scenarija, 

d)    autor dijaloga, 

e)    glavni snimatelj (direktor fotografije), 

f)    skladatelj filmske glazbe, stvorene posebno za uporabu u tome djelu. 

(2)    Ako je crtež odnosno animacija bitan element audiovizualnog djela, suautorom toga djela smatra se i glavni crtač odnosno glavni animator. 

Članak 112. 

(Autori doprinosa audiovizualnom djelu) 

Skladatelj glazbe, glavni crtač i glavni animator, koji se ne smatraju suautorima audiovizualnog djela prema odredbi članka 111. ovoga Zakona, kao i scenograf, kostimograf, slikar maski i montažer imaju prava na svojim individualnim doprinosima audiovizualnom djelu (autori doprinosa). 

Članak 113. 

(Ugovor o filmskoj produkciji) 

(1)    Odnosi između filmskog producenta i suautora audiovizualnog djela i autora doprinosa tome djelu kao i odnosi između samih autora uređuju se ugovorom o filmskoj produkciji, koji mora biti u pisanom obliku. 

(2)    Sklapanjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su suautori isključivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta sva svoja autorska imovinska prava na audiovizualnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizualnim preradama i fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizualnog djela, ako ugovorom nije drukčije određeno. 

(3)    Suautorima audiovizualnog djela pripada posebna naknada za svako preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora. 

(4)    Sklapanjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su autori doprinosa isključivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta pravo uporabe njihovih doprinosa za dovršetak audiovizualnog djela. 

(5)    Neovisno o odredbama st. (1), (2) i (4) ovoga članka: 

a)    suautori zadržavaju isključivo pravo na daljnju preradu audiovizualnog djela u drugi umjetnički oblik, 

b)    autori doprinosa zadržavaju pravo na odvojeno iskorištavanje svojih doprinosa audiovizualnom djelu, ako se time ne zadire u prava filmskog producenta, 

c)    suautori zadržavaju pravo na pravednu naknadu od filmskog producenta za svako davanje u najam primjeraka audiovizualnog djela. 

(6)    Suautori i autori doprinosa ne mogu se odreći prava iz stavka (5) ovoga članka. 

(7)    Filmski producent obvezan je najmanje jednom godišnje slati suautorima izvješće o visini ostvarenih prihoda za svaki oblik dopuštene uporabe audiovizualnog djela. 

Članak 114. 

(Dovršetak audiovizualnog djela) 

(1)    Audiovizualno djelo smatra se dovršenim kada je, sukladno ugovoru između glavnog redatelja i filmskog producenta, izrađen prvi standardni primjerak djela koje je predmetom ugovora o produkciji. 

(2)    Zabranjeno je uništiti matricu prvog standardnog primjerka audiovizualnog djela. 

(3)    Ako koji od suautora ili autora doprinosa odbije nastaviti surađivati na stvaranju audiovizualnog djela, ili ako uslijed više sile nije u mogućnosti nastaviti tu suradnju, ne može se protiviti da se doprinos koji je već dao koristi za dovršetak toga djela. Takav autor ima odgovarajuća autorska prava na već učinjenom doprinosu audiovizualnom djelu. 

Članak 115. 

(Raskid ugovora) 

(1)    Ako filmski producent ne dovrši audiovizualno djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o produkciji, ili ako dovršeno audiovizualno djelo ne počne iskorištavati u roku od dvije godine od dana njegovog dovršetka, suautori mogu tražiti raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok. 

(2)    U slučaju iz stavka (1) ovoga članka suautori djela i autori doprinosa zadržavaju pravo na naknadu. 

DIO PETI - SRODNA PRAVA 

POGLAVLJE I. PRAVA IZVOĐAČA 

Članak 116. 

(Izvođači) 

(1)    Izvođači, u smislu ovoga Zakona, jesu glumci, pjevači, glazbenici, plesači i druge osobe koje glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi način izvode autorska ili folklorna djela. 

(2)    Izvođačima, u smislu stavka (1) ovoga članka, smatraju se i redatelji kazališnih predstava, dirigenti orkestara, vođe pjevačkih zborova, te varijetetski i cirkuski umjetnici. 

Članak 117. 

(Zastupnik skupine izvođača) 

(1)    Izvođači koji sudjeluju u skupini (članovi orkestra, zbora, plesne ili glumačke skupine, ansambla i sl.) dužni su ovlastiti jednog od svojih članova kao svoga zastupnika za davanje odobrenja potrebnih za izvedbu i za ostvarivanje izvođačkih prava. 

(2)    Ovlast iz stavka (1) ovoga članka mora biti u pisanom obliku i vrijedi ako je postignuta suglasnost većine svih članova koji čine skupinu izvođača. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ne primjenjuju se na dirigente, soliste, redatelje kazališnih predstava i glavne glumce koji nisu članovi skupine, ako ugovorom između njih i skupine nije drukčije određeno. 

Članak 118. 

(Moralna prava izvođača) 

(1)    Izvođač koji individualno izvodi autorska ili folklorna djela ima isključivo pravo biti priznat i naznačen kao izvođač, odnosno odlučiti hoće li njegovo ime ili druga oznaka identiteta biti naznačeni pri uporabi njegove izvedbe. 

(2)    Ako izvođači izvode autorska ili folklorna djela kao skupina, pravo iz stavka (1) ovoga članka pripada skupini kao cjelini i solistima. 

(3)    Izvođači imaju isključivo pravo suprotstaviti se svakom mijenjanju ili uporabi njihove izvedbe ako bi se time vrijeđali njihova čast i ugled. 

Članak 119. 

(Imovinska prava izvođača) 

Izvođač ima isključivo pravo: 

a)    snimati svoje žive izvedbe, 

b)    izravno ili neizravno reproducirati snimke svoje izvedbe na bilo koji način i u bilo kojem obliku, 

c)    prenositi javnosti svoje žive izvedbe, 

d)    radiodifuzno emitirati svoje žive izvedbe, osim reemitiranja od organizacije ili uz odobrenje organizacije koja obavlja emitiranje, 

e)    činiti dostupnim javnosti snimki svoje izvedbe, 

f)    distribuirati primjerke snimki svoje izvedbe, 

g)    davati u najam primjerke snimke svoje izvedbe. 

Članak 120. 

(Naknada za privatnu uporabu) 

Izvođač ima pravo na naknadu za privatno ili drugo vlastito reproduciranje, prema članku 36. stavak (2) ovoga Zakona. 

Članak 121. 

(Naknada za javno priopćavanje i davanje u najam snimke izvedbe) 

(1)    Izvođač ima pravo na udjel u naknadi koja pripada proizvođaču fonograma za priopćavanje javnosti fonograma sa snimkom njegove izvedbe. 

(2)    Izvođač koji svoje pravo davanja u najam snimke izvedbe prenese na proizvođača fonograma ili filmskog producenta zadržava pravo na pravednu naknadu. Izvođač se ne može odreći prava na pravednu naknadu za davanje u najam. 

Članak 122. 

(Pretpostavka prijenosa prava na filmskog producenta) 

(1)    Sklapanjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da je izvođač isključivo i neograničeno prenio sva svoja izvođačka imovinska prava u vezi s njegovom izvedbom na filmskog producenta, ako ugovorom nije drukčije određeno. 

(2)    Za svako od imovinskih prava, prenesenih prema odredbama stavka (1) ovoga članka, izvođač ima pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta. 

(3)    Izvođač se ne može odreći prava iz stavka (2) ovoga članka. 

Članak 123. 

(Uporaba izvedbe za dovršetak audiovizualnog djela) 

Ako koji od izvođača odbije završiti svoj doprinos audiovizualnom djelu, ili ako uslijed više sile nije u mogućnosti nastaviti izvedbu, ne može se protiviti da se ostvareni dio izvedbe koristi za dovršetak audiovizualnog djela. Takav izvođač ima odgovarajuća prava na već učinjeni doprinos audiovizualnom djelu. 

Članak 124. 

(Izvedba ostvarena u radnom odnosu) 

(1)    Izvedba nastala u radnom odnosu označava izvedbu koju za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca ostvari izvođač-zaposlenik izvršavajući svoje radne obveze ili prema uputama poslodavca. 

(2)    Na izvedbu ostvarenu u radnom odnosu na odgovarajući se način primenjuju odredbe članka 100. ovoga Zakona. 

Članak 125. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava izvođača traju 50 godina od dana izvedbe. Ako je snimka izvedbe u tome roku zakonito izdana ili zakonito priopćena javnosti, prava izvođača traju 50 godina od dana prvog izdanja ili prvog priopćavanja, ovisno o tomu koji je dan bio prije. 

(2)    Rok iz stavka (1) ovoga članka počinje teći od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

POGLAVLJE II. PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA 

Članak 126. 

(Proizvođač fonograma) 

(1)    Proizvođač fonograma, u smislu ovoga Zakona, jest fizička ili pravna osoba koja poduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimanje zvukova jedne izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove. 

(2)    Snimanje, u smislu ovoga Zakona, znači fiksiranje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na nosač s kojega se oni mogu slušati, reproducirati ili priopćavati putem određenog uređaja. 

(3)    Fonogram, u smislu ovoga Zakona, jest snimka zvukova izvedbe ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim ako se radi o snimci koja je uključena odnosno ugrađena u audiovizualno djelo. 

Članak 127. 

(Prava proizvođača fonograma) 

Proizvođač fonograma ima isključivo pravo: 

a)    izravno ili neizravno reproducirati svoje fonograme, na bilo koji način i u bilo kojem obliku, 

b)    distribuirati svoje fonograme, 

c)    davati u najam svoje fonograme, 

d)    činiti dostupnim javnosti svoje fonograme. 

Članak 128. 

(Pravo na naknadu za priopćavanje javnosti) 

(1)    Ako se fonogram izdan u komercijalne svrhe koristi za radiodifuzno emitiranje ili neki drugi oblik priopćavanja javnosti, korisnik je za svaku pojedinačnu uporabu obvezan platiti proizvođaču fonograma jedinstvenu pravednu naknadu. 

(2)    Polovicu naknade iz stavka (1) ovoga članka proizvođač fonograma dužan je platiti izvođačima čija je izvedba snimljena na korištenom fonogramu, ako ugovorom između njih nisu određeni drukčiji udjeli. 

(3)    Za potrebe ovoga članka, fonogrami koji su učinjeni dostupnim javnosti na način koji omogućava pojedincu pristup tim fonogramima s mjesta i u vrijeme koje sâm odabere smatraju se fonogramima izdanim u komercijalne svrhe. 

(4)    Pravo na naknadu za priopćavanje javnosti fonograma traje 50 godina od dana njegove objave, pod uvjetom da je on još uvijek zaštićen prema članku 125. ovoga Zakona. 

Članak 129. 

(Naknada za privatnu uporabu ) 

Proizvođač fonograma ima pravo na odgovarajuću naknadu za svako reproduciranje svojih fonograma za privatnu ili drugu vlastitu uporabu prema članku 36. stavak (2) ovoga Zakona. 

Članak 130. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava proizvođača fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksiranja. Ako je fonogram u tome roku zakonito izdan, prava traju 50 godina od dana prvog izdanja. Ako fonogram u tome roku nije zakonito izdan, ali je zakonito priopćen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog priopćavanja javnosti. 

(2)    Rok iz stavka (1) ovoga članka počinje teći od 1. siječnja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

POGLAVLJE III. PRAVA FILMSKIH PRODUCENATA 

Članak 131. 

(Filmski producent i videogram) 

Filmski producent (proizvođač videograma) je fizička ili pravna osoba koja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja financijska sredstva, organizira, rukovodi i preuzima odgovornost za fiksiranje audiovizualnog djela ili slijeda pomičnih slika praćenih zvukom ili bez zvuka (videogram). 

Članak 132. 

(Prava filmskog producenta) 

Filmski producent ima isključivo pravo: 

a)    reproducirati svoje videograme, 

b)    distribuirati svoje videograme, 

c)    davati u najam svoje videograme, 

d)    javno prikazivati svoje videograme, 

e)    činiti dostupnim javnosti svoje videograme. 

Članak 133. 

(Naknada za privatnu uporabu) 

Filmski producent ima pravo na odgovarajuću naknadu za zvučno i vizualno reproduciranje svojih videograma za privatnu ili drugu vlastitu uporabu prema članku 36. stavak (2) ovoga Zakona. 

Članak 134. 

(Trajanje prava) 

Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksiranja videograma. Ako je videogram u tome roku zakonito izdan ili zakonito priopćen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog izdanja ili dana takvog prvog priopćavanja, ovisno o tomu koji dan je bio prije. 

POGLAVLJE IV. PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU 

Članak 135. 

(Organizacija za radiodifuziju i emisije) 

(1)    Organizacija za radiodifuziju je pravna osoba koja poduzima inicijativu i snosi odgovornost za proizvodnju emisije. 

(2)    Emisija je zvučni, vizualni odnosno zvučno-vizualni sadržaj pretvoren u električni, elektromagnetni ili drugi signal koji se emitira radi priopćavanja javnosti. 

Članak 136. 

(Prava organizacija za radiodifuziju) 

Organizacija za radiodifuziju ima isključivo pravo: 

a)    reemitirati svoje emisije bežično ili putem žica, 

b)    sekundarno uporabiti svoje emisije, u smislu članka 31. ovoga Zakona, ako se to radi uz naplatu ulaznica, 

c)    snimati svoje emisije, 

d)    reproducirati snimke svojih emisija, 

e)    distribuirati snimke svojih emisija, 

f)    činiti dostupnim javnosti svoje emisije. 

Članak 137. 

(Trajanje prava) 

Prava organizacije za radiodifuziju traju 50 godina od dana prvog emitiranja. 

POGLAVLJE V. PRAVA NAKLADNIKA 

Članak 138. 

(Naknada za privatnu uporabu) 

(1)    Nakladnici imaju pravo na naknadu za reproduciranje svojih izdanja za privatnu ili drugu vlastitu uporabu prema članku 36. stavak (3) ovoga Zakona. 

(2)    Pravo na naknadu iz stavka (1) ovoga članka traje 50 godina od zakonitog izdanja djela. 

Članak 139. 

(Neobjavljena slobodna djela) 

(1)    Osoba koja prvi puta zakonito izda ili priopći javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojem su autorska prava već istekla stječe prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovome Zakonu. 

(2)    Prava iz stavka (1) ovoga članka traju 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili prvog zakonitog priopćavanja javnosti. 

Članak 140. 

(Kritička i znanstvena izdanja slobodnih djela) 

(1)    Osoba koja pripremi izdanje autorskog djela na kojemu su autorska prava već istekla, a koje je rezultat znanstvenog istraživanja ili obrade i bitno se razlikuje od postojećih izdanja toga djela, stječe prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovome Zakonu. 

(2)    Prava iz stavka (1) ovoga članka traju 30 godina od prvog zakonitog izdanja djela. 

POGLAVLJE VI. PRAVA PROIZVOĐAČA BAZE PODATAKA 

Članak 141. 

(Baza podataka i proizvođač baze podataka) 

(1)    Baza podataka, u smislu ovoga Zakona, jest zbirka samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku koja je sustavno ili metodički uređena i pojedinačno pristupačna putem elektroničkih ili drugih sredstava i kod koje je pribavljanje, verifikacija ili predstavljanje njezinog sadržaja tražilo kvalitativno ili kvantitativno znatno ulaganje ljudskih, tehničkih ili financijskih sredstava. 

(2)    Proizvođač baze podataka je pravna ili fizička osoba koja poduzima inicijativu i preuzima rizik ulaganja sredstava navedenih u stavku (1) ovoga članka u njezinu izradu. 

(3)    Zaštita baze podataka ili njezinog sadržaja, prema odredbama ovoga odjeljka, neovisna je od njezine zaštite autorskim pravom ili drugim pravima. Uključivanjem građe u bazu podataka i njezinim korištenjem ne smije se zadirati u prava koja postoje na toj građi. 

Članak 142. 

(Opseg zaštite) 

(1)    Zaštita baze podataka obuhvaća: 

a)    cjelokupan sadržaj baze podataka, 

b)    svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadržaja baze podataka, 

c)    kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja baze podataka ako se ti dijelovi koriste ponavljano i sustavno, pa je to protivno redovitoj uporabi baze podataka ili u nerazumnoj mjeri nanosi štetu zakonitim interesima njezinog proizvođača. 

(2)    Zaštita se ne odnosi na računalne programe koji su korišteni za izradu baze podataka ili za rad s bazama podataka koje su dostupne elektroničkim putem. 

Članak 143. 

(Prava proizvođača baze podataka) 

Proizvođač baze podataka ima isključivo pravo: 

a)    reproducirati svoje baze podataka, 

b)    distribuirati primjerke svoje baze podataka, 

c)    davati u najam primjerke svoje baze podataka, 

d)    činiti dostupnim javnosti svoje baze podataka, 

e)    na drugi oblika priopćavanja javnosti svoje baze podataka. 

Članak 144. 

(Prava i obveze ovlaštenih korisnika) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njezinog primjerka može se slobodno koristiti kvalitativno ili kvantitativno neznatnim dijelovima njezinog sadržaja u bilo koju svrhu. Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, ovaj se stavak primjenjuje samo na taj dio. 

(2)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije obavljati radnje koje su oprečne uobičajenoj uporabi te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima njezinog proizvođača. 

(3)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije nanijeti štetu autorskom ili srodnim pravima glede dijela ili predmeta zaštite koji su sadržani u bazi podataka. 

(4)    Ugovorne odredbe koje su oprečne odredbama ovoga članka su ništave. 

Članak 145. 

(Ograničenja prava proizvođača baze podataka) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka može se slobodno koristiti znatnim dijelovima njezinog sadržaja u slučaju: 

a)    privatne ili druge vlastite uporabe baze podataka koja nije elektronička, ako postoje uvjeti iz članka 46. ovoga Zakona, 

b)    nastave, ako postoje uvjeti iz članka 45. ovoga Zakona. 

(2)    Uporaba baze podataka je slobodna u izvršavanju zadaća javne sigurnosti i u službenim postupcima, ako postoje uvjeti iz članka 53. ovoga Zakona. 

Članak 146. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava proizvođača baze podataka traju 15 godina od završetka njezine izrade. Ako je u tome roku baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takve prve objave. 

(2)    Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržaja baze podataka, uključujući izmjenu nastalu akumuliranjem postupnih dopuna, brisanja ili izmjena, koja se može smatrati kvalitativno ili kvantitativno novim znatnim ulaganjem u tu bazu podataka, prouzrokuje početak ponovnog roka trajanja zaštite iz stavka (1) ovoga članka. 

DIO ŠESTI - OSTVARIVANJE PRAVA 

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 

Članak 147. 

(Način ostvarivanja prava) 

(1)    Autor može ostvarivati svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika. Zastupnik može biti fizička ili pravna osoba koju autor ovlasti za zastupanje. 

(2)    Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno autorsko djelo (individualno ostvarivanje prava) ili za više autorskih djela više autora zajedno (kolektivno ostvarivanje prava). 

(3)    Kolektivno ostvarivanje prava uređuje se posebnim zakonom uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona. 

Članak 148. 

(Individualno ostvarivanje prava posredstvom zastupnika) 

(1)    Individualno ostvarivanje autorskih prava posredstvom zastupnika obuhvaća zastupanje autora u pravnim poslovima s korisnicima odnosno naručiteljima njihovih djela, uključujući naplatu autorskih naknada i zastupanje autora u sudskim ili drugim službenim postupcima radi zaštite njihovih autorskih prava. 

(2)    Ukoliko autor ostvaruje svoja autorska prava pred sudom ili drugim državnim tijelom posredstvom zastupnika koji je pravna osoba, takav zastupnik ima pravo tražiti nagradu za svoje usluge i povrat troškova u vezi s obavljanjem tih usluga prema važećoj odvjetničkoj tarifi, ako ovlaštena osoba pravne osobe ispunjava uvjete za zastupanje pred sudovima ili drugim državnim tijelima. 

Članak 149. 

(Srodna prava) 

Odredbe ovoga poglavlja na odgovarajući način vrijede i za srodna prava. 

POGLAVLJE II. ZAŠTITA PRAVA 

Odjeljak A. Opće odredbe 

Članak 150. 

(Ovlaštene osobe) 

(1)    Osoba čija su prava iz ovoga Zakona povrijeđena može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od njihovog povreditelja prema općim pravilima o naknadi štete, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Jednaku zaštitu može tražiti osoba kojoj prijeti stvarna opasnost da će njezina prava iz ovoga Zakona biti povrijeđena. 

Članak 151. 

(Solidarnost ovlaštenika i povreditelja) 

(1)    Ako je više osoba ovlašteno tražiti zaštitu prava, svaka od njih može tražiti zaštitu tog prava u cjelini. 

(2)    Ako je više osoba povrijedilo pravo iz ovoga Zakona, svaka od njih odgovara za učinjenu povredu u cjelini. 

Članak 152. 

(Zaštita tehničkih mjera) 

(1)    Smatra se da je osoba povrijedila isključiva prava iz ovoga Zakona ako zaobiđe efektivne tehničke mjere koje služe za zaštitu autorskih djela ili predmeta srodnih prava. 

(2)    Smatra se da je osoba povrijedila isključiva prava iz ovoga Zakona ako proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u najam, oglašava za prodaju ili daje u najam ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili računalni program, ili pruža usluge, koji: 

a)    se predstavljaju, oglašavaju ili se njima trguje radi omogućavanja zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera, ili 

b)    imaju samo ograničen komercijalni značaj ili upotrebljivost za druge svrhe osim za zaobilaženje efektivnih tehničkih mjera, ili 

c)    su prvenstveno zamišljeni, proizvedeni, izrađeni, sastavljeni, prilagođeni ili načinjeni radi zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera. 

(3)    Tehničke mjere, u smislu ovoga Zakona, označavaju svaku tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili računalni program koji su u svojoj uobičajenoj primjeni namijenjeni za sprečavanje ili ograničavanje radnji koje nositelj prava iz ovoga Zakona nije dopustio. Te mjere smatraju se efektivnim kada nositelji prava iz ovoga Zakona ograničavaju uporabu svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava putem kontrole pristupa ili putem zaštitnog postupka, kao što su enkripcija, deformacija ili drugo preoblikovanje autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za kontrolu umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite. 

(4)    Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili računalni program načinjen za uklanjanje ili izmjenu elektroničkih podataka o upravljanju pravima (članak 153.). 

(5)    Radnje spomenute u odredbama ovoga članka ne predstavljaju povredu prava ako se učine u pojedinačnom konkretnom slučaju radi izvršenja zadaća javne sigurnosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Članak 153. 

(Zaštita podataka o upravljanju pravima) 

(1)    Smatra se da je osoba povrijedila isključiva prava iz ovoga Zakona ako bez odobrenja nositelja prava učini neku od sljedećih radnji kojima se prouzrokuje, omogućava, olakšava ili prikriva povreda prava iz ovoga Zakona: 

a)    ukloni ili izmijeni bilo koji elektronički podatak za upravljanje pravima, 

b)    reproducira, distribuira, uvozi radi daljnjeg distribuiranja, daje u najam, čini dostupnim ili priopćava javnosti autorska djela ili predmete srodnih prava iz kojih su elektronički podaci o upravljanju pravima uklonjeni ili izmijenjeni. 

(2)    Podaci o upravljanju pravima iz stavka (1) ovoga članka jesu podaci koje je naveo nositelj prava i kojima se identificiraju autorsko djelo odnosno predmet zaštite srodnog prava, autor ili drugi nositelj prava, uvjeti uporabe djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke, ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava, ili se pojavljuju u vezi s njihovim priopćavanjem javnosti. 

Članak 154. 

(Obveza naznačavanja) 

Nositelj prava, uvoznik ili druga osoba koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih mora na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, izrađenom ili uvezenom u komercijalne svrhe, jasno i vidljivo naznačiti uporabu tehničkih mjera prema ovome Zakonu i navesti: 

a)    podatke o primijenjenoj tehničkoj mjeri i njezinim učincima, 

b)    svoje ime odnosno tvrtku i adresu za kontaktiranje radi omogućavanja efektivne provedbe članka 155. stavak (1) ovoga Zakona. 

Članak 155. 

(Ostvarivanje sadržajnih ograničenja prava) 

(1)    Nositelj prava koji koristi tehničke mjere prema ovome Zakonu mora omogućiti osobama koje zakonski imaju pristup primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, na njihov zahtjev, da ostvare sadržajna ograničenja prava iz stavka (3) ovoga članka, u najkraćem mogućem vremenu, izmjenom ili otklanjanjem tehničke mjere ili na drugi način. 

(2)    Ako nositelj prava ne postupi prema odredbi stavka (1) ovoga članka, tvrdeći da uvjeti iz stavka (3) ovoga članka ne postoje, osobe koje hoće ostvariti sadržajna ograničenja prava mogu tražiti medijaciju. Medijacija se može tražiti i bez sporazuma o medijaciji. U medijacijskom postupku na odgovarajući se način koriste odredbe o medijaciji iz zakona kojima se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava. 

(3)    Uzimajući u obzir uvjete iz ovoga Zakona, uključujući mogućnost plaćanja naknade, sadržajna ograničenja prava, prema odredbama stavka (1) ovoga članka, mogu se ostvarivati u slučaju: 

a)    uporabe od osoba s invaliditetom (članak 42.), 

b)    uporabe radi nastave (članak 45.), 

c)    privatnog i drugog vlastitog reproduciranja (članak 46.), 

d)    službenih postupaka (članak 53.), 

e)    efemernih snimki radiodifuznih organizacija (članak 77. stavak (2)). 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovoga članka ne odnose se na tehničke mjere korištene za: 

a)    ispunjenje obveza nositelja prava iz stavka (1) ovoga članka, uključujući provedbu ugovora sklopljenih u tu svrhu, 

b)    zaštićena djela koja se na temelju odgovarajućeg ugovora koriste u smislu odredbi članka 32. ovoga Zakona. 

Odjeljak B. Sudska zaštita 

Članak 156. 

(Opseg prava na zaštitu) 

(1)    Ako je povrijeđeno isključivo pravo iz ovoga Zakona, nositelj toga prava može zahtijevati: 

a)    utvrđenje učinjene povrede, 

b)    zabranu daljnjeg činjenja učinjene povrede i budućih sličnih povreda prestankom ili suzdržavanjem od radnji koje to pravo vrijeđaju, 

c)    uklanjanje stanja nastalog povredom prava, 

d)    povlačenje predmeta povrede iz gospodarskih tokova uz uvažavanje interesa trećih savjesnih osoba, 

e)    potpuno uklanjanje predmeta povrede iz gospodarskih tokova, 

f)    uništenje predmeta povrede, 

g)    uništenje sredstava koja su isključivo ili u pretežitoj mjeri namijenjena ili se rabe za činidbu povreda i koja su vlasništvo povreditelja, 

h)    prepuštanje predmeta povrede nositelju prava uz plaćanje troškova proizvodnje, 

i)    objavljivanje presude. 

(2)    Pri odlučivanju o zahtjevima iz stavka (1) toč. od c) do h) ovoga članka sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, osobito razmjernost između težine učinjene povrede i zahtjeva, kao i interes ovlaštene osobe za osiguranjem efektivne zaštite prava. Odredbe stavka (1) toč. c) i f) ovoga članka ne primjenjuju se na izgrađene arhitektonske objekte, osim ako je uništenje objekta svrsishodno, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a osobito manju vrijednost objekta. 

(3)    U postupku protiv osobe čije su usluge bile korištene za povredu prava, a postojanje te povrede već je pravomoćno ustanovljeno u postupku prema trećoj osobi, pretpostavlja se da postoji povreda prava. 

Članak 157. 

(Naknada štete) 

(1)    Za sve povrede prava iz ovoga Zakona vrijede opća pravila o naknadi štete i odgovornosti za štetu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(2)    Povreditelj prava dužan je platiti nositelju prava odštetu u opsegu koji se određuje prema općim pravilima o naknadi štete, ili u opsegu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonitu uporabu djela ili predmeta srodnih prava određene vrste. 

Članak 158. 

(Penal) 

(1)    Ako je autorsko imovinsko pravo iz ovoga Zakona povrijeđeno namjerno ili krajnjom nepažnjom, nositelj prava može tražiti od povreditelja naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade. 

(2)    Pri odlučivanju o zahtjevu za plaćanje penala sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a osobito opseg nastale štete, stupanj krivnje povreditelja, opseg ugovorene ili uobičajene naknade i preventivni cilj penala. 

(3)    Ako je nastala šteta veća od penala iz stavka (1) ovoga članka, nositelj prava ovlašten je tražiti razliku do iznosa naknade potpune štete. 

Članak 159. 

(Nematerijalna šteta) 

Neovisno o naknadi imovinske štete kao i u slučaju da takve štete nema, autor ili izvođač mogu tražiti da se dosudi pravedna novčana odšteta za pretrpljene duševne boli zbog povrede moralnih prava. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a osobito intenzitet i trajanje duševnih boli prouzrokovanih povredom moralnih prava. 

Članak 160. 

(Privremene mjere) 

(1)    Sud će odrediti privremenu mjeru radi osiguranja zahtjeva prema odredbama ovoga Zakona ako predlagatelj učini vjerojatnim: 

a)    da je nositelj prava iz ovoga Zakona i 

b)    da je njegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede. 

(2)    Nositelj prava mora učiniti vjerojatnim i jednu od sljedećih pretpostavki: 

a)    opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano, 

b)    da je privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka štete koju će kasnije biti teško popraviti, ili 

c)    da pretpostavljeni povreditelj, donošenjem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala neopravdanom, ne bi pretrpio veće negativne posljedice od onih koje bi bez donošenja takve privremene mjere pretrpio nositelj prava. 

(3)    Nositelj prava koji predlaže donošenje privremene mjere bez prethodne obavijesti i saslušanja protivne strane dužan je, osim uvjeta iz st. (1) i (2) ovoga članka, učiniti vjerojatnim da bi bilo kakva odgoda donošenja privremene mjere prouzrokovala nositelju prava nastanak štete koju bi bilo teško popraviti. U slučaju donošenja privremene mjere prema odredbama ovoga stavka, sud će rješenje o privremenoj mjeri dostaviti protivnoj strani odmah nakon njezine provedbe. 

(4)    Nositelj prava ne mora dokazivati opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano ako učini vjerojatnim da će predložena privremena mjera prouzročiti pretpostavljenom povreditelju samo neznatnu štetu. Smatra se da opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inozemstvu. 

(5)    Sud može odrediti za osiguranje zahtjeva, prema stavku (1) ovoga članka, bilo koju privremenu mjeru kojom se može postići cilj osiguranja, a osobito: 

a)    pretpostavljenom povreditelju zabraniti radnje kojima se povređuje pravo iz ovoga Zakona, 

b)    oduzimanje, uklanjanje iz prometa i pohrane predmeta povrede i sredstava povrede koji su isključivo ili u pretežitoj mjeri namijenjeni odnosno rabe se za čininjenje povreda. 

(6)    Ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, sud će u rješenju odrediti i rok u kojem predlagatelj mora podnijeti tužbu radi opravdanja te mjere. Rok ne može biti dulji od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostave rješenja predlagatelju, ovisno o tomu koji rok istječe kasnije. 

(7)    Sud mora odlučiti o prigovoru protiv rješenja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podnošenja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnošenje toga odgovora. 

(8)    U postupku za donošenje privremene mjere primjenjuju se odredbe zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

Članak 161. 

(Osiguranje dokaza) 

(1)    Sud će donijeti rješenje o osiguranju dokaza ako predlagatelj učini sudu vjerojatnim: 

a)    da je nositelj prava iz ovoga Zakona, 

b)    da je njegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede, 

c)    da će dokazi o toj povredi biti uništeni ili kasnije neće moći biti izvedeni. 

(2)    Nositelj prava koji traži donošenje rješenja o osiguranju dokaza bez prethodne obavijesti i saslušanja protivne strane dužan je, osim uvjeta iz stavka (1) ovoga članka, učiniti vjerojatnim i postojanje opasnosti da će dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti uništeni ili se kasnije neće moći izvesti. U slučaju donošenja odluke o osiguranju dokaza prema odredbama ovoga stavka, sud će rješenje o osiguranju dostaviti protivnoj strani odmah nakon izvođenja dokaza. 

(3)    Sud može rješenjem iz stavka (1) ovoga članka odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a osobito: 

a)    očevid prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, računalnih memorijskih jedinica ili drugih stvari, 

b)    oduzimanje uzoraka predmeta povrede, 

c)    pregled i predaju dokumenata, 

d)    određivanje i saslušanje vještaka, 

e)    saslušanje svjedoka. 

(4)    Osiguranje dokaza može se tražiti i nakon pravomoćno okončanog postupka, ako je to potrebno za pokretanje postupka prema izvanrednim pravnim lijekovima ili za vrijeme takvog postupka. 

(5)    U postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovoga članka, primjenjuju se odredbe zakona o parničnom postupku, a koje se odnose na sudske mjere osiguranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Postupak osiguranja dokaza je žuran. 

(6)    Ako se kasnije pokaže da je prijedlog za osiguranje dokaza neopravdan ili ako nositelj prava taj prijedlog ne opravda, protivna strana ima pravo tražiti: 

a)    povrat oduzetih predmeta, 

b)    zabranu uporabe pribavljenih informacija, 

c)    naknadu štete. 

(7)    Sud mora u postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovoga članka, osigurati zaštitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tomu da se sudbski postupak ne zlorabi isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka protivne strane. 

Članak 162. 

(Dužnost obavještavanja) 

(1)    Sud može tijekom parnice, zbog povrede prava iz ovoga Zakona, na temelju opravdanog zahtjeva jedne od stranaka odrediti povreditelju prava da dostavi podatke o izvoru i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje pravo iz ovoga Zakona. 

(2)    Sud može odrediti da podatke iz stavka (1) ovoga članka dostave sudu i osobe koje u opsegu komercijalne djelatnosti: 

a)    posjeduju robu za koju se sumnja da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, ili 

b)    koriste usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona, ili 

c)    pružaju usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona. 

(3)    Smatra se da je neka radnja poduzeta u opsegu komercijalne djelatnosti ako je poduzeta za pribavljanje neizravne ili izravne ekonomske koristi. Pojam komercijalne djelatnosti ne obuhvaća radnje savjesnih krajnjih potrošača. 

(4)    Sud može odrediti da podatke iz stavka (1) ovoga članka dostavi sudu i osoba koju je neka od osoba navedena u stavku (2) ovoga članka označila kao umiješanu u proizvodnju, izradu i distribuciju robe ili pružanje usluga za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovoga Zakona. 

(5)    Podaci traženi na temelju stavka (1) ovoga članka mogu obuhvaćati: 

a)    ime, adresu odnosno tvrtku i sjedište proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe,odnosno pružatelja usluga, kao i namjeravanih prodavaca na veliko i malo, 

b)    podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i o cijenama ostvarenim za dotičnu robu i usluge. 

Članak 163. 

(Izvođenje dokaza) 

(1)    Ako sud odluči da će izvesti predloženi dokaz koji se nalazi kod protivne strane, ta je strana dužna na zahtjev suda predati dokazna sredstva kojima raspolaže. 

(2)    Stavak (1) ovoga članka odnosi se i na bankovnu, financijsku i poslovnu dokumentaciju koja je pod nadzorom protivne strane, ako se radi o povredi koja doseže opseg komercijalne djelatnosti. 

(3)    U postupku izvođenja dokaza primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno. 

(4)    Sud mora nakon izvođenja dokaza, prema stavku (1) ovoga članka, osigurati zaštitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tomu da se sudski postupak ne zlorabi isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka protivne stranke. 

POGLAVLJE III. MJERE ZA OSIGURANJE ZAŠTITE PRAVA 

Odjeljak A. Polaganje i popis autorskih djela 

Članak 164. 

(Polaganje autorskih djela) 

(1)    S ciljem očuvanja dokaza ili iz drugih razloga, nositelj prava iz ovoga Zakona može položiti izvornike ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Polaganje djela upisuje se u knjigu popisa autorskih djela koju vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(2)    Dok se ne dokaže protivno, smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih prava koja su upisana u knjigu popisa autorskih djela iz stavka (1) ovoga članka postoje i pripadaju osobi koja je tamo naznačena kao njihov nositelj. 

(3)    Knjiga popisa autorskih djela je javna i jedinstvena za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. 

(4)    Ako postoji dvojba o tomu radi li se o djelu ili predmetu srodnog prava prikladnom za upis u knjigu popisa autorskih djela, mišljenje o tomu daje Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(5)    Odredbe ovoga članka nemaju utjecaja na postojanje i zaštitu prava iz ovoga Zakona. 

(6)    Bliže propise o načinu i obliku polaganja djela, te upisu u knjigu popisa autorskih djela donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

Članak 165. 

(Znaci o zadržanim isključivim pravima) 

(1)    Nositelj isključivih prava iz ovoga Zakona na izvornik ili primjerke svoga djela može staviti znak ©, ispred svojega imena ili tvrtke, i godinu objavljivanja. 

(2)    Nositelj isključivih prava na fonogramima iz ovoga Zakona može na izvorniku ili primjercima svoga izdanog fonograma odnosno na njihovoj ambalaži staviti znak (P), ispred svojega imena ili tvrtke, i godinu prvog izdanja. 

(3)    Dok se ne dokaže protivno, smatra se da postoje isključiva prava na djelima odnosno fonogramima koji nose takvu oznaku i da pripadaju osobi koja je uz takav znak navedena. 

(4)    Odredbe ovoga članka nemaju utjecaja na postojanje i zaštitu prava iz ovoga Zakona. 

Odjeljak B. Carinske mjere 

Članak 166. 

(Zahtjev nositelja prava) 

(1)    Nositelj isključivih prava prema ovome Zakonu koji opravdano sumnja da će doći do uvoza ili izvoza robe koja je proizvedena protivno odredbama ovoga Zakona može kod tijela nadležnog za carinske poslove (carinsko tijelo) podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavanja robe od daljnjeg puštanja u promet. 

(2)    Zahtjev za zaštitu prava, prema stavku (1) ovoga članka, mora osobito sadržavati: 

a)    podatke o podnositelju zahtjeva i o nositelju isključivog prava iz ovoga Zakona, ako se ne radi o istoj osobi, 

b)    detaljan opis robe, koji omogućava carinskoj ispostavi da je identificira, 

c)    dokaze o tomu da je podnositelj zahtjeva odnosno njegov ovlaštenik nositelj isključivog prava iz ovoga Zakona u vezi s tom robom, 

d)    dokaze o tomu da je isključivo pravo vjerojatno povrijeđeno, 

e)    druge podatke važne za odlučivanje o zahtjevu kojima raspolaže podnositelj, kao što su podaci o lokaciji robe i njezinom odredištu, očekivani dan dolaska ili odlaska pošiljke, podaci o prijevoznom sredstvu, podaci o uvozniku, izvozniku, primatelju i sl., 

f)    vremensko razdoblje u kojem će carinske ispostave postupati prema zahtjevu i koje ne može biti dulje od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva. 

(3)    Carinsko tijelo prije donošenja odluke kojom udovoljava zahtjevu iz stavka (1) ovoga članka može tražiti od nositelja prava da položi osiguranje za troškove pohrane i prijevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi mogla nastati carinskom tijelu u vezi s robom. 

(4)    Ako carinsko tijelo udovolji zahtjevu iz stavka (1) ovoga članka, o tomu obavještava sve carinske ispostave i nositelja prava. 

Članak 167. 

(Postupak nakon privremenog zadržavanja robe) 

(1)    Ako carinska ispostava pri provedbi carinskog postupka nađe robu koja odgovara opisu robe iz odluke carinskoga tijela, tu će robu privremeno zadržati od daljnjeg puštanja u promet. Odluka o privremenom zadržavanju robe uručuje se njezinom uvozniku. U odluci o zadržavanju robe određuje se da se vlasnik robe odnosno osoba ovlaštena za raspolaganje robom u roku od 10 radnih dana od dana privremenog zadržavanja može izjasniti o tomu radi li se o krivotvorenoj robi odnosno drugoj povredi prava iz ovoga Zakona. 

(2)    Ako carinska ispostava koja je robu privremeno zadržala ne primi pisano izjašnjenje vlasnika ili osobe koja je ovlaštena raspolati robom u roku iz stavka (1) ovoga članka, može oduzeti i uništiti robu na zahtjev i o trošku nositelja prava. 

(3)    Ako vlasnik robe ili osoba ovlaštena za raspolaganje robom u roku iz stavka (1) ovoga članka podnese izjavu da se ne radi o krivotvorenoj robi odnosno drugoj povredi prava iz ovoga Zakona, nositelj prava u roku od deset radnih dana od primitka obavijesti o takvoj izjavi može podnijeti tužbu zbog povrede prava. Ako posebne okolnosti slučaja to opravdavaju, carinsko tijelo može, na zahtjev nositelja prava, odrediti dodatni rok za podnošenje tužbe, koji ne može biti dulji od 10 radnih dana. 

(4)    Nositelj prava ili osoba koju on ovlasti može za vrijeme privremenog zadržavanja obaviti pregled i kontrolu robe i prateće dokumentacije u opsegu koji je potreban za utvrđivanje njegovih zahtjeva i za ostvarivanje sudske zaštite njegovih prava, uz osiguranje zaštite povjerljivih podataka. Pravo na pregled i kontrolu robe ima i njezin uvoznik. 

(5)    Ako nositelj prava ne podnese tužbu sukladno stavku (3) ovoga članka, privremeno zadržana roba pušta se u traženu carinski dopuštenu uporabu odnosno promet. 

(6)    Ako nositelj prava pokrene sudski postupak sukladno odredbama stavka (3) ovoga članka, carinska ispostava donosi odluku o zapljeni robe do donošenja pravomoćne sudske odluke. 

Članak 168. 

(Postupak po službenoj dužnosti) 

(1)    Ako carinska ispostava pri provedbi carinskog postupka u vezi s uvozom ili izvozom robe opravdano posumnja da su određenom robom povrijeđena prava iz ovoga Zakona, privremeno će zadržati puštanje te robe u promet i o tomu obavijestiti carinsko tijelo. 

(2)    Carinsko tijelo pismeno obavještava nositelja prava o zadržavanju robe, o sumnji da se radi o povredi njegovih prava i o mogućnosti da podnese zahtjev prema članku 166. ovoga Zakona u roku od pet radnih dana od dana zadržavanja robe. 

(3)    Ako nositelj prava podnese zahtjev sukladno stavku (2) ovoga članka, roba se zadržava do donošenja odluke carinskog tijela. Ako carinsko tijelo udovolji zahtjevu iz članka 166. ovoga Zakona, roba se privremeno zadržava za daljnjih 10 radnih dana. Nositelj prava mora u tome roku provesti radnje iz članka 167. stavak (4) ovoga Zakona. 

(4)    Odredbe čl. 167. i 168. ovoga Zakona ne primjenjuju se na uvoz ili izvoz robe u malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu uporabu, koje se unose ili iznose kao dio osobne prtljage ili se šalju u malim pošiljkama. 

Članak 169. 

(Primjena drugih carinskih propisa) 

(1)    Na carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju ostali važeći carinski propisi. 

(2)    Propise o provođenju carinskih mjera iz ovoga odjeljka donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. 

(3)    Carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovoga Zakona je žuran. 

DIO SEDMI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Članak 170. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj poduzetnik ako: 

a)    bez prijenosa odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovoga Zakona, reproducira, distribuira, dâ u najam, javno izvede, javno prenese, javno prikaže, javno priopći s fonograma ili videograma, radiodifuzijski emitira, radiodifuzijski reemitira, sekundarno koristi, emitira, učini dostupnim javnosti, preradi, audiovizualno prilagodi ili na koji drugi način iskoristi autorsko djelo odnosno njegov primjerak (čl. 21. do 33. i članak 110. ovoga Zakona), 

b)    posjeduje primjerak računalnog programa u komercijalne svrhe, a pri tomu zna ili bi trebao znati da se radi o primjerku kojim se povređuje autorsko pravo (članak 107. točka b) ovoga Zakona), 

c)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovoga Zakona, reproducira, snimi, javno prenese ili radiodifuzijski emitira živu izvedbu ili reproducira, učini dostupnim javnosti, distribuira ili dâ u najam fonogram ili videogram sa snimljenom izvedbom ili na koji drugi način iskoristi izvedbu (članak 119. ovoga Zakona), 

d)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovoga Zakona, reproducira, distribuira, dâ u najam, učini dostupnim javnosti ili na koji drugi način iskoristi fonogram ili videogram (čl. 127. i 132. ovoga Zakona), 

e)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovoga Zakona, radiodifuzijski reemitira, snimi, reproducira, distribuira, učini dostupnim javnosti ili na koji drugi način iskoristi emisiju odnosno njezinu snimku (članak 136. ovoga Zakona), 

f)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovoga Zakona, reproducira, distribuira, dâ u najam, učini dostupnim javnosti, ili na koji drugi način iskoristi bazu podataka odnosno njezin primjerak (članak 143. ovoga Zakona), 

g)    ukloni ili preinači bilo koji elektronički podatak za upravljanje autorskim ili srodnim pravima (članak 153. stavak (1) točka a) ovoga Zakona), 

h)    reproducira, distribuira, uveze radi daljnjeg distribuiranja, dâ u najam ili priopći javnosti autorsko djelo ili predmet srodnih prava odnosno njihov primjerak s kojega je elektronički podatak o upravljanju pravima na nedopušten način uklonjen ili preinačen (članak 153. stavak (1) točka b) ovoga Zakona), 

i)    zaobiđe efektivne tehničke mjere ili proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u najam, oglasi za prodaju ili najam, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju uređaj, proizvod, sastavni dio ili računalni program, ili pruži uslugu s namjerom nedopuštenog zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera prema članku 152. stavak (2) ovoga Zakona (članak 152. st. (1) i (2) ovoga Zakona), 

j)    proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u najam, oglasi za prodaju ili najam, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili računalni program za uklanjanje ili preinačavanje elektroničkog podatka o upravljanju pravima (članak 152. stavak (4) ovoga Zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi i kod poduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka fizička osoba. 

(4)    Predmeti nastali činjenjem prekršaja iz stavka (1) ovoga članka bit će oduzeti i uništeni, a predmeti odnosno uređaji namijenjeni ili uporabljeni za činjenje tih prekršaja bit će oduzeti. 

(5)    Prekršajni postupak na temelju odredbi ovoga članka je žuran. 

Članak 171. 

(Zaštitna mjera) 

(1)    Pravnoj osobi i poduzetniku koji učine prekršaj iz članka 170. stavak (1) ovoga Zakona u obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine, ako je učinjeni prekršaj osobito težak zbog načina činjenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog prekršaja. 

(2)    Pravnoj osobi i poduzetniku koji učine prekršaj iz članka 170. stavak (1) ovoga Zakona u povratu izreći će se zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju od najmanje jedne godine. 

Članak 172. 

(Novčane kazne za onemogućavanje ostvarivanja sadržajnih ograničenja prava) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ili poduzetnik ako osobi koja zakonski ima pristup primjerku autorskog djela ili predmetu srodnih prava ne osigura sredstva koja omogućuju ostvarivanje sadržajnih ograničenja prava iz članka 155. ovoga Zakona. 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi ili kod poduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka fizička osoba. 

Članak 173. 

(Inspekcijski nadzor) 

(1)    Inspekcijski nadzor nad poštivanjem odredbi ovoga Zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stupnju provode inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležne za kontrolu propisa iz područja prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stupnju ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležna za područja prometa robe i usluga (tržišta). 

(2)    Inspekcije iz stavka (1) ovoga članka provode inspekcijski nadzor putem nadležnih tržišnih inspektorata. 

Članak 174. 

(Ovlasti nadležnog tržišnog inspektora) 

(1)    U provođenju inspekcijskog nadzora iz članka 173. ovoga Zakona nadležni tržišni inspektor, osim općih ovlaštenja propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuje postupak inspekcijskog nadzora, ovlašten je i: 

a)    trajno oduzeti robu namijenjenu prometu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovoga Zakona i odrediti njezino uništavanje u slučaju kada vlasnik robe ili druga osoba ovlaštena za raspolaganje robom samo izjavi da se radi o robi kojom se povređuje nečije isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona, 

b)    privremeno oduzeti robu namijenjenu prometu za koju se opravdano posumnja da povređuje neko imovinsko pravo iz ovoga Zakona i obavijestiti nositelja prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti trajno oduzimanje robe, 

c)    trajno oduzeti robu namijenjenu prometu i odrediti njezino uništavanje o trošku nositelja prava, ako nositelj prava ili njegov zastupnik u slučaju iz točke b) ovoga stavka izjavi i dokaže da se radi o robi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona, 

d)    privremeno zabraniti proizvodnju ili promet robe ili usluge za koju se opravdano posumnja da povređuje neko imovinsko pravo iz ovoga Zakona i obavijestiti nositelja prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti izricanje mjere zabrane proizvodnje prometa robe ili usluge, 

e)    trajno zabraniti proizvodnju i promet robe ili usluge osobi koja je proizvela ili stavila u promet robu ili uslugu, ako nositelj prava ili njegov zastupnik u slučaju iz točke d) ovoga stavka izjavi ili dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona. 

(2)    Osim mjera iz stavka (1) toč. c) i e) ovoga članka, inspektor može osobi koja je proizvela ili stavljala u promet robu ili uslugu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovoga Zakona izreći i mjeru zabrane rada i obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 do 90 dana. 

(3)    Nositelj prava ili njegov zastupnik može u slučajevima izricanja privremenih mjera iz stavka (1) ovoga članka obaviti pregled robe i prateće dokumentacije u opsegu koji je potreban za utvrđivanje činjenica bitnih za podnošenje prijedloga za poduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora iz stavka (1) ovoga članka koje su trajnog karaktera. 

(4)    Obavijest iz stavka (1) ovoga članka sadrži pouku o mogućnostima i uvjetima za podnošenje prijedloga za poduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora trajnog karaktera, obrazložene razloge zbog kojih se sumnja de se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovoga Zakona, detaljne podatke o robi odnosno usluzi, vlasniku robe odnosno davatelju usluge, mjestu na kojem se roba trenutačno nalazi odnosno na kojem se pruža usluga i podatke bitne za kontaktiranje nositelja prava s inspekcijskim tijelima. 

(5)    Obavijest iz stavka (1) ovoga članka dostavlja se nositelju prava ili njegovom zastupniku u pisanom obliku, elektroničkom poštom, telefaksom ili na drugi pogodan način kojim se osigurava žurnost u postupanju, a u opravdanim slučajevima može se priopćiti i usmeno. 

(6)    Izjava nositelja prava ili njegovog zastupnika iz stavka (1) ovoga članka, dana u postupku inspekcijskog nadzora da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona, mora biti u pisanom obliku i ovjerena kod nadležnoga tijela te obvezno sadržavati i izjavu da prihvaća potpunu odgovornost za nadoknadu štete u slučaju da se ne bude radilo o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona, a osim toga, u slučaju prijedloga za poduzimanje mjera iz stavka (1) točka c) ovoga članka i izjavu da će snositi troškove uništavanja robe kada bude trajno oduzeta i određena za uništavanje. 

(7)    Privremene mjere iz stavka (1) ovoga članka prestaju odnosno privremeno oduzeta roba vraća se u slučajevima: 

a)    kada nositelj prava ili njegov zastupnik nije poznat ili nije dostupan, 

b)    kada nositelj prava ili njegov zastupnik ne traži ili u ostavljenom roku nije zatražio poduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora, 

c)    kada nositelj prava ili njegov zastupnik ne dâ pisanu i ovjerenu izjavu da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona ili ne dâ izjavu koja ima sve potrebne elemente propisane u stavku (6) ovoga članka, 

d)    kada nositelj prava ili njegov zastupnik ne dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovoga Zakona, 

e)    u drugim slučajevima predviđenim zakonom. 

DIO OSMI - PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA 

Članak 175. 

(Opće odredbe) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju autori kao i drugi nositelji autorskih ili srodnih prava koji su državljani Bosne i Hercegovine ili imaju svoje prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Druge strane fizičke ili pravne osobe (stranci) uživaju jednaku zaštitu kao osobe iz stavka (1) ovoga članka, ako je to određeno međunarodnim ugovorom ili ovim Zakonom, ili na temelju materijalnog reciprociteta. Dok se ne dokaže protivno, smatra se da postoji materijalni reciprocitet. 

(3)    Bez obzira na odredbe st. (1) i (2) ovoga članka, zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju i stranci: 

a)    glede moralnih prava u svakom slučaju, 

b)    glede prava slijeđenja i prava na naknadu za privatno i drugo vlastito reproduciranje pod uvjetom materijalnog reciprociteta. 

Članak 176. 

(Autori) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona, osim autora iz članka 175. ovoga Zakona, uživaju i autori: 

a)    čija su djela izdana u Bosni i Hercegovini prvi puta ili u roku od 30 dana od dana kada su bila izdana u nekoj drugoj državi, 

b)    audiovizualnih djela čiji producent ima svoje sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, 

c)    arhitektonskih djela sagrađenih na teritoriju Bosne i Hercegovine i djela likovnih umjetnosti koja se, kao nekretnina ili njezin čvrsti sastavni dio, nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. 

(2)    Ukoliko su autorsko djelo stvorili suautori, zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju svi, ako barem jedan od njih ispunjava koji od uvjeta iz stavka (1) ovoga članka. 

Članak 177. 

(Izvođači) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona, osim izvođača iz članka 175. ovoga Zakona, uživaju i izvođači: 

a)    čije se izvedbe održavaju na teritoriju Bosne i Hercegovine, 

b)    čije su izvedbe snimljene na fonograme koji su zaštićeni prema ovome Zakonu, 

c)    čije su izvedbe, bez fiksiranja na fonograme, uključene u emisije radiodifuznih organizacija koje su zaštićene prema ovome Zakonu. 

(2)    Ako u izvedbi sudjeluje više izvođača, zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju svi pod uvjetom da je barem jedan od njih državljanin Bosne i Hercegovine ili ima prebivalište u Bosni i Hercegovini. 

Članak 178. 

(Proizvođači fonograma, filmski producenti i nakladnici) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona, osim proizvođača fonograma i filmskih producenata iz članka 175. ovoga Zakona, uživaju i proizvođači fonograma i filmski producenti čiji je fonogram ili videogram prvi puta snimljen u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona, osim nakladnika iz članka 175. ovoga Zakona, uživaju i nakladnici čije je izdanje izdano prvi puta u Bosni i Hercegovini ili u roku od 30 dana od dana izdavanja u nekoj drugoj državi. 

Članak 179. 

(Radiodifuzne organizacije) 

Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju, osim radiodifuznih organizacija iz članka 175. ovoga Zakona, i radiodifuzne organizacije koje emitiraju svoje emisije putem odašiljača koji se nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. 

Članak 180. 

(Usporedba rokova trajanja prava) 

(1)    Za strane autore koji uživaju zaštitu prema ovome Zakonu vrijede rokovi trajanja tih prava iz ovoga Zakona, s tim što istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u državi čiji su oni državljani i ne mogu biti dulji od rokova iz ovoga Zakona. 

(2)    Za strane nositelje srodnih prava koji uživaju zaštitu prema ovome Zakonu vrijede rokovi trajanja tih prava iz ovoga Zakona, s tim da istječu najkasnije na dan kada istječe zaštita u državi čiji su oni državljani ili u kojoj imaju svoje sjedište i ne mogu biti dulji od rokova iz ovoga Zakona. 

Članak 181. 

(Priopćavanje javnosti putem satelita) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovoga Zakona uživaju autori i nositelji srodnih prava čija su djela ili predmeti srodnih prava priopćeni javnosti putem satelita, ako se odgovarajući programski signali, pod nadzorom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju u Bosni i Hercegovini, unose u neprekidan komunikacijski lanac koji vodi prema satelitu i natrag na Zemlju. 

(2)    Zaštita prema odredbama ovoga Zakona postoji i u slučaju kada nije ispunjen uvjet iz stavka (1) ovoga članka: 

a)    ako se u Bosni i Hercegovini nalazi relejna stanica putem koje se prenose programski signali, ili 

b)    ako organizacija za radiodifuziju, koja je naručila priopćavanje javnosti putem satelita, ima svoje sjedište u Bosni i Hercegovini. 

Članak 182. 

(Apatridi i izbjeglice) 

(1)    Autori i nositelji srodnih prava koji nemaju državljanstvo ili čije državljanstvo nije moguće utvrditi uživaju jednaku zaštitu prema ovome Zakonu kao državljani Bosne i Hercegovine ako u njoj imaju prebivalište. 

(2)    Ako autori i nositelji srodnih prava nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini ili se to ne može utvrditi, uživaju u Bosni i Hercegovini jednaku zaštitu kao državljani Bosne i Hercegovine ako imaju u njoj boravište. 

(3)    Ako autori i nositelji srodnih prava nemaju ni boravište u Bosni i Hercegovini, uživaju jednaku zaštitu kao državljani države u kojoj imaju prebivalište ili boravište. 

(4)    Odredbe ovoga članka odnose se i na autore i na nositelje srodnih prava kojima, prema međunarodnim ugovorima ili propisima Bosne i Hercegovine, pripada status izbjeglica. 

DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 183. 

(Primjena Zakona) 

(1)    Ovaj se Zakon primjenjuje na autorska djela i predmete srodnih prava koja nastanu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. 

(2)    Ovaj se Zakon također primjenjuje na autorska djela, izvedbe, fonograme i emisije koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a glede prava koja su priznata prethodnim zakonom ili zakonom države njihovog podrijetla nisu prestala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Ovaj se Zakon primjenjuje na baze podataka kao predmete srodnih prava koje su bile izrađene nakon 1. siječnja 1983. godine. 

Članak 184. 

(Zabrana retroaktivne primjene) 

Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ugovore odnosno uporabne akte, sklopljene odnosno provedene sukladno važećim propisima prije njegovog stupanja na snagu. 

Članak 185. 

(Primjena Zakona na računalne programe i baze podataka) 

Odredbe ovoga Zakona o računalnim programima i bazama podataka primjenjuju se i na računalne programe i baze podataka stvorene odnosno izrađene prije njegovog stupanja na snagu, ako se time ne zadire u ugovore koji su bili sklopljeni i prava koja su bila stečena do toga dana. 

Članak 186. 

(Plaćanje naknade za privatnu ili drugu vlastitu uporabu) 

(1)    Odredbe ovoga Zakona o obvezi plaćanja naknade za privatnu ili drugu vlastitu uporabu (čl. 36. i 37. ovoga Zakona) počinju se primjenjivati nakon proteka jedne godine od njegovog stupanja na snagu. 

(2)    Podzakonski akt o iznosima naknade za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu uporabu iz članka 38. stavak (1) ovoga Zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 187. 

(Podzakonski akti o polaganju autorskih djela) 

Podzakonski akt kojim se uređuju polaganje i vođenje knjige popisa autorskih djela i predmeta srodnih prava iz članka 164. ovoga Zakona donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 188. 

(Naknada za priopćavanje javnosti fonograma) 

Odredbe ovoga Zakona o naknadi za priopćavanje javnosti fonograma (čl. 121. i 128. ovoga Zakona) počinju se primjenjivati nakon proteka 2013. godine. 

Članak 189. 

(Propisi o inspekcijskoj kontroli tržišta) 

Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguranja učinkovite prekršajne zaštite autorskog i srodnih prava, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izmijenit će odnosno dopuniti svoje zakonske propise kojima se uređuje inspekcijska kontrola tržišta. 

Članak 190. 

(Primjena međunarodnih ugovora) 

Odredbe međunarodnih ugovora u vezi s autorskim pravom i srodnim pravima kojima je pristupila Bosna i Hercegovina primjenjuju se na predmete koje tretira ovaj Zakon i u slučaju sukoba s odredbama ovoga Zakona primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. 

Članak 191. 

(Prestanak primjene ranijeg propisa i iznimke) 

(1)    Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06), osim odredbi: 

a)    POGLAVLJA VIII. OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA, koje se odnosi na kolektivno ostvarivanje autorskog prava (čl. 86., 87., 88., 89., 90. i 91.), 

b)    POGLAVLJA XIII. OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA, koje se odnose na kolektivno ostvarivanje srodnih prava (čl. 105., 106., 107. i 108.), 

c)    POGLAVLJA XVI. KAZNENE ODREDBE, koje se odnose na kaznena djela (čl. 120., 121., 122., 123. i 124.) i 

d)    POGLAVLJA XVII. PREKRŠAJI, koje se odnose na kolektivno ostvarivanje prava (čl. 130., 131. i 132.), na nadležnost sudova (članak 134.) i na proračunska pitanja (članak 135.). 

(2)    Odredbe stavka (1) ovoga članka pod a), b) c) i d) primjenjivat će se do stupanja na snagu Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. 

Članak 192. 

(Stupanje na snagu ovoga Zakona) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH broj 543/10
13. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, v. r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r. 


Na osnovu člana IV4a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 80. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. jula 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA 

DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE 

Član 1. 

(Predmet Zakona) 

Ovim zakonom uređuju se: 

a)    pravo autora na wihovim djelima iz oblasti kwiževnosti, nauke i umjetnosti (autorsko pravo), 

b)    prava izvođačâ, proizvođačâ fonograma, filmskih producenata, organizacija za radio-difuziju, izdavačâ i proizvođačâ baza podataka na wihovim izvođewima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), 

c)    ostvarivawe autorskog prava i srodnih prava, 

d)    zaštita autorskog prava i srodnih prava, 

e)    oblast primjene Zakona. 

Član 2. 

(Objavqivawe, javnost i izdavawe) 

(1)    Objavqivawe, u smislu ovog zakona, znači da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava s dozvolom ovlašćenog lica postalo dostupno javnosti prvi put. 

(2)    Izrazi "javan" i "javnost", u smislu ovog zakona, znače veći broj lica koja nisu međusobno povezana rodbinskom vezom ili drugim ličnim vezama. 

(3)    Izdavawe, u smislu ovog zakona, znači da je dovoqan broj izrađenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava s dozvolom ovlašćenog lica ponuđen javnosti, ili stavqen u promet. 

Član 3. 

(Odnos autorskog i srodnih prava) 

(1)    Zaštita srodnih prava, u skladu s ovim zakonom, ni na koji način ne utiče na prava autorâ čija su djela zaštićena ovim zakonom. 

(2)    Odredbe ovog zakona o sastojcima autorskog djela, pretpostavci autorstva, koautorima, autorima spojenih djela, sadržini autorskih imovinskih prava i drugih prava autorâ, sadržinskim ograničewima autorskog prava, početku i učincima isteka rokova trajawa autorskog prava, odnosu između autorskog prava i prava svojine, te o autorskom pravu u pravnom prometu primjewuju se na odgovarajući način i na srodna prava, osim ako je u petom dijelu ovog zakona drugačije određeno. 

DIO DRUGI - AUTORSKO PRAVO 

GLAVA I - AUTORSKO DJELO 

Član 4. 

(Zaštićena djela) 

(1)    Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti kwiževnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavawa, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Autorskim djelom smatraju se naročito: 

a)    pisana djela (kwiževni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi), 

b)    govorna djela (govori, predavawa, propovijedi i druga djela iste prirode), 

c)    dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela, 

d)    koreografska i pantomimska djela, 

e)    muzička djela s riječima ili bez riječi, 

f)    audio-vizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvarawu), 

g)    djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode), 

h)    djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti), 

i)    djela svih grana primijewenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovawa, 

j)    fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, 

k)    kartografska djela, 

l)    prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, planovi, grafikoni, obrasci, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga djela iste prirode). 

Član 5. 

(Sastojci autorskog djela) 

Osnutak djela, nezavršeno djelo, naslov i drugi sastojci djela, ako predstavqaju individualne duhovne tvorevine, zaštićeni su kao samostalno autorsko djelo. 

Član 6. 

(Prerada autorskog djela) 

(1)    Prevodi, prilagođavawa, muzički aranžmani, muzičke obrade i druge prerade originalnih autorskih djela koje predstavqaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su kao samostalna autorska djela. 

(2)    Zaštita djelâ iz stava (1) ovog člana nema uticaja na pravo autora izvornog djela. 

Član 7. 

(Zbirke) 

(1)    Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih kwiževnih i umjetničkih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na izbor, raspored ili način izlagawa svoje sadržine, predstavqaju samostalne individualne duhovne tvorevine. 

(2)    Ukqučewem originalnih djela u zbirku ne smije se povrijediti pravo autorâ tih djela. Ukqučewem druge originalne građe u zbirku ta građa ne postaje zaštićeno djelo. 

(3)    Baze podataka iz stava (1) ovog člana predstavqaju zbirke samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kakvom obliku koja je sistematski i metodički sređena i pojedinačno dostupna na elektronski ili drugi način. 

(4)    Zaštita prema ovom članu ne primjewuje se na kompjuterske programe upotrijebqene za izradu ili rad elektronskih baza podataka. 

Član 8. 

(Nezaštićene tvorevine) 

(1)    Autorskopravno nisu zaštićeni: 

a)    ideje, koncepti, postupci, radni metodi, matematičke operacije, principi ili otkrića, 

b)    službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i slično), 

c)    politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava, 

d)    dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještewu za štampu, 

e)    narodne kwiževne i umjetničke tvorevine. 

(2)    Prevodi tekstova i govora iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana autorskopravno su zaštićeni, osim ako su objavqeni kao službeni tekstovi. 

GLAVA II - AUTOR 

Član 9. 

(Fizičko lice) 

Autor djela je fizičko lice koje je stvorilo djelo. 

Član 10. 

(Pretpostavka autorstva) 

Autorom se smatra lice čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na djelu na uobičajeni način, dok se ne dokaže suprotno. 

Član 11. 

(Nepoznati autor) 

(1)    U slučaju anonimnog ili pseudonimnog djela izdavač čije je ime naznačeno na djelu smatra se zastupnikom autora, dok se ne dokaže suprotno, i kao takav ovlašćen je da izvršava moralna i imovinska prava autora. Ako izdavač nije naznačen na djelu, na ostvarivawe autorskog prava ovlašćeno je lice koje je objavilo djelo. 

(2)    Autorsko pravo na neobjavqena djela čiji autor nije poznat ostvaruje odgovarajuća organizacija autorâ. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana prestaju da se primjewuju od momenta kada se utvrdi identitet autora. Lice koje je ostvarivalo autorsko pravo prema odredbama st. (1) i (2) ovog člana dužno je da prenese koristi od autorskih prava na autora, ako ugovorom nije drugačije dogovoreno. Na prenos prava, odnosno predaju stvari primjewuju se na odgovarajući način pravna pravila o položaju savjesnog imaoca. 

(4)    Lica iz st. (1) i (2) ovog člana mogu da prenose pojedinačna imovinska prava na treća lica samo u takvom obimu i trajawu, te samo pod takvim uslovima koji su uobičajeni za redovno korišćewe određene vrste djela i koji nisu suprotni opravdanim ekonomskim interesima autora. U suprotnom slučaju, autor ima pravo da traži raskid ugovora i naknadu štete od licâ iz st. (1) i (2) ovog člana, kao i od trećeg lica na koje su prava prenesena. 

Član 12. 

(Koautori) 

(1)    Ako autorsko djelo stvoreno saradwom dvaju ili više lica čini nedjeqivu cjelinu, svim koautorima pripada nedjeqivo autorsko pravo. 

(2)    Udio pojedinog koautora određuje se razmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvarawu djela, ako wihovi međusobni odnosi nisu drugačije uređeni ugovorom. 

(3)    Odluku o korišćewu autorskog djela donose zajedno svi koautori. Koautor ne može da uskrati svoju saglasnost suprotno principima savjesnosti i poštewa. 

(4)    Ako se koautorsko djelo sastoji od dijelova koji se mogu zasebno koristiti i ako je autora svakog takvog dijela moguće identifikovati, autor svakog dijela smatraće se originalnim sopstvenikom imovinskog prava u dijelu koji je on stvorio. 

Član 13. 

(Autori spojenih djela) 

(1)    Ako dva ili više autora spoje svoja djela radi zajedničkog iskorišćavawa, svaki od wih ima autorsko pravo na svom dijelu. Odnosi između autora spojenih djela uređuju se međusobnim ugovorom. 

(2)    Ako nije drugačije dogovoreno, odredba člana 12. stav (3) ovog zakona primjewuje se na odgovarajući način i na autore spojenih djela. 

GLAVA III - SADRŽINA AUTORSKOG PRAVA 

Odjeqak A. Opšte odredbe 

Član 14. 

(Nastanak prava) 

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvarawa autorskog djela i nije uslovqeno ispuwewem bilo kojih formalnosti ili zahtjeva u pogledu wegove sadržine, kvaliteta ili svrhe. 

Član 15. 

(Sadržina autorskog prava) 

Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadrži iskqučiva lično-pravna ovlašćewa (autorska moralna prava), iskqučiva imovinskopravna ovlašćewa (autorska imovinska prava) i druga ovlašćewa autora (druga prava autora). 

Odjeqak B. Autorska moralna prava 

Član 16. 

(Sadržina prava) 

Autorska moralna prava štite autora u pogledu wegovih duhovnih i ličnih veza sa wegovim djelom. 

Član 17. 

(Pravo objavqivawa) 

Autor ima iskqučivo pravo da odluči da li će, kada, na koji način i u kojoj formi wegovo djelo biti objavqeno. 

Član 18. 

(Pravo priznavawa autorstva) 

(1)    Autor ima iskqučivo pravo da bude priznat i označen kao stvaralac svog djela. 

(2)    Autor ima pravo da odredi da se wegovo djelo objavi pod wegovim imenom, pod pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno. 

Član 19. 

(Pravo poštovawa djela) 

Autor ima iskqučivo pravo da se suprotstavi svakom mijewawu ili upotrebi djela ako bi takvo mijewawe ili upotreba vrijeđali wegovu čast i ugled. 

Odjeqak C. Autorska imovinska prava 

Član 20. 

(Sadržina prava) 

(1)    Autorska imovinska prava sadrže iskqučivo ovlašćewe autora da zabrani ili dozvoli iskorišćavawe svog djela i primjeraka tog djela, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Drugo lice može da iskorišćava autorsko djelo samo sa dozvolom autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(3)    Za svaki oblik iskorišćavawa autorskog djela od drugog lica autoru pripada posebna naknada, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(4)    Autorska imovinska prava sadrže naročito: 

a)    pravo reprodukovawa, 

b)    pravo distribuirawa, 

c)    pravo davawa u zakup, 

d)    pravo saopštavawa javnosti, 

e)    pravo prerade, 

f)    pravo audio-vizuelnog prilagođavawa (član 110), 

g)    pravo prevoda. 

Član 21. 

(Pravo reprodukovawa) 

(1)    Pravo reprodukovawa je iskqučivo pravo fiksirawa djela na materijalnom nosaču (primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelimično ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način. 

(2)    Djelo se reprodukuje naročito u obliku grafičkog umnožavawa, trodimenzionalnog umnožavawa, fotografisawa, fotokopirawa i umnožavawa drugim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnog ili vizuelnog snimawa, izgradwom, odnosno izvođewem arhitektonskog objekta i pohrawivawem djela u elektronskoj formi. 

Član 22. 

(Pravo distribuirawa) 

(1)    Pravo distribuirawa je iskqučivo pravo stavqawa u promet originala ili kopije djela, snimka izvođewa ili fonograma na materijalnom nosaču, putem prodaje ili drugim načinom prenosa svojine, ukqučujući uvoz radi takvog stavqawa u promet i javne prodaje ili drugog oblika prenosa svojine. 

(2)    Pravo distribuirawa obuhvata i iskqučivo pravo da se umnoženi primjerci djela uvoze u određenu državu radi daqeg stavqawa u promet, nezavisno od toga da li su izrađeni na zakonit način ili ne. 

Član 23. 

