Pretraga sadržaja
Napredna pretraga»
 Broj 54

KAZALO

Broj/Broj 54/10

LOGO-SBH.JPG

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE

284

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU POLITIČKIH PARTIJA

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRAWU POLITIČKIH PARTIJA

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA

285

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI

286

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

287

ODLUKA O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEOVISNOG POVJERENSTVA ZA PRAĆENJE UVJETA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA OSOBA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KAZNENE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KAZNENOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KAZNENIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJA JE POTPISNICA BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD SUKLADNO ZAKONU BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O IMENOVAWU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆEWE USLOVA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPAWE I POŠTOVAWE QUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE

ODLUKA O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆENJE USLOVA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE

VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

288

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE

289

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE

290

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE

291

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA PRORAČUNSKE PRIČUVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA BUXETSKE REZERVE

ODLUKA O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA BUDŽETSKE REZERVE

292

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU DIREKTORA PAVIQONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA

293

ODLUKA O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE SKUPINE ZA IZRADU AKCIJSKOG PLANA ZA PROVEDBU STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE

ODLUKA O UTVRĐIVAWU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ZA PROVOĐEWE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE

ODLUKA O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE

294

ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANCIRANJA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU

ODLUKA O DODJELI SREDSTVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRAWA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU

ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRANJA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU

295

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMAQSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)

ODLUKA O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)

296

ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU

ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU

ODLUKA O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU

297

ODLUKA O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA

ODLUKA O FORMIRAWU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA

ODLUKA O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA

298

RJEŠENJE O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDATELJA VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠEWE O IMENOVAWU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI KABINETU PREDSJEDAVAJUĆEG SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

299

RJEŠENJE O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE INOZEMNIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

RJEŠEWE O IMENOVAWU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐEWE INOSTRANIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

RJEŠENJE O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE STRANIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

300

RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA RAVNATELJA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I VJEŠTAČENJA

RJEŠEWE O RAZRJEŠEWU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVAWA I VJEŠTAČEWA

RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I VJEŠTAČENJA

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE

301

PRAVILNIK O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

PRAVILNIK O LIČNOM STAWU I UPISU U MATIČNE KWIGE ČIWENICA ROĐEWA, VJENČAWA I SMRTI LICA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

PRAVILNIK O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

302

PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVAWA ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE LICA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

PRAVILNIK O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI

MINISTARSTVO PRAVDE BOSNE I HERCEGOVINE

303

PRAVILNIK O ORGANIZACIJI I UVJETIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - VJEŽBENIKA

PRAVILNIK O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐEWA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - PRIPRAVNIKA

PRAVILNIK O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - PRIPRAVNIKA

BOSNA I HERCEGOVINA UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE

ODLUKA O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA 2010. GODINE DO 31. PROSINCA 2010. GODINE

ODLUKA O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD  1. JULA 2010. GODINE DO 31. DECEMBRA 2010. GODINE

ODLUKA O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD 1. JULA 2010. GODINE DO 31. DECEMBRA 2010. GODINE

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA NEIZRAVNIH POREZA

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA INDIREKTNIH POREZA

PRAVILNIK O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA INDIREKTNIH POREZA

AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVAWA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVQEWA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRENOSA ILI PREUZIMAW NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

AGENCIJA ZA RAZVOJ VISOKOG OBRAZOVANJA I OSIGURAVANJE KVALITETE

ODLUKA O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA

ODLUKA O IMENOVAWU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA

ODLUKA O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA

RJEŠENJE O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA

RJEŠEWE O IMENOVAWU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČWAKA

RJEŠENJE O IMENOVANJU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA

KONKURENCIJSKO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

RJEŠENJE

RJEŠEWE

RJEŠENJE

RJEŠENJE

RJEŠEWE

RJEŠENJE

RJEŠENJE

RJEŠEWE

RJEŠENJE

INSTITUCIJA OMBUDSMANA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

IZVJEŠĆE O RADU INSTITUCIJE OMBUDSMANA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU

IZVJEŠTAJ O RADU INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU

IZVJEŠTAJ O RADU INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU

Stara verzija
 Broj 54

LOGO-HSB.JPG

Godina XIV
Ponedjeljak, 5. srpnja/jula 2010. godine
 

Broj/Broj
54 

Godina XIV
Ponedjeqak, 5. jula 2010. godine
 

ISSN 1512-7494 -    hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 -    srpski jezik
ISSN 1512-7486 -    bosanski jezik
 

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
BOSNE I HERCEGOVINE 

284 

Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 12. svibnja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU POLITIČKIH PARTIJA 

Članak 1. 

U Zakonu o financiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članku 2. stavak 2. briše se. 

Članak 2. 

U članku 3. u stavku 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". 

U točki d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". 

U točki e) riječ "prihoda" briše se. 

Članak 3. 

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi: 

"1. Ukupan iznos svih priloga jedne fizičke osobe u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plaća, a ukupan iznos svih priloga jedne pravne osobe u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih neto plaća. Pod pojmom prosječne neto plaće podrazumijeva se prosječna neto plaća iz protekle godine, prema službenim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." 

Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se. 

Članak 4. 

U članku 6. dodaje novi stavak 1. koji glasi: 

"1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih osoba, te izdati potvrdu fizičkoj i pravnoj osobi od koje je primila prilog." 

U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2., iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovoga Zakona." 

Članak 5. 

U članku 7. u nazivu članka riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju "članova". 

U istome članku iza broja "6." dodaju se riječi: "ovoga Zakona". 

Članak 6. 

U članku 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "tijela Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori", riječi: "poduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti isključivo neprofitna" se brišu, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju se riječima: "pravne osobe,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". 

Članak 7. 

U članku 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Središnje izborno povjerenstvo BiH)" u odgovarajućem padežu. 

U stavku 1. riječ "Svaka" se briše, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima: "obvezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvješća i vođenje knjiga" zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka, podnošenje financijskih izvješća". 

U stavku 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza riječi: "obavijestiti" dodaju se riječi: "Središnje izborno povjerenstvo BiH". 

Članak 8. 

U članku 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavku 2. riječ "ovim" briše se. 

U stavku 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama" zamjenjuju se riječima: "odredbe ovoga Zakona, dobrovoljno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklonjivi." 

Članak 9. 

U članku 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH " u odgovarajućem padežu. 

U stavku 1. riječi: "financijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "financiranja političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi: "stranke" dodaju se riječi: "i obavlja reviziju financiranja političkih stranaka u skladu s ovim Zakonom". 

U stavku 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". 

Članak 10. 

U nazivu članka 15. i u istome članku riječi: "Izborna komisija" zamjenjuju se riječima: "Središnjeg izbornog povjerenstva BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavku 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju financijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredaba ovoga Zakona, Služba za reviziju izvješćuje Središnje izborno povjerenstvo BiH." 

Članak 11. 

Članak 18. briše se. 

Članak 12. 

Članak 19. briše se. 

Članak 13. 

U članku 20. u stavku 1. riječi: "Političke stranke su obvezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, službi za reviziju financijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička stranka obvezna je, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Službi za reviziju dostaviti". 

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi: 

"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su u roku od 15 dana obavijestiti Središnje izborno povjerenstvo BiH o toj promjeni". 

Članak 14. 

Članak 21. briše se. 

Članak 15. 

Iza članka 21., koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi članak 21.a. koji glasi: 

"Članak 21.a. 

Ovlašćuju se ustavnopravna povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrde pročišćeni tekst Zakona o financiranju političkih partija." 

Članak 16.
(Objava i stupanje na snagu) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a objavljuje se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". 

PSBiH broj 531/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, v r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v r. 


Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12. maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRAWU POLITIČKIH PARTIJA 

Član 1. 

U Zakonu o finansirawu političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se. 

Član 2. 

U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". 

U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". 

U tački e) riječ "prihoda" briše se. 

Član 3. 

U članu 5. stav 1. mijewa se i glasi: 

"1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plata, a ukupan iznos svih priloga jednog pravnog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih neto plata. Pod pojmom prosječne neto plate podrazumijeva se prosječna neto plata iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." 

Dosadašwi st. 2. i 3. brišu se. 

Član 4. 

U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi: 

"1. Politička partija je dužna da vodi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih lica, te da izda potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je primila prilog." 

U dosadašwem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovog Zakona". 

Član 5. 

U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjewuju se riječju "članova". 

U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog zakona". 

Član 6. 

U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti iskqučivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udružewa" zamjewuju se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". 

Član 7. 

U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daqwem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjewuje se riječima: "obavezna je imenovati", riječi: "podnošewe izvještaja i vođewe kwiga" zamjewuju se riječima: "vođewe poslovnih kwiga političkih partija, podnošewe finansijskih izvještaja". 

U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjewuju se riječima: "15 dana" i iza riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH". 

Član 8. 

U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu. 

U stavu 2. riječ "ovim" briše se. 

U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoqno postupi prema tim odredbama" zamjewuju se riječima: "odredbe ovog zakona, dobrovoqno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklowivi". 

Član 9. 

U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovawa" zamjewuju se riječima: "finansirawa političkih partija (u daqwem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi "partije" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansirawa političkih partija u skladu sa ovim zakonom". 

U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". 

Član 10. 

U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjewuju se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju finansijskog poslovawa dostavqa Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijewa se i glasi: "Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju BiH o svim nepravilnostima i kršewima odredaba ovog zakona." 

Član 11. 

Član 18. briše se. 

Član 12. 

Član 19. briše se. 

Član13. 

U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke partije su obavezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupawa na snagu ovog zakona, službi za reviziju finansijskog poslovawa dostave" zamjewuju se riječima: "Politička partija obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi". 

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: 

"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke partije dužne su da u roku od 15 dana obavijeste Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni". 

Član 14. 

Član 21. briše se. 

Član 15. 

Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi član 21a. koji glasi: 

"Član 21a. 

Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansirawu političkih partija." 

Član 16.
(Objavqivawe i stupawe na snagu) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH" a objaviće se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". 

PSBiH, broj 531/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12. maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA 

Član 1. 

U Zakonu o finansiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br. 22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se. 

Član 2. 

U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo". 

U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao i iz Brčko Distrikta BiH;". 

U tački e) riječ "prihoda" briše se. 

Član 3. 

U članu 5. stav 1. mijenja se i glasi: 

"1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti osam prosječnih netoplaća, a ukupan iznos svih priloga jednog pravnog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti 15 prosječnih netoplaća. Pod pojmom prosječne netoplaće podrazumijeva se prosječna netoplaća iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine." 

Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se. 

Član 4. 

U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi: 

"1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih i pravnih lica, te izdati potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je primila prilog." 

U dosadašnjem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11." dodaju se riječi: "ovog zakona". 

Član 5. 

U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju "članova". 

U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog Zakona". 

Član 6. 

U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi: "anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti isključivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital". 

Član 7. 

U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daljnjem tekstu: Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima: "obavezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvještaja i vođenje knjiga" zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka, podnošenje finansijskih izvještaja". 

U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH". 

Član 8. 

U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavu 2. riječ "ovim" briše se. 

U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama" zamjenjuju se riječima: "odredbe ovog Zakona, dobrovoljno otkloni uočene nedostatke, ako su oni otklonjivi". 

Član 9. 

U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "finansiranja političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi "stranke" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansiranja političkih stranaka u skladu s ovim zakonom". 

U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine". 

Član 10. 

U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjenjuju se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu. 

U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju finansijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine" mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredbi ovog zakona Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju BiH." 

Član 11. 

Član 18. briše se. 

Član 12. 

Član 19. briše se. 

Član 13. 

U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke stranke su obavezne da, najkasnije u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, službi za reviziju finansijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička stranka obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi". 

Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: 

"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su u roku od 15 dana obavijestiti Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni". 

Član 14. 

Član 21. briše se. 

Član 15. 

Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan dodaje se novi član 21a. koji glasi: 

"Član 21a. 

Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansiranju političkih partija." 

Član 16.
(Objavljivanje i stupanje na snagu) 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a bit će objavljen i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH". 

PSBiH, broj 531/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 

285 

Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 79. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 16. lipnja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI 

Članak 1. 

U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) članak 20. mijenja se i glasi: 

"Članak 20.
(Obveza pribavljanja dozvole za kretanje i zadržavanje u međunarodnoj zračnoj luci) 

(1)    Operater i druga pravna i fizička osoba, koja na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci obavlja registriranu djelatnost, dužna je za zaposlenika, prije započinjanja njegovog rada, pribaviti dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci, te snositi troškove njezine izrade. 

(2)    Zaposlenici kod operatera i druge pravne i fizičke osobe dužni su dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci nositi na vidnom mjestu. 

(3)    Dozvolu iz stavka (1) ovog članka izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera i druge pravne i fizičke osobe. 

(4)    Dozvola iz stavka (1) ovog članka neće se izdati, odnosno bit će oduzeta, ako to nalažu razlozi sigurnosti civilnog zračnog prometa. 

(5)    Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje, odnosno o oduzimanju dozvole iz stavka (1) ovoga članka, može se podnijeti žalba Ministarstvu sigurnosti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. 

(6)    GPBiH donijeti će provedbeni propis o izgledu i sadržaju kao i uvjetima i postupku izdavanja i oduzimanja dozvole iz stavka (1) ovog članka u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona". 

Članak 2. 

U članku 38. u stavku (3) riječ "privremeno" briše se. 

Stavak (4) mijenja se i glasi: 

"(4)    Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dostavlja Vijeću ministara prijedlog za imenovanje tijela iz stavka (3) ovog članka". 

Stavak (6) mijenja se i glasi: 

"(6)    Izgled graničnih oznaka i postavljanje tih oznaka na graničnoj crti uredit će se u postupku sklapanja međunarodnih ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i susjednih država". 

Članak 3. 

U članku 59. u stavku (1) dodaje se nova točka a) koja glasi: 

"a)    evidenciju osoba nad kojima su provedene detaljne granične provjere;". 

Točka d) mijenja se i glasi: 

"d)    evidenciju o osobama kojima su izdane dozvole za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci". 

Dosadašnje toč. a), b), c), d), e), f) i g) postaju toč. b), c), d), e), f), g) i h). 

Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: 

"(2)    Evidencija iz stavka (1) točka a) ovoga članka vodi se isključivo na temelju prikupljanja podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala za čitanje isprava za prelazak državne granice". 

Članak 4. 

U članku 60. dodaje se novi stavak (1) koji glasi: 

"(1)    U evidenciji iz članka 59. stavak (1) točka a) ovoga Zakona smiju se prikupljati, pohranjivati i obrađivati sljedeći podaci: ime i prezime, podaci o rođenju, matični broj građana, prebivalište, državljanstvo, podaci o ispravi s kojom osoba prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer prelaska državne granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o drugim tjelesnim identifikacijskim znacima, ako su bili uzeti". 

Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6), (7) i (8). 

Članak 5. 

U članku 61. dodaje se novi stavak (1) koji glasi: 

"(1)    Podaci u evidenciji iz članka 60. stavka (1) ovoga Zakona čuvaju se pet godina nakon unošenja u evidenciju". 

Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6) i (7). 

Članak 6. 

U članku 62. stavku (2) točka f) mijenja se i glasi: 

"f)    za svojeg zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci (članak 20. stavak (1));". 

U točki g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stavak (2)". 

Članak 7. 

U članku 63. u stavku (1) točka d) mijenja se i glasi: 

"d)    za svojeg zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci (članak 20. stavak (1));". 

Članak 8. 

U članku 64. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi: 

"(2)    Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine osnovano Odlukom o osnivanju Državnog povjerenstva za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 59/08), nastavlja raditi do imenovanja tijela u skladu s člankom 38. stavak (3) ovoga Zakona". 

Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). 

Članak 9. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 532/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, v. r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, v. r. 


Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 79. sjednici Predstavničkog doma održanoj 16. juna 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI 

Član 1. 

U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) član 20. mijewa se i glasi: 

"Član 20.
(Obaveza pribavqawa dozvole za kretawe i zadržavawe na međunarodnom aerodromu) 

(1)    Operater i drugo pravno i fizičko lice, koje na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu obavqa registrovanu djelatnost, dužno je da za zaposlenika, prije započiwawa wegovog rada, pribavi dozvolu za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu, te da snosi troškove wene izrade. 

(2)    Zaposlenici kod operatera i drugog pravnog i fizičkog lica dužni su da dozvolu za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu nose na vidnom mjestu. 

(3)    Dozvolu iz stava (1) ovog člana izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera i drugog pravnog i fizičkog lica. 

(4)    Dozvola iz stava (1) ovog člana neće se izdati, odnosno oduzeće se, ako to nalažu razlozi bezbjednosti civilnog vazdušnog saobraćaja. 

(5)    Protiv rješewa o odbijawu zahtjeva za izdavawe, odnosno oduzimawu dozvole iz stava (1) ovog člana, može se podnijeti žalba Ministarstvu bezbjednosti u roku od 15 dana od dana prijema rješewa. 

(6)    GPBiH donijeće provedbeni propis o izgledu i sadržaju, kao i uslovima i proceduri izdavawa i oduzimawa dozvole iz stava (1) ovog člana, u roku od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona". 

Član 2. 

U članu 38. u stavu (3) riječ "privremeno" briše se. 

Stav (4) mijewa se i glasi: 

"(4)    Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine Savjetu ministara dostavqa predlog za imenovawe organa iz stava (3) ovog člana." 

Stav (6) mijewa se i glasi: 

"(6)    Izgled graničnih oznaka i postavqawe tih oznaka na graničnoj liniji urediće se u postupku zakqučivawa međunarodnih ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i susjednih država." 

Član 3. 

U članu 59. u stavu (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: 

"a)    evidenciju lica nad kojima su sprovedene detaqne granične provjere;". 

Tačka d) mijewa se i glasi: 

"d)    evidenciju o licima kojima su izdate dozvole za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu". 

Dosadašwe tač. a), b), c), d), e), f) i g) postaju tač. b), c), d), e), f), g) i h). 

Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

"(2)    Evidencija iz stava (1) tačka a) ovog člana vodi se iskqučivo na osnovu prikupqawa podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala za čitawe isprava za prelazak državne granice." 

Član 4. 

U članu 60. dodaje se novi stav (1) koji glasi: 

"(1)    U evidenciji iz člana 59. stav (1) tačka a) ovog zakona smiju se prikupqati, pohrawivati i obrađivati sqedeći podaci: ime i prezime, podaci o rođewu, matični broj građana, prebivalište, državqanstvo, podaci o ispravi s kojom lice prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer prelaska državne granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o drugim tjelesnim identifikacionim znacima, ako su bili uzeti." 

Dosadašwi st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6), (7) i (8). 

Član 5. 

U članu 61. dodaje se novi stav (1) koji glasi: 

"(1)    Podaci u evidenciji iz člana 60. stav (1) ovog Zakona čuvaju se pet godina nakon unošewa u evidenciju." 

Dosadašwi st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6) i (7). 

Član 6. 

U članu 62. stav (2) tačka f) mijewa se i glasi: 

"f)    za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu (član 20. stav (1));". 

U tački g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stav (2)". 

Član 7. 

U članu 63. u stavu (1) tačka d) mijewa se i glasi: 

"d)    za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu (član 20. stav (1));". 

Član 8. 

U članu 64. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

"(2)    Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine osnovana Odlukom o osnivawu državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 59/08), nastavqa sa radom do imenovawa tijela u skladu sa članom 38. stav (3) ovog zakona". 

Dosadašwi stav (2) postaje stav (3). 

Član 9. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 532/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 79. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 16. juna 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI 

Član 1. 

U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) član 20. mijenja se i glasi: 

"Član 20.
(Obaveza pribavljanja dozvole za kretanje i zadržavanje na međunarodnom aerodromu) 

(1)    Operater i drugo pravno i fizičko lice koje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu obavlja registriranu djelatnost dužan je za zaposlenika, prije započinjanja njegovog rada, pribaviti dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, te snositi troškove njene izrade. 

(2)    Zaposlenici kod operatera i drugog pravnog i fizičkog lica dužni su dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu nositi na vidnom mjestu. 

(3)    Dozvolu iz stava (1) ovog člana izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera i drugog pravnog i fizičkog lica. 

(4)    Dozvola iz stava (1) ovog člana neće biti izdata, odnosno bit će oduzeta, ako to nalažu razlozi sigurnosti civilnog zračnog saobraćaja. 

(5)    Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje, odnosno oduzimanju dozvole iz stava (1) ovog člana može se podnijeti žalba Ministarstvu sigurnosti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. 

(6)    GPBiH donijet će provedbeni propis o izgledu i sadržaju, kao i uslovima i proceduri izdavanja i oduzimanja dozvole iz stava (1) ovog člana, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona". 

Član 2. 

U članu 38. u stavu (3) riječ "privremeno" briše se. 

Stav (4) mijenja se i glasi: 

"(4)    Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dostavlja Vijeću ministara prijedlog za imenovanje tijela iz stava (3) ovog člana". 

Stav (6) mijenja se i glasi: 

"(6)    Izgled graničnih oznaka i postavljanje tih oznaka na graničnoj liniji uredit će se u postupku zaključivanja međunarodnih ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i susjednih država". 

Član 3. 

U članu 59. u stavu (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: 

"a)    evidenciju lica nad kojima su provedene detaljne granične provjere;". 

Tačka d) mijenja se i glasi: 

"d)    evidenciju o licima kojima su izdate dozvole za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu". 

Dosadašnje tač. a), b), c), d), e), f) i g) postaju tač. b), c), d), e), f), g) i h). 

Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

"(2)    Evidencija iz stava (1) tačka a) ovog člana vodi se isključivo na osnovu prikupljanja podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala za čitanje isprava za prelazak državne granice". 

Član 4. 

U članu 60. dodaje se novi stav (1) koji glasi: 

"(1)    U evidenciji iz člana 59. stav (1) tačka a) ovog Zakona smiju se prikupljati, pohranjivati i obrađivati sljedeći podaci: ime i prezime, podaci o rođenju, matični broj građana, prebivalište, državljanstvo, podaci o ispravi s kojom lice prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer prelaska državne granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o drugim tjelesnim identifikacionim znacima, ako su bili uzeti". 

Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6), (7) i (8). 

Član 5. 

U članu 61. dodaje se novi stav (1) koji glasi: 

"(1)    Podaci u evidenciji iz člana 60. stav (1) ovog Zakona čuvaju se pet godina nakon unošenja u evidenciju". 

Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4), (5), (6) i (7). 

Član 6. 

U članu 62. stav (2) tačka f) mijenja se i glasi: 

"f)    za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, (član 20. stav (1));". 

U tački g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stav (2)". 

Član 7. 

U članu 63. u stavu (1) tačka d) mijenja se i glasi: 

"d)    za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, (član 20. stav (1));". 

Član 8. 

U članu 64. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: 

"(2)    Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine, osnovana Odlukom o osnivanju državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 59/08), nastavlja rad do imenovanja tijela u skladu s članom 38. stav (3) ovog Zakona". 

Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). 

Član 9. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 532/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, s. r. 

286 

Na temelju članka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 7. travnja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1. 

U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članku 214. u stavku 5. riječi: "dužnik se može obavijestiti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog u stavku 4. ovoga članka " zamjenjuju se riječima: "trogodišnje razdoblje iz stavka 4. ovoga članka produljuje se na razdoblje od 10 godina". 

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: 

"6. Rok iz stavka 4. ovoga članka prekida se svakom službenom radnjom carinskih tijela i drugih nadležnih tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu duga, koja je dužniku stavljena na znanje, kao i svakom radnjom poduzetom radi utvrđivanja kaznene i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada je uložena žalba prema članku 236. ovoga Zakona, tijekom trajanja žalbenog postupka od dana ulaganja žalbe". 

Članak 2. 

U članku 226. u stavku 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "s iznimkom slučajeva iz članka 214. stavak 5. ovoga Zakona". 

Članak 3. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". 

PS BiH broj 533/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, v. r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r. 


Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1. 

U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članu 214. u stavu 5. riječi: "dužnik može da se obavijesti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog u stavu 4. ovog člana" zamjewuju se riječima: "trogodišwi period iz stava 4. ovog člana produžava se na period od deset godina". 

Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: 

"6. Rok iz stava 4. ovog člana prekida se svakom službenom radwom carinskih organa i drugih nadležnih organa usmjerenom na utvrđivawe ili naplatu duga, koja je dužniku stavqena na znawe, kao i svakom radwom preduzetom radi utvrđivawa krivične i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada je uložena žalba prema članu 236. ovog zakona, tokom trajawa žalbenog postupka od dana ulagawa žalbe." 

Član 2. 

U članu 226. u stavu 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "sa izuzetkom za slučajeve iz člana 214. stav 5. ovog Zakona". 

Član 3. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 533/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, usvojila je 

ZAKON 

O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1. 

U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članu 214. u stavu 5. riječi: "dužnik može da se obavijesti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog u stavu 4. ovog člana" zamjenjuju se riječima: "trogodišnji period iz stava 4. ovog člana produžava se na period od deset godina". 

Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: 

"6. Rok iz stava 4. ovog člana prekida se svakom službenom radnjom carinskih organa i drugih nadležnih organa usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu duga, koja je dužniku stavljena na znanje, kao i svakom radnjom preduzetom radi utvrđivanja krivične i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada je uložena žalba prema članu 236. ovog Zakona, tokom trajanja žalbenog postupka od dana ulaganja žalbe". 

Član 2. 

U članu 226. u stavu 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "sa izuzetkom za slučajeve iz člana 214. stav 5. ovog zakona". 

Član 3. 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 533/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr Milorad Živković, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 

287 

Temeljem članka 41.a. stavak (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 13/05, 53/07, 97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. travnja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, donijela je 

ODLUKU 

O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEOVISNOG POVJERENSTVA ZA PRAĆENJE UVJETA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA OSOBA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KAZNENE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KAZNENOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KAZNENIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJA JE POTPISNICA BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD SUKLADNO ZAKONU BOSNE I HERCEGOVINE 

I. 

Članovima Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine, na mandat od pet godine, imenuju se: 

1.    doc. dr. sc. MILE LASIĆ, 

2.    SEMIHA BOROVAC, 

3.    PREDRAG CRNOGORAC, 

4.    mr. DAMIR ČAČKOVIĆ i 

5.    MILANA ŠKIPINA. 

II. 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 534/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, v. r. 

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r. 


Na osnovu člana 41a. stav (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršewu krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 13/05, 53/07, 97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 21. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, donijela je 

ODLUKU 

O IMENOVAWU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆEWE USLOVA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPAWE I POŠTOVAWE QUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE 

Za članove Nezavisne komisije za praćewe uslova boravka u zavodima, postupawe i poštovawe qudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine na mandat od pet godine imenuju se: 

1.    doc. dr sc. MILE LASIĆ, 

2.    SEMIHA BOROVAC, 

3.    PREDRAG CRNOGORAC, 

4.    mr DAMIR ČAČKOVIĆ i 

5.    MILANA ŠKIPINA. 

II 

Ova odluka stupa na snagu danom objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 534/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr Milorad Živković, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 


Na osnovu člana 41a. stav (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 13/05, 53/07, 97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 21. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, donijela je 

ODLUKU 

O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆENJE USLOVA BORAVKA U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE 

I. 

Za članove Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, ili drugi sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine na mandat od pet godine imenuju se: 

1.    doc. dr. sc. MILE LASIĆ, 

2.    SEMIHA BOROVAC, 

3.    PREDRAG CRNOGORAC, 

4.    mr. DAMIR ČAČKOVIĆ i 

5.    MILANA ŠKIPINA. 

II. 

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

PSBiH, broj 534/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković, s. r. 

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s. r. 

VIJEĆE MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE 

288 

Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE 

Članak 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjeljuju doc.dr sc. BRANKU DESPOTU (JMBG:0507954111943) za tiskanje monografije "50 godina gimnazije u Bosanskom Petrovcu". 

Članak 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Banjalučke banke - transakcijski račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000. 

Članak 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1702-1/10
8. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE 

Član 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjequju doc. dr. sc. BRANKU DESPOTU (JMBG: 0507954111943) za štampawe monografije "50 godina gimnazije u Bosanskom Petrovcu". 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Bawalučke banke - transakcijski račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1702-1/10
8. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE 

Član 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjeljuju doc.dr sc. BRANKU DESPOTU (JMBG: 0507954111943) za štampanje monografije "50 godina gimnazije u Bosanskom Petrovcu". 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Banjalučke banke - transakcijski račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1702-1/10
8. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r 

289 

Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE 

Članak 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjeljuju Društvu za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce, radi tiskanja plakata, brošura i knjiga u cilju promocije kulturne baštine ovog grada. 

Članak 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun tiskare "Garfid" kod Volksbanke a.d. Banja Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63. 

Članak 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-05-2-1750-1/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE 

Član 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjequju Društvu za zaštitu kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti Jajce, radi štampawa postera, brošura i kwiga u ciqu promocije kulturne baštine ovog grada. 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun štamparije "Garfid" kod Volksbanke a.d. Bawa Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-05-2-1750-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE 

Član 1. 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjeljuju Društvu za zaštitu kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Jajce, radi štampanja postera, brošura i knjiga u cilju promocije kulturne baštine ovog grada. 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun štamparije "Garfid" kod Volksbanke a.d. Banja Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-05-2-1750-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

290 

Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE 

Članak 1. 

(1)    Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabave presa za baliranje sijena i prskalica za navodnjavanje radi pomoći stanovnicima u povratničkim naseljima Bunčevac, Gilijakovići, Gornja Prekaja i Brda. 

(2)    Sredstva iz stavka (1) ovog članka će biti doznačena Poduzeću za proizvodnju, promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši sukladno dostavljenom predračunu broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavu roba iz stavka (1) ove Odluke. 

Članak 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25 kod Zagrebačke banke. 

Članak 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1878-1/10
21. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE 

Član 1. 

(1)    Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabavke presa za balirawe sijena i prskalica za navodwavawe radi pomoći stanovnicima u povratničkim naseqima Bunčevac, Gilijakovići, Gorwa Prekaja i Brda. 

(2)    Sredstva iz stava (1) ovog člana će biti doznačena Preduzeću za proizvodwu, promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši u skladu sa dostavqenim predračunom broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavku roba iz stava (1) ove Odluke. 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25 kod Zagrebačke banke. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1878-1/10
21. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE 

Član 1. 

(1)    Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabavke presa za baliranje sijena i prskalica za navodnjavanje radi pomoći stanovnicima u povratničkim naseljima Bunčevac, Gilijakovići, Gornja Prekaja i Brda. 

(2)    Sredstva iz stava (1) ovog člana će biti doznačena Preduzeću za proizvodnju, promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši u skladu sa dostavljenim predračunom broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavku roba iz stava (1) ove Odluke. 

Član 2. 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25 kod Zagrebačke banke. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-50-2-1878-1/10
21. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

291 

Na temelju članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavak (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA PRORAČUNSKE PRIČUVE 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođenje" d.o.o. u cilju realiziranja projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obilježavanja 11. srpnja i 15. godišnjice genocida u Srebrenici. 

Članak 2.
(Realiziranje Odluke) 

Za realiziranje ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279 otvoren kod Komercijalne Banke AD Banja Luka. 

Članak 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 04-16-3-2970-1/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Zamjenik predsjedatelja
Vijeća ministara BiH
Sadik Ahmetović, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH",broj 103/09), te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA BUXETSKE REZERVE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođewe" d.o.o. u ciqu realizacije projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obiqežavawa 11. jula i 15. godišwice genocida u Srebrenici. 

Član 2.
(Realizacija Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279 otvoren kod Komercijalne Banke AD Bawa Luka. 

Član 3.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 04-16-3-2970-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Zamjenik predsjedavajućeg
Savjeta ministara BiH
Sadik Ahmetović, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH",broj 103/09), te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je 

ODLUKU 

O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA BUDŽETSKE REZERVE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođenje" d.o.o. u cilju realizacije projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obilježavanja 11. jula i 15. godišnjice genocida u Srebrenici. 

Član 2.
(Realizacija Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279 otvoren kod Komercijalne Banke AD Banja Luka. 

Član 3.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 04-16-3-2970-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Zamjenik predsjedavajućeg
Vijeća ministara BiH
Sadik Ahmetović, s. r. 

292 

Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

U Odluci o imenovanju direktora Paviljona Bosne i Hercegovine na svjetskoj izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj 40/10) u članku 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijenjaju se i glase: 

"MIRSAD TURČALO". 

Članak 2.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 127/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU DIREKTORA PAVIQONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

U Odluci o imenovawu direktora Paviqona Bosne i Hercegovine na svjetskoj izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj 40/10) u članu 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijewaju se i glase: 

"MIRSAD TURČALO". 

Član 2.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 127/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

U Odluci o imenovanju direktora Paviljona Bosne i Hercegovine na svjetskoj izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj 40/10) u članu 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijenjaju se i glase: 

"MIRSAD TURČALO". 

Član 2.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 127/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

293 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), članka 6. Odluke o uspostavi Radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organiziranog kriminala 2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a sukladno članku 1. točka b) i članku 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE SKUPINE ZA IZRADU AKCIJSKOG PLANA ZA PROVEDBU STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organiziranog kriminala 2009.-2012. godine (u daljnjem tekstu: Radna skupina). 

Članak 2.
(Sastav Radne skupine) 

(1)    Radnu skupinu čine: 

a)    VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - predsjedatelj Radne skupine; 

b)    ADVAN REPAK, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine; 

c)    MIŠO KRSTOVIĆ Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; 

d)    DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine; 

e)    SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu; 

f)    DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine; 

g)    ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine; 

h)    BESIM HADŽIĆ, Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine; 

i)    AMOR BUKIĆ, Republičko tužiteljstvo Republike Srpske; 

j)    GORAN VIGNJEVIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske; 

k)    VLADO MIŠKOVIĆ Tužiteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine; 

l)    ADMIR KATICA , Federalno ministarstvo unutarnjih poslova; 

m)    MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

(2)    Tajnik Radne skupine je TOMISLAV ĆURIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. 

Članak 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne skupine koji su imenovani od strane institucija Bosne i Hercegovine, te tajniku Radne skupine, utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne skupine koji su imenovani od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, sukladno internim aktima različitih razina vlasti kojima se regulira ostvarivanje prava po ovom temelju. 

(2)    Naknada će se isplaćivati na teret proračuna institucija koje su imenovale članove u Radnu skupinu, i na temelju rješenja rukovoditelja institucije. 

(3)    Naknada za članove Radne skupine isplatiti će se po završetku predviđenih zadataka. 

Članak 4.
(Institucije odgovorne za provedbu Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje predstavnike u Radnu skupinu. 

Članak 5.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 131/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 6. Odluke o formirawu Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođewe Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a u skladu sa članom 1. tačka b) i članom 6. Odluke o kriterijumima za utvrđivawe novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU  

O UTVRĐIVAWU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ZA PROVOĐEWE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođewe Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine (u daqwem tekstu: Radna grupa). 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Radnu grupu čine: 

a)    VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine - predsjedavajući Radne grupe; 

b)    ADVAN REPAK, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine; 

c)    MIŠO KRSTOVIĆ, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; 

d)    DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine; 

e)    SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu; 

f)    DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine; 

g)    ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine; 

h)    BESIM HAXIĆ, Uprava za indirektno oporezivawe Bosne i Hercegovine; 

i)    AMOR BUKIĆ, Republičko tužilaštvo Republike Srpske; 

j)    GORAN VIGWEVIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske; 

k)    VLADO MIŠKOVIĆ, Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine; 

l)    ADMIR KATICA, Federalno ministarstvo unutrašwih poslova; 

m)    MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

(2)    Sekretar Radne grupe je TOMISLAV ĆURIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne grupe koji su imenovani od strane institucija Bosne i Hercegovine, te sekretaru Radne grupe, utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne grupe koji su imenovani od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, u skladu sa internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivawe prava po ovom osnovu. 

(2)    Naknada će se isplaćivati na teret buxeta institucija koje su imenovale članove u Radnu grupu, i na osnovu rješewa rukovodioca institucije. 

(3)    Naknada za članove Radne grupe isplatiće se po završetku predviđenih zadataka. 

Član 4.
(Institucije odgovorne za provođewe Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje predstavnike u Radnu grupu. 

Član 5.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 131/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 6. Odluke o formiranju Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a u skladu sa članom 1. tačka b) i članom 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU  

O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2009.-2012. GODINE 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine (u daljnjem tekstu: Radna grupa). 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Radnu grupu čine: 

a)    VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - predsjedavajući Radne grupe; 

b)    ADVAN REPAK, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine; 

c)    MIŠO KRSTOVIĆ, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; 

d)    DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine; 

e)    SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu; 

f)    DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine; 

g)    ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine; 

h)    BESIM HADŽIĆ, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine; 

i)    AMOR BUKIĆ, Republičko tužilaštvo Republike Srpske; 

j)    GORAN VIGNJEVIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske; 

k)    VLADO MIŠKOVIĆ, Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine; 

l)    ADMIR KATICA, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova; 

m)    MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

(2)    Sekretar Radne grupe je TOMISLAV ĆURIĆ Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. 

Član 3.
(Visina naknade) 

(1)    Članovima Radne grupe koji su imenovani od strane institucija Bosne i Hercegovine, te sekretaru Radne grupe, utvrđuje se jednokratna naknada za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne grupe koji su imenovani od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, u skladu sa internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivanje prava po ovom osnovu. 

(2)    Naknada će se isplaćivati na teret budžeta institucija koje su imenovale članove u Radnu grupu, i na osnovu rješenja rukovodioca institucije. 

(3)    Naknada za članove Radne grupe isplatit će se po završetku predviđenih zadataka. 

Član 4.
(Institucije odgovorne za provođenje Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje predstavnike u Radnu grupu. 

Član 5.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 131/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

294 

Na temelju članka 9. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i članka 8. stavka (2) Odluke o kriterijima za raspored sredstava tekućeg granta "Pomoć programu sufinanciranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10),  na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANCIRANJA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom  raspoređuju se sredstva po osnovu  tekućeg granta "Pomoć programu sufinanciranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  sljedećim subjektima: 

1. 

Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe u BiH, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovita djelatnost 

130.000 

2. 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo 

Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH 

410.000 

3. 

Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 

Sufinanciranje redovite programske djelatnosti Zemaljskog muzeja 

850.000 

4. 

Narodna i univerzitetska biblioteka RS Banja Luka 

Programske aktivnosti, posebice digitalizacija građe od značaja za BiH 

80.000 

5. 

JU Centar za kulturu, Goražde 

Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010. 

5.000 

6. 

Centar za kulturu, Mostar 

Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava 

4.000 

7. 

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 

Redovita djelatnost 

120.000 

8. 

NB Prosvjeta, Rudo 

Organiziranje kulturnih manifestacija Općine Rudo u 2010. 

4.000 

9. 

Historijski muzej, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovita djelatnost 

160.000 

10. 

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 

Sufinanciranje redovitog rada Umjetničke galerije BiH 

150.000 

11. 

Javna ustanova Centar za kulturu, Ključ 

Sanacija i rekonstrukcija grijanja u Domu kulture u Ključu 

5.000 

12. 

Udruga muzičke omladine, Zenica 

Omladinski zbor Zenica - Svom prijatelju 

8.000 

13. 

Javna ustanova Kulturni centar Bihać 

Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko ljeto 2010. 

9.000 

14. 

Muzej savremene umjetnosti, Banjaluka 

Projekat izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost 

40.000 

15. 

Orijentalni institut u Sarajevu 

Gazi Husrev-beg,  Autorice dr. Behije Zlatar 

5.000 

16. 

Vakufska direkcija, Sarajevo 

Program obnove zgrade Zemaljskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu, nacionalnog spomenika BiH 

15.000 

17. 

Kinoteka BiH, Sarajevo 

Pomoć u sufinanciranju JU Kinoteka BiH 

150.000 

18. 

Matica hrvatska, Tuzla 

Dani Matice hrvatske Tuzla 2010. 

5.000 

19. 

JU kulturno sportski centar, Bugojno 

38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 

5.000 

20. 

Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Banjaluka 

Plan i program rada 2010. godine 

90.000 

21. 

JU Gradska galerija, Bihać 

Plan i program rada 2010. godine 

8.000 

22. 

Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo 

Uključenje knjižnice KBF-a u COBISS 

5.000 

23. 

Zavičajni muzej, Travnik 

Izrada idejnog i glavnog-izvedbenog projekta proširenja za objekat zgrade Zavičajnog muzeja Travnik 

4.000 

24. 

Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik 

Uređenje i opremanje scene u kazalištu 

5.000 

25. 

Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar 

Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe" 

25.000 

26. 

JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most 

Kazalište "San" - kazališni festival 

4.000 

27. 

Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar 

Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog jezika 

20.000 

28. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana 

4.000 

29. 

Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar 

Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010" 

4.000 

30. 

Hrvatski teatar Soli, Tuzla 

VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra 

10.000 

31. 

Narodno pozorište RS, Banjaluka 

Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Znanstveni skup "80. godina NPRS" 

80.000 

32. 

JU Centar za kulturu i obrazovanje, Bosanski Petrovac 

Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovlju zgrade SPOMEN MUZEJ JOVAN BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu 

5.000 

33. 

BZK Preporod, Bijeljina 

Potpora opremanju biblioteka BZK "Preporod" u Bijeljini i Janji 

4.000 

34. 

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo 

Izdavanje knjige i susret mladih 

15.000 

35. 

Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila", Prijedor 

Potpora kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i glazbu - sufinansiranje programa aktivnosti u 2010. godini 

10.000 

36. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Minerali Bosne i Hercegovine 

8.000 

37. 

Slovo gorčina, Stolac 

Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina" 

8.000 

38. 

JU Dječje pozorište RS, Banjaluka 

Klimatizacija i grijanje dvorane i muzeja lutaka 

25.000 

39. 

Muftijstvo Travničko, Travnik 

Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice 

16.000 

40. 

Narodna biblioteka Nevesinje 

Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesinje i otvaranje Internet čitaonice 

15.000 

41. 

Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac 

Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010. 

5.000 

42. 

JU Dom kulture Jajce 

Sanacija i opremanje kazališne dvorane Doma kulture - II faza 

5.000 

43. 

Bosansko narodno pozorište, Zenica 

Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva 

4.000 

44. 

SPKD Prosvjeta, Bileća 

Časopis za književnost i kulturu NOVA ZORA 

4.000 

45. 

Matica hrvatska, Široki Brijeg 

Ljetne večeri hrvatske kulturne baštine 

10.000 

46. 

JU Muzej Hercegovine, Mostar 

Zaštita građe u odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine Mostar 

15.000 

47. 

HKD Napredak, Vitez 

Izrada (šivenje) narodnih nošnji i nabava instrumenata 

4.000 

48. 

Franjevački samostan Rama-Šćit, Prozor 

Muzej Franjevačkog samostana Rama - Šćit 

10.000 

49. 

Hrvatski kulturni centar, Domaljevac 

Kulturno ljeto u Domaljevcu 2010. 

5.000 

50. 

Muzej Franjevačkog samostana, Kreševo 

Muzej 

10.000 

51. 

Matična biblioteka, I.Sarajevo 

Opremanje Dječjeg odjeljenja biblioteke 

40.000 

52. 

Muzej RS, Banjaluka 

1. Jubilarni program Muzeja RS 

2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasljeđe u kulturno-povijesnom kompleksu Detlak - II faza projekta 

115.000 

53. 

JU Dom kulture, Cazin 

Nabava knjiga i obnova knjižnog fonda (za Narodnu biblioteku) 

20.000 

54. 

HKD Napredak, Mostar 

Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010. 

10.000 

55. 

Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad 

Digitalizacija fonda i podizanje usluga na višoj razini 

4.000 

56. 

JU Međ.centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo 

Vilsonovo - otvoreni kulturni centar 

4.000 

57. 

Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik 

Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu 

8.000 

58. 

Centar za kulturu, Trnovo 

Petrovdanski vijenac 

10.000 

59. 

BZK Preporod, Zvornik 

Likovna kolonija Mehmed Džihić Zvornik 2010. 

4.000 

60. 

HKD Napredak, Sarajevo 

Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak 

8.000 

61. 

JU Centar za kulturu, Čelinac 

Opremanje Doma kulture u Čelincu 

5.000 

62. 

Gradsko pozorište, Mrkonjić Grad 

Festival dječjeg dramskog stvaralaštva RS 

4.000 

63. 

Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad 

7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010. 

4.000 

64. 

Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg 

Mala škola gitare 

5.000 

65. 

Narodna biblioteka Srebrenica 

Rekonstrukcija muzeja 

10.000 

66. 

Muzej Stare crkve, Sarajevo 

Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve 

40.000 

67. 

HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina 

85. obljetnica HKUD Seljačka sloga Trebižat, Čapljina 

7.000 

68. 

Općina Drvar 

Obnova depoa i uvođenje video nadzora u Muzeju 25. maj 1944. 

50.000 

69. 

Banjalučka filharmonija 

Banjalučka filharmonija kroz BiH 

5.000 

70. 

Centar za kulturu i obrazovanje, Doboj 

12. Tetar fest Doboj 2010. 

10.000 

71. 

HKC Nova Bila 

HKC- FEST (festival popularne pjesme) 

5.000 

72. 

Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo 

Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona 

20.000 

73. 

Udruga prijatelja Franjevačke galerije, Široki Brijeg 

Galerijska djelatnost u 2010. 

20.000 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu sufinanciranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  iznose 3.000.000,00 KM i dodjeljuju se iz proračuna Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

Članak 2.
(Izvješće o utrošku sredstava) 

 Korisnici sredstava iz članka 1. stavka (1)  ove Odluke dužni  su izvješće o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu financija i trezora  u rokovima propisanim člankom 22. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09). 

Članak  3.
(Realizacija) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora i Ministarstvo civilnih poslova. 

Članak  4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 132/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 9. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunaronih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 8. stav (2) Odluke o kriterijumima za raspored sredstava tekućeg granta "Pomoć programu sufinansirawa institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10),  na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Savjet ministara Bosne i Hercegovine,  na 143. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine,  donio je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRAWA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom  raspoređuju se sredstva po osnovu  tekućeg granta "Pomoć programu sufinansirawa institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  sqedećim subjektima: 

1. 

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovna djelatnost 

130.000 

2. 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo 

Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH 

410.000 

3. 

Zemaqski muzej BiH, Sarajevo 

Sufinansirawe redovne programske djelatnosti Zemaqskog muzeja 

850.000 

4. 

Narodna i univerzitetska biblioteka RS Bawa Luka 

Programske aktivnosti, posebno digitalizacija građe od značaja za BiH 

80.000 

5. 

JU Centar za kulturu, Goražde 

Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010. 

5.000 

6. 

Centar za kulturu, Mostar 

Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava 

4.000 

7. 

Muzej kwiževnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 

Redovna djelatnost 

120.000 

8. 

NB Prosvjeta, Rudo 

Organizovawe kulturnih manifestacija Opštine Rudo u 2010. 

4.000 

9. 

Istorijski muzej, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovna djelatnost 

160.000 

10. 

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 

Sufinansirawe redovnog rada Umjetničke galerije BiH 

150.000 

11. 

Javna ustanova Centar za kulturu, Kquč 

Sanacija i rekonstrukcija grijawa u Domu kulture u Kquču 

5.000 

12. 

Udružewe muzičke omladine, Zenica 

Omladinski hor Zenica - Svom prijatequ 

8.000 

13. 

Javna ustanova Kulturni centar Bihać 

Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko qeto 2010. 

9.000 

14. 

Muzej savremene umjetnosti, Bawaluka 

Projekat  izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost 

40.000 

15. 

Orijentalni institut u Sarajevu 

Gazi Husrev-beg,  Autorice dr Behije Zlatar 

5.000 

16. 

Vakufska direkcija, Sarajevo 

Program obnove zgrade Zemaqskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu, nacionalnog spomenika BiH 

15.000 

17. 

Kinoteka BiH, Sarajevo 

Pomoć u sufinansirawu JU Kinoteka BiH 

150.000 

18. 

Matica hrvatska, Tuzla 

Dani Matice hrvatske Tuzla 2010. 

5.000 

19. 

JU kulturno sportski centar, Bugojno 

38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 

5.000 

20. 

Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Bawaluka 

Plan i program rada 2010. 

90.000 

21. 

JU Gradska galerija, Bihać 

Plan i program rada 2010. 

8.000 

22. 

Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo 

Ukqučewe kwižnice KBF-a u COBISS 

5.000 

23. 

Zavičajni muzej, Travnik 

Izrada idejnog i glavnog -izvedbenog projekta proširewa za objekat zgrade Zavičajnog muzeja Travnik 

4.000 

24. 

Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik 

Uređewe i opremawe scene u kazalištu 

5.000 

25. 

Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar 

Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe" 

25.000 

26. 

JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most 

Pozorište "San" - pozorišni festival 

4.000 

27. 

Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar 

Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog jezika 

20.000 

28. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana 

4.000 

29. 

Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar 

Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010" 

4.000 

30. 

Hrvatski teatar Soli, Tuzla 

VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra 

10.000 

31. 

Narodno pozorište RS, Bawaluka 

Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Naučni skup "80. godina NPRS" 

80.000 

32. 

JU Centar za kulturu i obrazovawe, Bosanski Petrovac 

Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovqu zgrade SPOMEN MUZEJ JOVAN BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu 

5.000 

33. 

BZK Preporod, Bijeqina 

Podrška opremawu biblioteka BZK "Preporod" u Bijeqini i Jawi 

4.000 

34. 

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo 

Izdavawe kwige i susret mladih 

15.000 

35. 

Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila', Prijedor 

Podrška kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i muziku - sufinansirawe programa aktivnosti u 2010. godini 

10.000 

36. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Minerali Bosne i Hercegovine 

8.000 

37. 

Slovo gorčina, Stolac 

Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina" 

8.000 

38. 

JU Dječije pozorište RS, Bawaluka 

Klimatizacija i grijawe dvorane i muzeja lutaka 

25.000 

39. 

Muftijstvo Travničko, Travnik 

Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice 

16.000 

40. 

Narodna biblioteka Nevesiwe 

Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesiwe i otvarawe Internet čitaonice 

15.000 

41 

Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac 

Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010. 

5.000 

42. 

JU Dom kulture Jajce 

Sanacija i opremawe pozorišne dvorane Doma kulture - II faza 

5.000 

43. 

Bosansko narodno pozorište, Zenica 

Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva 

4.000 

44. 

SPKD Prosvjeta, Bileća 

Časopis za kwiževnost i kulturu NOVA ZORA 

4.000 

45. 

Matica hrvatska, Široki Brijeg 

Qetne večeri hrvatske kulturne baštine 

10.000 

46. 

JU Muzej Hercegovine, Mostar 

Zaštita građe u odjeqewu kwiževnosti Muzeja Hercegovine Mostar 

15.000 

47. 

HKD Napredak, Vitez 

Izrada (šivewe) narodnih nošwi i nabavka instrumenata 

4.000 

48. 

Frawevački samostan Rama-Šćit, Prozor 

Muzej Frawevačkog samostana Rama - Šćit 

10.000 

49. 

Hrvatski kulturni centar, Domaqevac 

Kulturno qeto u Domaqevcu 2010. 

5.000 

50. 

Muzej Frawevačkog samostana, Kreševo 

Muzej 

10.000 

51. 

Matična biblioteka, I.Sarajevo 

Opremawe Dječijeg odjeqewa biblioteke 

40.000 

52. 

Muzej RS, Bawaluka 

1. Jubilarni program Muzeja RS 

 2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasqeđe u kulturno-istorijskom kompleksu Detlak - II faza projekta 

115.000 

53. 

JU Dom kulture, Cazin 

Nabavka kwiga i obnova kwižnog fonda (za Narodnu biblioteku) 

20.000 

54. 

HKD Napredak, Mostar 

Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010. 

10.000 

55. 

Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad 

Digitalizacija fonda i podizawe usluga na viši nivo 

4.000 

56. 

JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo 

Vilsonovo - otvoreni kulturni centar 

4.000 

57. 

Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik 

Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu 

8.000 

58. 

Centar za kulturu, Trnovo 

Petrovdanski vijenac 

10.000 

59. 

BZK Preporod, Zvornik 

Likovna kolonija Mehmed Xihić Zvornik 2010 

4.000 

60. 

HKD Napredak, Sarajevo 

Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak 

8.000 

61. 

JU Centar za kulturu, Čelinac 

Opremawe Doma kulture u Čelincu 

5.000 

62. 

Gradsko pozorište, Mrkowić Grad 

Festival dječijeg dramskog stvaralaštva RS 

4.000 

63. 

Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad 

7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010. 

4.000 

64. 

Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg 

Mala škola gitare 

5.000 

65. 

Narodna biblioteka Srebrenica 

Rekonstrukcija muzeja 

10.000 

66. 

Muzej Stare crkve, Sarajevo 

Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve 

40.000 

67. 

HKUD Seqačka sloga, Trebižat, Čapqina 

85 obqetnica HKUD Seqačka sloga Trebižat, Čapqina 

7.000 

68. 

Opština Drvar 

Obnova depoa i uvođewe video nadzora u Muzeju 25. maj 1944. 

50.000 

69. 

Bawalučka filharmonija 

Bawalučka filharmonija kroz BiH 

5.000 

70. 

Centar za kulturu i obrazovawe, Doboj 

12. Tetar fest Doboj 2010. 

10.000 

71. 

HKC Nova Bila 

HKC- FEST (festival popularne pjesme) 

5.000 

72. 

Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo 

Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona 

20.000 

73. 

Udruga prijateqa Frawevačke galerije, Široki Brijeg 

Galerijska djelatnost u 2010. 

20.000 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu sufinansirawa institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  iznose 3.000.000,00 KM i dodjequju se iz buxeta Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava) 

 Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1)  ove Odluke dužni  su izvještaj o namjenskom utrošku dodijeqenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora  u rokovima propisanim članom 22. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09). 

Član  3.
(Realizacija) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora i Ministarstvo civilnih poslova. 

Član  4.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 132/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 9. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 8. stav (2) Odluke o kriterijima za raspored sredstava tekućeg granta "Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10),  na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRANJA INSTITUCIJA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom  raspoređuju se sredstva po osnovu  tekućeg granta "Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  sljedećim subjektima: 

1. 

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovna djelatnost 

130.000 

2. 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo 

Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH 

410.000 

3. 