(Pravo davawa u zakup) 

(1)    Pravo davawa u zakup je iskqučivo pravo davawa na korišćewe originala ili primjerka djela na vremenski ograničeni period, u svrhu ostvarivawa posredne ili neposredne privredne koristi. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na korišćewe: 

a)    arhitektonskih objekata, 

b)    originala ili primjerka djela primijewenih umjetnosti i industrijskog oblikovawa, 

c)    originala ili primjerka djela radi saopštavawa javnosti, 

d)    originala ili primjerka djela radi uvida na licu mjesta, 

e)    u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena iskqučivo na ispuwavawe radnih obaveza iz tog odnosa, 

f)    kompjuterskog programa ako on nije bitan predmet zakupa. 

(3)    Pravo davawa u zakup kompjuterskog programa ne primjewuje se na davawe u zakup kompjuterskog programa, ako sâm program nije osnovni predmet davawa u zakup. 

Član 24. 

(Pravo saopštavawa javnosti) 

Pravo saopštavawa javnosti je iskqučivo pravo da se djelo učini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata naročito: 

a)    pravo javnog izvođewa, 

b)    pravo javnog prenošewa, 

c)    pravo javnog prikazivawa, 

d)    pravo javnog saopštavawa sa fonograma i videograma, 

e)    pravo radio-difuznog i kablovskog emitovawa, 

f)    pravo radio-difuznog i kablovskog reemitovawa, 

g)    pravo sekundarnog korišćewa djela koje se radio-difuzno emituje, 

h)    pravo čiwewa dostupnim javnosti. 

Član 25. 

(Javno izvođewe) 

Pravo javnog izvođewa je iskqučivo pravo saopštavawa javnosti: 

a)    djela iz oblasti kwiževnosti ili nauke wegovim čitawem ili recitovawem uživo (pravo javnog recitovawa), 

b)    muzičkog djela wegovim izvođewem uživo (pravo javnog muzičkog izvođewa), 

c)    dramskog, dramsko-muzičkog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog djela wegovim scenskim prikazivawem uživo (pravo javnog scenskog prikazivawa). 

Član 26. 

(Javno prenošewe) 

Pravo javnog prenošewa iskqučivo je pravo da se recitacija, muzičko izvođewe ili scensko prikazivawe djela saopšte javnosti koja se nalazi van prostora u kojem se djelo uživo recituje, izvodi ili scenski prikazuje putem zvučnika, ekrana ili drugog tehničkog uređaja. 

Član 27. 

(Javno prikazivawe) 

Pravo javnog prikazivawa je iskqučivo pravo saopštavawa javnosti audio-vizuelnog djela ili djela iz oblasti fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijewenih umjetnosti, industrijskog oblikovawa, kartografije ili prikaza naučne ili tehničke prirode pomoću tehničkih uređaja. 

Član 28. 

(Javno saopštavawe sa fonograma i videograma) 

Pravo javnog saopštavawa sa fonograma i videograma je iskqučivo pravo da se recitacije, izvođewa ili scenska prikazivawa djela koja su snimqena na fonograme ili videograme saopštavaju javnosti. 

Član 29. 

(Radio-difuzno i kablovsko emitovawe) 

(1)    Pravo radio-difuznog, odnosno kablovskog emitovawa je iskqučivo pravo saopštavawa djela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala namijewenih za javni prijem, bežičnim prenosom (ukqučujući satelit) ili žičanim prenosom, odnosno žičanim prenosom (ukqučujući kablovski ili mikrotalasni sistem). 

(2)    Emitovawe putem satelita iz stava (1) ovog člana postoji kad se pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radio-difuziju programski signali koji su namijeweni za javni prijem šaqu u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na Zemqu. 

(3)    Ako su programski signali kodirani, emitovawe putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodirawe signala dostupna javnosti od organizacije za radio-difuziju koja vrši emitovawe ili od ovlašćenog trećeg lica. 

Član 30. 

(Radio-difuzno i kablovsko reemitovawe) 

Pravo radio-difuznog, odnosno kablovskog reemitovawa je iskqučivo pravo da se istovremeno, u neizmijewenom obliku i cjelini, saopštava javnosti radio-difuzno emitovano djelo kada: 

a)    takvo saopštavawe vrši druga organizacija za radio-difuziju od one koja djelo izvorno emituje, ili 

b)    drugi subjekat vrši saopštavawe kablovskim ili mikrotalasnim sistemom koji obuhvata više od 100 prikqučaka, ili kada se djelo izvorno emituje iz druge države (kablovsko reemitovawe). 

Član 31. 

(Sekundarno korišćewe djela koje se radio-difuzno emituje) 

Pravo sekundarnog korišćewa djela koje se radio-difuzno emituje je iskqučivo pravo da se djelo koje je radio-difuzno emitovano, odnosno radio-difuzno ili kablovski reemitovano, istovremeno saopštava javnosti putem zvučnika, ekrana ili sličnog tehničkog uređaja. 

Član 32. 

(Pravo čiwewa dostupnim javnosti) 

Pravo čiwewa dostupnim javnosti je iskqučivo pravo da se djelo saopšti javnosti žičanim ili bežičnim prenosom na način koji pojedincu omogućava pristup djelu sa mjesta i u vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i slično). 

Član 33. 

(Pravo prerade) 

(1)    Pravo prerade je iskqučivo pravo da se originalno djelo prevede, dramski ili muzički obradi, promijeni ili na bilo koji drugi način preradi. 

(2)    Pravo iz stava (1) ovog člana obuhvata i slučaj kada se originalno djelo u neizmijewenom obliku ukquči, ili ugradi u novo djelo. 

(3)    Autor originalnog djela zadržava iskqučivo pravo na korišćewe svog djela u prerađenom obliku, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

Odjeqak D. Druga prava autora 

Član 34. 

(Pravo na naknadu za davawe na poslugu) 

(1)    Autor ima pravo na odgovarajuću naknadu ako se original ili primjerak wegovog djela daju na poslugu putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost. 

(2)    Davawe na poslugu, u smislu ovog zakona, znači davawe na upotrebu u vremenski ograničenom periodu, bez ostvarivawa posredne ili neposredne privredne koristi. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne odnose se na upotrebu: 

a)    originala ili primjeraka bibliotečkog materijala u nacionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijalizovanim bibliotekama, 

b)    arhitektonskih objekata, 

c)    originala ili primjeraka djela primijewenih umjetnosti i industrijskog oblikovawa, 

d)    originala ili primjeraka djela radi saopštavawa javnosti, 

e)    originala ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta, ili za wihovo pozajmqivawe između javnih ustanova, 

f)    u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena iskqučivo na vršewe radnih obaveza iz tog odnosa. 

(4)    Davawe na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza podataka je iskqučivo pravo wihovog autora. 

Član 35. 

(Pravo slijeđewa) 

(1)    Ako je original djela likovne umjetnosti nakon što ga je autor prvi put prodao ponovo prodat, autor ima pravo da bude obaviješten o prodaji i novom sopstveniku i da potražuje naknadu u obimu koji je određen u ovom članu pod uslovom da se prodavac, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetničkih djela (prodajni saloni, galerije, aukcionarske kuće i slično). 

(2)    Za obaveze iz stava (1) ovog člana odgovaraju prodavac, kupac i posrednik solidarno. 

(3)    Kao originali djela likovnih umjetnosti iz stava (1) ovog člana smatraju se slike, crteži, kolaži, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetnička djela izrađena u keramici, staklu ili drugom materijalu i slična djela koja je stvorio autor svojeručno, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Reprodukcije djela smatraju se originalima ako ih je izradio autor ili lice koje je on ovlastio u ograničenom broju primjeraka koji su, u pravilu, numerisani i potpisani od autora. 

(4)    Naknada na osnovu prava slijeđewa plaća se u procentu od prodajne cijene originala bez ukqučenog poreza. 

(5)    Naknada iz stava (4) ovog člana iznosi: 

a)    4% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM, 

b)    3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM, 

c)    1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM, 

d)    0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM, 

e)    0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM. 

(6)    Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slijeđewa ne može da iznosi više od 25.000 KM. 

(7)    Pravo slijeđewa ne može da bude predmet odricawa, prenošewa pravnim poslovima među živima i prinudnog izvršewa. 

Član 36. 

(Pravo na naknadu za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu) 

(1)    Ako se, prema odredbama člana 46. ovog zakona, autorsko djelo može reprodukovati bez autorovog odobrewa, autor djela za koja se, s obzirom na wihovu prirodu, može očekivati da će biti reprodukovana fotokopirawem ili snimawem na nosače zvuka, slike ili teksta, za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu ima pravo na naknadu od takve upotrebe. 

(2)    Naknada iz stava (1) ovog člana za zvučno i vizuelno snimawe plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehničkih uređaja za zvučno i vizuelno snimawe i 

b)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(3)    Naknada iz stava (1) ovog člana za fotokopirawe plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji, ili uvozu novih uređaja za fotokopirawe, 

b)    od izrađenih fotokopija namijewenih za prodaju. 

(4)    Za potrebe ovog zakona, uvoz u Bosnu i Hercegovinu znači svako puštawe u promet i svako unošewe robe na teritoriju Bosne i Hercegovine osim ako se radi o malim količinama namijewenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose kao dio ličnog prtqaga ili šaqu u malim pošiqkama. 

(5)    Sa fotokopirawem su izjednačene sve druge tehnike reprodukovawa, a s uređajima za zvučno i vizuelno snimawe izjednačeni su svi drugi uređaji kojima se omogućava postizawe istog efekta. 

(6)    Pravo na naknadu, prema odredbi stava (1) ovog člana, ne može da bude predmet odricawa, raspolagawa za vrijeme života i prinudnog izvršewa. 

Član 37. 

(Lica obavezana da plaćaju naknade) 

(1)    Naknadu iz člana 36. st. (2) i (3) tačka a) ovog zakona plaćaju proizvođači uređaja za zvučno i vizuelno snimawe, proizvođači uređaja za fotokopirawe i proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(2)    Ako se uređaji i prazni nosači iz stava (1) ovog člana uvoze u Bosnu i Hercegovinu, naknadu iz člana 36. ovog zakona plaća uvoznik. 

(3)    Proizvođači iz stava (1) ovog člana ne plaćaju naknadu za uređaje i prazne nosače koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine. 

(4)    Naknadu iz člana 36. stav (3) tačka b) ovog zakona plaćaju fizička i pravna lica koja uz naplatu obavqaju usluge fotokopirawa. 

Član 38. 

(Iznos naknade) 

(1)    Iznose pojedinih naknada za reprodukovawe za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu, koji pripadaju zajednički svim nosiocima prava prema ovom zakonu, određuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine. 

(2)    Iznosi iz stava (1) ovog člana određuju se posebno za različite kategorije uređaja i nosača, i to: 

a)    za svaki uređaj za zvučno snimawe - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i čiwenice da li se radi o uređajima namijewenim iskqučivo reprodukovawu zvučnih snimaka ili ne, 

b)    za svaki uređaj za audio-vizuelno snimawe - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i čiwenice da li se radi o uređajima namijewenim iskqučivo reprodukovawu audio-vizuelnih ili video-snimaka ili ne, 

c)    za svaki prazan nosač zvuka ili slike - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i najdužeg mogućeg trajawa reprodukcije zvuka ili slike, 

d)    za svaki uređaj za fotokopirawe ili drugi uređaj sa sličnom tehnikom reprodukovawa (faks, printer, foto-printer i sl.) - u zavisnosti od najvećeg mogućeg broja kopija u minuti i od mogućnosti reprodukovawa u boji, 

e)    za svaku pojedinačnu fotokopiju napravqenu za prodaju fizičkim licima. 

Član 39. 

(Pravo pristupa i predaje djela) 

(1)    Autor ima pravo pristupa originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu drugog lica ukoliko je to neophodno za vršewe wegovog prava reprodukovawa ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika. 

(2)    Autor može od posjednika zahtijevati da preda original djela likovne umjetnosti ili fotografije radi izlagawa u Bosni i Hercegovini, ukoliko dokaže da postoji jači interes. 

(3)    Posjednik može predaju originala, prema stavu (2) ovog člana, uslovqavati davawem garancije, ili zakqučewem ugovora o obezbjeđewu u visini tržišne vrijednosti djela. 

(4)    Pravo pristupa djelu, kao i izlagawe djela ostvaruju se na autorov trošak i sa najmawim mogućim smetawem posjednika. U slučaju oštećewa originala ili primjeraka djela autor odgovara za svu štetu, bez obzira na svoju krivicu. 

GLAVA IV - SADRŽINSKA OGRANIČEWA AUTORSKOG PRAVA 

Član 40. 

(Opšte pravilo) 

(1)    Sadržinska ograničewa autorskog prava moguća su samo u slučajevima koji su predviđeni u ovoj glavi s tim da je obim takvog korišćewa autorskih djela ograničen namjerom koja se želi postići i da je u skladu sa dobrim običajima. 

(2)    Sadržinska ograničewa autorskog prava protežu se na odgovarajući način i na srodna prava iz čl. 119, 127, 132, 136. i 139. ovog zakona. 

Odjeqak A. Zakonska licenca 

Član 41. 

(Nastavni materijali i periodika) 

(1)    Bez pribavqawa imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaćawa odgovarajuće naknade, dozvoqeno je: 

a)    reprodukovati u čitankama, uxbenicima, radnim sveskama i ispitnim materijalima odlomke autorskih djela i pojedinačna autorska djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijewene umjetnosti, industrijskog i grafičkog dizajna i kartografije ako se radi o objavqenim djelima, 

b)    reprodukovati u periodičnoj štampi ili u pregledima takve štampe (kliping) pojedinačne objavqene članke o aktuelnim političkim, privrednim, vjerskim i drugim sličnim tekućim pitawima, osim ako je to autor izričito zabranio. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana primjewuju se na odgovarajući način i za javno saopštavawe pomenutih djela. 

(3)    U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana moraju da se naznače izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Odjeqak B. Slobodna upotreba 

Član 42. 

(Invalidna lica) 

Dozvoqeno je reprodukovawe i distribuirawe djela za potrebe invalidnih lica ako to djelo ne postoji u traženom obliku, ako je wegova upotreba u direktnoj vezi sa invalidnošću tih lica i ograničena na wen obim, te ako to nije urađeno s namjerom da se ostvari posredna ili neposredna ekonomska korist. U tom slučaju izvor i ime autora moraju biti naznačeni, ako su naznačeni na djelu koje se koristi. 

Član 43. 

(Privremeno reprodukovawe) 

Privremeno reprodukovawe autorskog djela dozvoqeno je ako predstavqa prolaznu ili prateću radwu, koja čini sastavni i važan dio tehnološkog procesa i nema nikakvo samostalno ekonomsko značewe, a wena jedina svrha je da omogući prenos djela u mreži između trećih lica putem posrednika, ili wegovo ovlašćeno korišćewe. 

Član 44. 

(Informisawe javnosti) 

(1)    Dozvoqeno je u obimu potrebnom za informisawe javnosti o tekućim događajima: 

a)    reprodukovati autorska djela koja se pojavquju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se informiše javnost, 

b)    pripremiti i reprodukovati kratke izvode ili sažetke iz pojedinih objavqenih novinskih i drugih sličnih članaka u pregledima štampe, 

c)    reprodukovati javne političke, vjerske i druge govore održane u organima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti, 

d)    slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvještaja. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana primjewuju se na odgovarajući način i za javno saopštavawe pomenutih djela. 

(3)    U slučaju korišćewa iz stava (1) ovog člana moraju da budu naznačeni izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Član 45. 

(Nastava) 

(1)    Za potrebe nastave dozvoqeno je: 

a)    javno izvođewe objavqenih djela u obliku neposrednog poučavawa na nastavi, 

b)    javno izvođewe objavqenih djela na besplatnim školskim priredbama pod uslovom da izvođači ne prime naknadu za svoje izvođewe, 

c)    javno saopštavawe radio-difuzno emitovanih školskih emisija putem zvučnika, ekrana ili sličnih tehničkih uređaja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi. 

(2)    U slučaju korišćewa iz stava (1) ovog člana moraju da budu naznačeni izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Član 46. 

(Reprodukovawe za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu) 

(1)    Uz poštovawe prava iz člana 36. stav (1) ovog zakona, reprodukovawe objavqenog autorskog djela je slobodno ako je urađeno samo u jednom primjerku i ako su ispuweni uslovi iz st. (2) ili (3) ovog člana. 

(2)    Fizičko lice može slobodno da reprodukuje djelo: 

a)    na papiru ili sličnom nosaču, upotrebom fotokopirawa ili druge fotografske tehnike sa sličnim efektom, 

b)    na bilo kojem drugom nosaču ako to čini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijeweni ili pristupačni javnosti i ako tim reprodukovawem nema namjeru da ostvari direktnu ili indirektnu imovinsku korist. 

(3)    Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili naučne ustanove mogu za sopstvene potrebe slobodno reprodukovati djelo na bilo kojem nosaču ako to učine iz sopstvenog primjerka i ako takvim reprodukovawem nemaju namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist. 

(4)    Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, nezavisno od odredaba st. (1), (2) i (3) ovog člana, nije dozvoqeno reprodukovawe: 

a)    pisanih djela u obimu cijele kwige - osim ako su primjerci te kwige rasprodati najmawe dvije godine, 

b)    grafičkih izdawa muzičkih djela (notni materijali) - osim ručnim prepisivawem, 

c)    elektronskih baza podataka i kompjuterskih programa, 

d)    djela arhitekture, u obliku izgradwe arhitektonskog objekta, 

e)    bilo kojeg djela ukoliko bi takvo reprodukovawe bilo suprotno uobičajenom iskorišćavawu djela i oštećivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava. 

Član 47. 

(Citati) 

(1)    Dozvoqeno je doslovno navođewe odlomaka i citata iz objavqenog autorskog djela ili pojedinačnih objavqenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijewene umjetnosti i industrijskog i grafičkog dizajna radi naučnog istraživawa, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suočewa ili upućivawa koje želi da se postigne i u skladu sa dobrim običajima. 

(2)    U slučaju korišćewa iz stava (1) ovog člana moraju da se naznače izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Član 48. 

(Nebitni sastojci) 

Objavqena djela koja predstavqaju nebitan sastojak u odnosu na glavno djelo u koje su ukqučena, ili u odnosu na stvar sa kojom se zajedno koriste u slobodnoj su upotrebi pri iskorišćavawu takvog glavnog djela ili takve stvari. 

Član 49. 

(Javne izložbe ili aukcije autorskih djela) 

(1)    Organizatori javnih izložbi ili aukcija umjetničkih ili drugih autorskih djela mogu slobodno da koriste ta djela u vezi sa promocijom tih izložbi ili aukcija u obimu potrebnom za postizawe takve svrhe i pod uslovom da to ne čine s namjerom da postignu direktnu imovinsku korist. 

(2)    U slučaju korišćewa iz stava (1) ovog člana moraju da budu naznačeni izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Član 50. 

(Slobodna prerada djela) 

Dozvoqena je slobodna prerada objavqenog autorskog djela ako se radi o: 

a)    parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne može da stvara zabune u pogledu izvora djela, 

b)    privatnoj ili drugoj sopstvenoj preradi koja nije namijewena i nije pristupačna javnosti, 

c)    preradi u vezi sa dozvoqenim korišćewem djela koja je prouzrokovana samom prirodom ili načinom tog korišćewa. 

Član 51. 

(Baze podataka) 

(1)    Ovlašćeni korisnik objavqene baze podataka ili wenog primjerka može slobodno da reprodukuje ili preradi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa wenoj sadržini i redovnog korišćewa te sadržine. Ako je korisnik ovlašćen samo za dio baze podataka, dozvoqeni su mu reprodukovawe i prerada samo tog dijela. 

(2)    Ugovorne odredbe koje su suprotne stavu (1) ovog člana ništavne su. 

Član 52. 

(Djela trajno smještena na javnim mjestima) 

(1)    Dozvoqena je slobodna upotreba autorskih djela koja su trajno smještena na trgovima, parkovima, ulicama ili drugim mjestima pristupačnim javnosti. 

(2)    Djela iz stava (1) ovog člana ne smiju da se reprodukuju u trodimenzionalnom obliku, upotrijebe za istu namjeru kao originalno djelo, ili upotrijebe za postizawe imovinske koristi. 

(3)    U slučaju korišćewa iz stava (1) ovog člana moraju da budu naznačeni izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebqenom djelu. 

Član 53. 

(Službeni postupci) 

Dozvoqena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedinačnom konkretnom slučaju radi sprovođewa zadataka javne bezbjednosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Član 54. 

(Provjera uređaja) 

(1)    Pogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju fonograme i videograme, uređaje za reprodukovawe ili javno saopštavawe fonograma i videograma ili uređaje za prijem zvuka i slike, kao i radwe koje vrše popravke takvih uređaja mogu slobodno da reprodukuju i javno saopštavaju autorska djela u obimu koji je potreban da se provjeri ispravno funkcionisawe tih predmeta pri proizvodwi ili direktnoj prodaji kupcima ili za wihovu popravku. 

(2)    Snimci autorskih djela urađeni na osnovu odredbe stava (1) ovog člana moraju da budu izbrisani bez odgađawa. 

GLAVA V - VREMENSKA OGRANIČEWA AUTORSKOG PRAVA 

Član 55. 

(Opšta odredba) 

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon wegove smrti, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. 

Član 56. 

(Koautori) 

Ukoliko autorsko pravo zajednički pripada koautorima, rok iz člana 55. ovog zakona računa se od smrti koautora koji je posqedwi umro. 

Član 57. 

(Anonimna i pseudonimna djela) 

(1)    Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavqeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonitog objavqivawa djela. 

(2)    Ako pseudonim ne ostavqa nikakvu sumwu u pogledu identiteta autora, ili ako autor za vrijeme roka iz stava (1) ovog člana otkrije svoj identitet, primjewuje se rok iz člana 55. ovog zakona. 

Član 58. 

(Kolektivna djela) 

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitog objavqivawa djela. 

Član 59. 

(Djela u nastavcima) 

Ako je ovim zakonom propisano da se rok trajawa autorskog prava računa od dana zakonitog objavqivawa djela, a to djelo je objavqeno u dijelovima (nastavci, sveske, izdawa, epizode i slično), rok trajawa zaštite računa se za svaki od tih dijelova posebno. 

Član 60. 

(Zbirke) 

(1)    Nebitne promjene u izboru, usklađivawu ili rasporedu sadržine zbirke ne produžavaju trajawe autorskog prava na zbirci. 

(2)    Kao nebitne promjene iz stava (1) ovog člana smatraju se dodavawa, ispuštawa ili druga preinačavawa u pogledu izbora, usklađivawa ili rasporeda građe, koja su potrebna da zbirka zadrži svoj prvobitni karakter i namjenu, na način koji je predvidio wen autor. 

Član 61. 

(Pravo pokajawa) 

Pravo pokajawa iz člana 84. ovog zakona traje za života autora. 

Član 62. 

(Početak rokova i djelovawe wihovog isteka) 

(1)    Svi rokovi iz ove glave, osim roka iz člana 61. ovog zakona, počiwu da teku od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala čiwenica od koje se računa početak roka. 

(2)    Istekom rokova trajawa autorskog prava propisanih u ovom odjeqku autorsko djelo prestaje da bude autorskopravno zaštićeno. 

DIO TREĆI - AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 

GLAVA I - OPŠTE ODREDBE 

Član 63. 

(Nasqeđivawe autorskog prava) 

Autorsko pravo kao cjelina, osim prava pokajawa, predmet je nasqeđivawa. Na prenošewe autorskog prava nasqeđivawem primjewuju se propisi o nasqeđivawu, ako ovim zakonom nije određeno drugačije. 

Član 64. 

(Prenosivost autorskog prava) 

(1)    Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo. 

(2)    Autor ne može da prenese na drugo lice autorska moralna prava. 

(3)    Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom da prenese na drugo lice pojedinačna imovinska ovlašćewa (autorska imovinska prava) i druga prava autora, osim ako ovim zakonom nije određeno drugačije. 

Član 65. 

(Prinudno izvršewe) 

(1)    Autorsko pravo ne može da bude predmet prinudnog izvršewa. Predmet prinudnog izvršewa mogu da budu samo imovinske koristi koje potiču iz korišćewa autorskog djela. 

(2)    Prinudno izvršewe nije dozvoqeno u vezi sa autorskim pravom na nedovršenim djelima i na neobjavqenim originalima. 

Član 66. 

(Legitimacija) 

(1)    Prava koja ovaj zakon daje autoru, ukqučivši pravo ostvarivawa sudske zaštite, pripadaju drugom nosiocu autorskog prava u obimu u kojem su zakonom ili pravnim poslom prenesena na wega, ako ovim zakonom nije određeno drugačije. 

(2)    Aktivna legitimacija za ostvarivawe zaštite prava svojih članova, prema ovom zakonu, u sudskim i drugim službenim postupcima pripada i kolektivnim organizacijama, sindikalnim organizacijama i profesionalnim udružewima osnovanim radi zaštite autorskih i srodnih prava. 

GLAVA II - ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA SVOJINE 

Član 67. 

(Opšte pravilo) 

Autorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava svojine ili drugih stvarnih prava na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom nije propisano drugačije. 

Član 68. 

(Odvojenost pravnog prometa) 

(1)    Raspolagawe pojedinačnim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima autora na djelu ne utiče na pravo svojine na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije određeno drugačije. 

(2)    Raspolagawe svojinom na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano ne utiče na pojedinačna autorska imovinska prava ili druga prava autora na tom djelu, ako zakonom ili ugovorom nije određeno drugačije. 

Član 69. 

(Zaštita originala autorskog djela) 

(1)    Sopstvenik originala djela koji bi, s obzirom na okolnosti slučaja, mogao da pretpostavi da autor ima opravdan interes da sačuva taj original od uništewa, dužan je da prije uništewa takvog originala obavijesti autora o toj namjeri i ponudi mu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije moguća, sopstvenik je dužan da omogući autoru da se izradi primjerak djela na odgovarajući način. 

(2)    Sopstvenik arhitektonskog objekta dužan je samo da obavijesti autora o namjeri da uništi objekat i da dozvoli autoru, na wegov zahtjev, da pristupi objektu koji omogućava da se taj objekat fotografiše. Autor ima pravo da traži i da se preda primjerak nacrta arhitektonskog djela na svoj trošak. 

(3)    Sopstvenik stvari na kojoj ili u kojoj je djelo fiksirano bez wegove dozvole može da uništi tu stvar bez obaveze iz st. (1) i (2) ovog člana. 

Član 70. 

(Prerada izgrađenog arhitektonskog objekta) 

(1)    Autor izgrađenog djela arhitekture ne može da se protivi kasnijim izmjenama na tom objektu ako je od završetka izgradwe, odnosno izdavawa upravne dozvole za upotrebu objekta proteklo više od pet godina. Ako je na objektu označeno wegovo ime, autor ima pravo da traži da sopstvenik objekta stavi odgovarajuću napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to učiweno. 

(2)    Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi način preraditi zbog nedostataka ugrađenih materijala ili ozbiqnih oštećewa objekta nastalih usqed bilo kojih razloga, sopstvenik objekta može da ga slobodno preradi. 

Član 71. 

(Iscrpqivawe prava distribuirawa) 

Prvim prenosom svojine na originalu ili primjerku djela na području Bosne i Hercegovine od autora ili lica koje ima wegovu saglasnost iscrpquje se pravo distribuirawa tog originala ili primjerka za područje Bosne i Hercegovine. 

Član 72. 

(Zajednička imovina bračnih drugova) 

U zajedničku imovinu bračnih drugova ulaze samo imovinske koristi koje potiču iz autorskog prava. 

GLAVA III - OPŠTI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Član 73. 

(Obim prenošewa autorskog prava) 

Prenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih prava autora može biti sadržinski, prostorno ili vremenski ograničen. 

Član 74. 

(Neiskqučivi i iskqučivi prenos) 

(1)    Neiskqučivi prenos prava ovlašćuje nosioca da na ugovoreni način iskorišćava autorsko djelo, pored autora i drugih nosilaca prava. 

(2)    Iskqučivi prenos prava ovlašćuje nosioca da samo on na ugovoreni način iskorišćava autorsko djelo uz iskqučivawe autora i svih drugih lica od korišćewa djela. 

(3)    Neiskqučivi prenos prava, koji je autor ugovorio prije nego što je ugovorio iskqučivi prenos, ima pravni učinak u odnosu na nosioca iskqučivog prava, osim ako ugovorom između autora i nosilaca neiskqučivih prava nije drugačije utvrđeno. 

Član 75. 

(Pretpostavke u pogledu obima prenosa prava) 

(1)    Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, smatra se da je dogovoren neiskqučiv prenos, da prenos važi samo za područje Bosne i Hercegovine i da važi samo za vrijeme koje je uobičajeno za prenos prava iskorišćavawa autorskih djela određene vrste. 

(2)    Ako ugovorom nisu utvrđeni vrsta i obim pojedinačnih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nosioca, smatra se da su prenesena samo ona prava i samo u onom obimu koji je potreban za postizawe ciqa ugovora. 

Član 76. 

(Pravilo odvojenosti prenosa) 

(1)    Pojedinačna autorska imovinska prava ili pojedinačna druga prava autora prenose se zasebno, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Pri prenosu prava reprodukovawa djela ne prenosi se i pravo wegovog pohrawivawa u elektronskom obliku i pravo wegovog zvučnog ili vizuelnog snimawa, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(3)    Pri prenosu prava distribuirawa primjeraka djela ne prenosi se i pravo wihovog uvoza, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(4)    Pri prenosu prava davawa u zakup fonograma ili videograma na kojima je snimqeno autorsko djelo autor zadržava pravo na primjerenu naknadu za svako davawe u zakup. Autor ne može da se odrekne prava iz ovog stava. 

Član 77. 

(Pretpostavke o zajedničkom prenosu) 

(1)    Pri prenosu prava reprodukovawa djela smatra se da je ugovoren i prenos prava distribuirawa primjeraka tog djela, izuzev wihov uvoz, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Pri prenosu prava radio-difuznog emitovawa djela smatra se da je na organizaciju za radio-difuziju preneseno i pravo: 

a)    izrade snimaka djela ako su ti snimci urađeni sopstvenim sredstvima i za potrebe sopstvene emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitovawu i ako se ti snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitovawa unište (efemerni snimci), 

b)    predaje i pohranivawa efemernih snimaka sopstvenom ili javnom arhivu ako ti snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji i pohrawivawu snimaka organizacija za radio-difuziju dužna je da obavijesti autora bez odgađawa. 

Član 78. 

(Daqe prenošewe prava) 

(1)    Lice na koje je preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora ne može to pravo da prenese daqe na treća lica bez dozvole autora, ako ugovorom nije utvrđeno drugačije. 

(2)    Dozvola iz stava (1) ovog člana nije potrebna ako je daqi prenos prava posqedica statusnih promjena kod nosioca prava, wegovog stečaja ili redovne likvidacije. 

(3)    Ako je na osnovu zakona ili ugovora daqi prenos prava moguć bez dozvole autora, prethodni i novi nosilac prava odgovaraju autoru solidarno u pogledu wegovih zahtjeva zasnovanih na ovom zakonu. 

Član 79. 

(Ništavnost pojedinih odredaba o prenosu) 

Ništavna je svaka ugovorna odredba čiji je ciq da autor prenese na drugo lice: 

a)    autorsko pravo kao cjelinu, 

b)    moralna autorska prava, 

c)    autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima, 

d)    autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorišćavawa svog djela. 

Član 80. 

(Forma ugovora) 

(1)    Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora, ili kojima se daju dozvole za iskorišćavawe autorskih djela moraju biti u pisanoj formi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Pravni posao koji nije zakqučen u formi iz stava (1) ovog člana biće vaqan ako su ugovorne strane u cjelini ili u pretežnom dijelu ispunile obaveze koje iz wega proizlaze. U tom slučaju sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogledu vrste i obima prenesenih prava tumače se u korist autora. 

Član 81. 

(Autorska naknada) 

(1)    Smatra se da se prenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek vrši uz naknadu, osim ako se dokaže suprotno. 

(2)    Ako naknada nije bila određena, ona se određuje prema uobičajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela, prema obimu i trajawu iskorišćavawa djela i prema drugim okolnostima slučaja. 

(3)    Ako se iskorišćavawem autorskog djela ostvari prihod koji je očigledno nerazmjeran sa ugovorenom ili određenom naknadom, autor ima pravo da traži izmjenu ugovora radi određivawa wegovog pravednijeg udjela u tom prihodu, odnosno ponovno određivawe visine naknade. 

(4)    Autor ne može da se odrekne prava iz stava (3) ovog člana. 

Član 82. 

(Evidencija prihoda i dobiti) 

(1)    Ako je naknada dogovorena ili određena u zavisnosti od prihoda ili dobiti ostvarene iskorišćavawem autorskog djela, korisnik djela obavezan je da vodi odgovarajuće kwige ili drugu pouzdanu evidenciju iz koje će u svakom momentu biti moguće ustanoviti iznos ostvarenog prihoda ili dobiti. 

(2)    Korisnik djela obavezan je da redovno i u potrebnom obimu izvještava autora o visini ostvarenog prihoda ili dobiti, kao i da omogući autoru, na wegov zahtjev, najmawe jednom godišwe da ima uvid u kwige ili evidenciju iz stava (1) ovog člana. 

Član 83. 

(Raskid ugovora zbog neizvršavawa) 

(1)    Autor može jednostranom izjavom voqe da raskine ugovor kojim je na iskqučiv način prenio autorsko imovinsko pravo ako druga strana to pravo vrši u nedovoqnom obimu, ili ga uopšte ne vrši, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiqno ugroženi. Autor ne može da se poziva na odredbu ovog stava ako su uzroci za nevršewe ili nedovoqno vršewe prava pretežno na wegovoj strani. 

(2)    Raskid ugovora, prema odredbi stava (1) ovog člana, nije moguć prije nego što isteknu dvije godine od prenosa tog prava. Ako se iskqučivo pravo odnosi na novinske članke, taj rok iznosi šest mjeseci. 

(3)    Autor može da raskine ugovor samo pod uslovom da ponudi nosiocu prava dovoqan dodatni rok za početak vršewa prava u zadovoqavajućem obimu. 

(4)    Raskidom ugovora, prema odredbama ovog člana, autorsko imovinsko pravo nosioca se gasi. 

(5)    Autor ne može da se odrekne prava iz stava (1) ovog člana. 

Član 84. 

(Pravo pokajawa) 

(1)    Autor ima iskqučivo pravo da jednostranom izjavom voqe raskine ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i da uskrati daqe iskorišćavawe svog djela ako za to ima ozbiqne moralne razloge i ako prethodno nadoknadi običnu štetu nosiocu tih prava. 

(2)    Raskid iz stava (1) ovog člana ima učinak od dana kad autor položi obezbjeđewe za naknadu štete iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Nosilac prava iskorišćavawa, u roku od tri mjeseca od dana prijema izjave o raskidu, mora da saopšti autoru obim obične štete. Ako nosilac prava iskorišćavawa to ne učini, izjava o raskidu ima učinak istekom tog roka. 

(4)    Ako autor kasnije odluči da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajawa može ponovo koristiti, dužan je da pravo iskorišćavawa najprije i pod prijašwim uslovima ponudi onome s kojim je prethodno raskinuo ugovor. 

(5)    Autor ne može da se odrekne prava iz stava (1) ovog člana. 

(6)    Odredbe ovog člana ne odnose se na kompjuterske programe, audio-vizuelna djela i baze podataka. 

GLAVA IV - POSEBNI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Odjeqak A. Izdavački ugovor 

Član 85. 

(Opšte odredbe) 

(1)    Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reprodukovawa svog djela štampawem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuirawa primjeraka djela (pravo izdavawa), a izdavač se obavezuje da djelo na ugovoreni način reprodukuje i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu naknadu. 

(2)    Izdavački ugovor za pojedinačno određeno djelo može da sadrži i saglasnost o klupskom izdawu, xepnom izdawu, periodičnom izdavawu u nastavcima, prenosu prava prevođewa na pojedinačno određeni jezik, te pravo izdavawa prevedenog djela, kao i druga imovinska prava. 

Član 86. 

(Sadržina ugovora) 

(1)    Izdavački ugovor mora da uredi naročito vrstu prenosa prava, obim i trajawe prenosa prava, teritoriju važewa prava, rok za izdavawe djela i autorski honorar. 

(2)    Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije utvrđeno, izdavač ima pravo samo na jedno izdawe djela, odnosno samo na jednokratno umnožavawe ugovorenog broja primjeraka djela. Ako je ugovorom određena mogućnost višekratnog djelimičnog umnožavawa primjeraka do postizawa ukupne ugovorene visine tiraža (doštampavawe), izdavač je dužan da bez odgađawa obavijesti autora o svakom djelimičnom umnožavawu i saopšti mu sve podatke potrebne za wegovo efikasno kontrolisawe poštovawa izdavačkog ugovora. 

(3)    Ako je naknada ugovorena u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka djela, izdavački ugovor mora da sadrži i odredbu o wihovom najmawem broju pri prvom izdawu. Takva odredba nije potrebna ako ugovor određuje minimalnu naknadu koju je izdavač dužan da plati autoru nezavisno od broja prodatih primjeraka. 

(4)    Ako je naknada ugovorena u paušalnom iznosu, izdavački ugovor mora da sadrži odredbu o ukupnoj visini tiraža. Ako tiraž nije određen i ako iz okolnosti slučaja ili dobrih poslovnih običaja ne proizlazi drugačije, izdavač može da izda najviše 500 primjeraka djela. 

(5)    Ako rok za izdavawe djela nije drugačije ugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao izdavaču primjerak djela u odgovarajućem obliku. 

Član 87. 

(Sklapawe ugovora posredstvom zastupnika) 

Zastupnik autora može da sklopi izdavački ugovor samo za ona djela koja su izričito navedena u autorovoj punomoći. 

Član 88. 

(Izuzetak od pisane forme) 

Izdavački ugovor o izdavawu članaka, crteža i drugih autorskih djela u dnevnoj i periodičnoj štampi ne mora da bude u pisanoj formi. 

Član 89. 

(Pretpostavka iskqučivosti) 

(1)    Dok važi izdavački ugovor, autor ne može da prenese na drugo lice pravo izdavawa istog djela na istoj teritoriji i na istom jeziku, osim ako je izdavačkim ugovorom drugačije određeno. 

(2)    Pravo izdavawa novinskih članaka autor može da prenese istovremeno na više lica, osim ako izdavačkim ugovorom nije drugačije određeno. 

Član 90. 

(Izdavačko pravo prvenstva) 

(1)    Izdavač koji je stekao pravo na izdavawe djela u štampanom obliku ima, u pogledu izdavawa tog djela u elektronskom ili bilo kom drugom obliku, pravo prvenstva u odnosu na druge izdavače koji ponude iste uslove. 

(2)    Izdavač koji namjerava da se koristi pravom iz stava (1) ovog člana dužan je da se izjasni o tome u roku od 30 dana od dana prijema autorove pisane ponude. 

(3)    Pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana traje tri godine od isteka roka ugovorenog za izdavawe djela u printanoj formi. 

Član 91. 

(Poboqšawa i izmjene djela) 

Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije određeno, izdavač je obavezan da u slučaju novih izdawa djela omogući autoru da unese poboqšawa ili druge izmjene autorskog djela pod pretpostavkom da to ne mijewa karakter autorskog djela i ne uzrokuje nerazmjerne troškove izdavaču. 

Član 92. 

(Propast originala djela ili izdawa zbog više sile) 

(1)    Ako je rukopis ili drugi original djela nakon wegove predaje izdavaču uništen krivicom izdavača ili zbog više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdato. 

(2)    Ako je pripremqeno izdawe djela zbog više sile u potpunosti uništeno prije wegovog stavqawa u promet, izdavač ima pravo da pripremi novo izdawe, a autoru pripada naknada samo za propalo izdawe. 

(3)    Ako pripremqeno izdawe djela zbog više sile djelimično propadne prije wegovog stavqawa u promet, izdavač ima pravo da, bez plaćawa naknade autoru, reprodukuje samo onoliko primjeraka djela koliko ih je propalo. 

Član 93. 

(Prestanak izdavačkog ugovora) 

(1)    Izdavački ugovor prestaje: 

a)    smrću autora prije završetka autorskog djela, 

b)    iscrpqewem tiraža svih ugovorenih izdawa, 

c)    istekom roka važewa ugovora. 

(2)    Autor može da raskine izdavački ugovor i traži naknadu štete a, osim toga, ima pravo da zadrži primqenu naknadu, odnosno traži isplatu dogovorene naknade, ako izdavač ne izda djelo u ugovorenom roku. 

(3)    Ako rok za izdavawe djela nije utvrđen ugovorom, izdavač je dužan da izda djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje djela izdavaču. 

(4)    Autor može da raskine izdavački ugovor ako izdavač, nakon iscrpqewa jednog izdawa, ne pristupi izdavawu novog ugovorenog izdawa u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, osim ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(5)    Smatra se da je, u smislu odredaba ovog člana, izdawe iscrpqeno ako je broj neprodatih primjeraka djela mawi od 5% cjelokupnog izdawa. 

Član 94. 

(Uništewe primjeraka djela) 

(1)    Izdavač koji namjerava neprodate primjerke djela da proda kao papir za preradu, ili da ih na drugi način uništi, dužan je da otkup tih primjeraka ponudi prvo autoru po cijeni koju bi ostvario za takvu prodaju. 

(2)    Ako autor ne prihvati ponudu izdavača iz stava (1) ovog člana, ili je prihvati samo za određeni broj primjeraka, preostale primjerke djela izdavač može slobodno da proda kao papir za preradu, ili da ih uništi. 

Odjeqak B. Ugovor o izvođewu 

Član 95. 

(Opšta odredba) 

Ugovorom o izvođewu djela autor prenosi korisniku pravo javnog recitovawa, javnog izvođewa ili javnog scenskog prikazivawa svog djela, a korisnik se obavezuje da će djelo na ugovoreni način koristiti i za to platiti autoru naknadu. 

Član 96. 

(Obaveze korisnika) 

Korisnik je dužan da omogući autoru pristup izvođewu djela, ostvari tehničke uslove za izvođewe koji obezbjeđuju poštovawe autorskih moralnih prava, te autoru ili wegovom zastupniku dostavi program, druge publikacije i javne kritike izvođewa, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

Član 97. 

(Raskid ugovora) 

Ako korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor može da raskine ugovor o izvođewu i traži naknadu štete a uz to može i da zadrži naknadu, odnosno traži isplatu ugovorene naknade. 

Odjeqak C. Ugovor o stvarawu djela po naruxbi 

Član 98. 

(Djelo po naruxbi) 

(1)    Ugovorom o stvarawu autorskog djela po naruxbi autor se obavezuje da stvori određeno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naručiocu, a naručilac se obavezuje da autoru za to plati ugovorenu naknadu. 

(2)    Naručilac ima pravo da nadzire posao i daje autoru uputstva i zahtjeve u vezi sa izgledom i sadržinom djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu naučnog ili umjetničkog stvaralaštva. 

(3)    Autorsko pravo na djelu po naruxbi, osim prava distribuirawa, zadržava autor, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. Na ugovor o autorskom djelu po naruxbi primjewuju se na odgovarajući način propisi kojima se uređuje ugovor o djelu. 

Član 99. 

(Kolektivno djelo) 

(1)    Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizičkog ili pravnog lica (naručilac) u čijem stvarawu je učestvovao veliki broj lica, te koje se objavquje i koristi pod imenom naručioca (enciklopedije, leksikoni, zbornici, almanasi i slično). 

(2)    Za stvarawe kolektivnog djela zakqučuje se poseban ugovor. Ako nisu ispuweni uslovi iz stava (1) ovog člana, takav ugovor je ništavan. 

(3)    Ako ugovorom nije drugačije određeno, smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom djelu iskqučivo i neograničeno prenesena na naručioca. 

Odjeqak D. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 

Član 100. 

(Pretpostavka prenosa prava na poslodavca) 

(1)    Ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvršavawu svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, smatra se da su sva autorska imovinska prava iskqučivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana završetka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije drugačije određeno. 

(2)    Nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana prava poslodavca prestaju tako što se vraćaju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatražio wihov ponovni iskqučivi prenos bez ograničewa. U tom slučaju autoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu za daqe iskorišćavawe wegovog djela. 

Član 101. 

(Posebne odredbe o prenosu prava) 

(1)    Nezavisno od odredaba člana 100. ovog zakona, autor zadržava iskqučivo pravo korišćewa djela stvorenog u radnom odnosu u okviru svojih sabranih djela. 

(2)    Nezavisno od odredaba člana 100. ovog zakona, smatra se da su autorska imovinska prava i druga prava autora na osnovu podataka i na kolektivnom djelu iskqučivo i neograničeno prenesena na poslodavca, ako ugovorom nije drugačije određeno. Prenos prava na kompjuterskom programu stvorenom u radnom odnosu uređuje se odredbom člana 103. ovog zakona. 

DIO ČETVRTI - POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM AUTORSKIM DJELIMA 

GLAVA I - KOMPJUTERSKI PROGRAMI 

Član 102. 

(Opšte odredbe) 

(1)    Kompjuterski program, u smislu ovog zakona, jeste program u bilo kojoj formi, ukqučujući pripremne materijale za wegovu izradu. 

(2)    Ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji elemenat kompjuterskog programa, ukqučujući elemente koji su osnov za wegov interfejs, nisu zaštićeni. 

(3)    Kompjuterski programi zaštićeni su kao pisana autorska djela ako predstavqaju sopstvenu intelektualnu tvorevinu wihovog autora. 

Član 103. 

(Kompjuterski program stvoren u radnom odnosu ili po naruxbi) 

Ako je kompjuterski program stvorio zaposlenik u izvršavawu svojih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, ili ako ga je stvorio autor na osnovu ugovora o naruxbi, smatra se da su sva autorska imovinska prava na takvom programu iskqučivo i u cjelini prenesena na poslodavca ili naručioca, ako ugovorom nije drugačije utvrđeno. 

Član 104. 

(Prava autora kompjuterskog programa) 

(1)    Ako u čl. 105. i 106. ovog zakona nije drugačije određeno, autor kompjuterskog programa ima iskqučiva prava koja obuhvataju: 

a)    reprodukovawe sastavnih dijelova ili cijelog kompjuterskog programa bilo kojim sredstvima i na bilo koji način, nezavisno od toga da li se radi o privremenom ili trajnom reprodukovawu; ukoliko učitavawe, prikazivawe, stavqawe u rad, prenošewe ili pohrawivawe programa zahtijeva wegovo reprodukovawe, za te radwe traži se dozvola autora kompjuterskog programa, 

b)    prevođewe, prilagođavawe, obradu ili bilo koju drugu preradu kompjuterskog programa i reprodukovawe rezultata tih prerada, s tim da ostaju netaknuta prava lica koje je preradilo program, 

c)    distribuirawe originala ili primjeraka kompjuterskog programa u bilo kojem obliku, ukqučujući wihovo davawe u zakup. 

(2)    Autor može da prenese prava iz stava (1) ovog člana na treća lica na osnovu ugovora. 

Član 105. 

(Sadržinska ograničewa autorskih prava) 

(1)    Zakoniti korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da izvrši radwe iz člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, ukqučujući otklawawe grešaka, ako je to potrebno radi korišćewa kompjuterskog programa u skladu s wegovom namjenom. 

(2)    Ovlašćeni korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da reprodukuje najviše jednu bezbjednosnu kopiju programa, ako je to potrebno radi wegove upotrebe. 

(3)    Ovlašćeni korisnik primjerka kompjuterskog programa može bez dozvole autora da posmatra, proučava ili testira funkcionisawe programa s ciqem otkrivawa ideja i principa koji čine osnovu bilo kojeg elementa tog programa, ako to čini prilikom wegovog učitavawa, prikazivawa, rada, prenošewa ili pohrawivawa na koje je ovlašćen. 

(4)    Odredbe ovog zakona o privatnom i drugom sopstvenom reprodukovawu (član 46) i o pravu pokajawa (član 84) ne odnose se na kompjuterske programe. 

(5)    Kompjuterski programi ne smiju se javno davati na poslugu (član 34), osim ako je ugovorom sa wihovim autorom drugačije utvrđeno. 

(6)    Ugovorne odredbe kojima se nastoje ograničavati prava zakonitog korisnika suprotno st. (2) i (3) ovog člana su ništavne. 

Član 106. 

(Dekompilirawe) 

(1)    Ako je reprodukovawe kompjuterskog koda i prevođewe wegovog oblika, prema odredbi člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, nužno za dobijawe informacija potrebnih za postizawe interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa sa drugim programima, odobrewe nosioca prava nije potrebno pod sqedećim uslovima: 

a)    ako te radwe preduzima lice koje ima odobrewe za korišćewe, ili drugo lice koje ima pravo da koristi primjerak programa, ili lice koje je u wihovo ime ovlašćeno da to učini, 

b)    ako informacije potrebne za postizawe interoperabilnosti prethodno nisu bile neposredno dostupne licima iz tačke a) ovog stava i 

c)    ako su te radwe ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizawe interoperabilnosti. 

(2)    Informacije dobijene primjenom odredbe stava (1) ovog člana ne smiju da se: 

a)    koriste za ciqeve različite od postizawa interoperabilnosti nezavisno stvorenog kompjuterskog programa, 

b)    prenose drugim licima osim kad je to potrebno za postizawe interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa, 

c)    koriste za razvoj, proizvodwu ili marketing drugog programa bitno sličnog u svom izražaju, ili za bilo koju drugu radwu kojom se nanosi povreda autorskog prava. 

(3)    Odredbe ovog člana ne smiju se tumačiti tako da omogućavaju da wihova primjena bude suprotna redovnom korišćewu kompjuterskog programa, ili da neopravdano nanosi štetu zakonitim interesima nosioca prava. 

(4)    Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovog člana su ništavne. 

Član 107. 

(Posebne mjere zaštite) 

Povredom prava na kompjuterskom programu smatraju se naročito i sqedeće radwe: 

a)    bilo koja distribucija primjerka kompjuterskog programa za koji se zna ili za koji se osnovano sumwa da povređuje autorsko pravo, 

b)    posjedovawe primjerka kompjuterskog programa u komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se osnovano sumwa da povređuje autorsko pravo. 

Član 108. 

(Primjena drugih pravnih propisa) 

Odredbe iz ovog odjeqka ne utiču na primjenu drugih propisa koji uređuju kompjuterske programe, kao što su propisi o patentu, žigu, zaštiti topografija integrisanih kola, konkurenciji i poslovnoj tajni ili na ugovorne obaveze. 

GLAVA II - AUDIO-VIZUELNA DJELA 

Član 109. 

(Opšta odredba) 

Audio-vizuelna djela, prema ovom zakonu, jesu kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzički video-filmovi, te druga audio-vizuelna djela izražena slikama koje u slijedu daju utisak pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno od vrste nosača na kojem su fiksirana. 

Član 110. 

(Pravo audio-vizuelnog prilagođavawa) 

(1)    Pravo audio-vizuelnog prilagođavawa je iskqučivo pravo da se originalno djelo preradi ili ukquči u audio-vizuelno djelo. 

(2)    Zakqučewem ugovora o audio-vizuelnom prilagođavawu smatra se da je autor originalnog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i ukqučivawa originalnog djela u audio-vizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom audio-vizuelnom djelu, wegovom prevodu, wegovim audio-vizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audio-vizuelnog djela, ako nije ugovorom drugačije određeno. 

(3)    Nezavisno od odredbe stava (2) ovog člana, autor originalnog djela zadržava: 

a)    iskqučivo pravo novog audio-vizuelnog prilagođavawa, ali tek nakon isteka deset godina od sklapawa ugovora iz stava (2) ovog člana, 

b)    iskqučivo pravo daqe prerade audio-vizuelnog djela u bilo koji drugi umjetnički oblik, 

c)    pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta za svako davawe u zakup primjerka audio-vizuelnog prilagođenog djela. 

(4)    Autor ne može da se odrekne prava iz stava (3) ovog člana. 

Član 111. 

(Koautori audio-vizuelnog djela) 

(1)    Koautorima audio-vizuelnog djela smatraju se: 

a)    autor prilagođavawa, 

b)    glavni režiser, 

c)    autor scenarija, 

d)    autor dijaloga, 

e)    glavni snimateq (direktor fotografije), 

f)    kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za korišćewe u tom djelu. 

(2)    Ako je crtež, odnosno animacija bitan elemenat audio-vizuelnog djela, koautorom tog djela smatra se i glavni crtač, odnosno glavni animator. 

Član 112. 

(Autori doprinosa audio-vizuelnom djelu) 

Kompozitor muzike, glavni crtač i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audio-vizuelnog djela prema odredbi člana 111. ovog zakona, kao i scenograf, kostimograf, slikar maski i montažer imaju prava na svojim individualnim doprinosima audio-vizuelnom djelu (autori doprinosa). 

Član 113. 

(Ugovor o filmskoj produkciji) 

(1)    Odnosi između filmskog producenta i koautora audio-vizuelnog djela i autora doprinosa tom djelu, kao i odnosi između samih autora uređuju se ugovorom o filmskoj produkciji, koji mora da bude u pisanoj formi. 

(2)    Zakqučewem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su koautori iskqučivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta sva svoja autorska imovinska prava na audio-vizuelnom djelu, wegovom prevodu, wegovim audio-vizuelnim preradama i fotografijama nastalim u vezi sa produkcijom audio-vizuelnog djela, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(3)    Koautorima audio-vizuelnog djela pripada posebna naknada za svako preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora. 

(4)    Zakqučewem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su autori doprinosa iskqučivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta pravo korišćewa wihovih doprinosa za dovršewe audio-vizuelnog djela. 

(5)    Nezavisno od odredaba st. (1), (2) i (4) ovog člana: 

a)    koautori zadržavaju iskqučivo pravo daqe prerade audio-vizuelnog djela u drugi umjetnički oblik, 

b)    autori doprinosa zadržavaju pravo da svoje doprinose audio-vizuelnom djelu odvojeno iskorišćavaju, ako se time ne zadire u prava filmskog producenta, 

c)    koautori zadržavaju pravo na pravednu naknadu od filmskog producenta za svako davawe u zakup primjeraka audio-vizuelnog djela. 

(6)    Koautori i autori doprinosa ne mogu da se odreknu prava iz stava (5) ovog člana. 

(7)    Filmski producent obavezan je da najmawe jednom godišwe šaqe koautorima izvještaj o visini ostvarenih prihoda za svaki oblik dozvoqenog korišćewa audio-vizuelnog djela. 

Član 114. 

(Dovršewe audio-vizuelnog djela) 

(1)    Audio-vizuelno djelo smatra se dovršenim kada je, u skladu sa ugovorom između glavnog režisera i filmskog producenta, izrađen prvi standardni primjerak djela koje je predmet ugovora o produkciji. 

(2)    Zabraweno je uništewe matrice prvog standardnog primjerka audio-vizuelnog djela. 

(3)    Ako neki od koautora ili autora doprinosa odbije da nastavi sarađivati na stvarawu audio-vizuelnog djela, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti da nastavi tu saradwu, ne može da se protivi da se doprinos koji je već dao koristi za dovršewe tog djela. Takav autor ima odgovarajuća autorska prava na već učiwenom doprinosu audio-vizuelnom djelu. 

Član 115. 

(Raskid ugovora) 

(1)    Ako filmski producent ne dovrši audio-vizuelno djelo u roku od pet godina od dana sklapawa ugovora o produkciji, ili ako dovršeno audio-vizuelno djelo ne počne da iskorišćava u roku od dvije godine od dana wegovog dovršewa, koautori mogu da traže raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok. 

(2)    U slučaju iz stava (1) ovog člana koautori djela i autori doprinosa zadržavaju pravo na naknadu. 

DIO PETI - SRODNA PRAVA 

GLAVA I - PRAVA IZVOĐAČA 

Član 116. 

(Izvođači) 

(1)    Izvođači, u smislu ovog zakona, jesu glumci, pjevači, muzičari, plesači i druga lica koja glumom, pjevawem, svirawem, pokretima, recitovawem ili interpretirawem na drugi način izvode autorska ili folklorna djela. 

(2)    Kao izvođači, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se i režiseri pozorišnih predstava, dirigenti orkestara, vođe pjevačkih horova, te varijetetski i cirkuski umjetnici. 

Član 117. 

(Zastupnik grupe izvođača) 

(1)    Izvođači koji učestvuju u grupi (članovi orkestra, hora, plesne ili glumačke grupe, ansambla i sl.) dužni su da ovlaste jednog od svojih članova kao svog zastupnika za davawe dozvola potrebnih za izvođewe i za ostvarivawe izvođačkih prava. 

(2)    Ovlašćewe iz stava (1) ovog člana mora da bude u pisanoj formi i važi ako je postignuta saglasnost većine svih članova koji čine grupu izvođača. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjewuju se na dirigente, soliste, režisere pozorišnih predstava i glavne glumce koji nisu članovi grupe, ako ugovorom između wih i grupe nije drugačije određeno. 

Član 118. 

(Moralna prava izvođača) 

(1)    Izvođač koji individualno izvodi autorska ili folklorna djela ima iskqučivo pravo da bude priznat i naznačen kao izvođač, odnosno da odluči da li će wegovo ime ili druga oznaka identiteta biti naznačeni pri korišćewu wegove izvedbe. 

(2)    Ako izvođači izvode autorska ili folklorna djela kao grupa, pravo iz stava (1) ovog člana pripada grupi kao cjelini i solistima. 

(3)    Izvođači imaju iskqučivo pravo da se suprotstave svakom mijewawu ili upotrebi wihove izvedbe ako bi se time vrijeđali wihova čast i ugled. 

Član 119. 

(Imovinska prava izvođača) 

Izvođač ima iskqučivo pravo: 

a)    snimawa svog živog izvođewa, 

b)    direktnog ili indirektnog reprodukovawa snimka svog izvođewa na bilo koji način i u bilo kojoj formi, 

c)    prenošewa javnosti svog živog izvođewa, 

d)    radio-difuznog emitovawa svog živog izvođewa, osim reemitovawa od organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vrši emitovawe, 

e)    čiwewa dostupnim javnosti snimaka svog izvođewa, 

f)    distribuirawa primjeraka snimka svog izvođewa, 

g)    davawa u zakup primjeraka snimka svog izvođewa. 

Član 120. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Izvođač ima pravo na naknadu za privatno ili drugo sopstveno reprodukovawe, prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 121. 

(Naknada za javno saopštavawe i davawe u zakup snimka izvođewa) 

(1)    Izvođač ima pravo na udio u naknadi koja pripada proizvođaču fonograma za saopštavawe javnosti fonograma sa snimkom wegovog izvođewa. 

(2)    Izvođač koji svoje pravo davawa u zakup snimka izvođewa prenese na proizvođača fonograma ili filmskog producenta zadržava pravo na pravednu naknadu. Izvođač ne može da se odrekne prava na pravednu naknadu za davawe u zakup. 

Član 122. 

(Pretpostavka prenosa prava na filmskog producenta) 

(1)    Zakqučewem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da je izvođač iskqučivo i neograničeno prenio sva svoja izvođačka imovinska prava u vezi sa wegovim izvođewem na filmskog producenta, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Za svako od imovinskih prava, prenesenih prema odredbama stava (1) ovog člana, izvođač ima pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta. 

(3)    Izvođač ne može da se odrekne prava iz stava (2) ovog člana. 

Član 123. 

(Korišćewe izvođewa za dovršewe audio-vizuelnog djela) 

Ako neki od izvođača odbije da završi svoj doprinos audio-vizuelnom djelu, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti da nastavi izvođewe, ne može da se protivi da se ostvareni dio izvođewa koristi za dovršewe audio-vizuelnog djela. Takav izvođač ima odgovarajuća prava na već učiweni doprinos audio-vizuelnom djelu. 

Član 124. 

(Izvođewe ostvareno u radnom odnosu) 

(1)    Izvođewe nastalo u radnom odnosu označava izvođewe koje za vrijeme trajawa radnog odnosa kod određenog poslodavca ostvari izvođač-zaposlenik izvršavajući svoje radne obaveze ili prema uputstvima poslodavca. 

(2)    Na izvođewe ostvareno u radnom odnosu primewuju se na odgovarajući način odredbe člana 100. ovog zakona. 

Član 125. 

(Trajawe prava) 

(1)    Prava izvođača traju 50 godina od dana izvođewa. Ako je snimak izvođewa u tom roku zakonito izdat, ili zakonito saopšten javnosti, prava izvođača traju 50 godina od dana prvog izdawa ili prvog saopštavawa, zavisno od toga koji je dan bio ranije. 

(2)    Rok iz stava (1) ovog člana počiwe da teče od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala čiwenica od koje se računa početak roka. 

GLAVA II - PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA 

Član 126. 

(Proizvođač fonograma) 

(1)    "Proizvođač fonograma", u smislu ovog zakona, jeste fizičko ili pravno lice koje preduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimawe zvukova jednog izvođewa ili drugih zvukova, ili onoga što predstavqa zvukove. 

(2)    "Snimawe", u smislu ovog zakona, znači fiksirawe zvukova ili onoga što predstavqa zvukove na nosač sa kojeg se oni mogu slušati, reprodukovati ili saopštavati putem određenog uređaja. 

(3)    "Fonogram", u smislu ovog zakona, jeste snimak zvukova izvođewa ili drugih zvukova ili onoga što predstavqa zvukove, osim ako se radi o snimku koji je ukqučen, odnosno ugrađen u audio-vizuelno djelo. 

Član 127. 

(Prava proizvođača fonograma) 

Proizvođač fonograma ima iskqučivo pravo: 

a)    direktnog ili indirektnog reprodukovawa svojih fonograma, na bilo koji način i u bilo kojoj formi, 

b)    distribuirawa svojih fonograma, 

c)    davawa u zakup svojih fonograma, 

d)    čiwewa dostupnim javnosti svojih fonograma. 

Član 128. 

(Pravo na naknadu za saopštavawe javnosti) 

(1)    Ako se fonogram izdat u komercijalne svrhe koristi za radio-difuzno emitovawe ili neki drugi oblik saopštavawa javnosti, korisnik je za svako pojedinačno korišćewe obavezan da plati proizvođaču fonograma jedinstvenu pravičnu naknadu. 

(2)    Polovinu naknade iz stava (1) ovog člana proizvođač fonograma dužan je da plati izvođačima čije izvođewe je snimqeno na korišćenom fonogramu, ako ugovorom između wih nisu određeni drugačiji udjeli. 

(3)    Za potrebe ovog člana, fonogrami koji su učiweni dostupnim javnosti na način koji omogućava pojedincu pristup tim fonogramima sa mjesta i u vrijeme koje sâm odabere smatraju se kao fonogrami izdati u komercijalne svrhe. 

(4)    Pravo na naknadu za saopštavawe javnosti fonograma traje 50 godina od dana wegovog objavqivawa pod uslovima da je on još uvijek zaštićen prema članu 125. ovog zakona. 

Član 129. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Proizvođač fonograma ima pravo na odgovarajuću naknadu za svako reprodukovawe svojih fonograma za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 130. 

(Trajawe prava) 

(1)    Prava proizvođača fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksirawa. Ako je fonogram u tom roku zakonito izdat, prava traju 50 godina od dana prvog izdawa. Ako fonogram u tom roku nije zakonito izdat, ali je zakonito saopšten javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog saopštavawa javnosti. 

(2)    Rok iz stava (1) ovog člana počiwe da teče od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala čiwenica od koje se računa početak roka. 

GLAVA III - PRAVA FILMSKIH PRODUCENATA 

Član 131. 

(Filmski producent i videogram) 

Filmski producent (proizvođač videograma) jeste fizičko ili pravno lice koje u svoje ime daje inicijativu, prikupqa finansijska sredstva, organizuje, rukovodi i preuzima odgovornost za fiksirawe audio-vizuelnog djela ili slijeda pomičnih slika praćenih zvukom ili bez zvuka (videogram). 

Član 132. 

(Prava filmskog producenta) 

Filmski producent ima iskqučivo pravo: 

a)    reprodukovawa svojih videograma, 

b)    distribuirawa svojih videograma, 

c)    davawa u zakup svojih videograma, 

d)    javnog prikazivawa svojih videograma, 

e)    čiwewa dostupnim javnosti svojih videograma. 

Član 133. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Filmski producent ima pravo na odgovarajuću naknadu za zvučno i vizuelno reprodukovawe svojih videograma za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 134. 

(Trajawe prava) 

Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksirawa videograma. Ako je videogram u tom roku zakonito izdat, ili zakonito saopšten javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog izdawa ili dana takvog prvog saopštavawa, zavisno od toga koji dan je bio ranije. 

GLAVA IV - PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIO-DIFUZIJU 

Član 135. 

(Organizacija za radio-difuziju i emisije) 

(1)    Organizacija za radio-difuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i snosi odgovornost za proizvodwu emisije. 

(2)    Emisija je zvučna, vizuelna, odnosno zvučno-vizuelna sadržina pretvorena u električni, elektromagnetni ili drugi signal koji se emituje radi saopštavawa javnosti. 

Član 136. 

(Prava organizacija za radio-difuziju) 

Organizacija za radio-difuziju ima iskqučivo pravo: 

a)    reemitovawa svojih emisija bežično ili putem žica, 

b)    sekundarnog korišćewa svojih emisija, u smislu člana 31. ovog zakona, ako se to radi uz naplatu ulaznica, 

c)    snimawa svojih emisija, 

d)    reprodukovawa snimaka svojih emisija, 

e)    distribuirawa snimaka svojih emisija, 

f)    čiwewa dostupnim javnosti svojih emisija. 

Član 137. 

(Trajawe prava) 

Prava organizacije za radio-difuziju traju 50 godina od dana prvog emitovawa. 

GLAVA V - PRAVA IZDAVAČA 

Član 138. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

(1)    Izdavači imaju pravo na naknadu za reprodukovawe svojih izdawa za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu prema članu 36. stav (3) ovog zakona. 

(2)    Pravo na naknadu iz stava (1) ovog člana traje 50 godina od zakonitog izdawa djela. 

Član 139. 

(Neobjavqena slobodna djela) 

(1)    Lice koje prvi put zakonito izda ili saopšti javnosti još neobjavqeno autorsko djelo na kojem su autorska prava već istekla stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovom zakonu. 

(2)    Prava iz stava (1) ovog člana traju 25 godina od prvog zakonitog izdawa djela, ili prvog zakonitog saopštavawa javnosti. 

Član 140. 

(Kritička i naučna izdawa slobodnih djela) 

(1)    Lice koje pripremi izdawe autorskog djela na kojem su autorska prava već istekla, a koje je rezultat naučnog istraživawa ili obrade i bitno se razlikuje od postojećih izdawa tog djela, stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovom zakonu. 

(2)    Prava iz stava (1) ovog člana traju 30 godina od prvog zakonitog izdawa djela. 

GLAVA VI - PRAVA PROIZVOĐAČA BAZE PODATAKA 

Član 141. 

(Baza podataka i proizvođač baze podataka) 

(1)    "Baza podataka", u smislu ovog zakona, jeste zbirka samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku koja je sistematski ili metodički uređena i pojedinačno pristupačna putem elektronskih ili drugih sredstava i kod koje je pribavqawe, verifikacija ili predstavqawe wene sadržine tražilo kvalitativno ili kvantitativno znatno ulagawe qudskih, tehničkih ili finansijskih sredstava. 

(2)    Proizvođač baze podataka je pravno ili fizičko lice koje preduzima inicijativu i preuzima rizik ulagawa sredstava, navedenih u stavu (1) ovog člana, u weno izrađivawe. 

(3)    Zaštita baze podataka ili wene sadržine, prema odredbama ovog odjeqka, nezavisna je od wene zaštite autorskim pravom ili drugim pravima. Ukqučivawem građe u bazu podataka i wenim korišćewem ne smije se zadirati u prava koja postoje na toj građi. 

Član 142. 

(Obim zaštite) 

(1)    Zaštita baze podataka obuhvata: 

a)    cjelokupnu sadržinu baze podataka, 

b)    svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadržine baze podataka, 

c)    kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadržine baze podataka ako se ti dijelovi koriste ponavqano i sistematski, pa je to suprotno redovnom korišćewu baze podataka ili u nerazumnoj mjeri nanosi štetu zakonitim interesima wenog proizvođača. 

(2)    Zaštita se ne odnosi na kompjuterske programe koji su korišćeni za izradu baze podataka ili za rad sa bazama podataka koje su dostupne elektronskim putem. 

Član 143. 

(Prava proizvođača baze podataka) 

Proizvođač baze podataka ima iskqučivo pravo: 

a)    reprodukovawa svoje baze podataka, 

b)    distribuirawa primjeraka svoje baze podataka, 

c)    davawa u zakup primjeraka svoje baze podataka, 

d)    čiwewa dostupnim javnosti svoje baze podataka, 

e)    drugog oblika saopštavawa javnosti svoje baze podataka. 

Član 144. 

(Prava i obaveze ovlašćenih korisnika) 

(1)    Ovlašćeni korisnik objavqene baze podataka ili wenog primjerka može se slobodno koristiti kvalitativno ili kvantitativno neznatnim dijelovima wene sadržine u bilo koju svrhu. Ako je korisnik ovlašćen samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj stav se primjewuje samo na taj dio. 

(2)    Ovlašćeni korisnik objavqene baze podataka ne smije da obavqa radwe koje su suprotne uobičajenom korišćewu te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima wenog proizvođača. 

(3)    Ovlašćeni korisnik objavqene baze podataka ne smije da nanese štetu autorskom ili srodnim pravima u pogledu dijela ili predmeta zaštite koji su sadržani u bazi podataka. 

(4)    Ugovorne odredbe koje su suprotne odredbama ovog člana su ništavne. 

Član 145. 

(Ograničewa prava proizvođača baze podataka) 

(1)    Ovlašćeni korisnik objavqene baze podataka može se slobodno koristiti znatnim dijelovima wene sadržine u slučaju: 

a)    privatne ili druge sopstvene upotrebe baze podataka koja nije elektronska, ako postoje uslovi iz člana 46. ovog zakona, 

b)    nastave, ako postoje uslovi iz člana 45. ovog zakona. 

(2)    Upotreba baze podataka je slobodna u sprovođewu zadataka javne bezbjednosti i u službenim postupcima, ako postoje uslovi iz člana 53. ovog zakona. 

Član 146. 

(Trajawe prava) 

(1)    Prava proizvođača baze podataka traju 15 godina od završetka wene izrade. Ako je u tom roku baza podataka zakonito objavqena, prava traju 15 godina od takvog prvog objavqivawa. 

(2)    Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržine baze podataka, ukqučujući izmjenu nastalu akumulirawem postepenih dopuna, brisawa ili izmjena, koja se može smatrati kao kvalitativno ili kvantitativno novo znatno ulagawe u tu bazu podataka, prouzrokuje početak ponovnog roka trajawa zaštite iz stava (1) ovog člana. 

DIO ŠESTI - OSTVARIVAWE PRAVA 

GLAVA I - OPŠTE ODREDBE 

Član 147. 

(Način ostvarivawa prava) 

(1)    Autor može da ostvaruje svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika. Zastupnik može da bude fizičko ili pravno lice kojeg autor ovlasti za zastupawe. 

(2)    Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno autorsko djelo (individualno ostvarivawe prava), ili za više autorskih djela više autora zajedno (kolektivno ostvarivawe prava). 

(3)    Kolektivno ostvarivawe prava uređuje se posebnim zakonom uz odgovarajuću primjenu odredaba ovog zakona. 

Član 148. 

(Individualno ostvarivawe prava posredstvom zastupnika) 

(1)    Individualno ostvarivawe autorskih prava posredstvom zastupnika obuhvata zastupawe autora u pravnim poslovima sa korisnicima, odnosno naručiocima wihovih djela, ukqučujući naplatu autorskih naknada i zastupawe autora u sudskim ili drugim službenim postupcima radi zaštite wihovih autorskih prava. 

(2)    Ako autor ostvaruje svoja autorska prava pred sudom ili drugim državnim organom posredstvom zastupnika koji je pravno lice, takav zastupnik ima pravo da traži nagradu za svoje usluge i vraćawe troškova u vezi sa obavqawem tih usluga prema važećoj advokatskoj tarifi, ako ovlašćeno lice pravnog lica ispuwava uslove za zastupawe pred sudovima ili drugim državnim organima. 

Član 149. 

(Srodna prava) 

Odredbe ove glave važe na odgovarajući način i za srodna prava. 

GLAVA II - ZAŠTITA PRAVA 

Odjeqak A. Opšte odredbe 

Član 150. 

(Ovlašćena lica) 

(1)    Lice čija su prava iz ovog zakona povrijeđena može da traži zaštitu tih prava i naknadu štete od wihovog povredioca prema opštim pravilima o naknadi štete, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Jednaku zaštitu može da traži lice kojem prijeti stvarna opasnost da će wegova prava iz ovog zakona biti povrijeđena. 

Član 151. 

(Solidarnost ovlašćenika i povredioca) 

(1)    Ako je više lica ovlašćeno da traži zaštitu prava, svako od wih može da traži zaštitu tog prava u cjelini. 

(2)    Ako je više lica povrijedilo pravo iz ovog zakona, svako od wih odgovara za načiwenu povredu u cjelini. 

Član 152. 

(Zaštita tehničkih mjera) 

(1)    Smatra se da je lice povrijedilo iskqučiva prava iz ovog zakona ako zaobiđe efektivne tehničke mjere koje služe za zaštitu autorskih djela ili predmeta srodnih prava. 

(2)    Smatra se da je lice povrijedilo iskqučiva prava iz ovog zakona ako proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglašava za prodaju ili daje u zakup ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program, ili pruža usluge, koji: 

a)    se predstavqaju, oglašavaju ili se wima trguje radi omogućavawa zaobilažewa efektivnih tehničkih mjera, ili 

b)    imaju samo ograničen komercijalni značaj ili upotrebqivost za druge svrhe osim za zaobilažewe efektivnih tehničkih mjera, ili 

c)    su prvenstveno zamišqeni, proizvedeni, izrađeni, sastavqeni, prilagođeni ili učiweni radi zaobilažewa efektivnih tehničkih mjera. 

(3)    "Tehničke mjere", u smislu ovog zakona, označavaju svaku tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program koji su u normalnom toku svoje primjene namijeweni za sprečavawe ili ograničavawe radwe koje nosilac prava iz ovog zakona nije dozvolio. Te mjere smatraju se "efektivnim" kada nosioci prava iz ovog zakona korišćewe svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava ograničavaju putem kontrole pristupa ili putem zaštitnog postupka kao što su enkripcija, deformacija ili druga transformacija autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za kontrolu umnožavawa kojima se postiže ciq zaštite. 

(4)    Odredbe ovog člana na odgovarajući način se primjewuju i na tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program napravqen za uklawawe ili izmjenu elektronskih podataka o upravqawu pravima (član 153). 

(5)    Radwe pomenute u odredbama ovog člana ne predstavqaju povredu prava ako se izvrše u pojedinačnom konkretnom slučaju radi sprovođewa zadataka javne bezbjednosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Član 153. 

(Zaštita podataka o upravqawu pravima) 

(1)    Smatra se da je lice povrijedilo iskqučiva prava iz ovog zakona ako bez dozvole nosioca prava učini neku od sqedećih radwi kojima se prouzrokuje, omogućava, olakšava ili prikriva povreda prava iz ovog zakona: 

a)    uklawawe ili izmjena bilo kojeg elektronskog podatka za upravqawe pravima, 

b)    reprodukovawe, distribuirawe, uvoz radi daqeg distribuirawa, davawe u zakup, čiwewe dostupnim ili saopštavawe javnosti autorskih djela ili predmeta srodnih prava s kojih su elektronski podaci o upravqawu pravima ukloweni ili izmijeweni. 

(2)    "Podaci o upravqawu pravima" iz stava (1) ovog člana jesu podaci koje je naveo nosilac prava i kojima se identifikuju autorsko djelo, odnosno predmet zaštite srodnog prava, autor ili drugi nosilac prava, uslovi korišćewa djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavqaju takve podatke, ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava, ili se pojavquju u vezi sa wihovim saopštavawem javnosti. 

Član 154. 

(Obaveza naznačavawa) 

Nosilac prava, uvoznik ili drugo lice koje je primijenilo tehničke mjere ili koje ima ovlašćewe i mogućnost da ih otkloni mora na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, izrađenom ili uvezenom u komercijalne svrhe, jasno i vidqivo da naznači upotrebu tehničkih mjera prema ovom zakonu i navede: 

a)    podatke o upotrijebqenoj tehničkoj mjeri i wenim učincima, 

b)    svoje ime, odnosno firmu i kontaktnu adresu za omogućavawe efektivnog sprovođewa člana 155. stav (1) ovog zakona. 

Član 155. 

(Ostvarivawe sadržinskih ograničewa prava) 

(1)    Nosilac prava koji koristi tehničke mjere, prema ovom zakonu, mora licima koja imaju zakoniti pristup primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, na wihov zahtjev, u najkraćem mogućem vremenu omogućiti da ostvare sadržinska ograničewa prava iz stava (3) ovog člana, izmjenom ili otklawawem tehničke mjere ili na drugi način. 

(2)    Ako nosilac prava ne postupi prema odredbi stava (1) ovog člana, tvrdeći da uslovi iz stava (3) ovog člana ne postoje, lica koja hoće da ostvare sadržinska ograničewa prava mogu da traže medijaciju. Medijacija se može tražiti i bez sporazuma o medijaciji. U medijacionom postupku koriste se na odgovarajući način odredbe o medijaciji iz zakona koji uređuje kolektivno ostvarivawe autorskog i srodnih prava. 

(3)    Uzimajući u obzir uslove iz ovog zakona, ukqučujući mogućnost plaćawa naknade, sadržinska ograničewa prava, prema odredbama stava (1) ovog člana, mogu da se ostvaruju u slučaju: 

a)    korišćewa od invalidnih lica (član 42), 

b)    korišćewa radi nastave (član 45), 

c)    privatnog i drugog sopstvenog reprodukovawa (član 46), 

d)    službenih postupaka (član 53), 

e)    efemernih snimaka radio-difuznih organizacija (član 77. stav (2)). 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovog člana ne odnose se na tehničke mjere upotrijebqene za: 

a)    ispuwewe obaveza nosioca prava iz stava (1) ovog člana, ukqučujući sprovođewe ugovora zakqučenih u tu svrhu, 

b)    zaštićena djela koja se na osnovu odgovarajućeg ugovora koriste u smislu odredaba člana 32. ovog zakona. 

Odjeqak B. Sudska zaštita 

Član 156. 

(Obim prava na zaštitu) 

(1)    Ako je iskqučivo pravo iz ovog zakona povrijeđeno, nosilac tog prava može da zahtijeva: 

a)    utvrđewe učiwene povrede, 

b)    zabranu daqeg vršewa učiwene povrede i budućih sličnih povreda prestankom ili uzdržavawem od radwi koje to pravo vrijeđaju, 

c)    uklawawe stawa nastalog povredom prava, 

d)    povlačewe predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvažavawe interesa trećih savjesnih lica, 

e)    potpuno uklawawe predmeta povrede iz privrednih tokova, 

f)    uništewe predmeta povrede, 

g)    uništewe sredstava koja su iskqučivo ili u pretežnoj mjeri namijewena ili se upotrebqavaju za čiwewe povreda i koja su svojina povredilaca, 

h)    prepuštawe predmeta povrede nosiocu prava uz plaćawe troškova proizvodwe, 

i)    objavqivawe presude. 

(2)    Pri odlučivawu o zahtjevima iz stava (1) tač. c) do h) ovog člana sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, naročito razmjernost između težine učiwene povrede i zahtjeva, kao i interes ovlašćenog lica da se obezbijedi efektivna zaštita prava. Odredbe stava (1) tač. c) i f) ovog člana ne primjewuju se na izgrađene arhitektonske objekte, osim ako je uništewe objekta svrsishodno, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito mawu vrijednost objekta. 

(3)    U postupku protiv lica čije su usluge bile upotrijebqene za povredu prava, a postojawe te povrede već je pravosnažno ustanovqeno u postupku prema trećem licu, pretpostavqa se da povreda prava postoji. 

Član 157. 

(Naknada štete) 

(1)    Za sve povrede prava iz ovog zakona važe opšta pravila o naknadi štete i odgovornosti za štetu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Povredilac prava dužan je da plati nosiocu prava odštetu u obimu koji se određuje prema opštim pravilima o naknadi štete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonito korišćewe djela ili predmeta srodnih prava određene vrste. 

Član 158. 

(Penal) 

(1)    Ako je autorsko imovinsko pravo iz ovog zakona povrijeđeno namjerno ili krajwom nepažwom, nosilac prava može od povredioca da traži naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade. 

(2)    Pri odlučivawu o zahtjevu za plaćawe penala sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito obim nastale štete, stepen krivice povredioca, obim ugovorene ili uobičajene naknade i preventivni ciq penala. 

(3)    Ako je nastala šteta veća od penala iz stava (1) ovog člana, nosilac prava ovlašćen je da traži razliku do iznosa naknade potpune štete. 

Član 159. 

(Nematerijalna šteta) 

Nezavisno od naknade imovinske štete, kao i u slučaju da takve štete nema, autor ili izvođač mogu da traže da se dosudi pravedna novčana odšteta za pretrpqene duševne bolove zbog povrede moralnih prava. Pri odlučivawu o zahtjevu sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito intenzitet i trajawe duševnih bolova prouzrokovanih povredom moralnih prava. 

Član 160. 

(Privremene mjere) 

(1)    Sud će odrediti privremenu mjeru radi obezbjeđewa zahtjeva prema odredbama ovog zakona ako predlagač učini vjerovatnim: 

a)    da je nosilac prava iz ovog zakona i 

b)    da je wegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede. 

(2)    Nosilac prava mora da učini vjerovatnim i jednu od sqedećih pretpostavki: 

a)    opasnost da će ostvarivawe zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano, 

b)    da je privremena mjera potrebna radi sprečavawa nastanka štete koju će biti kasnije teško popraviti, ili 

c)    da pretpostavqeni povredilac, donošewem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio veće negativne posqedice od onih koje bi bez donošewa takve privremene mjere pretrpio nosilac prava. 

(3)    Nosilac prava koji predlaže da se donese privremena mjera bez prethodnog obavještavawa i saslušawa suprotne strane dužan je da, osim uslova iz st. (1) i (2) ovog člana, učini vjerovatnim da bi bilo kakvo odgađawe donošewa privremene mjere prouzrokovalo nosiocu prava nastanak štete koju bi bilo teško popraviti. U slučaju donošewa privremene mjere prema odredbama ovog stava, sud će rješewe o privremenoj mjeri dostaviti suprotnoj strani odmah poslije wenog sprovođewa. 

(4)    Nosilac prava ne mora da dokazuje opasnost da će ostvarivawe zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano ako učini vjerovatnim da će predložena privremena mjera prouzrokovati pretpostavqenom povrediocu samo neznatnu štetu. Uzima se da opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inostranstvu. 

(5)    Sud može da odredi za obezbjeđewe zahtjeva, prema stavu (1) ovog člana, bilo koju privremenu mjeru kojom se može postići ciq obezbjeđewa, a naročito da se: 

a)    pretpostavqenom povrediocu zabrane radwe kojima se povređuje pravo iz ovog zakona, 

b)    oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva povrede koji su iskqučivo ili u pretežnoj mjeri namijeweni, odnosno upotrebqavaju se za čiwewe povreda. 

(6)    Ako je mjera određena prije podnošewa tužbe, sud će u rješewu odrediti i rok u kojem predlagač mora da podnese tužbu radi opravdawa te mjere. Rok ne može biti duži od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostavqawa rješewa predlagaču, zavisno od toga koji rok ističe kasnije. 

(7)    Sud mora da odluči o prigovoru protiv rješewa o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podnošewa odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnošewe tog odgovora. 

(8)    U postupku za donošewe privremene mjere primjewuju se odredbe zakona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

Član 161. 

(Obezbjeđewe dokaza) 

(1)    Sud će donijeti rješewe o obezbjeđewu dokaza ako predlagač učini sudu vjerovatnim: 

a)    da je nosilac prava iz ovog zakona, 

b)    da je wegovo pravo povrijeđeno, ili da prijeti stvarna opasnost od povrede, 

c)    da će dokazi o toj povredi biti uništeni, ili kasnije neće moći biti izvedeni. 

(2)    Nosilac prava koji traži da se donese rješewe o obezbjeđewu dokaza bez prethodnog obavještavawa i saslušawa suprotne strane dužan je da, osim uslova iz stava (1) ovog člana, učini vjerovatnim i postojawe opasnosti da će dokazi o povredi, zbog radwi protivnika, biti uništeni, ili se kasnije neće moći izvesti. U slučaju donošewa odluke o obezbjeđewu dokaza prema odredbama ovog stava, sud će rješewe o obezbjeđewu dostaviti suprotnoj strani odmah poslije izvođewa dokaza. 

(3)    Sud može rješewem iz stava (1) ovog člana da odredi da se izvede bilo koji dokaz, a naročito: 

a)    uviđaj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, kompjuterskih memorijskih jedinica ili drugih stvari, 

b)    oduzimawe uzoraka predmeta povrede, 

c)    pregled i predaju dokumenata, 

d)    određivawe i saslušawe vještaka, 

e)    saslušawe svjedoka. 

(4)    Obezbjeđewe dokaza može da se traži i poslije pravosnažno okončanog postupka, ako je to potrebno radi pokretawa postupka prema vanrednim pravnim lijekovima ili za vrijeme takvog postupka. 

(5)    U postupku obezbjeđewa dokaza, prema odredbama ovog člana, primjewuju se odredbe zakona o parničnom postupku, a koje se odnose na sudske mjere obezbjeđewa, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Postupak obezbjeđewa dokaza je hitan. 

(6)    Ako se kasnije pokaže da je predlog za obezbjeđewe dokaza neopravdan ili ako nosilac prava taj predlog ne opravda, suprotna strana ima pravo da traži: 

a)    vraćawe oduzetih predmeta, 

b)    zabranu upotrebe pribavqenih informacija, 

c)    naknadu štete. 

(7)    Sud mora u postupku obezbjeđewa dokaza, prema odredbama ovog člana, obezbijediti zaštitu povjerqivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebqava iskqučivo s namjerom pribavqawa povjerqivih podataka suprotne strane. 

Član 162. 

(Dužnost obavještavawa) 

(1)    Sud može u toku parnice, zbog povrede prava iz ovog zakona, na osnovu opravdanog zahtjeva jedne od stranaka odrediti povrediocu prava da dostavi podatke o izvoru i distribucionim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje pravo iz ovog zakona. 

(2)    Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostave sudu i lica koja u obimu komercijalne djelatnosti: 

a)    posjeduju robu za koju se sumwa da se wome povređuje pravo iz ovog zakona, ili 

b)    koriste usluge za koje se sumwa da se wima povređuje pravo iz ovog zakona, ili 

c)    daju usluge za koje se sumwa da se wima povređuje pravo iz ovog zakona. 

(3)    Uzima se da je neka radwa preduzeta u obimu komercijalne djelatnosti ako je preduzeta za pribavqawe posredne ili neposredne ekonomske koristi. Pojam komercijalne djelatnosti ne obuhvata radwe savjesnih krajwih potrošača. 

(4)    Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostavi sudu i lice koje je od nekog od lica navedenih u stavu (2) ovog člana označeno kao umiješano u proizvodwu, izradu i distribuciju robe ili davawe usluga za koje se sumwa da se wima povređuje pravo iz ovog zakona. 

(5)    Podaci traženi na osnovu stava (1) ovog člana mogu da obuhvate: 

a)    ime, adresu, odnosno firmu i sjedište proizvođača, izrađivača, distributera, dobavqača i drugih prethodnih posjednika robe, odnosno davalaca usluga, kao i namjeravanih prodavaca na veliko i malo, 

b)    podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primqene ili naručene robe ili usluga, kao i o cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge. 

Član 163. 

(Izvođewe dokaza) 

(1)    Ako sud odluči da će izvesti predloženi dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta strana dužna je da na zahtjev suda preda dokazna sredstva kojima raspolaže. 

(2)    Stav (1) ovog člana odnosi se i na bankovnu, finansijsku i poslovnu dokumentaciju koja je pod kontrolom suprotne strane, ako se radi o povredi koja dostiže obim komercijalne djelatnosti. 

(3)    U postupku izvođewa dokaza primjewuju se odgovarajuće odredbe zakona koji uređuje parnični postupak, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno. 

(4)    Sud mora poslije izvođewa dokaza, prema stavu (1) ovog člana, obezbijediti zaštitu povjerqivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebqava iskqučivo s namjerom pribavqawa povjerqivih podataka suprotne stranke. 

GLAVA III - MJERE ZA OBEZBJEĐEWE ZAŠTITE PRAVA 

Odjeqak A. Deponovawe i evidencija autorskih djela 

Član 164. 

(Deponovawe autorskih djela) 

(1)    S ciqem očuvawa dokaza ili zbog drugih razloga, nosilac prava iz ovog zakona može da deponuje originale ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Deponovawe djela upisuje se u kwigu evidencije autorskih djela koju vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(2)    Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih prava koja su upisana u kwigu evidencije autorskih djela iz stava (1) ovog člana postoje i pripadaju licu koje je tamo naznačeno kao wihov nosilac. 

(3)    Kwiga evidencije autorskih djela je javna i jedinstvena za cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine. 

(4)    Ako postoji sumwa o tome da li se radi o djelu ili predmetu srodnog prava prikladnom za upis u kwigu evidencije autorskih djela, mišqewe o tome daje Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(5)    Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojawe i zaštitu prava iz ovog zakona. 

(6)    Bliže propise o načinu i formi deponovawa djela, te upisu u kwigu evidencije autorskih djela donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

Član 165. 

(Znaci o zadržanim iskqučivim pravima) 

(1)    Nosilac iskqučivih prava iz ovog zakona može na original ili primjerke svog djela staviti znak © ispred svog imena ili firme i godinu objavqivawa. 

(2)    Nosilac iskqučivih prava na fonogramima iz ovog zakona može na originalu ili primjercima svog izdanog fonograma, odnosno na wihovoj ambalaži staviti znak (P) ispred svog imena ili firme i godinu prvog izdawa. 

(3)    Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da postoje iskqučiva prava na djelima, odnosno fonogramima koji nose takvu oznaku i da pripadaju licu koje je uz takav znak navedeno. 

(4)    Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojawe i zaštitu prava iz ovog zakona. 

Odjeqak B. Carinske mjere 

Član 166. 

(Zahtjev nosioca prava) 

(1)    Nosilac iskqučivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumwa da će doći do uvoza ili izvoza robe koja je proizvedena suprotno odredbama ovog zakona, može kod organa nadležnog za carinske poslove (carinski organ) podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavawa robe od daqeg puštawa u promet. 

(2)    Zahtjev za zaštitu prava, prema stavu (1) ovog člana, mora da sadrži naročito: 

a)    podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu iskqučivog prava iz ovog zakona, ako se ne radi o istom licu, 

b)    detaqan opis robe, koji omogućava carinskoj ispostavi da je identifikuje, 

c)    dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno wegov ovlašćenik, nosilac iskqučivog prava iz ovog zakona u vezi sa tom robom, 

d)    dokaze o tome da je iskqučivo pravo vjerovatno povrijeđeno, 

e)    druge podatke važne za odlučivawe o zahtjevu kojim raspolaže podnosilac, kao što su podaci o lokaciji robe i wenoj destinaciji, očekivani datum dolaska ili odlaska pošiqke, podaci o sredstvu transporta, podaci o uvozniku, izvozniku, primaocu i sl., 

f)    vremenski period u kojem će carinske ispostave postupati prema zahtjevu i koji ne može da bude duži od dvije godine od dana podnošewa zahtjeva. 

(3)    Carinski organ može prije donošewa odluke kojom udovoqava zahtjevu iz stava (1) ovog člana tražiti od nosioca prava da položi osigurawe za troškove pohrawivawa i prevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi mogla da nastane carinskom organu u vezi sa robom. 

(4)    Ako carinski organ udovoqi zahtjevu iz stava (1) ovog člana, on o tome obavještava sve carinske ispostave i nosioca prava. 

Član 167. 

(Postupak nakon privremenog zadržavawa robe) 

(1)    Ako carinska ispostava pri sprovođewu carinskog postupka nađe robu koja odgovara opisu robe iz odluke carinskog organa, ona će tu robu privremeno zadržati od daqeg puštawa u promet. Odluka o privremenom zadržavawu robe uručuje se wenom uvozniku. U odluci o zadržavawu robe određuje se da se sopstvenik robe, odnosno lice koje je ovlašćeno za raspolagawe robom, u roku od deset radnih dana od dana privremenog zadržavawa, može izjasniti o tome da li se radi o falsifikovanoj robi, odnosno drugoj povredi prava iz ovog zakona. 

(2)    Ako carinska ispostava koja je robu privremeno zadržala ne primi pisano izjašwewe sopstvenika ili lica koje je ovlašćeno da raspolaže robom u roku iz stava (1) ovog člana, ona može na zahtjev i o trošku nosioca prava oduzeti i uništiti robu. 

(3)    Ako sopstvenik robe ili lice koje je ovlašćeno da raspolaže robom, u roku iz stava (1) ovog člana, podnese izjavu da se ne radi o falsifikovanoj robi, odnosno drugoj povredi prava iz ovog zakona, nosilac prava može u roku od deset radnih dana od prijema obavještewa o takvoj izjavi da podnese tužbu zbog povrede prava. Ako posebne okolnosti slučaja to opravdavaju, carinski organ može, na zahtjev nosioca prava, odrediti dodatni rok za podnošewe tužbe, koji ne može biti duži od deset radnih dana. 

(4)    Nosilac prava ili lice koje on ovlasti može za vrijeme privremenog zadržavawa izvršiti pregled i kontrolu robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivawe wegovih zahtjeva i za ostvarivawe sudske zaštite wegovih prava uz obezbjeđewe zaštite povjerqivih podataka. Pravo da izvrši pregled i kontrolu robe ima i wen uvoznik. 

(5)    Ako nosilac prava ne podnese tužbu, u skladu sa stavom (3) ovog člana, privremeno zadržana roba pušta se u traženu carinski dopuštenu upotrebu, odnosno promet. 

(6)    Ako nosilac prava pokrene sudski postupak, u skladu sa odredbama stava (3) ovog člana, carinska ispostava donosi odluku o zapqeni robe do donošewa pravosnažne sudske odluke. 

Član 168. 

(Postupak po službenoj dužnosti) 

(1)    Ako carinska ispostava pri sprovođewu carinskog postupka u vezi s uvozom ili izvozom robe opravdano sumwa da su određenom robom povrijeđena prava iz ovog zakona, ona će privremeno zadržati puštawe te robe u promet i o tome obavijestiti carinski organ. 

(2)    Carinski organ pismeno obavještava nosioca prava o zadržavawu robe, sumwi da se radi o povredi wegovih prava i o mogućnosti da podnese zahtjev prema članu 166. ovog zakona, u roku od pet radnih dana od dana zadržavawa robe. 

(3)    Ako nosilac prava podnese zahtjev, u skladu sa stavom (2) ovog člana, roba se zadržava do donošewa odluke carinskog organa. Ako carinski organ udovoqi zahtjevu iz člana 166. ovog zakona, roba se privremeno zadržava za daqih deset radnih dana. Nosilac prava mora u tom roku sprovesti radwe iz člana 167. stav (4) ovog zakona. 

(4)    Odredbe čl. 167. i 168. ovog zakona ne primjewuju se na uvoz ili izvoz robe u malim količinama namijewenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose ili iznose kao dio ličnog prtqaga ili se šaqu u malim pošiqkama. 

Član 169. 

(Primjena drugih carinskih propisa) 

(1)    Na carinski postupak u vezi sa robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona primjewuju se na odgovarajući način ostali važeći carinski propisi. 

(2)    Propise o sprovođewu carinskih mjera iz ovog odjeqka donosi Savjet ministara Bosne i Hercegovine na predlog Uprave za indirektno oporezivawe Bosne i Hercegovine. 

(3)    Carinski postupak u vezi sa robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona je hitan. 

DIO SEDMI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Član 170. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj preduzetnik ako: 

a)    bez prenosa odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, kada je takav prenos potreban prema odredbama ovog zakona, reprodukuje, distribuira, dâ u zakup, javno izvede, javno prenese, javno prikaže, javno saopšti sa fonograma ili videograma, radio-difuzijski emituje, radio-difuzijski reemituje, sekundarno koristi, emituje, učini dostupnim javnosti, preradi, audio-vizuelno prilagodi ili na koji drugi način iskoristi autorsko djelo, odnosno wegov primjerak (čl. 21. do 33. i član 110. ovog zakona), 

b)    posjeduje primjerak kompjuterskog programa u komercijalne svrhe, a pri tome zna ili bi trebalo da zna da se radi o primjerku kojim se povređuje autorsko pravo (član 107. tačka b) ovog zakona), 

c)    bez prenosa odgovarajućeg iskqučivog prava, kada je takav prenos potreban prema odredbama ovog zakona, reprodukuje, snimi, javno prenese ili radio-difuzijski emituje živo izvođewe ili reprodukuje, učini dostupnim javnosti, distribuira ili dâ u zakup fonogram ili videogram sa snimqenim izvođewem ili na neki drugi način iskoristi izvođewe (član 119. ovog zakona), 

d)    bez prenosa odgovarajućeg iskqučivog prava, kada je takav prenos potreban prema odredbama ovog zakona, reprodukuje, distribuira, dâ u zakup, učini dostupnim javnosti ili na koji drugi način iskoristi fonogram ili videogram (čl. 127. i 132. ovog zakona), 

e)    bez prenosa odgovarajućeg iskqučivog prava, kada je takav prenos potreban prema odredbama ovog zakona, radio-difuzijski reemituje, snimi, reprodukuje, distribuira, učini dostupnim javnosti ili na neki drugi način iskoristi emisiju, odnosno wen snimak (član 136. ovog zakona), 

f)    bez prenosa odgovarajućeg iskqučivog prava, kada je takav prenos potreban prema odredbama ovog zakona, reprodukuje, distribuira, dâ u zakup, učini dostupnim javnosti, ili na neki drugi način iskoristi bazu podataka, odnosno wen primjerak (član 143. ovog zakona), 

g)    ukloni ili preinači bilo koji elektronski podatak za upravqawe autorskim ili srodnim pravima (član 153. stav (1) tačka a) ovog zakona), 

h)    reprodukuje, distribuira, uveze radi daqeg distribuirawa, dâ u zakup ili saopšti javnosti autorsko djelo ili predmet srodnih prava, odnosno wihov primjerak s kojeg je elektronski podatak o upravqawu pravima na nedozvoqen način uklowen ili preinačen (član 153. stav (1) tačka b) ovog zakona), 

i)    zaobiđe efektivne tehničke mjere ili proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program, ili pruži uslugu s namjerom nedozvoqenog zaobilažewa efektivnih tehničkih mjera prema članu 152. stav (2) ovog zakona (član 152. st. (1) i (2) ovog zakona), 

j)    proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program za uklawawe ili preinačivawe elektronskog podatka o upravqawu pravima (član 152. stav (4) ovog zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

(4)    Predmeti koji su nastali izvršewem prekršaja iz stava (1) ovog člana oduzeće se i uništiti, a predmeti, odnosno uređaji namijeweni ili upotrijebqeni za izvršewe tih prekršaja će se oduzeti. 

(5)    Prekršajni postupak na osnovu odredaba ovog člana je hitan. 

Član 171. 

(Zaštitna mjera) 

(1)    Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona u obavqawu djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavqawa djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajawu do jedne godine, ako je učiweni prekršaj naročito težak zbog načina izvršewa, posqedica djela ili drugih okolnosti učiwenog prekršaja. 

(2)    Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona u povratu izreći će se zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajawu od najmawe jedne godine. 

Član 172. 

(Novčane kazne za onemogućavawe ostvarivawa sadržajnih ograničewa prava) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ili preduzetnik ako licu koje ima zakoniti pristup primjerku autorskog djela ili predmetu srodnih prava ne obezbijedi sredstva koja omogućavaju ostvarivawe sadržinskih ograničewa prava iz člana 155. ovog zakona. 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu ili kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

Član 173. 

(Inspekcijski nadzor) 

(1)    Inspekcijski nadzor nad poštovawem odredaba ovog zakona u dijelu obavqawa prometa robe i usluga u prvom stepenu vrše inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležni za nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležna za oblast prometa robe i usluga (tržišta). 

(2)    Inspekcije iz stava (1) ovog člana vrše inspekcijski nadzor preko nadležnih tržišnih inspektorata. 

Član 174. 

(Ovlašćewa nadležnog tržišnog inspektora) 

(1)    U sprovođewu inspekcijskog nadzora iz člana 173. ovog zakona nadležni tržišni inspektor, pored opštih ovlašćewa propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuje postupak inspekcijskog nadzora, ovlašćen je i da: 

a)    trajno oduzme robu namijewenu prometu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i odredi weno uništavawe u slučaju kada vlasnik robe ili drugo lice koje ovlašćeno raspolaže robom samo izjavi da se radi o robi kojom se povređuje nečije iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

b)    privremeno oduzme robu namijewenu prometu za koju se opravdano posumwa da povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i obavijesti nosioca prava ili wegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti trajno oduzimawe robe, 

c)    trajno oduzme robu namijewenu prometu i odredi weno uništavawe o trošku nosioca prava, ako nosilac prava ili wegov zastupnik u slučaju iz tačke b) ovog stava izjavi i dokaže da se radi o robi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

d)    privremeno zabrani proizvodwu ili promet robe ili usluge za koju se opravdano posumwa da povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i obavijesti nosioca prava ili wegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti izricawe mjere zabrane proizvodwe prometa robe ili usluge, 

e)    trajno zabrani proizvodwu i promet robe ili usluge licu koje je proizvelo ili stavilo u promet robu ili uslugu ako nosilac prava ili wegov zastupnik u slučaju iz tačke d) ovog stava izjavi ili dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona. 

(2)    Osim mjera iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana, inspektor može licu koje je proizvelo ili stavqalo u promet robu ili uslugu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona izreći i mjeru zabrane rada i obavqawa djelatnosti u trajawu od 30 do 90 dana. 

(3)    Nosilac prava ili wegov zastupnik može u slučajevima izricawa privremenih mjera iz stava (1) ovog člana izvršiti pregled robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivawe čiwenica bitnih za podnošewe predloga za preduzimawe daqih mjera inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana koje su trajnog karaktera. 

(4)    Obavještewe iz stava (1) ovog člana sadrži pouku o mogućnostima i uslovima za podnošewe predloga za preduzimawe daqih mjera inspekcijskog nadzora trajnog karaktera, obrazložene razloge zbog kojih se sumwa de se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona, detaqne podatke o robi, odnosno usluzi, vlasniku robe, odnosno pružaocu usluge, mjestu gdje se roba trenutno nalazi, odnosno gdje se usluga vrši i podatke bitne za kontakt nosioca prava sa inspekcijskim organima. 

(5)    Obavještewe iz stava (1) ovog člana dostavqa se nosiocu prava ili wegovom zastupniku u pisanoj formi, elektronskom poštom, telefaksom ili na drugi pogodan način kojim se obezbjeđuje hitnost u postupawu, a u opravdanim slučajevima može se saopštiti i usmeno. 

(6)    Izjava nosioca prava ili wegovog zastupnika iz stava (1) ovog člana, data u postupku inspekcijskog nadzora da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona, mora biti u pisanoj formi i ovjerena kod nadležnog organa i obavezno sadržavati i izjavu da prihvata potpunu odgovornost za nadoknadu štete u slučaju da se ne bude radilo o robi ili usluzi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona, a pored toga, u slučaju predloga za preduzimawe mjera iz stava (1) tačka c) ovog člana i izjavu da će snositi troškove uništavawa robe kada bude trajno oduzeta i određena za uništavawe. 

(7)    Privremene mjere iz stava (1) ovog člana prestaju, odnosno privremeno oduzeta roba vraća se u slučajevima: 

a)    kad nosilac prava ili wegov zastupnik nije poznat ili nije dostupan, 

b)    kad nosilac prava ili wegov zastupnik ne traži ili u ostavqenom roku nije zatražio preduzimawe daqih mjera inspekcijskog nadzora, 

c)    kad nosilac prava ili wegov zastupnik ne da pismenu i ovjerenu izjavu da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona ili ne da izjavu koja ima sve potrebne elemente propisane u stavu (6) ovog člana, 

d)    kad nosilac prava ili wegov zastupnik ne dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko wegovo iskqučivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

e)    u drugim slučajevima predviđenim zakonom. 

DIO OSMI - OBLAST PRIMJENE ZAKONA 

Član 175. 

(Opšte odredbe) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori kao i drugi nosioci autorskih ili srodnih prava koji su državqani Bosne i Hercegovine, ili imaju svoje prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Druga strana fizička ili pravna lica (stranci) uživaju jednaku zaštitu kao lica iz stava (1) ovog člana, ako to određuje međunarodni ugovor ili ovaj zakon, ili na osnovu materijalnog reciprociteta. Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da materijalni reciprocitet postoji. 

(3)    Bez obzira na odredbe st. (1) i (2) ovog člana, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju i stranci u pogledu: 

a)    moralnih prava u svakom slučaju, 

b)    prava slijeđewa i prava na naknadu za privatno i drugo sopstveno reprodukovawe pod uslovom materijalnog reciprociteta. 

Član 176. 

(Autori) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim autora iz člana 175. ovog zakona, uživaju i autori: 

a)    čija su djela izdata u Bosni i Hercegovini prvi put, ili u roku od 30 dana od dana kada su bila izdata u nekoj drugoj državi, 

b)    audio-vizuelnih djela čiji producent ima svoje sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, 

c)    arhitektonskih djela sagrađenih na teritoriji Bosne i Hercegovine i djela likovnih umjetnosti koja se, kao nekretnina ili wen čvrsti sastavni dio, nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. 

(2)    Ako su autorsko djelo stvorili koautori, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju svi, ako barem jedan od wih ispuwava neki od uslova iz stava (1) ovog člana. 

Član 177. 

(Izvođači) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izvođača iz člana 175. ovog zakona, uživaju i izvođači: 

a)    čije se izvedbe održavaju na teritoriji Bosne i Hercegovine, 

b)    čije su izvedbe snimqene na fonograme koji su zaštićeni prema ovom zakonu, 

c)    čije su izvedbe, bez fiksirawa na fonograme, ukqučene u emisije radio-difuznih organizacija koje su zaštićene prema ovom zakonu. 

(2)    Ako u izvođewu učestvuje više izvođača, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju svi, pod uslovom da je barem jedan od wih državqanin Bosne i Hercegovine ili ima prebivalište u Bosni i Hercegovini. 

Član 178. 

(Proizvođači fonograma, filmski producenti i izdavači) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim proizvođača fonograma i filmskih producenata iz člana 175. ovog zakona, uživaju i proizvođači fonograma i filmski producenti čiji je fonogram ili videogram prvi put snimqen u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izdavača iz člana 175. ovog zakona, uživaju i izdavači čije je izdawe izdato prvi put u Bosni i Hercegovini ili u roku od 30 dana od dana izdavawa u nekoj drugoj državi. 

Član 179. 

(Radio-difuzne organizacije) 

Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju, osim radio-difuznih organizacija iz člana 175. ovog zakona, i radio-difuzne organizacije koje emituju svoje emisije putem odašiqača koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Član 180. 

(Upoređivawe rokova trajawa prava) 

(1)    Za strane autore koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe rokovi trajawa tih prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe zaštita u državi čiji su oni državqani i ne mogu biti duži od rokova prema ovom zakonu. 

(2)    Za strane nosioce srodnih prava koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe rokovi trajawa tih prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe zaštita u državi čiji su oni državqani ili u kojoj imaju svoje sjedište i da ne mogu biti duži od rokova prema ovom zakonu. 

Član 181. 

(Saopštavawe javnosti putem satelita) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori i nosioci srodnih prava čija su djela ili predmeti srodnih prava saopšteni javnosti putem satelita, ako se odgovarajući programski signali, pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radio-difuziju u Bosni i Hercegovini, unose u neprekidan komunikacioni lanac koji vodi prema satelitu i natrag na Zemqu. 

(2)    Zaštita prema odredbama ovog zakona postoji i u slučaju da nije ispuwen uslov iz stava (1) ovog člana ako: 

a)    se u Bosni i Hercegovini nalazi relejna stanica putem koje se prenose programski signali, ili 

b)    organizacija za radio-difuziju, koja je naručila saopštavawe javnosti putem satelita, ima svoje sjedište u Bosni i Hercegovini. 

Član 182. 

(Apatridi i izbjeglice) 

(1)    Autori i nosioci srodnih prava koji nemaju državqanstvo ili čije državqanstvo nije moguće utvrditi uživaju jednaku zaštitu prema ovom zakonu kao državqani Bosne i Hercegovine ako imaju u woj svoje prebivalište. 

(2)    Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili se to ne može utvrditi, uživaju u Bosni i Hercegovini jednaku zaštitu kao državqani Bosne i Hercegovine ako imaju u woj svoje boravište. 

(3)    Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju u Bosni i Hercegovini ni boravište, uživaju jednaku zaštitu kao državqani države u kojoj imaju svoje prebivalište ili boravište. 

(4)    Odredbe ovog člana odnose se i na autore i na nosioce srodnih prava kojima, prema međunarodnim ugovorima ili propisima Bosne i Hercegovine, pripada status izbjeglica. 

DIO DEVETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 183. 

(Primjena Zakona) 

(1)    Ovaj zakon se primjewuje na autorska djela i predmete srodnih prava koja nastanu poslije stupawa na snagu ovog zakona. 

(2)    Ovaj zakon primjewuje se, takođe, na autorska djela, izvedbe, fonograme i emisije koji su nastali prije stupawa na snagu ovog zakona, a u pogledu kojih prava priznata prethodnim zakonom ili zakonom države wihovog porijekla nisu prestala do dana stupawa na snagu ovog zakona. 

(3)    Ovaj zakon primjewuje se na baze podataka kao predmete srodnih prava koje su bile izrađene poslije 1. januara 1983. godine. 

Član 184. 

(Zabrana retroaktivne primjene) 

Ovaj zakon ne primjewuje se na ugovore, odnosno akte korišćewa, zakqučene, odnosno izvršene u skladu sa važećim propisima prije wegovog stupawa na snagu. 

Član 185. 

(Primjena Zakona na kompjuterske programe i baze podataka) 

Odredbe ovog zakona o kompjuterskim programima i bazama podataka primjewuju se i na kompjuterske programe i baze podataka stvorene, odnosno izrađene prije wegovog stupawa na snagu, ako se time ne zadire u ugovore koji su bili sklopqeni i prava koja su bila stečena do tog dana. 

Član 186. 

(Plaćawe naknade za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu) 

(1)    Odredbe ovog zakona o obavezi plaćawa naknade za privatnu ili drugu sopstvenu upotrebu (čl. 36. i 37. ovog zakona) počiwu se primjewivati nakon isteka jedne godine od wegovog stupawa na snagu. 

(2)    Podzakonski akt o iznosima naknade za reprodukovawe za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu iz člana 38. stav (1) ovog zakona donosi Savjet ministara Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. 

Član 187. 

(Podzakonski akti o deponovawu autorskih djela) 

Podzakonski akt kojim se uređuju deponovawe i vođewe kwige evidencije autorskih djela i predmeta srodnih prava iz člana 164. ovog zakona donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. 

Član 188. 

(Naknada za saopštavawe javnosti fonograma) 

Odredbe ovog zakona o naknadi za saopštavawe javnosti fonograma (čl. 121. i 128. ovog zakona) počiwu se primjewivati nakon isteka 2013. godine. 

Član 189. 

(Propisi o inspekcijskoj kontroli tržišta) 

Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, s ciqem obezbjeđewa efikasne prekršajne zaštite autorskog i srodnih prava, u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona izmijeniće, odnosno dopuniti svoje zakonske propise kojima se uređuje inspekcijska kontrola tržišta. 

Član 190. 

(Primjena međunarodnih ugovora) 

Odredbe međunarodnih ugovora u vezi s autorskim pravom i srodnim pravima, kojima je pristupila Bosna i Hercegovina, primjewuju se na predmete koje tretira ovaj zakon i u slučaju sukoba s odredbama ovog zakona primjewuju se odredbe međunarodnih ugovora. 

Član 191. 

(Prestanak primjene ranijeg propisa i izuzeci) 

(1)    Stupawem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 7/02 i 76/06), osim odredaba: 

a)    GLAVE VIII - OSTVARIVAWE AUTORSKOG PRAVA, koje se odnosi na kolektivno ostvarivawe autorskog prava (čl. 86, 87, 88, 89, 90. i 91), 

b)    GLAVE XIII - OSTVARIVAWE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA, koja se odnose na kolektivno ostvarivawe srodnih prava (čl. 105, 106, 107. i 108), 

c)    GLAVE XVI - KRIVIČNE ODREDBE, koje se odnose na krivična djela (čl. 120, 121, 122, 123. i 124.) i 

d)    GLAVE XVII - PREKRŠAJI, koje se odnose na kolektivno ostvarivawe prava (čl. 130, 131 i 132), na nadležnost sudova (član 134) i na buxetska pitawa (član 135). 

(2)    Odredbe iz stava (1) ovog člana pod a), b), c) i d) primjewivaće se do stupawa na snagu Zakona o kolektivnom ostvarivawu autorskog i srodnih prava. 

Član 192. 

(Stupawe na snagu ovog zakona) 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH broj 543/10
13. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 80. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. jula 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE 

Član 1. 

(Predmet Zakona) 

Ovim Zakonom uređuju se: 

a)    pravo autorâ na njihovim djelima iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti (autorsko pravo), 

b)    prava izvođačâ, proizvođačâ fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdavačâ i proizvođačâ baza podataka na njihovim izvođenjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava), 

c)    ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, 

d)    zaštita autorskog prava i srodnih prava, 

e)    oblast primjene Zakona. 

Član 2. 

(Objavljivanje, javnost i izdavanje) 

(1)    Objavljivanje, u smislu ovog Zakona, znači da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava s dozvolom ovlaštenog lica postalo dostupno javnosti prvi put. 

(2)    Izrazi "javan" i "javnost", u smislu ovog zakona, znače veći broj lica koja nisu međusobno povezana rodbinskom vezom ili drugim ličnim vezama. 

(3)    Izdavanje, u smislu ovog zakona, znači da je dovoljan broj izrađenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava s dozvolom ovlaštenog lica ponuđen javnosti ili stavljen u promet. 

Član 3. 

(Odnos autorskog i srodnih prava) 

(1)    Zaštita srodnih prava, u skladu s ovim zakonom, ni na koji način ne utiče na prava autorâ čija su djela zaštićena ovim zakonom. 

(2)    Odredbe ovog Zakona o sastojcima autorskog djela, pretpostavci autorstva, koautorima, autorima spojenih djela, sadržaju autorskih imovinskih prava i drugih prava autora, sadržajnim ograničenjima autorskog prava, početku i učincima isteka rokova trajanja autorskog prava, odnosu između autorskog prava i prava vlasništva, te o autorskom pravu u pravnom prometu primjenjuju se na odgovarajući način i na srodna prava, osim ako je u petom dijelu ovog Zakona drugačije određeno. 

DIO DRUGI - AUTORSKO PRAVO 

POGLAVLJE I. AUTORSKO DJELO 

Član 4. 

(Zaštićena djela) 

(1)    Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Autorskim djelom smatraju se naročito: 

a)    pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi), 

b)    govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode), 

c)    dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela, 

d)    koreografska i pantomimska djela, 

e)    muzička djela s riječima ili bez riječi, 

f)    audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvaranju), 

g)    djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode), 

h)    djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti), 

i)    djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja, 

j)    fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, 

k)    kartografska djela, 

l)    prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga djela iste prirode). 

Član 5. 

(Sastojci autorskog djela) 

Osnutak djela, nezavršeno djelo, naslov i drugi sastojci djela, ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine, zaštićeni su kao samostalno autorsko djelo. 

Član 6. 

(Prerada autorskog djela) 

(1)    Prijevodi, prilagođavanja, muzički aranžmani, muzičke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu zaštićeni su kao samostalna autorska djela. 

(2)    Zaštita djelâ iz stava (1) ovog člana nema uticaja na pravo autora izvornog djela. 

Član 7. 

(Zbirke) 

(1)    Autorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih književnih i umjetničkih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i slično) koje, s obzirom na izbor, raspored ili način izlaganja svog sadržaja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. 

(2)    Uključenjem izvornih djela u zbirku ne smije se povrijediti pravo autorâ tih djela. Uključenjem druge izvorne građe u zbirku ta građa ne postaje zaštićeno djelo. 

(3)    Baze podataka iz stava (1) ovog člana predstavljaju zbirke samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kakvom obliku koja je sistematski i metodički sređena i pojedinačno dostupna na elektronski ili drugi način. 

(4)    Zaštita prema ovom članu ne primjenjuje se na kompjuterske programe upotrijebljene za izradu ili rad elektronskih baza podataka. 

Član 8. 

(Nezaštićene tvorevine) 

(1)    Autorskopravno nisu zaštićeni: 

a)    ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića, 

b)    službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvještaji, zapisnici, sudske odluke i slično), 

c)    politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava, 

d)    dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu, 

e)    narodne književne i umjetničke tvorevine. 

(2)    Prijevodi tekstova i govora iz stava (1) tač. b) i c) ovog člana autorskopravno su zaštićeni, osim ako su objavljeni kao službeni tekstovi. 

POGLAVLJE II. AUTOR 

Član 9. 

(Fizičko lice) 

Autor djela je fizičko lice koje je stvorilo djelo. 

Član 10. 

(Pretpostavka autorstva) 

Autorom se smatra lice čije su ime i prezime, pseudonim ili neki drugi znak označeni na djelu na uobičajeni način, dok se suprotno ne dokaže. 

Član 11. 

(Nepoznati autor) 

(1)    U slučaju anonimnog ili pseudonimnog djela, izdavač čije je ime naznačeno na djelu smatra se zastupnikom autora dok se suprotno ne dokaže, i kao takav ovlašten je da vrši moralna i imovinska prava autora. Ako izdavač nije naznačen na djelu, za ostvarivanje autorskog prava ovlašteno je lice koje je objavilo djelo. 

(2)    Autorsko pravo na neobjavljena djela čiji autor nije poznat ostvaruje odgovarajuća organizacija autorâ. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana prestaju se primjenjivati od momenta kada se utvrdi identitet autora. Lice koje je ostvarivalo autorsko pravo prema odredbama st. (1) i (2) ovog člana dužno je da prenese koristi od autorskih prava na autora, ako ugovorom nije drugačije dogovoreno. Na prijenos prava, odnosno predaju stvari primjenjuju se na odgovarajući način pravna pravila o položaju savjesnog imaoca. 

(4)    Lica iz st. (1) i (2) ovog člana mogu prenositi pojedinačna imovinska prava na treća lica samo u takvom obimu i trajanju, te samo pod takvim uslovima koji su uobičajeni za redovno korištenje određene vrste djela i koji nisu suprotni opravdanim ekonomskim interesima autora. U suprotnom slučaju autor ima pravo da traži raskid ugovora i naknadu štete od licâ iz st. (1) i (2) ovog člana, kao i od trećeg lica na koje su prava prenesena. 

Član 12. 

(Koautori) 

(1)    Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili više lica čini nedjeljivu cjelinu, svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko pravo. 

(2)    Udio pojedinog koautora određuje se srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju djela, ako njihovi međusobni odnosi nisu drugačije uređeni ugovorom. 

(3)    Odluku o korištenju autorskog djela donose zajedno svi koautori. Koautor ne može uskratiti svoju saglasnost suprotno principima savjesnosti i poštenja. 

(4)    Ako se koautorsko djelo sastoji od dijelova koji se mogu zasebno koristiti i ako se autor svakog takvog dijela može identificirati, autor svakog dijela smatrat će se izvornim vlasnikom imovinskog prava u dijelu koji je on stvorio. 

Član 13. 

(Autori spojenih djela) 

(1)    Ako dva ili više autora spoje svoja djela radi zajedničkog iskorištavanja, svaki od njih ima autorsko pravo na svom dijelu. Odnosi između autora spojenih djela uređuju se međusobnim ugovorom. 

(2)    Ako nije drugačije dogovoreno, odredba člana 12. stav (3) ovog zakona primjenjuje se na odgovarajući način i na autore spojenih djela. 

POGLAVLJE III. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA 

Odjeljak A. Opće odredbe 

Član 14. 

(Nastanak prava) 

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvaranja autorskog djela i nije uslovljeno ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog sadržaja, kvaliteta ili svrhe. 

Član 15. 

(Sadržaj autorskog prava) 

Autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadrži isključiva lično-pravna ovlaštenja (autorska moralna prava), isključiva imovinskopravna ovlaštenja (autorska imovinska prava) i druga ovlaštenja autora (druga prava autora). 

Odjeljak B. Autorska moralna prava 

Član 16. 

(Sadržaj prava) 

Autorska moralna prava štite autora u pogledu njegovih duhovnih i ličnih veza s njegovim djelom. 

Član 17. 

(Pravo objavljivanja) 

Autor ima isključivo pravo odlučiti da li će, kada, na koji način i u kojoj formi njegovo djelo biti objavljeno. 

Član 18. 

(Pravo priznavanja autorstva) 

(1)    Autor ima isključivo pravo da bude priznat i označen kao stvaralac svog djela. 

(2)    Autor ima pravo odrediti da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno. 

Član 19. 

(Pravo poštivanja djela) 

Autor ima isključivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi djela ako bi takvo mijenjanje ili upotreba vrijeđali njegovu čast i ugled. 

Odjeljak C. Autorska imovinska prava 

Član 20. 

(Sadržaj prava) 

(1)    Autorska imovinska prava sadrže isključivo ovlaštenje autora da zabrani ili dozvoli iskorištavanje svog djela i primjeraka tog djela, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Drugo lice može iskorištavati autorsko djelo samo s dozvolom autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(3)    Za svaki oblik iskorištavanja autorskog djela od drugog lica autoru pripada posebna naknada, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(4)    Autorska imovinska prava sadrže naročito: 

a)    pravo reproduciranja, 

b)    pravo distribuiranja, 

c)    pravo davanja u zakup, 

d)    pravo saopćavanja javnosti, 

e)    pravo prerade, 

f)    pravo audiovizuelnog prilagođavanja (član 110.), 

g)    pravo prijevoda. 

Član 21. 

(Pravo reproduciranja) 

(1)    Pravo reproduciranja je isključivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosaču (primjerku djela) neposredno ili posredno, privremeno ili trajno, djelimično ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav način. 

(2)    Djelo se reproducira naročito u obliku grafičkog umnožavanja, trodimenzionalnog umnožavanja, fotografiranja, fotokopiranja i umnožavanja drugim postupcima kojima se postiže isti učinak, zvučnog ili vizuelnog snimanja, izgradnjom, odnosno izvođenjem arhitektonskog objekta i pohranjivanjem djela u elektronskoj formi. 

Član 22. 

(Pravo distribuiranja) 

(1)    Pravo distribuiranja je isključivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije djela, snimke izvođenja ili fonograma na materijalnom nosaču, prodajom ili drugim načinom prijenosa vlasništva, uključujući uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasništva. 

(2)    Pravo distribuiranja obuhvata i isključivo pravo da se umnoženi primjerci djela uvoze u određenu državu radi daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su izrađeni na zakonit način ili ne. 

Član 23. 

(Pravo davanja u zakup) 

(1)    Pravo davanja u zakup je isključivo pravo davanja na korištenje originala ili primjerka djela na vremenski ograničeni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na korištenje: 

a)    arhitektonskih objekata, 

b)    originala ili primjerka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, 

c)    originala ili primjerka djela radi saopćavanja javnosti, 

d)    originala ili primjerka djela radi uvida na licu mjesta, 

e)    u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena isključivo na vršenje radnih obaveza iz tog odnosa, 

f)    kompjuterskog programa ako on nije važan predmet zakupa. 

(3)    Pravo davanja u zakup kompjuterskog programa ne primjenjuje se na davanje u zakup kompjuterskog programa ako sâm program nije osnovni predmet davanja u zakup. 

Član 24. 

(Pravo saopćavanja javnosti) 

Pravo saopćavanja javnosti je isključivo pravo da se djelo učini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata naročito: 

a)    pravo javnog izvođenja, 

b)    pravo javnog prenošenja, 

c)    pravo javnog prikazivanja, 

d)    pravo javnog saopćavanja s fonograma i videograma, 

e)    pravo radiodifuznog i kablovskog emitiranja, 

f)    pravo radiodifuznog i kablovskog reemitiranja, 

g)    pravo sekundarnog korištenja djela koje se radiodifuzno emitira, 

h)    pravo činjenja dostupnim javnosti. 

Član 25. 

(Javno izvođenje) 

Pravo javnog izvođenja je isključivo pravo saopćavanja javnosti: 

a)    djela iz oblasti književnosti ili nauke njegovim čitanjem ili recitiranjem uživo (pravo javnog recitiranja), 

b)    muzičkog djela njegovim izvođenjem uživo (pravo javnog muzičkog izvođenja), 

c)    dramskog, dramsko-muzičkog, koreografskog, lutkarskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uživo (pravo javnog scenskog prikazivanja). 

Član 26. 

(Javno prenošenje) 

Pravo javnog prenošenja je isključivo pravo da se recitacija, muzička izvedba ili scensko prikazivanje djela saopće javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo uživo recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvučnika, ekrana ili drugog tehničkog uređaja. 

Član 27. 

(Javno prikazivanje) 

Pravo javnog prikazivanja je isključivo pravo saopćavanja javnosti audiovizuelnog djela ili djela iz oblasti fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili prikaza naučne ili tehničke prirode pomoću tehničkih uređaja. 

Član 28. 

(Javno saopćavanje s fonograma i videograma) 

Pravo javnog saopćavanja s fonograma i videograma je isključivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme saopćavaju javnosti. 

Član 29. 

(Radiodifuzno i kablovsko emitiranje) 

(1)    Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog emitiranja je isključivo pravo saopćavanja djela javnosti pomoću radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih za javni prijem, bežičnim prijenosom (uključujući satelit) ili žičanim prijenosom, odnosno žičanim prijenosom (uključujući kablovski ili mikrotalasni sistem). 

(2)    Emitiranje putem satelita iz stava (1) ovog člana postoji kad se pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju programski signali koji su namijenjeni za javni prijem šalju u neprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na Zemlju. 

(3)    Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja vrši emitiranje ili od ovlaštenog trećeg lica. 

Član 30. 

(Radiodifuzno i kablovsko reemitiranje) 

Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog reemitiranja je isključivo pravo da se istovremeno, u neizmijenjenom obliku i cjelini, saopćava javnosti radiodifuzno emitirano djelo kada: 

a)    takvo saopćavanje vrši druga organizacija za radiodifuziju od one koja djelo izvorno emitira, ili 

b)    drugi subjekt vrši saopćavanje kablovskim ili mikrotalasnim sistemom koji obuhvata više od 100 priključaka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge države (kablovsko reemitiranje). 

Član 31. 

(Sekundarno korištenje djela koje se radiodifuzno emitira) 

Pravo sekundarnog korištenja djela koje se radiodifuzno emitira je isključivo pravo da se djelo koje je radiodifuzno emitirano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitirano, istovremeno saopćava javnosti putem zvučnika, ekrana ili sličnog tehničkog uređaja. 

Član 32. 

(Pravo činjenja dostupnim javnosti) 

Pravo činjenja dostupnim javnosti je isključivo pravo da se djelo saopći javnosti žičanim ili bežičnim prijenosom na način koji pojedincu omogućava pristup djelu s mjesta i u vrijeme koje sâm odabere (internet, video-on-demand, music-on-demand i slično). 

Član 33. 

(Pravo prerade) 

(1)    Pravo prerade je isključivo pravo da se izvorno djelo prevede, dramski ili muzički obradi, promijeni ili na bilo koji drugi način preradi. 

(2)    Pravo iz stava (1) ovog člana obuhvata i slučaj kada se izvorno djelo u neizmijenjenom obliku uključi ili ugradi u novo djelo. 

(3)    Autor izvornog djela zadržava isključivo pravo na korištenje svog djela u prerađenom obliku, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

Odjeljak D. Druga prava autora 

Član 34. 

(Pravo na naknadu za davanje na poslugu) 

(1)    Autor ima pravo na odgovarajuću naknadu ako se original ili primjerak njegovog djela daju na poslugu putem javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost. 

(2)    Davanje na poslugu, u smislu ovog zakona, znači davanje na upotrebu u vremenski ograničenom periodu, bez ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne odnose se na upotrebu: 

a)    originala ili primjeraka bibliotečkog materijala u nacionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim bibliotekama, 

b)    arhitektonskih objekata, 

c)    originala ili primjeraka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, 

d)    originala ili primjeraka djela radi saopćavanja javnosti, 

e)    originala ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta ili za njihovo pozajmljivanje između javnih ustanova, 

f)    u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograničena isključivo na vršenje radnih obaveza iz tog odnosa. 

(4)    Davanje na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza podataka je isključivo pravo njihovog autora. 

Član 35. 

(Pravo slijeđenja) 

(1)    Ako je original djela likovne umjetnosti, nakon što ga je autor prvi put prodao, ponovo prodat, autor ima pravo da bude obaviješten o prodaji i novom vlasniku i da potražuje naknadu u obimu koji je određen u ovom članu pod uslovom da se prodavač, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetničkih djela (prodajni saloni, galerije, aukcionarske kuće i slično). 

(2)    Za obaveze iz stava (1) ovog člana odgovaraju prodavač, kupac i posrednik solidarno. 

(3)    Kao originali djela likovnih umjetnosti iz stava (1) ovog člana smatraju se slike, crteži, kolaži, grafike, gravure, fotografije, tapiserije, kipovi, umjetnička djela izrađena u keramici, staklu ili drugom materijalu i slična djela koja je stvorio autor svojeručno, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Reprodukcije djela smatraju se originalima ako ih je izradio autor ili lice koje je on ovlastio u ograničenom broju primjeraka koji su, u pravilu, numerirani i koje je potpisao autor. 

(4)    Naknada na osnovu prava slijeđenja plaća se u procentu od prodajne cijene originala bez uključenog poreza. 

(5)    Naknada iz stava (4) ovog člana iznosi: 

a)    4% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM, 

b)    3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM, 

c)    1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM, 

d)    0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM, 

e)    0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM. 

(6)    Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slijeđenja ne može iznositi više od 25.000 KM. 

(7)    Pravo slijeđenja ne može biti predmet odricanja, prenošenja pravnim poslovima među živima i prinudnog izvršenja. 

Član 36. 

(Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu) 

(1)    Ako se, prema odredbama člana 46. ovog zakona, autorsko djelo može reproducirati bez autorovog odobrenja, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta, za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu ima pravo na naknadu od takve upotrebe. 

(2)    Naknada iz stava (1) ovog člana za zvučno i vizuelno snimanje plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehničkih uređaja za zvučno i vizuelno snimanje i 

b)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(3)    Naknada iz stava (1) ovog člana za fotokopiranje plaća se: 

a)    pri prvoj prodaji ili uvozu novih uređaja za fotokopiranje, 

b)    od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju. 

(4)    Za potrebe ovog zakona uvoz u Bosnu i Hercegovinu znači svako puštanje u promet i svako unošenje robe na teritoriju Bosne i Hercegovine osim ako se radi o malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose kao dio ličnog prtljaga ili šalju u malim pošiljkama. 

(5)    S fotokopiranjem su izjednačene sve druge tehnike reproduciranja, a s uređajima za zvučno i vizuelno snimanje izjednačeni su svi drugi uređaji kojima se omogućava postizanje istog efekta. 

(6)    Pravo na naknadu, prema odredbi stava (1) ovog člana, ne može biti predmet odricanja, raspolaganja za vrijeme života i prinudnog izvršenja. 

Član 37. 

(Lica obavezana da plaćaju naknade) 

(1)    Naknadu iz člana 36. st. (2) i (3) tačka a) ovog zakona plaćaju proizvođači uređaja za zvučno i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje i proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 

(2)    Ako se uređaji i prazni nosači iz stava (1) ovog člana uvoze u Bosnu i Hercegovinu, naknadu iz člana 36. ovog zakona plaća uvoznik. 

(3)    Proizvođači iz stava (1) ovog člana ne plaćaju naknadu za uređaje i prazne nosače koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine. 

(4)    Naknadu iz člana 36. stav (3) tačka b) ovog zakona plaćaju fizička i pravna lica koja uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja. 

Član 38. 

(Iznos naknade) 

(1)    Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu, koji pripadaju zajednički svim nosiocima prava prema ovom zakonu, određuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. 

(2)    Iznosi iz stava (1) ovog člana određuju se posebno za različite kategorije uređaja i nosača, i to: 

a)    za svaki uređaj za zvučno snimanje - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i činjenice da li se radi o uređajima namijenjenim isključivo reproduciranju zvučnih snimaka ili ne, 

b)    za svaki uređaj za audiovizuelno snimanje - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i činjenice da li se radi o uređajima namijenjenim isključivo reproduciranju audiovizuelnih ili videosnimaka ili ne, 

c)    za svaki prazan nosač zvuka ili slike - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i najdužeg mogućeg trajanja reprodukcije zvuka ili slike, 

d)    za svaki uređaj za fotokopiranje ili drugi uređaj sa sličnom tehnikom reproduciranja (faks, printer, fotoprinter i sl.) - u zavisnosti od najvećeg mogućeg broja kopija u minuti i od mogućnosti reproduciranja u boji, 

e)    za svaku pojedinačnu fotokopiju napravljenu za prodaju fizičkim licima. 

Član 39. 

(Pravo pristupa i predaje djela) 

(1)    Autor ima pravo pristupa originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu drugog lica ako je to neophodno za vršenje njegovog prava reproduciranja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika. 

(2)    Autor može od posjednika zahtijevati da preda original djela likovne umjetnosti ili fotografije radi izlaganja u Bosni i Hercegovini, ako dokaže da postoji jači interes. 

(3)    Posjednik može predaju originala, prema stavu (2) ovog člana, uslovljavati davanjem garancije ili zaključenjem ugovora o osiguranju u visini tržišne vrijednosti djela. 

(4)    Pravo pristupa djelu, kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov trošak i s najmanjim mogućim smetanjem posjednika. U slučaju oštećenja originala ili primjeraka djela autor odgovara za svu štetu, bez obzira na svoju krivicu. 

POGLAVLJE IV. SADRŽAJNA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA 

Član 40. 

(Opće pravilo) 

(1)    Sadržajna ograničenja autorskog prava moguća su samo u slučajevima koji su predviđeni u ovom poglavlju, s tim da je obim takvog korištenja autorskih djela ograničen namjerom koja se želi postići i da je u skladu s dobrim običajima. 

(2)    Sadržajna ograničenja autorskog prava protežu se na odgovarajući način i na srodna prava iz čl. 119., 127., 132., 136. i 139. ovog zakona. 

Odjeljak A. Zakonska licenca 

Član 41. 

(Nastavni materijali i periodika) 

(1)    Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaćanja odgovarajuće naknade, dopušteno je: 

a)    reproducirati u čitankama, udžbenicima, radnim sveskama i ispitnim materijalima odlomke autorskih djela i pojedinačna autorska djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafičkog dizajna i kartografije ako se radi o objavljenim djelima, 

b)    reproducirati u periodičnoj štampi ili u pregledima takve štampe (kliping) pojedinačne objavljene članke o aktuelnim političkim, privrednim, vjerskim i drugim sličnim tekućim pitanjima, osim ako je to autor izričito zabranio. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način i za javno saopćavanje spomenutih djela. 

(3)    U slučaju iz st. (1) i (2) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to naznačeno na upotrijebljenom djelu. 

Odjeljak B. Slobodna upotreba 

Član 42. 

(Invalidna lica) 

Dopušteno je reproduciranje i distribuiranje djela za potrebe invalidnih lica ako to djelo ne postoji u traženom obliku, ako je njegova upotreba u direktnoj vezi s invalidnošću tih lica i ograničena na njen obim, te ako to nije urađeno s namjerom da se ostvari posredna ili neposredna ekonomska korist. U tom slučaju izvor i ime autora moraju biti naznačeni, ako su navedeni na djelu koje se koristi. 

Član 43. 

(Privremeno reproduciranje) 

Privremeno reproduciranje autorskog djela dopušteno je ako predstavlja prolaznu ili prateću radnju koja čini sastavni i bitan dio tehnološkog procesa i nema nikakvog samostalnog ekonomskog značaja, a njena jedina svrha je da omogući prijenos djela u mreži između trećih lica putem posrednika, ili njegovo ovlašteno korištenje. 

Član 44. 

(Informiranje javnosti) 

(1)    Dopušteno je u obimu potrebnom za informiranje javnosti o tekućim događajima: 

a)    reproducirati autorska djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekućeg događaja o kojem se informira javnost, 

b)    pripremiti i reproducirati kratke izvode ili sažetke iz pojedinih objavljenih novinskih i drugih sličnih članaka u pregledima štampe, 

c)    reproducirati javne političke, vjerske i druge govore održane u organima državne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom državnih ili vjerskih svečanosti, 

d)    slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvještaja. 

(2)    Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način i za javno saopćavanje spomenutih djela. 

(3)    U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu. 

Član 45. 

(Nastava) 

(1)    Za potrebe nastave dopušteno je: 

a)    javno izvođenje objavljenih djela u obliku neposrednog poučavanja na nastavi, 

b)    javno izvođenje objavljenih djela na besplatnim školskim priredbama pod uslovom da izvođači ne prime naknadu za svoje izvođenje, 

c)    javno saopćavanje radiodifuzno emitiranih školskih emisija putem zvučnika, ekrana ili sličnih tehničkih uređaja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi. 

(2)    U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu. 

Član 46. 

(Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu) 

(1)    Uz poštivanje prava iz člana 36. stav (1) ovog zakona, reproduciranje objavljenog autorskog djela je slobodno ako je urađeno samo u jednom primjerku i ako su ispunjeni uslovi iz st. (2) ili (3) ovog člana. 

(2)    Fizičko lice može slobodno reproducirati djelo: 

a)    na papiru ili sličnom nosaču, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske tehnike sa sličnim efektom, 

b)    na bilo kojem drugom nosaču ako to čini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijenjeni ili pristupačni javnosti i ako tim reproduciranjem nema namjeru da ostvari direktnu ili indirektnu imovinsku korist. 

(3)    Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili naučne ustanove mogu za vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojem nosaču ako to učine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist. 

(4)    Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, nezavisno od odredbi st. (1), (2) i (3) ovog člana, nije dopušteno reproduciranje: 

a)    pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodati najmanje dvije godine, 

b)    grafičkih izdanja muzičkih djela (notni materijali) - osim ručnim prepisivanjem, 

c)    elektronskih baza podataka i kompjuterskih programa, 

d)    djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta, 

e)    bilo kojeg djela ako bi takvo reproduciranje bilo suprotno uobičajenom iskorištavanju djela i oštećivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava. 

Član 47. 

(Citati) 

(1)    Dopušteno je doslovno navođenje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela ili pojedinačnih objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti i industrijskog i grafičkog dizajna radi naučnog istraživanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suočenja ili upućivanja koje se želi postići i u skladu s dobrim običajima. 

(2)    U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu. 

Član 48. 

(Nebitni sastojci) 

Objavljena djela koja predstavljaju nebitan sastojak u odnosu na glavno djelo u koje su uključena, ili u odnosu na stvar kojom se zajedno koriste u slobodnoj su upotrebi pri iskorištavanju takvog glavnog djela ili takve stvari. 

Član 49. 

(Javne izložbe ili aukcije autorskih djela) 

(1)    Organizatori javnih izložbi ili aukcija umjetničkih ili drugih autorskih djela mogu slobodno da koriste ta djela u vezi s promocijom tih izložbi ili aukcija u obimu potrebnom za postizanje takve svrhe i pod uslovom da to ne čine s namjerom da postignu direktnu imovinsku korist. 

(2)    U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu. 

Član 50. 

(Slobodna prerada djela) 

Dopuštena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o: 

a)    parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne može stvarati zabunu u pogledu izvora djela, 

b)    privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nije pristupačna javnosti, 

c)    preradi u vezi s dopuštenim korištenjem djela koja je prouzrokovana samom prirodom ili načinom tog korištenja. 

Član 51. 

(Baze podataka) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka može slobodno reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno radi pristupa njenom sadržaju i redovnog korištenja tog sadržaja. Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, dopušteni su mu reproduciranje i prerada samo tog dijela. 

(2)    Ugovorne odredbe koje su suprotne stavu (1) ovog člana ništave su. 

Član 52. 

(Djela trajno smještena na javnim mjestima) 

(1)    Dopuštena je slobodna upotreba autorskih djela koja su trajno smještena na trgovima, u parkovima, na ulicama ili drugim mjestima pristupačnim javnosti. 

(2)    Djela iz stava (1) ovog člana ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku, upotrijebiti za istu namjeru kao izvorno djelo ili upotrijebiti za ostvarivanje imovinske koristi. 

(3)    U slučaju korištenja iz stava (1) ovog člana, moraju se naznačiti izvor i ime autora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu. 

Član 53. 

(Službeni postupci) 

Dopuštena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedinačnom konkretnom slučaju radi provođenja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Član 54. 

(Provjera uređaja) 

(1)    Pogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju fonograme i videograme, uređaje za reproduciranje ili javno saopćavanje fonograma i videograma ili uređaje za prijem zvuka i slike, kao i radnje u kojima se popravljaju takvi uređaji mogu slobodno reproducirati i javno saopćavati autorska djela u obimu koji je potreban da se provjeri ispravno funkcioniranje tih predmeta pri proizvodnji ili direktnoj prodaji kupcima ili za njihov popravak. 

(2)    Snimci autorskih djela urađeni na osnovu odredbe stava (1) ovog člana moraju se bez odgađanja izbrisati. 

POGLAVLJE V. VREMENSKA OGRANIČENJA AUTORSKOG PRAVA 

Član 55. 

(Opća odredba) 

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. 

Član 56. 

(Koautori) 

Ako autorsko pravo zajednički pripada koautorima, rok iz člana 55. ovog zakona računa se od smrti koautora koji je posljednji umro. 

Član 57. 

(Anonimna i pseudonimna djela) 

(1)    Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela. 

(2)    Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora, ili ako autor za vrijeme roka iz stava (1) ovog člana otkrije svoj identitet, primjenjuje se rok iz člana 55. ovog zakona. 

Član 58. 

(Kolektivna djela) 

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela. 

Član 59. 

(Djela u nastavcima) 

Ako je ovim zakonom propisano da se rok trajanja autorskog prava računa od dana zakonitog objavljivanja djela, a to djelo je objavljeno u dijelovima (nastavci, svesci, izdanja, epizode i slično), rok trajanja zaštite računa se za svaki od tih dijelova posebno. 

Član 60. 

(Zbirke) 

(1)    Nebitne promjene u izboru, usklađivanju ili rasporedu sadržaja zbirke ne produžavaju trajanje autorskog prava na zbirci. 