Zemaljski muzej BiH, Sarajevo 

Sufinansiranje redovne programske djelatnosti Zemaljskog muzeja 

850.000 

4. 

Narodna i univerzitetska biblioteka RS Banja Luka 

Programske aktivnosti, posebno digitalizacija građe od značaja za BiH 

80.000 

5. 

JU Centar za kulturu, Goražde 

Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010. 

5.000 

6. 

Centar za kulturu, Mostar 

Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava 

4.000 

7. 

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo 

Redovna djelatnost 

120.000 

8. 

NB Prosvjeta, Rudo 

Organiziranje kulturnih manifestacija Općine Rudo u 2010. 

4.000 

9. 

Historijski muzej, Sarajevo 

Program rada za 2010. - redovna djelatnost 

160.000 

10. 

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo 

Sufinansiranje redovnog rada Umjetničke galerije BiH 

150.000 

11. 

Javna ustanova Centar za kulturu, Ključ 

Sanacija i rekonstrukcija grijanja u Domu kulture u Ključu 

5.000 

12. 

Udruženje muzičke omladine, Zenica 

Omladinski hor Zenica - Svom prijatelju 

8.000 

13. 

Javna ustanova Kulturni centar Bihać 

Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko ljeto 2010. 

9.000 

14. 

Muzej savremene umjetnosti, Banjaluka 

Projekat izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost 

40.000 

15. 

Orijentalni institut u Sarajevu 

Gazi Husrev-beg,  Autorice dr. Behije Zlatar 

5.000 

16. 

Vakufska direkcija, Sarajevo 

Program obnove zgrade Zemaljskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu, nacionalnog spomenika BiH 

15.000 

17. 

Kinoteka BiH, Sarajevo 

Pomoć u sufinansiranju JU Kinoteka BiH 

150.000 

18. 

Matica hrvatska, Tuzla 

Dani Matice hrvatske Tuzla 2010. 

5.000 

19. 

JU kulturno sportski centar, Bugojno 

38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 

5.000 

20. 

Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Banjaluka 

Plan i program rada 2010. godine 

90.000 

21. 

JU Gradska galerija, Bihać 

Plan i program rada 2010. godine 

8.000 

22. 

Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo 

Uključenje knjižnice KBF-a u COBISS 

5.000 

23. 

Zavičajni muzej, Travnik 

Izrada idejnog i glavnog-izvedbenog projekta proširenja za objekat zgrade Zavičajnog muzeja Travnik 

4.000 

24. 

Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik 

Uređenje i opremanje scene u kazalištu 

5.000 

25. 

Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar 

Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe" 

25.000 

26. 

JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most 

Pozorište "San" - pozorišni festival 

4.000 

27. 

Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar 

Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog jezika 

20.000 

28. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana 

4.000 

29. 

Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar 

Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010" 

4.000 

30. 

Hrvatski teatar Soli, Tuzla 

VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra 

10.000 

31. 

Narodno pozorište RS, Banjaluka 

Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Naučni skup "80. godina NPRS" 

80.000 

32. 

JU Centar za kulturu i obrazovanje, Bosanski Petrovac 

Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovlju zgrade SPOMEN MUZEJ JOVAN BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu 

5.000 

33. 

BZK Preporod, Bijeljina 

Podrška opremanju biblioteka BZK "Preporod" u Bijeljini i Janji 

4.000 

34. 

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo 

Izdavanje knjige i susret mladih 

15.000 

35. 

Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila", Prijedor 

Podrška kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i muziku - sufinansiranje programa aktivnosti u 2010. godini 

10.000 

36. 

Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo 

Minerali Bosne i Hercegovine 

8.000 

37. 

Slovo gorčina, Stolac 

Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina" 

8.000 

38. 

JU Dječje pozorište RS, Banjaluka 

Klimatizacija i grijanje dvorane i muzeja lutaka 

25.000 

39. 

Muftijstvo Travničko, Travnik 

Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice 

16.000 

40. 

Narodna biblioteka Nevesinje 

Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesinje i otvaranje Internet čitaonice 

15.000 

41. 

Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac 

Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010 

5.000 

42. 

JU Dom kulture Jajce 

Sanacija i opremanje pozorišne dvorane Doma kulture - II faza 

5.000 

43. 

Bosansko narodno pozorište, Zenica 

Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva 

4.000 

44. 

SPKD Prosvjeta, Bileća 

Časopis za književnost i kulturu NOVA ZORA 

4.000 

45. 

Matica hrvatska, Široki Brijeg 

Ljetne večeri hrvatske kulturne baštine 

10.000 

46. 

JU Muzej Hercegovine, Mostar 

Zaštita građe u odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine Mostar 

15.000 

47. 

HKD Napredak, Vitez 

Izrada (šivenje) narodnih nošnji i nabavka instrumenata 

4.000 

48. 

Franjevački samostan Rama-Šćit, Prozor 

Muzej Franjevačkog samostana Rama - Šćit 

10.000 

49. 

Hrvatski kulturni centar, Domaljevac 

Kulturno ljeto u Domaljevcu 2010. 

5.000 

50. 

Muzej Franjevačkog samostana, Kreševo 

Muzej 

10.000 

51. 

Matična biblioteka, I.Sarajevo 

Opremanje Dječjeg odjeljenja biblioteke 

40.000 

52. 

Muzej RS, Banjaluka 

1. Jubilarni program Muzeja RS 

2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasljeđe u kulturno-istorijskom kompleksu Detlak - II faza projekta 

115.000 

53. 

JU Dom kulture, Cazin 

Nabavka knjiga i obnova knjižnog fonda (za Narodnu biblioteku) 

20.000 

54. 

HKD Napredak, Mostar 

Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010. 

10.000 

55. 

Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad 

Digitalizacija fonda i podizanje usluga na viši nivo 

4.000 

56. 

JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo 

Vilsonovo - otvoreni kulturni centar 

4.000 

57. 

Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik 

Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu 

8.000 

58. 

Centar za kulturu, Trnovo 

Petrovdanski vijenac 

10.000 

59. 

BZK Preporod, Zvornik 

Likovna kolonija Mehmed Džihić Zvornik 2010. 

4.000 

60. 

HKD Napredak, Sarajevo 

Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak 

8.000 

61. 

JU Centar za kulturu, Čelinac 

Opremanje Doma kulture u Čelincu 

5.000 

62. 

Gradsko pozorište, Mrkonjić Grad 

Festival dječjeg dramskog stvaralaštva RS 

4.000 

63. 

Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad 

7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010. 

4.000 

64. 

Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg 

Mala škola gitare 

5.000 

65. 

Narodna biblioteka Srebrenica 

Rekonstrukcija muzeja 

10.000 

66. 

Muzej Stare crkve, Sarajevo 

Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve 

40.000 

67. 

HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina 

85 obljetnica HKUD Seljačka sloga Trebižat, Čapljina 

7.000 

68. 

Općina Drvar 

Obnova depoa i uvođenje video nadzora u Muzeju 25. maj 1944. 

50.000 

69. 

Banjalučka filharmonija 

Banjalučka filharmonija kroz BiH 

5.000 

70. 

Centar za kulturu i obrazovanje, Doboj 

12. Tetar fest Doboj 2010. 

10.000 

71. 

HKC Nova Bila 

HKC- FEST (festival popularne pjesme) 

5.000 

72. 

Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo 

Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona 

20.000 

73. 

Udruga prijatelja Franjevačke galerije, Široki Brijeg 

Galerijska djelatnost u 2010. 

20.000 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu  iznose 3.000.000,00 KM i dodjeljuju se iz budžeta Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava) 

 Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora u rokovima propisanim članom 22. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09). 

Član  3.
(Realizacija) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora i Ministarstvo civilnih poslova. 

Član  4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 132/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 

295 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09) i Zaključaka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa 91. sjednice, održane 17. lipnja 2009. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 20. svibnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM) 

Članak 1. 

U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaljskoj televiziji Bosne i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), članak 8. mijenja se i glasi: 

"Članak 8.
(Stručno povjerenstvo) 

(1)    Stručno povjerenstvo DTT Foruma sastoji se od 22 člana. 

(2)    Članovi iz stavka (1) ovog članka imenuju se na sljedeći način: 

a)    Vijeće DTT Foruma imenuje: 

1)    po dva predstavnika iz pet radnih skupina, koje su sudjelovale u pripremi Strategije, i 

2)    po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 

b)    Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika, 

c)    Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine imenuje dva predstavnika, 

d)    Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

e)    Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

f)    Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

g)    Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

h)    Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika. 

(3)    Zadatak Stručnog povjerenstva je izrada detaljnog Akcionog plana, koji će obuhvatiti sve korake u provedbi Strategije, precizirati aktivnosti sa njihovim nositeljima, rokove, izvore i način financiranja, kao i zaduženja pojedinih institucija.". 

Članak 2.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 133/10
20. svibnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaqsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09) i zakqučaka Savjeta ministara Bosne i Hercegovine sa 91. sjednice, održane 17. juna 2009. godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 20. maja 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMAQSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM) 

Član 1. 

U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaqskoj televiziji Bosne i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), član 8. mijewa se i glasi: 

"Član 8.
(Stručna komisija) 

(1)    Stručna komisija DTT Foruma sastoji se od 22 člana. 

(2)    Članovi iz stava (1) ovog člana imenuju se na sqedeći način: 

a)    Savjet DTT Foruma imenuje: 

(1)    po dva predstavnika iz pet radnih grupa, koje su učestvovale u pripremi Strategije, i 

(2)    po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 

b)    Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika, 

c)    Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine imenuje dva predstavnika, 

d)    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

e)    Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

f)    Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

g)    Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

h)    Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika. 

(3)    Zadatak Stručne komisije je izrada detaqnog Akcionog plana, koji će obuhvatiti sve korake u sprovođewu Strategije, precizirati aktivnosti sa wihovim nosiocima, rokove, izvore i način finansirawa, kao i zadužewa pojedinih institucija." 

Član 2.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 133/10
20. maja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


 Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09) i zaključaka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa 91. sjednice, održane 17. juna 2009. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 20. maja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM) 

Član 1. 

U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaljskoj televiziji Bosne i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), član 8. mijenja se i glasi: 

"Član 8.
(Stručna komisija) 

(1)    Stručna komisija DTT Foruma sastoji se od 22 člana. 

(2)    Članovi iz stava (1) ovog člana imenuju se na slijedeći način: 

a)    Vijeće DTT Foruma imenuje: 

1)    po dva predstavnika iz pet radnih grupa, koje su učestvovale u pripremi Strategije, i 

2)    po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 

b)    Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika, 

c)    Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine imenuje dva predstavnika, 

d)    Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

e)    Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

f)    Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

g)    Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika, 

h)    Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika. 

(3)    Zadatak Stručne komisije je izrada detaljnog Akcionog plana, koji će obuhvatiti sve korake u provođenju Strategije, precizirati aktivnosti sa njihovim nosiocima, rokove, izvore i način finansiranja, kao i zaduženja pojedinih institucija." 

Član 2.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 133/10
20. maja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

296 

Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), članka 9. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i članka 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU 

Članak 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu sljedećim subjektima: 

1. 

Fondacija za visoko obrazovanje SUS BiH 

Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemljama Zapadnog Balkana 

7.000,00 KM 

2. 

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 

Impact monitoring of mineral resources explotation 

10.000,00 KM 

3. 

"Exit centar", Udruženje građana 

Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT 

12.000,00 KM 

4. 

Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci 

Procjena kvaliteta biodiverziteta u šumskom eko sustavu Europe i odnos prema funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađenju 

25.000,00 KM 

5. 

Tehnološki fakultet Zvornik 

Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University of East Sarajevo 

25.000,00 KM 

6. 

Veljko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu 

Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH 

25.000,00 KM 

7. 

Energoinvest, d.d. Sarajevo 

Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system TARMAC 

14.000,00 KM 

8. 

Interprojekt d.o.o. Mostar 

NIKER-novi integrirani na saznanju temeljiti pristup zaštiti kulturnog naslijeđa od rizika uzrokovanih zemljotresom 

20.000,00 KM 

9. 

Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar 

SEEWIND 

20.000,00 KM 

10. 

Agencija za ekonomski razvoj općine Prijedor 

Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP 

10.000,00 KM 

11. 

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo 

Istraživanja i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe u BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatranja -harmonizacija sa pristupima u EU 

25.000,00 KM 

12. 

Europrojekt centar Banja Luka 

Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and ali Europeans throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies 

12.000,00 KM 

13. 

Univerzitet u Banjoj Luci, Poljoprivredni fakultet 

Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks for a better knowledge of food behaviours 

24.000,00 KM 

14. 

Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu 

Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa 

15.000,00 KM 

15. 

Paneuropski univerzitet APEIRON Banja Luka 

Liss Living in Surveillance Societies (LiSS) 

14.000,00 KM 

16. 

Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 

Ektomikoriza i rast korijena na gornjoj granici vegetacije s osvrtom na muniku (Pinus Herdeichii) 

12.000,00 KM 

17. 

Univerzitet u Tuzli 

Optimalni sustav kontrole procesa i simulator postrojenja za termičko procesiranje otpada 

30.000,00 KM 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu iznose 500.000,00 KM i nalaze se u proračunu Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

(3)    Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM. 

(4)    Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u rujnu mjesecu 2010. godine objavi ponovni natječaj sukladno kriterijima definiranim u Odluci o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10). 

Članak 2.
(Izvješće o utrošku sredstava) 

Korisnici sredstava iz članka 1. stavka (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu financija i trezora dostaviti izvješća o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava u rokovima propisanim člankom 22. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvješće. 

Članak 3.
(Realizacija Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH. 

Članak 4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 134/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 9. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom dodjequju se sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu sqedećim subjektima: 

1. 

Fondacija za visoko obrazovawe SUS BiH 

Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemqama Zapadnog Balkana 

7.000,00 KM 

2. 

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 

Impact monitoring of mineral resources explotation 

10.000,00 KM 

3. 

"Exit centar", Udružewe građana 

Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT 

12.000,00 KM 

4. 

Šumarski fakultet Univerziteta u Bawoj Luci 

Procjena kvaliteta biodiverziteta ušumskom eko sistemu Evrope i odnos prema funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađewu 

25.000,00 KM 

5. 

Tehnološki fakultet Zvornik 

Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University of East Sarajevo 

25.000,00 KM 

6. 

Veqko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu 

Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH 

25.000,00 KM 

7. 

Energoinvest, d.d. Sarajevo 

Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system TARMAC 

14.000,00 KM 

8. 

Interprojekt d.o.o. Mostar 

NIKER-novi integrisani na saznawu zasnovani pristup zaštiti kulturnog naslijeđa od rizika uzrokovanih zemqotresom 

20.000,00 KM 

9. 

Univerzitet "Xemal Bijedić", Mostar 

SEEWIND 

20.000,00 KM 

10. 

Agencija za ekonomski razvoj opštine Prijedor 

Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP 

10.000,00 KM 

11. 

Poqoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo 

Istraživawa i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe u BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatrawa -harmonizacija sa pristupima u EU 

25.000,00 KM 

12. 

Europrojekt centar Bawa Luka 

Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and all Europeans throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies 

12.000,00 KM 

13. 

Univerzitet u Bawoj Luci, Poqoprivredni fakultet 

Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks for a better knowledge of food behaviours 

24.000,00 KM 

14. 

Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu 

Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa 

15.000,00 KM 

15. 

Panevropski univerzitet APEIRON Bawa Luka 

Liss Living in Surveillance Societies (LiSS) 

14.000,00 KM 

16. 

Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 

Ektomikoriza i rast korijena na gorwoj granici vegetacije s osvrtom na muniku (Pinus Herdeichii) 

12.000,00 KM 

17. 

Univerzitet u Tuzli 

Optimalni sistem kontrole procesa i simulator postrojewa za termičko procesirawe otpada 

30.000,00 KM 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu iznose 500.000,00 KM i nalaze se u buxetu Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

(3)    Ovom Odlukom dodjequju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM. 

(4)    Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u septembru mjesecu 2010. godine objavi ponovni konkurs u skladu sa kriterijumima definiranim u Odluci o kriterijumima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10). 

Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava) 

Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora dostaviti izvještaje o namjenskom utrošku dodijeqenih sredstava u rokovima propisanim članom 22. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvještaj. 

Član 3.
(Realizacija Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH. 

Član 4.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 134/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana 9. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09) i člana 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU 

Član 1.
(Predmet Odluke) 

(1)    Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu sljedećim subjektima: 

1. 

Fondacija za visoko obrazovanje SUS BiH 

Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemljama Zapadnog Balkana 

7.000,00 KM 

2. 

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru 

Impact monitoring of mineral resources explotation 

10.000,00 KM 

3. 

"Exit centar", Udruženje građana 

Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT 

12.000,00 KM 

4. 

Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj  Luci 

Procjena kvaliteta biodiverziteta u šumskom eko sistemu Evrope i odnos prema funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađenju 

25.000,00 KM 

5. 

Tehnološki fakultet Zvornik 

Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University of East Sarajevo 

25.000,00 KM 

6. 

Veljko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu 

Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH 

25.000,00 KM 

7. 

Energoinvest, d.d. Sarajevo 

Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system TARMAC 

14.000,00 KM 

8. 

Interprojekt d.o.o. Mostar 

NIKER-novi integrirani na saznanju zasnovani pristup zaštiti kulturnog naslijeđa od rizika uzrokovanih zemljotresom 

20.000,00 KM 

9. 

Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar 

SEEWIND 

20.000,00 KM 

10 

Agencija za ekonomski razvoj općine Prijedor 

Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP 

10.000,00 KM 

11. 

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo 

Istraživanja i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe u BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatranja -harmonizacija sa pristupima u EU 

25.000,00 KM 

12. 

Europrojekt centar Banja Luka 

Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and all Europeans throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies 

12.000,00 KM 

13. 

Univerzitet u Banjoj Luci, Poljoprivredni fakultet 

Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks for a better knowledge of food behaviours 

24.000,00 KM 

14. 

Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu 

Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa 

15.000,00 KM 

15. 

Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka 

Liss Living in Surveillance Societies (LiSS) 

14.000,00 KM 

16. 

Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 

Ektomikoriza i rast korijena na gornjoj granici vegetacije s osvrtom na muniku (Pinus Herdeichii) 

12.000,00 KM 

17. 

Univerzitet u Tuzli 

Optimalni sistem kontrole procesa i simulator postrojenja za termičko procesiranje otpada 

30.000,00 KM 

(2)    Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu iznose 500.000,00 KM i nalaze se u budžetu Ministarstva civilnih poslova za 2010. godinu. 

(3)    Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM. 

(4)    Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u septembru mjesecu 2010. godine objavi ponovni konkurs u skladu sa kriterijima definiranim u Odluci o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10). 

Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava) 

Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora dostaviti izvještaje o namjenskom utrošku dodjeljenih sredstava u rokovima propisanim članom 22. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvještaj. 

Član 3.
(Realizacija Odluke) 

Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH. 

Član 4.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 134/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

297 

Na temelju članka 13. točka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH" broj 86/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA 

Članak 1.
(Opće odredbe) 

(1)    Ovom Odlukom formira se interresorna Radna skupina za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Radna skupina). 

(2)    Radna skupina uspostavlja se kao privremeno, interresorno stručno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine s ciljem izrade predmetnog dokumenta iz stavka (1) ovog članka. 

Članak 2.
(Sastav Radne skupine) 

(1)    Sastav Radne skupine čine: 

a)    predstavnici relevantnih institucija: 

1)    SAMIR AGIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - koordinator Radne skupine, 

2)    IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

3)    MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

4)    SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

5)    EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

6)    SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

7)    ALMIR BERIDAN, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

8)    LJILJANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, 

9)    RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine, 

10)    FADIL FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 

11)    MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, 

12)    BRANKA BARTOLOVIĆ, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, 

13)    SEJAD MAČKIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. 

14)    ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, 

15)    MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, 

16)    JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, 

17)    MIRSAD TESKEREDŽIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

18)    DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

19)    MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

20)    BILJANA TOMIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

21)    MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

22)    LJUBAN ILJIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

23)    NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 

24)    Dr. LJILJANA VUKOVIĆ-ČEPRNJA, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske, 

25)    MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

26)    SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradnju, 

27)    SAĐIDA ĐONLAGIĆ, Federalno ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, 

28)    SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save, 

29)    DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka, 

30)    VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki zavod Banja Luka, 

31)    JASMINKA DIZDAREVIĆ Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

32)    ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, 

33)    PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

34)    NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

35)    AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

36)    MARINKO BOŠNJAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

37)    AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

38)    BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo, 

39)    ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, 

40)    Prof. dr. MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu. 

b)    eksperti: 

1)    Prof. dr. ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih znanosti u Sarajevu, 

2)    Prof. dr. DRAGO TRKULJA 

3)    Prof. dr. HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine, 

4)    Prof. dr. ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli, 

5)    Prof. dr. FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu, 

(2)    Za potporu interresorne Radne skupine imenuje se konsultantski tim u sastavu: 

a)    TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Povjerenstvo za deminiranje Bosne i Hercegovine, Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine, 

b)    IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine - Centar za seizmologiju, 

c)    SABINA HODŽIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

d)    IGOR KOVAČIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka, 

e)    ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

f)    STOJANKA MILJKOVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, 

g)    STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

h)    ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, 

i)    ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

j)    BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske, 

k)    RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske, 

l)    SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, 

m)    VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, 

n)    IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine, 

o)    MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske. 

(3)    Sukladno sa člankom 7. stavka (2) Metodologije za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH" broj 86/09) (u daljnjem tekstu: Metodologija) u rad Radne skupine po potrebi se uključuju predstavnici Danske agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama - DEMA: 

a)    STEFFEN SCHMIDT, 

b)    ŠEFIK MUHIĆ. 

(4)    Koordinator Radne skupine zadužen je za koordinaciju i usmjeravanje aktivnosti Radne skupine, iniciranje i organiziranje sastanaka i planiranje aktivnosti, te je odgovoran za njen rad. 

Članak 3.
(Zadaci Radne skupine) 

Zadaci Radne skupine su sljedeći: 

a)    Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine, 

b)    Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) sukladno sa Metodologijom, kako slijedi: 

1)    pregled općih karakteristika Bosne i Hercegovine, 

2)    identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda, 

3)    identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima, 

4)    procjena ranjivosti ljudi, imovine i kritične infrastrukture identificiranim rizicima, 

5)    sistematično dimenzioniranje rizika, njihova lociranost, vjerojatnoća, uzroci i posljedice izražene u ljudskim, materijalnim i financijskim gubicima, gubicima prema okolišu i društvenoj zajednici, 

6)    utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu, 

7)    utvrđivanje mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapaciteta ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka, 

8)    izvođenje zaključaka i preporuka, 

9)    dostavljanje priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.). 

Članak 4.
(Dužnosti nosioca izrade) 

(1)    Sukladno sa člankom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu Procjene ugroženosti. 

(2)    Institucije i organi koje predstavljau članovi Radne skupine dužne su koristiti vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupljanje podataka potrebnih za izradu Procjene ugroženosti. 

Članak 5.
(Međunarodni standardi) 

Radna skupina će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a i druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti. 

Članak 6.
(Rok za izradu) 

Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31.12.2010. godine. 

Članak 7.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 136/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špriić, v. r. 


Na osnovu člana 13. tačka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spasavawu qudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08), člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH", broj 86/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O FORMIRAWU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA 

Član 1.
(Opšte odredbe) 

(1)    Ovom Odlukom formira se interresorna Radna grupa za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daqwem tekstu: Radna grupa). 

(2)    Radna grupa uspostavqa se kao privremeno, interresorno stručno tijelo Savjeta ministara Bosne i Hercegovine s ciqem izrade predmetnog dokumenta iz stava (1) ovog člana. 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Sastav Radne grupe čine: 

a)    predstavnici relevantnih institucija: 

1)    SAMIR AGIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine - koordinator Radne grupe, 

2)    IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

3)    MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

4)    SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

5)    EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

6)    SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

7)    ALMIR BERIDAN, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, 

8)    QIQANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, 

9)    RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, 

10)    FADIL FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 

11)    MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, 

12)    BRANKA BARTOLOVIĆ, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost Bosne i Hercegovine, 

13)    SEJAD MAČKIĆ, Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, 

14)    ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo spoqwe trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, 

15)    MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo spoqwe trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravqa biqa, 

16)    JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, 

17)    MIRSAD TESKEREXIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

18)    DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

19)    MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

20)    BIQANA TOMIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

21)    MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu bezbjednost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

22)    QUBAN IQIĆ, Odjel za javnu bezbjednost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

23)    NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, 

24)    Dr QIQANA VUKOVIĆ-ČEPRWA, Institut za zaštitu zdravqa Republike Srpske, 

25)    MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

26)    SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređewe, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradwu, 

27)    SAĐIDA ĐONLAGIĆ, Federalno ministarstvo prostornog uređewa Federacije Bosne i Hercegovine, 

28)    SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poqoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save, 

29)    DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Bawa Luka, 

30)    VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki zavod Bawa Luka, 

31)    JASMINKA DIZDAREVIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

32)    ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, 

33)    PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

34)    NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

35)    AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

36)    MARINKO BOŠWAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

37)    AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

38)    BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo, 

39)    ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradwa d.d. Sarajevo, 

40)    Prof. dr MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu. 

b)    eksperti: 

1)    Prof. dr ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih nauka u Sarajevu, 

2)    Prof. dr DRAGO TRKUQA 

3)    Prof. dr HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine, 

4)    Prof. dr ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli, 

5)    Prof. dr FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu, 

(2)    Za podršku interresorne Radne grupe imenuje se konsultantski tim u sastavu: 

a)    TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Komisija za deminirawe Bosne i Hercegovine, Centar za uklawawe mina Bosne i Hercegovine, 

b)    IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine - Centar za seizmologiju, 

c)    SABINA HOXIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

d)    IGOR KOVAČIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Bawa Luka, 

e)    ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

f)    STOJANKA MIQKOVIĆ, Ministarstvo poqoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, 

g)    STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

h)    ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, 

i)    ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

j)    BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske, 

k)    RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravqa Republike Srpske, 

l)    SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutrašwih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, 

m)    VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, 

n)    IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine, 

o)    MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske. 

(3)    U skladu sa članom 7. stav (2) Metodologije za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH" broj 86/09) (u daqwem tekstu: Metodologija) u rad Radne grupe po potrebi se ukqučuju predstavnici Danske agencije za upravqawe u vanrednim situacijama - DEMA: 

a)    STEFFEN SCHMIDT, 

b)    ŠEFIK MUHIĆ. 

(4)    Koordinator Radne grupe zadužen je za koordinaciju i usmjeravawe aktivnosti Radne grupe, inicirawe i organizovawe sastanaka i planirawe aktivnosti, te je odgovoran za wen rad. 

Član 3.
(Zadaci Radne grupe) 

Zadaci Radne grupe su sqedeći: 

a)    Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine, 

b)    Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Procjena ugroženosti) u skladu sa Metodologijom, kako slijedi: 

1)    pregled opštih karakteristika Bosne i Hercegovine, 

2)    identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda, 

3)    identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima, 

4)    procjena rawivosti qudi, imovine i kritične infrastrukture identifikovanim rizicima, 

5)    sistematično dimenzionirawe rizika, wihova lociranost, vjerovatnoća, uzroci i posqedice izražene u qudskim, materijalnim i finansijskim gubicima, gubicima prema životnoj sredini i društvenoj zajednici, 

6)    utvrđivawe visokorizičnih područja, što ukqučuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu, 

7)    utvrđivawe mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što ukqučuje procjenu kapaciteta ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka, 

8)    izvođewe zakqučaka i preporuka, 

9)    dostavqawe priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.). 