(2)    Kao nebitne promjene iz stava (1) ovog člana smatraju se dodavanja, ispuštanja ili druga preinačavanja u pogledu izbora, usklađivanja ili rasporeda građe, koja su potrebna da zbirka zadrži svoj prvobitan karakter i namjenu, na način koji je predvidio njen autor. 

Član 61. 

(Pravo pokajanja) 

Pravo pokajanja iz člana 84. ovog zakona traje za života autora. 

Član 62. 

(Početak rokova i djelovanje njihovog isteka) 

(1)    Svi rokovi iz ovog poglavlja, osim roka iz člana 61. ovog zakona, počinju teći od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

(2)    Istekom rokova trajanja autorskog prava propisanih u ovom odjeljku autorsko djelo prestaje da bude autorskopravno zaštićeno. 

DIO TREĆI - AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU 

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 

Član 63. 

(Nasljeđivanje autorskog prava) 

Autorsko pravo kao cjelina, osim prava pokajanja, predmet je nasljeđivanja. Na prenošenje autorskog prava nasljeđivanjem primjenjuju se propisi o nasljeđivanju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

Član 64. 

(Prenosivost autorskog prava) 

(1)    Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo. 

(2)    Autor ne može prenijeti na drugo lice autorska moralna prava. 

(3)    Autor može ugovorom ili drugim pravnim poslom prenijeti na drugo lice pojedinačna imovinska ovlaštenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

Član 65. 

(Prinudno izvršenje) 

(1)    Autorsko pravo ne može biti predmet prinudnog izvršenja. Predmet prinudnog izvršenja mogu da budu samo imovinske koristi koje potiču od korištenja autorskog djela. 

(2)    Prinudno izvršenje nije dopušteno u vezi s autorskim pravom na nedovršenim djelima i na neobjavljenim originalima. 

Član 66. 

(Legitimacija) 

(1)    Prava koja su ovim zakonom data autoru, uključivši pravo ostvarivanja sudske zaštite, pripadaju drugom nosiocu autorskog prava u obimu u kojem su zakonom ili pravnim poslom prenesena na njega, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Aktivna legitimacija za ostvarivanje zaštite prava svojih članova, prema ovom zakonu, u sudskim i drugim službenim postupcima pripada i kolektivnim organizacijama, sindikalnim organizacijama i profesionalnim udruženjima osnovanim radi zaštite autorskih i srodnih prava. 

POGLAVLJE II. ODNOS AUTORSKOG PRAVA I PRAVA VLASNIŠTVA 

Član 67. 

(Opće pravilo) 

Autorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava vlasništva ili drugih stvarnih prava na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom nije drugačije propisano. 

Član 68. 

(Odvojenost pravnog prometa) 

(1)    Raspolaganje pojedinačnim autorskim imovinskim pravima ili drugim pravima autora na djelu ne utiče na pravo vlasništva na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano, ako zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Raspolaganje vlasništvom na stvari na kojoj ili u kojoj je autorsko djelo fiksirano ne utiče na pojedinačna autorska imovinska prava ili druga prava autora na tom djelu, ako zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

Član 69. 

(Zaštita originala autorskog djela) 

(1)    Vlasnik originala djela koji bi, s obzirom na okolnosti slučaja, mogao pretpostaviti da autor ima opravdan interes da sačuva taj original od uništenja, dužan je prije uništenja takvog originala obavijestiti autora o toj namjeri i ponuditi mu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije moguća, vlasnik je dužan omogućiti autoru da se izradi primjerak djela na odgovarajući način. 

(2)    Vlasnik arhitektonskog objekta dužan je samo obavijestiti autora o namjeri da uništi objekat i da dopusti autoru, na njegov zahtjev, da pristupi objektu koji omogućava da se taj objekat fotografira. Autor ima pravo tražiti i da se preda primjerak nacrta arhitektonskog djela na svoj trošak. 

(3)    Vlasnik stvari na kojoj ili u kojoj je djelo fiksirano bez njegove dozvole može uništiti tu stvar bez obaveze iz st. (1) i (2) ovog člana. 

Član 70. 

(Prerada izgrađenog arhitektonskog objekta) 

(1)    Autor izgrađenog djela arhitekture ne može se protiviti kasnijim izmjenama na tom objektu ako je od završetka izgradnje, odnosno izdavanja upravne dozvole za upotrebu objekta prošlo više od pet godina. Ako je na objektu označeno njegovo ime, autor ima pravo da traži da vlasnik objekta stavi odgovarajuću napomenu o izmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to učinjeno. 

(2)    Ako je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi način preraditi zbog nedostataka ugrađenih materijala ili ozbiljnih oštećenja objekta nastalih iz bilo kojih razloga, vlasnik objekta može ga slobodno preraditi. 

Član 71. 

(Iscrpljivanje prava distribuiranja) 

Prvim prijenosom vlasništva na originalu ili primjerku djela na teritoriji Bosne i Hercegovine od autora ili lica koje ima njegovu saglasnost iscrpljuje se pravo distribuiranja tog originala ili primjerka za teritoriju Bosne i Hercegovine. 

Član 72. 

(Zajednička imovina bračnih drugova) 

U zajedničku imovinu bračnih drugova ulaze samo imovinske koristi koje potiču od autorskog prava. 

POGLAVLJE III. OPĆI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Član 73. 

(Obim prenošenja autorskog prava) 

Prijenos pojedinačnih autorskih imovinskih prava ili pojedinačnih drugih prava autora može biti sadržajno, prostorno ili vremenski ograničen. 

Član 74. 

(Neisključivi i isključivi prijenos) 

(1)    Neisključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da na ugovoreni način iskorištava autorsko djelo, pored autora i drugih nosilaca prava. 

(2)    Isključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da samo on na ugovoreni način iskorištava autorsko djelo uz isključivanje autora i svih drugih lica od korištenja djela. 

(3)    Neisključivi prijenos prava, koji je autor ugovorio prije nego što je ugovorio isključivi prijenos, ima pravni učinak u odnosu na nosioca isključivog prava, osim ako ugovorom između autora i nosilaca neisključivih prava nije drugačije utvrđeno. 

Član 75. 

(Pretpostavke u pogledu obima prijenosa prava) 

(1)    Ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, smatra se da je dogovoren neisključiv prijenos, da prijenos važi samo za teritoriju Bosne i Hercegovine i da važi samo za vrijeme koje je uobičajeno za prijenos prava iskorištavanja autorskih djela određene vrste. 

(2)    Ako ugovorom nisu utvrđeni vrsta i obim pojedinačnih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nosioca, smatra se da su prenesena samo ona prava i samo u onom obimu koji je potreban za postizanje cilja ugovora. 

Član 76. 

(Pravilo odvojenosti prijenosa) 

(1)    Pojedinačna autorska imovinska prava ili pojedinačna druga prava autora prenose se zasebno, osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Pri prijenosu prava reproduciranja djela ne prenosi se i pravo njegovog pohranjivanja u elektronskoj formi i pravo njegovog zvučnog ili vizuelnog snimanja, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(3)    Pri prijenosu prava distribuiranja primjeraka djela ne prenosi se i pravo njihovog uvoza, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. 

(4)    Pri prijenosu prava davanja u zakup fonograma ili videograma na kojima je snimljeno autorsko djelo autor zadržava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje u zakup. Autor se ne može odreći prava iz ovog stava. 

Član 77. 

(Pretpostavke o zajedničkom prijenosu) 

(1)    Pri prijenosu prava reproduciranja djela smatra se da je ugovoren i prijenos prava distribuiranja primjeraka tog djela, izuzevši njihov uvoz, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Pri prijenosu prava radiodifuznog emitiranja djela smatra se da je na organizaciju za radiodifuziju preneseno i pravo: 

a)    izrade snimaka djela ako su ti snimci urađeni vlastitim sredstvima i za potrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranju i ako se ti snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranja unište (efemerni snimci), 

b)    predaje i pohranjivanja efemernih snimaka vlastitom ili javnom arhivu ako ti snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji i pohranjivanju snimaka organizacija za radiodifuziju dužna je obavijestiti autora bez odgađanja. 

Član 78. 

(Daljnje prenošenje prava) 

(1)    Lice na koje je preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora ne može to pravo prenijeti dalje na treća lica bez dozvole autora, ako ugovorom nije drugačije utvrđeno. 

(2)    Dozvola iz stava (1) ovog člana nije potrebna ako je daljnji prijenos prava posljedica statusnih promjena kod nosioca prava, njegovog stečaja ili redovne likvidacije. 

(3)    Ako je na osnovu zakona ili ugovora daljnji prijenos prava moguć bez dozvole autora, prethodni i novi nosilac prava odgovaraju autoru solidarno u pogledu njegovih zahtjeva zasnovanih na ovom zakonu. 

Član 79. 

(Ništavost pojedinih odredbi o prijenosu) 

Ništava je svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugo lice: 

a)    autorsko pravo kao cjelinu, 

b)    moralna autorska prava, 

c)    autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima, 

d)    autorska imovinska prava za još nepoznate načine iskorištavanja svog djela. 

Član 80. 

(Forma ugovora) 

(1)    Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora, ili kojima se daju dozvole za iskorištavanje autorskih djela moraju biti u pisanoj formi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Pravni posao koji nije zaključen u formi iz stava (1) ovog člana bit će valjan ako su ugovorne strane u cjelini ili u pretežnom dijelu ispunile obaveze koje iz njega proizlaze. U tom slučaju sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogledu vrste i obima prenesenih prava tumače se u korist autora. 

Član 81. 

(Autorska naknada) 

(1)    Smatra se da se prijenos autorskih imovinskih prava ili drugih prava autora uvijek vrši uz naknadu, osim ako se dokaže suprotno. 

(2)    Ako naknada nije bila određena, ona se određuje prema uobičajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela, prema obimu i trajanju iskorištavanja djela i prema drugim okolnostima slučaja. 

(3)    Ako se iskorištavanjem autorskog djela ostvari prihod koji je očito nesrazmjeran ugovorenoj ili određenoj naknadi, autor ima pravo tražiti izmjenu ugovora radi određivanja njegovog pravičnijeg udjela u tom prihodu, odnosno ponovno određivanje visine naknade. 

(4)    Autor se ne može odreći prava iz stava (3) ovog člana. 

Član 82. 

(Evidencija prihoda i dobiti) 

(1)    Ako je naknada dogovorena ili određena u zavisnosti od prihoda ili dobiti ostvarene iskorištavanjem autorskog djela, korisnik djela obavezan je voditi odgovarajuće knjige ili drugu pouzdanu evidenciju iz koje će u svakom momentu biti moguće ustanoviti iznos ostvarenog prihoda ili dobiti. 

(2)    Korisnik djela obavezan je redovno i u potrebnom obimu izvještavati autora o visini ostvarenog prihoda ili dobiti, kao i omogućiti autoru, na njegov zahtjev, najmanje jednom godišnje da ima uvid u knjige ili evidenciju iz stava (1) ovog člana. 

Član 83. 

(Raskid ugovora zbog neizvršavanja) 

(1)    Autor može jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je na isključiv način prenio autorsko imovinsko pravo ako druga strana to pravo vrši u nedovoljnom obimu ili ga uopće ne vrši, pa su zbog toga opravdani interesi autora ozbiljno ugroženi. Autor se ne može pozivati na odredbu ovog stava ako su uzroci za nevršenje ili nedovoljno vršenje prava pretežno na njegovoj strani. 

(2)    Raskid ugovora, prema odredbi stava (1) ovog člana, nije moguć prije nego što isteknu dvije godine od prijenosa tog prava. Ako se isključivo pravo odnosi na novinske članke, taj rok je šest mjeseci. 

(3)    Autor može da raskine ugovor samo pod uslovom da ponudi nosiocu prava dovoljan dodatni rok za početak vršenja prava u zadovoljavajućem obimu. 

(4)    Raskidom ugovora, prema odredbama ovog člana, autorsko imovinsko pravo nosioca se gasi. 

(5)    Autor se ne može odreći prava iz stava (1) ovog člana. 

Član 84. 

(Pravo pokajanja) 

(1)    Autor ima isključivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i uskratiti daljnje iskorištavanje svog djela ako za to ima ozbiljne moralne razloge i ako prethodno nadoknadi običnu štetu nosiocu tih prava. 

(2)    Raskid iz stava (1) ovog člana ima učinak od dana kad autor položi osiguranje za naknadu štete iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Nosilac prava iskorištavanja mora, u roku od tri mjeseca od dana prijema izjave o raskidu, saopćiti autoru obim obične štete. Ako nosilac prava iskorištavanja to ne učini, izjava o raskidu ima učinak istekom tog roka. 

(4)    Ako autor kasnije odluči da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajanja može ponovo koristiti, dužan je da pravo iskorištavanja najprije i pod prijašnjim uslovima ponudi onome s kim je prethodno raskinuo ugovor. 

(5)    Autor se ne može odreći prava iz stava (1) ovog člana. 

(6)    Odredbe ovog člana ne odnose se na kompjuterske programe, audiovizuelna djela i baze podataka. 

POGLAVLJE IV. POSEBNI DIO AUTORSKOG UGOVORNOG PRAVA 

Odjeljak A. Izdavački ugovor 

Član 85. 

(Opće odredbe) 

(1)    Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reproduciranja svog djela štampanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja primjeraka djela (pravo izdavanja), a izdavač se obavezuje da djelo na ugovoreni način reproducira i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu naknadu. 

(2)    Izdavački ugovor za pojedinačno određeno djelo može da sadrži i saglasnost o klupskom izdanju, džepnom izdanju, periodičnom izdavanju u nastavcima, prijenosu prava prevođenja na pojedinačno određeni jezik, te pravo izdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava. 

Član 86. 

(Sadržaj ugovora) 

(1)    Izdavački ugovor mora urediti naročito vrstu prijenosa prava, obim i trajanje prijenosa prava, teritoriju važenja prava, rok za izdavanje djela i autorski honorar. 

(2)    Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije utvrđeno, izdavač ima pravo samo na jedno izdanje djela, odnosno samo na jednokratno umnožavanje ugovorenog broja primjeraka djela. Ako je ugovorom određena mogućnost višekratnog djelimičnog umnožavanja primjeraka do postizanja ukupne ugovorene visine tiraža (doštampavanje), izdavač je dužan bez odgađanja obavijestiti autora o svakom djelimičnom umnožavanju i saopćiti mu sve podatke potrebne za njegovo efikasno kontroliranje poštivanja izdavačkog ugovora. 

(3)    Ako je naknada ugovorena u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka djela, izdavački ugovor mora da sadrži i odredbu o njihovom najmanjem broju pri prvom izdanju. Takva odredba nije potrebna ako ugovor određuje minimalnu naknadu koju je izdavač dužan platiti autoru nezavisno od broja prodatih primjeraka. 

(4)    Ako je naknada ugovorena u paušalnom iznosu, izdavački ugovor mora da sadrži odredbu o ukupnoj visini tiraža. Ako tiraž nije određen i ako iz okolnosti slučaja ili dobrih poslovnih običaja ne proizlazi drugačije, izdavač može izdati najviše 500 primjeraka djela. 

(5)    Ako rok za izdavanje djela nije drugačije ugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao izdavaču primjerak djela u odgovarajućem obliku. 

Član 87. 

(Sklapanje ugovora posredstvom zastupnika) 

Zastupnik autora može sklopiti izdavački ugovor samo za ona djela koja su izričito navedena u autorovoj punomoći. 

Član 88. 

(Izuzetak od pisane forme) 

Izdavački ugovor o izdavanju članaka, crteža i drugih autorskih djela u dnevnoj i periodičnoj štampi ne mora biti u pisanoj formi. 

Član 89. 

(Pretpostavka isključivosti) 

(1)    Dok važi izdavački ugovor, autor ne može prenijeti na drugo lice pravo izdavanja istog djela na istoj teritoriji i na istom jeziku, osim ako je izdavačkim ugovorom drugačije određeno. 

(2)    Pravo izdavanja novinskih članaka autor može prenijeti istovremeno na više lica, osim ako izdavačkim ugovorom nije drugačije određeno. 

Član 90. 

(Izdavačko pravo prvenstva) 

(1)    Izdavač koji je stekao pravo na izdavanje djela u štampanoj formi ima, u pogledu izdavanja tog djela u elektronskoj ili bilo kojoj drugoj formi, pravo prvenstva u odnosu na druge izdavače koji ponude iste uslove. 

(2)    Izdavač koji se namjerava koristiti pravom iz stava (1) ovog člana dužan je da se izjasni o tome u roku od 30 dana od dana prijema autorove pisane ponude. 

(3)    Pravo prvenstva iz stava (1) ovog člana traje tri godine od isteka roka ugovorenog za izdavanje djela u štampanoj formi. 

Član 91. 

(Poboljšanja i izmjene djela) 

Ako izdavačkim ugovorom nije drugačije određeno, izdavač je obavezan u slučaju novih izdanja djela omogućiti autoru da unese poboljšanja ili druge izmjene u autorsko djelo pod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela i ne uzrokuje nesrazmjerne troškove izdavaču. 

Član 92. 

(Propast originala djela ili izdanja zbog više sile) 

(1)    Ako je rukopis ili drugi original djela nakon njegove predaje izdavaču uništen krivicom izdavača ili zbog više sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djelo izdato. 

(2)    Ako je pripremljeno izdanje djela zbog više sile u potpunosti uništeno prije njegovog stavljanja u promet, izdavač ima pravo pripremiti novo izdanje, a autoru pripada naknada samo za propalo izdanje. 

(3)    Ako pripremljeno izdanje djela zbog više sile djelimično propadne prije njegovog stavljanja u promet, izdavač ima pravo, bez plaćanja naknade autoru, reproducirati samo onoliko primjeraka djela koliko ih je propalo. 

Član 93. 

(Prestanak izdavačkog ugovora) 

(1)    Izdavački ugovor prestaje: 

a)    smrću autora prije završetka autorskog djela, 

b)    iscrpljenjem tiraža svih ugovorenih izdanja, 

c)    istekom roka važenja ugovora. 

(2)    Autor može raskinuti izdavački ugovor i tražiti naknadu štete a, osim toga, ima pravo zadržati primljenu naknadu, odnosno tražiti isplatu dogovorene naknade, ako izdavač ne izda djelo u ugovorenom roku. 

(3)    Ako rok za izdavanje djela nije utvrđen ugovorom, izdavač je dužan izdati djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje djela izdavaču. 

(4)    Autor može raskinuti izdavački ugovor ako izdavač, nakon iscrpljenja jednog izdanja, ne pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja u roku od jedne godine od dana kad je autor to zahtijevao, osim ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(5)    Smatra se da je, u smislu odredbi ovog člana, izdanje iscrpljeno ako je broj neprodatih primjeraka djela manji od 5% cjelokupnog izdanja. 

Član 94. 

(Uništenje primjeraka djela) 

(1)    Izdavač koji namjerava neprodate primjerke djela prodati kao papir za preradu ili ih na drugi način uništiti, dužan je da otkup tih primjeraka ponudi prvo autoru po cijeni koju bi ostvario za takvu prodaju. 

(2)    Ako autor ne prihvati ponudu izdavača iz stava (1) ovog člana ili je prihvati samo za određeni broj primjeraka, preostale primjerke djela izdavač može slobodno prodati kao papir za preradu ili ih uništiti. 

Odjeljak B. Ugovor o izvođenju 

Član 95. 

(Opća odredba) 

Ugovorom o izvođenju djela autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javnog izvođenja ili javnog scenskog prikazivanja svog djela, a korisnik se obavezuje da će djelo na ugovoreni način koristiti i za to autoru platiti naknadu. 

Član 96. 

(Obaveze korisnika) 

Korisnik je dužan omogućiti autoru pristup izvođenju djela, ostvariti tehničke uslove za izvođenje koji osiguravaju poštivanje autorskih moralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostaviti program, druge publikacije i javne kritike izvođenja, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

Član 97. 

(Raskid ugovora) 

Ako korisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku, autor može raskinuti ugovor o izvođenju i tražiti naknadu štete a, uz to, može i zadržati naknadu, odnosno tražiti isplatu ugovorene naknade. 

Odjeljak C. Ugovor o stvaranju djela po narudžbi 

Član 98. 

(Djelo po narudžbi) 

(1)    Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obavezuje da stvori određeno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naručiocu, a naručilac se obavezuje da će autoru za to platiti ugovorenu naknadu. 

(2)    Naručilac ima pravo da nadzire posao i daje autoru uputstva i zahtjeve u vezi sa izgledom i sadržajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu naučnog ili umjetničkog stvaralaštva. 

(3)    Autorsko pravo na djelu po narudžbi, osim prava distribuiranja, zadržava autor, ako ovim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno. Na ugovor o autorskom djelu po narudžbi primjenjuju se na odgovarajući način propisi kojima se uređuje ugovor o djelu. 

Član 99. 

(Kolektivno djelo) 

(1)    Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizičkog ili pravnog lica (naručilac) u čijem stvaranju je učestvovao veliki broj lica, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naručioca (enciklopedije, leksikoni, zbornici, almanasi i slično). 

(2)    Za stvaranje kolektivnog djela zaključuje se poseban ugovor. Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana, takav ugovor je ništav. 

(3)    Ako ugovorom nije drugačije određeno, smatra se da su sva autorska imovinska prava i druga prava autora na kolektivnom djelu isključivo i neograničeno prenesena na naručioca. 

Odjeljak D. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu 

Član 100. 

(Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca) 

(1)    Ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, smatra se da su sva autorska imovinska prava isključivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana završetka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije drugačije određeno. 

(2)    Nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana prava poslodavca prestaju tako što se vraćaju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatražio njihov ponovni isključivi prijenos bez ograničenja. U tom slučaju autoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu za daljnje iskorištavanje njegovog djela. 

Član 101. 

(Posebne odredbe o prijenosu prava) 

(1)    Nezavisno od odredbi člana 100. ovog zakona, autor zadržava isključivo pravo korištenja djela stvorenog u radnom odnosu u okviru svojih sabranih djela. 

(2)    Nezavisno od odredbi člana 100. ovog zakona, smatra se da su autorska imovinska prava i druga prava autora na bazi podataka i na kolektivnom djelu isključivo i neograničeno prenesena na poslodavca, ako ugovorom nije drugačije određeno. Prijenos prava na kompjuterskom programu stvorenom u radnom odnosu uređuje se odredbom člana 103. ovog zakona. 

DIO ČETVRTI - POSEBNE ODREDBE O POJEDINIM AUTORSKIM DJELIMA 

POGLAVLJE I. KOMPJUTERSKI PROGRAMI 

Član 102. 

(Opće odredbe) 

(1)    Kompjuterski program, u smislu ovog zakona, jeste program u bilo kojoj formi, uključujući pripremne materijale za njegovu izradu. 

(2)    Ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji element kompjuterskog programa, uključujući elemente koji su osnov za njegov interfejs, nisu zaštićeni. 

(3)    Kompjuterski programi zaštićeni su kao pisana autorska djela ako predstavljaju vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora. 

Član 103. 

(Kompjuterski program stvoren u radnom odnosu ili po narudžbi) 

Ako je kompjuterski program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, ili ako ga je stvorio autor na osnovu ugovora o narudžbi, smatra se da su sva autorska imovinska prava na takvom programu isključivo i u cjelini prenesena na poslodavca ili naručioca, ako ugovorom nije drugačije utvrđeno. 

Član 104. 

(Prava autora kompjuterskog programa) 

(1)    Ako u čl. 105. i 106. ovog zakona nije drugačije određeno, autor kompjuterskog programa ima isključiva prava koja obuhvataju: 

a)    reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog kompjuterskog programa bilo kojim sredstvima i na bilo koji način, nezavisno od toga da li se radi o privremenom ili trajnom reproduciranju; ako učitavanje, prikazivanje, stavljanje u rad, prenošenje ili pohranjivanje programa zahtijeva njegovo reproduciranje, za te radnje traži se dozvola autora kompjuterskog programa, 

b)    prevođenje, prilagođavanje, obradu ili bilo koju drugu preradu kompjuterskog programa i reproduciranje rezultata tih prerada s tim da ostaju netaknuta prava lica koje je preradilo program, 

c)    distribuiranje originala ili primjeraka kompjuterskog programa u bilo kojem obliku, uključujući njihovo davanje u zakup. 

(2)    Autor može da prenese prava iz stava (1) ovog člana na treća lica na osnovu ugovora. 

Član 105. 

(Sadržajna ograničenja autorskih prava) 

(1)    Zakoniti korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da izvrši radnje iz člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, uključujući otklanjanje grešaka, ako je to potrebno radi korištenja kompjuterskog programa u skladu s njegovom namjenom. 

(2)    Ovlašteni korisnik kompjuterskog programa može bez dozvole autora da reproducira najviše jednu sigurnosnu kopiju programa, ako je to potrebno radi njegove upotrebe. 

(3)    Ovlašteni korisnik primjerka kompjuterskog programa može bez dozvole autora da posmatra, proučava ili testira funkcioniranje programa s ciljem otkrivanja ideja i principa koji čine osnov bilo kojeg elementa tog programa, ako to čini prilikom njegovog učitavanja, prikazivanja, rada, prenošenja ili pohranjivanja na koje je ovlašten. 

(4)    Odredbe ovog zakona o privatnom i drugom vlastitom reproduciranju (član 46.) i o pravu pokajanja (član 84.) ne odnose se na kompjuterske programe. 

(5)    Kompjuterski programi ne smiju se javno davati na poslugu (član 34.), osim ako je ugovorom s njihovim autorom drugačije utvrđeno. 

(6)    Ugovorne odredbe kojima se nastoje ograničavati prava zakonitog korisnika suprotno st. (2) i (3) ovog člana su ništave. 

Član 106. 

(Dekompiliranje) 

(1)    Ako je reproduciranje kompjuterskog koda i prevođenje njegovog oblika, prema odredbi člana 104. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona, nužno za dobivanje informacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa s drugim programima, odobrenje nosioca prava nije potrebno pod sljedećim uslovima: 

a)    ako te radnje preduzima lice koje ima odobrenje za korištenje, ili drugo lice koje ima pravo koristiti primjerak programa, ili lice koje je u njihovo ime ovlašteno da to učini, 

b)    ako informacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodno nisu bile neposredno dostupne licima iz tačke a) ovog stava i 

c)    ako su te radnje ograničene samo na one dijelove izvornog programa koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti. 

(2)    Informacije dobivene primjenom odredbe stava (1) ovog člana ne smiju se: 

a)    koristiti za ciljeve različite od postizanja interoperabilnosti nezavisno stvorenog kompjuterskog programa, 

b)    prenositi drugim licima osim kad je to potrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa, 

c)    koristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa bitno sličnog u svom izražaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskog prava. 

(3)    Odredbe ovog člana ne smiju se tumačiti tako da omogućavaju da njihova primjena bude suprotna redovnom korištenju kompjuterskog programa ili da neopravdano nanosi štetu zakonitim interesima nosioca prava. 

(4)    Ugovorne odredbe suprotne odredbama ovog člana su ništave. 

Član 107. 

(Posebne mjere zaštite) 

Povredom prava na kompjuterskom programu smatraju se naročito i sljedeće radnje: 

a)    bilo koja distribucija primjerka kompjuterskog programa za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povređuje autorsko pravo, 

b)    posjedovanje primjerka kompjuterskog programa u komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povređuje autorsko pravo. 

Član 108. 

(Primjena drugih pravnih propisa) 

Odredbe iz ovog odjeljka ne utiču na primjenu drugih propisa kojima se uređuju kompjuterski programi, kao što su propisi o patentu, žigu, zaštiti topografije integriranih kola, konkurenciji i poslovnoj tajni ili na ugovorne obaveze. 

POGLAVLJE II. AUDIOVIZUELNA DJELA 

Član 109. 

(Opća odredba) 

Audiovizuelna djela, prema ovom zakonu, jesu kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muzički videofilmovi, te druga audiovizuelna djela izražena slikama koje u slijedu stvaraju utisak pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno od vrste nosača na kojem su fiksirana. 

Član 110. 

(Pravo audiovizuelnog prilagođavanja) 

(1)    Pravo audiovizuelnog prilagođavanja je isključivo pravo da se izvorno djelo preradi ili uključi u audiovizuelno djelo. 

(2)    Zaključenjem ugovora o audiovizuelnom prilagođavanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog producenta pravo prerade i uključivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(3)    Nezavisno od odredbe stava (2) ovog člana, autor izvornog djela zadržava: 

a)    isključivo pravo novog audiovizuelnog prilagođavanja, ali tek nakon isteka deset godina od sklapanja ugovora iz stava (2) ovog člana, 

b)    isključivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetnički oblik, 

c)    pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilagođenog djela. 

(4)    Autor se ne može odreći prava iz stava (3) ovog člana. 

Član 111. 

(Koautori audiovizuelnog djela) 

(1)    Koautorima audiovizuelnog djela smatraju se: 

a)    autor prilagođavanja, 

b)    glavni režiser, 

c)    autor scenarija, 

d)    autor dijaloga, 

e)    glavni snimatelj (direktor fotografije), 

f)    kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za korištenje u tom djelu. 

(2)    Ako je crtež, odnosno animacija bitan element audiovizuelnog djela, koautorom tog djela smatra se i glavni crtač, odnosno glavni animator. 

Član 112. 

(Autori doprinosa audiovizuelnom djelu) 

Kompozitor muzike, glavni crtač i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audiovizuelnog djela prema odredbi člana 111. ovog zakona, kao i scenograf, kostimograf, slikar maski i montažer imaju prava na svojim individualnim doprinosima audiovizuelnom djelu (autori doprinosa). 

Član 113. 

(Ugovor o filmskoj produkciji) 

(1)    Odnosi između filmskog producenta i koautora audiovizuelnog djela i autora doprinosa tom djelu, kao i odnosi između samih autora uređuju se ugovorom o filmskoj produkciji, koji mora biti u pisanoj formi. 

(2)    Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su koautori isključivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta sva svoja autorska imovinska prava na audiovizuelnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(3)    Koautorima audiovizuelnog djela pripada posebna naknada za svako preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora. 

(4)    Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su autori doprinosa isključivo i neograničeno prenijeli na filmskog producenta pravo korištenja njihovih doprinosa za dovršenje audiovizuelnog djela. 

(5)    Nezavisno od odredbi st. (1), (2) i (4) ovog člana: 

a)    koautori zadržavaju isključivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u drugi umjetnički oblik, 

b)    autori doprinosa zadržavaju pravo da svoje doprinose audiovizuelnom djelu odvojeno iskorištavaju, ako se time ne zadire u prava filmskog producenta, 

c)    koautori zadržavaju pravo na pravičnu naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjeraka audiovizuelnog djela. 

(6)    Koautori i autori doprinosa ne mogu se odreći prava iz stava (5) ovog člana. 

(7)    Filmski producent obavezan je da najmanje jednom godišnje šalje koautorima izvještaj o visini ostvarenih prihoda za svaki oblik dopuštenog korištenja audiovizuelnog djela. 

Član 114. 

(Dovršenje audiovizuelnog djela) 

(1)    Audiovizuelno djelo smatra se dovršenim kada je, u skladu s ugovorom između glavnog režisera i filmskog producenta, izrađen prvi standardni primjerak djela koje je predmet ugovora o produkciji. 

(2)    Zabranjeno je uništenje matrice prvog standardnog primjerka audiovizuelnog djela. 

(3)    Ako neki od koautora ili autora doprinosa odbije da nastavi sarađivati na stvaranju audiovizuelnog djela, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti da nastavi tu saradnju, ne može se protiviti da se doprinos koji je već dao koristi za dovršenje tog djela. Takav autor ima odgovarajuća autorska prava na već učinjenom doprinosu audiovizuelnom djelu. 

Član 115. 

(Raskid ugovora) 

(1)    Ako filmski producent ne dovrši audiovizuelno djelo u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o produkciji, ili ako dovršeno audiovizuelno djelo ne počne da iskorištava u roku od dvije godine od dana njegovog dovršenja, koautori mogu tražiti raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok. 

(2)    U slučaju iz stava (1) ovog člana, koautori djela i autori doprinosa zadržavaju pravo na naknadu. 

DIO PETI - SRODNA PRAVA 

POGLAVLJE I. PRAVA IZVOĐAČA 

Član 116. 

(Izvođači) 

(1)    Izvođači, u smislu ovog zakona, jesu glumci, pjevači, muzičari, plesači i druga lica koja glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi način izvode autorska ili folklorna djela. 

(2)    Kao izvođači, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se i režiseri pozorišnih predstava, dirigenti orkestara, vođe pjevačkih horova, te varijetetski i cirkuski umjetnici. 

Član 117. 

(Zastupnik grupe izvođača) 

(1)    Izvođači koji učestvuju u grupi (članovi orkestra, hora, plesne ili glumačke grupe, ansambla i sl.) dužni su ovlastiti jednog od svojih članova kao svog zastupnika za davanje dozvola potrebnih za izvođenje i za ostvarivanje izvođačkih prava. 

(2)    Ovlaštenje iz stava (1) ovog člana mora biti u pisanoj formi i važi ako je postignuta saglasnost većine svih članova koji čine grupu izvođača. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se na dirigente, soliste, režisere pozorišnih predstava i glavne glumce koji nisu članovi grupe, ako ugovorom između njih i grupe nije drugačije određeno. 

Član 118. 

(Moralna prava izvođača) 

(1)    Izvođač koji individualno izvodi autorska ili folklorna djela ima isključivo pravo da bude priznat i naznačen kao izvođač, odnosno da odluči da li će njegovo ime ili druga oznaka identiteta biti navedeni pri korištenju njegove izvedbe. 

(2)    Ako izvođači izvode autorska ili folklorna djela kao grupa, pravo iz stava (1) ovog člana pripada grupi kao cjelini i solistima. 

(3)    Izvođači imaju isključivo pravo da se suprotstave svakom mijenjanju ili upotrebi njihove izvedbe ako bi se time vrijeđali njihova čast i ugled. 

Član 119. 

(Imovinska prava izvođača) 

Izvođač ima isključivo pravo: 

a)    snimanja svog živog izvođenja, 

b)    direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka svog izvođenja na bilo koji način i u bilo kojem obliku, 

c)    prenošenja javnosti svog živog izvođenja, 

d)    radiodifuznog emitiranja svog živog izvođenja, osim reemitiranja od organizacije ili uz dozvolu organizacije koja vrši emitiranje, 

e)    činjenja dostupnim javnosti snimaka svog izvođenja, 

f)    distribuiranja primjeraka snimka svog izvođenja, 

g)    davanja u zakup primjeraka snimka svog izvođenja. 

Član 120. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Izvođač ima pravo na naknadu za privatno ili drugo vlastito reproduciranje, prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 121. 

(Naknada za javno saopćavanje i davanje u zakup snimka izvođenja) 

(1)    Izvođač ima pravo na udio u naknadi koja pripada proizvođaču fonograma za saopćavanje javnosti fonograma sa snimkom njegovog izvođenja. 

(2)    Izvođač koji svoje pravo davanja u zakup snimka izvođenja prenese na proizvođača fonograma ili filmskog producenta zadržava pravo na pravičnu naknadu. Izvođač se ne može odreći prava na pravičnu naknadu za davanje u zakup. 

Član 122. 

(Pretpostavka prijenosa prava na filmskog producenta) 

(1)    Zaključenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da je izvođač isključivo i neograničeno prenio sva svoja izvođačka imovinska prava u vezi s njegovim izvođenjem na filmskog producenta, ako ugovorom nije drugačije određeno. 

(2)    Za svako od imovinskih prava, prenesenih prema odredbama stava (1) ovog člana, izvođač ima pravo na odgovarajuću naknadu od filmskog producenta. 

(3)    Izvođač se ne može odreći prava iz stava (2) ovog člana. 

Član 123. 

(Korištenje izvođenja za dovršenje audiovizuelnog djela) 

Ako neki od izvođača odbije da završi svoj doprinos audiovizuelnom djelu, ili ako zbog više sile nije u mogućnosti da nastavi izvođenje, ne može se protiviti da se ostvareni dio izvođenja koristi za dovršenje audiovizuelnog djela. Takav izvođač ima odgovarajuća prava na već učinjeni doprinos audiovizuelnom djelu. 

Član 124. 

(Izvođenje ostvareno u radnom odnosu) 

(1)    Izvođenje nastalo u radnom odnosu označava izvođenje koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca ostvari izvođač - zaposlenik izvršavajući svoje radne obaveze ili prema uputstvima poslodavca. 

(2)    Na izvođenje ostvareno u radnom odnosu primjenjuju se na odgovarajući način odredbe člana 100. ovog zakona. 

Član 125. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava izvođača traju 50 godina od dana izvođenja. Ako je snimak izvođenja u tom roku zakonito izdat, ili zakonito saopćen javnosti, prava izvođača traju 50 godina od dana prvog izdanja ili prvog saopćavanja, zavisno od toga koji je dan bio ranije. 

(2)    Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

POGLAVLJE II. PRAVA PROIZVOĐAČA FONOGRAMA 

Član 126. 

(Proizvođač fonograma) 

(1)    "Proizvođač fonograma", u smislu ovog zakona, jeste fizičko ili pravno lice koje preduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimanje zvukova jednog izvođenja ili drugih zvukova, ili onoga što predstavlja zvukove. 

(2)    "Snimanje", u smislu ovog zakona, znači fiksiranje zvukova ili onoga što predstavlja zvukove na nosač s kojeg se oni mogu slušati, reproducirati ili saopćavati putem određenog uređaja. 

(3)    "Fonogram", u smislu ovog zakona, jeste snimak zvukova izvođenja ili drugih zvukova ili onoga što predstavlja zvukove, osim ako se radi o snimku koji je uključen, odnosno ugrađen u audiovizuelno djelo. 

Član 127. 

(Prava proizvođača fonograma) 

Proizvođač fonograma ima isključivo pravo: 

a)    direktnog ili indirektnog reproduciranja svojih fonograma, na bilo koji način i u bilo kojoj formi, 

b)    distribuiranja svojih fonograma, 

c)    davanja u zakup svojih fonograma, 

d)    činjenja dostupnim javnosti svojih fonograma. 

Član 128. 

(Pravo na naknadu za saopćavanje javnosti) 

(1)    Ako se fonogram izdat u komercijalne svrhe koristi za radiodifuzno emitiranje ili neki drugi oblik saopćavanja javnosti, korisnik je za svako pojedinačno korištenje obavezan da plati proizvođaču fonograma jedinstvenu pravičnu naknadu. 

(2)    Polovinu naknade iz stava (1) ovog člana proizvođač fonograma dužan je da plati izvođačima čije je izvođenje snimljeno na korištenom fonogramu, ako ugovorom između njih nisu određeni drugačiji udjeli. 

(3)    Za potrebe ovog člana, fonogrami koji su učinjeni dostupnim javnosti na način koji omogućava pojedincu pristup tim fonogramima s mjesta i u vrijeme koje sâm odabere smatraju se kao fonogrami izdati u komercijalne svrhe. 

(4)    Pravo na naknadu za saopćavanje javnosti fonograma traje 50 godina od dana njegovog objavljivanja pod uslovima da je on još uvijek zaštićen prema članu 125. ovog zakona. 

Član 129. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Proizvođač fonograma ima pravo na odgovarajuću naknadu za svako reproduciranje svojih fonograma za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 130. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava proizvođača fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksiranja. Ako je fonogram u tom roku zakonito izdat, prava traju 50 godina od dana prvog izdanja. Ako fonogram u tom roku nije zakonito izdat, ali je zakonito saopćen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog saopćavanja javnosti. 

(2)    Rok iz stava (1) ovog člana počinje teći od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka. 

POGLAVLJE III. PRAVA FILMSKIH PRODUCENATA 

Član 131. 

(Filmski producent i videogram) 

Filmski producent (proizvođač videograma) je fizičko ili pravno lice koje u svoje ime daje inicijativu, prikuplja finansijska sredstva, organizira, rukovodi i preuzima odgovornost za fiksiranje audiovizuelnog djela ili slijeda pomičnih slika praćenih zvukom ili bez zvuka (videogram). 

Član 132. 

(Prava filmskog producenta) 

Filmski producent ima isključivo pravo: 

a)    reproduciranja svojih videograma, 

b)    distribuiranja svojih videograma, 

c)    davanja u zakup svojih videograma, 

d)    javnog prikazivanja svojih videograma, 

e)    činjenja dostupnim javnosti svojih videograma. 

Član 133. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

Filmski producent ima pravo na odgovarajuću naknadu za zvučno i vizuelno reproduciranje svojih videograma za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu prema članu 36. stav (2) ovog zakona. 

Član 134. 

(Trajanje prava) 

Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksiranja videograma. Ako je videogram u tom roku zakonito izdat ili zakonito saopćen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog izdanja ili dana takvog prvog saopćavanja, zavisno od toga koji dan je bio ranije. 

POGLAVLJE IV. PRAVA ORGANIZACIJA ZA RADIODIFUZIJU 

Član 135. 

(Organizacija za radiodifuziju i emisije) 

(1)    Organizacija za radiodifuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i snosi odgovornost za proizvodnju emisije. 

(2)    Emisija je zvučni, vizuelni, odnosno zvučno-vizuelni sadržaj pretvoren u električni, elektromagnetni ili drugi signal koji se emitira radi saopćavanja javnosti. 

Član 136. 

(Prava organizacija za radiodifuziju) 

Organizacija za radiodifuziju ima isključivo pravo: 

a)    reemitiranja svojih emisija bežično ili putem žica, 

b)    sekundarnog korištenja svojih emisija, u smislu člana 31. ovog zakona, ako se to radi uz naplatu ulaznica, 

c)    snimanja svojih emisija, 

d)    reproduciranja snimaka svojih emisija, 

e)    distribuiranja snimaka svojih emisija, 

f)    činjenja dostupnim javnosti svojih emisija. 

Član 137. 

(Trajanje prava) 

Prava organizacije za radiodifuziju traju 50 godina od dana prvog emitiranja. 

POGLAVLJE V. PRAVA IZDAVAČA 

Član 138. 

(Naknada za privatnu upotrebu) 

(1)    Izdavači imaju pravo na naknadu za reproduciranje svojih izdanja za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu prema članu 36. stav (3) ovog zakona. 

(2)    Pravo na naknadu iz stava (1) ovog člana traje 50 godina od zakonitog izdanja djela. 

Član 139. 

(Neobjavljena slobodna djela) 

(1)    Lice koje prvi put zakonito izda ili saopći javnosti još neobjavljeno autorsko djelo na kojem su autorska prava već istekla stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovom zakonu. 

(2)    Prava iz stava (1) ovog člana traju 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili prvog zakonitog saopćavanja javnosti. 

Član 140. 

(Kritička i naučna izdanja slobodnih djela) 

(1)    Lice koje pripremi izdanje autorskog djela na kojem su autorska prava već istekla, a koje je rezultat naučnog istraživanja ili obrade i bitno se razlikuje od postojećih izdanja tog djela stiče prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora prema ovom zakonu. 

(2)    Prava iz stava (1) ovog člana traju 30 godina od prvog zakonitog izdanja djela. 

POGLAVLJE VI. PRAVA PROIZVOĐAČA BAZE PODATAKA 

Član 141. 

(Baza podataka i proizvođač baze podataka) 

(1)    Baza podataka, u smislu ovog zakona, jeste zbirka samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku koja je sistematski ili metodički uređena i pojedinačno pristupačna putem elektronskih ili drugih sredstava i kod koje je pribavljanje, verifikacija ili predstavljanje njenog sadržaja tražilo kvalitativno ili kvantitativno značajno ulaganje ljudskih, tehničkih ili finansijskih sredstava. 

(2)    Proizvođač baze podataka je pravno ili fizičko lice koje preduzima inicijativu i preuzima rizik ulaganja sredstava, navedenih u stavu (1) ovog člana, u njeno izrađivanje. 

(3)    Zaštita baze podataka ili njenog sadržaja, prema odredbama ovog odjeljka, nezavisna je od njene zaštite autorskim pravom ili drugim pravima. Uključivanjem građe u bazu podataka i njenim korištenjem ne smije se zadirati u prava koja postoje na toj građi. 

Član 142. 

(Obim zaštite) 

(1)    Zaštita baze podataka obuhvata: 

a)    cjelokupan sadržaj baze podataka, 

b)    svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadržaja baze podataka, 

c)    kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadržaja baze podataka ako se ti dijelovi koriste ponavljano i sistematski, pa je to suprotno redovnom korištenju baze podataka ili u nerazumnoj mjeri nanosi štetu zakonitim interesima njenog proizvođača. 

(2)    Zaštita se ne odnosi na kompjuterske programe koji su korišteni za izradu baze podataka ili za rad s bazama podataka koje su dostupne elektronskim putem. 

Član 143. 

(Prava proizvođača baze podataka) 

Proizvođač baze podataka ima isključivo pravo: 

a)    reproduciranja svoje baze podataka, 

b)    distribuiranja primjeraka svoje baze podataka, 

c)    davanja u zakup primjeraka svoje baze podataka, 

d)    činjenja dostupnim javnosti svoje baze podataka, 

e)    drugog oblika saopćavanja javnosti svoje baze podataka. 

Član 144. 

(Prava i obaveze ovlaštenih korisnika) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka može se slobodno koristiti kvalitativno ili kvantitativno neznatnim dijelovima njenog sadržaja u bilo koju svrhu. Ako je korisnik ovlašten samo u pogledu dijela baze podataka, ovaj stav se primjenjuje samo na taj dio. 

(2)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije obavljati radnje koje su suprotne uobičajenom korištenju te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose štetu zakonitim interesima njenog proizvođača. 

(3)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka ne smije nanijeti štetu autorskom ili srodnim pravima u pogledu dijela ili predmeta zaštite koji su sadržani u bazi podataka. 

(4)    Ugovorne odredbe koje su suprotne odredbama ovog člana su ništave. 

Član 145. 

(Ograničenja prava proizvođača baze podataka) 

(1)    Ovlašteni korisnik objavljene baze podataka može se slobodno koristiti znatnim dijelovima njenog sadržaja u slučaju: 

a)    privatne ili druge vlastite upotrebe baze podataka koja nije elektronska, ako postoje uslovi iz člana 46. ovog zakona, 

b)    nastave, ako postoje uslovi iz člana 45. ovog zakona. 

(2)    Upotreba baze podataka je slobodna u provođenju zadataka javne sigurnosti i u službenim postupcima, ako postoje uslovi iz člana 53. ovog zakona. 

Član 146. 

(Trajanje prava) 

(1)    Prava proizvođača baze podataka traju 15 godina od završetka njene izrade. Ako je u tom roku baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takvog prvog objavljivanja. 

(2)    Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadržaja baze podataka, uključujući izmjenu nastalu akumuliranjem postepenih dopuna, brisanja ili izmjena, koja se može smatrati kao kvalitativno ili kvantitativno novo znatno ulaganje u tu bazu podataka, prouzrokuje početak ponovnog roka trajanja zaštite iz stava (1) ovog člana. 

DIO ŠESTI - OSTVARIVANJE PRAVA 

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 

Član 147. 

(Način ostvarivanja prava) 

(1)    Autor može da ostvaruje svoja autorska prava sâm ili posredstvom zastupnika. Zastupnik može da bude fizičko ili pravno lice kojeg autor ovlasti za zastupanje. 

(2)    Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno autorsko djelo (individualno ostvarivanje prava) ili za više autorskih djela više autora zajedno (kolektivno ostvarivanje prava). 

(3)    Kolektivno ostvarivanje prava uređuje se posebnim zakonom uz odgovarajuću primjenu odredbi ovog zakona. 

Član 148. 

(Individualno ostvarivanje prava posredstvom zastupnika) 

(1)    Individualno ostvarivanje autorskih prava posredstvom zastupnika obuhvata zastupanje autora u pravnim poslovima s korisnicima, odnosno naručiocima njihovih djela, uključivši naplatu autorskih naknada i zastupanje autora u sudskim ili drugim službenim postupcima radi zaštite njihovih autorskih prava. 

(2)    Ako autor ostvaruje svoja autorska prava pred sudom ili drugim državnim organom posredstvom zastupnika koji je pravno lice, takav zastupnik ima pravo tražiti nagradu za svoje usluge i vraćanje troškova u vezi s obavljanjem tih usluga prema važećoj advokatskoj tarifi, ako ovlašteno lice pravnog lica ispunjava uslove za zastupanje pred sudovima ili drugim državnim organima. 

Član 149. 

(Srodna prava) 

Odredbe ovog poglavlja važe na odgovarajući način i za srodna prava. 

POGLAVLJE II. ZAŠTITA PRAVA 

Odjeljak A. Opće odredbe 

Član 150. 

(Ovlaštena lica) 

(1)    Lice čija su prava iz ovog zakona povrijeđena može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od njihovog povredioca prema općim pravilima o naknadi štete, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Jednaku zaštitu može tražiti lice kojem prijeti stvarna opasnost da će njegova prava iz ovog zakona biti povrijeđena. 

Član 151. 

(Solidarnost ovlaštenika i povredioca) 

(1)    Ako je više lica ovlašteno da traži zaštitu prava, svako od njih može da traži zaštitu tog prava u cjelini. 

(2)    Ako je više lica povrijedilo pravo iz ovog zakona, svako od njih odgovara za načinjenu povredu u cjelini. 

Član 152. 

(Zaštita tehničkih mjera) 

(1)    Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako zaobiđe efektivne tehničke mjere koje služe za zaštitu autorskih djela ili predmeta srodnih prava. 

(2)    Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglašava za prodaju ili daje u zakup ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program, ili pruža usluge, koje: 

a)    se predstavljaju, oglašavaju ili se njima trguje radi omogućavanja zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera, ili 

b)    imaju samo ograničen komercijalni značaj ili upotrebljivost za druge svrhe osim za zaobilaženje efektivnih tehničkih mjera, ili 

c)    su prvenstveno zamišljeni, proizvedeni, izrađeni, sastavljeni, prilagođeni ili učinjeni radi zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera. 

(3)    Tehničke mjere, u smislu ovog zakona, označavaju svaku tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program koji su u normalnom toku svoje primjene namijenjeni da sprečavaju ili ograničavaju radnje koje nosilac prava iz ovog zakona nije dopustio. Te mjere smatraju se "efektivnim" kada nosioci prava iz ovog zakona korištenje svojih autorskih djela ili predmeta srodnih prava ograničavaju putem kontrole pristupa ili putem zaštitnog postupka kao što su enkripcija, deformacija ili druga transformacija autorskog djela ili predmeta srodnih prava, ili putem mehanizma za kontrolu umnožavanja kojima se postiže cilj zaštite. 

(4)    Odredbe ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se i na tehnologiju, uređaj, sredstvo, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program napravljen za uklanjanje ili izmjenu elektronskih podataka o upravljanju pravima (član 153.). 

(5)    Radnje spomenute u odredbama ovog člana ne predstavljaju povredu prava ako se izvrše u pojedinačnom konkretnom slučaju radi provođenja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg službenog postupka. 

Član 153. 

(Zaštita podataka o upravljanju pravima) 

(1)    Smatra se da je lice povrijedilo isključiva prava iz ovog zakona ako bez dozvole nosioca prava učini neku od sljedećih radnji kojima se uzrokuje, omogućava, olakšava ili prikriva povreda prava iz ovog zakona: 

a)    uklanjanje ili izmjena bilo kojeg elektronskog podatka za upravljanje pravima, 

b)    reproduciranje, distribuiranje, uvoz radi daljnjeg distribuiranja, davanje u zakup, činjenje dostupnim ili saopćavanje javnosti autorskih djela ili predmeta srodnih prava s kojih su elektronski podaci o upravljanju pravima uklonjeni ili izmijenjeni. 

(2)    Podaci o upravljanju pravima iz stava (1) ovog člana jesu podaci koje je naveo nosilac prava i kojima se identificiraju: autorsko djelo, odnosno predmet zaštite srodnog prava, autor ili drugi nosilac prava, uslovi korištenja djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke, ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili predmeta srodnog prava, ili se pojavljuju u vezi s njihovim saopćavanjem javnosti. 

Član 154. 

(Obaveza naznačavanja) 

Nosilac prava, uvoznik ili drugo lice koje je primijenilo tehničke mjere ili koje ima ovlaštenje i mogućnost da ih otkloni mora na svakom primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, izrađenom ili uvezenom u komercijalne svrhe, jasno i vidljivo naznačiti upotrebu tehničkih mjera prema ovom zakonu i navesti: 

a)    podatke o upotrijebljenoj tehničkoj mjeri i njenim učincima, 

b)    svoje ime, odnosno firmu i kontakt-adresu za omogućavanje efektivnog provođenja člana 155. stav (1) ovog zakona. 

Član 155. 

(Ostvarivanje sadržajnih ograničenja prava) 

(1)    Nosilac prava koji koristi tehničke mjere, prema ovom zakonu, mora licima koja imaju zakonit pristup primjerku autorskog djela ili predmeta srodnih prava, na njihov zahtjev, u najkraćem mogućem vremenu omogućiti da ostvare sadržajna ograničenja prava iz stava (3) ovog člana, izmjenom ili otklanjanjem tehničke mjere ili na drugi način. 

(2)    Ako nosilac prava ne postupi prema odredbi stava (1) ovog člana, tvrdeći da uslovi iz stava (3) ovog člana ne postoje, lica koja hoće da ostvare sadržajna ograničenja prava mogu tražiti medijaciju. Medijacija se može tražiti i bez sporazuma o medijaciji. U medijacionom postupku koriste se na odgovarajući način odredbe o medijaciji iz zakona koji uređuje kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava. 

(3)    Uzimajući u obzir uslove iz ovog zakona, uključujući mogućnost plaćanja naknade, sadržajna ograničenja prava, prema odredbama stava (1) ovog člana, mogu se ostvarivati u slučaju: 

a)    korištenja od invalidnih lica (član 42.), 

b)    korištenja radi nastave (član 45.), 

c)    privatnog i drugog vlastitog reproduciranja (član 46.), 

d)    službenih postupaka (član 53.), 

e)    efemernih snimaka radiodifuznih organizacija (član 77. stav (2)). 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovog člana ne odnose se na tehničke mjere upotrijebljene za: 

a)    ispunjenje obaveza nosioca prava iz stava (1) ovog člana, uključujući provođenje ugovora zaključenih u tu svrhu, 

b)    zaštićena djela koja se na osnovu odgovarajućeg ugovora koriste u smislu odredbi člana 32. ovog zakona. 

Odjeljak B. Sudska zaštita 

Član 156. 

(Obim prava na zaštitu) 

(1)    Ako je isključivo pravo iz ovoga zakona povrijeđeno, nosilac tog prava može zahtijevati: 

a)    utvrđivanje učinjene povrede, 

b)    zabranu daljnjeg vršenja učinjene povrede i budućih sličnih povreda prestankom ili suzdržavanjem od radnji koje to pravo vrijeđaju, 

c)    uklanjanje stanja nastalog povredom prava, 

d)    povlačenje predmeta povrede iz privrednih tokova uz uvažavanje interesa trećih savjesnih lica, 

e)    potpuno uklanjanje predmeta povrede iz privrednih tokova, 

f)    uništenje predmeta povrede, 

g)    uništenje sredstava koja su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjena ili se upotrebljavaju za činjenje povreda i koja su vlasništvo povredilaca, 

h)    prepuštanje predmeta povrede nosiocu prava uz plaćanje troškova proizvodnje, 

i)    objavljivanje presude. 

(2)    Pri odlučivanju o zahtjevima iz stava (1) tač. c) do h) ovog člana sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, naročito srazmjernost između težine učinjene povrede i zahtjeva, kao i interes ovlaštenog lica da se osigura efektivna zaštita prava. Odredbe stava (1) tač. c) i f) ovog člana ne primjenjuju se na izgrađene arhitektonske objekte, osim ako je uništenje objekta svrsishodno, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito manju vrijednost objekta. 

(3)    U postupku protiv lica čije su usluge bile upotrijebljene za povredu prava, a postojanje te povrede već je pravosnažno ustanovljeno u postupku prema trećem licu, pretpostavlja se da povreda prava postoji. 

Član 157. 

(Naknada štete) 

(1)    Za sve povrede prava iz ovog zakona važe opća pravila o naknadi štete i odgovornosti za štetu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

(2)    Povredilac prava dužan je platiti nosiocu prava odštetu u obimu koji se određuje prema općim pravilima o naknadi štete, ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonito korištenje djela ili predmeta srodnih prava određene vrste. 

Član 158. 

(Penal) 

(1)    Ako je autorsko imovinsko pravo iz ovog zakona povrijeđeno namjerno ili krajnjom nepažnjom, nosilac prava može od povredioca tražiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene naknade. 

(2)    Pri odlučivanju o zahtjevu za plaćanje penala sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito obim nastale štete, stepen krivice povredioca, obim ugovorene ili uobičajene naknade i preventivni cilj penala. 

(3)    Ako je nastala šteta veća od penala iz stava (1) ovog člana, nosilac prava ovlašten je da traži razliku do iznosa naknade potpune štete. 

Član 159. 

(Nematerijalna šteta) 

Nezavisno od naknade imovinske štete, kao i u slučaju da takve štete nema, autor ili izvođač mogu tražiti da se dosudi pravična novčana odšteta za pretrpljenu duševnu bol zbog povrede moralnih prava. Pri odlučivanju o zahtjevu sud će uzimati u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito intenzitet i trajanje duševne boli uzrokovane povredom moralnih prava. 

Član 160. 

(Privremene mjere) 

(1)    Sud će odrediti privremenu mjeru radi osiguranja zahtjeva prema odredbama ovog zakona ako predlagač učini vjerovatnim: 

a)    da je nosilac prava iz ovog zakona i 

b)    da je njegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede. 

(2)    Nosilac prava mora učiniti vjerovatnom i jednu od sljedećih pretpostavki: 

a)    opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano, 

b)    da je privremena mjera potrebna radi sprečavanja nastanka štete koju će kasnije biti teško popraviti, ili 

c)    da pretpostavljeni povredilac, donošenjem privremene mjere koja bi se kasnije u postupku pokazala kao neopravdana, ne bi pretrpio veće negativne posljedice od onih koje bi bez donošenja takve privremene mjere pretrpio nosilac prava. 

(3)    Nosilac prava koji predlaže da se donese privremena mjera bez prethodnog obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je, osim uslova iz st. (1) i (2) ovog člana, da učini vjerovatnim da bi bilo kakvo odgađanje donošenja privremene mjere prouzrokovalo nosiocu prava nastanak štete koju bi bilo teško popraviti. U slučaju donošenja privremene mjere prema odredbama ovog stava, sud će rješenje o privremenoj mjeri dostaviti suprotnoj strani odmah poslije njenog provođenja. 

(4)    Nosilac prava ne mora dokazivati opasnost da će ostvarivanje zahtjeva biti onemogućeno ili znatno otežano ako učini vjerovatnim da će predložena privremena mjera pretpostavljenom povrediocu uzrokovati samo neznatnu štetu. Uzima se da opasnost postoji ako bi trebalo ostvarivati zahtjeve u inozemstvu. 

(5)    Sud može odrediti za osiguranje zahtjeva, prema stavu (1) ovog člana, bilo koju privremenu mjeru kojom se može postići cilj osiguranja, a naročito: 

a)    da se pretpostavljenom povrediocu zabrane radnje kojima se povređuje pravo iz ovog zakona, 

b)    da se oduzmu, uklone iz prometa i pohrane predmeti povrede i sredstva povrede koji su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjeni, odnosno upotrebljavaju se za činjenje povreda. 

(6)    Ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, sud će u rješenju odrediti i rok u kojem predlagač mora da podnese tužbu radi opravdanja te mjere. Rok ne može biti duži od 20 radnih dana, odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostavljanja rješenja predlagaču, zavisno od toga koji rok ističe kasnije. 

(7)    Sud mora odlučiti o prigovoru protiv rješenja o privremenoj mjeri u roku od 30 dana od dana podnošenja odgovora na prigovor, odnosno od isteka roka za podnošenje tog odgovora. 

(8)    U postupku za donošenje privremene mjere primjenjuju se odredbe zakona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. 

Član 161. 

(Osiguranje dokaza) 

(1)    Sud će donijeti rješenje o osiguranju dokaza ako predlagač učini sudu vjerovatnim: 

a)    da je nosilac prava iz ovog zakona, 

b)    da je njegovo pravo povrijeđeno ili da prijeti stvarna opasnost od povrede, 

c)    da će dokazi o toj povredi biti uništeni ili kasnije neće moći biti izvedeni. 

(2)    Nosilac prava koji traži da se donese rješenje o osiguranju dokaza bez prethodnog obavještavanja i saslušanja suprotne strane dužan je da, osim uslova iz stava (1) ovog člana, učini vjerovatnim i postojanje opasnosti da će dokazi o povredi, zbog radnji protivnika, biti uništeni, ili se kasnije neće moći izvesti. U slučaju donošenja odluke o osiguranju dokaza prema odredbama ovog stava, sud će rješenje o osiguranju dostaviti suprotnoj strani odmah poslije izvođenja dokaza. 

(3)    Sud može rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti da se izvede bilo koji dokaz, a naročito: 

a)    uviđaj prostorija, poslovne dokumentacije, inventara, baza podataka, kompjuterskih memorijskih jedinica ili drugih stvari, 

b)    oduzimanje uzoraka predmeta povrede, 

c)    pregled i predaju dokumenata, 

d)    određivanje i saslušanje vještaka, 

e)    saslušanje svjedoka. 

(4)    Osiguranje dokaza može se tražiti i poslije pravosnažno okončanog postupka, ako je to potrebno radi pokretanja postupka prema vanrednim pravnim lijekovima ili za vrijeme takvog postupka. 

(5)    U postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, primjenjuju se odredbe zakona o parničnom postupku, a koje se odnose na sudske mjere osiguranja, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Postupak osiguranja dokaza je hitan. 

(6)    Ako se kasnije pokaže da je prijedlog za osiguranje dokaza neopravdan ili ako nosilac prava taj prijedlog ne opravda, suprotna strana ima pravo tražiti: 

a)    vraćanje oduzetih predmeta, 

b)    zabranu upotrebe pribavljenih informacija, 

c)    naknadu štete. 

(7)    Sud mora u postupku osiguranja dokaza, prema odredbama ovog člana, osigurati zaštitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotne strane. 

Član 162. 

(Dužnost obavještavanja) 

(1)    Sud može u toku parnice, zbog povrede prava iz ovog zakona, na osnovu opravdanog zahtjeva jedne od stranaka odrediti povrediocu prava da dostavi podatke o izvoru i distribucionim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje pravo iz ovog zakona. 

(2)    Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostave sudu i lica koja u obimu komercijalne djelatnosti: 

a)    posjeduju robu za koju se sumnja da se njome povređuje pravo iz ovog zakona, ili 

b)    koriste usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog zakona, ili 

c)    daju usluge za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog zakona. 

(3)    Uzima se da je neka radnja preduzeta u obimu komercijalne djelatnosti ako je preduzeta za pribavljanje posredne ili neposredne ekonomske koristi. Pojam komercijalne djelatnosti ne obuhvata radnje savjesnih krajnjih potrošača. 

(4)    Sud može odrediti da podatke iz stava (1) ovog člana dostavi sudu i lice koje je od nekog od lica navedenih u stavu (2) ovog člana označeno kao umiješano u proizvodnju, izradu i distribuciju robe ili davanje usluga za koje se sumnja da se njima povređuje pravo iz ovog zakona. 

(5)    Podaci traženi na osnovu stava (1) ovog člana mogu obuhvatati: 

a)    ime, adresu, odnosno firmu i sjedište proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe, odnosno davalaca usluga, kao i namjeravanih prodavača na veliko i malo, 

b)    podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe ili usluga, kao i o cijenama ostvarenim za odnosnu robu i usluge. 

Član 163. 

(Izvođenje dokaza) 

(1)    Ako sud odluči da će izvesti predloženi dokaz koji se nalazi kod suprotne strane, ta strana dužna je na zahtjev suda predati dokazna sredstva kojima raspolaže. 

(2)    Stav (1) ovog člana odnosi se i na bankovnu, finansijsku i poslovnu dokumentaciju koja je pod kontrolom suprotne strane, ako se radi o povredi koja dostiže obim komercijalne djelatnosti. 

(3)    U postupku izvođenja dokaza primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno. 

(4)    Sud mora poslije izvođenja dokaza, prema stavu (1) ovog člana, osigurati zaštitu povjerljivih podataka stranaka i voditi brigu o tome da se sudski postupak ne zloupotrebljava isključivo s namjerom pribavljanja povjerljivih podataka suprotne stranke. 

POGLAVLJE III. MJERE ZA OSIGURANJE ZAŠTITE PRAVA 

Odjeljak A. Deponiranje i evidencija autorskih djela 

Član 164. 

(Deponiranje autorskih djela) 

(1)    S ciljem očuvanja dokaza ili iz drugih razloga, nosilac prava iz ovog zakona može deponirati originale ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Deponiranje djela upisuje se u knjigu evidencije autorskih djela koju vodi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(2)    Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da prava na djelima i predmetima srodnih prava koja su upisana u knjigu evidencije autorskih djela iz stava (1) ovog člana postoje i pripadaju licu koje je tamo naznačeno kao njihov nosilac. 

(3)    Knjiga evidencije autorskih djela je javna i jedinstvena za cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine. 

(4)    Ako postoji sumnja o tome da li se radi o djelu ili predmetu srodnog prava prikladnom za upis u knjigu evidencije autorskih djela, mišljenje o tome daje Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

(5)    Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojanje i zaštitu prava iz ovog zakona. 

(6)    Bliže propise o načinu i formi deponiranja djela, te upisu u knjigu evidencije autorskih djela donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. 

Član 165. 

(Znaci o zadržanim isključivim pravima) 

(1)    Nosilac isključivih prava iz ovog zakona može na original ili primjerke svog djela staviti znak © ispred svog imena ili firme i godinu objavljivanja. 

(2)    Nosilac isključivih prava na fonogramima iz ovog zakona može na originalu ili primjercima svog izdanog fonograma, odnosno na njihovoj ambalaži, staviti znak (P) ispred svog imena ili firme i godinu prvog izdanja. 

(3)    Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da postoje isključiva prava na djelima, odnosno fonogramima koji nose takvu oznaku i da pripadaju licu koje je uz takav znak navedeno. 

(4)    Odredbe ovog člana nemaju uticaja na postojanje i zaštitu prava iz ovog zakona. 

Odjeljak B. Carinske mjere 

Član 166. 

(Zahtjev nosioca prava) 

(1)    Nosilac isključivih prava prema ovom zakonu, koji opravdano sumnja da će doći do uvoza ili izvoza robe koja je proizvedena suprotno odredbama ovog zakona, može kod organa nadležnog za carinske poslove (carinski organ) podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava putem carinskih mjera privremenog zadržavanja robe od daljnjeg puštanja u promet. 

(2)    Zahtjev za zaštitu prava, prema stavu (1) ovog člana, mora da sadrži naročito: 

a)    podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu isključivog prava iz ovog zakona, ako se ne radi o istom licu, 

b)    detaljan opis robe, koji omogućava carinskoj ispostavi da je identificira, 

c)    dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno njegov ovlaštenik, nosilac isključivog prava iz ovog zakona u vezi s tom robom, 

d)    dokaze o tome da je isključivo pravo vjerovatno povrijeđeno, 

e)    druge podatke važne za odlučivanje o zahtjevu kojim raspolaže podnosilac, kao što su podaci o lokaciji robe i njenoj destinaciji, očekivani datum dolaska ili odlaska pošiljke, podaci o sredstvu transporta, podaci o uvozniku, izvozniku, primaocu i sl., 

f)    vremenski period u kojem će carinske ispostave postupati prema zahtjevu i koji ne može biti duži od dvije godine od dana podnošenja zahtjeva. 

(3)    Carinski organ može prije donošenja odluke kojom udovoljava zahtjevu iz stava (1) ovog člana tražiti od nosioca prava da položi osiguranje za troškove pohranjivanja i prijevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi mogla da nastane carinskom organu u vezi s robom. 

(4)    Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz stava (1) ovog člana, on o tome obavještava sve carinske ispostave i nosioca prava. 

Član 167. 

(Postupak nakon privremenog zadržavanja robe) 

(1)    Ako carinska ispostava pri provođenju carinskog postupka nađe robu koja odgovara opisu robe iz odluke carinskog organa, ona će tu robu privremeno zadržati od daljnjeg puštanja u promet. Odluka o privremenom zadržavanju robe uručuje se njenom uvozniku. U odluci o zadržavanju robe određuje se da se vlasnik robe, odnosno lice koje je ovlašteno za raspolaganje robom, u roku od deset radnih dana od dana privremenog zadržavanja, može izjasniti o tome da li se radi o krivotvorenoj robi, odnosno drugoj povredi prava iz ovog zakona. 

(2)    Ako carinska ispostava koja je robu privremeno zadržala ne primi pisano izjašnjenje vlasnika ili lica koje je ovlašteno da raspolaže robom u roku iz stava (1) ovog člana, ona može na zahtjev i o trošku nosioca prava da robu oduzme i uništi. 

(3)    Ako vlasnik robe ili lice koje je ovlašteno da raspolaže robom, u roku iz stava (1) ovog člana, podnese izjavu da se ne radi o krivotvorenoj robi, odnosno drugoj povredi prava iz ovog zakona, nosilac prava može u roku od deset radnih dana od prijema obavještenja o takvoj izjavi da podnese tužbu zbog povrede prava. Ako posebne okolnosti slučaja to opravdavaju, carinski organ može, na zahtjev nosioca prava, odrediti dodatni rok za podnošenje tužbe, koji ne može biti duži od deset radnih dana. 

(4)    Nosilac prava ili lice koje on ovlasti može za vrijeme privremenog zadržavanja izvršiti pregled i kontrolu robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivanje njegovih zahtjeva i za ostvarivanje sudske zaštite njegovih prava uz osiguranje zaštite povjerljivih podataka. Pravo da izvrši pregled i kontrolu robe ima i njen uvoznik. 

(5)    Ako nosilac prava ne podnese tužbu, u skladu sa stavom (3) ovog člana, privremeno zadržana roba pušta se u traženu carinski dopuštenu upotrebu, odnosno promet. 

(6)    Ako nosilac prava pokrene sudski postupak, u skladu s odredbama stava (3) ovog člana, carinska ispostava donosi odluku o pljenidbi robe do donošenja pravosnažne sudske odluke. 

Član 168. 

(Postupak po službenoj dužnosti) 

(1)    Ako carinska ispostava pri provođenju carinskog postupka u vezi s uvozom ili izvozom robe opravdano sumnja da su određenom robom povrijeđena prava iz ovog zakona, ona će privremeno zadržati puštanje te robe u promet i o tome obavijestiti carinski organ. 

(2)    Carinski organ pismeno obavještava nosioca prava o zadržavanju robe, sumnji da se radi o povredi njegovih prava i o mogućnosti da podnese zahtjev prema članu 166. ovog zakona, u roku od pet radnih dana od dana zadržavanja robe. 

(3)    Ako nosilac prava podnese zahtjev, u skladu sa stavom (2) ovog člana, roba se zadržava do donošenja odluke carinskog organa. Ako carinski organ udovolji zahtjevu iz člana 166. ovog zakona, roba se privremeno zadržava narednih deset radnih dana. Nosilac prava u tom roku mora provesti radnje iz člana 167. stav (4) ovog zakona. 

(4)    Odredbe čl. 167. i 168. ovog zakona ne primjenjuju se na uvoz ili izvoz robe u malim količinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu upotrebu, koje se unose ili iznose kao dio ličnog prtljaga ili se šalju u malim pošiljkama. 

Član 169. 

(Primjena drugih carinskih propisa) 

(1)    Na carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način ostali važeći carinski propisi. 

(2)    Propise o provođenju carinskih mjera iz ovog odjeljka Zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. 

(3)    Carinski postupak u vezi s robom kojom se povređuju prava iz ovog zakona je hitan. 

DIO SEDMI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Član 170. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 200.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj preduzetnik ako: 

a)    bez prijenosa odgovarajućeg autorskog imovinskog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u zakup, javno izvede, javno prenese, javno prikaže, javno saopći s fonograma ili videograma, radiodifuziono emitira, radiodifuziono reemitira, sekundarno koristi, emitira, učini dostupnim javnosti, preradi, audiovizuelno prilagodi ili na drugi način iskoristi autorsko djelo, odnosno njegov primjerak (čl. 21. do 33. i član 110. ovog zakona), 

b)    posjeduje primjerak kompjuterskog programa u komercijalne svrhe, a pri tome zna ili bi trebalo da zna da se radi o primjerku kojim se povređuje autorsko pravo (član 107. tačka b) ovog zakona), 

c)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, snimi, javno prenese ili radiodifuziono emitira živo izvođenje ili reproducira, učini dostupnim javnosti, distribuira ili dâ u zakup fonogram ili videogram sa snimljenim izvođenjem ili na drugi način iskoristi izvođenje (član 119. ovog zakona), 

d)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u zakup, učini dostupnim javnosti ili na drugi način iskoristi fonogram ili videogram (čl. 127. i 132. ovog zakona), 

e)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, radiodifuziono reemitira, snimi, reproducira, distribuira, učini dostupnim javnosti ili na drugi način iskoristi emisiju, odnosno njen snimak (član 136. ovog zakona), 

f)    bez prijenosa odgovarajućeg isključivog prava, kada je takav prijenos potreban prema odredbama ovog zakona, reproducira, distribuira, dâ u zakup, učini dostupnim javnosti, ili na drugi način iskoristi bazu podataka, odnosno njen primjerak (član 143. ovog zakona), 

g)    ukloni ili preinači bilo koji elektronski podatak za upravljanje autorskim ili srodnim pravima (član 153. stav (1) tačka a) ovog zakona), 

h)    reproducira, distribuira, uveze radi daljnjeg distribuiranja, dâ u zakup ili saopći javnosti autorsko djelo ili predmet srodnih prava, odnosno njihov primjerak s kojeg je elektronski podatak o upravljanju pravima na nedopušten način uklonjen ili preinačen (član 153. stav (1) tačka b) ovog zakona), 

i)    zaobiđe efektivne tehničke mjere ili proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program, ili pruži uslugu s namjerom nedopuštenog zaobilaženja efektivnih tehničkih mjera prema članu 152. stav (2) ovog zakona (član 152. st. (1) i (2) ovog zakona), 

j)    proizvede, uveze, distribuira, proda, dâ u zakup, oglasi za prodaju ili zakup, ili posjeduje za komercijalne svrhe tehnologiju, uređaj, proizvod, sastavni dio ili kompjuterski program za uklanjanje ili preinačivanje elektronskog podatka o upravljanju pravima (član 152. stav (4) ovog zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

(4)    Predmeti koji su nastali izvršenjem prekršaja iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti i uništeni, a predmeti, odnosno uređaji namijenjeni ili upotrijebljeni za izvršenje tih prekršaja bit će oduzeti. 

(5)    Prekršajni postupak na osnovu odredbi ovog člana je hitan. 

Član 171. 

(Zaštitna mjera) 

(1)    Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona u obavljanju djelatnosti može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine, ako je učinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog prekršaja. 

(2)    Pravnom licu i preduzetniku koji učine prekršaj iz člana 170. stav (1) ovog zakona u povratu izreći će se zaštitna mjera zabrane djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju od najmanje jedne godine. 

Član 172. 

(Novčane kazne za onemogućavanje ostvarivanja sadržajnih ograničenja prava) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ili preduzetnik ako licu koje ima zakoniti pristup primjerku autorskog djela ili predmetu srodnih prava ne osigura sredstva koja omogućuju ostvarivanje sadržajnih ograničenja prava iz člana 155. ovog zakona. 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu ili kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

Član 173. 

(Inspekcijski nadzor) 

(1)    Inspekcijski nadzor nad poštovanjem odredbi ovog zakona u dijelu obavljanja prometa robe i usluga u prvom stepenu vrše inspekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležne za nadzor propisa iz oblasti prometa robe i usluga (tržišta), a u drugom stepenu ministarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležna za oblast prometa robe i usluga (tržišta). 

(2)    Inspekcije iz stava (1) ovog člana vrše inspekcijski nadzor posredstvom nadležnih tržišnih inspektorata. 

Član 174. 

(Ovlaštenja nadležnog tržišnog inspektora) 

(1)    U provođenju inspekcijskog nadzora iz člana 173. ovog zakona nadležni tržišni inspektor, pored općih ovlaštenja propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuje postupak inspekcijskog nadzora, ovlašten je i da: 

a)    trajno oduzme robu namijenjenu prometu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i odredi njeno uništavanje u slučaju kada vlasnik robe ili drugo lice koje ovlašteno raspolaže robom samo izjavi da se radi o robi kojom se povređuje nečije isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

b)    privremeno oduzme robu namijenjenu prometu za koju se opravdano posumnja da povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i obavijesti nosioca prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti trajno oduzimanje robe, 

c)    trajno oduzme robu namijenjenu prometu i odredi njeno uništavanje o trošku nosioca prava, ako nosilac prava ili njegov zastupnik u slučaju iz tačke b) ovog stava izjavi i dokaže da se radi o robi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

d)    privremeno zabrani proizvodnju ili promet robe ili usluge za koju se opravdano posumnja da povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona i obavijesti nosioca prava ili njegovog zastupnika da u roku od pet dana može predložiti izricanje mjere zabrane proizvodnje prometa robe ili usluge, 

e)    trajno zabrani proizvodnju i promet robe ili usluge licu koje je proizvelo ili stavilo u promet robu ili uslugu ako nosilac prava ili njegov zastupnik u slučaju iz tačke d) ovog stava izjavi ili dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona. 

(2)    Osim mjera iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana, inspektor može licu koje je proizvelo ili stavljalo u promet robu ili uslugu kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona izreći i mjeru zabrane rada i obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 do 90 dana. 

(3)    Nosilac prava ili njegov zastupnik može u slučajevima izricanja privremenih mjera iz stava (1) ovog člana izvršiti pregled robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivanje činjenica bitnih za podnošenje prijedloga za preduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana koje su trajnog karaktera. 

(4)    Obavještenje iz stava (1) ovog člana sadrži pouku o mogućnostima i uslovima za podnošenje prijedloga za preduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora trajnog karaktera, obrazložene razloge zbog kojih se sumnja de se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko imovinsko pravo iz ovog zakona, detaljne podatke o robi, odnosno usluzi, vlasniku robe, odnosno pružaocu usluge, mjestu gdje se roba trenutno nalazi, odnosno gdje se usluga vrši i podatke bitne za kontakt nosioca prava sa inspekcijskim organima. 

(5)    Obavještenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se nosiocu prava ili njegovom zastupniku u pisanoj formi, elektronskom poštom, telefaksom ili na drugi pogodan način kojim se osigurava hitnost u postupanju, a u opravdanim slučajevima može se saopćiti i usmeno. 

(6)    Izjava nosioca prava ili njegovog zastupnika iz stava (1) ovog člana, data u postupku inspekcijskog nadzora da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, mora biti u pisanoj formi i ovjerena kod nadležnog organa i obavezno sadržavati i izjavu da prihvata potpunu odgovornost za nadoknadu štete u slučaju da se ne bude radilo o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, a pored toga, u slučaju prijedloga za preduzimanje mjera iz stava (1) tačka c) ovog člana i izjavu da će snositi troškove uništavanja robe kad bude trajno oduzeta i određena za uništavanje. 

(7)    Privremene mjere iz stava (1) ovog člana prestaju, odnosno privremeno oduzeta roba vraća se, u slučajevima: 

a)    kad nosilac prava ili njegov zastupnik nije poznat ili nije dostupan, 

b)    kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne traži ili u ostavljenom roku nije zatražio preduzimanje daljnjih mjera inspekcijskog nadzora, 

c)    kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne da pismenu i ovjerenu izjavu da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona ili ne da izjavu koja ima sve potrebne elemente propisane u stavu (6) ovog člana, 

d)    kad nosilac prava ili njegov zastupnik ne dokaže da se radi o robi ili usluzi kojom se povređuje neko njegovo isključivo imovinsko pravo iz ovog zakona, 

e)    u drugim slučajevima predviđenim zakonom. 

DIO OSMI - PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA 

Član 175. 

(Opće odredbe) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori kao i drugi nosioci autorskih ili srodnih prava koji su državljani Bosne i Hercegovine ili imaju svoje prebivalište ili sjedište u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Druga strana fizička ili pravna lica (stranci) uživaju jednaku zaštitu kao lica iz stava (1) ovog člana, ako je to određeno međunarodnim ugovorom ili ovim zakonom, ili na osnovu materijalnog reciprociteta. Dok se ne dokaže suprotno, smatra se da materijalni reciprocitet postoji. 

(3)    Bez obzira na odredbe st. (1) i (2) ovog člana, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju i stranci: 

a)    u pogledu moralnih prava u svakom slučaju, 

b)    u pogledu prava slijeđenja i prava na naknadu za privatno i drugo vlastito reproduciranje pod uslovom materijalnog reciprociteta. 

Član 176. 

(Autori) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim autora iz člana 175. ovog zakona, uživaju i autori: 

a)    čija su djela izdata u Bosni i Hercegovini prvi put, ili u roku od 30 dana od dana kada su bila izdata u nekoj drugoj državi, 

b)    audiovizuelnih djela čiji producent ima svoje sjedište ili prebivalište u Bosni i Hercegovini, 

c)    arhitektonskih djela sagrađenih na teritoriji Bosne i Hercegovine i djela likovnih umjetnosti koja se, kao nekretnina ili njen čvrsti sastavni dio, nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. 

(2)    Ako su autorsko djelo stvorili koautori, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju svi, ako barem jedan od njih ispunjava neki od uslova iz stava (1) ovog člana. 

Član 177. 

(Izvođači) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izvođača iz člana 175. ovog zakona, uživaju i izvođači: 

a)    čije se izvedbe održavaju na teritoriji Bosne i Hercegovine, 

b)    čije su izvedbe snimljene na fonograme koji su zaštićeni prema ovom zakonu, 

c)    čije su izvedbe, bez fiksiranja na fonograme, uključene u emisije radiodifuznih organizacija koje su zaštićene prema ovom zakonu. 

(2)    Ako u izvođenju učestvuje više izvođača, zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju svi pod uslovom da je barem jedan od njih državljanin Bosne i Hercegovine ili ima prebivalište u Bosni i Hercegovini. 

Član 178. 

(Proizvođači fonograma, filmski producenti i izdavači) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim proizvođača fonograma i filmskih producenata iz člana 175. ovog zakona, uživaju i proizvođači fonograma i filmski producenti čiji je fonogram ili videogram prvi put snimljen u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona, osim izdavača iz člana 175. ovog zakona, uživaju i izdavači čije je izdanje izdano prvi put u Bosni i Hercegovini ili u roku od 30 dana od dana izdavanja u nekoj drugoj državi. 

Član 179. 

(Radiodifuzne organizacije) 

Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju, osim radiodifuznih organizacija iz člana 175. ovog zakona, i radiodifuzne organizacije koje emitiraju svoje emisije putem odašiljača koji se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Član 180. 

(Upoređivanje rokova trajanja prava) 

(1)    Za strane autore koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe rokovi trajanja tih prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe zaštita u državi čiji su oni državljani i ne mogu biti duži od rokova prema ovom zakonu. 

(2)    Za strane nosioce srodnih prava koji uživaju zaštitu prema ovom zakonu važe rokovi trajanja tih prava iz ovog zakona s tim da ističu najkasnije na dan kada ističe zaštita u državi čiji su oni državljani ili u kojoj imaju svoje sjedište i da ne mogu biti duži od rokova prema ovom zakonu. 

Član 181. 

(Saopćavanje javnosti putem satelita) 

(1)    Zaštitu prema odredbama ovog zakona uživaju autori i nosioci srodnih prava čija su djela ili predmeti srodnih prava saopćeni javnosti putem satelita, ako se odgovarajući programski signali, pod kontrolom i odgovornošću organizacije za radiodifuziju u Bosni i Hercegovini, unose u neprekidan komunikacioni lanac koji vodi prema satelitu i natrag na Zemlju. 

(2)    Zaštita prema odredbama ovog zakona postoji i u slučaju da nije ispunjen uslov iz stava (1) ovog člana ako: 

a)    se u Bosni i Hercegovini nalazi relejna stanica kojom se prenose programski signali, ili 

b)    organizacija za radiodifuziju, koja je naručila saopćavanje javnosti putem satelita, ima svoje sjedište u Bosni i Hercegovini. 

Član 182. 

(Apatridi i izbjeglice) 

(1)    Autori i nosioci srodnih prava koji nemaju državljanstvo ili čije državljanstvo nije moguće utvrditi uživaju jednaku zaštitu prema ovom zakonu kao državljani Bosne i Hercegovine ako imaju u njoj svoje prebivalište. 

(2)    Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili se to ne može utvrditi, uživaju u Bosni i Hercegovini jednaku zaštitu kao državljani Bosne i Hercegovine ako imaju u njoj svoje boravište. 

(3)    Ako autori i nosioci srodnih prava nemaju u Bosni i Hercegovini ni boravište, uživaju jednaku zaštitu kao državljani države u kojoj imaju svoje prebivalište ili boravište. 

(4)    Odredbe ovog člana odnose se i na autore i na nosioce srodnih prava kojima, prema međunarodnim ugovorima ili propisima Bosne i Hercegovine, pripada status izbjeglica. 

DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 183. 

(Primjena Zakona) 

(1)    Ovaj zakon primjenjuje se na autorska djela i predmete srodnih prava koja nastanu nakon stupanja na snagu ovog zakona. 

(2)    Ovaj zakon primjenjuje se, također, na autorska djela, izvedbe, fonograme i emisije koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona, a u pogledu kojih prava priznata prethodnim zakonom ili zakonom države njihovog porijekla nisu prestala do dana stupanja na snagu ovog zakona. 

(3)    Ovaj zakon primjenjuje se na baze podataka kao predmete srodnih prava koje su bile izrađene nakon 1. januara 1983. godine. 

Član 184. 

(Zabrana retroaktivne primjene) 

Ovaj zakon ne primjenjuje se na ugovore, odnosno akte korištenja, zaključene, odnosno izvršene u skladu s važećim propisima prije njegovog stupanja na snagu. 

Član 185. 

(Primjena Zakona na kompjuterske programe i baze podataka) 

Odredbe ovog zakona o kompjuterskim programima i bazama podataka primjenjuju se i na kompjuterske programe i baze podataka stvorene, odnosno izrađene prije njegovog stupanja na snagu, ako se time ne zadire u ugovore koji su bili sklopljeni i prava koja su bila stečena do tog dana. 

Član 186. 

(Plaćanje naknade za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu) 

(1)    Odredbe ovog zakona o obavezi plaćanja naknade za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu (čl. 36. i 37. ovog zakona) počinju se primjenjivati nakon isteka jedne godine od njegovog stupanja na snagu. 

(2)    Podzakonski akt o iznosima naknade za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu iz člana 38. stav (1) ovog zakona donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Član 187. 

(Podzakonski akti o deponiranju autorskih djela) 

Podzakonski akt kojim se uređuju deponiranje i vođenje knjige evidencije autorskih djela i predmeta srodnih prava iz člana 164. ovog zakona donosi Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Član 188. 

(Naknada za saopćavanje javnosti fonograma) 

Odredbe ovog zakona o naknadi za saopćavanje javnosti fonograma (čl. 121. i 128. ovog zakona) počinju se primjenjivati nakon isteka 2013. godine. 

Član 189. 

(Propisi o inspekcijskoj kontroli tržišta) 

Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, s ciljem osiguranja efikasne prekršajne zaštite autorskog i srodnih prava, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona izmijenit će, odnosno dopuniti svoje zakonske propise kojima se uređuje inspekcijska kontrola tržišta. 

Član 190. 

(Primjena međunarodnih ugovora) 

Odredbe međunarodnih ugovora u vezi s autorskim pravom i srodnim pravima, kojima je pristupila Bosna i Hercegovina, primjenjuju se na predmete koje tretira ovaj zakon i u slučaju sukoba s odredbama ovog zakona primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. 

Član 191. 

(Prestanak primjene ranijeg propisa i izuzeci) 

(1)    Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06), osim odredbi: 

a)    POGLAVLJA VIII. - OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA, koje se odnosi na kolektivno ostvarivanje autorskog prava (čl. 86., 87., 88., 89., 90. i 91.), 

b)    POGLAVLJA XIII. - OSTVARIVANJE PRAVA UMJETNIKA IZVOĐAČA, koja se odnose na kolektivno ostvarivanje srodnih prava (čl. 105., 106., 107. i 108.), 

c)    POGLAVLJA XVI. - KRIVIČNE ODREDBE, koje se odnose na krivična djela (čl. 120., 121., 122., 123. i 124.) i 

d)    POGLAVLJA XVII. - PREKRŠAJI, koji se odnose na kolektivno ostvarivanje prava (čl. 130., 131. i 132.), na nadležnost sudova (član 134.) i na budžetska pitanja (član 135.). 

(2)    Odredbe iz stava (1) ovog člana pod a), b), c) i d) primjenjivat će se do stupanja na snagu Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. 

Član 192. 

(Stupanje na snagu ovog zakona) 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 543/10
13. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 

361 

Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 80. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 30. lipnja 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. srpnja 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

(Predmet Zakona) 

(1)    Ovim se Zakonom uređuju: 

a)    sadržaj i način kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i srodnih prava, 

b)    organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, 

c)    uvjeti i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, 

d)    tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za uporabu autorskog djela i predmeta srodnih prava, 

e)    nadzor nadležnog državnog tijela nad kolektivnim organizacijama, 

f)    imenovanje, sastav, nadležnosti i rad Vijeća za autorsko pravo. 

(2)    Ovaj se Zakon primjenjuje zajedno sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovoga Zakona ni na koji način ne utječu na prava priznata zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autorsko pravo i autorska djela uključuju i na odgovarajući se način primjenjuju i na srodna prava i na predmete zaštite tih prava. 

(4)    Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na autora odnosno nositelja srodnog prava odnose se i na njihove pravne sljednike. 

Članak 2. 

(Kolektivno ostvarivanje autorskog prava) 

(1)    Kolektivno ostvarivanje autorskog prava znači ostvarivanje autorskog prava za više autorskih djela većega broja autora zajedno posredstvom pravnih osoba specijaliziranih samo za tu djelatnost, koje ispunjavaju sve uvjete prema odredbama ovoga Zakona i koje imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut) za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: kolektivna organizacija). 

(2)    Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u svoje ime a za račun autora. 

(3)    Kolektivno ostvarivanje autorskog prava moguće je samo u slučaju objavljenih autorskih djela. 

Članak 3. 

(Poslovi kolektivnog ostvarivanja autorskog prava) 

(1)    Aktivnosti koje obavlja kolektivna organizacija u ostvarivanju autorskog prava obuhvaćaju sljedeće poslove: 

a)    sklapanje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za uporabu autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod podjednakim uvjetima za iste vrste korisnika, za iste vrste djela i za iste načine uporabe, 

b)    sklapanje kolektivnih ugovora s reprezentativnim udrugama korisnika o uvjetima za uporabu autorskih djela, 

c)    objavljivanje usuglašene tarife o visini naknada za uporabu autorskih djela i upoznavanje korisnika s visinama tih naknada, 

d)    naplatu naknade za uporabu autorskih djela, 

e)    raspodjelu naplaćenih odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim pravilima o raspodjeli, 

f)    kontrolu nad uporabom autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije, 

g)    pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih tijela u slučaju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija, 

h)    sklapanje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama, 

i)    druge aktivnosti koje su povezane s kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promidžbene aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi poštivanja autorskog prava, njegove zaštite i slično). U promidžbene aktivnosti kolektivne organizacije treba uključiti sve radijske i televizijske postaje koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK), zbog ravnopravnosti korisnika. 

(2)    Administrativno-tehničke poslove u vezi s kolektivnim ostvarivanjem autorskog prava kolektivna organizacija može povjeriti drugoj kolektivnoj organizaciji ili gospodarskom društvu na temelju pisanog ugovora. 

Članak 4. 

(Obvezno kolektivno ostvarivanje prava) 

(1)    Ostvarivanje autorskog prava može se provoditi na kolektivan način glede svih prava priznatih prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti određeni ovim Zakonom. 

(2)    Ostvarivanje autorskog prava mora se provoditi samo na kolektivan način u slučaju: 

a)    ponovne prodaje izvornika likovnih djela (pravo slijeđenja), 

b)    ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu uporabu djela, 

c)    kabelskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, neovisno o tomu jesu li to izvorna prava radiodifuznih organizacija ili prava koja su na njih prenijeli drugi nositelji prava, 

d)    pravo reproduciranja aktualnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitanjima u pregledima takvog tiska (clipping). 

(3)    Prava iz stavka (2) ovoga članka nadležna kolektivna organizacija ostvaruje bez ugovora s autorom. 

Članak 5. 

(Iznimno individualno ostvarivanje prava) 

Prava koja se prema članku 4. ovoga Zakona mogu ostvarivati samo na kolektivan način mogu se ostvarivati individualno dok Institut ne izda odobrenje određenoj pravnoj osobi za njihovo kolektivno ostvarivanje. 

DIO DRUGI - KOLEKTIVNA ORGANIZACIJA 

POGLAVLJE I. OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Članak 6. 

(Kolektivna organizacija) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravna osoba koja, uz dozvolu Instituta, obavlja poslove iz članka 3. ovoga Zakona, na temelju ugovora s autorom odnosno na temelju ovoga Zakona, kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost. 

(2)    Iznimno od stavka (1) ovog članka, kolektivna organizacija može obavljati administrativno-tehničke poslove za drugu kolektivnu organizaciju na temelju pisanog ugovora. 

(3)    Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela može postojati samo jedna kolektivna organizacija. 

Članak 7. 

(Standardi poslovanja kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija mora obavljati sve poslove u okviru svoje djelatnosti na način koji osigurava postizanje najvećeg mogućeg stupnja učinkovitosti, dobrog poslovanja, štedljivosti i transparentnosti. 

(2)    Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje troškova svojega rada, a sva druga sredstva dužna je raspodijeliti svojim članovima. Iznimno, statutom kolektivne organizacije može se izričito predvidjeti da se određeni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapređenje mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih članova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije biti veća od 10% neto prihoda kolektivne organizacije. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je pridržavati se međunarodnih i općeprihvaćenih pravila, standarda i načela koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a osobito onih koji se odnose na stručne službe, utvrđivanje visine naknada za uporabu djela, dokumentaciju i njezinu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim autorima. 

Članak 8. 

(Pravni oblik kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravna osoba koja ima status udruge koja djeluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. 

(2)    U slučaju sukoba odredbi ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnutak i rad udruga primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. 

Članak 9. 

(Pravni temelj za kolektivno ostvarivanje prava) 

(1)    Kolektivna organizacija može ostvarivati autorska prava na temelju ugovora s autorom, osim ako ovim Zakonom nije izričito predviđena mogućnost kolektivnog ostvarivanja prava na temelju samoga zakona (članak 4. stavak (3) ovoga Zakona). 

(2)    Ugovor iz stavka (1) ovog članka mora osobito sadržavati: 

a)    odredbu o isključivom prijenosu odgovarajućeg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju, 

b)    nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za račun autora, ostvaruje prenesena prava, 

c)    vrstu djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora, 

d)    vrijeme trajanja ugovora koje ne može biti dulje od pet godina; nakon isteka trajanja ugovor se može neograničeno produljivati za jednaka razdoblja. 

(3)    Ako kolektivna organizacija ostvaruje prava na temelju zakona, stavak (2) toč. b), c) i d) ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način. 

(4)    Ako je ostvarivanje prava prema zakonu ili ugovoru preneseno na kolektivnu organizaciju, autor ne može sam individualno ostvarivati ta prava, osim u slučaju iz članka 5. ovoga Zakona. 

POGLAVLJE II. POSTUPAK DAVANJA DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Članak 10. 

(Zahtjev za dobivanje dozvole) 

(1)    Pravna osoba može poslovati kao kolektivna organizacija samo na temelju dozvole Instituta. 

(2)    Postupak za davanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava pokreće se na temelju pisanog zahtjeva pravne osobe Institutu. Uz takav zahtjev pravna osoba mora podnijeti: 

a)    statut kojim utvrđuje tijela i njihove nadležnosti za obavljanje poslova kolektivne organizacije iz članka 2. stavak (1) ovoga Zakona, 

b)    ime, prezime i adrese osoba ovlaštenih za predstavljanje kolektivne organizacije, 

c)    podatke o broju autora koji su ovlastili pravnu osobu za ostvarivanje prava na njihovim djelima, kao i popis djela koja će činti repertoar kolektivne organizacije, 

d)    dokaze o tomu da pravna osoba raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za učinkovito kolektivno ostvarivanje prava, 

e)    poslovni plan iz kojeg proizlazi realna procjena opsega ukupnog ekonomskog učinka kolektivnog ostvarivanja prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima utemeljen zaključak da će ta pravna osoba moći obavljati djelatnost kolektivne organizacije na učinkovit i ekonomičan način uz primjenu svih standarda iz članka 7. ovoga Zakona, 

f)    rješenje o upisu u registar udruga kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Bliže propise za provedbu stavka (2) toč. c), d) i e) ovog članka donosi Institut. 

Članak 11. 

(Davanje dozvole) 

(1)    Institut će izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog prava pravnoj osobi koja je podnijela zahtjev prema članku 10. ovoga Zakona ako utvrdi: 

a)    da je statut kolektivne organizacije sukladan odredbama ovoga Zakona i zakonu kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, 

b)    da je ekonomska osnova pravne osobe dostatna za nesmetan rad kolektivne organizacije i učinkovito ostvarivanje prava, 

c)    da pravna osoba ispunjava uvjete iz članka 10. stavak (2) toč. d) ovoga Zakona, 

d)    da za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava već ne postoji druga kolektivna organizacija, osim ako pravna osoba koja podnosi zahtjev dokaže da će osigurati korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego postojeća kolektivna organizacija, kao i da može osigurati učinkovitiji i ekonomičniji način ostvarivanja prava. 

(2)    Pri procjeni postojanja dostatne ekonomske osnove pravne osobe odnosno procjene osiguranja učinkovitijeg i ekonomičnijeg načina ostvarivanja prava iz stavka (1) ovog članka Institut će osobito uzeti u obzir: broj autora koji su državljani Bosne i Hercegovine ili koji imaju prebivalište, odnosno sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji su ovlastili kolektivnu organizaciju za ostvarivanje njihovih prava, ukupan broj njihovih djela koja će činiti repertoar kolektivne organizacije, pretpostavljeni opseg uporabe tih djela odnosno mogući broj njihovih korisnika, način i sredstva kojima kolektivna organizacija namjerava obavljati svoju djelatnost, sposobnost ostvarivanja prava stranih autora, sposobnost ostvarivanja prava domaćih autora u inozemstvu, te procjenu očekivane visine naplaćenih naknada i troškova poslovanja. 

(3)    Bliže propise o provedbi stavka (2) ovoga članka donosi Institut. 

(4)    U slučaju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji, odluka o tomu mora sadržavati i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotadašnjoj kolektivnoj organizaciji. 

(5)    U postupku izdavanja dozvole primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. Protiv odluke Instituta nije moguće uložiti žalbu, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

(6)    Obavijest o pravomoćnoj odluci o davanju dozvole objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Članak 12. 

(Nadzor Instituta nad radom kolektivne organizacije) 

(1)    Institut provodi nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontrolira obavlja li ona svoje poslove sukladno odredbama ovoga Zakona. 

(2)    Institut može u svako doba zahtijevati od kolektivne organizacije izvješće o vođenju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije, u opsegu koji je potreban i opravdan činom kontrole u konkretnoj stvari, na temelju obrazloženog pisanog zahtjeva u kojemu je jasno određen predmet kontrole. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je bez odgode obavijestiti Institut o svakoj promjeni osoba koje su prema zakonu i statutu ovlaštene za njezino predstavljanje. 

(4)    Kolektivna organizacija mora javiti Institutu bez odgode, istodobno dostavljajuću svu odgovarajuću dokumentaciju, sljedeće: 

a)    svaku izmjenu statuta, 

b)    kolektivne ugovore s udrugama korisnika, 

c)    tarife i svaku njihovu izmjenu ili dopunu, 

d)    ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama, 

e)    odluke skupštine kolektivne organizacije, 

f)    godišnja izvješća i izvješća revizijskih organizacija, zajedno s mišljenjem ovlaštenog revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije i njegove usuglašenosti s odredbama ovoga Zakona, aktima kolektivne organizacije i ugovorima sklopljenim s trećim osobama, 

g)    sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka. 

(5)    Kolektivna organizacija dužna je pravovremeno obavijestiti Institut i korisnike o održavanju sjednica skupštine i drugih tijela i omogućiti ovlaštenim predstavnicima Instituta i korisnika da nazoče tim sjednicama. Predstavnici Instituta i korisnika imaju pravo na sjednicama tijela kolektivne organizacije davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava, ali nemaju pravo glasa. 

Članak 13. 

(Mjere Instituta u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije) 

(1)    Ako Institut ustanovi nepravilnosti u radu kolektivne organizacije, svojim će rješenjem naložiti kolektivnoj organizaciji da otkloni te nepravilnosti i odrediti joj primjeren rok za njihovo otklanjanje, koji ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od šest mjeseci. 

(2)    Institut će svojom odlukom oduzeti izdanu dozvolu za rad kolektivne organizacije: 

a)    ako je kolektivna organizacija dostavila Institutu netočne podatke, na temelju kojih je izdana dozvola, 

b)    ako nastupe okolnosti koje bi bile razlogom za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole, 

c)    ako kolektivna organizacija ne obavlja svoje djelatnosti sukladno odredbama članka 3. ovoga Zakona, 

d)    ako kolektivna organizacija učini težu povredu odredbi ovoga Zakona. 

(3)    Institut ne može donijeti odluku prema stavku (2) toč. c) i d) ovoga članka ako prethodno nije naložio kolektivnoj organizaciji da otkloni ustanovljene povrede. 

(4)    Odluka o oduzimanju dozvole objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Članak 14. 

(Uvjetno oduzimanje dozvole) 

(1)    Institut može svojom odlukom o oduzimanju dozvole istodobno odrediti da se to oduzimanje neće provesti pod uvjetom da kolektivna organizacija u određenom roku, koji ne može biti kraći od šest mjeseci niti dulji od dvije godine (probno razdoblje), otkloni sve nepravilnosti i sanira učinjene povrede, te da u tome roku ne učini novu povredu koja je osnova za oduzimanje dozvole. 

(2)    Institut će opozvati odluku o uvjetnom oduzimanju dozvole ako kolektivna organizacija u probnom razdoblju ne otkloni ustanovljene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu povredu koja je osnova za oduzimanje dozvole. 

(3)    U postupcima iz čl. 13. i 14. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak. Protiv odluke ili rješenja Instituta ne može se uložti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

DIO TREĆI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMA 

Članak 15. 

(Obveza prihvaćanja kolektivnog ostvarivanja prava) 

(1)    Kolektivna organizacija ne može odbiti zahtjev za sklapanje ugovora za kolektivno ostvarivanje prava iz područja svoje djelatnosti. 

(2)    Odredba stavka (1) ovoga članka ne primjenjuje se ako je autor već sklopio ugovor za kolektivno ostvarivanje svojih prava u Bosni i Hercegovini sa stranom kolektivnom organizacijom. 

Članak 16. 

(Članstvo u kolektivnoj organizaciji) 

Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava jesu njezini članovi. Vrste članstva i prava vezana uz njih određuju se statutom kolektivne organizacije. 

Članak 17. 

(Zabrana izuzimanja djela) 

Član kolektivne organizacije ne može izuzeti iz kolektivnog ostvarivanja prava svoja pojedina djela niti pojedine oblike uporabe tih djela, osim u slučaju kada je to predviđeno ugovorom između njega i kolektivne organizacije. 

Članak 18. 

(Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja prava) 

(1)    Postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, unutar vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovlaštena djelovati za račun svih autora. 

(2)    Autor koji ne želi svoja prava kolektivno ostvarivati dužan je o tomu, u pisanom obliku, obavijestiti odgovarajuću kolektivnu organizaciju. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je tretirati autore koji je nisu obavijestili da će svoja prava individualno ostvarivati ravnopravno s autorima koji su s njome sklopili ugovor iz članka 9. ovoga Zakona. 

Članak 19. 

(Nadzor članova) 

(1)    Svaki član kolektivne organizacije može tražiti od nje na uvid godišnje financijsko izvješće i izvješće nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi 15 dana od dana primitka zahtjeva člana. 

(2)    Najmanje 10% redovitih članova kolektivne organizacije može tražiti da jedan ili više naovisnih stručnjaka, na trošak kolektivne organizacije, obavi pregled i reviziju njezinog poslovanja, osim ako je na temelju ove zakonske odredbe takav pregled već bio obavljen u istoj kalendarskoj godini. 

Članak 20. 

(Godišnje izvješće i revizija) 

(1)    Kolektivna organizacija mora za svaku poslovnu godinu, u roku od šest mjeseci nakon njenog završetka, usvojiti odnosno pribaviti: 

a)    godišnje izvješće upravnih i nadzornih tijela o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, provedbi kolektivnih ugovora iz članka 24. ovoga Zakona i o provedbi ugovora sklopljenim sa stranim kolektivnim organizacijama, 

b)    izvješće revizorske kuće o obavljenoj kontroli financijsko-računovodstvene dokumentacije, zajedno s nalazom ovlaštenog revizora o pravilnosti i usuglašenosti poslovanja kolektivne organizacije s odredbama ovoga Zakona, s aktima kolektivne organizacije i sa sklopljenim ugovorima, 

c)    mišljenje upravnih i nadzornih tijela o izvješću i nalazu iz točke b) ovoga stavka, 

d)    poduzete mjere, ako je ovlašteni revizor našao nepravilnosti u poslovanju kolektivne organizacije, 

e)    prijedlog financijskog plana kolektivne organizacije za iduću godinu, koji uključuje plan troškova njezinog poslovanja. 

(2)    Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze kolektivne organizacije koje ima, prema drugim propisima, glede financijskog poslovanja, izvješća i revizije. 

Članak 21. 

(Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije) 

(1)    Uzimajući u obzir odredbu članka 7. stavak (2) ovoga Zakona, kolektivna organizacija dužna je autorima koji su s njom sklopili ugovor iz članka 9. ovoga Zakona, kao i onima koji svoja prava ostvaruju u Bosni i Hercegovini na temelju ugovora sklopljenog između te kolektivne organizacije i strane kolektivne organizacije, raspodijeliti sav prihod od svoje djelatnosti sukladno godišnjem planu koji usvoji skupština kolektivne organizacije. 

(2)    Kolektivna organizacija dijeli sredstva za autorske honorare članova sukladno usvojenim pravilima o raspodjeli. 

(3)    Temeljna načela i pravila raspodjele prihoda moraju biti određeni statutom kolektivne organizacije, moraju osiguravati razmjernost, primjerenost i pravednost raspodjele i moraju učinkovito onemogućiti bilo kakvu arbitrarnost. 

Članak 22. 

(Posebni slučajevi raspodjele naknada) 

(1)    Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizualno snimanje i novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta, dijeli se između autora, izvođača i proizvođača fonograma odnosno filmskih producenata u omjeru 40 : 30 : 30. 

(2)    Naknada ostvarena na temelju prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu uporabu, koja se prema zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju, dijeli se između autora i nakladnika u omjeru 50 : 50. 

(3)    Naknada ostvarena na temelju zakonske licencije za reproduciranje novinskih i sličnih članaka u pregledima tiska (clipping) dijeli se između autora i nakladnika u omjeru 30 : 70. 

DIO ČETVRTI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA 

POGLAVLJE I. TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVOR 

Članak 23. 

(Tarifa) 

(1)    Visina i način izračuna naknada koje pojedini korisnik mora platiti kolektivnoj organizaciji za uporabu autorskog djela iz njezinog repertoara određuje se tarifom. Visina naknade mora biti primjerena vrsti i načinu uporabe autorskog djela. 

(2)    Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i reprezentativne udruge korisnika ili, ako to nije moguće, ugovorom s pojedinačnim korisnikom odnosno odlukom Vijeća za autorsko pravo. Do drukčije pravomoćne odluke Vijeća za autorsko pravo, smatra se da su tarife određene spomenutim ugovorima primjerene. 

(3)    Pri određivanju primjerene tarife osobito se uzima u obzir: 

a)    ukupni bruto prihod koji se ostvaruje uporabom autorskog djela ili, ako to nije moguće, ukupni bruto troškovi povezani s tom uporabom, 

b)    značaj uporabe autorskih djela za djelatnost korisnika, 

c)    razmjer između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste, 

d)    razmjer između prava koja se ostvaruju kolektivno i individualno, 

e)    posebna složenost kolektivnog ostvarivanja prava zbog određenog načina uporabe autorskih djela, 

f)    usporedivost predložene tarife s tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijima, a osobito prema visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći, mogu usporediti s Bosnom i Hercegovinom. 

(4)    Iznimno od odredbe stavka (3) ovoga članka, osnovica za određivanje primjerene tarife za elektronske medije je neto prihod ostvaren od sponzorstva glazbenih emisija, prihod od redovitog oglašavanja u marketinškom prostoru radija ili televizije. U osnovicu ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istraživačkog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih i edukativnih emisija, donacije, sponzorstva neglazbenih dijelova programa. 

Članak 24. 

(Kolektivni ugovor) 

(1)    Kolektivna organizacija sklapa kolektivni ugovor s reprezentativnom udrugom korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na temelju prethodno obavljenih pregovora. Reprezentativnom udrugom smatra se udruga korisnika koja na teritoriju Bosne i Hercegovine predstavlja većinu korisnika na području određene djelatnosti, odnosno ona kojoj je reprezentativnost priznata na temelju drugih propisa. 

(2)    Ako nema reprezentativne udruge u smislu stavka (1) ovog članka, reprezentativnost će se utvrđivati na temelju broja korisnika koje udruga predstavlja, aktivnosti udruge, stupnja organiziranosti udruge i slično. 

(3)    Kolektivnim ugovorom smatra se i ugovor koji sklopi kolektivna organizacija s pojedinim korisnikom autorskih djela iz njezinog repertoara ako je on, zbog naravi svoje djelatnosti, jedini koji obavlja tu djelatnost. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na reprezentativnu udrugu korisnika na odgovarajući se način primjenjuju i na pojedinog korisnika iz ovoga stavka. 

(4)    Kolektivni ugovor osobito određuje: 

a)    tarifu, osnovicu za obračun i način primjene tarife, 

b)    uvjete za uporabu autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije, 

c)    okolnosti uporabe uslijed kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava, smanjuje ili oprašta, 

d)    rok i način naplate naknade, 

e)    način naplate naknade za uporabu autorskih djela i način obračuna naplaćenih naknada u slučaju postojanja privremene tarife iz članka 26. ovoga Zakona za uporabu tih djela do trenutka sklapanja kolektivnog ugovora, ako se tim ugovorom prvi puta određuje tarifa za pojedinu vrstu uporabe autorskih djela. 

Članak 25. 

(Postupak sklapanja kolektivnog ugovora) 

(1)    Kolektivna organizacija objavljuje poziv na pregovore za sklapanje kolektivnog ugovora u "Službenom glasniku BiH". Rok za početak pregovora ne može biti kraći od 30 dana od dana objave niti dulji od 180 dana od dana objave poziva. 

(2)    Kolektivna organizacija objavljuje sklopljeni kolektivni ugovor u "Službenom glasniku BiH". Kolektivni ugovor počinje važiti za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15. dana od dana njegove objave u "Službenom glasniku BiH", neovisno o tomu jesu li ti korisnici sudjelovali u pregovorima ili ne. 

(3)    Korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su sklopiti ugovore s kolektivnom organizacijom sukladno važećem kolektivnom ugovoru. 

(4)    Pri odlučivanju o zahtjevima kolektivne organizacije za naplatu naknada sudovi su vezani važećim kolektivnim ugovorom. 

(5)    Odredbe čl. 24. i 25. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izmjene, dopune ili prestanak kolektivnih ugovora. 

POGLAVLJE II. OBVEZE KORISNIKA 

Članak 26. 

(Obveza sklapanja ugovora o uporabi djela) 

(1)    Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada tražiti sklapanje ugovora o neisključivom prijenosu prava za uporabu tih djela, prema važećem kolektivnom ugovoru odnosno važećoj privremenoj tarifi, ako u tome trenutku takva postoji. 

(2)    Ako ugovor o neisključivom prijenosu prava za uporabu zaštićenih djela nije sklopljen, smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ukoliko korisnik plati na račun kolektivne organizacije ili na poseban račun kod suda ili bilježnika iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema važećoj tarifi. 

Članak 27. 

(Obveza korisnika da izvješćuje kolektivnu organizaciju) 

(1)    Organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredbi i drugi korisnici zaštićenih autorskih djela obvezni su u slučajevima kada je to potrebno, prema odredbama ovoga Zakona, prethodno pribaviti prava za priopćavanje javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takvog priopćavanja poslati odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji popis svih korištenih djela. 

(2)    Nadležno tijelo unutarnjih poslova će, na zahtjev autora ili kolektivne organizacije, zabraniti priredbu odnosno uporabu zaštićenog djela ako organizator nije prethodno pribavio prava iz stavka (1) ovoga članka. 

(3)    Kolektivna organizacija obvezna je o svome trošku elektroničkim medijima staviti na raspolaganje računalni program koji će automatski evidentirati emitirana autorska djela koja se mogu slati kolektivnoj organizaciji elektroničkom poštom. 

(4)    Korisnici zaštićenih djela koji ta djela koriste bez neisključivog prijenosa prava, na temelju zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava (nakladnici nastavnih i ispitnih materijala, nakladnici periodičnog tiska i osobe koje se bave clippingom), obvezni su najmanje jednom mjesečno poslati odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o njihovoj uporabi, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i korisnika dogovoren drukčiji rok izvješćivanja. 

Članak 28. 

(Obveza osoba koje plaćaju naknadu na temelju drugih prava autora) 

(1)    Proizvođači uređaja za zvučno i vizualno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta odnosno uvoznici takvih uređaja i nosača dužni su krajem svakog kvartala priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodanih odnosno uvezenih uređaja i nosača, koji su potrebni za izračun dugovane naknade. 

(2)    Fizičke ili pravne osobe koje uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja dužne su krajem svakoga mjeseca priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izrađenih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izračun dugovane naknade, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i takvih osoba dogovoren drukčiji rok. 

(3)    Prodavatelji, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom izvornika djela likovne umjetnosti obvezni su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračun dugovane naknade od prodaje izvornika likovnih djela (pravo slijeđenja; uređeno odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava) u roku od 30 dana od takve prodaje. 

(4)    Fizičke ili pravne osobe koje se bave davanjem na poslugu takvih izvornika ili primjeraka djela, a koje prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko i srodna prava plaćaju naknadu autoru, dužne su priopćiti, u pisanome obliku, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračun dugovane naknade u roku od 15 dana od primitka njezinog zahtjeva. 

POGLAVLJE III. OBVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Članak 29. 

(Nediskriminacija korisnika) 

Kolektivna organizacija dužna je sa svakim zainteresiranim korisnikom odnosno udrugom korisnika sklopiti ugovor o neisključivom prijenosu prava, bez diskriminacije. 

Članak 30. 

(Obveza davanja podataka na uvid) 

Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku kao i drugoj osobi koja ima pravni interes omogućiti uvid u svoj repertoar autorskih djela i, na zahtjev svakoga korisnika, priopćiti sve potrebne podatke o uvjetima pod kojima ostvaruje autorska prava na pojedinim djelima. 

Članak 31. 

(Obavještavanje korisnika o izuzimanju autora) 

Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku koji koristi djela iz njezinog repertoara na temelju ovoga Zakona bez odgode proslijediti obavijest iz članka 18. ovoga Zakona. 

DIO PETI - RJEŠAVANJE TARIFNIH SPOROVA IZMEĐU KOLEKTIVNIH ORGANIZACIJA I KORISNIKA 

POGLAVLJE I. VIJEĆE ZA AUTORSKO PRAVO 

Članak 32. 

(Vijeće za autorsko pavo) 

(1)    Vijeće za autorsko pravo (u daljnjem tekstu: Vijeće) je stručno, neovisno i nepristrano tijelo koje je na području ostvarivanja autorskog prava ovlašteno: 

a)    određivati primjerenu tarifu za uporabu autorskih djela, 

b)    odlučivati o drugim prijepornim pitanjima u vezi sa sklapanjem kolektivnih ugovora, 

c)    provjeravati je li objavljeni kolektivni ugovor sukladan zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, te ovome Zakonu. 

(2)    Ako su stranke u vezi s nekim od pitanja iz stavka (1) ovoga članka sklopile arbitražni sporazum ili ugovorile nadležnost arbitraže, takav ugovor ili ugovorna odredba su ništavi. 

(3)    Sporovi čije je rješavanje u nadležnosti Vijeća ne mogu se iznositi pred Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. 

Članak 33. 

(Sastav Vijeća) 

(1)    Vijeće čine predsjednik i četiri člana. 

(2)    Predsjednik i članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Sve osobe u sastavu Vijeća moraju imati znanje iz područja autorskog prava. 

Članak 34. 

(Imenovanje Vijeća) 

(1)    Predsjednika i članove Vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH) na prijedlog Instituta. Osim predsjednika i članova, imenuju se i zamjenik predsjednika i dva zamjenika člana Vijeća. 

(2)    Institut priprema prijedlog iz stavka (1) ovoga članka na temelju prijedloga kandidata dobivenog od kolektivne organizacije i od reprezentativne udruge korisnika na temelju javnog poziva, objavljenog u "Službenom glasniku BiH". Kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika predlažu svaka po dva člana Vijeća i po jednoga zamjenika. Predsjednika Vijeća i njegovoga zamjenika predlaže Institut. 

(3)    Ako kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika ne predlože svoje kandidate za članove Vijeća i njihove zamjenike u roku od tri mjeseca nakon objavljivanja javnog poziva, odnosno predlože kandidate koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 33. stavak (2) ovoga Zakona, te članove Vijeća i zamjenike predložit će Institut. 

(4)    Vijeće ministara BiH može odbiti imenovanje pojedine predložene osobe ako smatra da ta osoba ne ispunjava uvjete iz članka 33. stavak (2) ovoga Zakona. 

(5)    Zamjenici predsjednika i članova Vijeća preuzimaju aktivnu ulogu u radu Vijeća u slučaju spriječenosti predsjednika ili člana, uslijed teške bolesti ili ako su na drugi način dulje spriječeni da sudjeluju u radu Vijeća. 

(6)    Mandat predsjednika i članova Vijeća kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina. Nakon isteka mandata Institut ponovno provodi postupak imenovanja prema odredbama ovoga članka. Predsjednik i članovi Vijeća kao i njihovi zamjenici kojima je mandat istekao mogu biti ponovno imenovani. 

(7)    Predsjednik ili član Vijeća mogu biti razriješeni s dužnosti ako: 

a)    ne obnašaju dužnost na savjestan ili nepristran način, 

b)    postanu trajno nesposobni za obnašanje dužnosti, 

c)    iz drugih opravdanih razloga sami zatraže da budu razriješeni. 

(8)    Prijedlog za razrješenje predsjednika i člana Vijeća daje Institut na vlastitu inicijativu ili na inicijativu kolektivne organizacije ili udruge korisnika. O prijedlogu za razrješenje odlučuje Vijeće ministara BiH. 

Članak 35. 

(Postupak pred Vijećem) 

(1)    Kolektivna organizacija ili reprezentativna udruga korisnika u svako doba nakon objavljivanja privremene tarife iz članka 26. ovoga Zakona, odnosno ako nakon šest mjeseci od početka pregovora ne dođe do sklapanja kolektivnog ugovora, može tražiti da Vijeće svojom odlukom odredi primjerenu tarifu ili odluči o drugom prijepornom pitanju u vezi s kolektivnim ugovorom. 

(2)    Svatko tko ima pravni interes može tražiti da Vijeće ocijeni je li objavljeni kolektivni ugovor sukladan zakonu kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, te ovome Zakonu i je li tarifa određena tim ugovorom primjerena, osim ako je Vijeće o tome pitanju već odlučivalo. 

(3)    Postupak pred Vijećem pokreće se pisanim zahtjevom koji mora osobito sadržavati: 

a)    podatke o podnositelju zahtjeva, 

b)    obrazloženje svih prijepornih pitanja, 

c)    navode o dosadašnjem tijeku i rezultatima pregovora za sklapanje kolektivnog ugovora, uključujući dokaze o datumu njihovog početka, 

d)    prijedlog tarife koju Vijeće treba odrediti odnosno prijedlog rješenja drugog prijepornog pitanja o kojem Vijeće treba odlučiti. 

(4)    Vijeće dostavlja zahtjev iz stavka (3) ovog članka protivnoj stranci odnosno, u slučaju iz stavka (2) ovoga članka, kolektivnoj organizaciji i reprezentativnoj udruzi korisnika koji su sklopili pobijani kolektivni ugovor, i poziva ih da se o njemu izjasne u roku koji odredi. 

(5)    Svaka stranka mora navesti činjenice i pružiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev odnosno kojima se protivi navodima i dokazima protivne stranke. Vijeće nije vezano predloženim dokazima i zahtjevima stranaka. 

(6)    Vijeće može od stranaka bilo kada tražiti da one predlože dodatne dokaze za koje smatra da bi mogli biti korisni u postupku, a osobito može tražiti da stranke pripreme odgovarajuća izvješća, predlože mišljenja stručnjaka ili vještaka i slično. Vijeće procjenjuje, uvažavajući sve okolnosti slučaja, značenje suzdržavanja stranke da postupi sukladno odredbama ovoga stavka. 

(7)    Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u postupku pred Vijećem na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, osim odredbi o pravnim sredstvima i izvršenju. 

Članak 36. 

(Odluka Vijeća) 

(1)    Vijeće svojom odlukom određuje primjerenu tarifu ili odlučuje o drugom spornom pitanju. Vijeće može osporeni kolektivni ugovor potvrditi djelimično ili u cjelini odnosno izmijeniti ili poništiti. 

(2)    Ako je ovisno o svim okolnostima slučaja to potrebno, Vijeće može tijekom postupka na prijedlog stranke donijeti odluku kojom određuje visinu tarife za vrijeme trajanja postupka pred Vijećem. Vijeće će donijeti takvu privremenu odluku na temelju podataka koji su poznati u vrijeme donošenja odluke. Takva odluka vrijedi do donošenja odluke prema stavku (1) ovoga članka. Protiv privremene odluke, prema odredbama ovoga stavka, nije dopuštena sudska zaštita predviđena člankom 38. ovoga Zakona. 

(3)    Vijeće je dužno donijeti odluku iz stavka (1) ovoga članka u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva iz članka 35. stavak (3) ovoga Zakona. 

(4)    Pravomoćna odluka Vijeća sastavnim je dijelom kolektivnog ugovora, odnosno zamjenjuje kolektivni ugovor ako se njome pobijani kolektivni ugovor mijenja ili poništava, ili ako kolektivni ugovor nije bio sklopljen. 

(5)    Pravomoćna odluka Vijeća objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Članak 37. 

(Troškovi postupka pred Vijećem) 

(1)    Troškovi postupka pred Vijećem su troškovi stranaka i troškovi Vijeća. 

(2)    Svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka pred Vijećem. 

(3)    Stranke u podjednakim dijelovima snose sljedeće troškove Vijeća: 

a)    nagradu za rad članova Vijeća, 

b)    putne i druge razumne troškove člana Vijeća, 

c)    troškove nastale izvođenjem dokaza, 

d)    administrativne troškove. 

(4)    Stranka koja je pokrenula postupak pred Vijećem mora u roku koji odredi Vijeće, a koji ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivanje troškova rada Vijeća, inače će Vijeće odbaciti zahtjev za pokretanje postupka. 

(5)    Visina nagrade za rad članova Vijeća iznosi 25% od osnovne mjesečne plaće kantonalnog odnosno općinskog suca, za svaki započeti mjesec trajanja postupka, a visina nagrade za rad predsjednika Vijeća jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%. 

(6)    Vijeće posebnim rješenjem donosi odluku o troškovima Vijeća i o tomu mora li koja od stranaka, uzimajući u obzir plaćeni predujam, povratiti drugoj stranci odgovarajući dio plaćenih troškova. 

Članak 38. 

(Sudska zaštita protiv odluke Vijeća) 

(1)    Protiv odluke Vijeća dopušteno je pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od primitka odluke. O tužbi odlučuje Sud Bosne i Hercegovine u vijeću od tri suca. 

(2)    Sud Bosne i Hercegovine ispituje odluku Vijeća u granicama podnesenog tužbenog zahtjeva i u granicama razloga koji su navedeni u tužbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka glede pitanja je li stranci bila dana mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima važnim za pobijanu odluku. 

(3)    U postupku sudske zaštite tužitelj ne može navoditi nove činjenice i predlagati izvođenje novih dokaza. 

(4)    Sud Bosne i Hercegovine donosi rješenje bez glavne rasprave. 

(5)    Protiv presude odnosno rješenja suda nisu dopušteni žalba niti revizija. 

(6)    Za postupak sudske zaštite, prema odredbama ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upravni spor, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno. Vijeće je izuzeto od obveze plaćanja sudskih pristojbi u upravnom sporu. 

Članak 39. 

(Sporedni poslovi i administrativna pomoć) 

(1)    Sjedište Vijeća je u sjedištu Instituta. Institut daje Vijeću svu potrebnu administrativno-tehničku pomoć koja je potrebna za osiguranje učinkovitog i nesmetanog rada Vijeća i snosi troškove takve pomoći. 

(2)    Institut prima na svoj račun sva sredstva koja plaćaju stranke u svrhu pokrivanja troškova za rad Vijeća na temelju članka 37. stavak (3) ovoga Zakona i obavlja sve računovodstvene poslove u vezi s isplatom nagrada i naknadom troškova članovima Vijeća. 

POGLAVLJE II. MEDIJACIJA 

Članak 40. 

(Medijator) 

(1)    Kolektivna organizacija i reprezentativna udruga korisnika mogu predložiti angažiranje medijatora na temelju dogovora o medijaciji u svrhu sklapanja kolektivnog ugovora o kabelskoj retransmisiji radiodifuzno emitiranih djela. 

(2)    Medijator je neovisan, nepristran i nije vezan bilo čijim uputama. U postupku medijacije zajamčena je tajnost. 

(3)    Dužnost medijatora je učiniti sve potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri i da ne ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. Medijator može predložiti strankama način rješavanja spora. Smatra se da su stranke prihvatile prijedlog medijatora ako u roku od tri mjeseca od njegovog uručenja nijedna od njih ne podnese svoj pisani prigovor. 

(4)    Stranke zajedno biraju medijatora s popisa medijatora koji određuje Institut. 

(5)    Medijator ima pravo na nagradu za obavljenu medijaciju. Nagradu medijatoru plaćaju stranke. Bliže propise za provedbu ovoga članka, uključujući visinu nagrade, donosi Institut. 

(6)    Institut osigurava medijatoru svu potrebnu administrativnu pomoć u vezi s nesmetanim vođenjem postupka medijacije. Na medijaciju se na odgovarajući način primjenjuje i odredba članka 39. ovoga Zakona. 

DIO ŠESTI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Član 41. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj poduzetnik ako: 

a)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku popis iskorištenih autorskih djela (članak 27. st. (1), (3) i (4) ovoga Zakona), 

b)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke o vrsti i broju prodanih ili uvezenih uređaja za zvučno i vizualno snimanje, uređaja za fotokopiranje, praznih nosača zvuka i slike i podataka o prodanim fotokopijama, a koji su potrebni za izračun dugovanog iznosa naknade za privatnu i drugu vlastitu uporabu djela, prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava (članak 28. st. (1) i (2) ovoga Zakona), 

c)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke potrebne za izračun dugovane naknade od prodaje izvornika likovnih djela (članak 28. stavak (3) ovoga Zakona), 

d)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke potrebne za izračun dugovane naknade od davanja izvornika ili primjeraka djela na poslugu (članak 28. stavak (4) ovoga Zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi i kod poduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka fizička osoba. 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovoga članka primjenjuju se i u slučaju da je popis djela odnosno da su podaci netočni. 

(5)    Prekršajni postupak na temelju odredbi ovoga članka je žuran. 

Članak 42. 

(Prekršaji u povratu) 

Pravnoj osobi ili poduzetniku koji u povratu učini prekršaj iz članka 41. stavak (1) ovoga Zakona može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine ako je učinjeni prekršaj osobito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog prekršaja. 

Članak 43. 

(Inspekcijski nadzor) 

Inspekcijski nadzor u vezi s prekršajima, za koje su propisane sankcije u članku 41. ovoga Zakona, provodi inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. 

DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 44. 

(Usuglašavanje statusnog oblika i poslovanja postojećih organizacija) 

(1)    Organizacije autora i drugih nositelja autorskih prava, te druge pravne osobe specijalizirane za ostvarivanje autorskih prava koje su, prema odredbi članka 87. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06), obavljale poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju raditi i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. 

(2)    Svi subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su uskladiti svoj statusni oblik i svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava prema članku 10. ovoga Zakona, u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka primjenjuju se i na subjekte čija dozvola istječe za vrijeme trajanja roka iz stavka (2) ovoga članka. 

(4)    Odredbe stavka (1) ovoga članka primjenjuju se na subjekte iz stavka (2) ovoga članka sve dok Institut ne izda dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava prema članku 11. ovoga Zakona. 

(5)    Tarife organizacija autora i drugih nositelja autorskih prava, te drugih pravnih osoba specijaliziranih za ostvarivanje autorskih prava prema stavku (1) ovoga članka koje su se primjenjivale do stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se valjanim kolektivnim ugovorima o tarifama, prema odredbama članka 24. ovoga Zakona. 

(6)    Postupci za izdavanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog prava koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani nastavljaju se prema odredbama ovoga Zakona. 

(7)    Postupci za odobrenje tarifa koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani prekidaju se. 

Članak 45. 

(Privremena dozvola do osnivanja odgovarajuće kolektivne organizacije) 

(1)    Ako u razdoblju od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona ne budu osnovane odgovarajuće kolektivne organizacije za ostvarivanje prava na naknadu od reproduciranja djela za privatnu i drugu vlastitu uporabu, kao i za ostvarivanje naknade od ponovne prodaje izvornika djela likovne umjetnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava, Institut ima pravo izdati privremenu dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja tih prava pravnoj osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 8., 9. i 10. stavak (2) toč. a), c) i e) ovoga Zakona, ako to ocijeni prikladnim prema svim okolnostima konkretnog slučaja. 

(2)    Privremena dozvola može se izdati za određeni vremenski rok koji nije kraći od godinu dana ili bez roka, do opoziva. Institut će u privremenoj dozvoli odrediti pravnoj osobi uvjete za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja određenih autorskih prava. 

(3)    Privremena dozvola pravnoj osobi iz stavka (1) ovog članka u svakom slučaju prestaje važiti izdavanjem dozvole odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji prema članku 11. ovoga Zakona. 

Članak 46. 

(Imenovanje Vijeća) 

(1)    Institut treba započeti postupak imenovanja Vijeća u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

(2)    Vijeće ministara BiH imenovat će predsjednika i članove Vijeća najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 47. 

(Provedbeni propisi) 

Institut je dužan donijeti propise predviđene u članku 10. stavak (3), članku 11. stavak (3) i članku 40. stavak (5) ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 

Članak 48. 

(Prestanak važenja drugih propisa) 

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe čl. 86., 87., 88., 89., 90., 91., 105., 106., 107., 108., 120., 121., 122., 123., 124., 130., 131., 132., 134. i 135. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06). 

Članak 49. 

(Stupanje na snagu Zakona) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 544/10
13. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, v. r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejaman Tihić, v. r. 


Na osnovu člana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 80. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. jula 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O KOLEKTIVNOM OSTVARIVAWU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA 

DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE 

Član 1. 

(Predmet Zakona) 

(1)    Ovim zakonom uređuju se: 

a)    sadržaj i način kolektivnog ostvarivawa autorskog prava i srodnih prava, 

b)    organizacije za kolektivno ostvarivawe autorskog prava i srodnih prava, 

c)    uslovi i postupak za davawe dozvole za kolektivno ostvarivawe prava, 

d)    tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za korišćewe autorskog djela 

i predmeta srodnih prava, 

e)    nadzor nadležnog državnog organa nad kolektivnim organizacijama, 

f)    imenovawe, sastav, nadležnosti i rad Savjeta za autorsko pravo. 

(2)    Ovaj zakon primjewuje se zajedno sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovog zakona ni na koji način ne utiču na prava priznata zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na autorsko pravo i autorska djela ukqučuju i primjewuju se na odgovarajući način i na srodna prava i na predmete zaštite tih prava. 

(4)    Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na autora, odnosno nosioca srodnog prava, odnose se i na wihove pravne sqednike. 

Član 2. 

(Kolektivno ostvarivawe autorskog prava) 

(1)    Kolektivno ostvarivawe autorskog prava znači ostvarivawe autorskog prava za više autorskih djela većeg broja autora zajedno posredstvom pravnih lica specijalizovanih samo za tu djelatnost, koja ispuwavaju sve uslove prema odredbama ovog zakona i koja imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Institut) za obavqawe te djelatnosti (u daqem tekstu: kolektivna organizacija). 

(2)    Kolektivna organizacija obavqa djelatnost kolektivnog ostvarivawa autorskog prava u svoje ime a za račun autora. 

(3)    Kolektivno ostvarivawe autorskog prava moguće je samo u slučaju objavqenih autorskih djela. 

Član 3. 

(Poslovi kolektivnog ostvarivawa autorskog prava) 

(1)    Aktivnosti koje obavqa kolektivna organizacija u ostvarivawu autorskog prava obuhvataju sqedeće poslove: 

a)    sklapawe ugovora o prenosu neiskqučivih prava korisnicima za korišćewe autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod istim uslovima za iste vrste korisnika, za iste vrste djela i za iste načine korišćewa, 

b)    sklapawe kolektivnih ugovora sa reprezentativnim udružewima korisnika o uslovima za korišćewe autorskih djela, 

c)    objavqivawe usaglašene tarife o visini naknada za korišćewe autorskih djela i upoznavawe korisnika s visinama tih naknada, 

d)    naplatu naknade za korišćewe autorskih djela, 

e)    raspodjelu naplaćenih, odnosno primqenih naknada autorima prema unaprijed određenim pravilima o raspodjeli, 

f)    kontrolu nad korišćewem autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije, 

g)    pokretawe i vođewe postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih organa u slučaju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija, 

h)    sklapawe ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i wihovim udružewima, 

i)    druge aktivnosti koje su povezane sa kolektivnim ostvarivawem prava i koje mogu razumno predstavqati troškove poslovawa kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizawe svijesti o potrebi poštovawa autorskog prava, wegove zaštite i slično). U promotivne aktivnosti kolektivne organizacije potrebno je ukqučiti sve radio stanice i televizije koje su registrovane u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK), zbog ravnopravnosti korisnika. 

(2)    Administrativno-tehničke poslove u vezi sa kolektivnim ostvarivawem autorskog prava kolektivna organizacija može povjeriti drugoj kolektivnoj organizaciji ili privrednom društvu na osnovu pisanog ugovora. 

Član 4. 

(Obavezno kolektivno ostvarivawe prava) 

(1)    Ostvarivawe autorskog prava može se obavqati na kolektivan način u pogledu svih prava priznatih prema odredbama zakona koji uređuje autorsko pravo i srodna prava pod uslovom da su ispuweni uslovi koje određuje ovaj zakon. 

(2)    Ostvarivawe autorskog prava mora se obavqati samo na kolektivan način u slučaju: 

a)    ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđewa), 

b)    ubirawa naknade za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu djela, 

c)    kablovskog reemitovawa autorskih djela, osim ako se radi o sopstvenim emisijama radio-difuznih organizacija, nezavisno od toga da li su to izvorna prava radio-difuznih organizacija, ili prava koja su na wih prenijeli drugi nosioci prava, 

d)    prava reprodukovawa aktuelnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitawima u pregledima takve štampe (kliping). 

(3)    Prava iz stava (2) ovog člana nadležna kolektivna organizacija ostvaruje bez ugovora s autorom. 

Član 5. 

(Izuzetno individualno ostvarivawe prava) 

Prava koja se prema članu 4. ovog zakona mogu ostvarivati samo na kolektivan način mogu se ostvarivati individualno dok Institut ne izda odobrewe određenom pravnom licu za wihovo kolektivno ostvarivawe. 

DIO DRUGI - KOLEKTIVNA ORGANIZACIJA 

GLAVA I - OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 6. 

(Kolektivna organizacija) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravno lice koje, uz dozvolu Instituta, obavqa poslove iz člana 3. ovog zakona, na osnovu ugovora s autorom, odnosno na osnovu ovog zakona, kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost. 

(2)    Izuzetno od stava (1) ovog člana, kolektivna organizacija može da obavqa administrativno-tehničke poslove za drugu kolektivnu organizaciju na osnovu pisanog ugovora. 

(3)    Za kolektivno ostvarivawe autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela može da postoji samo jedna kolektivna organizacija. 

Član 7. 

(Standardi poslovawa kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija mora da obavqa sve poslove u okviru svoje djelatnosti na način koji obezbjeđuje postizawe najvećeg mogućeg stepena efikasnosti, dobrog poslovawa, štedqivosti i transparentnosti. 

(2)    Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivawe troškova svog rada, a sva druga sredstva dužna je da raspodijeli svojim članovima. Izuzetno, statutom kolektivne organizacije može se izričito predvidjeti da se određeni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapređewe penzijskog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih članova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije da bude veća od 10% neto prihoda kolektivne organizacije. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je da se pridržava međunarodnih i opšteprihvaćenih pravila, standarda i principa koji se primjewuju u praksi kolektivnog ostvarivawa prava, a naročito onih koji se odnose na stručne službe, utvrđivawe visine naknada za korišćewe djela, dokumentaciju i wenu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim autorima. 

Član 8. 

(Pravni oblik kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravno lice koje ima status udružewa koje djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

(2)    U slučaju sukoba odredaba ovog zakona i zakona koji uređuje osnivawe i rad udružewa primjewuju se odredbe ovog zakona. 

Član 9. 

(Pravni osnov za kolektivno ostvarivawe prava) 

(1)    Kolektivna organizacija može da ostvaruje autorska prava na osnovu ugovora sa autorom, osim ako ovim zakonom nije izričito predviđena mogućnost kolektivnog ostvarivawa prava na osnovu samog zakona (član 4. stav (3) ovog zakona). 

(2)    Ugovor iz stava (1) ovog člana mora da sadrži naročito: 

a)    odredbu o iskqučivom prenosu odgovarajućeg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju, 

b)    nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime a za račun autora ostvaruje prenesena prava, 

c)    vrstu djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora, 

d)    vrijeme trajawa ugovora koje ne može da bude duže od pet godina; poslije isteka trajawa ugovor se može neograničeno produživati za iste periode. 

(3)    Ako kolektivna organizacija ostvaruje prava na osnovu zakona, stav (2) tač. b), c) i d) ovog člana primjewuju se na odgovarajući način. 

(4)    Ako je ostvarivawe prava prema zakonu ili ugovoru preneseno na kolektivnu organizaciju, autor ne može sam ostvarivati ta prava na individualan način, osim u slučaju iz člana 5. ovog zakona. 

GLAVA II - POSTUPAK DAVAWA DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 10. 

(Zahtjev za dobijawe dozvole) 

(1)    Pravno lice može da posluje kao kolektivna organizacija samo na osnovu dozvole Instituta. 

(2)    Postupak za davawe dozvole za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa autorskih prava pokreće se na osnovu pisanog zahtjeva pravnog lica Institutu. Uz takav zahtjev pravno lice mora da podnese: 

a)    statut koji utvrđuje organe i wihove nadležnosti za obavqawe poslova kolektivne organizacije iz člana 2. stav (1) ovog zakona, 

b)    ime, prezime i adresu lica koja su ovlašćena za predstavqawe kolektivne organizacije, 

c)    podatke o broju autora koji su ovlastili pravno lice za ostvarivawe prava na wihovim djelima, kao i popis djela koja će sačiwavati repertoar kolektivne organizacije, 

d)    dokaze o tome da pravno lice raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavqawe kolektivnog ostvarivawa prava, 

e)    poslovni plan iz kojeg proizlazi realna procjena obima ukupnog ekonomskog efekta kolektivnog ostvarivawa prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima zasnovan zakqučak da će to pravno lice moći obavqati djelatnost kolektivne organizacije na efikasan i ekonomičan način uz primjenu svih standarda iz člana 7. ovog zakona, 

f)    rješewe o upisu u registar udružewa kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Bliže propise za sprovođewe stava (2) tač. c), d) i e) ovog člana donosi Institut. 

Član 11. 

(Davawe dozvole) 

(1)    Institut će izdati dozvolu za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa autorskog prava pravnom licu koje je podnijelo zahtjev prema članu 10. ovog zakona ako utvrdi da: 

a)    je statut kolektivne organizacije u skladu sa odredbama ovog zakona i sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, 

b)    je ekonomska osnova pravnog lica dovoqna da omogućava nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivawe prava, 

c)    pravno lice ispuwava uslove iz člana 10. stav (2) tačka d) ovog zakona, 

d)    već ne postoji za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivawe istih prava druga kolektivna organizacija osim ako pravno lice koje podnosi zahtjev dokaže da će obezbijediti korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego već postojeća kolektivna organizacija, kao i da može obezbijediti efikasniji i ekonomičniji način ostvarivawa prava. 

(2)    Pri procjeni postojawa dovoqne ekonomske osnove pravnog lica, odnosno procjeni obezbjeđewa efikasnijeg i ekonomičnijeg načina ostvarivawa prava iz stava (1) ovog člana, Institut će uzeti u obzir naročito: broj autora koji su državqani Bosne i Hercegovine ili koji imaju prebivalište, odnosno sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji su ovlastili kolektivnu organizaciju za ostvarivawe wihovih prava, ukupan broj wihovih djela koja će činiti repertoar kolektivne organizacije, pretpostavqeni obim korišćewa tih djela, odnosno mogući broj wihovih korisnika, način i sredstva kojima kolektivna organizacija namjerava obavqati svoju djelatnost, sposobnost ostvarivawa prava stranih autora, sposobnost ostvarivawa prava domaćih autora u inostranstvu, te procjenu očekivane visine naplaćenih naknada i troškova poslovawa. 

(3)    Bliže propise o sprovođewu stava (2) ovog člana donosi Institut. 

(4)    U slučaju davawa dozvole novoj kolektivnoj organizaciji, odluka o tome mora da sadrži i izreku o oduzimawu dozvole za obavqawe tih poslova dotadašwoj kolektivnoj organizaciji. 

(5)    U postupku izdavawa dozvole primjewuju se odredbe zakona koji uređuje opšti upravni postupak. Protiv odluke Instituta nije moguće izjaviti žalbu, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

(6)    Obavještewe o pravosnažnoj odluci o davawu dozvole objavquje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 12. 

(Kontrola Instituta nad radom kolektivne organizacije) 

(1)    Institut vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontroliše da li ona obavqa svoje poslove u skladu s odredbama ovog zakona. 