Član 4.
(Dužnosti nosioca izrade) 

(1)    U skladu sa članom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spasavawu qudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev Ministarstva bezbjednosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu Procjene ugroženosti. 

(2)    Institucije i organi koje predstavqau članovi Radne grupe dužne su koristiti vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupqawe podataka potrebnih za izradu Procjene ugroženosti. 

Član 5.
(Međunarodni standardi) 

Radna grupa će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a i druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti. 

Član 6.
(Rok za izradu) 

Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31. 12. 2010. godine. 

Član 7.
(Stupawe na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 136/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r 


Na osnovu člana 13. tačka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH", broj 86/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

ODLUKU 

O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA 

Član 1.
(Opće odredbe) 

(1)    Ovom Odlukom formira se interresorna Radna grupa za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Radna grupa). 

(2)    Radna grupa uspostavlja se kao privremeno, interresorno stručno tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine s ciljem izrade predmetnog dokumenta iz stava (1) ovog člana. 

Član 2.
(Sastav Radne grupe) 

(1)    Sastav Radne grupe čine: 

a)     predstavnici relevantnih institucija: 

1)    SAMIR AGIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - koordinator Radne grupe, 

2)    IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

3)    MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

4)    SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

5)    EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

6)    SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

7)    ALMIR BERIDAN, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, 

8)    LJILJANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, 

9)    RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, 

10)    FADIL  FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 

11)    MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, 

12)    BRANKA BARTOLOVIĆ,  Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, 

13)    SEJAD MAČKIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. 

14)    ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, 

15)    MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, 

16)    JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, 

17)    MIRSAD TESKEREDŽIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

18)    DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

19)    MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine, 

20)    BILJANA TOMIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske, 

21)    MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

22)    LJUBAN ILJIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, 

23)    NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 

24)    Dr. LJILJANA VUKOVIĆ-ČEPRNJA, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske, 

25)    MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

26)    SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradnju, 

27)    SAĐIDA ĐONLAGIĆ Federalno ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, 

28)    SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save, 

29)    DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki  zavod - Banja Luka, 

30)    VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki  zavod Banja Luka, 

31)    JASMINKA DIZDAREVIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

32)    ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, 

33)    PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

34)    NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, 

35)    AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

36)    MARINKO BOŠNJAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

37)    AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

38)    BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo, 

39)    ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradnja d.d. Sarajevo, 

40)    Prof. dr. MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu. 

b)    eksperti: 

1)    Prof. dr. ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih nauka u Sarajevu, 

2)    Prof. dr. DRAGO  TRKULJA 

3)    Prof. dr. HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine, 

4)    Prof. dr. ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli,  

5)    Prof. dr. FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu, 

(2)    Za podršku interresorne Radne grupe imenuje se konsultantski tim u sastavu: 

a)    TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Komisija za deminiranje u Bosne i Hercegovine, Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine, 

b)    IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine - Centar za seizmologiju, 

c)    SABINA HODŽIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine, 

d)    IGOR KOVAČIĆ,  Republički hidrometeorološki  zavod - Banja Luka, 

e)    ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

f)    STOJANKA MILJKOVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, 

g)    STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, 

h)    ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, 

i)    ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, 

j)    BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske, 

k)    RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske, 

l)    SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, 

m)    VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, 

n)    IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine, 

o)    MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske. 

(3)    U skladu sa članom 7. stav (2) Metodologije  za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH" broj 86/09) (u daljnjem tekstu: Metodologija) u rad Radne grupe po potrebi se uključuju predstavnici Danske agencije za upravljanje u vanrednim situacijama - DEMA: 

a)    STEFFEN SCHMIDT, 

b)    ŠEFIK MUHIĆ. 

(4)    Koordinator Radne grupe zadužen je za koordinaciju i usmjeravanje aktivnosti Radne grupe, iniciranje i organiziranje sastanaka i planiranje aktivnosti, te je odgovoran za njen rad. 

Član 3.
(Zadaci Radne grupe) 

Zadaci Radne grupe su sljedeći: 

a)    Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine, 

b)    Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) u skladu sa Metodologijom, kako slijedi: 

1)    pregled općih karakteristika Bosne i Hercegovine, 

2)    identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda, 

3)    identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima, 

4)    procjena ranjivosti ljudi, imovine i kritične infrastrukture identificiranim rizicima, 

5)    sistematično dimenzioniranje rizika, njihova lociranost, vjerovatnoća, uzroci i posljedice izražene u ljudskim, materijalnim i finansijskim gubicima, gubicima prema okolišu i društvenoj zajednici, 

6)    utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu, 

7)    utvrđivanje mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapaciteta ugroženih područja za redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka, 

8)    izvođenje zaključaka i preporuka, 

9)    dostavljanje priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.). 

Član 4.
(Dužnosti nosioca izrade) 

(1)    U skladu sa članom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu Procjene ugroženosti. 

(2)    Institucije i organi koje predstavljau članovi Radne grupe dužne su koristiti vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupljanje podataka potrebnih za izradu Procjene ugroženosti. 

Član 5.
(Međunarodni standardi) 

Radna grupa će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a i druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti. 

Član 6.
(Rok za izradu) 

Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31.12.2010. godine. 

Član 7.
(Stupanje na snagu) 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 136/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

298 

Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), točke II stavak 1. Odluke o uspostavljanju Ureda koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDATELJA VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 126/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), tačke II stav 1. Odluke o uspostavqawu Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O IMENOVAWU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI KABINETU PREDSJEDAVAJUĆEG SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine. 

2.    Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 126/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), tačke II stav 1. Odluke o uspostavljanju Ureda koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 

1.    SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 126/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

299 

Na temelju članka 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE INOZEMNIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI 

1.    JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovini, na razdoblje od četiri godine. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. 

3.    Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 130/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređewe inostranih investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O IMENOVAWU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐEWE INOSTRANIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI 

1.    JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređewe inostranih investicija u Bosni i Hercegovini, na period od četiri godine. 

2.    Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa. 

3.    Rješewe se objavquje u "Službenom glasniku BiH". 

SM broj 130/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE STRANIH INVESTICIJA U BOSNI I HERCEGOVINI 

1.    JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini, na period od četiri godine. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. 

3.    Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH". 

VM broj 130/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

300 

Na temelju članka 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA RAVNATELJA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I VJEŠTAČENJA 

1.    DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika ravnatelja Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, na lični zahtjev. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. 

3.    Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH". 


VM broj 137/10
10. lipnja 2010. godine 

Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r. 


Na osnovu člana 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

O RAZRJEŠEWU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVAWA I VJEŠTAČEWA 

1.    DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička ispitivawa i vještačewa, na lični zahtjev. 

2.    Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa. 

3.    Rješewe se objavquje u "Službenom glasniku BiH". 


SM broj 137/10
10. juna 2010. godine 

Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r. 


Na osnovu člana 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I VJEŠTAČENJA 

1.    DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, na lični zahtjev. 

2.    Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. 

3.    Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH". 


VM broj 137/10
10. juna 2010. godine 

Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r. 

MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE 

301 

Na temelju članka 4. i članka 12. stavak (1) točka 12) Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), članka 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), članka 120., članka 137. stavak (3) i članka 161. stavak (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I. OPĆA PRAVILA 

Članak 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju temeljna načela, način i posebni uvjeti kojima se nadležna tijela rukovode u postupku prilikom upisa činjenjica koje proizilaze iz osobnog stanja (rođenje, vjenčanje, smrt) osoba pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), uvjeti i način na koji se pruža administrativna pomoć ovim osobama u BiH, te priznavanje osobnog stanja stečenog u zemlji porijekla ili uobičajenog boravaka. 

Članak 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo) 

(1)    Osobe koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uvjetima predviđenim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti, su: 

a)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH na temelju članka 116. točka a) Zakona, 

b)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH sukladno sa člankom 116. točka b) Zakona, 

c)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa člankom 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajanja obitelji na osnovu članka 120. stavak (3) Zakona, članovi i obitelji osoba iz stavka (1) točka a) i c) ovog članka uživaju ista prava kao i osobe iz članka 116. točka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava propisana ovim Pravilnikom. 

II. POSTUPAK I NADLEŽNA TIJELA 

Članak 3.
(Primjena propisa i informiranje o izvršenom upisu) 

(1)    Sukladno članku 120. Zakona, članku 12. Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i njenim Protokolom iz 1967. godine činjenice rođenja, vjenčanja ili smrti za osobe iz članka 2. ovog Pravilnika se upisuju u matične knjige pod jednakim uvjetima kao i za BiH državljane, sukladno sa pozitivnim propisima o matičnim knjigama u entitetima, Brčko Distriktu BiH, međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti i ovim Pravilnikom. 

(2)    Sve novoupisane činjenice o osobnom stanju osoba iz člana 2. ovog Pravilnika se dostavaljaju Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). 

Članak 4.
(Identifikacijski dokumenti) 

(1)    Osobe iz članka 2. stavak (1) točka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom. 

(2)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet i status kartonom supsidijarne zaštite. 

Članak 5.
(Pribavljanje dokumentacije i administrativna pomoć) 

(1)    Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju potrebnu za upis u matične knjige pod istim uvjetima kao i državljani BiH, ako tu dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemlje porijekla ili zemlje uobičajenog boravka. 

(2)    U slučaju da osoba iz članka 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivanja prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemlje porijekla ili zemlje uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje osobama pod međunarodnom zaštitom uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije koje služi kao zamjena za tražena dokumenta. 

Članak 6.
(Dokazivanje činjenica i pravna pomoć) 

U slučaju da se sporna činjenica ne može utvrditi niti na način propisan člankom 5. ovog Pravilnika, tijelo nadležano za vođenje matičnih knjiga je dužno poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim tijelom može takvu činjenicu ustvrditi, sukladno sa pozitivnim propisima u BiH. 

Članak 7.
(Stečena prava) 

(1)    Prava koja je osoba iz članka 2. ovog Pravilnika stekla prije dolaska na područje BiH i koja proističu iz njenog osobnog stanja priznaju sukladno pozitivnim propisima u BiH. 

(2 ) Osobno stanje osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo prije dolaska na teritorij BiH, a za koje ta osoba nema važećih dokaza, ustvrđuje se u postupku, na način i pod uvjetima koji su propisani pozitivnim zakonodavstvom u BiH. 

Članak 8.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na osobe iz članka 2. ovog Pravilnika primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH. 

(2)    U odnosu na zemlju porijekla osobe iz članka 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena suglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi. 

Članak 9.
(Načelo najboljeg interesa djeteta i jedinstvo obitelji) 

(1)    Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim radnjama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboljem interesu djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena sukladno pozitivnim propisima BiH i međunarodnim instrumentima. 

(2)    Dijete se prijavljuje sukladno pozitivnim propisima u BiH i od rođenja ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po njegovom rođenju, a koji su bitni za identificiranje djeteta i ostvarivanje njegovih drugih prava. 

(3)    Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH dužni su osigurati poštivanje načela jedinstva obitelji, u svim situacijama koje uključuju osobe iz članka 2. ovog Pravilnika. 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 10.
(Tumačenje Pravilnika) 

Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika mjerodavno je Ministarstvo. 

Članak 11.
(Stupanje na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o osobnom stanju i upisu činjenica rođenja, vjenčanja i smrti izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične knjige ("Službeni glasnik BiH", broj 51/07). 

Broj 01-41-3593/10
28. svibnja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr. Safet Halilović, v. r. 


Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretawu i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradwi sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom bezbjednosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O LIČNOM STAWU I UPISU U MATIČNE KWIGE ČIWENICA ROĐEWA, VJENČAWA I SMRTI LICA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I OPŠTA PRAVILA 

Član 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju osnovna načela, način i posebni uslovi kojima se nadležni organi rukovode u postupku prilikom upisa čiwewica koje proizilaze iz ličnog stawa (rođewe, vjenčawe, smrt) lica pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: BiH), uslovi i način na koji se pruža administrativna pomoć ovim licima u BiH, te priznavawe ličnog stawa stečenog u zemqi porijekla ili uobičajenog boravaka. 

Član 2.
(Lica koje ostvaruju pravo) 

(1)    Lica koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uslovima predviđenim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se primjewuju u BiH u ovoj oblasti, su: 

a)    Lica kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva bezbjednosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona, 

b)    Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva bezbjednosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona, 

c)    Lica kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajawa porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi porodice lica iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava kao i lica iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivawa prava propisana ovim Pravilnikom. 

II POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI 

Član 3.
(Primjena propisa i obavještavawe o izvršenom upisu) 

(1)    U skladu sa članom 120. Zakona, članom 12. Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i wenim Protokolom iz 1967., godine čiwenice rođewa, vjenčawa ili smrti za lica iz člana 2. ovog Pravilnika se upisuju u matične kwige pod jednakim uslovima kao i za BiH državqane, u skladu sa pozitivnim propisima o matičnim kwigama u entitetima, Brčko Distriktu BiH, međunarodnim instrumentima koji se primjewuju u BiH u ovoj oblasti i ovim Pravilnikom. 

(2)    Sve novoupisane čiwenice o osobnom stawu lica iz člana 2. ovog Pravilnika se dostavqaju Ministarstvu bezbjednosti BiH i Ministarstvu za qudska prava i izbjeglice BiH (u daqwem tekstu: Ministarstvo). 

Član 4.
(Identifikacijski dokumenti) 

(1)    Lica iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom. 

(2)    Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet i status validnim kartonom supsidijarne zaštite izdatim u skladu sa članom 121. Zakona. 

Član 5.
(Pribavqawe dokumentacije i administrativna pomoć) 

(1)    Lica iz člana 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju potrebnu za upis u matične kwige pod istim uslovima kao i državqani BiH, ako tu dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemqe porijekla ili zemqe uobičajenog boravka. 

(2)    U slučaju da lica iz člana 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivawa prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemqe porijekla ili zemqe uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje licima pod međunarodnom zaštitom uvjerewe o čiwenicama iz službene evidencije koje služi kao zamjena za tražena dokumenta. 

Član 6.
(Dokazivawe čiwenica i pravna pomoć) 

U slučaju da se sporna čiwenica ne može utvrditi niti na način propisan članom 5. ovog Pravilnika, organ nadležan za vođewe matičnih kwiga je dužan poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim organom može takvu čiwenicu utvrditi, u skladu sa pozitivnim propisima u BiH. 

Član 7.
(Stečena prava) 

(1)    Prava koja je lice iz člana 2. ovog Pravilnika steklo prije dolaska na područje BiH i koja proističu iz wenog ličnog stawa priznaju se u skladu sa pozitivnim propisima u BiH. 

(2)    Lično stawe lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo prije dolaska na teritorij BiH, a za koje ta lica nema važećih dokaza, utvrđuje se u postupku, na način i pod uslovima koji su propisani pozitivnim zakonodavstvom u BiH. 

Član 8.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na lica iz člana 2. ovog Pravilnika primjewuju se propisi o zaštiti ličnih podataka koji se odnose i na državqane BiH. 

(2)    U odnosu na zemqu porijekla lica iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerqivim i mogu biti dostavqeni zemqi porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišqewe Ministarstva i pismena saglasnost lica na koju se taj podatak odnosi. 

Član 9.
(Načelo najboqeg interesa djeteta i jedinstvo porodice) 

(1)    Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim radwama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboqem interesu djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena u skladu sa pozitivnim propisima BiH i međunarodnim instrumentima. 

(2)    Dijete se prijavquje u skladu sa pozitivnim propisima u BiH i od rođewa ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po wegovom rođewu, a koji su bitni za identificirawe djeteta i ostvarivawe wegovih drugih prava. 

(3)    Ministarstvo i ostali nadležni organi u BiH dužni su osigurati poštivawe načela jedinstva porodice, u svim situacijama koje ukqučuju lica iz člana 2. ovog Pravilnika. 

III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 10.
(Tumačewe Pravilnika) 

Za tumačewe i provođewe odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo. 

Član 11.
(Stupawe na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupawem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o ličnom stawu i upisu čiwenica rođewa, vjenčawa i smrti izbjeglica i lica pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične kwige ("Službeni glasnik BiH", broj 51/07). 

Broj 01-41-3593/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr Safet Halilović, s. r. 


Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I. OPĆA PRAVILA 

Član 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju osnovna načela, način i posebni uslovi kojima se nadležni organi rukovode u postupku prilikom upisa činjenjica koje proizilaze iz osobnog stanja (rođenje, vjenčanje, smrt) osoba pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), uslovi i način na koji se pruža administrativna pomoć ovim osobama u BiH, te priznavanje osobnog stanja stečenog u zemlji porijekla ili uobičajenog boravaka. 

Član 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo) 

(1)    Osobe koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uslovima predviđenim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti, su: 

a)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona, 

b)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona, 

c)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajanja porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi porodice osoba iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava kao i osobe iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava propisana ovim Pravilnikom. 

II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI 

Član 3.
(Primjena propisa i obavještavanje o izvršenom upisu) 

(1)    U skladu sa članom 120. Zakona, članom 12. Konvencije o statusu izbjegle osobe iz 1951. godine i njenim Protokolom iz 1967. godine činjenice rođenja, vjenčanja ili smrti za osobe iz člana 2. ovog Pravilnika se upisuju u matične knjige pod jednakim uslovima kao i za BiH državljane, u skladu sa pozitivnim propisima o matičnim knjigama u entitetima, Brčko Distriktu BiH, međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti i ovim Pravilnikom. 

(2)    Sve novoupisane činjenice o osobnom stanju osoba iz člana 2. ovog Pravilnika se dostavljaju Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). 

Član 4.
(Identifikacijski dokumenti) 

(1)    Osobe iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom. 

(2)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet i status kartonom supsidijarne zaštite. 

Član 5.
(Pribavljanje dokumentacije i administrativna pomoć) 

(1)    Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju potrebnu za upis u matične knjige pod istim uslovima kao i državljani BiH, ako tu dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemlje porijekla ili zemlje uobičajenog boravka. 

(2)    U slučaju da osoba iz člana 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivanja prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemlje porijekla ili zemlje uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje osobama pod međunarodnom zaštitom uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije koje služi kao zamjena za tražena dokumenta. 

Član 6.
(Dokazivanje činjenica i pravna pomoć) 

U slučaju da se sporna činjenica ne može utvrditi niti na način propisan članom 5. ovog Pravilnika, organ nadležan za vođenje matičnih knjiga je dužan poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim organom može takvu činjenicu utvrditi, u skladu sa pozitivnim propisima u BiH. 

Član 7.
(Stečena prava) 

(1)    Prava koja je osoba iz člana 2. ovog Pravilnika stekla prije dolaska na područje BiH i koja proističu iz njenog osobnog stanja priznaju se u skladu sa pozitivnim propisima u BiH. 

(2)    Osobno stanje osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo prije dolaska na teritorij BiH, a za koje ta osoba nema važećih dokaza, utvrđuje se u postupku, na način i pod uslovima koji su propisani pozitivnim zakonodavstvom u BiH. 

Član 8.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na osobe iz člana 2. ovog Pravilnika primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH. 

(2)    U odnosu na zemlju porijekla osobe iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena saglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi. 

Član 9.
(Načelo najboljeg interesa djeteta i jedinstvo porodice) 

(1)    Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim radnjama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboljem interesu djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena u skladu sa pozitivnim propisima BiH i međunarodnim instrumentima. 

(2)    Dijete se prijavljuje u skladu sa pozitivnim propisima u BiH i od rođenja ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po njegovom rođenju, a koji su bitni za identificiranje djeteta i ostvarivanje njegovih drugih prava. 

(3)    Ministarstvo i ostali nadležni organi u BiH dužni su osigurati poštivanje načela jedinstva porodice, u svim situacijama koje uključuju osobe iz člana 2. ovog Pravilnika. 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 10.
(Tumačenje Pravilnika) 

Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo. 

Član 11.
(Stupanje na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o osobnom stanju i upisu činjenica rođenja, vjenčanja i smrti izbjegle osobe i osoba pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične knjige ("Službeni glasnik BiH", broj 51/07). 

Broj 01-41-3593/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr. Safet Halilović, s. r. 

302 

Na temelju članka 4. i članka 12. stavak (1) točka 12) Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), članka 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), članka 120., članka 137. stavak (3) i članka 161. stavak (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I. OPĆA PRAVILA 

Članak 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju nadležna tijela, uvjeti i način ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznata međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), način financiranja prava i druga pitanja značajna za ostvarivanje prava propisanih ovim Pravilnikom. 

Članak 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu) 

(1)    Osobe koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uvjetima kao i državljani BiH, a sukladno sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim sporazumima u ovoj oblasti su: 

a)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH na temelju članka 116. točka a) Zakona, 

b)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH sukladno članku 116. točka b) Zakona, 

c)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status sukladno članku 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajanja obitelji na temelju članka 120. stavak (3) Zakona, članovi obitelji osoba iz stavka (1) točka a) i c) ovog članka uživaju ista prava kao i osobe iz članka 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. 

II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI 

Članak 3.
(Identifikacioni dokumenti) 

(1)    Osobe iz članka 2. stavak (1) točka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom. 

(2)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet i status kartonom supsidijarne zaštite. 

Članak 4.
(Uvjet ostvarivanja obveznog zdravstvenog osiguranja) 

(1)    Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje u skladu sa člankom 120. stavak (6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po osnovu kojeg se ostvaruje obvezno zdravstveno osiguranje, ostvaruju svoja prava na način i pod uvjetima propisanim zakonima i drugim propisima iz oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osiguranja koji su na snazi u BiH. 

(2)    Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika koje ne ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje na način naveden u stavku (1) ovoga člana (u daljnjem tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom i ovim Pravilnikom. 

Članak 5.
(Osiguranje sredstava za obvezno zdravstveno osiguranje) 

(1)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je obveznik uplate doprinosa (u daljnjem tekstu: obveznik osiguranja). Ministarstvo uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranike koji ispunjavaju uvjete iz članka 3. i 4. stavak (2) ovog Pravilnika. Uplata doprinosa se vrši sljedećim nosiocima osiguranja: Fondu za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH i nadležnom odsjeku za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nosioci osiguranja). Obvezno zdravstveno osiguranje po ovom temelju imaju i članovi obitelji osiguranika, pod uvjetom da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom temelju u BiH. 

(2)    Stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika ustvrđuje se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u BiH, a prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH. 

Članak 6.
(Postupanje sa prijavama za zdravstveno osiguranje) 

(1)    Prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika, podnosi Ministarstvo na propisanom obrascu nosioca osiguranja. 

(2)    Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje se podnosi nosiocu osiguranja u mjestu prebivališta osoba iz članka 2. stavak (1) točke a) i c) ili boravišta osobe iz članka 2. stavak (1) točka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta ili boravišta ustvrđuje se na temelju identifikacionih dokumenata navedenih u članku 3. ovog Pravilnika. 

(3)    Ministarstvo dogovara sa nosiocima osiguranja šifru osiguranika i ostala tehnička pitanja vezana za prijavu i odjavu osiguranja. 

(4)    Nosioci osiguranja, po zaprimljenoj prijavi osiguranja od strane Ministarstva, vrše provjeru da li osoba, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po nekom drugom temelju i o tome, bez odlaganja, obavještava Ministarstvo i vraća zaprimljenu prijavu. 

(5)    Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje se obraćaju Ministarstvu sa zahtjevom da ostvare pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, dužna su dati izjavu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste obvezno zdravstveno osiguranje niti po jednom drugom temelju. 

(6)    Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika su dužne, radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu prijavljivati se Ministarstvu svakog 10. u mjesecu. 

Članak 7.
(Ostvarivanje prava na obvezno osiguranje) 

(1)    Nosilac osiguranja, kod kojeg je izvršena prijava na osiguranje, izdaje osiguraniku i članovima njegove obitelji zdravstvenu knjižicu. Status osigurane osobe se dokazuje ovjerenom zdravstvenom knjižicom i identifikacionim dokumentom iz članka 3. ovog Pravilnika. 

(2)    Nosilac osiguranja osiguranim osobama vrši ovjeru zdravstvene knjižice u mjestu prebivališta ili boravišta. 

Članak 8.
(Odjava obveznog zdravstvenog osiguranja) 

(1)    Ministarstvo podnosi odjavu sa osiguranja osiguranika na propisanom obrascu nosioca osiguranja. 

(2)    Ministarstvo odjavljuje sa obveznog zdravstvenog osiguranja sve osobe kojima je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa, kao i osoba koje su stekle uvjete za obvezno zdravstveno osiguranje po drugom temelju. 

(3)    Ministarstvo sigurnosti BiH bez odlaganja obavještava Ministarstvo o svim statusnim pitanjima na način propisan Zakonom. 

(4)    Nosilac osiguranja, po saznanju, obavještava Ministarstvo da je osiguranik stekao uvjete za status osigurane osobe po drugom temelju. 

Članak 9.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na osobe iz članka 2. ovog Pravilnika primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH. 

(2)    U odnosu na zemlju porijekla osobe iz članka 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena suglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi. 

Članak 10.
(Vođenje službene evidencije) 

(1)    Ministarstvo vodi službenu evidenciju o osobama koja ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje po ovom Pravilniku. 

(2)    Ministarstvo izdaje na temelju članka 162. Zakona o upravnom postupku potvrde o činjenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju. 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 11.
(Povoljniji tretman) 

Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoljniji tretman osobama iz članka 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, a koja imaju prebivalište ili boravište na njihovoj teritoriji, ukoliko se povoljniji tretman pruža i državljanima BiH. 

Članak 12.
(Tumačenje Pravilnika) 

Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo. 

Članak 13.
(Stupanje na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07). 

Broj 01-31-3594/10
28. svibnja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr. Safet Halilović, v. r. 


Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretawu i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradwi sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom bezbjednosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O NAČINU OSTVARIVAWA ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE LICA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I OPŠTA PRAVILA 

Član 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju nadležni organi, uslovi i način ostvarivawa zdravstvenog osigurawa i zdravstvene zaštite lica kojima je priznata međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: BiH), način finansirawa prava i druga pitawa značajna za ostvarivawe prava propisanih ovim Pravilnikom. 

Član 2.
(Lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu) 

(1)    Lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovima kao i državqani BiH, a u skladu sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim sporazumima u ovoj oblasti su: 

a)    Lica kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva bezbjednosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona, 

b)    Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva bezbjednostii BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona, 

c)    Lica kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajawa porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi porodice lica iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava kao i lica iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivawa prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osigurawe. 

II POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI 

Član 3.
(Identifikacioni dokumenti) 

(1)    Lica iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom. 

(2)    Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet i status važećim kartonom supsidijarne zaštite. 

Član 4.
(Uslov ostvarivawa obaveznog zdravstvenog osigurawa) 

(1)    Lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koja u skladu sa članom 120. stav (6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po osnovu kojeg se ostvaruje obavezno zdravstveno osigurawe, ostvaruju svoja prava na način i pod uslovima propisanim zakonima i drugim propisima iz oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osigurawa koji su na snazi u BiH. 