(2)    Institut može u svako vrijeme da zahtijeva od kolektivne organizacije izvještaj o vođewu poslova, kao i uvid u poslovne kwige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije, u obimu koji je potreban i opravdan aktom kontrole u konkretnoj stvari, na osnovu obrazloženog pisanog zahtjeva u kojem je jasno određen predmet kontrole. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je da bez odgađawa obavijesti Institut o svakoj promjeni lica koja su prema zakonu i statutu ovlašćena za weno predstavqawe. 

(4)    Kolektivna organizacija mora Institutu bez odgađawa javiti, uz istovremeno dostavqawe sve odgovarajuće dokumentacije, naročito: 

a)    svaku izmjenu statuta, 

b)    kolektivne ugovore s udružewima korisnika, 

c)    tarife i svaku wihovu izmjenu ili dopunu, 

d)    ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i wihovim udružewima, 

e)    odluke skupštine kolektivne organizacije, 

f)    godišwe izvještaje i izvještaje revizijskih organizacija, zajedno sa mišqewem ovlašćenog revizora o pravilnosti poslovawa kolektivne organizacije i wegove usklađenosti s odredbama ovog zakona, aktima kolektivne organizacije i ugovorima zakqučenim sa trećim licima, 

g)    sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka. 

(5)    Kolektivna organizacija dužna je da blagovremeno obavijesti Institut i korisnike o održavawu sjednica skupštine i drugih organa i da omogući ovlašćenim predstavnicima Instituta i korisnika da prisustvuju tim sjednicama. Predstavnici Instituta i korisnika imaju pravo da na sjednicama organa kolektivne organizacije daju mišqewa o svim pitawima koja se odnose na poslove kolektivnog ostvarivawa autorskog prava, ali nemaju pravo glasa. 

Član 13. 

(Mjere Instituta u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije) 

(1)    Ako Institut ustanovi nepravilnosti u radu kolektivne organizacije, on će svojim rješewem narediti da kolektivna organizacija otkloni te nepravilnosti i odrediti joj primjeren rok za wihovo otklawawe, koji ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od šest mjeseci. 

(2)    Institut će svojom odlukom oduzeti izdatu dozvolu za rad kolektivne organizacije ako: 

a)    je kolektivna organizacija dostavila Institutu netačne podatke, na osnovu kojih je izdata dozvola, 

b)    nastupe okolnosti koje bi bile razlog za odbijawe zahtjeva za izdavawe dozvole, 

c)    kolektivna organizacija ne obavqa svoje djelatnosti u skladu sa odredbama člana 3. ovog zakona, 

d)    kolektivna organizacija učini težu povredu odredaba ovog zakona. 

(3)    Institut ne može donijeti odluku prema stavu (2) tač. c) i d) ovog člana ako prethodno nije naredio kolektivnoj organizaciji da otkloni ustanovqene povrede. 

(4)    Odluka o oduzimawu dozvole objavquje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 14. 

(Uslovno oduzimawe dozvole) 

(1)    Institut može svojom odlukom o oduzimawu dozvole istovremeno odrediti da se to oduzimawe neće sprovesti pod uslovom da kolektivna organizacija u određenom roku, koji ne može biti kraći od šest mjeseci niti duži od dvije godine (probni period), otkloni sve nepravilnosti i sanira učiwene povrede, te da u tom roku ne učini novu povredu koja je osnov za oduzimawe dozvole. 

(2)    Institut će opozvati odluku o uslovnom oduzimawu dozvole ako kolektivna organizacija u probnom periodu ne otkloni ustanovqene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu povredu koja je osnov za oduzimawe dozvole. 

(3)    U postupcima prema odredbama čl. 13. i 14. ovog zakona primjewuju se na odgovarajući način odredbe zakona koji uređuje upravni postupak. Protiv odluke ili rješewa Instituta ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

DIO TREĆI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMA 

Član 15. 

(Obaveza prihvatawa kolektivnog ostvarivawa prava) 

(1)    Kolektivna organizacija ne može odbiti zahtjev za sklapawe ugovora za kolektivno ostvarivawe prava iz oblasti svoje djelatnosti. 

(2)    Odredba stava (1) ovog člana ne primjewuje se ako je autor već sklopio ugovor za kolektivno ostvarivawe svojih prava u Bosni i Hercegovini sa stranom kolektivnom organizacijom. 

Član 16. 

(Članstvo u kolektivnoj organizaciji) 

Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivawe svojih prava su weni članovi. Vrste članstva i prava vezana za wih određuje statut kolektivne organizacije. 

Član 17. 

(Zabrana izuzimawa djela) 

Član kolektivne organizacije ne može iz kolektivnog ostvarivawa prava izuzeti svoja pojedina djela, niti pojedine oblike korišćewa tih djela, osim u slučaju kad je to predviđeno ugovorom između wega i kolektivne organizacije. 

Član 18. 

(Pretpostavka kolektivnog ostvarivawa prava) 

(1)    Postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizovana, ovlašćena da djeluje za račun svih autora. 

(2)    Autor koji ne želi da svoja prava ostvaruje na kolektivan način dužan je da o tome, u pisanoj formi, obavijesti odgovarajuću kolektivnu organizaciju. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je da autore koji je nisu obavijestili da će svoja prava ostvarivati na individualan način tretira ravnopravno s autorima koji su s wom sklopili ugovor iz člana 9. ovog zakona. 

Član 19. 

(Nadzor članova) 

(1)    Svaki član kolektivne organizacije može da traži od we na uvid godišwi finansijski izvještaj i izvještaj nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi 15 dana od dana primawa zahtjeva člana. 

(2)    Najmawe 10% redovnih članova kolektivne organizacije može da traži da jedan ili više nazavisnih stručwaka, na trošak kolektivne organizacije, izvrši pregled i reviziju wenog poslovawa, osim ako je na osnovu ove zakonske odredbe takav pregled već bio izvršen u istoj kalendarskoj godini. 

Član 20. 

(Godišwi izvještaj i revizija) 

(1)    Kolektivna organizacija mora za svaku poslovnu godinu, u roku od šest mjeseci poslije wenog završetka, usvojiti odnosno pribaviti: 

a)    godišwi izvještaj organa upravqawa i nadzornih organa o iznosu naplaćenih naknada, wihovoj raspodjeli, poslovawu kolektivne organizacije, izvršavawu kolektivnih ugovora iz člana 24. ovog zakona i o izvršavawu ugovora zakqučenih sa stranim kolektivnim organizacijama, 

b)    izvještaj revizorske kuće o izvršenoj kontroli finansijsko-računovodstvene dokumentacije, zajedno sa nalazom ovlašćenog revizora o pravilnosti i usklađenosti poslovawa kolektivne organizacije s odredbama ovog zakona, s aktima kolektivne organizacije i sa zakqučenim ugovorima, 

c)    mišqewe organa upravqawa i nadzornih organa o izvještaju i nalazu iz tačke b) ovog stava, 

d)    preduzete mjere, ako je ovlašćeni revizor našao nepravilnosti u poslovawu kolektivne organizacije, 

e)    predlog finansijskog plana kolektivne organizacije za narednu godinu, koji ukqučuje plan troškova wenog poslovawa. 

(2)    Odredbe ovog člana ne utiču na obaveze kolektivne organizacije koje ona prema drugim propisima ima u pogledu finansijskog poslovawa, izvještaja i revizije. 

Član 21. 

(Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije) 

(1)    Uzimajući u obzir odredbu člana 7. stav (2) ovog zakona, kolektivna organizacija dužna je da autorima koji su s wom zakqučili ugovor iz člana 9. ovog zakona, kao i onima koji svoja prava u Bosni i Hercegovini ostvaruju na osnovu ugovora zakqučenog između te kolektivne organizacije i strane kolektivne organizacije, raspodijeli sav prihod od svoje djelatnosti, u skladu sa godišwim planom koji usvoji skupština kolektivne organizacije. 

(2)    Kolektivna organizacija dijeli sredstva za autorske honorare članova u skladu sa usvojenim pravilima o raspodjeli. 

(3)    Osnovni principi i pravila raspodjele prihoda moraju biti određeni u statutu kolektivne organizacije, moraju obezbjeđivati srazmjernost, primjerenost i pravednost raspodjele i moraju efikasno onemogućiti bilo kakvu arbitrarnost. 

Član 22. 

(Posebni slučajevi raspodjele naknada) 

(1)    Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu, koja se prema zakonu koji uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizuelno snimawe i novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta, dijeli se između autora, izvođača i proizvođača fonograma, odnosno filmskih producenata u omjeru 40:30:30. 

(2)    Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu, koja se prema zakonu koji uređuje autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopirawe i od izrađenih fotokopija namijewenih za prodaju, dijeli se između autora i izdavača u omjeru 50:50. 

(3)    Naknada ostvarena na osnovu zakonske licence za reprodukovawe novinskih i sličnih članaka u pregledima štampe (kliping) dijeli se između autora i izdavača u omjeru 30:70. 

DIO ČETVRTI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA 

GLAVA I - TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVOR 

Član 23. 

(Tarifa) 

(1)    Visina i način izračunavawa naknada koje pojedini korisnik mora da plati kolektivnoj organizaciji za korišćewe autorskog djela iz wenog repertoara određuje se tarifom. Visina naknade mora biti primjerena vrsti i načinu korišćewa autorskog djela. 

(2)    Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i reprezentativnog udružewa korisnika ili, ako to nije moguće, ugovorom sa pojedinačnim korisnikom, odnosno odlukom Savjeta za autorsko pravo. Do drugačije pravosnažne odluke Savjeta za autorsko pravo smatra se da su tarife određene pomenutim ugovorima primjerene. 

(3)    Pri određivawu primjerene tarife naročito se uzima u obzir: 

a)    ukupni bruto prihod koji se ostvaruje korišćewem autorskog djela ili, ako to nije moguće, ukupni bruto troškovi vezani za to korišćewe, 

b)    značaj korišćewa autorskih djela za djelatnost korisnika, 

c)    srazmjer između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste, 

d)    srazmjer između prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan način, 

e)    posebna složenost kolektivnog ostvarivawa prava zbog određenog načina korišćewa autorskih djela, 

f)    uporedivost predložene tarife sa tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijumima, a naročito prema visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći, mogu uporediti sa Bosnom i Hercegovinom. 

(4)    Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, osnov za određivawe primjerene tarife za elektronske medije je neto prihod ostvaren od sponzorstva muzičkih emisija, prihod od redovnog oglašavawa u marketinškom prostoru radija ili televizije. U osnov ne ulaze prihodi ostvareni sponzorisawem emisija istraživačkog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih i edukativnih emisija, donacije, sponzorstva nemuzičkih dijelova programa. 

Član 24. 

(Kolektivni ugovor) 

(1)    Kolektivna organizacija zakqučuje kolektivni ugovor sa reprezentativnim udružewem korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na osnovu prethodno obavqenih pregovora. Kao reprezentativno udružewe smatra se ono udružewe korisnika koje na teritoriji Bosne i Hercegovine predstavqa većinu korisnika u oblasti određene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na osnovu drugih propisa. 

(2)    Ako nema reprezentativnog udružewa u smislu stava (1) ovog člana, reprezentativnost će se utvrđivati na osnovu broja korisnika koje udružewe predstavqa, aktivnosti udružewa, stepena organizovanosti udružewa i slično. 

(3)    Kolektivnim ugovorom smatra se i ugovor koji zakquči kolektivna organizacija sa pojedinim korisnikom autorskih djela iz wenog repertoara ako je on, zbog prirode svoje djelatnosti, jedini koji obavqa tu djelatnost. Odredbe ovog zakona koje se odnose na reprezentativno udružewe korisnika primjewuju se na odgovarajući način i na pojedinog korisnika iz ovog stava. 

(4)    Kolektivni ugovor određuje naročito: 

a)    tarifu, osnovica za obračun i način primjene tarife, 

b)    uslove za korišćewe autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije, 

c)    okolnosti korišćewa zbog kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava, smawuje ili oprašta, 

d)    rok i način naplate naknade, 

e)    način naplate naknade za korišćewe autorskih djela i način obračunavawa naplaćenih naknada u slučaju postojawa privremene tarife iz člana 26. ovog zakona za korišćewe tih djela do momenta zakqučewa kolektivnog ugovora, ako se tim ugovorom prvi put određuje tarifa za pojedinu vrstu korišćewa autorskih djela. 

Član 25. 

(Postupak zakqučewa kolektivnog ugovora) 

(1)    Poziv na pregovore za zakqučewe kolektivnog ugovora kolektivna organizacija objavquje u "Službenom glasniku BiH". Rok za početak pregovora ne može biti kraći od 30 dana od dana objavqivawa ni duži od 180 dana od dana objavqivawa poziva. 

(2)    Kolektivna organizacija objavquje zakqučeni kolektivni ugovor u "Službenom glasniku BiH". Kolektivni ugovor počiwe da važi za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije petnaestog dana od dana wegovog objavqivawa u "Službenom glasniku BiH", nezavisno od toga da li su ti korisnici učestvovali u pregovorima ili ne. 

(3)    Korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su da zakquče ugovore sa kolektivnom organizacijom u skladu sa važećim kolektivnim ugovorom. 

(4)    Pri odlučivawu o zahtjevima kolektivne organizacije za naplatu naknada, sudovi su vezani važećim kolektivnim ugovorom. 

(5)    Odredbe čl. 24. i 25. ovog zakona primjewuju se na odgovarajući način i na izmjene, dopune ili prestanak kolektivnih ugovora. 

GLAVA II - OBAVEZE KORISNIKA 

Član 26. 

(Obaveza sklapawa ugovora o korišćewu djela) 

(1)    Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada da traži zakqučewe ugovora o neiskqučivom prenosu prava za korišćewe tih djela, prema važećem kolektivnom ugovoru, odnosno važećoj privremenoj tarifi, ako ona u tom trenutku postoji. 

(2)    Ako ugovor o neiskqučivom prenosu prava za korišćewe zaštićenih djela nije zakqučen, smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ako korisnik plati na račun kolektivne organizacije ili na poseban račun kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema važećoj tarifi. 

Član 27. 

(Obaveza korisnika da izvještava kolektivnu organizaciju) 

(1)    Organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredaba i drugi korisnici zaštićenih autorskih djela obavezni su da u slučajevima kada je to potrebno prema odredbama ovog zakona prethodno pribave prava za saopštavawe javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takvog saopštavawa da pošaqu odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji spisak svih korišćenih djela. 

(2)    Nadležni organ unutrašwih poslova će na zahtjev autora ili kolektivne organizacije zabraniti priredbu, odnosno korišćewe zaštićenog djela, ako organizator nije prethodno pribavio prava iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Kolektivna organizacija obavezna je da o svom trošku elektronskim medijima stavi na raspolagawe kompjuterski program koji će automatski evidentirati emitovana autorska djela koja se mogu elektronskom poštom slati kolektivnoj organizaciji. 

(4)    Korisnici zaštićenih djela koji ta djela koriste bez neiskqučivog prenosa prava, na osnovu zakona koji uređuje autorsko pravo i srodna prava (izdavači nastavnih i ispitnih materijala, izdavači periodične štampe i lica koja se bave klipingom), obavezni su da najmawe jednom mjesečno pošaqu odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o wihovom korišćewu, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i korisnika dogovoren drugačiji rok izvještavawa. 

Član 28. 

(Obaveza lica koja plaćaju naknadu na osnovu drugih prava autora) 

(1)    Proizvođači uređaja za zvučno i vizuelno snimawe, proizvođači uređaja za fotokopirawe, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih uređaja i nosača, dužni su da krajem svakog kvartala saopšte, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodatih, odnosno uvezenih uređaja i nosača, koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade. 

(2)    Fizička ili pravna lica koja uz naplatu obavqaju usluge fotokopirawa dužna su da krajem svakog mjeseca saopšte, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izrađenih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i takvih lica dogovoren drugačiji rok. 

(3)    Prodavci, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom originala djela likovne umjetnosti obavezni su da saopšte, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđewa; uređeno odredbama zakona koji uređuje autorsko pravo i srodna prava), u roku od 30 dana od takve prodaje. 

(4)    Fizička ili pravna lica koja se bave davawem na poslugu takvih originala ili primjeraka djela, a koja prema odredbama zakona koji uređuje autorsko i srodna prava plaćaju naknadu autoru, dužna su da saopšte, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade u roku od 15 dana od primawa wenog zahtjeva. 

GLAVA III - OBAVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 29. 

(Nediskriminacija korisnika) 

Kolektivna organizacija dužna je da sa svakim zainteresovanim korisnikom, odnosno udružewem korisnika, zakquči ugovor o neiskqučivom prenosu prava, bez diskriminacije. 

Član 30. 

(Obaveza davawa podataka na uvid) 

Kolektivna organizacija dužna je da svakom korisniku, kao i drugom licu koje ima pravni interes, omogući uvid u svoj repertoar autorskih djela i da na zahtjev svakog korisnika saopšti sve potrebne podatke o uslovima pod kojima ona ostvaruje autorska prava na pojedinim djelima. 

Član 31. 

(Obavještavawe korisnika o izuzimawu autora) 

Kolektivna organizacija dužna je da svakom korisniku koji koristi djela sa wenog repertoara na osnovu ovog zakona bez odgađawa proslijedi obavještewe iz člana 18. ovog zakona. 

DIO PETI - RJEŠAVAWE TARIFNIH SPOROVA IZMEĐU KOLEKTIVNIH ORGANIZACIJA I KORISNIKA 

GLAVA I - SAVJET ZA AUTORSKO PRAVO 

Član 32. 

(Savjet za autorsko pravo) 

(1)    Savjet za autorsko pravo (u daqem tekstu: Savjet) stručni je, nezavisni i nepristrasni organ koji je ovlašćen da u oblasti ostvarivawa autorskog prava: 

a)    određuje primjerenu tarifu za korišćewe autorskih djela, 

b)    odlučuje o drugim spornim pitawima u vezi sa zakqučivawem kolektivnih ugovora, 

c)    provjerava da li je objavqeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom koji uređuje autorsko pravo i srodna prava, te s ovim zakonom. 

(2)    Ako su stranke u vezi s nekim od pitawa iz stava (1) ovog člana zakqučile arbitražni sporazum ili su ugovorile nadležnost arbitraže, takav ugovor ili ugovorna odredba su ništavni. 

(3)    Sporovi čije je rješavawe u nadležnosti Savjeta ne mogu se iznositi pred Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine. 

Član 33. 

(Sastav Savjeta) 

(1)    Savjet čine predsjednik i četiri člana. 

(2)    Predsjednik i članovi Savjeta, kao i wihovi zamjenici, moraju imati visoku stručnu spremu i najmawe pet godina radnog iskustva u struci. Sva lica u sastavu Savjeta moraju imati znawe iz oblasti autorskog prava. 

Član 34. 

(Imenovawe Savjeta) 

(1)    Predsjednika i članove Savjeta imenuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Savjet ministara BiH) na predlog Instituta. Osim predsjednika i članova, imenuju se i zamjenik predsjednika i dva zamjenika člana Savjeta. 

(2)    Institut priprema predlog iz stava (1) ovog člana na osnovu predloga kandidata dobijenog od kolektivne organizacije i od reprezentativnog udružewa korisnika na osnovu javnog poziva, objavqenog u "Službenom glasniku BiH". Kolektivna organizacija i reprezentativno udružewe korisnika predlažu svaki po dva člana Savjeta i po jednog zamjenika. Predsjednika Savjeta i wegovog zamjenika predlaže Institut. 

(3)    Ako kolektivna organizacija i reprezentativno udružewe korisnika ne predlože svoje kandidate za članove Savjeta i wihove zamjenike u roku od tri mjeseca nakon objavqivawa javnog poziva, odnosno predlože kandidate koji ne ispuwavaju uslove iz člana 33. stav (2) ovog zakona, te članove Savjeta i zamjenike predložiće Institut. 

(4)    Savjet ministara BiH može odbiti imenovawe pojedinog predloženog lica ako smatra da to lice ne ispuwava uslove iz člana 33. stav (2) ovog zakona. 

(5)    Zamjenici predsjednika i članova Savjeta preuzimaju aktivnu funkciju u radu Savjeta u slučaju spriječenosti predsjednika ili člana, zbog ozbiqne bolesti ili druge duže spriječenosti da učestvuju u radu Savjeta. 

(6)    Mandat predsjednika i članova Savjeta, kao i wihovih zamjenika iznosi pet godina. Poslije isteka mandata Institut ponovo sprovodi postupak imenovawa prema odredbama ovog člana. Predsjednik i članovi Savjeta, kao i wihovi zamjenici kojima je mandat istekao, mogu biti ponovo imenovani. 

(7)    Predsjednik ili član Savjeta mogu da budu razriješeni svoje funkcije ako: 

a)    ne obavqaju svoju funkciju na savjestan ili nepristrasan način, 

b)    postanu trajno nesposobni da obavqaju svoju funkciju, 

c)    ako iz drugih opravdanih razloga sami zatraže da budu razriješeni. 

(8)    Predlog za razrješewe predsjednika i člana Savjeta daje Institut na sopstvenu inicijativu, ili na inicijativu kolektivne organizacije ili udružewa korisnika. O prijedlogu za razrješewe odlučuje Savjet ministara BiH. 

Član 35. 

(Postupak pred Savjetom) 

(1)    Kolektivna organizacija ili reprezentativno udružewe korisnika može da traži u svako doba poslije objavqivawa privremene tarife iz člana 26. ovog zakona, odnosno ako nakon šest mjeseci od početka pregovora ne dođe do zakqučewa kolektivnog ugovora, da Savjet svojom odlukom odredi primjerenu tarifu, ili da odluči o drugom spornom pitawu u vezi sa kolektivnim ugovorom. 

(2)    Svako ko ima pravni interes može da traži da Savjet ocijeni da li je objavqeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom koji uređuje autorsko pravo i srodna prava, te ovim zakonom, i da li je tarifa određena tim ugovorom primjerena, osim ako je Savjet o tom istom pitawu već odlučivao. 

(3)    Postupak pred Savjetom pokreće se pisanim zahtjevom koji naročito mora da sadrži: 

a)    podatke o podnosiocu zahtjeva, 

b)    obrazložewe svih spornih pitawa, 

c)    navode o dosadašwem toku i rezultatima pregovora za zakqučewe kolektivnog ugovora, ukqučujući dokaze o datumu wihovog početka, 

d)    predlog tarife koju treba da odredi Savjet, odnosno predlog rješewa drugog spornog pitawa o kojem treba da odluči Savjet. 

(4)    Savjet dostavqa zahtjev iz stava (3) ovog člana suprotnoj stranki odnosno, u slučaju iz stava (2) ovog člana, kolektivnoj organizaciji i reprezentativnom udružewu korisnika koji su sklopili osporeni kolektivni ugovor, i poziva ih da se o wemu izjasne u roku koji odredi. 

(5)    Svaka stranka mora da navede čiwenice i da pruži dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev, odnosno kojima se protivi navodima i dokazima suprotne stranke. Savjet nije vezan predloženim dokazima i zahtjevima stranaka. 

(6)    Savjet može od stranaka bilo kada da traži da one predlože dodatne dokaze za koje smatra da bi mogli biti korisni u postupku, a naročito može da traži da stranke pripreme odgovarajuće izvještaje, predlože mišqewa stručwaka ili vještaka i slično. Savjet procjewuje, uvažavajući sve okolnosti slučaja, značewe uzdržavawa stranke da postupi u skladu sa odredbama ovog stava. 

(7)    Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, u postupku pred Savjetom koriste se na odgovarajući način odredbe zakona koji uređuje upravni postupak, osim odredaba o pravnim sredstvima i izvršewu. 

Član 36. 

(Odluka Savjeta) 

(1)    Savjet određuje primjerenu tarifu, ili odlučuje o drugom spornom pitawu svojom odlukom. Savjet može osporeni kolektivni ugovor potvrditi djelimično ili u cjelini, odnosno izmijeniti ili poništiti. 

(2)    Ako je u zavisnosti od svih okolnosti slučaja to potrebno, Savjet može tokom postupka, na predlog stranke, donijeti odluku kojom određuje visinu tarife za vrijeme dok traje postupak pred Savjetom. Savjet će donijeti takvu privremenu odluku na osnovu podataka koji su poznati u vrijeme donošewa odluke. Takva odluka važi do donošewa odluke prema stavu (1) ovog člana. Protiv privremene odluke, prema odredbama ovog stava, nije dopuštena sudska zaštita predviđena članom 38. ovog zakona. 

(3)    Savjet je dužan da donese odluku iz stava (1) ovog člana u roku od šest mjeseci od prijema zahtjeva iz člana 35. stav (3) ovog zakona. 

(4)    Pravosnažna odluka Savjeta je sastavni dio kolektivnog ugovora, odnosno zamjewuje kolektivni ugovor ako se wome osporeni kolektivni ugovor mijewa ili poništava, ili ako kolektivni ugovor nije bio zakqučen. 

(5)    Pravosnažna odluka Savjeta objavquje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 37. 

(Troškovi postupka pred Savjetom) 

(1)    Troškovi postupka pred Savjetom su troškovi stranaka i troškovi Savjeta. 

(2)    Svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka pred Savjetom. 

(3)    Stranke u podjednakim dijelovima snose sqedeće troškove Savjeta: 

a)    nagradu za rad članova Savjeta, 

b)    putne i druge razumne troškove člana Savjeta, 

c)    troškove nastale izvođewem dokaza, 

d)    administrativne troškove. 

(4)    Stranka koja je pokrenula postupak pred Savjetom mora u roku koji odredi Savjet, a koji ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivawe troškova rada Savjeta, inače će Savjet odbaciti zahtjev za pokretawe postupka. 

(5)    Visina nagrade za rad članova Savjeta iznosi 25% osnovne mjesečne plate kantonalnog, odnosno opštinskog sudije, za svaki započeti mjesec trajawa postupka, a visina nagrade za rad predsjednika Savjeta jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%. 

(6)    Savjet posebnim rješewem donosi odluku o troškovima Savjeta i o tome da li neka od stranaka, uzimajući u obzir plaćeni predujam, mora povratiti drugoj stranki odgovarajući dio plaćenih troškova. 

Član 38. 

(Sudska zaštita protiv odluke Savjeta) 

(1)    Protiv odluke Savjeta dopušteno je pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od prijema odluke. O tužbi odlučuje Sud Bosne i Hercegovine u vijeću od tri sudije. 

(2)    Sud Bosne i Hercegovine ispituje odluku Savjeta u granicama podnesenog tužbenog zahtjeva i u granicama razloga koji su navedeni u tužbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka u pogledu pitawa da li je stranki bila data mogućnost da se izjasni o čiwenicama i okolnostima važnim za osporenu odluku. 

(3)    U postupku sudske zaštite tužilac ne može navoditi nove čiwenice i predlagati izvođewe novih dokaza. 

(4)    Sud Bosne i Hercegovine donosi svoje rješewe bez glavne rasprave. 

(5)    Protiv presude, odnosno rješewa suda nisu dopuštene žalba niti revizija. 

(6)    Za postupak sudske zaštite, prema odredbama ovog člana, primjewuju se na odgovarajući način odredbe zakona koji uređuje upravni spor, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno. Savjet je izuzet od obaveze plaćawa sudskih taksi u upravnom sporu. 

Član 39. 

(Sporedni poslovi i administrativna pomoć) 

(1)    Sjedište Savjeta je u sjedištu Instituta. Institut daje Savjetu svu potrebnu administrativno-tehničku pomoć koja je potrebna za obezbjeđivawe efikasnog i nesmetanog rada Savjeta i snosi troškove takve pomoći. 

(2)    Institut prima na svoj račun sva sredstva koja plaćaju stranke radi pokrivawa troškova za rad Savjeta na osnovu člana 37. stav (3) ovog zakona i obavqa sve računovodstvene poslove u vezi sa isplatom nagrada i naknadom troškova članovima Savjeta. 

GLAVA II - MEDIJACIJA 

Član 40. 

(Medijator) 

(1)    Kolektivna organizacija i reprezentativno udružewe korisnika mogu predložiti da se angažuje medijator na osnovu dogovora o medijaciji radi zakqučewa kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radio-difuzijski emitovanih djela. 

(2)    Medijator je nezavisan, nepristrasan i nije vezan ničijim uputstvima. U postupku medijacije zajamčena je tajnost. 

(3)    Dužnost medijatora je da učini sve potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri i da ne ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. Medijator može strankama predložiti način rješewa spora. Uzima se da su stranke prihvatile predlog medijatora ako u roku od tri mjeseca od wegovog uručewa nijedna od wih ne podnese svoj pisani prigovor. 

(4)    Stranke zajedno biraju medijatora sa liste medijatora koju određuje Institut. 

(5)    Medijator ima pravo na nagradu za obavqenu medijaciju. Nagradu medijatoru plaćaju stranke. Bliže propise za sprovođewe ovog člana, ukqučujući visinu nagrade, donosi Institut. 

(6)    Institut obezbjeđuje medijatoru svu potrebnu administrativnu pomoć u vezi sa nesmetanim vođewem postupka medijacije. U vezi sa medijacijom primjewuje se na odgovarajući način i odredba člana 39. ovog zakona. 

DIO ŠESTI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Član 41. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj preduzetnik ako: 

a)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošaqe u roku spisak korišćenih autorskih djela (član 27. st. (1), (3) i (4) ovog zakona), 

b)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošaqe u roku podatke o vrsti i broju prodatih ili uvezenih uređaja za zvučno i vizuelno snimawe, uređaja za fotokopirawe, praznih nosača zvuka i slike i podataka o prodatim fotokopijama, a koji su potrebni za izračunavawe dugovanog iznosa naknade za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu djela, prema odredbama zakona koji uređuje autorsko pravo i srodna prava (član 28. st. (1) i (2) ovog zakona), 

c)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošaqe u roku podatke koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (član 28. stav (3) ovog zakona), 

d)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošaqe u roku podatke koji su potrebni za izračunavawe dugovane naknade od davawa originala ili primjeraka djela na poslugu (član 28. stav (4) ovog zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovog člana primjewuju se i u slučaju da je spisak djela, odnosno da su podaci netačni. 

(5)    Prekršajni postupak na osnovu odredaba ovog člana je hitan. 

Član 42. 

(Prekršaji u povratu) 

Pravnom licu ili preduzetniku koji u povratu učini prekršaj iz člana 41. stav (1) ovog zakona može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavqawa djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajawu do jedne godine ako je učiweni prekršaj naročito težak zbog načina izvršewa, posqedica djela ili drugih okolnosti učiwenog prekršaja. 

Član 43. 

(Inspekcijski nadzor) 

Inspekcijski nadzor u vezi sa prekršajima za koje su sankcije navedene u članu 41. ovog zakona vrši inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. 

DIO SEDMI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 44. 

(Usklađivawe statusnog oblika i poslovawa postojećih organizacija) 

(1)    Organizacije autora i drugih nosilaca autorskih prava, te druga pravna lica specijalizovana za ostvarivawe autorskih prava koja su, prema odredbi člana 87. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" br. 7/02 i 76/06), obavqala poslove kolektivnog ostvarivawa autorskog prava prije stupawa na snagu ovog zakona nastavqaju da rade i poslije wegovog stupawa na snagu. 

(2)    Svi subjekti iz stava (1) ovog člana dužni su da usklade svoj statusni oblik i svoje poslovawe sa odredbama ovog zakona i da podnesu zahtjev za izdavawe nove dozvole za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa autorskih prava prema članu 10. ovog zakona, u roku od dvije godine od stupawa na snagu ovog zakona. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana primjewuju se i na one subjekte čija dozvola ističe tokom trajawa roka iz stava (2) ovog člana. 

(4)    Odredbe stava (1) ovog člana primjewuju se na subjekte iz stava (2) ovog člana sve dok Institut ne izda dozvolu za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa autorskih prava prema članu 11. ovog zakona. 

(5)    Tarife organizacija autora i drugih nosilaca autorskih prava, te drugih pravnih lica specijalizovanih za ostvarivawe autorskih prava prema stavu (1) ovog člana koje su se primjewivale do stupawa na snagu ovog zakona smatraju se kao vaqani kolektivni ugovori o tarifama, prema odredbama člana 24. ovog zakona. 

(6)    Postupci za izdavawe dozvole za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa autorskog prava koji na dan stupawa na snagu ovog zakona još nisu okončani nastavqaju se prema odredbama ovog zakona. 

(7)    Postupci za odobrewe tarifa koji na dan stupawa na snagu ovog zakona nisu okončani prekidaju se. 

Član 45. 

(Privremena dozvola do osnivawa odgovarajuće kolektivne organizacije) 

(1)    Ako u periodu od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona ne budu osnovane odgovarajuće kolektivne organizacije za ostvarivawe prava na naknadu od reprodukovawa djela za privatnu i drugu sopstvenu upotrebu, kao i za ostvarivawe naknade od ponovne prodaje originala djela likovne umjetnosti prema odredbama zakona koji uređuje autorsko pravo i srodna prava, Institut ima pravo da izda privremenu dozvolu za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa tih prava pravnom licu koje ne ispuwava uslove iz čl. 8, 9. i člana 10. stav (2) tač. a), c) i e) ovog zakona, ako procijeni da je to prema svim okolnostima konkretnog slučaja prikladno. 

(2)    Privremena dozvola može se izdati za određeni vremenski rok koji nije kraći od godinu dana, ili bez roka, do opoziva. Institut će u privremenoj dozvoli odrediti pravnom licu uslove za obavqawe poslova kolektivnog ostvarivawa određenih autorskih prava. 

(3)    Privremena dozvola pravnom licu iz stava (1) ovog člana u svakom slučaju prestaje da važi izdavawem dozvole odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji prema članu 11. ovog zakona. 

Član 46. 

(Imenovawe Savjeta) 

(1)    Institut treba da pokrene postupak imenovawa Savjeta u roku od mjesec dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. 

(2)    Savjet ministara BiH imenovaće predsjednika i članove Savjeta najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. 

Član 47. 

(Propisi o sprovođewu) 

Institut je dužan da donese propise predviđene u članu 10. stav (3), članu 11. stav (3) i članu 40. stav (5) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. 

Član 48. 

(Prestanak važewa drugih propisa) 

Stupawem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 86, 87, 88, 89, 90, 91, 105, 106, 107, 108, 120, 121, 122, 123, 124, 130, 131, 132, 134. i 135. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06). 

Član 49. 

(Stupawe na snagu Zakona) 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 544/10
13. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 80. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 30. juna 2010. godine, i na 48. sjednici Doma naroda, održanoj 13. jula 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJU AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE 

Član 1. 

(Predmet Zakona) 

(1)    Ovim zakonom uređuju se: 

a)    sadržaj i način kolektivnog ostvarivanja autorskog prava i srodnih prava, 

b)    organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, 

c)    uslovi i postupak za davanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, 

d)    tarife i tarifni ugovori o visinama naknada za korištenje autorskog djela i predmeta srodnih prava, 

e)    nadzor nadležnog državnog organa nad kolektivnim organizacijama, 

f)    imenovanje, sastav, nadležnosti i rad Vijeća za autorsko pravo. 

(2)    Ovaj zakon primjenjuje se zajedno sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. Odredbe ovog zakona ni na koji način ne utiču na prava priznata zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na autorsko pravo i autorska djela uključuju i primjenjuju se na odgovarajući način i na srodna prava i na predmete zaštite tih prava. 

(4)    Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na autora, odnosno nosioca srodnog prava, odnose se i na njihove pravne sljednike. 

Član 2. 

(Kolektivno ostvarivanje autorskog prava) 

(1)    Kolektivno ostvarivanje autorskog prava znači ostvarivanje autorskog prava za više autorskih djela većeg broja autora zajedno posredstvom pravnih lica specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja ispunjavaju sve uslove prema odredbama ovog zakona i koja imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institut) za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: kolektivna organizacija). 

(2)    Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u svoje ime, a za račun autora. 

(3)    Kolektivno ostvarivanje autorskog prava moguće je samo u slučaju objavljenih autorskih djela. 

Član 3. 

(Poslovi kolektivnog ostvarivanja autorskog prava) 

(1)    Aktivnosti koje obavlja kolektivna organizacija u ostvarivanju autorskog prava obuhvataju sljedeće poslove: 

a)    sklapanje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za korištenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije pod jednakim uslovima za iste vrste korisnika, za iste vrste djela i za iste načine korištenja, 

b)    sklapanje kolektivnih ugovora s reprezentativnim udruženjima korisnika o uslovima za korištenje autorskih djela, 

c)    objavljivanje usaglašene tarife o visini naknada za korištenje autorskih djela i upoznavanje korisnika s visinama tih naknada, 

d)    naplatu naknade za korištenje autorskih djela, 

e)    raspodjelu naplaćenih, odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim pravilima o raspodjeli, 

f)    kontrolu nad korištenjem autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije, 

g)    pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih organa u slučaju povreda prava koja ostvaruje kolektivna organizacija, 

h)    sklapanje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udruženjima, 

i)    druge aktivnosti koje su povezane s kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi poštivanja autorskog prava, njegove zaštite i slično). U promotivne aktivnosti kolektivne organizacije treba uključiti sve radiostanice i televizije koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK), zbog ravnopravnosti korisnika. 

(2)    Administrativno-tehničke poslove u vezi s kolektivnim ostvarivanjem autorskog prava kolektivna organizacija može povjeriti drugoj kolektivnoj organizaciji ili privrednom društvu na osnovu pisanog ugovora. 

Član 4. 

(Obavezno kolektivno ostvarivanje prava) 

(1)    Ostvarivanje autorskog prava može se obavljati na kolektivan način u pogledu svih prava priznatih prema odredbama zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava pod uslovom da su ispunjeni uslovi određeni ovim zakonom. 

(2)    Ostvarivanje autorskog prava mora se obavljati samo na kolektivan način u slučaju: 

a)    ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđenja), 

b)    ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela, 

c)    kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih organizacija, nezavisno od toga da li su to izvorna prava radiodifuznih organizacija, ili prava koja su na njih prenijeli drugi nosioci prava, 

d)    pravo reproduciranja aktuelnih novinskih i sličnih članaka o tekućim pitanjima u pregledima takve štampe (kliping). 

(3)    Prava iz stava (2) ovog člana nadležna kolektivna organizacija ostvaruje bez ugovora s autorom. 

Član 5. 

(Izuzetno individualno ostvarivanje prava) 

Prava koja se prema članu 4. ovog zakona mogu ostvarivati samo na kolektivan način mogu se ostvarivati individualno dok Institut ne izda odobrenje određenom pravnom licu za njihovo kolektivno ostvarivanje. 

DIO DRUGI - KOLEKTIVNA ORGANIZACIJA 

POGLAVLJE I. OBLIK KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 6. 

(Kolektivna organizacija) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravno lice koje uz dozvolu Instituta obavlja poslove iz člana 3. ovog zakona, na osnovu ugovora s autorom, odnosno na osnovu ovog zakona, kao svoju jedinu i neprofitnu djelatnost. 

(2)    Izuzetno od stava (1) ovog člana, kolektivna organizacija može da obavlja administrativno-tehničke poslove za drugu kolektivnu organizaciju na osnovu pisanog ugovora. 

(3)    Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela može da postoji samo jedna kolektivna organizacija. 

Član 7. 

(Standardi poslovanja kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija mora obavljati sve poslove u okviru svoje djelatnosti na način koji osigurava postizanje najvećeg mogućeg stepena efikasnosti, dobrog poslovanja, štedljivosti i transparentnosti. 

(2)    Od svih ukupno ostvarenih sredstava kolektivna organizacija odvaja samo sredstva za pokrivanje troškova svog rada, a sva druga sredstva dužna je raspodijeliti svojim članovima. Izuzetno, statutom kolektivne organizacije može se izričito predvidjeti da se određeni dio tih sredstava odvoji za kulturne namjene, kao i za unapređenje penzionog, zdravstvenog i socijalnog statusa svojih članova. Visina tako odvojenih sredstava ne smije biti veća od 10% netoprihoda kolektivne organizacije. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je da se pridržava međunarodnih i općeprihvaćenih pravila, standarda i principa koji se primjenjuju u praksi kolektivnog ostvarivanja prava, a naročito onih koji se odnose na stručne službe, utvrđivanje visine naknada za korištenje djela, dokumentaciju i njenu međunarodnu razmjenu, te obračun i raspodjelu naknada domaćim i stranim autorima. 

Član 8. 

(Pravni oblik kolektivne organizacije) 

(1)    Kolektivna organizacija je pravno lice koje ima status udruženja koje djeluje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

(2)    U slučaju sukoba odredbi ovog zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i rad udruženja primjenjuju se odredbe ovog zakona. 

Član 9. 

(Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje prava) 

(1)    Kolektivna organizacija može da ostvaruje autorska prava na osnovu ugovora s autorom, osim ako ovim zakonom nije izričito predviđena mogućnost kolektivnog ostvarivanja prava na osnovu samog zakona (član 4. stav (3) ovog zakona). 

(2)    Ugovor iz stava (1) ovog člana mora da sadrži naročito: 

a)    odredbu o isključivom prijenosu odgovarajućeg imovinskog prava autora na kolektivnu organizaciju, 

b)    nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za račun autora, ostvaruje prenesena prava, 

c)    vrstu djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za račun autora, 

d)    vrijeme trajanja ugovora koje ne može biti duže od pet godina; poslije isteka trajanja ugovor se može neograničeno produžavati za iste periode. 

(3)    Ako kolektivna organizacija ostvaruje prava na osnovu zakona, stav (2) tač. b), c) i d) ovog člana primjenjuju se na odgovarajući način. 

(4)    Ako je ostvarivanje prava prema zakonu ili ugovoru preneseno na kolektivnu organizaciju, autor ne može sam ostvarivati ta prava na individualan način, osim u slučaju iz člana 5. ovog zakona. 

POGLAVLJE II. POSTUPAK DAVANJA DOZVOLE I KONTROLA NAD RADOM KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 10. 

(Zahtjev za dobivanje dozvole) 

(1)    Pravno lice može da posluje kao kolektivna organizacija samo na osnovu dozvole Instituta. 

(2)    Postupak za davanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava pokreće se na osnovu pisanog zahtjeva pravnog lica Institutu. Uz takav zahtjev pravno lice mora da podnese: 

a)    statut koji utvrđuje organe i njihove nadležnosti za obavljanje poslova kolektivne organizacije iz člana 2. stav (1) ovog zakona, 

b)    ime, prezime i adresu lica koja su ovlaštena da predstavljaju kolektivnu organizaciju, 

c)    podatke o broju autora koji su ovlastili pravno lice za ostvarivanje prava na njihovim djelima, kao i popis djela koja će sačinjavati repertoar kolektivne organizacije, 

d)    dokaze o tome da pravno lice raspolaže odgovarajućim poslovnim prostorijama, opremom i stručnom službom za efikasno obavljanje kolektivnog ostvarivanja prava, 

e)    poslovni plan iz kojeg proizlazi realna procjena obima ukupnog ekonomskog efekta kolektivnog ostvarivanja prava, kao i na vjerodostojnim dokumentima zasnovan zaključak da će to pravno lice moći obavljati djelatnost kolektivne organizacije na efikasan i ekonomičan način uz primjenu svih standarda iz člana 7. ovog zakona, 

f)    rješenje o upisu u registar udruženja kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Bliže propise za provođenje stava (2) tač. c), d) i e) ovog člana donosi Institut. 

Član 11. 

(Davanje dozvole) 

(1)    Institut će izdati dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog prava pravnom licu koje je podnijelo zahtjev prema članu 10. ovog zakona ako utvrdi: 

a)    da je statut kolektivne organizacije u skladu s odredbama ovog zakona i sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, 

b)    da je ekonomska osnova pravnog lica dovoljna da omogućava nesmetan rad kolektivne organizacije i efikasno ostvarivanje prava, 

c)    da pravno lice ispunjava uslove iz člana 10. stav (2) tačka d) ovog zakona, 

d)    da već ne postoji za istu vrstu autorskih djela i za ostvarivanje istih prava druga kolektivna organizacija osim ako pravno lice koje podnosi zahtjev dokaže da će osigurati korisnicima veći repertoar zaštićenih djela nego već postojeća kolektivna organizacija, kao i da može osigurati efikasniji i ekonomičniji način ostvarivanja prava. 

(2)    Pri procjeni postojanja dovoljne ekonomske osnove pravnog lica, odnosno procjeni osiguranja efikasnijeg i ekonomičnijeg načina ostvarivanja prava iz stava (1) ovog člana Institut će uzeti u obzir naročito: broj autora koji su državljani Bosne i Hercegovine ili koji imaju prebivalište, odnosno sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji su ovlastili kolektivnu organizaciju za ostvarivanje njihovih prava, ukupan broj njihovih djela koja će činiti repertoar kolektivne organizacije, pretpostavljeni obim korištenja tih djela, odnosno mogući broj njihovih korisnika, način i sredstva kojima kolektivna organizacija namjerava obavljati svoju djelatnost, sposobnost ostvarivanja prava stranih autora, sposobnost ostvarivanja prava domaćih autora u inozemstvu, te procjenu očekivane visine naplaćenih naknada i troškova poslovanja. 

(3)    Bliže propise o provođenju stava (2) ovog člana donosi Institut. 

(4)    U slučaju davanja dozvole novoj kolektivnoj organizaciji, odluka o tome mora da sadrži i izreku o oduzimanju dozvole za obavljanje tih poslova dotadašnjoj kolektivnoj organizaciji. 

(5)    U postupku izdavanja dozvole primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. Protiv odluke Instituta nije moguće izjaviti žalbu, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

(6)    Obavještenje o pravosnažnoj odluci o davanju dozvole objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 12. 

(Kontrola Instituta nad radom kolektivne organizacije) 

(1)    Institut vrši nadzor nad radom kolektivne organizacije i kontrolira da li ona obavlja svoje poslove u skladu s odredbama ovog zakona. 

(2)    Institut može u svako vrijeme da zahtijeva od kolektivne organizacije izvještaj o vođenju poslova, kao i uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju kolektivne organizacije, u obimu koji je potreban i opravdan aktom kontrole u konkretnoj stvari, na osnovu obrazloženog pisanog zahtjeva u kojem je jasno određen predmet kontrole. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je bez odgađanja obavijestiti Institut o svakoj promjeni lica koja su prema zakonu i statutu ovlaštena za njeno predstavljanje. 

(4)    Kolektivna organizacija mora Institutu bez odgađanja javiti, uz istovremeno dostavljanje sve odgovarajuće dokumentacije, naročito: 

a)    svaku izmjenu statuta, 

b)    kolektivne ugovore s udruženjima korisnika, 

c)    tarife i svaku njihovu izmjenu ili dopunu, 

d)    ugovore sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udruženjima, 

e)    odluke skupštine kolektivne organizacije, 

f)    godišnje izvještaje i izvještaje revizijskih organizacija, zajedno s mišljenjem ovlaštenog revizora o pravilnosti poslovanja kolektivne organizacije i njegove usklađenosti s odredbama ovog zakona, aktima kolektivne organizacije i ugovorima zaključenim s trećim licima, 

g)    sudske i upravne odluke u kojima je kolektivna organizacija jedna od stranaka. 

(5)    Kolektivna organizacija dužna je pravovremeno obavijestiti Institut i korisnike o održavanju sjednica skupštine i drugih organa i omogućiti ovlaštenim predstavnicima Instituta i korisnika da prisustvuju tim sjednicama. Predstavnici Instituta i korisnika imaju pravo na sjednicama organa kolektivne organizacije davati mišljenja o svim pitanjima koja se odnose na poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava, ali nemaju pravo glasa. 

Član 13. 

(Mjere Instituta u slučaju nepravilnosti u radu kolektivne organizacije) 

(1)    Ako Institut ustanovi nepravilnosti u radu kolektivne organizacije, on će svojim rješenjem narediti da kolektivna organizacija otkloni te nepravilnosti i odrediti joj primjeren rok za njihovo otklanjanje, koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od šest mjeseci. 

(2)    Institut će svojom odlukom oduzeti izdatu dozvolu za rad kolektivne organizacije ako: 

a)    je kolektivna organizacija dostavila Institutu netačne podatke, na osnovu kojih je izdata dozvola, 

b)    nastupe okolnosti koje bi bile razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole, 

c)    kolektivna organizacija ne obavlja svoje djelatnosti u skladu s odredbama člana 3. ovog zakona, 

d)    kolektivna organizacija učini težu povredu odredbi ovog zakona. 

(3)    Institut ne može donijeti odluku prema stavu (2) tač. c) i d) ovog člana ako prethodno nije naredio kolektivnoj organizaciji da otkloni ustanovljene povrede. 

(4)    Odluka o oduzimanju dozvole objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 14. 

(Uslovno oduzimanje dozvole) 

(1)    Institut može svojom odlukom o oduzimanju dozvole istovremeno odrediti da se to oduzimanje neće provesti pod uslovom da kolektivna organizacija u određenom roku, koji ne može biti kraći od šest mjeseci ni duži od dvije godine (probni period), otkloni sve nepravilnosti i sanira učinjene povrede, te da u tom roku ne učini novu povredu koja je osnov za oduzimanje dozvole. 

(2)    Institut će opozvati odluku o uslovnom oduzimanju dozvole ako kolektivna organizacija u probnom periodu ne otkloni ustanovljene nepravilnosti i povrede, ili ako učini novu povredu koja je osnov za oduzimanje dozvole. 

(3)    U postupcima prema odredbama čl. 13. i 14. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak. Protiv odluke ili rješenja Instituta ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. 

DIO TREĆI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE PREMA AUTORIMA 

Član 15. 

(Obaveza prihvatanja kolektivnog ostvarivanja prava) 

(1)    Kolektivna organizacija ne može odbiti zahtjev za sklapanje ugovora za kolektivno ostvarivanje prava iz oblasti svoje djelatnosti. 

(2)    Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se ako je autor već sklopio ugovor za kolektivno ostvarivanje svojih prava u Bosni i Hercegovini sa stranom kolektivnom organizacijom. 

Član 16. 

(Članstvo u kolektivnoj organizaciji) 

Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njeni članovi. Vrste članstva i prava u vezi s njima određuje statut kolektivne organizacije. 

Član 17. 

(Zabrana izuzimanja djela) 

Član kolektivne organizacije ne može iz kolektivnog ostvarivanja prava izuzeti svoja pojedina djela ni pojedine oblike korištenja tih djela, osim u slučaju kad je to predviđeno ugovorom između njega i kolektivne organizacije. 

Član 18. 

(Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja prava) 

(1)    Postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana, ovlaštena da djeluje za račun svih autora. 

(2)    Autor koji ne želi svoja prava ostvarivati na kolektivan način dužan je o tome u pisanoj formi obavijestiti odgovarajuću kolektivnu organizaciju. 

(3)    Kolektivna organizacija dužna je autore koji je nisu obavijestili da će svoja prava ostvarivati na individualan način tretirati ravnopravno s autorima koji su s njom sklopili ugovor iz člana 9. ovog zakona. 

Član 19. 

(Nadzor članova) 

(1)    Svaki član kolektivne organizacije može tražiti od nje na uvid godišnji finansijski izvještaj i izvještaj nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi 15 dana od dana prijema zahtjeva člana. 

(2)    Najmanje 10% redovnih članova kolektivne organizacije može tražiti da jedan ili više nazavisnih stručnjaka, na trošak kolektivne organizacije, izvrši pregled i reviziju njenog poslovanja, osim ako je na osnovu ove zakonske odredbe takav pregled već bio izvršen u istoj kalendarskoj godini. 

Član 20. 

(Godišnji izvještaj i revizija) 

(1)    Kolektivna organizacija mora za svaku poslovnu godinu, u roku od šest mjeseci poslije njenog završetka, usvojiti, odnosno pribaviti: 

a)    godišnji izvještaj organa upravljanja i nadzornih organa o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, izvršavanju kolektivnih ugovora iz člana 24. ovog zakona i o izvršavanju ugovora zaključenih sa stranim kolektivnim organizacijama, 

b)    izvještaj revizorske kuće o izvršenoj kontroli finansijsko-računovodstvene dokumentacije, zajedno s nalazom ovlaštenog revizora o pravilnosti i usklađenosti poslovanja kolektivne organizacije s odredbama ovog zakona, s aktima kolektivne organizacije i sa zaključenim ugovorima, 

c)    mišljenje organa upravljanja i nadzornih organa o izvještaju i nalazu iz tačke b) ovog stava, 

d)    preduzete mjere, ako je ovlašteni revizor našao nepravilnosti u poslovanju kolektivne organizacije, 

e)    prijedlog finansijskog plana kolektivne organizacije za narednu godinu, koji uključuje plan troškova njenog poslovanja. 

(2)    Odredbe ovog člana ne utiču na obaveze kolektivne organizacije koje ona prema drugim propisima ima u pogledu finansijskog poslovanja, izvještaja i revizije. 

Član 21. 

(Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije) 

(1)    Uzimajući u obzir odredbu člana 7. stav (2) ovog zakona, kolektivna organizacija dužna je autorima koji su s njom zaključili ugovor iz člana 9. ovog zakona, kao i onima koji svoja prava u Bosni i Hercegovini ostvaruju na osnovu ugovora zaključenog između te kolektivne organizacije i strane kolektivne organizacije raspodijeliti sav prihod od svoje djelatnosti, u skladu s godišnjim planom koji usvoji skupština kolektivne organizacije. 

(2)    Kolektivna organizacija dijeli sredstva za autorske honorare članova u skladu sa usvojenim pravilima o raspodjeli. 

(3)    Osnovni principi i pravila raspodjele prihoda moraju biti određeni statutom kolektivne organizacije, moraju osiguravati srazmjernost, primjerenost i pravičnost raspodjele i moraju efikasno onemogućavati bilo kakvu proizvoljnost. 

Član 22. 

(Posebni slučajevi raspodjele naknada) 

(1)    Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu, koja se prema zakonu kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih tehničkih uređaja za zvučno i vizuelno snimanje i novih praznih nosača zvuka, slike ili teksta, dijeli se između autora, izvođača i proizvođača fonograma, odnosno filmskih producenata u omjeru 40:30:30. 

(2)    Naknada ostvarena na osnovu prava na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu, koja se prema zakonu kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava plaća od prve prodaje ili uvoza novih uređaja za fotokopiranje i od izrađenih fotokopija namijenjenih za prodaju, dijeli se između autora i izdavača u omjeru 50:50. 

(3)    Naknada ostvarena na osnovu zakonske licence za reproduciranje novinskih i sličnih članaka u pregledima štampe (kliping) dijeli se između autora i izdavača u omjeru 30:70. 

DIO ČETVRTI - ODNOS KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE I KORISNIKA 

POGLAVLJE I. TARIFA I KOLEKTIVNI UGOVOR 

Član 23. 

(Tarifa) 

(1)    Visina i način izračunavanja naknada koje pojedini korisnik mora da plati kolektivnoj organizaciji za korištenje autorskog djela iz njenog repertoara određuje se tarifom. Visina naknade mora biti primjerena vrsti i načinu korištenja autorskog djela. 

(2)    Tarifa se određuje kolektivnim ugovorom između kolektivne organizacije i reprezentativnog udruženja korisnika ili, ako to nije moguće, ugovorom s pojedinačnim korisnikom, odnosno odlukom Vijeća za autorsko pravo. Do drukčije pravosnažne odluke Vijeća za autorsko pravo, smatra se da su tarife određene spomenutim ugovorima primjerene. 

(3)    Pri određivanju primjerene tarife uzimaju se u obzir naročito: 

a)    ukupan brutoprihod koji se ostvaruje korištenjem autorskog djela ili, ako to nije moguće, ukupni brutotroškovi u vezi s tim korištenjem, 

b)    značaj korištenja autorskih djela za djelatnost korisnika, 

c)    srazmjer između zaštićenih i nezaštićenih autorskih djela koja se koriste, 

d)    srazmjer između prava koja se ostvaruju na kolektivan i individualan način, 

e)    posebna složenost kolektivnog ostvarivanja prava zbog određenog načina korištenja autorskih djela, 

f)    uporedivost predložene tarife s tarifama odgovarajućih kolektivnih organizacija u drugim susjednim državama i državama koje se prema relevantnim kriterijima, a naročito prema visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i kupovnoj moći, mogu uporediti s Bosnom i Hercegovinom. 

(4)    Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, osnov za određivanje primjerene tarife za elektronske medije je netoprihod ostvaren od sponzorstva muzičkih emisija, prihod od redovnog oglašavanja u marketing prostoru radija ili televizije. U osnov ne ulaze prihodi ostvareni sponzoriranjem emisija istraživačkog novinarstva ili informativnih emisija, vremenske prognoze i sporta, obrazovnih i edukativnih emisija, donacije, sponzorstva nemuzičkih dijelova programa. 

Član 24. 

(Kolektivni ugovor) 

(1)    Kolektivna organizacija zaključuje kolektivni ugovor s reprezentativnim udruženjem korisnika autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije na osnovu prethodno obavljenih pregovora. Kao reprezentativno udruženje smatra se ono udruženje korisnika koje na teritoriji Bosne i Hercegovine predstavlja većinu korisnika u oblasti određene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na osnovu drugih propisa. 

(2)    Ako nema reprezentativnog udruženja u smislu stava (1) ovog člana, reprezentativnost će se utvrđivati na osnovu broja korisnika koje udruženje predstavlja, aktivnosti udruženja, stepena organiziranosti udruženja i slično. 

(3)    Kolektivnim ugovorom smatra se i ugovor koji zaključi kolektivna organizacija s pojedinim korisnikom autorskih djela iz njenog repertoara ako je on zbog prirode svoje djelatnosti jedini koji obavlja tu djelatnost. Odredbe ovog zakona koje se odnose na reprezentativno udruženje korisnika primjenjuju se na odgovarajući način i na pojedinog korisnika iz ovog stava. 

(4)    Kolektivnim ugovorom određuju se naročito: 

a)    tarifa, osnovica za obračun i način primjene tarife, 

b)    uslovi za korištenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije, 

c)    okolnosti korištenja zbog kojih se visina određene naknade prema tarifi uvećava, smanjuje ili oprašta, 

d)    rok i način naplate naknade, 

e)    način naplate naknade za korištenje autorskih djela i način obračunavanja naplaćenih naknada u slučaju postojanja privremene tarife iz člana 26. ovog zakona za korištenje tih djela do momenta zaključenja kolektivnog ugovora, ako se tim ugovorom prvi put određuje tarifa za pojedinu vrstu korištenja autorskih djela. 

Član 25. 

(Postupak zaključenja kolektivnog ugovora) 

(1)    Poziv na pregovore za zaključenje kolektivnog ugovora kolektivna organizacija objavljuje u "Službenom glasniku BiH". Rok za početak pregovora ne može biti kraći od 30 dana od dana objavljivanja ni duži od 180 dana od dana objavljivanja poziva. 

(2)    Kolektivna organizacija objavljuje zaključeni kolektivni ugovor u "Službenom glasniku BiH". Kolektivni ugovor počinje da važi za sve istovrsne korisnike autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije 15 dana od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", nezavisno od toga da li su ti korisnici učestvovali u pregovorima ili ne. 

(3)    Korisnici autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije dužni su zaključiti ugovore s kolektivnom organizacijom u skladu s važećim kolektivnim ugovorom. 

(4)    Pri odlučivanju o zahtjevima kolektivne organizacije za naplatu naknada sudovi su vezani važećim kolektivnim ugovorom. 

(5)    Odredbe čl. 24. i 25. ovog zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na izmjene, dopune ili prestanak kolektivnih ugovora. 

POGLAVLJE II. OBAVEZE KORISNIKA 

Član 26. 

(Obaveza sklapanja ugovora o korištenju djela) 

(1)    Korisnik autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije može bilo kada da traži zaključenje ugovora o neisključivom prijenosu prava za korištenje tih djela, prema važećem kolektivnom ugovoru, odnosno važećoj privremenoj tarifi, ako u tom trenutku takva postoji. 

(2)    Ako ugovor o neisključivom prijenosu prava za korištenje zaštićenih djela nije zaključen, smatra se da je odgovarajuće pravo preneseno ako korisnik plati na račun kolektivne organizacije ili na poseban račun kod suda ili notara iznos koji bi naplatila kolektivna organizacija prema važećoj tarifi. 

Član 27. 

(Obaveza korisnika da izvještava kolektivnu organizaciju) 

(1)    Organizatori kulturno-umjetničkih i zabavnih priredbi i drugi korisnici zaštićenih autorskih djela obavezni su da u slučajevima kada je to potrebno prema odredbama ovog zakona, prethodno pribave prava za saopćavanje javnosti tih djela, a u roku od 15 dana nakon takvog saopćavanja da pošalju odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji popis svih korištenih djela. 

(2)    Nadležni organ unutrašnjih poslova će na zahtjev autora ili kolektivne organizacije zabraniti priredbu, odnosno korištenje zaštićenog djela, ako organizator nije prethodno pribavio prava iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Kolektivna organizacija obavezna je o svom trošku elektronskim medijima staviti na raspolaganje kompjuterski program koji će automatski evidentirati emitirana autorska djela koja se mogu elektronskom poštom slati kolektivnoj organizaciji. 

(4)    Korisnici zaštićenih djela koji ta djela koriste bez neisključivog prijenosa prava, na osnovu zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava (izdavači nastavnih i ispitnih materijala, izdavači periodične štampe i lica koja se bave klipingom), obavezni su da najmanje jednom mjesečno pošalju odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o njihovom korištenju, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i korisnika dogovoren drugačiji rok izvještavanja. 

Član 28. 

(Obaveza lica koja plaćaju naknadu na osnovu drugih prava autora) 

(1)    Proizvođači uređaja za zvučno i vizuelno snimanje, proizvođači uređaja za fotokopiranje, proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, odnosno uvoznici takvih uređaja i nosača, dužni su da krajem svakog kvartala saopće u pisanoj formi odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju i vrsti prodatih, odnosno uvezenih uređaja i nosača, koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade. 

(2)    Fizička ili pravna lica koja uz naplatu obavljaju usluge fotokopiranja dužna su da krajem svakog mjeseca saopće, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke o broju izrađenih fotokopija za prodaju, koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade, osim ako je posebnim ugovorom između kolektivne organizacije i takvih lica dogovoren drugačiji rok. 

(3)    Prodavači, kupci ili posrednici koji se profesionalno bave prometom originala djela likovne umjetnosti obavezni su da saopće u pisanom obliku odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđenja; utvrđeno odredbama zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava), u roku od 30 dana od takve prodaje. 

(4)    Fizička ili pravna lica koja se bave davanjem na poslugu takvih originala ili primjeraka djela, a koja prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko i srodna prava plaćaju naknadu autoru, dužna su da saopće, u pisanoj formi, odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade u roku od 15 dana od primanja njenog zahtjeva. 

POGLAVLJE III. OBAVEZE KOLEKTIVNE ORGANIZACIJE 

Član 29. 

(Nediskriminacija korisnika) 

Kolektivna organizacija dužna je sa svakim zainteresiranim korisnikom, odnosno udruženjem korisnika zaključiti ugovor o neisključivom prijenosu prava, bez diskriminacije. 

Član 30. 

(Obaveza davanja podataka na uvid) 

Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku, kao i drugom licu koje ima pravni interes omogućiti uvid u svoj repertoar autorskih djela i na zahtjev svakog korisnika saopćiti sve potrebne podatke o uslovima pod kojima ona ostvaruje autorska prava na pojedinim djelima. 

Član 31. 

(Obavještavanje korisnika o izuzimanju autora) 

Kolektivna organizacija dužna je svakom korisniku koji koristi djela s njenog repertoara na osnovu ovog zakona bez odgađanja proslijediti obavještenje iz člana 18. ovog zakona. 

DIO PETI - RJEŠAVANJE TARIFNIH SPOROVA IZMEĐU KOLEKTIVNIH ORGANIZACIJA I KORISNIKA 

POGLAVLJE I. VIJEĆE ZA AUTORSKO PRAVO 

Član 32. 

(Vijeće za autorsko pavo) 

(1)    Vijeće za autorsko pravo (u daljnjem tekstu: Vijeće) je stručni, nezavisni i nepristrasni organ koji je ovlašten da u oblasti ostvarivanja autorskog prava: 

a)    određuje primjerenu tarifu za korištenje autorskih djela, 

b)    odlučuje o drugim spornim pitanjima u vezi sa zaključivanjem kolektivnih ugovora, 

c)    vrši provjeru da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, te s ovim zakonom. 

(2)    Ako su stranke u vezi s nekim od pitanja iz stava (1) ovog člana zaključile arbitražni sporazum ili ugovorile nadležnost arbitraže, takav ugovor ili ugovorna odredba su ništavi. 

(3)    Sporovi čije je rješavanje u nadležnosti Vijeća ne mogu se iznositi pred Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. 

Član 33. 

(Sastav Vijeća) 

(1)    Vijeće čine predsjednik i četiri člana. 

(2)    Predsjednik i članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Sva lica u sastavu Vijeća moraju imati znanje iz oblasti autorskog prava. 

Član 34. 

(Imenovanje Vijeća) 

(1)    Predsjednika i članove Vijeća imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH), na prijedlog Instituta. Osim predsjednika i članova, imenuju se i zamjenik predsjednika i dva zamjenika člana Vijeća. 

(2)    Institut priprema prijedlog iz stava (1) ovog člana na osnovu prijedloga kandidata dobivenog od kolektivne organizacije i od reprezentativnog udruženja korisnika na osnovu javnog poziva, objavljenog u "Službenom glasniku BiH". Kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika predlažu svaki po dva člana Vijeća i po jednog zamjenika. Predsjednika Vijeća i njegovog zamjenika predlaže Institut. 

(3)    Ako kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika ne predlože svoje kandidate za članove Vijeća i njihove zamjenike u roku od tri mjeseca nakon objavljivanja javnog poziva, odnosno predlože kandidate koji ne ispunjavaju uslove iz člana 33. stav (2) ovog zakona, te članove Vijeća i zamjenike predložit će Institut. 

(4)    Vijeće ministara BiH može da odbije imenovanje pojedinog predloženog lica ako smatra da to lice ne ispunjava uslove iz člana 33. stav (2) ovog zakona. 

(5)    Zamjenici predsjednika i članova Vijeća preuzimaju aktivnu funkciju u radu Vijeća u slučaju spriječenosti predsjednika ili člana, zbog ozbiljne bolesti ili druge duže spriječenosti, da učestvuju u radu Vijeća. 

(6)    Mandat predsjednika i članova Vijeća, kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina. Nakon isteka mandata, Institut ponovo provodi postupak imenovanja prema odredbama ovog člana. Predsjednik i članovi Vijeća, kao i njihovi zamjenici kojima je mandat istekao mogu biti ponovo imenovani. 

(7)    Predsjednik ili član Vijeća mogu da budu razriješeni svoje funkcije ako: 

a)    ne obavljaju svoju funkciju na savjestan ili nepristran način, 

b)    postanu trajno nesposobni da obavljaju svoju funkciju, 

c)    iz drugih opravdanih razloga sami zatraže da budu razriješeni. 

(8)    Prijedlog za razrješenje predsjednika i člana Vijeća daje Institut na vlastitu inicijativu, ili na inicijativu kolektivne organizacije ili udruženja korisnika. O prijedlogu za razrješenje odlučuje Vijeće ministara BiH. 

Član 35. 

(Postupak pred Vijećem) 

(1)    Kolektivna organizacija ili reprezentativno udruženje korisnika može tražiti u svako doba poslije objavljivanja privremene tarife iz člana 26. ovog zakona, odnosno ako nakon šest mjeseci od početka pregovora ne dođe do zaključenja kolektivnog ugovora da Vijeće svojom odlukom odredi primjerenu tarifu, ili da odluči o drugom spornom pitanju u vezi s kolektivnim ugovorom. 

(2)    Svako ko ima pravni interes može tražiti da Vijeće ocijeni da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, te ovim zakonom, i da li je tarifa određena tim ugovorom primjerena osim ako je Vijeće o tom istom pitanju već odlučivalo. 

(3)    Postupak pred Vijećem pokreće se pisanim zahtjevom koji mora sadržavati naročito: 

a)    podatke o podnosiocu zahtjeva, 

b)    obrazloženje svih spornih pitanja, 

c)    navode o dosadašnjem toku i rezultatima pregovora za zaključenje kolektivnog ugovora, uključujući dokaze o datumu njihovog početka, 

d)    prijedlog tarife koju treba da odredi Vijeće, odnosno prijedlog rješenja drugog spornog pitanja o kojem treba da odluči Vijeće. 

(4)    Vijeće dostavlja zahtjev iz stava (3) ovog člana suprotnoj stranci, odnosno u slučaju iz stava (2) ovog člana, kolektivnoj organizaciji i reprezentativnom udruženju korisnika koji su sklopili osporeni kolektivni ugovor i poziva ih da se o njemu izjasne u roku koji odredi. 

(5)    Svaka stranka mora navesti činjenice i pružiti dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev, odnosno kojima se protivi navodima i dokazima suprotne stranke. Vijeće nije vezano predloženim dokazima i zahtjevima stranaka. 

(6)    Vijeće može od stranaka bilo kada tražiti da one predlože dodatne dokaze za koje smatra da bi mogli biti korisni u postupku, a naročito može tražiti da stranke pripreme odgovarajuće izvještaje, predlože mišljenja stručnjaka ili vještaka i slično. Vijeće procjenjuje, uvažavajući sve okolnosti slučaja, značenje uzdržavanja stranke da postupi u skladu s odredbama ovog stava. 

(7)    Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, u postupku pred Vijećem koriste se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, osim odredbi o pravnim sredstvima i izvršenju. 

Član 36. 

(Odluka Vijeća) 

(1)    Vijeće određuje primjerenu tarifu ili odlučuje o drugom spornom pitanju svojom odlukom. Vijeće može osporeni kolektivni ugovor potvrditi djelimično ili u cjelini, odnosno izmijeniti ili poništiti. 

(2)    Ako je u zavisnosti od svih okolnosti slučaja to potrebno, Vijeće može tokom postupka na prijedlog stranke donijeti odluku kojom određuje visinu tarife za vrijeme dok traje postupak pred Vijećem. Vijeće će donijeti takvu privremenu odluku na osnovu podataka koji su poznati u vrijeme donošenja odluke. Takva odluka važi do donošenja odluke prema stavu (1) ovog člana. Protiv privremene odluke, prema odredbama ovog stava, nije dopuštena sudska zaštita predviđena članom 38. ovog zakona. 

(3)    Vijeće je dužno donijeti odluku iz stava (1) ovog člana u roku od šest mjeseci od prijema zahtjeva iz člana 35. stav (3) ovog zakona. 

(4)    Pravosnažna odluka Vijeća je sastavni dio kolektivnog ugovora, odnosno zamjenjuje kolektivni ugovor ako se njome osporeni kolektivni ugovor mijenja ili poništava, ili ako kolektivni ugovor nije bio zaključen. 

(5)    Pravosnažna odluka Vijeća objavljuje se u "Službenom glasniku BiH" i u "Službenom glasniku Instituta". 

Član 37. 

(Troškovi postupka pred Vijećem) 

(1)    Troškovi postupka pred Vijećem su troškovi stranaka i troškovi Vijeća. 

(2)    Svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka pred Vijećem. 

(3)    Stranke u podjednakim dijelovima snose sljedeće troškove Vijeća: 

a)    nagradu za rad članova Vijeća, 

b)    putne i druge razumne troškove člana Vijeća, 

c)    troškove nastale izvođenjem dokaza, 

d)    administrativne troškove. 

(4)    Stranka koja je pokrenula postupak pred Vijećem mora u roku koji odredi Vijeće, a koji ne smije biti kraći od 15 dana, predujmiti sredstva za pokrivanje troškova rada Vijeća inače će Vijeće odbaciti zahtjev za pokretanje postupka. 

(5)    Visina nagrade za rad članova Vijeća iznosi 25% osnovne mjesečne plaće kantonalnog, odnosno općinskog sudije, za svaki započeti mjesec trajanja postupka, a visina nagrade za rad predsjednika Vijeća jednaka je nagradi člana, uvećana za 15%. 