(2)    Lica iz člana 2. ovog Pravilnika koja ne ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osigurawe na način naveden u stavu (1) ovoga člana (u daqwem tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osigurawe pod uslovima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog osigurawa u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom i ovim Pravilnikom. 

Član 5.
(Osigurawe sredstava za obavezno zdravstveno osigurawe) 

(1)    Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH (u daqwem tekstu: Ministarstvo) je obaveznik uplate doprinosa (u daqwem tekstu: obaveznik osigurawa). Ministarstvo uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osigurawe za osiguranike koji ispuwavaju uslove iz člana 3. i 4. stav (2) ovog Pravilnika. Uplata doprinosa se vrši sqedećim nosiocima osigurawa: Fondu za zdravstveno osigurawe Republike Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog osigurawa u Federaciji BiH i nadležnom odsijeku za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta BiH (u daqwem tekstu: nosioci osigurawa). Obavezno zdravstveno osigurawe po ovom osnovu imaju i članovi porodice osiguranika, pod uslovom da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu u BiH. 

(2)    Stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osigurawe osiguranika utvrđuje se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plate zaposlenih u BiH, a prema posqedwim objavqenim podacima Agencije za statistiku BiH. 

Član 6.
(Postupawe sa prijavama za zdravstveno osigurawe) 

(1)    Prijavu na obavezno zdravstveno osigurawe osiguranika, podnosi Ministarstvo na propisanom obrascu nosioca osigurawa. 

(2)    Prijava na obavezno zdravstveno osigurawe se podnosi nosiocu osigurawa u mjestu prebivališta lica iz člana 2. stav (1) tačke a) i c) ili boravišta lica iz člana 2. stav (1) tačka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta ili boravišta utvrđuje se na osnovu identifikacionih dokumenata navedenih u članu 3. ovog Pravilnika. 

(3)    Ministarstvo dogovara sa nosiocima osigurawa šifru osiguranika i ostala tehnička pitawa vezana za prijavu i odjavu osigurawa. 

(4)    Nosioci osigurawa, po zaprimqenoj prijavi osigurawa od strane Ministarstva, vrše provjeru da li lice, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na obavezno zdravstveno osigurawe po nekom drugom osnovu i o tome, bez odlagawa, obavještava Ministarstvo i vraća zaprimqenu prijavu. 

(5)    Lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koja se obraćaju Ministarstvu sa zahtjevom da ostvare pravo na obavezno zdravstveno osigurawe, dužna su dati izjavu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste obavezno zdravstveno osigurawe niti po jednom drugom osnovu. 

(6)    Lica iz član 2. ovog Pravilnika su dužna, radi ostvarivawa prava na zdravstveno osigurawe i zdravstvenu zaštitu, prijavqivati se Ministarstvu svakog 10. u mjesecu. 

Član 7.
(Ostvarivawe prava na obavezno osigurawe) 

(1)    Nosilac osigurawa, kod kojeg je izvršena prijava na osigurawe, izdaje osiguraniku i članovima wegove porodice zdravstvenu kwižicu. Status osiguranog lica se dokazuje ovjerenom zdravstvenom kwižicom i identifikacionim dokumentom iz člana 3. ovog Pravilnika. 

(2)    Nosilac osigurawa osiguranim licima vrši ovjeru zdravstvene kwižice u mjestu prebivališta ili boravišta. 

Član 8.
(Odjava obaveznog zdravstvenog osigurawa) 

(1)    Ministarstvo podnosi odjavu sa osigurawa osiguranika na propisanom obrascu nosioca osigurawa. 

(2)    Ministarstvo odjavquje sa obaveznog zdravstvenog osigurawa sva lica kojima je Ministarstvo bezbjednosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa, kao i lica koja su stekla uslove za obavezno zdravstveno osigurawe po drugom osnovu. 

(3)    Ministarstvo bezbjednosti BiH bez odlagawa obavještava Ministarstvo o svim statusnim pitawima na način propisan Zakonom. 

(4)    Nosilac osigurawa, po saznawu, obavještava Ministarstvo da je osiguranik stekao uslove za status osiguranog lica po drugom osnovu. 

Član 9.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na lica iz člana 2. ovog Pravilnika primjewuju se propisi o zaštiti ličnih podataka koji se odnose i na državqane BiH. 

(2)    U odnosu na zemqu porijekla lica iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerqivim i mogu biti dostavqeni zemqi porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišqewe Ministarstva i pismena saglasnost lica na koju se taj podatak odnosi. 

Član 10.
(Vođewe službene evidencije) 

(1)    Ministarstvo vodi službenu evidenciju o licima koja ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osigurawe po ovom Pravilniku. 

(2)    Ministarstvo izdaje na osnovu člana 162. Zakona o upravnom postupku potvrde o čiwenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju. 

III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 11.
(Povoqniji tretman) 

Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoqniji tretman licima iz člana 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivawa prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osigurawe, a koja imaju prebivalište ili boravište na wihovoj teritoriji, ukoliko se povoqniji tretman pruža i državqanima BiH. 

Član 12.
(Tumačewe Pravilnika) 

Za tumačewe i provođewe odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo. 

Član 13.
(Stupawe na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupawem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu ostvarivawa zdravstvenog osigurawa i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07). 

Broj 01-31-3594/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr Safet Halilović, s. r. 


Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine, donosi 

PRAVILNIK 

O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI 

I. OPĆA PRAVILA 

Član 1.
(Predmet Pravilnika) 

Ovim Pravilnikom se propisuju nadležni organi, uslovi i način ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznata međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), način finansiranja prava i druga pitanja značajna za ostvarivanje prava propisanih ovim Pravilnimom. 

Član 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu) 

(1)    Osobe koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovima kao i državljani BiH, a u skladu sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim sporazumima u ovoj oblasti su: 

a)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona, 

b)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom Ministarstva sigurnosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona, 

c)    Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona. 

(2)    U slučaju spajanja porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi porodice osoba iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava kao i osobe iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje. 

II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI 

Član 3.
(Identifikacioni dokumenti) 

(1)    Osobe iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom,. 

(2)    Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju kartonom supsidijarne zaštite. 

Član 4.
(Uslov ostvarivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja) 

(1)    Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koje u skladu sa članom 120. stav (6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po osnovu kojeg se ostvaruje obavezno zdravstveno osiguranje, ostvaruju svoja prava na način i pod uslovima propisanim zakonima i drugim propisima iz oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osiguranja koji su na snazi u BiH. 

(2)    Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika koja ne ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje na način naveden u stavu (1) ovoga člana (u daljnjem tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje pod uslovima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom i ovim Pravilnikom. 

Član 5.
(Osiguranje sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje) 

(1)    Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je obaveznik uplate doprinosa (u daljnjem tekstu: obaveznik osiguranja). Ministarstvo uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranike koji ispunjavaju uslove iz člana 3. i 4. stav (2) ovog Pravilnika. Uplata doprinosa se vrši sljedećim nosiocima osiguranja: Fondu za zdravstveno osiguranje Republike Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH i nadležnom odsjeku za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nosioci osiguranja). Obavezno zdravstveno osiguranje po ovom osnovu imaju i članovi porodice osiguranika, pod uslovom da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu u BiH. 

(2)    Stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika utvrđuje se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u BiH, a prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH. 

Član 6.
(Postupanje sa prijavama za zdravstveno osiguranje) 

(1)    Prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika, podnosi Ministarstvo na propisanom obrascu nosioca osiguranja. 

(2)    Prijava na obavezno zdravstveno osiguranje se podnosi nosiocu osiguranja u mjestu prebivališta osoba iz člana 2. stav (1) tačke a) i c) ili boravišta osobe iz člana 2. stav (1) tačka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta ili boravišta utvrđuje se na osnovu identifikacionih dokumenata navedenih u članu 3. ovog Pravilnika. 

(3)    Ministarstvo dogovara sa nosiocima osiguranja šifru osiguranika i ostala tehnička pitanja vezana za prijavu i odjavu osiguranja. 

(4)    Nosioci osiguranja, po zaprimljenoj prijavi osiguranja od strane Ministarstva, vrše provjeru da li osoba, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu i o tome, bez odlaganja, obavještava Ministarstvo i vraća zaprimljenu prijavu. 

(5)    Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koja se obraćaju Ministarstvu sa zahtjevom da ostvare pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, dužna su dati izjavu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste obavezno zdravstveno osiguranje niti po jednom drugom osnovu. 

(6)    Osobe iz član 2. ovog Pravilnika su dužna, radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu prijavljivati se Ministarstvu svakog 10. u mjesecu. 

Član 7.
(Ostvarivanje prava na obavezno osiguranje) 

(1)    Nosilac osiguranja, kod kojeg je izvršena prijava na osiguranje, izdaje osiguraniku i članovima njegove porodice zdravstvenu knjižicu. Status osigurane osobe se dokazuje ovjerenom zdravstvenom knjižicom i identifikacionim dokumentom iz člana 3. ovog Pravilnika. 

(2)    Nosilac osiguranja osiguranim osobama vrši ovjeru zdravstvene knjižice u mjestu prebivališta ili boravišta. 

Član 8.
(Odjava obaveznog zdravstvenog osiguranja) 

(1)    Ministarstvo podnosi odjavu sa osiguranja osiguranika na propisanom obrascu nosioca osiguranja. 

(2)    Ministarstvo odjavljuje sa obaveznog zdravstvenog osiguranja sve osobe kojima je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa, kao i osoba koje su stekle uslove za obavezno zdravstveno osiguranje po drugom osnovu. 

(3)    Ministarstvo sigurnosti BiH bez odlaganja obavještava Ministarstvo o svim statusnim pitanjima na način propisan Zakonom. 

(4)    Nosilac osiguranja, po saznanju, obavještava Ministarstvo da je osiguranik stekao uslove za status osigurane osobe po drugom osnovu. 

Član 9.
(Zaštita podataka) 

(1)    Na podatke koji se odnose na osobe iz člana 2. ovog Pravilnika primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH. 

(2)    U odnosu na zemlju porijekla osobe iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena saglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi. 

Član 10.
(Vođenje službene evidencije) 

(1)    Ministarstvo vodi službenu evidenciju o osobama koja ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom Pravilniku. 

(2)    Ministarstvo izdaje na osnovu člana 162. Zakona o upravnom postupku potvrde o činjenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju. 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 11.
(Povoljniji tretman) 

Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoljniji tretman osobama iz člana 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, a koja imaju prebivalište ili boravište na njihovoj teritoriji, ukoliko se povoljniji tretman pruža i državljanima BiH. 

Član 12.
(Tumačenje Pravilnika) 

Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo. 

Član 13.
(Stupanje na snagu) 

(1)    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

(2)    Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07). 

Broj 01-31-3594/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo 


Ministar
Dr. Safet Halilović, s. r. 

MINISTARSTVO PRAVDE
BOSNE I HERCEGOVINE 

303 

Na temelju članka 26. stavak 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 12/10- u daljnjem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne i Hercegovine donosi 

PRAVILNIK 

O ORGANIZACIJI I UVJETIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - VJEŽBENIKA 

Članak 1. 

Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uvjeti provođenja praktične obuke zavodskog službenika - vježbenika (u daljnjem tekstu: vježbenik), način osnivanja i rad povjerenstva koje prati i ocjenjuje praktičnu obuku vježbenika u Zavodu za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod) 

Članak 2. 

Za vrijeme vježbeničkog staža, vježbenik se, kroz praktičnu obuku i rad, a pod stručnim nadzorom ravnatelja i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih službenika Zavoda, osposobljava za stručno i samostalno vršenje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

O sprovođenju praktične obuke vježbenika stara se ravnatelj Zavoda ili službena osoba koju on odredi. 

Članak 3. 

Praktična obuka vježbenika obuhvata rad na poslovima i zadacima u svezi sa: 

1.    postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih osoba, 

2.    unutarnjim i spoljnjim osiguranjem, 

3.    sprovođenjem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih osoba, 

4.    održavanjem unutarnjeg reda i stege i osiguranja zatvorenika, osuđenih i pritvorenih osoba na radu ili kada se nalaze na liječenju u zdravstvenoj ustanovi van kruga zavoda, 

5.    rukovanjem vatrenim oružjem, kemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u savladavanju aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika te poznavanjem borilačkih vještina (džudo, karate i dr.), 

6.    rukovanjem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima kojima se vrši nadzor osiguranja. 

Članak 4. 

U tijeku praktične obuke iz članka 3. ovog Pravilnika, vježbenik je dužan da provede: 

a)    na poslovima iz točke 1. i 4. po jedan mjesec, 

b)    na poslovima iz točke 2. četiri mjeseca. 

1.    Obuka vježbenika iz toč. 3, 5. i 6. članka, 3. ovog Pravilnika vrši se u tijeku trajanja praktične obuke iz stavka 1. ovog članka u skladu sa važećim zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršenja službe osiguranja, naoružanju i opremi i uporabi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude u Zavodima za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

U tijeku trajanja praktične obuke vježbenika obvezne su vježbe gađanja iz vatrenog oružja iz naoružanja zavoda. 

U tijeku trajanja praktične obuke, vježbenik ne može provesti na poslovima spoljnjeg osiguranja više od dva mjeseca. 

Članak 5. 

Sprovođenje praktične obuke vježbenika vrši se po planu i programu koji donosi ravnatelj Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe osiguranja. 

Izvođenje praktične obuke po planu i programu iz stavka 1. ovog članka može se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde Bosne i Hercegovine da suglasnost. 

Prije početka sprovođenja praktične obuke vježbenik se upoznaje sa utvrđenim planom i programom praktične obuke, programom polaganja stručnog ispita za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima vježbenika. 

Upoznavanje u smislu stavka 3. ovog članka vrši rukovodilac službe osiguranja. 

Članak 6. 

Praktična obuka vježbenika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je osoba primljena na rad u svojstvu vježbenika. 

Uz suglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde) ravnatelji dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti da vježbenik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu ako ne postoje uvjeti za uspješno provođenje plana ili dijela plana praktične obuke vježbenika u zavodu u koji je primljen na rad. 

Praktična obuka vježbenika shodno članku 23. i 36. Zakona, može se vršiti u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispunjava uvjete za navedenu obuku. 

Obavljanje obuke vježbenika u smislu stavka 3. ovog članka izvršavat će se u skladu sa principima međusobne suradnje i dogovaranja između Ministarstva pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srpske, a na temelju prethodno zaključenog ugovora. 

Troškove praktične obuke, koja se organizira u smislu stavka 3. i 4. ovog članka, snosi Ministarstvo pravde. 

Članak 7. 

U tijeku praktične obuke vježbenik vodi dnevnik u koji unosi naročito: naziv poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova i radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajanja i način obučavanja. 

U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavljaju službenu tajnu. 

Rukovodilac službe osiguranja u zavodu u kojem se vrši praktična obuka vježbenika dužan je povremeno, a najmanje jedanput u toku petnaest dana, pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke, s naznakom datuma izvršenja pregleda. 

Članak 8. 

Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo da u tijeku radnog vremena koristi najmanje jedan sat za pripremanje gradiva predviđenog programom za polaganje stručnog ispita. 

Za obuku vježbenika u smislu stavka 1. ovog članka Zavod je dužan osigurati posebnu prostoriju. 

Ako u zavodu ima veći broj vježbenika, zavod može organizirati grupnu nastavu za pripremu polaganja stručnog ispita. 

Dva ili više zavoda mogu zajednički organizirati grupnu nastavu za svoje vježbenike. 

Grupno pripremanje gradiva u smislu, stavka 3. i 4. ovog članka može se organizirati i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji se bave edukacijom osoba srodnih zanimanja. 

Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stavka 5. ovog članka su dužne osigurati izvođenje nastave u skladu sa programom iz članka 5. ovog Pravilnika i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom. 

Članak 9. 

Praktičnu obuku vježbenika prati i ocjenjuje Povjerenstvo za ocjenu praktičnog rada vježbenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), koje ima predsjednika i dva člana. 

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka obrazuje ravnatelj Zavoda od uposlenika Zavoda koji su stručni za poslove vaspitanja - tretmana i osiguranja. 

Članak 10. 

Osim praktičnog rada vježbenika, predmet ocjenjivanja je i urednost i marljivost u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno korištenje radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivanje osobnih osobina na poslu kao što su samoinicijativnost, preduzimljivost, blagovremenost, ponašanje i odnos prema uposlenicima Zavoda ili drugim osobama kao i druge slične radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavljanje i usvajanje odgovarajućih standarda za obavljanje poslova ovlaštenog zavodskog službenika u izvršavanju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou. 

Povjerenstvo daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti vježbenika ocjenom "zadovoljava" ili "nezadovoljava". 

Članak 11. 

Konačna ocjena iz stavka 2. članka 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu ukupnog zbira bodova. 

Svaki član Povjerenstva posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata dodijeljujući mu određen broj bodova za svaku oblast iz stavka 1. članka 3. i stavka 1. članka 10. ovog Pravilnika. 

Za svaku točku stavka 1. članka 3. i stavka 1. članka 10. ovog Pravilnika, član Povjerenstva može dati maksimalno od po 5 bodova. 

Ukupan zbir bodova za ocjenu vježbenika je zbir bodova sva tri člana Povjerenstva. Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105. 

Za ocjenu "zadovoljava" vježbenik mora ostvariti 2/3 od ukupno mogućeg broja bodova (70). 

Bodovanjem se vrednuje praktičan rad vježbenika na temelju podataka o provedenoj praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe osiguranja ili druge ovlaštene osobe. 

Vježbenik koji prilikom ocjenjivanja ne ostvari najmanje 70 bodova ocjenjuje se ocjenom "nezadovoljava". 

Ocjenu iz stavka 7. ovog članka Povjerenstvo daje vježbeniku za kojeg se procijeni da u tijeku praktične obuke nije usvojio znanja i vještine neophodne za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

Članak 12. 

Ukoliko vježbenik od strane Povjerenstva bude ocijenjen ocjenom "nezadovoljava", ne može pristupiti polaganju stručnog ispita. 

Vježbeniku iz stavka 1. ovog članka, kao i vježbeniku koji nakon završene praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu. 

Vježbenik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika. 

Članak 13. 

Vježbenik koji zadovolji uvjete i kriterije praktične obuke iz članka 11. i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uvjetima, načinu i programu polaganja stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima za izvršenje kaznenih sankcija, pritvoa i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

Članak 14. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 06-02-2-6239/10
31. svibnja 2010. godine 

Ministar
Bariša Čolak, v. r. 


Na osnovu člana 26. stav 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršewu krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 12/10- u daqwem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne i Hercegovine donosi 

PRAVILNIK 

O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐEWA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - PRIPRAVNIKA 

Član 1. 

Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uslovi provođewa praktične obuke zavodskog službenika- pripravnika (u daqwem tekstu: pripravnik), način osnivawa i rad komisije koja prati i ocjewuje praktičnu obuku pripravnika u Zavodu za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Zavod) 

Član 2. 

Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se, kroz praktičnu obuku i rad, a pod stručnim nadzorom upravnika i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih službenika Zavoda, osposobqava za stručno i samostalno vršewe poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

O sprovođewu praktične obuke pripravnika stara se upravnik Zavoda ili službeno lice koje on odredi. 

Član 3. 

Praktična obuka pripravnika obuhvata rad na poslovima i zadacima u vezi sa: 

1.    postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica, 

2.    unutrašwim i spoqašwim obezbjeđewem, 

3.    sprovođewem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica, 

4.    održavawem unutrašweg reda i discipline i obezbjeđewa zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica na radu ili kada se nalaze na liječewu u zdravstvenoj ustanovi van kruga zavoda, 

5.    rukovawem vatrenim oružjem, hemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u savladavawu aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika te poznavawem borilačkih vještina ( xudo, karate i dr.), 

6.    rukovawem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima kojima se vrši nadzor obezbjeđewa. 

Član 4. 

U toku praktične obuke iz člana 3. ovog Pravilnika, pripravnik je dužan da provede: 

a)    na poslovima iz tačke 1. i 4. po jedan mjesec, 

b)    na poslovima iz tačke 2. četiri mjeseca. 

1.    Obuka pripravnika iz tač. 3., 5. i 6. člana, 3. ovog Pravilnika vrši se u toku trajawa praktične obuke iz stava 1. ovog člana u skladu sa važećim zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršewa službe obezbjeđewa, naoružawu i opremi i upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude u Zavodima za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

U toku trajawa praktične obuke pripravnika obavezne su vježbe gađawa iz vatrenog oružja iz naoružawa zavoda. 

U toku trajawa praktične obuke, pripravnik ne može provesti na poslovima spoqašweg obezbjeđewa više od dva mjeseca. 

Član 5. 

Sprovođewe praktične obuke pripravnika vrši se po planu i programu koji donosi upravnik Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe obezbjeđewa. 

Izvođewe praktične obuke po planu i programu iz stava 1. ovog člana može se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde Bosne i Hercegovine da saglasnost. 

Prije početka sprovođewa praktične obuke pripravnik se upoznaje sa utvrđenim planom i programom praktične obuke, programom polagawa stručnog ispita za zvawe ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima pripravnika. 

Upoznavawe u smislu stava 3. ovog člana vrši rukovodilac službe obezbjeđewa. 

Član 6. 

Praktična obuka pripravnika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je lice primqeno na rad u svojstvu pripravnika. 

Uz saglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Ministarstvo pravde) upravnici dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti da pripravnik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu ako ne postoje uslovi za uspješno sprovođewe plana ili dijela plana praktične obuke pripravnika u zavodu u koji je primqen na rad. 

Praktična obuka pripravnika shodno članu 23. i 36. Zakona, može se vršiti u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispuwava uslove za navedenu obuku. 

Obavqawe obuke pripravnika u smislu stava 3. ovog člana izvršavaće se u skladu sa principima međusobne saradwe i dogovarawa između Ministarstva pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srpske, a na osnovu prethodno zakqučenog ugovora. 

Troškove praktične obuke, koja se organizuje u smislu stava 3. i 4. ovog člana, snosi Ministarstvo pravde. 

Član 7. 

U toku praktične obuke pripravnik vodi dnevnik u koji unosi naročito: naziv poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova i radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajawa i način obučavawa. 

U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavqaju službenu tajnu. 

Rukovodilac službe obezbjeđewa u zavodu u kojem se vrši praktična obuka pripravnika dužan je povremeno, a najmawe jedanput u toku petnaest dana, pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke, s naznakom datuma izvršewa pregleda. 

Član 8. 

Za vrijeme trajawa pripravničkog staža pripravnik ima pravo da u toku radnog vremena koristi najmawe jedan sat za pripremawe gradiva predviđenog programom za polagawe stručnog ispita. 

Za obuku pripravnika u smislu stava 1. ovog člana Zavod je dužan osigurati posebnu prostoriju. 

Ako u zavodu ima veći broj pripravnika, zavod može organizovati grupnu nastavu za pripremu polagawa stručnog ispita. 

Dva ili više zavoda mogu zajednički organizovati grupnu nastavu za svoje pripravnike. 

Grupno pripremawe gradiva u smislu stava 3. i 4. ovog člana može se organizovati i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji se bave edukacijom lica srodnih zanimawa. 

Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stava 5. ovog člana su dužne obezbijediti izvođewe nastave u skladu sa programom iz člana 5. ovog Pravilnika i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom. 

Član 9. 

Praktičnu obuku pripravnika prati i ocjewuje Komisija za ocjenu praktičnog rada pripravnika (u daqwem tekstu: Komisija), koja ima predsjednika i dva člana. 

Komisiju iz stava 1. ovog člana obrazuje upravnik Zavoda od zaposlenika Zavoda koji su stručni za poslove vaspitawa - tretmana i obezbjeđewa. 

Član 10. 

Osim praktičnog rada pripravnika, predmet ocjewivawa je i urednost i marqivost u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno korištewe radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivawe ličnih osobina na poslu kao što su samoinicijativnost, preduzimqivost, blagovremenost, ponašawe i odnos prema zaposlenicima Zavoda ili drugim licima kao i druge slične radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavqawe i usvajawe odgovarajućih standarda za obavqawe poslova ovlaštenog zavodskog službenika u izvršavawu krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou. 

Komisija daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti pripravnika ocjenom "zadovoqava" ili "nezadovoqava". 

Član 11. 

Konačna ocjena iz stava 2. člana 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu ukupnog zbira bodova. 

Svaki član Komisije posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata dodijequjući mu određen broj bodova za svaku oblast iz stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika. 

Za svaku tačku stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika, član Komisije može dati maksimalno od po 5 bodova. 

Ukupan zbir bodova za ocjenu pripravnika je zbir bodova sva tri člana Komisije. Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105. 

Za ocjenu "zadovoqava" pripravnik mora ostavriti 2/3 od ukupno mogućeg broja bodova (70). 

Bodovawem se vrednuje praktičan rad pripravnika na osnovu podataka o provedenoj praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe obezbjeđewa ili drugog ovlaštenog lica. 

Pripravnik koji prilikom ocjewivawa ne ostvari najmawe 70 bodova ocjewuje se ocjenom "nezadovoqava". 

Ocjenu iz stava 7. ovog člana Komisija daje pripravniku za kojeg se procijeni da u toku praktične obuke nije usvojio znawa i vještine neophodne za samostalno obavqawe poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

Član 12. 

Ukoliko pripravnik od strane Komisije bude ocijewen ocjenom "nezadovoqava", ne može pristupiti polagawu stručnog ispita. 

Pripravniku iz stava 1. ovog člana, kao i pripravniku koji nakon završene praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu. 

Pripravnik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika. 

Član 13. 

Pripravnik koji zadovoqi uslove i kriterije praktične obuke iz člana 11. i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uslovima, načinu i programu polagawa stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

Član 14. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 06-02-2-6239 /10
31. maja 2010. godine 

Ministar
Bariša Čolak, s. r. 


Na osnovu člana 26. stav 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 12/10- u daljnjem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne i Hercegovine donosi 

PRAVILNIK 

O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA - PRIPRAVNIKA 

Član 1. 

Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uslovi provođenja praktične obuke zavodskog službenika- pripravnika (u daljnjem tekstu: pripravnik), način osnivanja i rad komisije koja prati i ocjenjuje praktičnu obuku pripravnika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Zavod) 

Član 2. 

Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se, kroz praktičnu obuku i rad, a pod stručnim nadzorom upravnika i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih službenika Zavoda, osposobljava za stručno i samostalno vršenje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

O sprovođenju praktične obuke pripravnika stara se upravnik Zavoda ili službeno lice koje on odredi. 

Član 3. 

Praktična obuka pripravnika obuhvata rad na poslovima i zadacima u vezi sa: 

1.    postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica, 

2.    unutrašnjim i spoljašnjim obezbjeđenjem, 

3.    sprovođenjem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica, 

4.    održavanjem unutrašnjeg reda i discipline i obezbjeđenja zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica na radu ili kada se nalaze na liječenju u zdravstvenoj ustanovi van kruga zavoda, 

5.    rukovanjem vatrenim oružjem, hemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u savladavanju aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika te poznavanjem borilačkih vještina ( džudo, karate i dr.), 

6.    rukovanjem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima kojima se vrši nadzor obezbjeđenja. 

Član 4. 