(6)    Vijeće posebnim rješenjem donosi odluku o troškovima Vijeća i o tome da li neka od stranaka mora, uzimajući u obzir plaćeni predujam, vratiti drugoj stranci odgovarajući dio plaćenih troškova. 

Član 38. 

(Sudska zaštita protiv odluke Vijeća) 

(1)    Protiv odluke Vijeća dopušteno je pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od prijema odluke. O tužbi odlučuje Sud Bosne i Hercegovine u vijeću od tri sudije. 

(2)    Sud Bosne i Hercegovine ispituje odluku Vijeća u granicama podnesenog tužbenog zahtjeva i u granicama razloga koji su navedeni u tužbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka u pogledu pitanja da li je stranci bila data mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima važnim za osporenu odluku. 

(3)    U postupku sudske zaštite tužilac ne može navoditi nove činjenice i predlagati izvođenje novih dokaza. 

(4)    Sud Bosne i Hercegovine donosi svoje rješenje bez glavne rasprave. 

(5)    Protiv presude, odnosno rješenja suda nisu dopuštene žalba ni revizija. 

(6)    Za postupak sudske zaštite, prema odredbama ovog člana, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje upravni spor, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno. Vijeće je izuzeto od obaveze plaćanja sudskih taksi u upravnom sporu. 

Član 39. 

(Sporedni poslovi i administrativna pomoć) 

(1)    Sjedište Vijeća je u sjedištu Instituta. Institut daje Vijeću svu potrebnu administrativno-tehničku pomoć koja je potrebna za osiguranje efikasnog i nesmetanog rada Vijeća i snosi troškove takve pomoći. 

(2)    Institut prima na svoj račun sva sredstva koja plaćaju stranke radi pokrivanja troškova za rad Vijeća na osnovu člana 37. stav (3) ovog zakona i obavlja sve računovodstvene poslove u vezi sa isplatom nagrada i naknadom troškova članovima Vijeća. 

POGLAVLJE II. MEDIJACIJA 

Član 40. 

(Medijator) 

(1)    Kolektivna organizacija i reprezentativno udruženje korisnika mogu predložiti da se angažira medijator na osnovu dogovora o medijaciji radi zaključenja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuznih emitiranih djela. 

(2)    Medijator je nezavisan, nepristrasan i nije vezan ničijim uputstvima. U postupku medijacije zagarantirana je tajnost. 

(3)    Dužnost medijatora je da učini sve potrebno da stranke pregovaraju u dobroj vjeri i da ne ometaju i ne odugovlače pregovore bez opravdanih razloga. Medijator može predložiti strankama način rješenja spora. Uzima se da su stranke prihvatile prijedlog medijatora ako u roku od tri mjeseca od njegovog uručenja nijedna od njih ne podnese svoj pisani prigovor. 

(4)    Stranke zajedno biraju medijatora s liste medijatora koju određuje Institut. 

(5)    Medijator ima pravo na nagradu za obavljenu medijaciju. Nagradu medijatoru plaćaju stranke. Bliže propise za provođenje ovog člana, uključujući visinu nagrade, donosi Institut. 

(6)    Institut osigurava medijatoru svu potrebnu administrativnu pomoć u vezi s nesmetanim vođenjem postupka medijacije. U vezi s medijacijom primjenjuje se na odgovarajući način i odredba člana 39. ovog zakona. 

DIO ŠESTI - PREKRŠAJNE ODREDBE 

Član 41. 

(Prekršaj) 

(1)    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj preduzetnik ako: 

a)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku popis korištenih autorskih djela (član 27. st. (1), (3) i (4) ovog zakona), 

b)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke o vrsti i broju prodatih ili uvezenih uređaja za zvučno i vizuelno snimanje, uređaja za fotokopiranje, praznih nosača zvuka i slike i podataka o prodatim fotokopijama, a koji su potrebni za izračunavanje dugovanog iznosa naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela, prema odredbama zakona kojim se uređuje autorsko pravo i srodna prava (član 28. st. (1) i (2) ovog zakona), 

c)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade od prodaje originala likovnih djela (član 28. stav (3) ovog zakona), 

d)    odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji ne pošalje u roku podatke koji su potrebni za izračunavanje dugovane naknade od davanja originala ili primjeraka djela na poslugu (član 28. stav (4) ovog zakona). 

(2)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu i kod preduzetnika. 

(3)    Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice. 

(4)    St. (1), (2) i (3) ovog člana primjenjuju se i u slučaju da je popis djela, odnosno da su podaci netačni. 

(5)    Prekršajni postupak na osnovu odredbi ovog člana je hitan. 

Član 42. 

(Prekršaji u povratu) 

Pravnom licu ili preduzetniku koji u povratu učini prekršaj iz člana 41. stav (1) ovog zakona može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili dijelova djelatnosti kojima se povređuje autorsko ili srodna prava u trajanju do jedne godine ako je učinjeni prekršaj naročito težak zbog načina izvršenja, posljedica djela ili drugih okolnosti učinjenog prekršaja. 

Član 43. 

(Inspekcijski nadzor) 

Inspekcijski nadzor u vezi s prekršajima, za koje su sankcije navedene u članu 41. ovog zakona, provodi inspekcija nadležna za kontrolu tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. 

DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 44. 

(Usklađivanje statusnog oblika i poslovanja postojećih organizacija) 

(1)    Organizacije autora i drugih nosilaca autorskih prava, te druga pravna lica specijalizirana za ostvarivanje autorskih prava koja su, prema odredbi člana 87. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06), obavljala poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava prije stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju da rade i poslije stupanja na snagu ovog zakona. 

(2)    Svi subjekti iz stava (1) ovog člana dužni su uskladiti svoj statusni oblik i svoje poslovanje s odredbama ovog zakona i podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava prema članu 10. ovog zakona, u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. 

(3)    Odredbe st. (1) i (2) ovog člana primjenjuju se i na one subjekte čija dozvola ističe tokom trajanja roka iz stava (2) ovog člana. 

(4)    Odredbe stava (1) ovog člana primjenjuju se na subjekte iz stava (2) ovog člana sve dok Institut ne izda dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskih prava prema članu 11. ovog zakona. 

(5)    Tarife organizacija autora i drugih nosilaca autorskih prava, te drugih pravnih lica specijaliziranih za ostvarivanje autorskih prava prema stavu (1) ovog člana koje su se primjenjivale do stupanja na snagu ovog zakona smatraju se kao valjani kolektivni ugovori o tarifama, prema odredbama člana 24. ovog zakona. 

(6)    Postupci za izdavanje dozvole za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog prava koji na dan stupanja na snagu ovog zakona još nisu okončani nastavljaju se prema odredbama ovog zakona. 

(7)    Postupci za odobrenje tarifa koji na dan stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani prekidaju se. 

Član 45. 

(Privremena dozvola do osnivanja odgovarajuće kolektivne organizacije) 

(1)    Ako u periodu od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona ne budu osnovane odgovarajuće kolektivne organizacije za ostvarivanje prava na naknadu od reproduciranja djela za privatnu i drugu vlastitu upotrebu, kao i za ostvarivanje naknade od ponovne prodaje originala djela likovne umjetnosti prema odredbama zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava, Institut ima pravo izdati privremenu dozvolu za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja tih prava pravnom licu koje ne ispunjava uslove iz čl. 8., 9. i člana 10. stav (2) tač. a), c) i e) ovog zakona, ako procijeni da je to prema svim okolnostima konkretnog slučaja prikladno. 

(2)    Privremena dozvola može se izdati za određeni vremenski rok koji nije kraći od godinu dana, ili bez roka, do opoziva. Institut će u privremenoj dozvoli odrediti pravnom licu uslove za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja određenih autorskih prava. 

(3)    Privremena dozvola pravnom licu iz stava (1) ovog člana u svakom slučaju prestaje važiti izdavanjem dozvole odgovarajućoj kolektivnoj organizaciji prema članu 11. ovog zakona. 

Član 46. 

(Imenovanje Vijeća) 

(1)    Institut treba da započne postupak imenovanja Vijeća u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

(2)    Vijeće ministara BiH imenovat će predsjednika i članove Vijeća najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Član 47. 

(Provedbeni propisi) 

Institut je dužan donijeti propise predviđene članom 10. stav (3), članom 11. stav (3) i članom 40. stav (5) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

Član 48. 

(Prestanak važenja drugih propisa) 

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 86., 87., 88., 89., 90., 91., 105., 106., 107., 108., 120., 121., 122., 123., 124., 130., 131., 132., 134. i 135. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 7/02 i 76/06). 

Član 49. 

(Stupanje na snagu Zakona) 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 544/10
13. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, s. r. 

VIJEĆE MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE 

362 

Temeljem članka 13. stavka (1) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Nogomenog kluba Zrinski iz Mostara. 

Članak 2.
(Mjerodavnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 180/10
14. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajawe sredstava tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Zrinski iz Mostara. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 180/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član l.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Zrinski iz Mostara. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 180/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

363 

Temeljem članka 13. stavka (1) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Nogomenog kluba Borac Banjaluka u svrhu podrške za učešće u klupskom takmičenju UEFA - Europskoj ligi. 

Članak 2.
(Mjerodavnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 181/10
14. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajawe sredstava tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Borac Bawaluka u svrhu podrške za učešće u klupskom takmičewu UEFA - Evropskoj ligi. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 181/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član l.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Borac Banjaluka u svrhu podrške za učešće u klupskom takmičenju UEFA - Evropskoj ligi. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 181/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

364 

Temeljem članka 13. stavka (1) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE PRIČUVE PRORAČUNA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Nogomenog kluba Željezničar iz Sarajeva u svrhu podrške za sudjelovanje u klupskom takmičenju UEFA - Ligi prvaka. 

Članak 2.
(Mjerodavnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 182/10
14. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O ODOBRAVAWU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajawe sredstava tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Žeqezničar iz Sarajeva u svrhu podrške za učešće u klupskom takmičewu UEFA - Ligi šampiona. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Savjeta ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 182/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 13. stav (1) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovne za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O ODOBRAVANJU SREDSTAVA IZ TEKUĆE REZERVE BUDŽETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I MEĐUNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU 

Član l.
(Predmet Odluke) 

Odobrava se izdvajanje sredstava tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u ukupnom iznosu od 20.000,00 KM u korist Fudbalskog kluba Željezničar iz Sarajeva u svrhu podrške za učešće u klupskom takmičenju UEFA - Ligi prvaka. 

Član 2.
(Nadležnost za realizaciju) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Generalni sekretarijat Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 182/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

365 

Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s člankom 9. stavak (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 124. sjednici, održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo 

ODLUKU 

O RASPOREDU BUDŽETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTI UPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Sukladno okvirnim odnosima (Federacija Bosne i Hercegovine 62,66%, Republika Srpska 31,34% i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine 6%) utvrđenim Akcionim planom Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti upošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: Akcioni plan), sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM osigurana tekućim grantom u okviru budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koja su namijenjena za rješavanje problema Roma u oblastima upošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite za 2010. godinu, raspoređuju se prema utvrđenoj namjeni na slijedeći način: 

a)    Za stambeno zbrinjavanje Roma    2.000.000,00 KM 

b)    Za upošljavanje Roma    700.000,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma    200.000,00 KM 

d)    Izrada baze, ažuriranje i vođenje podataka o potrebama romskih domaćinstava te nabavku tehničke opreme centrima za socijalnu skrb    100.000,00 KM 

(2)    Sredstva iz stavka (1) ovog članka mogu se udruživati sa sredstvima iste namjene koja su osigurana od strane općina, gradova, kantona, entiteta, domaćih i stranih vladinih i nevladinih udruga i institucija i drugih domaćih i stranih donatora, što se uređuje ugovorom o sufinanciranju između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i udružioca sredstava. 

Članak 2.
(Raspodjela sredstava za stambeno zbrinjavanje Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za stambeno zbrinjavanje Roma u iznosu od 2.000.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na slijedeći način: 

a)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    1.253.200,00 KM 

b)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Republici Srpskoj    626.800,00 KM 

c)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Brčko Distriktu BiH    120.000,00 KM. 

(2)    Sredstva su namijenjena za romska domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje, a realiziraju se na slijedeći način: 

a)    Utrošak svih raspoloživih sredstava realizira se putem javnog poziva za prikupljanje projektnih prijedloga kojeg objavljuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

b)    Opće kriterije za korištenje i sva ostala pitanja u svezi sa realizacijom raspoloživih sredstava, sukladno ovoj Odluci, posebnom odlukom uređuje ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine a temeljem Metodologije koju će u suradnji sa Odborom za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uraditi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Raspodjela sredstava za upošljavanje Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za upošljavanje Roma u iznosu od 700.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na slijedeći način: 

a)    Za upošljavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    440.000,00 KM 

b)    Za upošljavanje Roma u Republici Srpskoj            220,000,00 KM 

c)    Za upošljavanje Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine    40.000,00 KM 

(2)    Sredstva su namijenjena za sufinanciranje upošljavanja Roma kod poslodavca i za sufinanciranje samoupošljavanja Roma kao i provođenje drugih mjera utvrđenih u Akcionom planu, a realiziraju se putem zavoda za upošljavanje entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zavodi za upošljavanje), temeljem javnih poziva koje raspisuju zavodi u cilju osiguravanja ravnopravnog pristupa sredstvima za rješavanje problema Roma u upošljavanju. 

(3)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, sukladno ovoj odluci, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za upošljavanje kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stavka (1) ovog članka. 

Članak 4.
(Kriterij za raspodjelu sredstava za zdravstvenu zaštitu Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za zdravstvenu zaštitu Roma u iznosu od 200.000,00 KM u 2010. godini, realiziraju se putem zavoda za zdravstvenu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zavodi za zdravstvenu zaštitu) raspoređuju se na slijedeći način: 

a)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    125.320,00 KM 

b)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Republici Srpskoj    62.680,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Brčko Distriktu BiH    12.000,00 KM 

(2)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, sukladno ovoj Odluci, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za zdravstvenu zaštitu kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stavka (1) ovog članka. 

Članak 5.
(Sredstava za izradu baza podataka, vođenje i ažuriranja podataka o potrebama romskih domaćinstava u BiH) 

(1)    Sredstva u iznosu od 100.000,00 KM u 2010. godini namijenjena su za izradu baza podataka, vođenje i ažuriranje podataka o romskim domaćinstvima i nabavku tehničke opreme za potrebe centara za socijalnu skrb a utrošit će se temeljem odluke ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kojom će se utvrditi sadržaj, namjena i način utroška pomenutih sredstava. 

(2)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, sukladno ovoj Odluci, zaključiti sporazum o suradnji sa entitetskim nadležnim ministarstvima i Odjelom Brčko Distrikta BiH, kantonalnim odnosno općinskim centrima za socijalnu skrb u kojem će biti regulirane zajedničke aktivosti koje se odnose na izrade baza podataka, vođenje i ažuriranje podataka o potrebama romskih domaćinstava Bosne i Hercegovine. 

Članak 6.
(Izvješća o namjenskom utrošku sredstava) 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će sukladno ovoj odluci obvezati korisnike tekućih grantova da su dužni, putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dostaviti Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine izvješća o namjenskom utrošku ovih sredstava u rokovima koji su propisani člankom 22. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09). 

Članak 7.
(Odgovornost za realizaciju Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Članak 8.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 184/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa članom 9. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine je na 124. sjednici, održanoj 10. juna 2010. godine, donio 

ODLUKU 

O RASPOREDU BUXETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVAWE PROBLEMA ROMA U OBLASTI ZAPOŠQAVAWA, STAMBENOG ZBRIWAVAWA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    U skladu sa okvirnim odnosima (Federacija Bosne i Hercegovine 62,66%, Republika Srpska 31,34% i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine 6%) utvrđenim Akcionim planom Bosne i Hercegovine za rješavawe problema Roma u oblasti zapošqavawa, stambenog zbriwavawa i zdravstvene zaštite (u daqwem tekstu: Akcioni plan), sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM obezbijeđena tekućim grantom u okviru buxeta Ministarstva za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koja su namijewena za rješavawe problema Roma u oblastima zapošqavawa, stambenog zbriwavawa i zdravstvene zaštite za 2010. godinu, raspoređuju se prema utvrđenoj namjeni na sqedeći način: 

a)    Za stambeno zbriwavawe Roma    2.000.000,00 KM 

b)    Za zapošqavawe Roma    700.000,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma    200.000,00 KM 

d)    Izrada baze, ažurirawe i vođewe podataka o potrebama romskih domaćinstava te nabavku tehničke opreme centrima za socijalni rad    100.000,00 KM 

(2)    Sredstva iz stava (1) ovog člana mogu se udruživati sa sredstvima iste namjene koja su osigurana od strane opština, gradova, kantona, entiteta, domaćih i stranih vladinih i nevladinih organizacija i institucija i drugih domaćih i stranih donatora, što se uređuje ugovorom o sufinansirawu između Ministarstva za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i udružioca sredstava. 

Član 2.
(Raspodjela sredstava za stambeno zbriwavawe Roma) 

(1)    Sredstva namijewena za stambeno zbriwavawe Roma u iznosu od 2.000.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na sqedeći način: 

a)    Za stambeno zbriwavawe Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    1.253.200,00 KM 

b)    Za stambeno zbriwavawe Roma u Republici Srpskoj    626.800,00 KM 

c)    Za stambeno zbriwavawe Roma u Brčko Distriktu BiH    120.000,00 KM. 

(2)    Sredstva su namijewena za romska domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitawe, a realizuju se na sqedeći način: 

a)    Utrošak svih raspoloživih sredstava realizuje se putem javnog poziva za prikupqawe projektnih prijedloga kojeg objavquje Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

b)    Opšte kriterije za korišćewe i sva ostala pitawa u vezi sa realizacijom raspoloživih sredstava, u skladu sa ovom Odlukom, posebnom odlukom uređuje ministar za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a na osnovu Metodologije koju će u saradwi sa Odborom za Rome pri Savjetu ministara Bosne i Hercegovine uraditi Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Raspodjela sredstava za zapošqavawe Roma) 

(1)    Sredstva namijewena za zapošqavawe Roma u iznosu od 700.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na sqedeći način: 

a)    Za zapošqavawe Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    440.000,00 KM 

b)    Za zapošqavawe Roma u Republici Srpskoj            220,000,00 KM 

c)    Za zapošqavawe Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine    40.000,00 KM 

(2)    Sredstva su namijewena za sufinansirawe zapošqavawa Roma kod poslodavca i za sufinansirawe samozapošqavawa Roma kao i provođewe drugih mjera utvrđenih u Akcionom planu, a realizuju se putem zavoda za zapošqavawe entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: zavodi za zapošqavawe), na osnovu javnih poziva koje raspisuju zavodi u ciqu obezbjeđewa ravnopravnog pristupa sredstvima za rješavawe problema Roma u zapošqavawu. 

(3)    Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice će, u skladu sa ovom Odlukom, zakqučiti memorandume o razumijevawu sa zavodima za zapošqavawe kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana. 

Član 4.
(Kriterij za raspodjelu sredstava za zdravstvenu zaštitu Roma) 

(1)    Sredstva namijewena za zdravstvenu zaštitu Roma u iznosu od 200.000,00 KM u 2010. godini, realizuju se putem zavoda za zdravstvenu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: zavodi za zdravstvenu zaštitu) raspoređuju se na sqedeći način: 

a)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    125.320,00 KM 

b)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Republici Srpskoj    62.680,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Brčko Distriktu BiH    12.000,00 KM 

(2)    Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice će, u skladu sa ovom Odlukom, zakqučiti memorandume o razumijevawu sa zavodima za zdravstvenu zaštitu kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana. 

Član 5.
(Sredstava za izradu baza podataka, vođewe i ažurirawa podataka o potrebama romskih domaćinstava u BiH) 

(1)    Sredstva u iznosu od 100.000,00 KM u 2010. godini namijewena su za izradu baza podataka, vođewe i ažurirawe podataka o romskim domaćinstvima i nabavku tehničke opreme za potrebe centara za socijalni rad a utrošiće se na osnovu odluke ministra za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kojim će se utvrditi sadržaj, namjena i način utroška pomenutih sredstava. 

(2)    Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice će, u skladu sa ovom Odlukom, zakqučiti sporazum o saradwi sa entitetskim nadležnim ministarstvima i odjelom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantonalnim odnosno opštinskim centrima za socijalni rad u kojem će biti regulisane zajedničke aktivosti koje se odnose na izrade baza podataka, vođewe i ažurirawe podataka o potrebama romskih domaćinstava Bosne i Hercegovine. 

Član 6.
(Izvještavawe o namjenskom utrošku sredstava) 

Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice će u skladu sa ovom Odlukom obavezati korisnike tekućih grantova da su dužni, putem Ministarstva za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dostaviti Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine izvještaj o namjenskom utrošku ovih sredstava u rokovima koji su propisani članom 22. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09). 

Član 7.
(Odgovornost za realizaciju odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Član 8.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 184/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi s članom 9. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 124. sjednici, održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo 

ODLUKU 

O RASPOREDU BUDŽETSKIH SREDSTAVA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ROMA U OBLASTI ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENOG ZBRINJAVANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    U skladu sa okvirnim odnosima (Federacija Bosne i Hercegovine 62,66%, Republika Srpska 31,34% i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine 6%) utvrđenim Akcionim planom Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: Akcioni plan), sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM osigurana tekućim grantom u okviru budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koja su namijenjena za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite za 2010. godinu, raspoređuju se prema utvrđenoj namjeni na sljedeći način: 

a)    Za stambeno zbrinjavanje Roma    2.000.000,00 KM 

b)    Za zapošljavanje Roma    700.000,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma    200.000,00 KM 

d)    Izrada baze, ažuriranje i vođenje podataka o potrebama romskih domaćinstava te nabavku tehničke opreme centrima  za  socijalni rad    100.000,00 KM 

(2)    Sredstva iz stava (1) ovog člana mogu se udruživati sa sredstvima iste namjene koja su osigurana od strane općina, gradova, kantona, entiteta, domaćih i stranih vladinih i nevladinih organizacija i institucija i drugih domaćih i stranih donatora, što se uređuje ugovorom o sufinansiranju između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i udružioca sredstava. 

Član 2.
(Raspodjela sredstava za stambeno zbrinjavanje Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za stambeno zbrinjavanje Roma u iznosu od 2.000.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na sljedeći način: 

a)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    1.253.200,00 KM 

b)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Republici Srpskoj    626.800,00 KM 

c)    Za stambeno zbrinjavanje Roma u Brčko Distriktu BiH    120.000,00 KM. 

(2)    Sredstva su namijenjena za romska domaćinstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje, a realiziraju se na sljedeći način: 

a)    Utrošak svih raspoloživih sredstava realizuje se putem javnog poziva za prikupljanje projektnih prijedloga kojeg objavljuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

b)    Opće kriterije za korištenje i sva ostala pitanja u vezi sa realizacijom raspoloživih sredstava, u skladu sa ovom odlukom, posebnom odlukom uređuje ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a na osnovu Metodologije koju će u saradnji sa Odborom za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uraditi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Raspodjela sredstava za zapošljavanje Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za zapošljavanje Roma u iznosu od 700.000,00 KM u 2010. godini, raspoređuju se na sljedeći način: 

a)    Za zapošljavanje Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    440.000,00 KM 

b)    Za zapošljavanje Roma u Republici Srpskoj    220,000,00 KM 

c)    Za zapošljavanje Roma u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine    40.000,00 KM 

(2)    Sredstva su namijenjena za sufinansiranje zapošljavanja Roma kod poslodavca i za sufinansiranje samozapošljavanja Roma kao i provođenje drugih mjera utvrđenih u Akcionom planu, a realizuju se putem zavoda za zapošljavanje entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zavodi za zapošljavanje), na osnovu javnih poziva koje raspisuju zavodi u cilju osiguravanja ravnopravnog pristupa sredstvima za rješavanje problema Roma u zapošljavanju. 

(3)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, u skladu sa ovom Odlukom, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za zapošljavanje kojim će uvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana. 

Član 4.
(Kriterij za raspodjelu sredstava za zdravstvenu zaštitu Roma) 

(1)    Sredstva namijenjena za zdravstvenu zaštitu Roma u iznosu od 200.000,00 KM u 2010. godini, realiziraju se putem zavoda za zdravstvenu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: zavodi za zdravstvenu zaštitu) raspoređuju se na sljedeći način: 

a)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Federaciji Bosne i Hercegovine    125.320,00 KM 

b)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Republici Srpskoj    62.680,00 KM 

c)    Za zdravstvenu zaštitu Roma u Brčko Distriktu BiH    12.000,00 KM 

(2)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, u skladu sa ovom Odlukom, zaključiti memorandume o razumijevanju sa zavodima za zdravstvenu zaštitu kojim će utvrditi način realizacije sredstava iz stava (1) ovog člana. 

Član 5.
(Sredstava za izradu baza podataka, vođenje i ažuriranja podataka o potrebama romskih domaćinstava u BiH) 

(1)    Sredstva u iznosu od 100.000,00 KM u 2010. godini namijenjena su za izradu baza podataka, vođenje i ažuriranje podataka o romskim domaćinstvima i nabavku tehničke opreme za potrebe centara za socijalni rad a utrošiće se na osnovu odluke ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kojim će se utvrditi sadržaj, namjena i način utroška pomenutih sredstava. 

(2)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će, u skladu sa ovom Odlukom, zaključiti sporazum o saradnji sa entitetskim nadležnim ministarstvima i odjelom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantonalnim odnosno općinskim centrima za socijalni rad u kojem će biti regulisane zajedničke aktivosti koje se odnose na izrade baza podataka, vođenje i ažuriranje podataka o potrebama romskih domaćinstava Bosne i Hercegovine. 

Član 6.
(Izvještavanje o namjenskom utrošku sredstava) 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine će u skladu sa ovom Odlukom obavezati korisnike tekućih grantova da su dužni, putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dostaviti Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine izvještaj o namjenskom utrošku ovih sredstava u rokovima koji su propisani članom 22. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09). 

Član 7.
(Odgovornost za realizaciju Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Član 8.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 184/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 

366 

Temeljem članka 106. stavak (1) Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 125. sjednici održanoj 24. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1. 

U Odluci o imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08 i 24/09) u članku 2. točka j) mijenja se i glasi: 

"j)    NADEŽDA GALIĆ, član" 

Članak 2. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 186/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 106. stav (1) Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 125. sjednici održanoj 24. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU ČLANOVA SAVJETA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1. 

U Odluci o imenovawu članova Savjeta za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08 i 24/09) u članu 2. tačka j) mijewa se i glasi: 

"j)    NADEŽDA GALIĆ, član" 

Član 2. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 186/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 106. stav (1) Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 125. sjednici održanoj 24. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA VIJEĆA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1. 

U Odluci o imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 89/06, 10/08 i 24/09) u članu 2. tačka j) mijenja se i glasi: 

"j)    NADEŽDA GALIĆ, član" 

Član 2. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 186/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

367 

Na temelju članka 26. stavak (1) točka b) alineja 8) i stavak (2) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08, 35/09 i 75/09), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), te Odluke o kriterijima za utvrđivanje dodatka na plaću na temelju obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODATKU NA PLAĆU NA TEMELJU OBAVLJANJA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI 

Članak 1.
(Visina dodatka) 

Sukladno Odluci Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kriterijima za utvrđivanje dodatka na plaću na temelju obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), ovo pravo u Centru za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BHMAC) pripada zaposlenim s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobljenosti na radnim mjestima utvrđenim Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji, broj 01-1-5422/05 od 10. studenoga 2005. godine, i to: 

Radno mjesto 

Ime  i prezime izvršioca poslova 

Složeni informatičko-aplikacijski poslovi koji se odnose na održavanje i  razvoj upravljačkih aplikacija u BHMAC-u 

Broj bodova (BOB) 

Ukupan broj bodova (BOB) i postotak dodatka na plaću 

Viši stručni suradnik za   programiranje-administrator baze 

Dušanka Đokić 

k1 Upravljanje i projektiranje procesa i upravljačkih aplikacija 

15 

27 bodova = 27 % dodatka na osnovnu plaću 

k2  Projektiranje  i  razvoj procesa  i upravljačkih aplikacija 

12 


Šef  Odsjeka  za informatičke poslove 

Zoran Grujić 

k1 Upravljanje i projektiranje procesa  i upravljačkih funkcija 

10 

10 bodova = 10% dodatka            na osnovnu plaću 

Članak 2.
(Provođenje Odluke) 

Za provedbu ove Odluke zadužuju se BHMAC i Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 188/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 26. stav (1) tačka b) alineja 8) i stav (2) Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08, 35/09 i 75/09), člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), te Odluke o kriterijima za utvrđivawe dodatka na platu na osnovu obavqawa složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Centra za uklawawe mina u Bosni i Hercegovini, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O DODATKU NA PLATU PO OSNOVU OBAVQAWA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLAWAWE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI 

Član 1.
(Visina dodatka) 

U skladu sa Odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine o kriterijima za utvrđivawe dodatka na platu po osnovu obavqawa složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), ovo pravo u Centru za uklawawe mina u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: BHMAC) pripada zaposlenim s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobqenosti na radnim mjestima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, broj 01-1-5422/05 od 10. novembra 2005. godine, i to: 

Radno mjesto 

Ime  i prezime izvršioca poslova 

Složeni informatičko-aplikacijski   poslovi koji se odnose na održavawe i  razvoj upravqačkih aplikacija u BHMAC-u 

Broj bodova (BOB) 

Ukupan broj bodova (BOB) i postotak dodatka na platu 

Viši stručni saradnik za   programirawe -administrator baze 

Dušanka Đokić 

k1 Upravqawe i projektirawe procesa i upravqačkih aplikacija 

15 

27 bodova = 27 % dodatka na osnovnu platu 

k2  Projektiranje  i  razvoj procesa  i upravqačkih aplikacija 

12 


Šef  Odsjeka  za informatičke poslove 

Zoran Grujić 

k1 Upravqawe i projektirawe procesa  i upravqačkih funkcija 

10 

10 bodova = 10% dodatka na osnovnu platu 

Član 2.
(Provođewe Odluke) 

Za provođewe ove Odluke zadužuju se BHMAC i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 188/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 26. stav (1) tačka b) alineja 8) i stav (2) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08, 35/09 i 75/09), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), te Odluke o kriterijima za utvrđivanje dodatka na plaću na osnovu obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODATKU NA PLAĆU PO OSNOVU OBAVLJANJA SLOŽENIH INFORMATIČKO-APLIKACIJSKIH POSLOVA U CENTRU ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI 

Član 1.
(Visina dodatka) 

U skladu sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o kriterijima za utvrđivanje dodatka na plaću po osnovu obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 38/09), ovo pravo u Centru za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BHMAC) pripada zaposlenim s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobljenosti na radnim mjestima utvrđenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, broj 01-1-5422/05 od 10. novembra 2005. godine, i to: 

Radno mjesto 

Ime  i prezime izvršioca poslova 

Složeni informatičko-aplikacijski   poslovi koji se odnose na održavanje i  razvoj upravljačkih aplikacija u BHMAC-u 

Broj bodova (BOB) 

Ukupan broj bodova (BOB) i postotak dodatka na plaću 

Viši stručni saradnik za   programiranje -administrator baze 

Dušanka Đokić 

k1 Upravljanje i projektiranje procesa i upravljačkih aplikacija 

15 

27 bodova = 27 % dodatka na osnovnu plaću 

k2  Projektiranje  i  razvoj procesa  i upravljačkih aplikacija 

12 


Šef  Odsjeka  za informatičke poslove 

Zoran Grujić 

k1 Upravljanje i projektiranje procesa  i upravljačkih funkcija 

10 

10 bodova = 10% dodatka na osnovnu plaću 

Član 2.
(Provođenje Odluke) 

Za provođenje ove Odluke zadužuju se BHMAC i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 188/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

368 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), članka 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i članka 7. stavak (2) Odluke o uspostavi Radne skupine ze izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) ("Službeni glasnik BiH", broj 77/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O NAKNADI ZA RAD ČLANOVIMA RADNE SKUPINE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013) 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne skupine, tajniku i Tajništvu za izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) (u daljnjem tekstu: Radna skupina). 

Članak 2.
(Sastav Radne skupine) 

(1)    Radnu skupinu čine članovi imenovani ispred navedenih institucija i to kako slijedi: 

a)    Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, VJEKOSLAV VUKOVIĆ, predsjedatelj Radne skupine; 

b)    Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, MIŠO KRSTOVIĆ; 

c)    Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, MOMIR BRAJIĆ; 

d)    Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine, DAVOR JURIĆ; 

e)    Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, ZAHIDA HURTIĆ STRIKA; 

f)    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, MIDHAT IZETBEGOVIĆ; 

g)    Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, AHMET HALEBIĆ; 

h)    Državna agencija za istrage i zaštitu, ANER HADŽIMAHMUTOVIĆ; 

i)    Granična policija Bosne i Hercegovine, ALMIR BAŠIĆ; 

j)    Obavještajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine, MIRALEM KAPETANOVIĆ; 

k)    Republičko tužiteljstvo Republike Srpske, AMOR BUKIĆ; 

1)    Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, VASO KEZIĆ; 

m)    Agencija za bankarstvo Republike Srpske, ŽELIMIR DURSUN; 

n)    Federalno tužiteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine, VLADO MIŠKOVIĆ; 

o)    Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, IVO ŠAKO; 

p)    Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, IBRAHIM SINANOVIĆ; 

r)    Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, EMIR MRKALJEVIĆ. 

(2)    Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Radne skupine imenovani Rješenjem Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine broj 04-34-6-5356/09 od 22.10.2009. godine obavljaju: 

a)    Tajnik, ELZNER ANDREJA, stručni savjetnik za ratne zločine i krivična djela kažnjiva po međunarodnom ratnom pravu i humanitarnom pravu; 

b)    Tajništvo, ZLATKO KLAČAR, referent za elektronski unos podataka, VELIBORKA NEŠKOVIĆ, referent za administrativno-tehničke poslove. 

Članak 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne skupine koji su predloženi od strane institucija Bosne i Hercegovine utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM i ista će se isplatiti po usvajanju Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010-2013) od strane Vijeća ministara. 

(2)    Članovi Radne skupine koji su predloženi od strane entitetskih institucija kao i institucije Brčko Distrikta BiH mogu ostvariti pravo na naknadu za rad u istoj sukladno internim aktima različitih razina vlasti kojima se regulira ostvarivanju prava po ovom temelju. 

(3)    Naknada iz stavka (1) i (2) ovog članka isplatit će se na teret proračuna institucija koje su predložile svoje predstavnike u Radnu skupinu, na temelju Rješenja rukovoditelja institucije. 

Članak 4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 190/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 6. Odluke o kriterijima za utvrđivawe novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i člana 7. stav (2) Odluke o uspostavi Radne grupe ze izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) ("Službeni glasnik BiH", broj 77/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O NAKNADI ZA RAD ČLANOVNMA RADNE GRUPE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013) 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe, sekretaru i Sekretarijatu za izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) (u daqwem tekstu: Radna grupa). 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Radnu grupu čine članovi imenovani ispred navedenih institucija i to kako slijedi:' 

a)    Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, VJEKOSLAV VUKOVIĆ, predsjedavajući Radne grupe; 

b)    Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, MIŠO KRSTOVIĆ; 

c)    Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine, MOMIR BRAJIĆ; 

d)    Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, DAVOR JURIĆ; 

e)    Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, ZAHIDA HURTIĆ STRIKA; 

f)    Ministarstvo spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, MIDHAT IZETBEGOVIĆ; 

g)    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, AHMET HALEBIĆ; 

h)    Državna agencija za istrage i zaštitu, ANER HAXIMAHMUTOVIĆ; 

i)    Granična policija Bosne i Hercegovine, ALMIR BAŠIĆ; 

j)    Obavještajno bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine, MIRALEM KAPETANOVIĆ; 

k)    Republičko tužilaštvo Republike Srpske, AMOR BUKIĆ; 

l)    Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, VASO KEZIĆ; 

m)    Agencija za bankarstvo Republike Srpske, ŽELIMIR DURSUN; 

n)    Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, VLADO MIŠKOVIĆ; 

o)    Federalno ministarstvo unutrašwih poslova, IVO ŠAKO; 

p)    Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, IBRAHIM SINANOVIĆ; 

r)    Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, EMIR MRKAQEVIĆ. 

(2)    Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Radne grupe imenovani Rješewem Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine broj: 04-34-6-5356/09 od 22.10.2009. godine obavqaju: 

a)    Sekretar, ELZNER ANDREJA, stručni savjetnik za ratne zločine i krivična djela kažwiva po međunarodnom ratnom pravu i humanitarnom pravu; 

b)    Sekretarijat, ZLATKO KLAČAR, referent za elektronski unos podataka, VELIBORKA NEŠKOVIĆ, referent za administrativno-tehničke poslove. 

Član 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne grupe koji su predloženi od strane institucija Bosne i Hercegovine utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM i ista će se isplatiti po usvajawu Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010-2013) od strane Savjeta ministara. 

(2)    Članovi Radne grupe koji su predloženi od strane entitetskih institucija kao i institucije Brčko Distrikta BiH mogu ostvariti pravo na naknadu za rad u istoj, a u skladu sa internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivawe prava po ovom osnovu. 

(3)    Naknada iz stava (1) i (2) ovog člana isplatiće se na teret buxeta institucija koje su predložile svoje predstavnike Radne grupe, na osnovu Rješewa rukovodioca institucije. 

Član 4.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 190/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i člana 7. stav (2) Odluke o uspostavi Radne grupe ze izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) ("Službeni glasnik BiH", broj 77/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O NAKNADI ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU PRIJEDLOGA STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PREVENCIJU I BORBU PROTIV TERORIZMA (ZA PERIOD 2010-2013) 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe, sekretaru i Sekretarijatu za izradu Prijedloga strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010 -2013) (u daljnjem tekstu: Radna grupa). 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Radnu grupu čine članovi imenovani ispred navedenih institucija i to kako slijedi: 

a)    Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, VJEKOSLAV VUKOVIĆ, predsjedavajući Radne grupe; 

b)    Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, MIŠO KRSTOVIĆ; 

c)    Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, MOMIR BRAJIĆ; 

d)    Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, DAVOR JURIĆ; 

e)    Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, ZAHIDA HURTIĆ STRIKA; 

f)    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, MIDHAT IZETBEGOVIĆ; 

g)    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, AHMET HALEBIĆ; 

h)    Državna agencija za istrage i zaštitu, ANER HADŽIMAHMUTOVIĆ; 

i)    Granična policija Bosne i Hercegovine, ALMIR BAŠIĆ; 

j)    Obavještajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine, MIRALEM KAPETANOVIĆ; 

k)    Republičko tužilaštvo Republike Srpske, AMOR BUKIĆ; 

1)    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, VASO KEZIĆ; 

m)    Agencija za bankarstvo Republike Srpske, ŽELIMIR DURSUN; 

n)    Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, VLADO MIŠKOVIĆ; 

o)    Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, IVO ŠAKO; 

p)    Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, IBRAHIM SINANOVIĆ; 

r)    Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, EMIR MRKALJEVIĆ. 

(2)    Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Radne grupe imenovani Rješenjem Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine broj 04-34-6-5356/09 od 22.10.2009. godine obavljaju: 

a)    Sekretar, ELZNER ANDREJA, stručni savjetnik za ratne zločine i krivična djela kažnjiva po međunarodnom ratnom pravu i humanitarnom pravu; 

b)    Sekretarijat, ZLATKO KLAČAR, referent za elektronski unos podataka, VELIBORKA NEŠKOVIĆ, referent za administrativno-tehničke poslove. 

Član 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne grupe koji su predloženi od strane institucija Bosne i Hercegovine utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM i ista će se isplatiti po usvajanju Strategije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma (2010-2013) od strane Vijeća ministara. 

(2)    Članovi Radne grupe koji su predloženi od strane entitetskih institucija kao i institucije Brčko Distrikta BiH mogu ostvariti pravo na naknadu za rad u istoj u skladu sa internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivanju prava po ovom osnovu. 

(3)    Naknada iz stava (1) i (2) ovog člana isplatit će se na teret budžeta institucija koje su predložile svoje predstavnike u Radnu grupu, na osnovu Rješenja rukovodioca institucije. 

Član 4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 190/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

369 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 4. stavak (2) Odluke o uspostavljanju Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU DIREKTORA SREDIŠNJE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANCIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr. RANKO ŠAKOTA - imenuje se za direktora Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 178/10
14. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 4. stav (2) Odluke o uspostavqawu Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O IMENOVAWU DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr RANKO ŠAKOTA - imenuje se za direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 178/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 4. stav (2) Odluke o uspostavljanju Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr. RANKO ŠAKOTA - imenuje se za direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

V broj 178/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

370 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 4. stavak (2) Odluke o uspostavljanju Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. srpnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU ZAMJENIKA DIREKTORA SREDIŠNJE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANCIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr. HUSE ŠEPIĆ - imenuje se za zamjenika direktora Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 179/10
14. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 4. stav (2) Odluke o uspostavqawu Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O IMENOVAWU ZAMJENIKA DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr HUSE ŠEPIĆ - imenuje se za zamjenika direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 179/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s.  r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 4. stav (2) Odluke o uspostavljanju Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 44/09), na prijedlog ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 128. sjednici održanoj 14. jula 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU ZAMJENIKA DIREKTORA CENTRALNE HARMONIZACIJSKE JEDINICE MINISTARSTVA FINANSIJA I TREZORA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    Mr. HUSE ŠEPIĆ - imenuje se za zamjenika direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine na mandat od pet (5) godina. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 179/10
14. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

371 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, VM broj 148/10 od 30.06.2010. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 127. sjednici, održanoj 6. srpnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O FORMIRANJU POVJERENSTVA ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA 

Članak 1.
(Formiranje Povjerenstva) 

(1)    Formira se Povjerenstvo za reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u sastavu: 

a)    LJUBIŠA ĆOSIĆ - predsjedatelj Povjerenstva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

b)    ŽARKO PETROVIĆ - član Povjerenstva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

c)    ZIJAD DŽEMIĆ - član Povjerenstva, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

d)    DRAGANA KALABIĆ - član Povjerenstva, Vlada Republike Srpske; 

e)    AMIRA PINTUL - član Povjerenstva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. 

(2)    Stručno-operativne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavljat će BOŠKO KENJIĆ, državni službenik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 

Članak 2.
(Zadatak Povjerenstva) 

(1)    Povjerenstvo je dužno izvršiti reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, i najkasnije do 25.08.2010. godine Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dostaviti prijedlog nove Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva. 

(2)    Povjerenstvo je dužno da Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva analizira i prilagodi njen sadržaj europskim direktivama EU 98/70 i 2003/17 (Direktiva 98/70/ EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 13.10.1998. godine u vezi kvaliteta petrola i dizela dopunjujući direktivu Vijeća 93/12/ EEC, direktiva 2003/17/ EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 03.03.2003. godine dopunjujući direktivu 98/70). 

(3)    Povjerenstvo je dužno da načine kontrole provođenja Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva definira i prilagodi zahtjevima direktive Europske Komisije 2000/71/EC od 07.11.2000. godine. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", te službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

VM broj 192/10
6. srpnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, SM broj 148/10 od 30.06.2010. godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 127. sjednici, održanoj 6. jula 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O FORMIRAWU KOMISIJE ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA 

Član 1.
(Formirawe Komisije) 

(1)    Formira se Komisija za reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva (u daqwem tekstu: Komisija) u sastavu: 

a)    QUBIŠA ĆOSIĆ - predsjedavajući Komisije, Savjet ministara Bosne i Hercegovine; 

b)    ŽARKO PETROVIĆ - član Komisije, Savjet ministara Bosne i Hercegovine; 

c)    ZIJAD XEMIĆ - član Komisije, Savjet ministara Bosne i Hercegovine; 

d)    DRAGANA KALABIĆ - član Komisije, Vlada Republike Srpske; 

e)    AMIRA PINTUL - član Komisije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. 

(2)    Stručno-operativne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavqaće BOŠKO KEWIĆ, državni službenik Ministarstva spoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 

Član 2.
(Zadatak Komisije) 

(1)    Komisija je dužna izvršiti reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, i najkasnije do 25.08.2010. godine Savjet ministara Bosne i Hercegovine dostaviti prijedlog nove Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva. 

(2)    Komisija je dužna Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva analizira i prilagodi wen sadržaj evropskim direktivama EU 98/70 i 2003/17 (Direktiva 98/70/ EC Evropskog Parlamenta i Savjeta od 13.10.1998. godine u vezi kvaliteta petrola i dizela dopuwujući direktivu Savjeta 93/12/ EEC, direktiva 2003/17/ EC Evropskog Parlamenta i Savjeta od 03.03.2003.godine dopuwujući direktivu 98/70). 

(3)    Komisija je dužna da načine kontrole provođewa Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva definiše i prilagodi zahtjevima direktive Evropske Komisije 2000/71/EC od 07.11.2000. godine. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH", te službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

SM broj 192/10
6. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva VM broj 148/10 od 30.06.2010. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 127. sjednici, održanoj 6. jula 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O FORMIRANJU KOMISIJE ZA REVIZIJU ODLUKE O KVALITETU TEČNIH NAFTNIH GORIVA 

Član 1.
(Formiranje Komisije) 

(1)    Formira se Komisija za reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva (u daljnjem tekstu: Komisija) u sastavu: 

a)    LJUBIŠA ĆOSIĆ - predsjedavajući Komisije, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

b)    ŽARKO PETROVIĆ - član Komisije, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

c)    ZIJAD DŽEMIĆ - član Komisije, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; 

d)    DRAGANA KALABIĆ - član Komisije, Vlada Republike Srpske; 

e)    AMIRA PINTUL - član Komisije, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. 

(2)    Stručno-operativne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Komisije obavljat će BOŠKO KENJIĆ, državni službenik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 

Član 2.
(Zadatak Komisije) 

(1)    Komisija je dužna izvršiti reviziju Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, i najkasnije do 25.08.2010. godine Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dostaviti prijedlog nove Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva. 

(2)    Komisija je dužna Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva analizira i prilagodi njen sadržaj evropskim direktivama EU 98/70 i 2003/17 (Direktiva 98/70/ EC Evropskog Parlamenta i Vijeća od 13.10.1998. godine u vezi kvaliteta petrola i dizela dopunjujući direktivu Vijeća 93/12/ EEC, direktiva 2003/17/ EC Evropskog Parlamenta i Vijeća od 03.03.2003. godine dopunjujući direktivu 98/70). 

(3)    Komisija je dužna da načine kontrole provođenja Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva definiše i prilagodi zahtjevima direktive Evropske Komisije 2000/71/EC od 07.11.2000. godine. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", te službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

VM broj 192/10
6. jula 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

MINISTARSTVO PRAVDE
BOSNE I HERCEGOVINE 

372 

Na temelju odredaba članka 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Zakona o osnivanju Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 24/08) i članka 2. Odluke o uspostavljanju Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine VM broj 161/10 od 2010/6/24. godine, ministar pravde Bosne i Hercegovine  donosi 

ODLUKU 

O UNUTARNJEM USTROJU JEDINICE ZA IMPLEMENTIRANJE PROJEKTA IZGRADNJE ZAVODA ZA IZVRŠENJE KAZNENIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1.
(Predmet) 

Ovom odlukom propisuje se opis poslova Jedinice za implementiranje projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinica za implementiranje projekta), opis poslova izvršitelja, broj izvršitelja, stučna sprema i radno iskustvo potrebno za izvršavanje poslova. 

Članak 2.
(Nadležnosti i rukovođenje Jedinicom za implementiranje projekta) 

(1)    Jedinica za implementiranje projekta nadležna je za transparentan način realiziranja izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

(2)    Jedinicom za implementiranje projekta rukovodi direktor koji vrši sve administrativne, tehničke, organizacijske i financijske poslove vezane za realiziranje Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Akte iz nadležnosti Jedinice za implementiranje projekta potpisuje direktor. Direktor može ovlastiti nekog od izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta da potpisuju pojedine akte iz nadležnosti Jedinice za implementiranje projekta o čemu donosi posebno rješenje. 

(3)    Direktor Jedinice za implementiranje projekta podnosi izvješće o radu ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Upravnom odboru i Nadzornom odboru Zavoda u izgradnji. Direktor Jedinice za implementiranje projekta je odgovoran za zakonit rad Jedinice za implementiranje projekta. 

(4)    Direktor za svoj rad odgovara Upravnom i Nadzornom odboru Zavoda u izgradnji i ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Poslovi i odgovornosti izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta) 

Izvršitelji poslova iz nadležnosti Jedinice za implementiranje projekta odgovaraju za zakonitost, pravilnost, pravovremenost i ekonomičnost u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, po zahtjevu direktora sudjeluju u izradi akata iz nadležnosti Jedinice za implementiranje projekta, kao i drugi poslovi po nalogu direktora. 

Članak 4.
(Program i planovi rada) 

(1)    Direktor je dužan u roku od 30 dana od dana imenovanja donijeti Plan i Program rada Jedinice za implementiranje projekta, uz suglasnost ministra Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(2)    U Programu rada utvrđuju se aktivnosti iz mjerodavnosti Jedinice za implementaciju projekta. 

(3)    Na temelju Programa rada utvrđuju se mjesečni Plan rada Jedinice za implementiranje projekta. 

(4)    U Planovima rada Jedinice za implementiranje projekta iz prethodnih stavova, utvrđuje se raspored, dinamika, izvršitelji i drugi potrebni uvjeti za obavljanje poslova uz posebno navođenje izvanrednih poslova. 

Članak 5.
(Prava i obveze izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta) 

(1)    Sa izvršiteljima Jedinice za provedbu projekta ne uspostavlja se radno-pravni odnos. Izvršitelji se angažiraju na temelju posebnog ugovora kojim se propisuju međusobna prava i obveze, a koji se zaključuje između izvršitelja i ministra Ministarstva pravde BiH, sa rokom trajanja do okončanja Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Angažiranim izvršiteljima Jedinice za implementiranje projekta, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine osigurava mjesečnu naknadu, koja će se utvrditi ugovorom, na teret sredstava Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Izvršitelji Jedinice za implementiranje projekta izvršavaju poslove predviđene opisom radnog mjesta i primjenjuju i osiguravaju poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u Bosni i Hercegovini. 

Članak 6.
(Ukupan broj izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta) 

(1)    Za vršenje poslova iz nadležnost Jedinice za implementiranje projekta utvrđuju se pet radnih mjesta, i to: 

1)    Direktor, 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast, 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabave, 

4)    Pomoćnik direktora za Pravnu oblast, 

5)    Tehnički tajnik-referent za administrativno-tehničke poslove. 

Članak 7.
(Sistematiziranje radnih mjesta) 

(1)    Direktor Jedinice za implementiranje projekta. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove rukovodnog karaktera, koordinira rad Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala Jedinice za implementiranje projekta, priprema prijedloge akata vezanih za realiziranje projekta skupa sa izvršiteljima Jedinice za implementiranje projekta, provodi akte ministra Ministarstva pravde BiH, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u izgradnji, prati realiziranje izvršenja obveza iz Projekta, obavlja i druge poslove po nalogu ministra Ministarstva pravde BiH kojem podnosi izvješće o svome radu. 

Vrsta poslova: rukovodeći i koordinirajući poslovi. 

Uvjeti:

  • VII stupanj stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, diplomirani inženjer arhitekture, diplomirani građevinski inženjer ili diplomirani inženjer strojarstva; 
  • najmanje deset godina radnog iskustva u struci ili na menadžerskim poslovima, 
  • prednost imaju kandidati koji imaju iskustvo u sudjelovanju na pripremi i realiziranju investicijskih projekata; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računalu - Excel. 

(2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove koji se odnose na projektiranje, izvođenje i nadzor nad Projektom izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, obavlja i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvješće o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uvjeti: 

  • VII stupanj stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani inženjer arhitekture ili diplomirani građevinski inženjer; 
  • najmanje osam godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, izvođenja, ili nadzora nad izgradnjom značajnih investicijskih projekata; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računalu - Excel. 

(3)    Pomoćnik direktora za javne nabave. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove koji se odnose na provođenje procedura za nabavu roba, usluga za potrebe implementiranje Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH, izrađuje potrebnu tendersku dokumentaciju i nacrte ugovora za javne nabave, priprema tekstove javnog oglašavanja, sačinjava izvješća o provedenim procedurama po Zakonu o javnim nabavama BiH, obavlja i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvješće o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uvjeti:  

  • VII stupanj stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani ekonomist - stručnjak za javne nabave; 
  • da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog ekonomiste,  
  • prednost se daje kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabava, a posebno kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabava na kojim su pravo sudjelovanja imale kompanije iz inozemstva; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računalu. 

(4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast. 

Opis poslova: 

Obavlja sve poslove pravnog karaktera potrebne za implementiranje Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvješće o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uvjeti: 

  • VII stupanj stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik - stručnjak za ugovorno-pravnu oblast; 
  • najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog pravnika, 
  • prednost imaju kandidati sa radnim iskustvom na sklapanju ugovora o građenju u zemlji i inozemstvu, kao i ugovorima koji se odnose na provedbu projekata iz oblasti investicijskih ulaganja; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računalu. 

(5)    Tehnički tajnik - referent za administrativno-tehničke poslove. 

Opis poslova: 

Obavlja sve administrativne i administrativno-tehničke poslove kao i druge poslove u svezi s obavljanjem poslova iz nadležnosti direktora Jedinice za implementiranje projekta, te ostalih uposlenih koji se odnose na prijem, kompletiranje, razvrstavanje i zavođenje materijala koji su upućeni Jedinici za implementiranje projekta. Obavlja sve poslove vezane za arhiviranje, sređivanje, čuvanje i rukovanje predmetima i spisima stavljenim u arhivu prema propisima o uredskom poslovanju i propisima iz oblasti Arhiva BiH, dostavlja predmete iz arhive na zahtjev direktora i uposlenih u Jedinici za implementiranje projekta, vodi računa o rokovima za čuvanje predmeta stavljenih u arhivu, te ih nakon uporabe ponovno ulaže u arhivu. Izrađuje godišnji izvještaj o predmetima i spisima kojima je istekao rok čuvanja i predlaže njihovo uništenje, osigurava tehničke i druge uvjete vezane za pripremu i održavanje sastanaka direktora, vrši najavu sastanaka, prima i šalje telefonske poruke za potrebe direktora, obavlja unutarnju i vanjsku dostavu pošte za potrebe Jedinice za implementiranje projekta kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvješće o svom radu. 

Vrsta poslova: poslovi osnovne djelatnosti, jednostavniji administrativno-tehnički poslovi. 

Uvjeti: 

  • VI / VII stupanj stručne spreme društvenog smjera, 
  • najmanje šest mjeseci radnog iskustva u struci, 
  • položen stručni upravni ispit, 
  • znanje rada na računalu, 
  • znanje engleskog jezika. 

Članak 8.
(Radno vrijeme izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta) 

Radno vrijeme izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta na koje se angažiraju, određuje se ugovorom pojedinačno za svakog izvršitelja, i u pravilu iznosi osam sati dnevno, s tim što se može vršiti i preraspodjela radnog vremena, tako da dnevno radno vrijeme u jednom periodu može trajati dulje, a u drugom kraće, ovisno od potreba rada, a rad se može obavljati i u neradne dane. 

Članak 9.
(Način obračuna i isplate naknade izvršiteljima Jedinice za implementiranje projekta) 

(1)    Obračun i isplata naknade izvršiteljima Jedinice za implementiranje projekta vrši se u neto iznosu. 

(2)    Naknada pojedinačno za rad izvršitelja u Jedinici za implementiranje projekta utvrđuje se u mjesečnom iznosu, kako slijedi: 

1)    Direktor Jedinice za implementiranje projekta u iznosu od 4.000 KM; 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko - arhitektonsku oblast u iznosu od 3.000 KM; 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabave u iznosu od 3.000 KM; 

4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast u iznosu od 3.000 KM; 

5)    Tehnički tajnik-referent za administrativno-tehničke poslove u iznosu od 1.000 KM. 

 Članak 10.
(Prijem izvršitelja u Jedinici za implementiranje projekta) 

(1)    Imenovanje direktora Jedinice za implementiranje projekta vršit će se sukladno Zakonu o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 7/03). 

(2)    Javni oglas za upražnjenu poziciju direktora kao i javni poziv za upražnjenu poziciju izvršitelja u Jedinici za implementiranje projekta objavljuje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Imenovanje izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta vršit će se na temelju javnog poziva. 

(4)    U postupku imenovanja direktora i izvršitelja Jedinice za implementiranje projekta, obvezno se pribavlja suglasnost predstavnika Europske razvojne banke i predstavnika Ureda Europske komisije. 

 Članak 11.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-2-6027-3/10
26. srpnja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Bariša Čolak, v. r. 


Na osnovu odredbi člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Zakona o osnivawu Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 24/08) i člana 2. Odluke o uspostavqawu Jedinice za implementaciju projekta izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine SM broj 161/10 od 24.06.2010. godine, ministar pravde Bosne i Hercegovine donosi 

ODLUKU 

O UNUTRAŠWOJ ORGANIZACIJI JEDINICE ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA IZGRADWE ZAVODA ZA IZVRŠEWE KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Predmet) 

Ovom odlukom propisuje se opis poslova Jedinice za implementaciju projekta izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daqem tekstu: Jedinica za implementaciju projekta), opis poslova izvršilaca, broj izvršilaca, stručna sprema i radno iskustvo potrebno za izvršavawe poslova. 

Član 2.
(Nadležnosti i rukovođewe Jedinicom za implementaciju projekta) 

(1)    Jedinica za implementaciju projekta nadležna je za transparentan način realizacije izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

(2)    Jedinicom za implementaciju projekta rukovodi direktor koji vrši sve administrativne, tehničke, organizacione i finansijske poslove vezane za realizaciju Projekta izgradwe zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Akte iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta potpisuje direktor. Direktor može ovlastiti nekog od izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta da potpisuju pojedine akte iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta o čemu donosi posebno rješewe. 

(3)    Direktor Jedinice za implementaciju projekta podnosi izvještaj o radu ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Upravnom odboru i Nadzornom odboru Zavoda u izgradwi. Direktor Jedinice za implementaciju projekta je odgovoran za zakonit rad Jedinice za implementaciju projekta. 

(4)    Direktor za svoj rad odgovara Upravnom i Nadzornom odboru Zavoda u izgradwi i ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Poslovi i odgovornosti izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

Izvršioci poslova iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta odgovaraju za zakonitost, pravilnost, pravovremenost, ekonomičnost u obavqawu poslova iz svoje nadležnosti, po zahtjevu direktora učestvuju u izradi akata iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta, kao i drugi poslovi po nalogu direktora. 

Član 4.
(Program i planovi rada) 

(1)    Direktor je dužan u roku od 30 dana od dana imenovawa donijeti Plan i Program rada Jedinice za implementaciju projekta, uz saglasnost ministra Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(2)    U Programu rada utvrđuje se aktivnosti iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta. 

(3)    Na osnovu Programa rada utvrđuju se mjesečni Plan rada Jedinice za implementaciju projekta. 

(4)    U Planovima rada Jedinice za implementaciju projekta, iz prethodnih stavova, utvrđuje se raspored, dinamika, izvršioci i drugi potrebni uslovi za obavqawe poslova uz posebno navođewe vanrednih poslova. 

Član 5.
(Prava i obaveze izvršioca Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Sa izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta ne uspostavqa se radno-pravni odnos. Izvršioci se angažuju na osnovu posebnog ugovora kojim se propisuju međusobna prava i obaveze, a koji se zakqučuje između izvršilaca i ministra Ministarstva pravde BiH, sa rokom trajawa do okončawa Projekta izgradwe zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Angažovanim izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine obezbjeđuje mjesečnu naknadu, koja će se utvrditi ugovorom, na teret sredstava Projekta izgradwe zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Izvršioci Jedinice za implementaciju projekta izvršavaju poslove predviđene opisom radnog mjesta i primjewuju i osiguravaju poštovawe ustavno-pravnog poretka i zakona u Bosni i Hercegovini. 

Član 6.
(Ukupan broj izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Za vršewe poslova iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta utvrđuju se pet radnih mjesta, i to: 

1)    Direktor, 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast, 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke, 

4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast, 

5)    Tehnički sekretar - referent za administrativno-tehničke poslove. 

Član 7.
(Sistematizacija radnih mjesta) 

(1)    Direktor Jedinice za implementaciju projekta. 

Opis poslova: 

Obavqa poslove rukovodnog karaktera, koordinira rad Projekta izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, odgovoran je za korištewe finansijskih, materijalnih i qudskih potencijala Jedinice za implementaciju projekta, priprema prijedloge akata vezanih za realizaciju projekta zajedno sa izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta, provodi akte ministra Ministarstva pravde BiH, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u izgradwi, prati realizaciju izvršewa obaveza iz Projekta, obavqa i druge poslove po nalogu ministra Ministarstva pravde BiH kojem podnosi izvještaj o svome radu. 

Vrsta poslova: rukovodeći i koordinirajući poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista, diplomirani inžewer arhitekture, diplomirani građevinski inžewer ili diplomirani inžewer mašinstva; 
  • najmawe deset godina radnog iskustva u struci ili na menaxerskim poslovima, 
  • prednost imaju kandidati koji imaju iskustvo u učešću na pripremi i realizaciji investicionih projekata; 
  • aktivno znawe engleskog jezika; 
  • poznavawe rada na računaru - Excel. 

(2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast. 

Opis poslova: 

Obavqa poslove koji se odnose na projektovawe, izvođewe i nadzor nad Projektom izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, obavqa i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani inžewer arhitekture ili diplomirani građevinski inžewer; 
  • najmawe osam godina radnog iskustva na poslovima projektovawa, izvođewa ili nadzora nad izgradwom značajnih investicionih projekata; 
  • aktivno znawe engleskog jezika; 
  • poznavawe rada na računaru - Excel. 

(3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke. 

Opis poslova: 

Obavqa poslove koji se odnose na provođewe procedura za nabavku roba, usluga za potrebe provođewa Projekta izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, izrađuje potrebnu tendersku dokumentaciju i nacrte ugovora za javne nabavke, priprema tekstove javnog oglašavawa, sačiwava izvještaje o provedenim procedurama po Zakonu o javnim nabavkama BiH, obavqa i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani ekonomista - stručwak za javne nabavke; 
  • da ima najmawe pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog ekonomiste, 
  • prednost se daje kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabavki, a posebno kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabavki na kojim su pravo učešća imale kompanije iz inostranstva; 
  • aktivno znawe engleskog jezika; 
  • poznavawe rada na računaru. 

(4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast. 

Opis poslova: 

Obavqa sve poslove pravnog karaktera potrebne za provođewe Projekta izgradwe Zavoda za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik - stručwak za ugovorno-pravnu oblast; 
  • najmawe pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog pravnika, 
  • prednost imaju kandidati sa radnim iskustvom na sklapawu ugovora o građewu u zemqi i inostranstvu, kao  i ugovorima koji se odnose na provedbu projekata iz oblasti investicionih ulagawa; 
  • aktivno znawe engleskog jezika; 
  • poznavawe rada na računaru. 

(5)    Tehnički sekretar - referent za administrativno-tehničke poslove. 

Opis poslova: 

Obavqa sve administrativne i administrativno-tehničke poslove kao i druge poslove u vezi sa obavqawem poslova iz nadležnosti direktora Jedinice za implementaciju projekta, te ostalih uposlenih koji se odnose na prijem, kompletirawe, razvrstavawe i zavođewe materijala koji su upućeni Jedinici za implementaciju projekta. Obavqa sve poslove vezane za arhivirawe, sređivawe, čuvawe i rukovawe s predmetima i spisima stavqenim u arhivu prema propisima o kancelarijskom poslovawu i propisima iz oblasti Arhiva BiH, dostavqa predmete iz arhive na zahtjev direktora i uposlenih u Jedinici za implementaciju projekta, vodi računa o rokovima za čuvawe predmeta stavqenih u arhivu, te ih nakon upotrebe ponovo ulaže u arhivu. Izrađuje godišwi izvještaj o predmetima i spisima kojima je istekao rok čuvawa i predlaže wihovo uništewe, osigurava tehničke i druge uslove vezane za pripremu i održavawe sastanaka direktora, vrši najavu sastanaka, prima i šaqe telefonske poruke za potrebe direktora, obavqa unutrašwu i vawsku dostavu pošte za potrebe Jedinice za implementaciju projekta kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: poslovi osnovne djelatnosti, jednostavniji administrativno- tehnički poslovi. 

Uslovi: 

  • VI/VII stepen stručne spreme društvenog smjera, 
  • najmawe šest mjeseci radnog iskustva u struci, 
  • položen stručni upravni ispit, 
  • znawe rada na računaru, 
  • znawe engleskog jezika. 

Član 8.
(Radno vrijeme izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

Radno vrijeme izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta na koje se angažuju određuje se ugovorom pojedinačno za svakog izvršioca, i u pravilu iznosi osam sati dnevno, s tim što se može vršiti i preraspodjela radnog vremena, tako da dnevno radno vrijeme u jednom periodu može trajati duže, a u drugom kraće, ovisno od potreba rada, a rad se može obavqati i u neradne dane. 

Član 9.
(Način obračuna i isplate naknade izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Obračun i isplata naknade izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta vrši se u neto iznosu. 

(2)    Naknada pojedinačno za rad izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta utvrđuje se u mjesečnom iznosu, kako slijedi: 

1)    Direktoru Jedinice za implementaciju projekta u iznosu od 4.000 KM; 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko - arhitektonsku oblast u iznosu od 3.000 KM; 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke u iznosu od 3.000 KM; 

4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast u iznosu od 3.000 KM; 

5)    Tehnički sekretar-referent za administrativno-tehničke poslove u iznosu od 1.000 KM. 

Član 10.
(Prijem izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta) 

(1)    Imenovawe direktora Jedinice za implementaciju projekta vršiće se u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovawima, imenovawima Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i drugim imenovawima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 7/03). 

(2)    Javni oglas za upražwenu poziciju direktora kao i javni poziv za upražwenu poziciju izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta objavquje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Imenovawe izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta vršiće se na osnovu javnog poziva. 

(4)    U postupku imenovawa direktora i izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta, obavezno se pribavqa saglasnost predstavnika Evropske razvojne banke i predstavnika Kancelarije Evropske komisije. 

Član 11.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-2-6027-3/10
26. jula 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Bariša Čolak, s. r. 


Na osnovu odredaba člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Zakona o osnivanju Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 24/08) i člana 2. Odluke o uspostavljanju Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine VM broj 161/10 od 24.06.2010. godine, ministar pravde Bosne i Hercegovine donosi 

ODLUKU 

O UNUTRAŠNJOJ ORGANIZACIJI JEDINICE ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA IZGRADNJE ZAVODA ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA, PRITVORA I DRUGIH MJERA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Predmet) 

Ovom odlukom propisuje se opis poslova Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinica za implementaciju projekta), opis poslova izvršilaca, broj izvršilaca, stučna sprema i radno iskustvo potrebno za izvršavanje poslova. 

Član 2.
(Nadležnosti i rukovođenje Jedinicom za implementaciju projekta) 

(1)    Jedinica za implementaciju projekta nadležna je za transparentan način realizacije izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

(2)    Jedinicom za implementaciju projekta rukovodi direktor koji vrši sve administrativne, tehničke, organizacione i finansijske poslove vezane za realizaciju Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Akte iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta potpisuje direktor. Direktor može ovlastiti nekog od izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta da potpisuju pojedine akte iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta o čemu donosi posebno rješenje. 

(3)    Direktor Jedinice za implementaciju projekta podnosi izvještaj o radu ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Upravnom odboru i Nadzornom odboru Zavoda u izgradnji. Direktor Jedinice za implementaciju projekta je odgovoran za zakonit rad Jedinice za implementaciju projekta. 

(4)    Direktor za svoj rad odgovara Upravnom i Nadzornom odboru Zavoda u izgradnji i ministru Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Poslovi i odgovornosti izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

Izvršioci poslova iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta odgovaraju za zakonitost, pravilnost, pravovremenost, ekonomičnost u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, po zahtjevu direktora sudjeluju u izradi akata iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta, kao i drugi poslovi po nalogu direktora. 

Član 4.
(Program i planovi rada) 

(1)    Direktor je dužan u roku od 30 dana od dana imenovanja donijeti Plan i Program rada Jedinice za implementaciju projekta, uz saglasnost ministra Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. 

(2)    U Programu rada utvrđuje se aktivnosti iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta. 

(3)    Na osnovu Programa rada utvrđuju se mjesečni Plan rada Jedinice za implementaciju projekta. 

(4)    U Planovima rada Jedinice za implementaciju projekta, iz predhodnih stavova, utvrđuje se raspored, dinamika, izvršioci i drugi potrebni uslovi za obavljanje poslova uz posebno navođenje vanrednih poslova. 

Član 5.
(Prava i obaveze izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Sa izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta ne uspostavlja se radno-pravni odnos. Izvršioci se angažuju na osnovu posebnog ugovora kojim se propisuju međusobna prava i obaveze, a koji se zaključuje između izvršilaca i ministra Ministarstva pravde BiH, sa rokom trajanja do okončanja Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(2)    Angažovanim izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine obezbjeđuje mjesečnu naknadu, koja će se utvrditi ugovorom, na teret sredstava Projekta izgradnje zatvora visoke sigurnosti u Bosni i Hercegovini. 

(3)    Izvršioci Jedinice za implementaciju projekta izvršavaju poslove predviđene opisom radnog mjesta i primjenjuju i osiguravaju poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona u Bosni i Hercegovini. 

Član 6.
(Ukupan broj izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Za vršenje poslova iz nadležnosti Jedinice za implementaciju projekta utvrđuju se pet radnih mjesta, i to: 

1)    Direktor, 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast, 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke, 

4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast, 

5)    Tehnički sekretar- referent za administrativno-tehničke poslove. 

Član 7.
(Sistematizacija radnih mjesta) 

(1)    Direktor Jedinice za implementaciju projekta. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove rukovodnog karaktera, koordinira rad Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala Jedinice za implementaciju projekta, priprema prijedloge akata vezanih za realizaciju projekta skupa sa izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta, provodi akte ministra Ministarstva pravde BiH, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u izgradnji, prati realizaciju izvršenja obaveza iz Projekta, obavlja i druge poslove po nalogu ministra Ministarstva pravde BiH kojem podnosi izvještaj o svome radu. 

Vrsta poslova: rukovodeći i koordinirajući poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista, diplomirani inženjer arhitekture, diplomirani građevinski inženjer, ili diplomirani inženjer mašinstva; 
  • najmanje deset godina radnog iskustva u struci ili na menadžerskim poslovima, 
  • prednost imaju kandidati koji imaju iskustvo u učešću na pripremi i realizaciji investicionih projekata; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računaru - Excel. 

(2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove koji se odnose na projektovanje, izvođenje i nadzor nad Projektom izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, obavlja i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani inženjer arhitekture, ili diplomirani građevinski inženjer; 
  • najmanje osam godina radnog iskustva na poslovima projektovanja, izvođenja, ili nadzora nad izgradnjom značajnih investicionih projekata; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računaru - Excel. 

(3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke. 

Opis poslova: 

Obavlja poslove koji se odnose na provođenje procedura za nabavku roba, usluga za potrebe provedbe Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, izrađuje potrebnu tendersku dokumentaciju i nacrte ugovora za javne nabavke, priprema tekstove javnog oglašavanja, sačinjava izvještaje o provedenim procedurama po Zakonu o javnim nabavkama BiH, obavlja i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani ekonomista - stručnjak za javne nabavke; 
  • da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog ekonomiste, 
  • prednost se daje kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabavki, a posebno kandidatima koji imaju iskustvo u oblasti javnih nabavki na kojim su pravo učešća imale kompanije iz inostranstva; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računaru. 