U toku praktične obuke iz člana 3. ovog Pravilnika, pripravnik je dužan da provede: 

a)    na poslovima iz tačke 1. i 4. po jedan mjesec, 

b)    na poslovima iz tačke 2. četiri mjeseca. 

1.    Obuka pripravnika iz tač. 3., 5. i 6. člana, 3. ovog Pravilnika vrši se u toku trajanja praktične obuke iz stava 1. ovog člana u skladu sa važećim zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršenja službe obezbjeđenja, naoružanju i opremi i upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude u Zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

U toku trajanja praktične obuke pripravnika obavezne su vježbe gađanja iz vatrenog oružja iz naoružanja zavoda. 

U toku trajanja praktične obuke, pripravnik ne može provesti na poslovima spoljašnjeg obezbjeđenja više od dva mjeseca. 

Član 5. 

Sprovođenje praktične obuke pripravnika vrši se po planu i programu koji donosi upravnik Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe obezbjeđenja. 

Izvođenje praktične obuke po planu i programu iz stava 1. ovog člana može se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde Bosne i Hercegovine da saglasnost. 

Prije početka sprovođenja praktične obuke pripravnik se upoznaje sa utvrđenim planom i programom praktične obuke, programom polaganja stručnog ispita za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima pripravnika. 

Upoznavanje u smislu stava 3. ovog člana vrši rukovodilac službe obezbjeđenja. 

Član 6. 

Praktična obuka pripravnika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je lice primljeno na rad u svojstvu pripravnika. 

Uz saglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde) upravnici dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti da pripravnik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu ako ne postoje uslovi za uspješno sprovođenje plana ili dijela plana praktične obuke pripravnika u zavodu u koji je primljen na rad. 

Praktična obuka pripravnika shodno članu 23. i 36. Zakona, može se vršiti u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispunjava uslove za navedenu obuku. 

Obavljanje obuke pripravnika u smislu stava 3. ovog člana izvršavat će se u skladu sa principima međusobne saradnje i dogovaranja između Ministarstva pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srpske, a na osnovu prethodno zaključenog ugovora. 

Troškove praktične obuke, koja se organizuje u smislu stava 3. i 4. ovog člana, snosi Ministarstvo pravde. 

Član 7. 

U toku praktične obuke pripravnik vodi dnevnik u koji unosi naročito: naziv poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova i radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajanja i način obučavanja. 

U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavljaju službenu tajnu. 

Rukovodilac službe obezbjeđenja u zavodu u kojem se vrši praktična obuka pripravnika dužan je povremeno, a najmanje jedanput u toku petnaest dana, pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke, s naznakom datuma izvršenja pregleda. 

Član 8. 

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo da u toku radnog vremena koristi najmanje jedan sat za pripremanje gradiva predviđenog programom za polaganje stručnog ispita. 

Za obuku pripravnika u smislu stava 1. ovog člana Zavod je dužan osigurati posebnu prostoriju. 

Ako u zavodu ima veći broj pripravnika, zavod može organizovati grupnu nastavu za pripremu polaganja stručnog ispita. 

Dva ili više zavoda mogu zajednički organizovati grupnu nastavu za svoje pripravnike. 

Grupno pripremanje gradiva u smislu stava 3. i 4. ovog člana može se organizovati i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji se bave edukacijom lica srodnih zanimanja. 

Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stava 5. ovog člana su dužne obezbijediti izvođenje nastave u skladu sa programom iz člana 5. ovog Pravilnika i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom. 

Član 9. 

Praktičnu obuku pripravnika prati i ocjenjuje Komisija za ocjenu praktičnog rada pripravnika (u daljnjem tekstu: Komisija), koja ima predsjednika i dva člana. 

Komisiju iz stava 1. ovog člana obrazuje upravnik Zavoda od zaposlenika Zavoda koji su stručni za poslove vaspitanja - tretmana i obezbjeđenja. 

Član 10. 

Osim praktičnog rada pripravnika, predmet ocjenjivanja je i urednost i marljivost u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno korištenje radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivanje ličnih osobina na poslu kao što su samoinicijativnost, preduzimljivost, blagovremenost, ponašanje i odnos prema zaposlenicima Zavoda ili drugim licima kao i druge slične radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavljanje i usvajanje odgovarajućih standarda za obavljanje poslova ovlaštenog zavodskog službenika u izvršavanju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou. 

Komisija daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti pripravnika ocjenom "zadovoljava" ili "nezadovoljava". 

Član 11. 

Konačna ocjena iz stava 2. člana 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu ukupnog zbira bodova. 

Svaki član Komisije posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata dodijeljujući mu određen broj bodova za svaku oblast iz stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika. 

Za svaku tačku stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika, član Komisije može dati maksimalno od po 5 bodova. 

Ukupan zbir bodova za ocjenu pripravnika je zbir bodova sva tri člana Komisije. Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105. 

Za ocjenu "zadovoljava" pripravnik mora ostavriti 2/3 od ukupno mogućeg broja bodova (70). 

Bodovanjem se vrednuje praktičan rad pripravnika na osnovu podataka o provedenoj praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe obezbjeđenja ili drugog ovlaštenog lica. 

Pripravnik koji prilikom ocjenjivanja ne ostvari najmanje 70 bodova ocjenjuje se ocjenom "nezadovoljava". 

Ocjenu iz stava 7. ovog člana Komisija daje pripravniku za kojeg se procijeni da u toku praktične obuke nije usvojio znanja i vještine neophodne za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika. 

Član 12. 

Ukoliko pripravnik od strane Komisije bude ocijenjen ocjenom "nezadovoljava", ne može pristupiti polaganju stručnog ispita. 

Pripravniku iz stava 1. ovog člana, kao i pripravniku koji nakon završene praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu. 

Pripravnik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika. 

Član 13. 

Pripravnik koji zadovolji uslove i kriterije praktične obuke iz člana 11. i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uslovima, načinu i programu polaganja stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine. 

Član 14. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 06-02-2-6239/10
31. maja 2010. godine 

Ministar
Bariša Čolak, s. r. 

BOSNA I HERCEGOVINA
UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE 

Temeljem članka 14. stavak 3. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08 i 49/09) i članka 317. stavak 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04, 60/06 i 57/08), Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje, na 108. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA 2010. GODINE DO 31. PROSINCA 2010. GODINE 

Članak 1. 

Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za razdoblje od 1. srpnja 2010. godine do 31. prosinca 2010. godine. 

Članak 2. 

Visina stope kompenzatorne kamate za razdoblje iz članka 1. ove Odluke iznosi 12%. 

Članak 3. 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od 1. srpnja 2010. godine. 

Broj UO 1606/121/10
16. lipnja 2010. godine
Sarajevo 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, v. r. 


Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivawa u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08 i 49/09) i člana 317. stav 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04, 60/06 i 57/08), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivawe na, 108. sjednici održanoj 16. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD  1. JULA 2010. GODINE DO 31. DECEMBRA 2010. GODINE 

Član 1. 

Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za period od 1. jula 2010. godine do 31. decembra 2010. godine. 

Član 2. 

Visina stope kompenzatorne kamate za period iz člana 1. ove Odluke iznosi 12%. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH", a primjewivaće se od 1. jula 2010. godine. 

Broj UO 1606/121/10
16. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r. 


Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08 i 49/09) i člana 317. stav 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04, 60/06 i 57/08), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na 108. sjednici održanoj 16. juna 2010. godine, donio je 

ODLUKU 

O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD 1. JULA 2010. GODINE DO 31. DECEMBRA 2010. GODINE 

Član 1. 

Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za period od 1. jula 2010. godine do 31. decembra 2010. godine. 

Član 2. 

Visina stope kompenzatorne kamate za period iz člana 1. ove Odluke iznosi 12%. 

Član 3. 

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od 1. jula 2010. godine. 

Broj UO 1606/121/10
16. juna 2010. godine
Sarajevo 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r. 


Temeljem članka 14. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. travnja 2010. godine, donio je 

PRAVILNIK 

O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA NEIZRAVNIH POREZA 

Članak 1. 

U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza članka 39. dodaje se novi članak 39a koji glasi: 

"Članak 39a
(Oduzimanje identifikacijskog broja) 

(1)    Nakon pokretanja postupka prestanka registracije, a koji se ne može okončati iz razloga što je porezni obveznik nedostupan za kontrolne organe UNO, te u slučaju kada se utvrdi da porezni obveznik obavlja poslovnu djelatnost kao "fiktivni promet" s ciljem da se prijevarom izbjegne plaćanje PDV-a, Sektor za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimanja identifikacijskog broja, o čemu obavještava poreznog obveznika. " 

(2)    Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješenje o oduzimanju identifikacijskog broja. 

(3)    Oduzeti identifikacijski broj ostaje evidentiran u Registru kao takav. 

(4)    Uprava po konačnosti rješenja o oduzimanju identifikacijskog broja dostavlja obavještenje o istom organu koji je obvezniku izdao rješenje za obavljanje djelatnosti i nadležnoj poreznoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH. 

(5)    Uprava vrši objavljivanje spiska oduzetih identifikacijskih brojeva na zvaničnoj internet stranici Uprave. 

(6)    Ukoliko prestanu okolnosti iz stavka (1) ovoga članka, Uprava može da stavi izvan snage rješenje o oduzimanju identifikacijskog broja." 

Članak 2.
(Stupanje na snagu) 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 


Broj 50-4-71-35/10
27. travnja 2010. godine 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, v. r. 


Na osnovu člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivawa u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivawe, na sjednici održanoj 27. aprila 2010. godine, donio je 

PRAVILNIK 

O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA INDIREKTNIH POREZA 

Član 1. 

U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza člana 39. dodaje se novi član 39a koji glasi: 

"Član 39a
(Oduzimawe identifikacionog broja) 

(1)    Nakon pokretawa postupka prestanka registracije, a koji se ne može okončati iz razloga što je poreski obveznik nedostupan za kontrolne organe UIO, te u slučaju kada se utvrdi da poreski obveznik obavqa poslovnu djelatnost kao "fiktivni promet" s ciqem da se prevarom izbjegne plaćawe PDV-a, Sektor za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimawa identifikacionog broja, o čemu obavještava poreskog obveznika. 

(2)    Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješewe o oduzimawu identifikacionog broja. 

(3)    Oduzeti identifikacioni broj ostaje evidentiran u Registru kao takav. 

(4)    Uprava po konačnosti rješewa o oduzimawu identifikacionog broja dostavqa obavještewe o istom organu koji je obvezniku izdao rješewe za obavqawe djelatnosti i nadležnoj poreskoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH. 

(5)    Uprava vrši objavqivawe spiska oduzetih identifikacionih brojeva na zvaničnoj internet stranici Uprave. 

(6)    Ukoliko prestanu okolnosti iz stava (1) ovog člana, Uprava može da stavi van snage rješewe o oduzimawu identifikacionog broja." 

Član 2.
(Stupawe na snagu) 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 


Broj 50-4-71-35/10
27. aprila 2010. godine 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r. 


Na osnovu člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. aprila 2010. godine, donio je 

PRAVILNIK 

O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA INDIREKTNIH POREZA 

Član 1. 

U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza člana 39. dodaje se novi član 39a koji glasi: 

"Član 39a
(Oduzimanje identifikacionog broja) 

(1)    Nakon pokretanja postupka prestanka registracije, a koji se ne može okončati iz razloga što je porezni obveznik nedostupan za kontrolne organe UIO, te u slučaju kada se utvrdi da porezni obveznik obavlja poslovnu djelatnost kao "fiktivni promet" s ciljem da se prevarom izbjegne plaćanje PDV-a, Sektor za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimanja identifikacionog broja, o čemu obavještava poreznog obveznika. 

(2)    Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješenje o oduzimanju identifikacionog broja. 

(3)    Oduzeti identifikacioni broj ostaje evidentiran u Registru kao takav. 

(4)    Uprava po konačnosti rješenja o oduzimanju identifikacionog broja dostavlja obavještenje o istom organu koji je obvezniku izdao rješenje za obavljanje djelatnosti i nadležnoj poreznoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH. 

(5)    Uprava vrši objavljivanje spiska oduzetih identifikacionih brojeva na zvaničnoj internet stranici Uprave. 

(6)    Ukoliko prestanu okolnosti iz stava (1) ovog člana, Uprava može da stavi van snage rješenje o oduzimanju identifikacionog broja." 

Član 2.
(Stupanje na snagu) 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 


Broj 50-4-71-35/10
27. aprila 2010. godine 

Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r. 

AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE 

Na temelju članka 32a. stavak 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2. i 6. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija za državnu službu donosi 

PRAVILNIK 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE 

Članak 1. 

U članku 1. Pravilnika o postupcima oglašavanja, izbora kandidata, premještaja i postavljenja državnih službenika u slučaju prijenosa ili preuzimanja nadležnosti od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjenjuju se riječima: "43/09 i 8/10". 

Članak 2. 

U članku 5. iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase: 

"(3)    Odredbe članka 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na interne i eksterne oglase, primjenjivat će se pri prvoj popuni nove institucije ili organizacijske jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivanja prvog oglasa za popunu nove institucije ili organizacijske jedinice. 

(4)    Odredbe članka 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na javne oglase, primjenjivat će se do potpune ili pretežite popune nove institucije ili organizacijske jedinice koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti.". 

Članak 3. 

U članku 8. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: 

"(1)    Odmah po objavljivanju oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji zahtjev za imenovanje članova povjerenstva. Zahtjev mora biti odvojen od drugih podnesaka i sadržavati imena dva člana povjerenstva iz reda državnih službenika koje predlaže nadležna institucija.". 

Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). 

Članak 4. 

U članku 15. u stavku 6. na kraju reda iza riječi: "povjerenstvo", dodaju se riječi: "najranije 24 sata prije početka testiranja". 

Članak 5. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-744/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo 


Direktor
Neven Akšamija, v. r. 


Na osnovu člana 32a. stav 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2. i 6. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija za državnu službu donosi 

PRAVILNIK 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVAWA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVQEWA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRENOSA ILI PREUZIMAW NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član 1. 

U članu 1. Pravilnika o postupcima oglašavawa, izbora kandidata, premještaja i postavqewa državnih službenika u slučaju prenosa ili preuzimawa nadležnosti od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjewuju se riječima: "43/09 i 8/10". 

Član 2. 

U članu 5. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase: 

"(3)    Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na interne i eksterne oglase, primjewivaće se pri prvoj popuni nove institucije ili organizacione jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivawa prvog oglasa za popunu nove institucije ili organizacione jedinice. 

(4)    Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na javne oglase, primjewivaće se do potpune ili pretežne popune nove institucije ili organizacione jedinice koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti.". 

Član 3. 

U članu 8. dodaje se novi stav 1. koji glasi: 

"(1)    Odmah po objavqivawu oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji zahtjev za imenovawe članova komisije. Zahtjev mora biti odvojen od drugih podnesaka i sadržavati imena dva člana komisije iz reda državnih službenika koje predlaže nadležna institucija.". 

Dosadašwi stav (1) postaje stav (2). 

Član 4. 

U članu 15. u stavu 6. na kraju reda iza riječi: "komisija", dodaju se riječi: "najranije 24 sata prije početka testirawa". 

Član 5. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-744/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 


Direktor
Neven Akšamija, s. r. 


Na osnovu člana 32a. stav 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2. i 6. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija za državnu službu donosi 

PRAVILNIK 

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA, PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE 

Član l. 

U članu 1. Pravilnika o postupcima oglašavanja, izbora kandidata, premještaja i postavljenja državnih službenika u slučaju prijenosa ili preuzimanja nadležnosti od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjenjuju se riječima: "43/09 i 8/10". 

Član 2. 

U članu 5. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase: 

"(3)    Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na interne i eksterne oglase, primjenjivat će se pri prvoj popuni nove institucije ili organizacione jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivanja prvog oglasa za popunu nove institucije ili organizacione jedinice. 

(4)    Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na javne oglase, primjenjivat će se do potpune ili pretežne popune nove institucije ili organizacione jedinice koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti.". 

Član 3. 

U članu 8. dodaje se novi stav 1. koji glasi: 

"(1)    Odmah po objavljivanju oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji zahtjev za imenovanje članova komisije. Zahtjev mora biti odvojen od drugih podnesaka i sadržavati imena dva člana komisije iz reda državnih službenika koje predlaže nadležna institucija.". 

Dosadašnji stav (1) postaje stav (2). 

Član 4. 

U članu 15. u stavu 6. na kraju reda iza riječi: "komisija", dodaju se riječi: "najranije 24 sata prije početka testiranja". 

Član 5. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". 

Broj 01-02-744/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo 


Direktor
Neven Akšamija, s. r. 

AGENCIJA ZA RAZVOJ VISOKOG OBRAZOVANJA I OSIGURAVANJE KVALITETE 

Na osnovi članka 61. stavak (2) Zakona o upravi ("Službene novine BiH", broj 32/02 i 102/09), članka 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službene novine BiH", broj 59/07 i 59/09) i članka 9. stavak (1) Odluke o uvjetima i načinu prijema pripravnika VII stupnja stručne spreme u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službene  novine BiH" broj 52/05 i 102/09) i članka 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom stručnom naobrazbom u radni odnos na period od jedne godine, izvan radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Agencije, broj DZ 01-34-385/10 od 01.04.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvalitete donosi 

ODLUKU 

O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA 

Članak 1. 

U Povjerenstvo za odabir pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili na javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvalitete koji je 03.04.2010. godine objavljen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se: 

1.    Mr. ZORICA DRLJAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvalitete; 

2.    DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo; 

3.    AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, predložen od Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. 

Za sekretara Povjerenstva za odabir pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ. 

Članak 2. 

Postupak odabira Povjerenstvo je dužno sprovesti sukladno odredbama članaka 9., 10. i 12. Odluke o uvjetima i načinu prijema pripravnika VII stupnja stručne naobrazbe u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine. 

Članak 3. 

Povjerenstvo odabira predsjednika Povjerenstva unutar svojih članova, usvaja Poslovnik o radu, te donosi Odluku o načinu provjere znanja kandidata. 

Članak 4. 

Po okončanju postupka odabira, Povjerenstvo će utvrditi listu kandidata, te ju dostaviti direktoru Agencije na donošenje Odluke o odabiru pripravnika. 

Članak 5. 

Članovi Povjerenstva, kao i sekretar Povjerenstva, imaju pravo na nadoknadu za svoj rad. Nadoknada za rad će se odrediti posebitim rješenjem sukladno sa člankom 1. stavak (1) točka d i člankom 4. stavak (1) točka d Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane nadoknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i ostalim radnim tijelima u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH", broj 19/09) i člankom 2. stavak (3) Odluke o utvrđivanju kriterija za određivanje visine nadoknade članovima povjerenstava i ostalim osobama u vezi sa polaganjem javnog i stručnog ispita u institucijama Bosne i Hercegovine (akt Agencije za državnu službu broj 03-34-791704 od 04.10.2004.) 

Članak 6. 

Ova Odluka stupa na snagu danom njenog donošenja a za realiziranje iste zadužuje se Sektor za pravne, kadrovske, financijske i opće poslove. 

Broj DZ 01-34-544/10
11. svibnja 2010. godine 

Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, v. r. 


Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovawu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09) i člana 9. stav (1) Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 52/05 i 102/09) i člana 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom stručnom spremom u radni odnos na period od jedne godine izvan radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o unutrašwoj organizaciji Agencije broj DZ 01-34-385/10 od 1.4.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovawa i osiguravawe kvaliteta donosi 

ODLUKU 

O IMENOVAWU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA 

Član 1. 

U Komisiju za izbor pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili na javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji za razvoj visokog obrazovawa i obezbjeđivawe kvaliteta koji je 3. 4. 2010. godine objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se: 

1.    Mr ZORICA DRQAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovawa i obezbjeđivawe kvaliteta; 

2.    DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo; 

3.    AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, na prijedlog Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. 

Za sekretara Komisije za izbor pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ. 

Član 2. 

Postupak izbora Komisija je dužna provesti u skladu sa odredbama članova 9., 10. i 12. Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine. 

Član 3. 

Komisija bira predsjednika Komisije među svojim članovima, usvaja Poslovnik o radu, i donosi Odluku o načinu provjere znawa kandidata. 

Član 4. 

Po okončanom postupku izbora, Komisija će utvrditi listu kandidata i dostaviti je direktoru Agencije radi donošewa Odluke o izboru pripravnika. 

Član 5. 

Članovi Komisije kao i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za svoj rad. Naknada za rad će biti određena posebnim rješewem u skladu sa: članom 1. stav (1) tačka d i članom 4. stav (1) tačka d Odluke o kriterijumima za utvrđivawe novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i ostalim odborima i radnim tijelima u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i članom 2. stav (3) Odluke o utvrđivawu kriterijumima za određivawe visine naknade članovima komisija i drugim licima u vezi sa polagawem javnog i stručnog ispita u institucijama Bosne i Hercegovine (akt Agencije za državnu službu broj 03-34-791704 od 04.10.2004.) 

Član 6. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa, a za wenu realizaciju zadužuje se Sektor za pravne, kadrovske, finansijske i opšte poslove. 

Broj DZ 01-34-544/10
11. maja 2010. godine 

Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r. 


Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), člana 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09) i člana 9. stav (1) Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u institucijama Bosne i Hercegovine (" Službeni glasnik BiH" broj 52/05 i 102/09) i člana 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom stručnom spremom u radni odnos na period od jedne godine izvan radnih mjesta utvrđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije broj DZ 01-34-385/10 od 1.4.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvaliteta donosi 

ODLUKU 

O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA 

Član 1. 

U Komisiju za izbor pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili na Javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvaliteta koji je 3. 4. 2010. godine objavljen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se: 

1.    Mr. ZORICA DRLJAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvaliteta; 

2.    DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo; 

3.    AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH. 

Za sekretara Komisije za izbor pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ. 

Član 2. 

Postupak izbora Komisija je dužna provesti u skladu sa odredbama članova 9., 10. i 12. Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine. 

Član 3. 

Komisija bira predsjednika Komisije među svojim članovima, usvaja Poslovnik o radu, i donosi Odluku o načinu provjere znanja kandidata. 

Član 4. 

Po okončanom postupku izbora, Komisija će utvrditi listu kandidata, te ju dostaviti direktoru Agencije radi donošenja Odluke o izboru pripravnika. 

Član 5. 

Članovi Komisije kao i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za svoj rad. Naknada za rad će biti određena posebnim rješenjem u skladu sa: članom 1. stav (1) tačka d i članom 4. stav (1) tačka d Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i ostalim radnim tijelima u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i članom 2. stav (3) Odluke o utvrđivanju kriterija za određivanje visine naknade članovima komisija i ostalim licima u vezi sa polaganjem javnog i stručnog ispita u institucijama Bosne i Hercegovine (akt Agencije za državnu službu broj 03-34-791704 od 04.10.2004.) 

Član 6. 

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a za njenu realizaciju zadužuje se Sektor za pravne, kadrovske, finansijske i opće poslove. 

Broj DZ 01-34-544/10
11. maja 2010. godine 

Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r. 

Na osnovi članka 61. Zakona o upravi ("Službene novine BiH", br. 33/02 i 102/09), članka 49. alineja 2. Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini ("Službene novine BiH", br. 59/07 i 59/09), članka 5. Odluke o načinu osnivanja Povjerenstva za odabir domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvalitete i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-l/09 od 06.10.2009. godine, i u suglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na 7. sjednici, održanoj 8. veljače 2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete donosi 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA 

1.    Imenuje se Povjerenstvo za odabir domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvalitete i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa u sustavu: 

1.    Prof. dr. MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 

2.    Mr. MARA MATKIĆ, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brčko BiH, 

3.    Mr. ISMET BOTONJIĆ, kantonalna ministarstva, 

4.    Prof. dr. VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH, 

5.    Mr. BENJAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija. 

2.    Povjerenstvo će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi listu stručnjaka koji ispunjavaju tražene kriterije i istu dostaviti Agenciji na daljnje postupanje. 

3.    Naknada za rad članovima Povjerenstva odredit će Agencija posebnim rješenjem, sukladno Odluci o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH", br. 19/09). 

Broj DZ 01-50-162/10
5. veljače 2010. godine 

Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, v. r. 


Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02 i 102/09), člana 49  alineja 2 Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovawa u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 59/07 i 59/09), člana 5 Odluke o načinu osnivawa Komisije za izbor domaćih i međunarodnih stručwaka koji daju ocjenu i obavqaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-1/09 od 6. oktobra 2009. godine, i saglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na 7. sjednici 8. februara 2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovawa i obezbjeđivawa kvaliteta donosi 

RJEŠEWE 

O IMENOVAWU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČWAKA 

1.    Imenuje se Komisija za izbor domaćih i međunarodnih stručwaka koji daju ocjenu i obavqaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa u sastavu: 

1.    Prof. dr MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS; 

2.    Mr MARA MATKIĆ, Odjeqewe za obrazovawe Distrikta Brčko BiH; 

3.    Mr ISMET BOTOWIĆ, kantonalna ministarstva; 

4.    Prof dr VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH; 

5.    Mr BEWAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija. 

2.    Komisija će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi listu stručwaka koji ispuwavaju tražene kriterijume i listu dostaviti Agenciji radi daqeg postupka. 

3.    Naknada za rad članovima Komisije biće određena se posebnim rješewem Agencije, u skladu sa Odlukom o kriterijumima za utvrđivawe novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/09). 

Broj DZ 01-50-162/10
5. februara 2010. godine 

Direktor
Prof. dr Nihad Fejzić, s. r. 


Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02 i 102/09), člana 49. alineja 2. Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 59/07 i 59/09), člana 5. Odluke o načinu osnivanja Komisije za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-1/09 od 6. oktobra 2009. godine, i saglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na 7. sjednici 8. februara 2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta donosi 

RJEŠENJE 

O IMENOVANJU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA 

1.    Imenuje se Komisija za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa u sastavu: 

1.    Prof. dr. MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS; 

2.    Mr. MARA MATKIĆ, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brčko BiH; 

3.    Mr. ISMET BOTONJIĆ, kantonalna ministarstva; 

4.    Prof. dr. VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH; 

5.    Mr. BENJAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija. 

2.    Komisija će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi listu stručnjaka koji ispunjavaju tražene kriterije i listu dostaviti Agenciji radi daljeg postupka. 

3.    Naknada za rad članovima Komisije odredit će se posebnim rješenjem Agencije, u skladu sa Odlukom o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/09). 

Broj DZ 01-50-162/10
5. februara 2010. godine 

Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r. 

KONKURENCIJSKO VIJEĆE
BOSNE I HERCEGOVINE 

Na osnovu članka 25. stavka (1) točka e), članka 42. stavka (1) točka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere koncentracije gospodarskog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po odvjetniku Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. veljače 2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. lipnja 2010. godine, je donijelo 

RJEŠENJE 

(1)    Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima utjecaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati stjecanjem kontrole nad gospodarskim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska od strane gospodarskog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. 

(2)    Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 

(3)    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Prijava je podnesena putem odvjetnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. veljače 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članokm 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i čl. od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. 

Podnositelj prijave sukladno sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. ožujka 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. ožujka 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. travnja 2010. godine). 

Po primitku tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa člankom 30. stavka (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. 

Podnositelj prijave je naveo, u smislu članka 30. stavka (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije mjerodavnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. 

Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: 

Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu članka 16. stavka (1) Zakona. 

1. Sudionici koncentracije 

Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

1.1.    Gospodarski subjekat Flint Group Sweden 

Gospodarski subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daljnjem tekstu: Flint Group Sweden). 

Gospodarski subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu gospodarskog subjekta ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449 Luxembourg. 

Osnovna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Flint Group Sweden je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih kemijsko - tehničkih proizvoda. 

Gospodarski subjekat Flint Group nema povezanih gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini. 

1.2.    Gospodarski subjekat Torda Holding AB Sweden 

Gospodarski subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu: Torda Holding AB). 

Registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda Holding AB je posjedovanje i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. 

Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda Holding AB prije provođenja koncentracije prikazana je u Tabeli 1: 

Tabela 1 

Dioničari 

Učešće u % 

(..)** 1 

50,00 

(..)** 

50,00 

UKUPNO 

100,00  

Izvor: Podaci iz Prijave 

Gospodarski subjekat (..)**, registrovan je u registru gospodarskih društava pod brojem: (..)**. 

Gospodarski subjekat (..)**registrovan je u registru gospodarskih društava pod brojem: (..)**. 

1.2.1. Povezana društva gospodarskog subjekta Torda Holding AB 

Gospodarski subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u gospodarskom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela gospodarskog subjekta Torda - Zvezda poduzeće za proizvodnju štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika Srbija. 

Gospodarski subjekat Torda Holding AB na mjerodavnom tržištu je prisutan posredstvom gospodarskog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac. 

Gospodarski subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu Torda - Zvezda). 

Pretežna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda - Zvezda je proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. 

Podnositelj prijave navodi da je gospodarski subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. 

Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: 

Tabela 2 

Vlasnici udjela  

Učešće u % 

Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac 

49,00 

Torda Ink Ab, Lund, Švedska 

51,00 

UKUPNO 

100,00  

Ukupni prihod gospodarskog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM. 

2. Obveza prijave koncentracije 

Obaveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u inostranstvu sukladno članku 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 14. stavka (1) točka a) i b) Zakona. 

Namjeravanu koncentraciju gospodarski subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi članka 14. stavka (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji prihod svih sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila koncentraciji i ako je njihovo zajedničko sudioništvo na mjerodavnom tržištu veće od 40%. 

Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: 

Tabela 3 

KM 

Flint Group  

Flint Group Sweden 

Torda Group 

Torda Holding AB 

Svijet 

(..)** 

(..)** 

(..)** 

(..)** 

Bosna i Hercegovina 

(..)** 

(..)** 

(..)** 

Izvor: Podaci iz Prijave 

Sudionici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički tržišni udjel na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. 

Budući da su ispunili uvjete, u smislu članka 14. stavka (1) Zakona, gospodarski subjekti su bili obvezni podnijeti Prijavu. 

3.    Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije 

Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata. 

4.    Pravni temelj i oblik predmetne koncentracije 

Pravni temelj predmetne koncentracije, propisan je člankom 16. stavka (1) Zakona i člankom 9. točka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta. 

Pravni temelj koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding AB zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. 

Sukladno sa navedenim Ugovorom gospodarski subjekat Flint Group Sweden će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Na temelju naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja stjecanje kontrole od strane gospodarskog subjekta Flint Group Sweden nad gospodarskim subjektom Torda Holding AB, kupovinom 100% dionica u smislu članka 12 stavka (1) točka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 

5.    Mjerodavno tržište predmetne koncentracije 

Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. 

Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. 

Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. 

Mjerodavno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentracije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. 

Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu predmetne koncentracije je tržište Bosne i Hercegovine. 

Prema navedenom, mjerodavno tržište predmetne koncentraciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 

6.    Ocjena predmetne koncentracije 

Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u smislu članka 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da provođenje koncentracije na mjerodavnom tržištu neće imati direktnog utjecaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnog sudioništva na mjerodavnom tržištu. 

Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (sudionici koncentracije gospodarski subjekti Flint Group Sweden AB Švedska i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima utjecaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovanja povezanog gospodarskog subjekta u vlasništvu gospodarskog subjekta Torda Holding AB Švedska. 

Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom gospodarskih subjekata ne stvara i ne jača vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u skladu sa člankom 18. stavka (2) točka a) Zakona, kao u dispozitivu. 

7.    Administrativna pristojba 

Podnositelj Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. stavka (1) tarifni broj 107. točka d) pod 1) Odluke o administrativnim pristojbama u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 

8.    Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovoga Rješenja. 

Broj 01-02-26-006-11 -II/10
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r. 


Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po rijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimqenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem 01-02-26-006-II/10, Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14.  juna 2010. godine, je donio 

RJEŠEWE 

(1)    Ocjewuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticawem kontrole nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. 

(2)    Ovo Rješewe o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 

(3)    Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazložewe 

Konkurencijski savjet je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimio Prijavu koncentracije (u daqwem tekstu:  Prijava) privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijski savjet je utvrdio da nisu dostavqeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima od 9. do 12. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. 

Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog savjeta je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od  7. aprila 2010. godine). 

Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijski savjet je utvrdio Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. 

Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. 

Konkurencijski savjet u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdio sqedeće čiwenice: 

Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 

1. Učesnici koncentracije 

Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

1.1. Privredni subjekat Flint Group Sweden 

Privredni subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daqwem tekstu: Flint Group Sweden). 

Privredni subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu privrednog subjekta ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449 Luxembourg. 

Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Sweden je proizvodwa i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda. 

Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. 

1.2. Privredni subjekat Torda Holding AB Sweden 

Privredni subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daqwem tekstu: Torda Holding AB). 

Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Holding AB je posjedovawe i upravqawe nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavqawe poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. 

Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Holding AB prije provođewa koncentracije prikazana je u Tabeli 1: 

Tabela 1 

Dioničari 

Učešće u % 

(..)** 

50,00 

(..)** 

50,00 

UKUPNO 

100,00  

Izvor: Podaci iz Prijave 

Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 

Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 

1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Holding AB 

Privredni subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodwu štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gorwi Milanovac, Republika Srbija. 

Privredni subjekat Torda Holding AB na relevantnom tržištu je prisutan posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac. 

Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daqwem tekstu Torda - Zvezda). 

Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je proizvodwa boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. 

Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. 

Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: 

Tabela 2 

Vlasnici udjela 

Učešće u % 

Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gorwi Milanovac 

49,00 

Torda Ink Ab, Lund, Švedska 

51,00 

UKUPNO 

100,00 

Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM. 

2. Obaveza prijave koncentracije 

Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošewa prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispuweni uslovi iz člana 14. stav (1) tačka a) i b) Zakona. 

Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišwi prihod svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila koncentraciji i ako je wihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%. 

Ukupni godišwi prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: 

Tabela 3 

KM 

Flint Group  

Flint Group Sweden 

Torda Group 

Torda Holding AB 

Svijet 

(..)**1  

(..)** 

(..)** 

(..)** 

Bosna i Hercegovina 

(..)** 

/ 

(..)** 

(..)** 

Izvor: Podaci iz Prijave 

Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je wihov ukupni zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. 

Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu. 

3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije 

Konkurencijski savjet je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 

4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije 

Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. 

Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding AB zakqučen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. 

U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Sweden će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavqa sticawe kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden nad privrednim subjektom Torda Holding AB , kupovinom 100% dionica u smislu člana 12 stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 

5. Relevantno tržište predmetne koncentracije 

Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda /usluga koje su predmet obavqawa djelatnosti na određenom geografskom tržištu. 

Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Nadaqe, prema članu 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište usluga /proizvoda predmetne koncentracije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. 

Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncentracije je tržište Bosne i Hercegovine. 

Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 

6. Ocjena predmetne koncentracije 

Konkurencijski savjet je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih čiwenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošewa Rješewa, ocijenio da provođewe koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnih učešća na relevantnom tržištu. 

Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijski savjet je imao u vidu i čiwenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Sweden AB Švedska i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovawa povezanog privrednog subjekta u vlasništvu privrednog subjekta Torda Holding AB Švedska. 

Iz gore navedenih razloga, Konkurencijski savjet smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješewa. 

Uzimajući u obzir sve iznesene čiwenice i podatke koji su prethodili donošewu Rješewa, Konkurencijski savjet je ocijenio koncentraciju dopuštenom, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu. 

7. Administrativna taksa 

Podnosilac Prijave na ovo Rješewe, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 

8. Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovoga Rješewa nije dozvoqena žalba. 

Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješewa. 

Broj 01-02-26-006-11 -II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r.. 


Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere koncentracije privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. juna 2010. godine, je donijelo 

RJEŠENJE 

(1)    Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticanjem kontrole nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica. 

(2)    Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija. 

(3)    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10 zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), te je zatražilo dopunu iste. 

Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od 15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. aprila 2010. godine). 

Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9 -II/10. 

Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike Makedonije i Ukrajine. 

Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije je utvrdilo sljedeće činjenice: 

Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest) dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona. 

1. Učesnici koncentracije 

Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

1.1. Privredni subjekat Flint Group Sweden 

Privredni subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine (u daljnjem tekstu: Flint Group Sweden). 

Privredni subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu privrednog subjekta ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449 Luxembourg. 

Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Sweden je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda. 

Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini. 

1.2. Privredni subjekat Torda Holding AB Sweden 

Privredni subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu: Torda Holding AB). 

Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Holding AB je posjedovanje i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim. 

Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Holding AB prije provođenja koncentracije prikazana je u Tabeli 1: 

Tabela 1 

Dioničari 

Učešće u % 

(..)** 1 

50,00 

(..)** 

50,00 

UKUPNO 

100,00 

Izvor: Podaci iz Prijave 

Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 

Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava pod brojem: (..)**. 

1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Holding AB 

Privredni subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodnju štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika Srbija. 

Privredni subjekat Torda Holding AB na relevantnom tržištu je prisutan posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac. 

Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića 24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu Torda - Zvezda). 

Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova. 

Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače. 

Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli 2: 

Tabela 2 

Vlasnici udjela 

Učešće u % 

Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac 

49,00 

Torda Ink Ab, Lund, Švedska 

51,00 

UKUPNO 

100,00 

Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)**. 

2. Obaveza prijave koncentracije 

Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 14. stav (1) tačka a) i b) Zakona. 

Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji prihod svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila koncentraciji i ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40%. 

Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3: 

Tabela 3 

KM 

Flint Group  

Flint Group Sweden 

Torda Group 

Torda Holding AB 

Svijet 

(..)** 

(..)** 

(..)** 

(..)** 

Bosna i Hercegovina 

(..)** 

/ 

(..)** 

(..)** 

Izvor: Podaci iz Prijave 

Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički tržišni udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%. 

Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu. 

3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije 

Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. 

4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije 

Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. 

Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding AB zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca (..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane. 

U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Sweden će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska. 

Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja sticanje kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden nad privrednim subjektom Torda Holding AB , kupovinom 100 % dionica u smislu člana 12 stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji. 

5. Relevantno tržište predmetne koncentracije 

Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. 

Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentracije je tržište prodaje tekućih tinti za štampače. 

Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncentracije je tržište Bosne i Hercegovine. 

Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini. 

6. Ocjena predmetne koncentracije 

Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo da provođenje koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene tržišnih učešća na relevantnom tržištu. 

Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji (učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Sweden AB Švedska i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne i Hercegovine preko djelovanja povezanog privrednog subjekta u vlasništvu privrednog subjekta Torda Holding AB Švedska. 

Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu. 

7. Administrativna taksa 

Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 

8. Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja. 

Broj 01-02-26-006-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r. 

Na osnovi članka 42. točka c), a u vezi sa člankom 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem punomoćnika, odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv gospodarskog subjekta, Javno poduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici održanoj dana 14. lipnja 2010., je donijelo 

RJEŠENJE 

1.    Odbija se Zahtjev gospodarskih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, protiv gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko društvo ZE-DO" kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zlouporabe vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 

2.    Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj (u daljnjem teksu: Podnositelj zahtjeva), putem punomoćnika, odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtijevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zlouporabe vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10.stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). 

Podnositelj zahtjeva su gospodarski subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a. 

Zahtjev za pokretanje postupka 

Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije potpun, te je u skladu sa člankom 2. tarifni broj 106. stavka (1) točka e) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnositelje zahtjeva o obavezi uplate administrativne pristojbe dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnositelji zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009. 

Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa člankom, 28. stavka (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. 

Podnositelji zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode sljedeće: 

- da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a. 

- da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnositeljima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim gospodarskim subjektima, zbog čega Podnositelji zahtjeva nisu prihvatili iste. 

- da su Podnositeljima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od gospodarskih subjekata i po pet puta manje. Gospodarskim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci za 2009. godinu, iako su navedeni gospodarski subjekti imali zaključene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. 

- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnositelja zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009.godini. 

- Podnositelji zahtjeva ističu da je temeljni razlog koji je opredijelio gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnositelja zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. 

- da su Podnositelji zahtjeva tražili od gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u tijeku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje. Međutum, i pored obećanja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnositeljima zahtjeva ponuditi bolje uvjete nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnositelji zahtjeva zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. 

- da su postupanjem gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnositeljii zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na gospodarski subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije uvjete po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uvjeti prodaje. 

- da su Podnositelji zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoljniji u odnosu na uvjete o isporuci istih sortimenata, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

- da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na gospodarske subjekte, Podnositelje zahtjeva, sa odgodom plaćanja do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osiguranja plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. 

- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uvjeti, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zaključenog između gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uvjeti iz navedenog Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uvjete iz Ugovora, koje je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnositeljima zahtjeva. 

- Podnositelji zahtjeva ističu da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen po enormno povoljnijim uvjetima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnositeljima zahtjeva. Pored toga, iako Podnositelji zahtjeva redovno izmiruju obveze po zaključenim Ugovorima, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na gospodarski subjekt"Krivaja 1884". 

Na temelju navedenog, Podnositelji zahtjeva smatraju da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, prema gospodarskim subjektima, Podnositeljima zahtjeva, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog vijeća da gospodarskok subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 10.stavka 2) točka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnositelji zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne uvjete kao i gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uvjetima utvrđenim u zaključenom Ugovoru sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnositelji zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnositelji zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona. 

U skladu sa člankom 33. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor, gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a. 

Gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zaključak, u smislu članka 33. stavka (2) i (3) Zakona, u kome navodi: 

- da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnositelja zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zlouporabu vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, 

- da je prema zadnjem objavljenom priopćenju Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009. godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. 

- da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu članka 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini, koja je iznosila 525.963 m³, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a ima udjel oko 8,3%, čime dokazuje na nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu. 

- da navodi Podnositelja zahtjeva, da kupcima, gospodarskim subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u 2009. godini, nisu istiniti. Naime, gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu suradnju sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, gospodarskim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009. godine zaključen Ugovor o prodaji 302 m3 trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543 m³ trupaca četinara. 

- takođe, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnositeljazahtjeva da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini izravno ugroženo poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali te navode, te da postoje i saznanja da su Podnositelji zahtjeva tijekom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-gospodarskih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. 

U daljem tijeku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa oprečnim interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu članka 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. 

Predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju poziciju za gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u rujnu 2008. godine kojim se gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. 

Sukladno navedenom, predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnositelji zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Nadalje ističu, da je temeljni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjenom etatu bukovih trupaca u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku bukovih trupaca gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Tijekom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnositeljima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009. godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih trupaca, dok je gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi izvornik ili ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. 

Podnositelji zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. 

Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. 

Na zahtjev Konkurencijskog vijeća gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. 

Pravni okvir predmetnog postupka 

Konkurencijsko vijeće je tijekom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07). 

Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta 

U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10), mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. 

Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim usvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. 

Mjerodavno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). 

Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Sukladno navedenog, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Na temelju podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008. godini iznosila je: 

Tabela 1. 

Proizvodnja i prodaja u 2008 () 

Bosna i Hercegovina 

ŠPD Zavidovići 

% 

Ukupno prodaja četinari/lišćari 

3.786.091 

377.986 

9,98 

Na temelju podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini. 

Članak 9.stavka 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da gospdoarski subjekt ima vladajući položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na mjerodavnom tržištu ima tržišni udjel veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće smatra da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriju Bosne i Hercegovine nema vladajući položaj, obzirom da je njegovo tržišno sudioništvo znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini. 

Relevantne činjenice predmetnog postupka: 

Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih osoba, do kojih je došao tijekom provođenja postupka i utvrdio sljedeće: 

- da članak 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-gospodarska društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona, 

- da je gospodarski subjekt Javno preduzeće Šumsko gospodarsko društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, 

Osnovne registrovane djelatnosti gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala suglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog gospodarskog društva, sačinjenog između ulagača gospodarskog subjekta IP Krivaja i gospodarskog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članku 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi gospodarski subjekt "Krivaja 1884", 

- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na period od 6 godina, sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, pod uvjetima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između gospdoarskih subjekata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, gospodarskom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćanjem, uz obezbijeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavanja fakture, 

- da je Nadzorni odbor gospodaraskog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključi Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uvjetima, 

- da je nakon toga, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uvjetima odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, 

- da je navedenim Ugovorom, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, 

- da je gospodarki subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, 

- da niti jedan drugi kupac gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uvjete odgođenog plaćanja na način kao što ima gospodarski subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uvjete odgođenog plaćanja, uz obezbjeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr. Energoholz d.o.o. Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex" d.o.o. Zenica) 

- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavanje svim zainteresiranim kupcima, pod istim uvjetima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uvjeti prodaje (avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaljni uvjeti i načini plaćanja drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-gospodarskih društava, odnosno u predmetnom slučaju gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, te na temelju iste, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata, 

- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su sukladne navedenim cjenovnikom, 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u proračunu Federacije BiH za 2009. godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine FBiH, broj 16/09) dala suglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za sudioništvo u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; 

- da su točni navodi Podnositelja zahtjeva koji se odnose na zaključenje Ugovora sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" i gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uvjetima u odnosu na uvjete koji su ponuđeni Podnositeljima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti isti uvjeti prodaje, 

- da navodi Podnositelja zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim gospodarskim subjektima, Podnositeljima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009. godinu od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, su točni, ali da je temeljni razlog ovakvog postupanja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje navedenog ugovora za 2009. godinu sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je gospodarski subjekt "LAZE" d.o.o dužnik gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obveze po prethodno sklopljenom Ugovoru sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, 

-da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između Podnositelja zahtjeva i gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su za pojedine gospodarske subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za gospodarske subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010. godinu sa istim gospodarskim subjektima, može zaključiti da je došlo do povećanja količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu, 

- da su Podnositelji zahtjeva, gospodarski subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EXPORT"Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009. godini u odnosu na prethodnu, 

- da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih gospodarskih društava na cijeloj teritoriji BiH, 

Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a nije zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008. godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja da jedan gospodarski subjekt može da ima vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, u smislu članka 9. Zakona. 

Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne postoji zlouporaba vladajućeg položaja od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Troškovi postupka 

Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na temelju odredbi članka 105.stavka 2. i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. 

ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu raspravu u visini cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu. S obzirom da je podnositelj zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00 KM u roku od 15. dana od dana primitka rješenja. 

Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovog Rješenja nije dopušten priziv. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. 

Broj 01-02-26-042-27 -II/09
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r. 


Na osnovu člana 42. tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretawe postupka privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw, putem punomoćnika, advokata Nexada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimqenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijski savjet, na 106. sjednici održanoj dana 14. juna 2010., je donio 

RJEŠEWE 

1.    Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumwe o postojawu zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 

2.    Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazložewe 

Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 31.12.2009.  godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretawe postupka (u daqwem tekstu: Zahtjev) od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw (u daqwem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika, advokata Nexada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtijevano od Konkurencijskog savjeta da pokrene postupak protiv privrednog subjekta Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daqwem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumwe o postojawu zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daqwem tekstu: Zakon). 

Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. 

Zahtjev za pokretawe postupka 

Uvidom u dostavqeni Zahtjev Konkurencijski savjet je utvrdio da isti nije potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka e) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog savjeta i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom savjetu dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009. 

Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, shodno članu 28.stav (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. 

Podnosioci zahtjeva u istom opisuju čiwenično stawe i okolnosti koje su ih navele na podnošewe Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće: 

- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daqwem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili iste. 

- da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009.godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od privrednih subjekata i po pet puta mawe. Privrednim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw, nisu ponuđeni trupci za 2009.godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zakqučene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. 

- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoqiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009. godini. 

- Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodwe bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovawe Podnosioca zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. 

- da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašwe međusobno poslovawe. Međutum, i pored obećawa od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnosiocima zahtjeva ponuditi boqe uslove nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva zakqučili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. 

- da su postupawem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoqnije uslove po zakqučenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje. 

- da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoqniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata, privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćawa do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osigurawa plaćawa razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. 

- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zakqučewa Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zakqučenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog Ugovora mnogo povoqniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zakqučio sa Podnosiocima zahtjeva. 

- Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zakqučen po enormno povoqnijim uslovima u odnosu na Ugovore zakqučene sa Podnosiocima zahtjeva.  Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze po zakqučenim Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoqan položaj u odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884". 

Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog savjeta da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10. stav 2) tačka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri sklapawu Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne uslove kao i privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu ŠPD ZDK-a zakqučivawe Ugovora na vremensko razdobqe od najmawe 5 godina pod jednaki uslovima utvrđenim u zakqučenom Ugovoru sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojawe povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretawu postupka (u daqwem tekstu: Zakqučak), radi utvrđivawa povrede člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona. 

U skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet je dana 23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavio Zahtjev i Zakqučak na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a. 

Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zakqučak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona, u kome navodi: 

- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca zahtjeva i smatra da, zakqučivawem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, 

- da je prema zadwem objavqenom soppštewu Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavqeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009.godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. 

- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini, koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%, čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu. 

- da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw nisu ponuđeni trupci u 2009. godini, nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu saradwu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, iskqučivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw je dana 27.02.2009. godine zakqučen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543m³ trupaca četinara. 

- takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva da im je zbog umawenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo poslovawe i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokzali te navode, te da postoje i saznawa da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. 

U daqem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim interesima, Konkurencijski savjet je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog savjeta, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašwewa na Zahtjev. 

Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoqniju poziciju za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Daqe navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulagawu u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. Shodno navedenom, predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulagawu, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Nadaqe ističu, da je osnovni razlog smawenih količina isporučenih trupaca u posqedwem periodu, za sve kupce, bio u smawenom etatu bukovih trupaca u zadwe četiri godine, što je vidqivo iz dokumentacije u planovima privrednog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smawewe se odnosi i na isporuku bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Tokom usmene rasprave Konkurencijski savjet je naložio Podnosiocima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zakqučene Ugovore sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006.godinu, 2007.godinu, 2008.godinu, 2009.godinu i 2010.godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi original ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulagawu između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zakqučke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine 

Podnosici zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog savjeta i dostavili traženu dikumentaciu dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. 

Imajući u vidu naprijed navedene čiwenice, kao i da je za utvrđivawe čiweničnog stawa potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetqivim tržištima, Konkurencijski savjet je u smislu člana 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog savjeta na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašwewa na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. 

Na zahtjev Konkurencijskog savjeta privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulagawu između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zakqučke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. 

Pravni okvir predmetnog postupka 

Konkurencijski savjet je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivawu relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07). 

Utvrđivawe i analiza relevantnog tržišta 

U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivawu relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10), relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). 

Relevantno geografsko tržište predstavqa tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavqa tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008.godini iznosila je : 

Tabela 1. 

Proizvodwa i prodaja u 2008 (

Bosna i Hercegovina 

ŠPD Zavidovići 

Ukupno prodaja četinari/lišćari 

3.786.091 

377.986 

9,98 

Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zakqučiti da je tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini. 

Član 9.stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavqa da privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom naveenog, Konkurencijski savjet smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine nema dominantan položaj, obzirom da je wegovo tržišno učešće znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008.godini. 

Relevantne čiwenice predmetnog postupka: 

Konkurencijski savjet je razmatrao i analizirao dokaze dostavqene od stranke u postupku, kao i podatke i čiwenice institucija i trećih lica, do kojih je došao tokom provođewa postupka i utvrdio slijedeće: 

- da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem prenose sa Federalnog ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem u nadležnosti kantona, 

- da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, 

Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavawe šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavawe šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulagawu za osnivawe novog privrednog društva, sačiwenog između ulagača privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštewa Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt "Krivaja 1884", 

- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zakqučak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquče Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na period od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćawe drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćawem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavawa fakture, 

- da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquči Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima, 

- da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor oprodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišwe 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima odgođenog plaćawa uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, 

- da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćawe uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćawe obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisawu plaćawe iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisawa iznosa plaćawe iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisawa plaćawe iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zakqučio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, 

- da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćawa na način kao što ima privredni subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uslove odgođenog plaćawa, uz obezbjeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr.Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakaw i "Al-ex" d.o.o. Zenica) 

- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciqevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavawe svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje (avansno plaćawe ili odgođeno uz obezbjeđewe bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaqni uslovi i načini plaćawa drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-privrednih društava, odnosno u predmetnom slučaju privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivawu osnovnih principa prodaje drvnih sortienata, 

- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim cjenovnikom, 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajawu Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodwi i prestruktuirawu industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika ugqa u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Buxetu Federacije BiH za 2009.godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine Federacije BiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasirawu po razlici u cijeni drvnih sortimenata; 

- da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zakqučewe Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoqnijim uslovima u odnosu na uslove koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti isti uslovi prodaje, 

- da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na čiwenice da pojedinim privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009. godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali da je osnovni razlog ovakvog postupawa od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zakqučewe navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopqenom Ugovoru sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, 

-da je iz dostavqenih Ugovora za 2009. godinu koji su zakqučeni između Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidqivo, da su za pojedine privredne subjekte smawene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zakqučenih Ugovora za 2010. godinu sa istim privrednim subjektima, može zakqučiti da je došlo do povećawa količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009.godinu, 

- da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EXPORT" Žepče imali povećawe ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009.godini u odnosu na prethodnu, 

- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji BiH, 

Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih čiwenica i dokaza, Konkurencijski savjet je utvrdio da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nije zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini, što je znatno mawe od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavqa da jedan privredni subjekt može da ima dominantan položaj na relevantnom tržištu, u smislu člana 9. Zakona. 

Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijski savjet je utvrdio da ne postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. 

Troškovi postupka 

Odluku o troškovima, Konkurencijski savjet je donio na osnovu odredbi člana 105.stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. 

ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolažewa službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijski savjet je odlučoio da prizna troškove dolažewa na usmenu rasprvu u visuni cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dava dolažewa na usmenu raspravu. Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješewa. 

Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovog Rješewa nije dopuštena žalba. 

Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. 

Broj 01-02-26-042- 27 -II/09
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r. 


Na osnovu člana 42.tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem punomoćnika, advokata Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici, održanoj dana 14. juna 2010., je donijelo 

RJEŠENJE 

1.    Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao neosnovan. 

2.    Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu: Zahtjev) od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj (u daljem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika, advokata Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtjevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv privrednog subjekta Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). 

Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009. godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. 

Zahtjev za pokretanje postupka 

Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka e) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009. 

Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa članom, 28.stav (3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009. 