(4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast. 

Opis poslova: 

Obavlja sve poslove pravnog karaktera potrebne za provedbu Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: najsloženiji, stručno - operativni poslovi. 

Uslovi: 

  • VII stepen stručne spreme (VSS) 
  • diplomirani pravnik - stručnjak za ugovorno-pravnu oblast; 
  • najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima diplomiranog pravnika, 
  • prednost imaju kandidati sa radnim iskustvom na sklapanju ugovora o građenju u zemlji i inostranstvu, kao i ugovora koji se odnose na provedbu projekata iz oblasti investicionih ulaganja; 
  • aktivno znanje engleskog jezika; 
  • poznavanje rada na računaru. 

(5)    Tehnički sekretar - referent za administrativno-tehničke poslove. 

Opis poslova: 

Obavlja sve administrativne i administrativno-tehničke poslove kao i druge poslove u vezi sa obavljanjem poslova iz nadležnosti direktora Jedinice za implementaciju projekta, te ostalih uposlenih koji se odnose na prijem, kompletiranje, razvrstavanje i zavođenje materijala koji su upućeni Jedinici za implementaciju projekta. Obavlja sve poslove vezane za arhiviranje, sređivanje, čuvanje i rukovanje s predmetima i spisima stavljenim u arhivu prema propisima o uredskom poslovanju i propisima iz oblasti Arhiva BiH, dostavlja predmete iz arhive na zahtjev direktora i uposlenih u Jedinici za implementaciju projekta, vodi računa o rokovima za čuvanje predmeta stavljenih u arhivu, te ih nakon upotrebe ponovo ulaže u arhivu. Izrađuje godišnji izvještaj o predmetima i spisima kojima je istekao rok čuvanja i predlaže njihovo uništenje, osigurava tehničke i druge uslove vezane za pripremu i održavanje sastanaka direktora, vrši najavu sastanaka, prima i šalje telefonske poruke za potrebe direktora, obavlja unutrašnju i vanjsku dostavu pošte za potrebe Jedinice za implementaciju projekta kao i druge poslove po nalogu direktora kome podnosi izvještaj o svom radu. 

Vrsta poslova: poslovi osnovne djelatnosti, jednostavniji administrativno- tehnički poslovi. 

Uslovi: 

  • VI/VII stepen stručne spreme društvenog smjera, 
  • najmanje šest mjeseci radnog iskustva u struci, 
  • položen stručni upravni ispit, 
  • znanje rada na računaru, 
  • znanje engleskog jezika. 

Član 8.
(Radno vrijeme izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta) 

Radno vrijeme izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta na koje se angažuju određuje se ugovorom pojedinačno za svakog izvršioca, i u pravilu iznosi osam sati dnevno, s tim što se može vršiti i preraspodjela radnog vremena, tako da dnevno radno vrijeme u jednom periodu može trajati duže, a u drugom kraće, ovisno od potreba rada, a rad se može obavljati i u neradne dane. 

Član 9.
(Način obračuna i isplate naknade izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta) 

(1)    Obračun i isplata naknade izvršiocima Jedinice za implementaciju projekta vrši se u neto iznosu. 

(2)    Naknada pojedinačno za rad izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta utvrđuje se u mjesečnom iznosu, kako slijedi: 

1)    Direktor Jedinice za implementaciju projekta u iznosu od 4.000 KM; 

2)    Pomoćnik direktora za građevinsko-arhitektonsku oblast u iznosu od 3.000 KM; 

3)    Pomoćnik direktora za javne nabavke u iznosu od 3.000 KM; 

4)    Pomoćnik direktora za pravnu oblast u iznosu od 3.000 KM; 

5)    Tehnički sekretar-referent za administrativno-tehničke poslove u iznosu od 1.000 KM. 

Član 10.
(Prijem izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta) 

(1)    Imenovanje direktora Jedinice za implementaciju projekta vršit će se u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 7/03). 

(2)    Javni oglas za upražnjenu poziciju direktora kao i javni poziv za upražnjenu poziciju izvršilaca u Jedinici za implementaciju projekta objavljuje Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. 

(3)    Imenovanje izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta vršit će se na osnovu javnog poziva. 

(4)    U postupku imenovanja direktora i izvršilaca Jedinice za implementaciju projekta, obavezno se pribavlja saglasnost predstavnika Europske razvojne banke i predstavnika Kancelarije Evropske komisije. 

Član 11.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-2-6027-3/10
26. jula 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Bariša Čolak, s. r. 

SREDIŠNJE IZBORNO POVJERENSTVO BOSNE I HERCEGOVINE 

Temeljem članka 1.5 i 20.12a Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 32/10) i članka 18. Poslovnika Središnjega izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/07 i 33/09), a u svezi s člankom 2. stavak (5) i (6) Pravilnika o načinu provedbe izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, Središnje je izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na 35. sjednici održanoj 26. srpnja 2010. godine, donijelo 

ODLUKU 

O ODREĐIVANJU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASOVANJE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inozemstvu u kojima će se organizirati glasovanje) 

Na Općim izborima u Bosni i Hecegovini 2010. godine, za državljane Bosne i Hercegovine koji privremeno žive u inozemstvu i imaju biračko pravo, organizovat će se glasovanje u sljedećim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: DKP BiH): 

R/B 

Naziv zemlje 

Naziv DKP BiH 

Grad u kojem se nalazi DKP BiH 

Redni broj biračkog mjesta 

Ukupan broj birača 

1. 

Austrija 

1. Veleposlanstvo BiH u Beču 

 Beč 

A-01 

61 

2. 

Njemačka 

1. Veleposlanstvo BiH u Berlinu 

1. Berlin 

D-01 

190 

2. Generalni konzulat BiH u Minhenu 

2. Minhen 

D-02 

66 

3. Generalni konzulat BiH u Štutgartu 

3. Štutgart 

D-03 

507 

4.Generalni konzulat BiH u Frankfurtu 

4. Frankfurt 

D-04 

91 

Članak 2.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inozemstvu koja ne ispunjavaju uvjete za organiziranje glasovanja) 

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine neće organizirati glasovanje za Opće izbore 2010. godine u preostalim DKP BiH u inozemstvu, navedenim u Odluci o diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u inozemstvu u kojima se planira organiziranje glasovanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini 2010. godine, broj: 05-1-07-1- 2157/10 od 05.05.2010. godine ("Službeni glasnik BiH", br. 37/10), iz razloga što u istim nisu ispunjeni uvjeti propisani člankom 2. stavak (4) Pravilnika o načinu provedbe izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Ostvarivanje biračkoga prava za birače registrirane za glasovanje u DKP-ima BiH u kojima nisu ispunjeni organizacijsko-tehnički uvjeti za organiziranje glasovanja) 

Državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje osobno u DKP BiH u inozemstvu, taksativno pobrojanim u članku 2. ove Odluke, omogućit će se glasovanje poštom, o čemu će biti obaviješteni od strane Središnjega izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora. 

Članak 4.
(Stupanje na snagu i objava) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i web stranici Središnjega izbornog povjerenstva BiH www.izbori.ba. 

Broj 05-1-07-1-2157-1/10
26. srpnja 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednica
Irena Hadžiabdić, v. r. 


Na osnovu člana 1.5 i 20.12a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 32/10) i člana 18. Poslovnika Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/07 i 33/09), a u vezi sa članom 2. stav (5) i (6) Pravilnika o načinu provođewa izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 35. sjednici održanoj 26. jula 2010. godine, donijela 

ODLUKU 

O ODREĐIVAWU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASAWE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inostranstvu u kojima će se organizovati glasawe) 

Na Opštim izborima u Bosni i Hecegovini 2010. godine, za državqane Bosne i Hercegovine koji privremeno žive u inostranstvu i imaju biračko pravo, organizovaće se glasawe u sqedećim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: DKP BiH): 

R/B 

Naziv zemqe 

Naziv DKP BiH 

Grad u kojem se nalazi DKP BiH 

Redni broj biračkog mjesta 

Ukupan broj birača 

1. 

Austrija 

1. Ambasada BiH u Beču 

 Beč 

A-01 

61 

2. 

Wemačka 

1. Ambasada BiH u Berlinu 

1. Berlin 

D-01 

190 

2. Generalni konzulat BiH u Minhenu 

2. Minhen 

D-02 

66 

3. Generalni konzulat BiH u Štutgartu 

3. Štutgart 

D-03 

507 

4.Generalni konzulat BiH u Frankfurtu 

4. Frankfurt 

D-04 

91 

Član 2.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inostranstvu koja ne ispuwavaju uslove za organizovawe glasawa) 

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine neće organizovati glasawe za Opšte izbore 2010. godine u preostalim DKP BiH u inostranstvu, navedenim u Odluci o diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u inostranstvu u kojima se planira organizirawe glasawa za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2010. godine, broj: 05-1-07-1-2157/10 od 05.05.2010. godine ("Službeni glasnik BiH", br. 37/10), iz razloga što u istim nisu ispuweni uslovi propisani članom 2. stav (4) Pravilnika o načinu provođewa izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Ostvarivawe biračkog prava za birače registrovane za glasawe u DKP-ima BiH u kojima nisu ispuweni organizaciono-tehnički uslovi za organizovawe glasawa) 

Državqanima BiH koji su se prijavili za glasawe lično u DKP BiH u inostranstvu, taksativno pobrojanim u članu 2. ove Odluke, omogućiće se glasawe poštom, o čemu će biti obaviješteni od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine najkasnije 65 dana prije dana održavawa izbora. 

Član 4.
(Stupawe na snagu i objava) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa a objaviće se u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i web stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. 

Broj 05-1-07-1-2157-1/10
26. jula 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednica
Irena Haxiabdić, s. r. 


Na osnovu člana 1.5 i 20.12a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 32/10) i člana 18. Poslovnika Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/07 i 33/09), a u vezi sa članom 2. stav (5) i (6) Pravilnika o načinu provođenja izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 35. sjednici održanoj 26. jula 2010. godine, donijela 

ODLUKU 

O ODREĐIVANJU BIRAČKIH MJESTA ZA GLASANJE U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inostranstvu u kojima će se organizovati glasanje) 

Na Općim izborima u Bosni i Hecegovini 2010. godine, za državljane Bosne i Hercegovine koji privremeno žive u inostranstvu i imaju biračko pravo, organizovat će se glasanje u sljedećim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: DKP BiH): 

R/B 

Naziv zemlje 

Naziv DKP BiH 

Grad u kojem se nalazi DKP BiH 

Redni broj biračkog mjesta 

Ukupan broj birača 

1. 

Austrija 

1. Ambasada BiH u Beču 

 Beč 

A-01 

61 

2. 

Njemačka 

1. Ambasada BiH u Berlinu 

1. Berlin 

D-01 

190 

2. Generalni konzulat BiH u Minhenu 

2. Minhen 

D-02 

66 

3. Generalni konzulat BiH u Štutgartu 

3. Štutgart 

D-03 

507 

4.Generalni konzulat BiH u Frankfurtu 

4. Frankfurt 

D-04 

91 

Član 2.
(Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u inostranstvu koja ne ispunjavaju uslove za organiziranje glasanja) 

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine neće organizovati glasanje za Opće izbore 2010. godine u preostalim DKP BiH u inostranstvu, navedenim u Odluci o diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u inostranstvu u kojima se planira organiziranje glasanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini 2010. godine, broj: 05-1-07-1-2157/10 od 05.05.2010. godine ("Službeni glasnik BiH", br. 37/10), iz razloga što u istim nisu ispunjeni uslovi propisani članom 2. stav (4) Pravilnika o načinu provođenja izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Ostvarivanje biračkog prava za birače registrovane za glasanje u DKP-ima BiH u kojima nisu ispunjeni organizaciono-tehnički uslovi za organizovanje glasanja) 

Državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje lično u DKP BiH u inostranstvu, taksativno pobrojanim u članu 2. ove Odluke, omogućit će se glasanje poštom, o čemu će biti obaviješteni od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora. 

Član 4.
(Stupanje na snagu i objava) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH" i web stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba. 

Broj 05-1-07-1-2157-1/10
26. jula 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednica
Irena Hadžiabdić, s. r. 


Na temelju članka 2.9 stavak (1) točke 2., a u svezi sa člankom 1.5 stavak (3) Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", brojevi: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je, na 32. sjednici održanoj 15. srpnja 2010. godine, donijelo 

PRAVILNIK 

O NAČINU PROVOĐENJA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1.
(Predmet) 

Ovim pravilnikom utvrđuje se: način određivanja biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "DKP BiH"), način imenovanja biračkih odbora, obuka biračkih odbora, zaštita biračkoga prava, način zaduživanja izbornoga materijala, način glasovanja, način pakiranja izbornoga materijala i način dostave izbornoga materijala u glavni centar za brojanje Središnjega izbornoga povjerenstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Središnje izborno povjerenstvo BiH"). 

Članak 2.
(Biračko mjesto) 

(1)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH je posebno uređen prostor gdje birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za glasovanje u DKP-ima BiH ostvaruju svoje biračko pravo, te se na njima, nakon zatvaranja za glasovanje, na dan održavanja izbora vrši prebrojavanje omotnica s glasačkim listićima. 

(2)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH se označava na način (međunarodna slovna oznaka države u kojoj se nalazi DKP BiH) i redni broj biračkoga mjesta (počevši sa 01), npr. biračko mjesto u DKP BiH u Austriji -A 01. 

(3)    Središnje izborno povjerenstvo BiH, najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora, donosi odluku o određivanju biračkih mjesta za glasovanje u DKP-ima BiH gdje birači, upisani u Središnji birački popis za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za glasovanje u DKP-ima BiH, mogu glasovati. 

(4)    Središnje izborno povjerenstvo BiH određuje biračka mjesta iz stavka (3) ovoga članka prema broju birača upisanih u Središnji birački popis za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine, a koji su registrirani za glasovanje osobno u DKP-ima BiH, i to najmanje 50 birača, a iz opravdanih razloga može se donijeti odluka o glasovanju u DKP-u gdje je prijavljen i manji broj birača. 

(5)    Središnje izborno povjerenstvo BiH uspostavit će biračko mjesto u DKP-u BiH ako su se ispunili uvjeti iz stavka (4) ovoga članka za glasovanje osobno u DKP-u BiH, kao i ako postoje organizacijsko-tehnički uvjeti za organiziranje glasovanja u DKP-u BiH. 

(6)    Ukoliko se nisu ispunili uvjeti iz stavka (4) ovoga članka za glasovanje osobno u DKP-ima BiH, registriranim biračima omogućit će se glasovanje poštom. Središnje izborno povjerenstvo BiH će o toj odluci ove birače obavijestiti poštom najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora. 

(7)    Središnje izborno povjerenstvo BiH dostavlja odluku iz stavka (3) ovoga članka DKP-ima BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Ministarstvo vanjskih poslova BiH") najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke kao i popis svih birača koji će glasovati u tom DKP-u BiH, kako bi na ispravan način obavijestili birače upisane u Središnji birački popis za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za glasovanje u DKP-ima BiH o tome gdje mogu glasovati. 

Članak 3.
(Sadržaj odluke) 

Odluka iz članka 2. stavak (3) ovoga pravilnika sadrži sljedeće podatke: 

a)    naziv DKP-a BiH i broj biračkoga mjesta, 

b)    ukupan broj birača koji glasuju na biračkom mjestu i 

c)    mjesto za potpis i otisak pečata. 

Članak 4.
(Objava biračkih mjesta) 

Središnje izborno povjerenstvo BiH najkasnije 30 dana prije dana održavanja izbora objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasovanje i na kojim lokacijama se nalaze u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. 

Članak 5.
(Birački odbori, kvalifikacije) 

(1)    Pored općih uvjeta propisanih člankom 2.2. stavak (1) Izbornoga zakona BiH, član biračkoga odbora u DKP-ima BiH mora ispunjavati posebne uvjete: 

a)    da je upisan u izvadak iz Središnjega biračkoga popisa za birače koji glasuju izvan BiH za glasovanje u DKP-u BiH koji je određen za glasovanje, a izuzetno, ako nema dovoljno kandidata koji su upisani za glasovanje u DKP-u BiH, može i ako je registriran za glasovanje poštom i 

b)    da ima najmanje završenu srednju školu. 

(2)    Središnje izborno povjerenstvo BiH imenuje članove biračkih odbora i njihove zamjenike po prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. U biračkom odboru obvezno se osigurava zastupljenost članova iz svakoga konstitutivnoga naroda. 

(3)    Središnje izborno povjerenstvo BiH nastojat će, prigodom imenovanja članova biračkih odbora i njihovih zamjenika, osigurati da broj članova manje zastupljenoga spola bude najmanje 1/3 od ukupnoga broja članova. 

(4)    Ukoliko Ministarstvo vanjskih poslova BiH ne dostavi prijedloge za imenovanje biračkih odbora u određenim DKP-ima BiH, imenovanje biračkih odbora iz reda birača koji su registrirani za glasovanje putem pošte izvršit će Središnje izborno povjerenstvo BiH. 

Članak 6.
(Broj članova) 

(1)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i dva člana i njihovih zamjenika ako je u izvatku iz Središnjega biračkoga popisa za birače koji glasuju izvan BiH za glasovanje u DKP-u BiH, koji je određen za glasovanje, upisano do 300 birača. 

(2)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i četiri člana i njihovih zamjenika ako je u izvatku iz Središnjega biračkoga popisa za birače koji glasuju izvan BiH za glasovanje u DKP-u BiH, koji je određen za glasovanje, upisano više od 300 birača. 

Članak 7.
(Prijedlozi) 

(1)    Središnje izborno povjerenstvo BiH, najkasnije u roku od 65 dana prije dana održavanja izbora, upućuje zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova BiH da dostavi prijedlog članova biračkih odbora u DKP-ima BiH koji su određeni za biračko mjesto za glasovanje državljana Bosne i Hercegovine koji su se prijavili da glasuju osobno u DKP-ima BiH. 

(2)    Središnje izborno povjerenstvo BiH, uz zahtjev iz stavka (1) ovoga članka, dostavlja Ministarstvu vanjskih poslova BiH i odluku o DKP-ima BiH koji su određeni za glasovanje. 

(3)    Ministarstvo vanjskih poslova BiH, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijma zahtjeva iz stavka (1) ovoga članka, dostavlja Središnjem izbornom povjerenstvu BiH prijedlog za članove biračkih odbora i njihove zamjenike u DKP-ima BiH, vodeći računa da predloženi kandidati ispunjavaju uvjete propisane člankom 5. ovoga pravilnika. 

Članak 8.
(Odluka) 

Na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o imenovanju predsjednika, članova biračkih odbora i njihovih zamjenika u DKP-ima BiH nezadovoljna strana može uložiti žalbu Prizivnome odjelu Suda BiH, putem faksa, u roku od dva dana od prijma odluke Središnjega izbornoga povjerenstva BiH. 

Članak 9.
(Obuka, provjera znanja i certificiranje) 

(1)    Sukladno planu i programu edukacije, Središnje izborno povjerenstvo BiH organizirat će obuku predsjednika i članova biračkih odbora u DKP-ima BiH, kao i njihovih zamjenika, o načinu glasovanja i brojanju omotnica s glasačkim listićima. 

(2)    Nakon provedene obuke Središnje izborno povjerenstvo BiH će, prema metodologiji koju ustvrdi, izvršiti provjeru znanja i uspješnim predsjednicima i članovima biračkih odbora i njihovim zamjenicima u DKP-ima BiH dodijeliti certifikate. 

(3)    Izgled certifikata iz stavka (2) ovoga članka utvrđuje Središnje izborno povjerenstvo BiH i certifikat je sastavni dio ovoga pravilnika. 

Članak 10.
(Naknada za rad u biračkom odboru) 

(1)    Predsjednik i članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici, koji su sudjelovali u radu biračkog odbora, imaju pravo na naknadu za svoj rad. 

(2)    Odluku o visini naknade za rad biračkih odbora u DKP-ima BiH donosi Središnje izborno povjerenstvo BiH. 

Članak 11.
(Osiguranje prostora određenoga za biračko mjesto) 

Birački odbori u DKP BiH dužni su najkasnije 12 sati prije dana održavanja izbora osigurati da prostor, koji je određen za biračko mjesto, bude pripremljen za otvaranje. 

Članak 12.
(Zaštita biračkoga prava) 

Središnje izborno povjerenstvo BiH ima prvostupanjsku nadležnost za odlučivanje o povredama izbornoga procesa i izbornih prava na biračkim mjestima u DKP-ima BiH. 

Članak 13.
(Podnošenje prigovora) 

Birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno Izbornim zakonom BiH povrijeđeno, mogu podnijeti prigovor Središnjem izbornom povjerenstvu BiH u roku i na način propisan odredbama Naputka o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i izbornim povjerenstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 37/10 i 53/10). 

Članak 14.
(Dostava izbornoga materijala) 

(1)    Središnje izborno povjerenstvo BiH će najkasnije sedam dana prije otvaranja biračkih mjesta dostaviti Ministarstvu vanjskih poslova BiH izborni materijal, i to: 

a)    izvadak iz Središnjega biračkoga popisa za određeno biračko mjesto u DKP BiH; 

b)    odgovarajući broj kompleta glasačkih listića; 

c)    odgovarajući broj glasačkih kutija; 

d)    komplet obrazaca za biračko mjesto; 

e)    plakate s napucima o načinu glasovanja i informativnim sadržajima za birače; 

f)    zapisnik o radu biračkog odbora (ZARBO) propisan Pravilnikom o provedbi izbora u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) i 

g)    potrošni materijal prema specifikaciji iz obrasca Z1 zapisnika iz točke f) ovoga stavka, neophodan za proces glasovanja i brojanja glasačkih listića. 

(2)    Ministarstvo vanjskih poslova BiH će tri dana prije, a najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, dostaviti biračkom odboru odgovarajućeg DKP-a BiH izborni materijal iz stavka (1) ovoga članka. 

(3)    Birački odbor provjerava je li izborni materijal koji je primio od Ministarstva vanjskih poslova BiH kompletan i u ispravnom stanju, što upisuje u obrazac Z1 zapisnika iz stavka 1. točka f) ovoga članka. 

(4)    Nakon primljenoga izbornoga materijala predsjednik i članovi biračkog odbora provjeravaju prostor koji je predviđen za biračko mjesto i otklanjaju eventualne nedostatke ako utječu na zakonitost rada biračkoga odbora. Uočavanje o stanju biračkoga mjesta upisuje se u obrazac Z2 zapisnika. Predsjednik i članovi biračkoga odbora odgovorni su za sigurnost biračkog materijala na biračkom mjestu od trenutka prijema materijala pa do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta, okončanja procesa brojanja omotnica i uručenja glasačkog materijala. 

(5)    Birački odbor uklanja s biračkoga mjesta sve oznake i obilježja koja upućuju na političke stranke, vjerske simbole, kao i ostale oznake koje mogu imati diskriminacijsko značenje. Birački odbor postavlja oznaku biračkoga mjesta, ulaza i izlaza, smjera lokacije biračkoga mjesta, zabrane unošenja oružja, zabrane pušenja i izlaže kandidatske liste. 

(6)    Predsjednik i članovi biračkog odbora uređuju biračko mjesto tako da se omogući nesmetan protok birača na biračkom mjestu. 

(7)    Predsjednik biračkoga odbora prilikom otvaranja biračkog mjesta dužan je, sukladno propisu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, odrediti dužnosti svakom članu biračkog odbora, odnosno odrediti koji će član biračkog odbora biti zadužen za kontrolu reda, identifikaciju, izdavanje glasačkih listića i za kontrolu glasačke kutije te evidentirati ih u dijelu zapisnika o radu biračkog odbora predviđenom za unošenje navedenih podataka. 

(8)    Pitanja u svezi sa naknadom (prijeko potrebnim troškovima) za dostavu izbornog materijala, bit će regulirana posebnom odlukom. 

Članak 15.
(Prije otvaranja biračkog mjesta) 

(1)    Svi članovi biračkog odbora moraju doći na biračko mjesto najmanje sat vremena prije početka otvaranja biračkog mjesta. U tome vremenskome razdoblju samo članovi biračkog odbora i akreditirani promatrači mogu nazočiti na biračkom mjestu. 

(2)    Birački odbor određuje mjesto za svaku glasačku kabinu, vodeći računa da nitko unutar ili izvan biračkog mjesta ne može vidjeti birača dok glasuje. Otvor glasačke kabine treba biti okrenut prema zidu. Izuzetno, ako nije moguće glasačku kabinu postaviti pored zida, može se postaviti pored prozora, tako da se prozor pokrije i da se onemogući pogled izvana u glasačku kabinu. 

(3)    Prije početka glasovanja predsjednik, odnosno članovi biračkog odbora: 

a)    upisuju svoja imena u zapisnik i potpisuju se u dijelu zapisnika koji je za to predviđen; 

b)    potpisuju izjavu i kodeks ponašanja iz obrasca Z3 zapisnika; 

c)    ispisuju sve neophodne podatke na omotnice, odnosno pakete; 

d)    predsjednik upisuje u obrazac za brojno stanje broj birača koji su upisani u izvadak iz Središnjega biračkog popisa; 

e)    ručno broje primljene omotnice sa glasačkim listićima i predsjednik u obrazac za brojno stanje upisuje ukupan broj primljenih omotnica; 

f)    pokazuju praznu glasačku kutiju nakon čega na nju stavljaju plastične pečate; 

g)    predsjednik u obrazac za brojno stanje upisuje serijske brojeve pečata glasačke kutije; 

h)    postavljaju zapečaćenu glasačku kutiju na mjesto gdje je svi nazočni mogu vidjeti; 

i)    predsjednik upisuje u Obrazac Z4 zapisnika vrijeme otvaranja biračkog mjesta; 

j)    predsjednik provjerava promatračevu identifikacijsku ispravu s fotografijom, koju zadržava do trenutka kada promatrač napušta biračko mjesto, utvrđuje da li se ime promatrača nalazi na akreditaciji i u obrazac Z5 zapisnika upisuje ime promatrača, naziv subjekta koji ga je akreditirao, broj njegove akreditacije, vrijeme kada je promatrač stigao i vrijeme kada je promatrač napustio biračko mjesto; 

k)    predsjednik upućuje promatrače na mjesto gdje mogu sjesti i promatrati izborne aktivnosti, te ih upozorava da se ne mogu miješati u izborni proces niti gledati u glasačku kabinu, ali da mogu postavljati pitanja u svezi s izbornim procesom. 

Članak 16.
(Vrijeme rada) 

Biračka mjesta otvaraju se u 7.00 sati, a zatvaraju se u 19.00 sati, po lokalnom vremenu. 

Članak 17.
(Važeća isprava za identifikaciju) 

Za utvrđivanje identiteta birača služi jedna od sljedećih važećih isprava s fotografijom: 

a)    osobna iskaznica, 

b)    putovnica, 

c)    vozačka dozvola, 

d)    važeća osobna isprava izdana od zemlje domaćina i 

e)    prognanički karton izdan od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije. 

Članak 18.
(Tajnost glasovanja) 

(1)    Ispunjavanje glasačkog listića na biračkom mjestu je tajno, glasovanje je osobno. 

(2)    Nijedna osoba ne smije ometati birača koji ispunjava glasačke listiće, niti smije tražiti od njega bilo kakve informacije o tome za koga želi glasovati, za koga glasuje ili za koga je glasovao, niti smije sprječavati ili pokušati spriječiti nekoga u ostvarivanju njegovog biračkog prava. 

Članak 19.
(Izdavanje glasačkog listića) 

(1)    Prilikom ulaska na biračko mjesto radi glasovanja svaki birač mora predočiti jednu od važećih osobnih isprava, sukladno članku 17. ovoga pravilnika. 

(2)    Nakon što birač dokaže svoj identitet članu biračkoga odbora i njegovo ime bude pronađeno u izvatku iz Središnjega biračkoga popisa za birače koji glasuju u DKP BiH, birač se potpisuje identično kao na identifikacijskoj ispravi pored svog imena u izvatku iz Središnjega biračkog popisa. 

(3)    Nakon što birač bude identificiran i potpiše se u izvadak iz Središnjega biračkoga popisa član biračkog odbora za izdavanje glasačkih listića biraču izdaje omotnicu sa kombinacijom glasačkih listića za izbornu jedinicu za koju je birač registriran za glasovanje. 

Članak 20.
(Ometanje procesa glasovanja) 

(1)    Ako na biračkom mjestu postoji opasnost za red i mir, ako dođe do nasilja ili se otkrije oružje ili opasni predmeti, predsjednik biračkog odbora će: 

a)    poduzeti aktivnosti da se otkloni opasnost, nasilje, oružje ili opasne predmete s biračkoga mjesta; 

b)    ako se opasnost, nasilje, oružje ili opasni predmeti ne mogu odmah otkloniti, prekinuti glasovanje za onoliko vremena koliko je potrebno da se ponovno uspostavi red i mir na biračkom mjestu i 

c)    nakon prekida glasovanja i ponovno uspostavljenoga reda i mira, predsjednik biračkog odbora će produžiti vrijeme glasovanja za onoliko vremena koliko je prekid trajao. 

Članak 21.
(Zatvaranje biračkoga mjesta) 

Biračima koji su u redu za glasovanje u trenutku zatvaranja biračkog mjesta u DKP BiH odobrava se glasovanje na način tako da se svim biračima koji se nađu u redu u vrijeme zatvaranja biračkog mjesta omogući da glasuju. 

Članak 22.
(Brojanje omotnica s glasačkim listićima) 

(1)    Nakon zatvaranja biračkoga mjesta uz nazočenje akreditiranih promatrača predsjednik i članovi biračkoga odbora biračkoga mjesta za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH broje omotnice s glasačkim listićima na sljedeći način: 

a)    broje i upisuju ukupan broj preostalih neiskorištenih omotnica s glasačkim listićima za svaku izbornu razinu u obrazac za brojno stanje; 

b)    pakiraju neiskorištene omotnice s glasačkim listićima za svaku izbornu razinu u originalnu kutiju; 

c)    broje i upisuju u obrazac za brojno stanje ukupan broj potpisa glasača s izvatka iz Središnjega biračkoga popisa; 

d)    broje i upisuju ukupan broj oštećenih glasačkih listića za svaku izbornu razinu i pakiraju ih u odgovarajuću omotnicu; 

e)    nakon upisa prethodno utvrđenih podataka u obrazac za brojno stanje za biračko mjesto za glasovanje u DKP-ima BiH otvaraju glasačku kutiju i stavljaju sadržaj na sto tako da to vide svi nazočni; 

f)    razvrstavaju omotnice s glasačkim listićima za glasovanje u DKP-ima BiH po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasovali, odnosno po oznakama kombinacija glasačkih listića na omotnicama; 

g)    broje omotnice s glasačkim listićima za glasovanje u DKP-ima BiH, što znači da se omotnice s glasačkim listićima s biračkih mjesta za glasovanje u DKP-ima BiH ne otvaraju i ne broje se glasački listići na biračkom mjestu u DKP-ima BiH kontroliraju se i broje omotnice s glasačkim listićima, a dobiveni broj omotnica po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasovali predsjednik upisuje u obrazac za brojno stanje za glasovanje u DKP-ima BiH; 

h)    vežu zajedno omotnice za glasovanje u DKP-ima BiH s istim kombinacijama glasačkih listića po osnovnim izbornim jedinicama i pakiraju ih u odgovarajuću zaštitnu vreću za pakiranje izbornoga materijala u DKP-ima BiH prema odredbama ovoga pravilnika; 

i)    popunjavaju i potpisuju obrazac za brojno stanje za biračka mjesta za glasovanje u DKP-ima BiH. 

(2)    Originalni obrazac brojnoga stanja, zapisnik o radu biračkoga odbora - ZARBO i upakirani izborni materijal birački odbor u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, dostavlja Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. 

Članak 23.
(Primjena drugih propisa) 

Na sva pitanja u svezi sa izbornim procesom i provođenjem izbora koja nisu regulirana ovim pravilnikom, primijenit će se odgovarajuće odredbe Izbornoga zakona BiH i provedbenih akata Središnjega izbornoga povjerenstva BiH. 

Članak 24.
(Stupanje na snagu) 

Ovaj pravilnik stupa na snagu sljedećega dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH" i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH", web stranici Središnjega izbornoga povjerenstva BiH www.izbori.ba i bit će dostavljena Ministarstvu vanjskih poslova BiH. 

Broj 05-1-02-2-3207/10
15. srpnja 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednica
Irena Hadžiabdić, v. r. 

HRVATSKI


Na osnovu člana 2.9. stav (1) tačke 2), a u vezi s članom 1.5. stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", brojevi: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 32. sjednici održanoj 15. jula 2010. godine, donijela 

PRAVILNIK 

O NAČINU SPROVOĐEWA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Predmet) 

Ovim pravilnikom utvrđuje se: način određivawa biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine ( u daqem tekstu: DKP BiH), način imenovawa biračkih odbora, obuka biračkih odbora, zaštita biračkog prava, način zaduživawa izbornog materijala, način glasawa, način pakovawa izbornog materijala i način dostave izbornog materijala u Glavni centar za brojawe Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Centralna izborna komisija BiH). 

Član 2.
(Biračko mjesto) 

(1)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH je posebno uređen prostor gdje birači upisani u Centralni birački spisak za glasawe van Bosne i Hercegovine za glasawe u DKP-ima BiH ostvaruju svoje biračko pravo, te se na wima, nakon zatvarawa za glasawe, na dan održavawa izbora vrši prebrojavawe koverata s glasačkim listićima. 

(2)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH se označava na način (međunarodna slovna oznaka države u kojoj se nalazi DKP BiH) i redni broj biračkog mjesta (počevši 01), npr. biračko mjesto u DKP BiH u Austriji -A 01. 

(3)    Centralna izborna komisija BiH, najkasnije 65 dana prije dana održavawa izbora, donosi odluku o određivawu biračkih mjesta za glasawe u DKP-ima BiH gdje birači, upisani u Centralni birački spisak za glasawe van Bosne i Hercegovine za glasawe u DKP-ima BiH, mogu glasati. 

(4)    Centralna izborna komisija BiH određuje biračka mjesta iz stava (3) ovog člana prema broju birača upisanih u Centralni birački spisak za glasawe van Bosne i Hercegovine, a koji su registrirani za glasawe lično u DKP-ima BiH i to najmawe 50 birača, a iz opravdanih razloga može se donijeti odluka o glasawu u DKP-u gdje je prijavqen i mawi broj birača. 

(5)    Centralna izborna komisija BiH uspostaviće biračko mjesto u DKP-u BiH, ako su se ispunili uslovi iz stava (4) ovog člana za glasawe lično u DKP-u BiH, kao i ako postoje organizaciono-tehnički uslovi za oraganizovawe glasawa u DKP-u BiH. 

(6)    Ukoliko se nisu ispunili uslovi iz stava (4) ovog člana za glasawe lično u DKP-ima BiH, registrovanim biračima omogućiće se glasawe poštom. Centralna izborna komisija BiH o toj odluci ove birače obavijestiće poštom, najkasnije 65 dana prije dana održavawa izbora. 

(7)    Centralna izborna komisija BiH dostavqa odluku iz stava (3) ovog člana DKP-ima BiH, putem Ministarstva spoqnih poslova Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Ministarstvo spoqnih poslova BiH), najkasnije 15 dana od dana donošewa odluke kao i spisak svih birača koji će glasati u tom DKP-u BiH, kako bi na adekvatan način obavijestili birače upisane u Centralni birački spisak za glasawe van Bosne i Hercegovine za glasawe u DKP-ima BiH o tome gdje mogu glasati. 

Član 3.
(Sadržaj odluke) 

Odluka iz člana 2. stav (3) ovog pravilnika sadrži sqedeće podatke: 

a)    naziv DKP-a BiH i broj biračkog mjesta, 

b)    ukupan broj birača koji glasaju na biračkom mjestu i 

c)    mjesto za potpis i otisak pečata. 

Član 4.
(Objava biračkih mjesta) 

Centralna izborna komisija BiH, najkasnije 30 dana prije dana održavawa izbora, objavquje koja su biračka mjesta određena za glasawe i na kojim lokacijama se nalaze u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. 

Član 5.
(Birački odbori, kvalifikacije) 

(1)    Pored opštih uslova propisanih članom 2.2. stav (1) Izbornog zakona BiH, član biračkog odbora u DKP-ima BiH mora ispuwavati posebne uslove: 

a)    da je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van BiH za glasawe u DKP-u BiH koji je određen za glasawe, a izuzetno, ako nema dovoqno kandidata koji su upisani za glasawe u DKP-u BiH, može i ako je registrovan za glasawe poštom i 

b)    da ima najmawe završenu sredwu školu. 

(2)    Centralna izborna komisija BiH imenuje članove biračkih odbora i wihove zamjenike, po prijedlogu Ministarstva spoqnih poslova Bosne i Hercegovine. U biračkom odboru obavezno se obezbjeđuje zastupqenost članova iz svakog konstitutivnog naroda. 

(3)    Centralna izborna komisija BiH nastojaće, prilikom imenovawa članova biračkih odbora i wihovih zamjenika, obezbijediti da broj članova mawe zastupqenog pola bude najmawe 1/3 od ukupnog broja članova. 

(4)    Ukoliko Ministarstvo spoqnih poslova BiH ne dostavi prijedloge za imenovawe biračkih odbora u određenim DKP-ima BiH, imenovawe biračkih odbora iz reda birača koji su registrovani za glasawe putem pošte, izvršiće Centralna izborna komisija BiH. 

Član 6.
(Broj članova) 

(1)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i dva člana i wihovih zamjenika ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van BiH za glasawe u DKP-u BiH, koji je određen za glasawe, upisano do 300 birača. 

(2)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i četiri člana i wihovih zamjenika ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van BiH za glasawe u DKP-u BiH, koji je određen za glasawe, upisano više od 300 birača. 

Član 7.
(Prijedlozi) 

(1)    Centralna izborna komisija BiH, najkasnije u roku od 65 dana prije dana održavawa izbora, upućuje zahtjev Ministarstvu spoqnih poslova BiH da dostavi prijedlog članova biračkih odbora u DKP-ima BiH, koji su određeni za biračko mjesto za glasawe državqana Bosne i Hercegovine koji su se prijavili da glasaju lično u DKP-ima BiH. 

(2)    Centralna izborna komisija BiH, uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, dostavqa Ministarstvu spoqnih poslova BiH i odluku o DKP-ima BiH koji su određeni za glasawe. 

(3)    Ministarstvo spoqnih poslova BiH, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana, dostavqa Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijedlog za članove biračkih odbora i wihove zamjenike u DKP-ima BiH, vodeći računa da predloženi kandidati ispuwavaju uslove propisane članom 5 ovog pravilnika. 

Član 8.
(Odluka) 

Na odluku Centralne izborne komisije BiH o imenovawu predsjednika, članova biračkih odbora i wihovih zamjenika u DKP-ima BiH nezadovoqna strana može uložiti žalbu Apelacionom odjeqewu Suda BiH, putem faksa, u roku od 2 dana od prijema odluke Centralne izborne komisije BiH. 

Član 9.
(Obuka, provjera znawa i sertifikovawe) 

(1)    U skladu s planom i programom edukacije, Centralna izborna komisija BiH organizovaće obuku predsjednika i članova biračkih odbora u DKP-ima BiH, kao i wihovih zamjenika, o načinu glasawa i brojawu koverata s glasačkim listićima. 

(2)    Nakon sprovedene obuke Centralna izborna komisija BiH će da, prema metodologiji koju utvrdi, izvrši provjeru znawa i uspješnim predsjednicima i članovima biračkih odbora i wihovim zamjenicima u DKP-ima BiH dodijeli sertifikate. 

(3)    Izgled sertifikata iz stava (2) ovog člana utvrđuje Centralna izborna komisija BiH i sertifikat je sastavni dio ovog pravilnika. 

Član 10.
(Naknada za rad u biračkom odboru) 

(1)    Predsjednik i članovi biračkih odbora i wihovi zamjenici, koji su učestvovali u radu biračkog odbora, imaju pravo na naknadu za svoj rad. 

(2)    Odluku o visini naknade za rad biračkih odbora u DKP-ima BiH donosi Centralna izborna komisija BiH. 

Član 11.
(Obezbjeđewe prostora određenog za biračko mjesto) 

Birački odbori u DKP BiH dužni su najkasnije 12 časova prije dana održavawa izbora obezbijediti da prostor koji je određen za biračko mjesto bude pripremqen za otvarawe. 

Član 12.
(Zaštita biračkog prava) 

Centralna izborna komisija BiH ima prvostepenu nadležnost za odlučivawe o sprovođewu izbornog procesa i izbornih prava na biračkim mjestima u DKP-ima BiH. 

Član 13.
(Podnošewe prigovora) 

Birač i politički subjekat čije je pravo ustanovqeno Izbornim zakonom BiH povrijeđeno, mogu podnijeti prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način propisan odredbama Uputstva o procedurama za rješavawe po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama ("Službeni glasnik BiH", brojevi 37/10 i 53/10). 

Član 14.
(Dostava izbornog materijala) 

(1)    Centralna izborna komisija BiH će da, najkasnije sedam dana prije otvarawa biračkih mjesta, dostavi Ministarstvu spoqnih poslova BiH izborni materijal i to: 

a)    izvod iz Centralnog biračkog spiska za određeno biračko mjesto u DKP BiH; 

b)    odgovarajući broj setova glasačkih listića; 

c)    odgovarajući broj glasačkih kutija; 

d)    set obrazaca za biračko mjesto; 

e)    postere s uputstvima o načinu glasawa i informativnim sadržajima za birače; 

f)    Zapisnik o radu biračkog odbora (ZARBO) propisan Pravilnikom o sprovođewu izbora u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) i 

g)    potrošni materijal prema specifikaciji iz Obrasca Z1 Zapisnika iz tačke f) ovog stava, neophodan za proces glasawa i brojawa glasačkih listića. 

(2)    Ministarstvo spoqnih poslova BiH će tri dana prije, a najkasnije 12 časova prije otvarawa biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, dostaviti biračkom odboru odgovarajućeg DKP-a BiH izborni materijal iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Birački odbor provjerava da li je izborni materijal koji je primio od Ministarstva spoqnih poslova BiH kompletan i u ispravnom stawu, što upisuje u obrazac Z1 Zapisnika iz stava 1. tačka f) ovog člana. 

(4)    Nakon primqenog izbornog materijala predsjednik i članovi biračkog odbora provjeravaju prostor koji je predviđen za biračko mjesto i otklawaju eventualne nedostatke ako utiču na zakonitost rada biračkog odbora. Zapažawe o stawu biračkog mjesta upisuje se u Obrazac Z2 Zapisnika. Predsjednik i članovi biračkog odbora odgovorni su za bezbjednost biračkog materijala na biračkom mjestu od trenutka prijema materijala pa do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvarawa biračkog mjesta, okončawa procesa brojawa koverata i uručewa glasačkog materijala. 

(5)    Birački odbor uklawa s biračkog mjesta sve oznake i obiqežja koja upućuju na političke stranke, vjerske simbole, kao i ostale oznake koje mogu imati diskriminaciono značewe. Birački odbor postavqa oznaku biračkog mjesta, ulaza i izlaza, smjera lokacije biračkog mjesta, zabrane unošewa oružja, zabrane pušewa i izlaže kandidatske liste. 

(6)    Predsjednik i članovi biračkog odbora uređuju biračko mjesto tako da se omogući nesmetan protok birača na biračkom mjestu. 

(7)    Predsjednik biračkog odbora prilikom otvarawa biračkog mjesta dužan je, u skladu s propisom Centralne izborne komisije BiH, da odredi dužnosti svakom članu biračkog odbora, odnosno odrediti koji će član biračkog odbora biti zadužen za kontrolu reda, identifikaciju, izdavawe glasačkih listića i za kontrolu glasačke kutije i evidentirati ih u dijelu Zapisnika o radu biračkog odbora predviđenom za unošewe navedenih podataka. 

(8)    Pitawa u vezi sa naknadom (nužnim troškovima) za dostavu izbornog materijala, biće regulisana posebnom odlukom. 

Član 15.
(Prije otvarawa biračkog mjesta) 

(1)    Svi članovi biračkog odbora moraju doći na biračko mjesto najmawe sat vremena prije početka otvarawa biračkog mjesta. U tom vremenskom periodu samo članovi biračkog odbora i akreditovani posmatrači mogu biti prisutni na biračkom mjestu. 

(2)    Birački odbor određuje mjesto za svaku glasačku kabinu, vodeći računa da niko unutar ili van biračkog mjesta ne može vidjeti birača dok glasa. Otvor glasačke kabine treba da bude okrenut prema zidu. Izuzetno, ako nije moguće glasačku kabinu postaviti pored zida, može se postaviti pored prozora, tako da se prozor pokrije i da se onemogući pogled spoqa u glasačku kabinu. 

(3)    Prije početka glasawa predsjednik, odnosno članovi biračkog odbora: 

a)    upisuju svoja imena u Zapisnik i potpisuju se u dijelu Zapisnika koji je za to predviđen; 

b)    potpisuju Izjavu i Kodeks ponašawa iz Obrasca Z3 Zapisnika; 

c)    ispisuju sve neophodne podatke na koverte, odnosno pakete; 

d)    predsjednik upisuje u Obrazac za brojno stawe broj birača koji su upisani u izvod iz Centralnog biračkog spiska; 

e)    ručno broje primqene koverte sa glasačkim listićima i predsjednik u Obrazac za brojno stawe upisuje ukupan broj primqenih koverata; 

f)    pokazuju praznu glasačku kutiju, nakon čega na wu stavqaju plastične pečate; 

g)    predsjednik u Obrazac za brojno stawe upisuje serijske brojeve pečata glasačke kutije; 

h)    postavqaju zapečaćenu glasačku kutiju na mjesto gdje je svi prisutni mogu vidjeti; 

i)    predsjednik upisuje u Obrazac Z4 Zapisnika vrijeme otvarawa biračkog mjesta; 

j)    predsjednik provjerava posmatračev identifikacioni dokument s fotografijom, koji zadržava do momenta kada posmatrač napušta biračko mjesto, utvrđuje da li se ime posmatrača nalazi na akreditaciji i u Obrazac Z5 Zapisnika upisuje ime posmatrača, naziv subjekta koji ga je akreditovao, broj wegove akreditacije, vrijeme kada je posmatrač stigao i vrijeme kada je posmatrač napustio biračko mjesto i 

k)    predsjednik upućuje posmatrače na mjesto gdje mogu sjesti i posmatrati izborne aktivnosti, te ih upozorava da se ne mogu miješati u izborni proces niti gledati u glasačku kabinu, ali da mogu postavqati pitawa u vezi sa izbornim procesom. 

Član 16.
(Vrijeme rada) 

Biračka mjesta otvaraju se u 7,00 časova, a zatvaraju se u 19,00 časova, po lokalnom vremenu. 

Član 17.
(Važeći dokument za identifikaciju) 

Za utvrđivawe identiteta birača služi jedan od sqedećih važećih dokumenata s fotografijom: 

a)    lična karta; 

b)    pasoš; 

c)    vozačka dozvola; 

d)    važeća lična isprava izdata od zemqe domaćina i 

e)    izbjeglički karton izdat od vlade zemqe domaćina ili druge međunarodne organizacije. 

Član 18.
(Tajnost glasawa) 

(1)    Ispuwavawe glasačkog listića na biračkom mjestu je tajno, glasawe je lično. 

(2)    Nijedno lice ne smije ometati birača koji ispuwava glasačke listiće, niti smije tražiti od wega bilo kakve informacije o tome za koga želi glasati, za koga glasa ili za koga je glasao, niti smije sprečavati ili pokušati spriječiti nekoga u ostvarivawu wegovog biračkog prava. 

Član 19.
(Izdavawe glasačkog listića) 

(1)    Prilikom ulaska na biračko mjesto radi glasawa svaki birač mora predočiti jedan od važećih ličnih dokumenata, u skladu s članom 17 ovog pravilnika. 

(2)    Nakon što birač dokaže svoj identitet članu biračkog odbora i wegovo ime bude pronađeno u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju u DKP BiH, birač se potpisuje identično kao na identifikacionom dokumentu pored svog imena u izvodu iz Centralnog biračkog spiska. 

(3)    Nakon što birač bude identificiran i potpiše se u izvod iz Centralnog biračkog spiska član biračkog odbora za izdavawe glasačkih listića, biraču izdaje kovertu sa kombinacijom glasačkih listića za izbornu jedinicu za koju je birač registrovan za glasawe. 

Član 20.
(Ometawe procesa glasawa) 

(1)    Ako na biračkom mjestu postoji opasnost za red i mir, ako dođe do nasiqa ili se otkrije oružje ili opasni predmeti, predsjednik biračkog odbora će: 

a)    preduzeti aktivnosti da se otkloni opasnost, nasiqe, oružje ili opasne predmete s biračkog mjesta; 

b)    ako se opasnost, nasiqe, oružje ili opasni predmeti ne mogu odmah otkloniti, prekinuti glasawe za onoliko vremena koliko je potrebno da se ponovo uspostavi red i mir na biračkom mjestu i 

c)    nakon prekida glasawa i ponovo uspostavqenog reda i mira, predsjednik biračkog odbora produžiće vrijeme glasawa za onoliko vremena koliko je prekid trajao. 

Član 21.
(Zatvarawe biračkog mjesta) 

Biračima koji su u redu za glasawe u trenutku zatvarawa biračkog mjesta u DKP BiH odobrava se glasawe tako da se svim biračima koji se nađu u redu u vrijeme zatvarawa biračkog mjesta, omogući da glasaju. 

Član 22.
(Brojawe koverata sa glasačkim listićima) 

(1)    Nakon zatvarawa biračkog mjesta u prisustvu akreditovanih posmatrača predsjednik i članovi biračkog odbora biračkog mjesta za glasawe u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH broje koverte s glasačkim listićima na sqedeći način: 

a)    broje i upisuju ukupan broj preostalih neiskorišćenih koverata s glasačkim listićima za svaki izborni nivo u Obrazac za brojno stawe; 

b)    pakuju neiskorišćene koverte s glasačkim listićima za svaki izborni nivo u originalnu kutiju; 

c)    broje i upisuju u Obrazac za brojno stawe ukupan broj potpisa glasača sa izvoda iz Centralnog biračkog spiska; 

d)    broje i upisuju ukupan broj oštećenih glasačkih listića za svaki izborni nivo i pakuju ih u odgovarajuću kovertu; 

e)    nakon upisa prethodno utvrđenih podataka u Obrazac za brojno stawe za biračko mjesto za glasawe u DKP-ima BiH otvaraju glasačku kutiju i stavqaju sadržaj na sto tako da to vide svi prisutni; 

f)    razvrstavaju koverte s glasačkim listićima za glasawe u DKP-ima BiH po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasali, odnosno po oznakama kombinacija glasačkih listića na kovertama; 

g)    broje koverte s glasačkim listićima za glasawe u DKP-ima BiH, što znači da se koverte s glasačkim listićima s biračkih mjesta za glasawe u DKP-ima BiH ne otvaraju i ne broje se glasački listići na biračkom mjestu u DKP-ima BiH kontrolišu se i broje koverte s glasačkim listićima, a dobijeni broj koverata po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasali predsjednik upisuje u Obrazac za brojno stawe za glasawe u DKP-ima BiH; 

h)    vežu zajedno koverte za glasawe u DKP-ima BiH s istim kombinacijama glasačkih listića po osnovnim izbornim jedinicama i pakuju ih u odgovarajuću zaštitnu vreću za pakovawe izbornog materijala u DKP-ima BiH prema odredbama ovog pravilnika i 

i)    popuwavaju i potpisuju Obrazac za brojno stawe za biračka mjesta za glasawe u DKP-ima BiH. 

(2)    Originalni Obrazac brojnog stawa, Zapisnik o radu biračkog odbora - ZARBO i upakovani izborni materijal birački odbor u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, putem Ministarstva spoqnih poslova BiH, dostavqa Centralnoj izbornoj komisiji BiH. 

Član 23.
(Primjena drugih propisa) 

Na sva pitawa u vezi sa izbornim procesom i sprovođewem izbora koja nisu regulisana ovim pravilnikom, primijeniće se odgovarajuće odredbe Izbornog zakona BiH i sprovodnih akata Centralne izborne komisije BiH. 

Član 24.
(Stupawe na snagu) 

Ovaj pravilnik stupa na snagu, narednog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH", i objaviće se u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku RS", "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH", web strani Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba, i biće dostavqen Ministarstvu spoqnih poslova BiH. 

Broj 05-1-02-2-3207/10
15. jula 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednica
Irena Haxiabdić, s. r. 

SRPSKI


Na osnovu člana 2.9 stav (1) tačke 2., a u vezi sa članom 1.5 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", brojevi: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je, na 32. sjednici održanoj 15. jula 2010. godine, donijela 

PRAVILNIK 

O NAČINU PROVOĐENJA IZBORA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1.
(Predmet) 

Ovim pravilnikom utvrđuje se: način određivanja biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "DKP BiH"), način imenovanja biračkih odbora, obuka biračkih odbora, zaštita biračkog prava, način zaduživanja izbornog materijala, način glasanja, način pakovanja izbornog materijala i način dostave izbornog materijala u glavni centar za brojanje Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Centralna izborna komisija BiH"). 

Član 2.
(Biračko mjesto) 

(1)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH je posebno uređen prostor gdje birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje van Bosne i Hercegovine za glasanje u DKP-ima BiH ostvaruju svoje biračko pravo, te se na njima, nakon zatvaranja za glasanje, na dan održavanja izbora vrši prebrojavanje koverti s glasačkim listićima. 

(2)    Biračko mjesto u DKP-ima BiH se označava na način (međunarodna slovna oznaka države u kojoj se nalazi DKP BiH) i redni broj biračkog mjesta (počevši sa 01), npr. biračko mjesto u DKP BiH u Austriji -A 01. 

(3)    Centralna izborna komisija BiH, najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora, donosi odluku o određivanju biračkih mjesta za glasanje u DKP-ima BiH gdje birači, upisani u Centralni birački spisak za glasanje van Bosne i Hercegovine za glasanje u DKP-ima BiH, mogu glasati. 

(4)    Centralna izborna komisija BiH određuje biračka mjesta iz stava (3) ovog člana prema broju birača upisanih u Centralni birački spisak za glasanje van Bosne i Hercegovine, a koji su registrirani za glasanje lično u DKP-ima BiH, i to najmanje 50 birača, a iz opravdanih razloga može se donijeti odluka o glasanju u DKP-u gdje je prijavljen i manji broj birača. 

(5)    Centralna izborna komisija BiH uspostavit će biračko mjesto u DKP-u BiH, ako su se ispunili uslovi iz stava (4) ovog člana za glasanje lično u DKP-u BiH, kao i ako postoje organizaciono-tehnički uslovi za organizovanje glasanja u DKP-u BiH. 

(6)    Ukoliko se nisu ispunili uslovi iz stava (4) ovog člana za glasanje lično u DKP-ima BiH, registrovanim biračima omogućit će se glasanje poštom. Centralna izborna komisija BiH će o toj odluci ove birače obavijestiti poštom, najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora. 

(7)    Centralna izborna komisija BiH dostavlja odluku iz stava (3) ovog člana DKP-ima BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: "Ministarstvo vanjskih poslova BiH"), najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke kao i spisak svih birača koji će glasati u tom DKP-u BiH, kako bi na adekvatan način obavijestili birače upisane u Centralni birački spisak za glasanje van Bosne i Hercegovine za glasanje u DKP-ima BiH o tome gdje mogu glasati. 

Član 3.
(Sadržaj odluke) 

Odluka iz člana 2. stav (3) ovog pravilnika sadrži slijedeće podatke: 

a)    naziv DKP-a BiH i broj biračkog mjesta, 

b)    ukupan broj birača koji glasaju na biračkom mjestu i 

c)    mjesto za potpis i otisak pečata. 

Član 4.
(Objava biračkih mjesta) 

Centralna izborna komisija BiH, najkasnije 30 dana prije dana održavanja izbora, objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i na kojim lokacijama se nalaze u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. 

Član 5.
(Birački odbori, kvalifikacije) 

(1)    Pored općih uslova propisanih članom 2.2. stav (1) Izbornog zakona BiH, član biračkog odbora u DKP-ima BiH mora ispunjavati posebne uslove: 

a)    da je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van BiH za glasanje u DKP-u BiH koji je određen za glasanje, a izuzetno, ako nema dovoljno kandidata koji su upisani za glasanje u DKP-u BiH, može i ako je registriran za glasanje poštom i 

b)    da ima najmanje završenu srednju školu. 

(2)    Centralna izborna komisija BiH imenuje članove biračkih odbora i njihove zamjenike po prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. U biračkom odboru obavezno se osigurava zastupljenost članova iz svakog konstitutivnog naroda. 

(3)    Centralna izborna komisija BiH nastojat će, prilikom imenovanja članova biračkih odbora i njihovih zamjenika, osigurati da broj članova manje zastupljenog spola bude najmanje 1/3 od ukupnog broja članova. 

(4)    Ukoliko Ministarstvo vanjskih poslova BiH ne dostavi prijedloge za imenovanje biračkih odbora u određenim DKP-ima BiH, imenovanje biračkih odbora iz reda birača koji su registrovani za glasanje putem pošte, izvršit će Centralna izborna komisija BiH. 

Član 6.
(Broj članova) 

(1)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i dva člana i njihovih zamjenika ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van BiH za glasanje u DKP-u BiH, koji je određen za glasanje, upisano do 300 birača. 

(2)    Birački odbor sastoji se od predsjednika i četiri člana i njihovih zamjenika ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju izvan BiH za glasanje u DKP-u BiH, koji je određen za glasanje, upisano više od 300 birača. 

Član 7.
(Prijedlozi) 

(1)    Centralna izborna komisija BiH, najkasnije u roku od 65 dana prije dana održavanja izbora, upućuje zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova BiH da dostavi prijedlog članova biračkih odbora u DKP-ima BiH, koji su određeni za biračko mjesto za glasanje državljana Bosne i Hercegovine koji su se prijavili da glasaju lično u DKP-ima BiH. 

(2)    Centralna izborna komisija BiH, uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, dostavlja Ministarstvu vanjskih poslova BiH i odluku o DKP-ima BiH koji su određeni za glasanje. 

(3)    Ministarstvo vanjskih poslova BiH, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana, dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijedlog za članove biračkih odbora i njihove zamjenike u DKP-ima BiH, vodeći računa da predloženi kandidati ispunjavaju uslove propisane članom 5. ovog pravilnika. 

Član 8.
(Odluka) 

Na odluku Centralne izborne komisije BiH o imenovanju predsjednika, članova biračkih odbora i njihovih zamjenika u DKP-ima BiH nezadovoljna strana može uložiti žalbu Apelacionom odjelu Suda BiH, putem faksa, u roku od dva dana od prijema odluke Centralne izborne komisije BiH. 

Član 9.
(Obuka, provjera znanja i certificiranje) 

(1)    U skladu s planom i programom edukacije, Centralna izborna komisija BiH organizirat će obuku predsjednika i članova biračkih odbora u DKP-ima BiH, kao i njihovih zamjenika, o načinu glasanja i brojanju koverti s glasačkim listićima. 

(2)    Nakon provedene obuke Centralna izborna komisija BiH će, prema metodologiji koju utvrdi, izvršiti provjeru znanja i uspješnim predsjednicima i članovima biračkih odbora i njihovim zamjenicima u DKP-ima BiH dodijeliti certifikate. 

(3)    Izgled certifikata iz stava (2) ovog člana utvrđuje Centralna izborna komisija BiH i certifikat je sastavni dio ovog pravilnika. 

Član 10.
(Naknada za rad u biračkom odboru) 

(1)    Predsjednik i članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici, koji su učestvovali u radu biračkog odbora, imaju pravo na naknadu za svoj rad. 

(2)    Odluku o visini naknade za rad biračkih odbora u DKP-ima BiH donosi Centralna izborna komisija BiH. 

Član 11.
(Osiguranje prostora određenog za biračko mjesto) 

Birački odbori u DKP BiH dužni su najkasnije 12 sati prije dana održavanja izbora osigurati da prostor koji je određen za biračko mjesto bude pripremljen za otvaranje. 

Član 12.
(Zaštita biračkog prava) 

Centralna izborna komisija BiH ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje o povredama izbornog procesa i izbornih prava na biračkim mjestima u DKP-ima BiH. 

Član 13.
(Podnošenje prigovora) 

Birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno Izbornim zakonom BiH povrijeđeno mogu podnijeti prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način propisan odredbama Uputstva o procedurama za rješavanje po prigovorima i žalbama podnesenim Centralnoj izbornoj komisiji BiH i izbornim komisijama ("Službeni glasnik BiH", br. 37/10 i 53/10). 

Član 14.
(Dostava izbornog materijala) 

(1)    Centralna izborna komisija BiH će najkasnije sedam dana prije otvaranja biračkih mjesta dostaviti Ministarstvu vanjskih poslova BiH izborni materijal, i to: 

a)    izvod iz Centralnog biračkog spiska za određeno biračko mjesto u DKP BiH; 

b)    odgovarajući broj setova glasačkih listića; 

c)    odgovarajući broj glasačkih kutija; 

d)    set obrazaca za biračko mjesto; 

e)    postere s uputstvima o načinu glasanja i informativnim sadržajima za birače; 

f)    zapisnik o radu biračkog odbora (ZARBO) propisan Pravilnikom o provedbi izbora u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 37/10) i 

g)    potrošni materijal prema specifikaciji iz obrasca Z1 Zapisnika iz tačke f) ovog stava, neophodan za proces glasanja i brojanja glasačkih listića. 

(2)    Ministarstvo vanjskih poslova BiH će tri dana prije, a najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, dostaviti biračkom odboru odgovarajućeg DKP-a BiH izborni materijal iz stava (1) ovog člana. 

(3)    Birački odbor provjerava da li je izborni materijal koji je primio od Ministarstva vanjskih poslova BiH kompletan i u ispravnom stanju, što upisuje u obrazac Z1 zapisnika iz stava 1. tačka f) ovog člana. 

(4)    Nakon primljenog izbornog materijala predsjednik i članovi biračkog odbora provjeravaju prostor koji je predviđen za biračko mjesto i otklanjaju eventualne nedostatke ako utiču na zakonitost rada biračkog odbora. Zapažanje o stanju biračkog mjesta upisuje se u obrazac Z2 zapisnika. Predsjednik i članovi biračkog odbora odgovorni su za sigurnost biračkog materijala na biračkom mjestu od trenutka prijema materijala pa do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta, okončanja procesa brojanja koverata i uručenja glasačkog materijala. 

(5)    Birački odbor uklanja s biračkog mjesta sve oznake i obilježja koja upućuju na političke stranke, vjerske simbole, kao i ostale oznake koje mogu imati diskriminacijsko značenje. Birački odbor postavlja oznaku biračkog mjesta, ulaza i izlaza, smjera lokacije biračkog mjesta, zabrane unošenja oružja, zabrane pušenja i izlaže kandidatske liste. 

(6)    Predsjednik i članovi biračkog odbora uređuju biračko mjesto tako da se omogući nesmetan protok birača na biračkom mjestu. 

(7)    Predsjednik biračkog odbora prilikom otvaranja biračkog mjesta dužan je, u skladu s propisom Centralne izborne komisije BiH, odrediti dužnosti svakom članu biračkog odbora, odnosno odrediti koji će član biračkog odbora biti zadužen za kontrolu reda, identifikaciju, izdavanje glasačkih listića i za kontrolu glasačke kutije i evidentirati ih u dijelu zapisnika o radu biračkog odbora predviđenom za unošenje navedenih podataka. 

(8)    Pitanja u vezi sa naknadom (nužnim troškovima) za dostavu izbornog materijala, bit će regulisana posebnom odlukom. 

Član 15.
(Prije otvaranja biračkog mjesta) 

(1)    Svi članovi biračkog odbora moraju doći na biračko mjesto najmanje sat vremena prije početka otvaranja biračkog mjesta. U tom vremenskom periodu samo članovi biračkog odbora i akreditirani posmatrači mogu biti prisutni na biračkom mjestu. 

(2)    Birački odbor određuje mjesto za svaku glasačku kabinu, vodeći računa da niko unutar ili van biračkog mjesta ne može vidjeti birača dok glasa. Otvor glasačke kabine treba biti okrenut prema zidu. Izuzetno, ako nije moguće glasačku kabinu postaviti pored zida, može se postaviti pored prozora, tako da se prozor pokrije i da se onemogući pogled izvana u glasačku kabinu. 

(3)    Prije početka glasanja predsjednik, odnosno članovi biračkog odbora: 

a)    upisuju svoja imena u zapisnik i potpisuju se u dijelu zapisnika koji je za to predviđen; 

b)    potpisuju izjavu i kodeks ponašanja iz obrasca Z3 zapisnika; 

c)    ispisuju sve neophodne podatke na koverte, odnosno pakete; 

d)    predsjednik upisuje u obrazac za brojno stanje broj birača koji su upisani u izvod iz Centralnog biračkog spiska; 

e)    ručno broje primljene koverte sa glasačkim listićima i predsjednik u obrazac za brojno stanje upisuje ukupan broj primljenih koverata; 

f)    pokazuju praznu glasačku kutiju, nakon čega na nju stavljaju plastične pečate; 

g)    predsjednik u obrazac za brojno stanje upisuje serijske brojeve pečata glasačke kutije; 

h)    postavljaju zapečaćenu glasačku kutiju na mjesto gdje je svi prisutni mogu vidjeti; 

i)    predsjednik upisuje u obrazac Z4 zapisnika vrijeme otvaranja biračkog mjesta; 

j)    predsjednik provjerava posmatračev identifikacioni dokument s fotografijom, koji zadržava do momenta kada posmatrač napušta biračko mjesto, utvrđuje da li se ime posmatrača nalazi na akreditaciji i u obrazac Z5 zapisnika upisuje ime posmatrača, naziv subjekta koji ga je akreditirao, broj njegove akreditacije, vrijeme kada je posmatrač stigao i vrijeme kada je posmatrač napustio biračko mjesto i 

k)    predsjednik upućuje posmatrače na mjesto gdje mogu sjesti i posmatrati izborne aktivnosti, te ih upozorava da se ne mogu miješati u izborni proces niti gledati u glasačku kabinu, ali da mogu postavljati pitanja u vezi s izbornim procesom. 

Član 16.
(Vrijeme rada) 

Biračka mjesta otvaraju se u 7.00 sati, a zatvaraju se u 19.00 sati, po lokalnom vremenu. 

Član 17.
(Važeći dokument za identifikaciju) 

Za utvrđivanje identiteta birača služi jedan od sljedećih važećih dokumenata s fotografijom: 

a)    lična karta, 

b)    pasoš, 

c)    vozačka dozvola, 

d)    važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina i 

e)    izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije. 

Član 18.
(Tajnost glasanja) 

(1)    Ispunjavanje glasačkog listića na biračkom mjestu je tajno, glasanje je lično. 

(2)    Nijedno lice ne smije ometati birača koji ispunjava glasačke listiće, niti smije tražiti od njega bilo kakve informacije o tome za koga želi glasati, za koga glasa ili za koga je glasao, niti smije sprečavati ili pokušati spriječiti nekoga u ostvarivanju njegovog biračkog prava. 

Član 19.
(Izdavanje glasačkog listića) 

(1)    Prilikom ulaska na biračko mjesto radi glasanja svaki birač mora predočiti jedan od važećih ličnih dokumenata, u skladu s članom 17. ovog pravilnika. 

(2)    Nakon što birač dokaže svoj identitet članu biračkog odbora i njegovo ime bude pronađeno u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju u DKP BiH, birač se potpisuje identično kao na identifikacionom dokumentu pored svog imena u izvodu iz Centralnog biračkog spiska. 

(3)    Nakon što birač bude identificiran i potpiše se u izvod iz Centralnog biračkog spiska, član biračkog odbora za izdavanje glasačkih listića biraču izdaje kovertu sa kombinacijom glasačkih listića za izbornu jedinicu za koju je birač registrovan za glasanje. 

Član 20.
(Ometanje procesa glasanja) 

(1)    Ako na biračkom mjestu postoji opasnost za red i mir, ako dođe do nasilja ili se otkrije oružje ili opasni predmeti, predsjednik biračkog odbora će: 

a)    preduzeti aktivnosti da se otkloni opasnost, nasilje, oružje ili opasne predmete s biračkog mjesta; 

b)    ako se opasnost, nasilje, oružje ili opasni predmeti ne mogu odmah otkloniti, prekinuti glasanje za onoliko vremena koliko je potrebno da se ponovno uspostavi red i mir na biračkom mjestu i 

c)    nakon prekida glasanja i ponovno uspostavljenog reda i mira, predsjednik biračkog odbora će produžiti vrijeme glasanja za onoliko vremena koliko je prekid trajao. 

Član 21.
(Zatvaranje biračkog mjesta) 

Biračima koji su u redu za glasanje u trenutku zatvaranja biračkog mjesta u DKP BiH odobrava se glasanje na način tako da se svim biračima koji se nađu u redu u vrijeme zatvaranja biračkog mjesta, omogući da glasaju. 

Član 22.
(Brojanje koverti s glasačkim listićima) 

(1)    Nakon zatvaranja biračkog mjesta u prisustvu akreditiranih posmatrača predsjednik i članovi biračkog odbora biračkog mjesta za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH broje koverte s glasačkim listićima na slijedeći način: 

a)    broje i upisuju ukupan broj preostalih neiskorištenih koverti s glasačkim listićima za svaki izborni nivo u obrazac za brojno stanje; 

b)    pakuju neiskorištene koverte s glasačkim listićima za svaki izborni nivo u originalnu kutiju; 

c)    broje i upisuju u obrazac za brojno stanje ukupan broj potpisa glasača s izvoda iz Centralnog biračkog spiska; 

d)    broje i upisuju ukupan broj oštećenih glasačkih listića za svaki izborni nivo i pakuju ih u odgovarajuću kovertu; 

e)    nakon upisa prethodno utvrđenih podataka u obrazac za brojno stanje za biračko mjesto za glasanje u DKP-ima BiH otvaraju glasačku kutiju i stavljaju sadržaj na sto tako da to vide svi prisutni; 

f)    razvrstavaju koverte s glasačkim listićima za glasanje u DKP-ima BiH po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasali, odnosno po oznakama kombinacija glasačkih listića na kovertama; 

g)    broje koverte s glasačkim listićima za glasanje u DKP-ima BiH, što znači da se koverte s glasačkim listićima s biračkih mjesta za glasanje u DKP-ima BiH ne otvaraju i ne broje se glasački listići na biračkom mjestu u DKP-ima BiH kontroliraju se i broje koverte s glasačkim listićima, a dobijeni broj koverti po osnovnim izbornim jedinicama za koje su birači glasali predsjednik upisuje u obrazac za brojno stanje za glasanje u DKP-ima BiH; 

h)    vežu zajedno koverte za glasanje u DKP-ima BiH s istim kombinacijama glasačkih listića po osnovnim izbornim jedinicama i pakuju ih u odgovarajuću zaštitnu vreću za pakovanje izbornog materijala u DKP-ima BiH prema odredbama ovog pravilnika; 

i)    popunjavaju i potpisuju obrazac za brojno stanje za biračka mjesta za glasanje u DKP-ima BiH. 

(2)    Originalni obrazac brojnog stanja, zapisnik o radu biračkog odbora - ZARBO i upakovani izborni materijal birački odbor u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH. 

Član 23.
(Primjena drugih propisa) 

Na sva pitanja u vezi sa izbornim procesom i provođenjem izbora koja nisu regulisana ovim pravilnikom, primijenit će se odgovarajuće odredbe Izbornog zakona BiH i provedbenih akata Centralne izborne komisije BiH.