Podnosioci zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće: 

- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a. 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva, dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili iste. 

- da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine, a za neke od privrednih subjekata i po pet puta manje. Privrednim subjektima "AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci za 2009. godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zaključene Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci. 

- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, niti ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u 2009.godini. 

- Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnosioca zahtjeva, koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd. 

- da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje. Međutum, i pored obećanja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će Podnosiocima zahtjeva ponuditi bolje uslove nabavke bukovih trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda. 

- da su postupanjem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije uslove po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje. 

- da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji su daleko nepovoljniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata, privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za 25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćanja do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osiguranja plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH. 

- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci drvnih sortimenata zaključenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnosiocima zahtjeva. 

- Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen po enormno povoljnijim uslovima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnosiocima zahtjeva. Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze po zaključenim Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884". 

Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog vijeća da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe dominantnog položaja u smislu člana 10.stav 2) tačka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010. godinu imali istovjetne uslove kao i privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uslovima utvrđenim u zaključenom Ugovoru sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine, donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona. 

U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev i Zaključak na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a. 

Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009 dostavio odgovor na Zaključak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona, u kome navodi: 

- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, 

- da je prema zadnjem objavljenom saopštenju Agencije za statistiku BiH, broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452  m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara.  Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009. godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine. 

- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti u trećem kvartalu  2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009.godini, koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%, čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu. 

- da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI" d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u 2009.godini, nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu saradnju sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo kupovao trupce četinara, a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009. godine zaključen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543m³ trupaca četinara. 

- takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali te navode, te da postoje i saznanja da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz Federacije BiH i Republike Srpske. 

U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev. 

Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju poziciju za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava. 

U skladu s navedenom, predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Nadalje ističu, da je osnovni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjnom etatu bukovih trupaca u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima privrednog subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. 

Tokom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnosiocima zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009. godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi original ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine 

Podnosici zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009. 

Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 39. Zakona, zakazao nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana u postupku. 

Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima, datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj raspravi održanoj dana 21.04.2010. 

Na zahtjev Konkurencijskog vijeća privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine. 

Pravni okvir predmetnog postupka 

Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06), Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 29/02,12/04 i 88/07). 

Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta 

U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relvantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10), relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari). 

Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine, budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 

Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u 2008.godini iznosila je : 

Tabela 1. 

Proizvodnja i prodaja u 2008 () 

Bosna i Hercegovina 

ŠPD Zavidovići 

% 

Ukupno prodaja četinari/lišćari 

3.786.091 

377.986 

9,98 

Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008. godini. 

Član 9. stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da privredni subjekt ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine nema dominantan položaj, obzirom da je njegovo tržišno učešće znatno isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini. 

Relevantne činjenice predmetnog postupka: 

Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih lica, do kojih je došao tokom provođenja postupka i utvrdio slijedeće: 

- da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva, a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona, 

- da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj: 1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog kantona, 

Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd. 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača privrednog subjekta IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu 6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati isporuku 8.000m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt "Krivaja 1884", 

- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem: 02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata, na period od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006. godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine. Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose 80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim plaćanjem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i to 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60 dana od dana izdavanja fakture, 

- da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključi Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima, 

- da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008. godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000 m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25% nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK, 

- da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8 dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a, 

- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona, zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog kantona, 

- da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008. godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćanja na način kao što ima privredni subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini imao uslove odgođenog plaćanja, uz obezbijeđenu garanciju, i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu (npr. Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex" d.o.o. Zenica) 

- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog, omogućavanje svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje (avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani nikakvi detaljni uslovi i načini plaćanja drvnih sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-privrednih društava, odnosno u predmetnom slučaju privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata, 

- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim cjenovnikom, 

- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija "Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Budžetu Federacije BiH za 2009.godinu, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine FBiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija "Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih sortimenata; 

- da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zaključenje Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uslovima u odnosu na uslove koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje, 

- da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori za 2009.godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali da je osnovni razlog ovakvog postupanja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopljenom Ugovoru sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, 

-da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su za pojedine privredne subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010.godinu sa istim privrednim subjektima, može zaključiti da je došlo do povećanja količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu, 

- da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO EXPORT" Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta u 2009.godini u odnosu na prethodnu, 

- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji BiH, 

Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nije zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja da jedan privredni subjekt može da ima dominantan položaj na relevantnom tržištu, u smislu člana 9. Zakona. 

Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Troškovi postupka 

Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na osnovu odredbi člana 105. stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH. 

ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave. Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu raspravu u visuni cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu. Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješenja. 

Pouka o pravnom lijeku 

Protiv ovog Rješenja nije dopuštena žalba. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. 

Broj 01-02-26-042- 27 -II/2009
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r. 

Na osnovi članka 42. stavka (1) točke b), a u vezi sa člankom 4. stavka (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, na osnovu članka 4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka 4. stavka (1), podnesenog od strane gospodarskog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, putem punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. lipnja 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

(1)    Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po Zahtjevu gospodarskog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, na osnovu članka 5. stavka (1) Zakona o konkurenciji. 

2)    Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.prosinca 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa člankom 6. stavkom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 

3)    Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem 01-01-26-001-II/10 zaprimilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa člankom 4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka 4. stavka (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane gospodarskog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Banja Luka. 

Gospodarski subjekt International Medical Centers d.o.o. registriran je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti gospodarskog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28. siječnja 2009. godine. Osnivač gospodarskog subjekta IMC je gospodarski subjekt Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daljnjem tekstu: EMD), privatno poduzeće sa ograničenom odgovornošću, sa registriranim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Gospodarski subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o gospodarskim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Gospodarski subjekt IMC u cilju realiziranja Ugovora organizirati će se u zdravstvenu ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. 

Zahtjev za pokretanje postupka 

Uvidom u zaprimljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu članka 29. stavka (2) Zakona i člankaa 2. tarifni broj 106. stavka (1) točka b) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa člankom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće zatražilo je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. 

Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, u skladu s člankom 29. stavka (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. 

Podnositelj Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće: 

- da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između sljedećih ugovornih strana: 

  • Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na temelju ovlaštenja Zaključka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu: Republika Srpska), 
  • Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave Korde br.8, 78 000 Banja Luka (u daljnjem: tekstu Fond), 
  • Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravna osoba osnovana u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrirano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, 
  • Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija, privatno poduzeće, registrirano u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. 
  • International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka. 

- da će se realiziranjem predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje, rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane gospodarskog subjekta IMC, 

- da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obvezu Republike Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski subjekt IMC ispunjava sve obveze iz Ugovora, 

- da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obvezi da izvrši gospodarski subjekt IMC. 

Slijedom navedenog, Podnositelj zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane članka 5. točke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispunjeni uvjeti iz članka 4.stavka (3) Zakona, obzirom da bi se realiziranjem navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnositelj zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnositelj zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu članka 4. stavka (1) Zakona. 

U skladu sa člankom 33.stavka (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana 15.04.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak Podnositelju zahtjeva. 

Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta 

U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu osobito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. 

Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvaća cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. 

Mjerodavno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije (u daljnjem tekstu: Usluga). 

Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09). 

U skladu s navedenim, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. 

Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. 

U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udjel, sudionika Ugovora jednak je nuli, jer sudionici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom. 

Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definirati tržišne udjele, Podnositelj zahtjeva procjenjuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udjel u liječenju malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. 

Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou. 

Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišnje. 

Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama Podnositelja zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje. 

Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata godišnje. 

Mjerodavne činjenice predmetnog postupka 

Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od strane Podnositelja zahtjeva i došlo je do sljedećeg: 

-da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sustava zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realiziranjem projekata primjenom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership), 

- da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje, 

- da je gospodarski subjekt EMD formirao svojeu pravnu osobu, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizirati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uvjet formiranja pravne osobe u Republici Srpskoj, 

- da je Fond 24. ožujka 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj:09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja o nabavci broj 09-2205/08 od 28. travnja 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, gospodarskom subjektu EMD, 

- da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču gospodarskom subjektu EMD, 

- da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, gospodarskog subjekta EMD i gospodarskog subjekta IMC, 

- realiziranjem Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući: izvođenje radova od strane gospodarskog subjekta IMC na izgradnji novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružanje Usluga od strane gospodarskog subjekta IMC, te upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje gospodarski subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun gospodarskog subjekta IMC. 

- da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, 

- da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. 

-da predmetni Ugovor počinje datumom učinkovitosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje, 

-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo trajanje, 

-da su ugovorne strane suglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, 

- da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. 

- da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka i stvaranje uvjeta za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim i unutrašnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom suvremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. 

- da bi realiziranjem predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički najsuvremenijeg centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na temelju kojeg bi gospodarski subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opću korist potrošača. Također, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. 

Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz članka 5. točka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa člankom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog članka propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj. kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješenja pod točkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom postupku. 

Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje predviđeno člankom 5. točkom 5.13. Ugovora, za koje Podnositelj zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa člankom 4. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće smatra da isto neće dovesti do sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu pružanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. stavka (3) Zakona, odnosno realiziranjem predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Nakon sagledavanja svih mjerodavnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Administrativna pristojba 

Podnositej Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. tarifni broj 107. stavka 1) pod a) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 

Pouka o pravnom lijeku 

Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljen priziv. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. 

Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r. 


Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4. stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni lasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, na osnovu člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1), podnesenog od strane privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka, putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Bawa Luka, zaprimqenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donio je 

RJEŠEWE 

(1)    Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po Zahtjevu privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji. 

2)    Predmetno izuzeće počiwe da važi od dana 02. decembra 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 

3)    Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazložewe 

Konkurencijski savjet je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10 primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daqwem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka (u daqwem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i članovima 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqwem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka (u daqwem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Bawa Luka. 

Privredni subjekt International Medical Centers d.o.o. registrovan je u Osnovnom sudu u Bawa Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti privrednog subjekta IMC, izvršena je rješewem Osnovnog suda u Bawoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine. Osnivač privrednog subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daqwem tekstu: EMD), privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o privrednim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni subjekt IMC u ciqu realizacije Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu i u wegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. 

Zahtjev za pokretawe postupka 

Uvidom u dostavqeni Zahtjev, Konkurencijski savjet je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijski savjet zatražio je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopuwen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. 

Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. 

Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje čiwenično stawe i okolnosti koje su ga navele na podnošewe Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće: 

- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između slijedećih ugovornih strana: 

  • Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravqa i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa ministar zdravqa i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na osnovu ovlaštewa Zakqučka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daqwem tekstu: Republika Srpska), 
  • Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, Bawa Luka, ul. Zdrave Korde br.8, 78 000 Bawa Luka (u daqem: tekstu Fond), 
  • Klinički centar Bawa Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daqwem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, 
  • Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija, privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. 
  • International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka. 

- da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbjediti izgradwa i opremawe novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka. Izvođewe radova na izgradwi navedenog Centra, zatim opremawe, rukovođewe i upravqawe istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog subjekta IMC, 

- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora, 

- da je ograničewe koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši privredni subjekt IMC. 

Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog savjeta da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana 5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispuweni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da bi se realizacijom navedenog Ugovora, obezbjedila izgradwa jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizawe svojih ciqeva i ne omogućavaju iskqučivawe konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijski savjet 

je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretawu postupka (u daqwem tekstu: Zakqučak) radi utvrđivawa pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu člana 4. stav (1) Zakona. 

U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko savjet je dana 15.04.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavo Zakqučak Podnosiocu zahtjeva. 

Utvrđivawe i analiza relevantnog tržišta 

U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti đeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovawa i finansirawa novih centara za pružawe specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije.(u daqwem tekstu: Usluga). 

Relevantno geografsko tržište predstavqa tržište Republike Srpske, budući da je korištewe specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištewa prava iz obaveznog zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osigurawu RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) . 

Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavqa tržište oblikovawa i finansirawa novih centara za pružawe specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske. 

Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. 

U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravqaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječewem malignih tumora radioterapijom. 

Obzirom da se radi o tržištu liječewa teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definisati tržišne uđele, Podnosilac zahtjeva procjewuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udio u liječewu malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječewe malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Bawoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. 

Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počiwu da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećewe qudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišwem nivou. 

Klinički centar Tuzla je počeo sa pružawem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Wegova opremqenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišwe. 

Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišwe, a prema procjenama Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Bawa Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišwe. 

Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Bawaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječewa za oko 2000 pacijenata godišwe. 

Relevantne čiwenice predmetnog postupka 

Konkurencijsko savjet je razmatralo i analiziralo dokaze dostavqene od strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do sqedećeg: 

-da je radi razvoja i podržavawa Vladinog sistema zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboqšawa pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da ukquči i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primjenom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership), 

- da je Vlada Republike Srpske donijela Zakqučak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavqen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradwe Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Bawa Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti wegove izgradwe, 

- da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov formirawa pravnog lica u Republici Srpskoj, 

- da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještewe o nabavci broj: 09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještewa o nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivawa specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom subjektu EMD, 

- da je Fond svojom Odlukom o dođeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dođelio u govor o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom subjektu EMD, 

- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Bawa Luka, privrednog subjekta EMD i privrednog subjekta IMC, 

- realizacijom Ugovora obezbjedilo bi se pružawe specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Bawa Luka i to ukqučujući: izvođewe radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradwi novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemqe i sprat, zatim nabavku, opremawe Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružawe usluga, te puštawem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijawa građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružawe Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravqawe istim. Pružawe Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćawe Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC. 

- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora, 

- da je ograničewe koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. 

-da predmetni Ugovor počiwe datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajawe, 

-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produžewu Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daqwem tekstu javiti kao: produženo trajawe, 

-da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produžewa Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršewa odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, 

- da nakon isteka inicijalnog trajawa, ukoliko se ne postigne dogovor o produžewu Ugovora, Klinički centar Bawa Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. 

- da je ciq projekta izgradwe Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka unapređewe medicinske nauke, obrazovawe domaćih stručwaka i stvarawe uslova za pružawe visokokvalitetne radioterapije vawskim i unutarwim ozračivawem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboqelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječewe radioterapijom, smawewe troškova na globalnom nivou za liječewe van Republike Srpske, te zapošqavawe oko 35 radnika i edukovawe vlastitog visokog i sredwe obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboqšawu tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom savremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. 

- da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradwe jednog od tehnički najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa u pružawu specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi. Ograničewe koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu kojeg bi privredni subjekt IMC obezbjedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbjedio bi izvršewe predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača. Takođe, ograničewe predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do iskqučewa konkurencije u bitnom dijelu pružawa specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi iskqučivo na teritoriju grada Bawa Luka, odnosno ista usluga se i daqe može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. 

Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je utvrdio da ograničewe iz člana 5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješewa pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne čiwenice u predmetnom postupku. 

Analizirajući sve navedene čiwenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničewe predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet smatra da isto neće dovesti do sprečavawa, ograničavawa i narušavawa tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružawa specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, obzirom da su ispuweni uslovi propisani članom 4. stav (3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređewa usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizawe ciqeva i ne omogućavaju iskqučivawe konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Nakon sagledavawa svih relevantnih čiwenica i dokaza Konkurencijski savjet je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa. 

Administrativna taksa 

Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješewe, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 

Pouka o pravnom lijeku 

Ovo Rješewe konačno i protiv istog nije dozvoqena žalba. 

Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa. 

Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r. 


Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4.stav (1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, na osnovu člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1), podnesenog od strane privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donijelo je 

RJEŠENJE 

(1)    Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po Zahtjevu privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji. 

2)    Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.decembra 2009. godine i isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5) Zakona o konkurenciji. 

3)    Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. 

Obrazloženje 

Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10 primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu: Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banjoj Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i članovima 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Banja Luka. 

Privredni subjekt International Medical Centers d.o.o. registrovan je u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti privrednog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine. Osnivač privrednog subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daljnjem tekstu: EMD), privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o privrednim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni subjekt IMC u cilju realizacije Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju. 

Zahtjev za pokretanje postupka 

Uvidom u dostavljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće zatražilo je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10. 

Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10. 

Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće: 

- da je dana 02.decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između slijedećih ugovornih strana: 

  • Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja i socijalne zaštite, prof.dr.Ranko Škrbić na osnovu ovlaštenja Zaključka Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu: Republika Srpska), 
  • Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave Korde br.8, 78 000 Banja Luka (u daljem: tekstu Fond), 
  • Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine, 
  • Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija, privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra 27289621. 
  • International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka. 

- da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje, rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog subjekta IMC, 

- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, 

- da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši privredni subjekt IMC. 

Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana 5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji, navodeći da su ispunjeni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da bi se realizacijom navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio uz isti, Konkurencijsko vijeće 

je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu člana 4. stav (1) Zakona. 

U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana 15.04.2010. godine aktom broj:01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak Podnosiocu zahtjeva. 

Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta 

U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10) relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. 

Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tržištima. 

Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije.(u daljnjem tekstu: Usluga). 

Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) . 

Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. 

Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne tumore radioterapijom. 

U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju. Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom. 

Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno definisati tržišne udjele, Podnosilac zahtjeva procjenjuje da, u ovom trenutku, najveći tržišni udio u liječenju malignih tumora radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri. 

Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou. 

Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem 2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu, tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet od oko 2000 pacijenata godišnje. 

Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje. 

Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata godišnje. 

Relevantne činjenice predmetnog postupka 

Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do slijedećeg: 

-da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sistema zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primjenom modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership), 

- da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06 od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06) od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje, 

- da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov formiranja pravnog lica u Republici Srpskoj, 

- da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj: 09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja o nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom subjektu EMD, 

- da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008. godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom subjektu EMD, 

- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, privrednog subjekta EMD i privrednog subjekta IMC, 

- realizacijom Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući: izvođenje radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradnji novog objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano pružanje Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC. 

- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora, 

- da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši isti. 

-da predmetni Ugovor počinje datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15 (petnaest) godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje, 

-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo trajanje, 

-da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi Ugovora od strane ugovornih strana, 

- da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za radioterapiju. 

- da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka i stvaranje uslova za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim i unutarnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom savremene visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju. 

- da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu kojeg bi privredni subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog, odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača. Takođe, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini. 

Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz člana 5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona. Iste odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog Rješenja pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom postupku. 

Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće smatra da isto neće dovesti do sprečavanja, ograničavanja i narušavanja tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uslovi propisani članom 4. stav (3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja, pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga. 

Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja. 

Administrativna taksa 

Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj 107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 

Pouka o pravnom lijeku 

Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba. 

Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja. 

Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo 


Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r. 

INSTITUCIJA OMBUDSMANA
ZA ZAŠTITU POTROŠAČA
U BOSNI I HERCEGOVINI 

IZVJEŠĆE O RADU 

INSTITUCIJE OMBUDSMANA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU 

Predgovor 

Izvješće o radu sadrži pregled rada i djelovanja Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled stanja u poštivanju prava potrošača. Ovo izvješće je urađeno prema metodologiji koja se primjenjuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu potrošača u zemljama članicama Europske unije i zemljama regije. 

Navedeno vremensko razdoblje su obilježile aktivnosti na pravovremenom i učinkovitom reagiranju Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Institucija ombudsmana), na žalbe potrošača i upite institucija, kao i reagiranja po službenoj dužnosti u slučajevima povrede prava potrošača. 

U izvještajnom periodu u instituciji su popunjena dva mjesta pomoćnika ombudsmana što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno razdoblje. U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcioniranje i financiranje institucija BiH dobili smo pozitivno izvješće od strane Ureda za reviziju institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH, kao i pozitivnu ocjenu za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača u izvješću Europske komisije za BiH u 2009. godini. 

1. Uvod 

Institucija ombudsmana je kontinuirano radila na aktivnom promicanju temeljnih prava svih potrošača, za jasno izražavanje zahtijeva da se prava potrošača poštivaju, za javni prosvjed protiv zloporaba na tržištu roba i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača. 

Ombudsman za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvješću želi ukazati na brojne primjere kršenja tih prava u 2009. godini u različitim oblastima, a najviše ih je bilo u oblasti ekonomskih i financijskih usluga i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. 

Namjera nam je skrenuti pažnju u smjeru većeg poštivanja prava potrošača od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika sa strane ponude na BiH tržištu, kao i dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stupanj zaštite prava potrošača i sada je nužno inzistirati na njihovoj dosljednoj primjeni. 

Aktualna zbivanja na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila problematiku u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije uključivanje i samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja za zaštitu potrošača, Saveza udruženja, Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu Godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u okviru zakonom dodijeljenih obveza i ovlaštenja ulaže napore s ciljem promoviranja dobre i učinkovite provedbe politike zaštite potrošača i stvaranja društva po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu moć natjecanja i postići da tržište radi za dobrobit potrošača. 

2. Načela zaštite potrošača u Europskoj uniji 

Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeljnih načela" je dokument za koji je tekst i ilustraciju pripremila Europska komisija, predstavlja vid tehničke potpore Delegacije Europske komisije u BiH. Brošura je namijenjena za informiranje i obrazovanje, te potrošaču na prihvatljiv i razumljiv način objašnjava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređenje prava potrošača je suštinska vrijednost Europske unije, a što se odražava u njenim zakonima. Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače. 

U brošuri je opisano 10 temeljnih načela u kojima se objašnjava na koji način zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar EU. Ono što je opisano u dokumentu predstavlja najniži nivo zaštite koje države članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su sljedeća načela: 

Kupite što želite i gdje želite 

Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćanju carinskih dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući. 

Ukoliko ne radi, vratite proizvod 

Prema zakonima Europske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obveza je prodavatelja a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji. 

Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara 

EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravlje potrošača. Najrasprostranjenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija otkrije da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupnja sigurnosti, ona je zakonski obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama članicama EU u kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavlja veću opasnost, kompanija mora organizirati povlačenje tog proizvoda. 

Trebate znati što jedete - Zakoni EU o obilježavanju prehrambenih proizvoda omogućavaju da točno znate što jedete 

Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaljna lista sastojaka koji su korišteni u proizvodnji, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modificirane sastojke. 

Ugovori moraju biti sačinjeni da budu pravedni za potrošače 

Kompanije u zemljama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni svoj dio ugovora - takve uvjete zakoni EU zabranjuju. 

Potrošač se ima pravo predomisliti 

Odnosi se kod kupnje proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika "kupnje na daljinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje, na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti u roku od 7 dana, bez navođenja razloga. 

Lakše uspoređivanje cijena 

Zakoni EU obvezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju na standardiziran način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača u različitom pakiranju. Da bi se poštivao ovaj princip zakoni EU nalažu supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama -kilogram, litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba. 

Potrošači se ne smiju obmanjivati 

Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju vam dati detaljna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi koštaju. 

Zaštita dok ste na godišnjem odmoru 

Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavatelja, dok je na godišnjem odmoru. 

Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete kompenzaciju. 

Djelotvorno rješavanje prekograničnih sporova 

Prepoznavanje potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutarnjem tržištu jedan je od ključnih principa europske potrošačke politike. Potrošačima se mora omogućiti da na temelju dobre informiranosti odlučuju o kupnji proizvoda i usluga. Njihove interese treba štititi i unaprijediti. 

3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini 

Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeljni zakon Institucije Ombudsmana propisuje obaveze i ovlaštenja Ombudsmana i istovremeno uređuje odnose između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošenja usklađen s pravnom stečevinom EZ-a. 

Institucija ombudsmana u okviru obaveza i ovlaštenja koje su joj dodijeljene Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeljena za stvaranje okruženja u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije i otvaranja tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite potrošača. 

Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulirani Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o općoj sigurnosti proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi u Bosni i Hercegovini. 

Institucija ombudsmana osigurava opću pravnu pomoć u smislu sprječavanja narušavanja kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa potrošača, općenito, a ne rješava njihove pojedinačne sporove, što je zadatak i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija i inspektorata. 

Davanje pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak lokalnih centara za savjetovanje potrošača (udruženja potrošača) koji su uspostavljeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno je istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavanje njihovog osoblja. 

Institucija ombudsmana je u izvještajnom vremenskom razdoblju sa šest uposlenika radila na širokom spektru pitanja zaštite potrošača. Odlazak na teren i uspostavljanje izravnog kontakta i suradnje s predstavnicima udruženja u BiH, pružanje informacija potrošačima putem medija educiranje, informiranje, sigurnost proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog interesa potrošača sudjelovanjem u postupcima koje se vode kod sektorskih regulatornih tijela. 

Institucija ombudsmana ima zadatak zaštititi i ojačati položaj potrošača u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača. 

Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadziranje, komunikaciju i preventivne radnje da bi se osigurala njegova osnovna prava na tržištu te da bi se promovirala jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovanje. 

Ojačavanje znači podnošenje promjena koje utječu na položaj potrošača te identificiranje rizika, privlačenje pozornosti na stavove potrošača u društvenom donošenju odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promoviranje vlastitih mogućnosti djelovanja potrošača. 

Može se kazati da zaštita potrošača obuhvaća ekonomska i zakonodavna pitanja te pitanja povezana sa sigurnošću zdravlja i prehrane potrošača, informiranje i obrazovanje potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike zaštite potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva. 

Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite potrošača, obveze, nadležnosti, ovlaštenja i način rada Institucije ombudsmana na promoviranju dobrog i učinkovitog provođenja politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavljanje Institucija ombudsmana koja treba kontinuirano raditi na pravnom okviru svog djelovanja predlaganjem novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboljšavanju primjene donesenih propisa Institucija ombudsmana se služi iskustvima zemalja Europske unije, posebice onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati rješenja koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa standardima pravne zaštite Europske unije. 

4. Položaj i uloga potrošača na tržištu 

Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uvjeta za uklanjanje tržišnih zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih standarda sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeljnih ljudskih prava te je jasno da je pitanje zaštite potrošača i koristi, za transparentnost i tržišno natjecanje, ključno za kvalitetno funkcioniranje tržišta. Zato se sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog procesa stvaranja društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač se tek treba izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcionira i u njihovu korist. 

H_ombudsman_1.JPG

6. Proračun Institucije ombudsmana 

Financijska sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga Institucije ombudsmana osiguravaju se isključivo iz Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. 

Proračun Institucije ombudsmana za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM. Ostvarenje proračuna Institucije ombudsmana za 2009. godinu je 386.838 KM odnosno 88%. 

Planiranje Proračuna Institucije ombudsmana za 2009. godinu je izrađeno na temelju poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću godinu, te suradnju i pomoć predstavnika Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmana u 2009. godini popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici. 

Institucija ombudsmana je racionalnim trošenjem na pojedinim pozicijama ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovanja, troškovi telefona, materijala, energije i goriva, održavanje prostora i reprezentacije i drugo. 

Institucija ombudsmana za rad i djelovanje koristi zakupljeni prostor u Mostaru (146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz proračuna 39.108 KM. 

Institucija ombudsmana tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila sukladno proceduri predviđenoj Zakonom o javnim nabavama Bosne i Hercegovine u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju normalne uvjete za rad postojećeg broja angažiranih djelatnika. 

H ombudsman 2

7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmana 

Osnovne aktivnosti Ombudsmana su: 

  • pružanje informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružanje potpore udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima; 
  • praćenje ili predlaganje aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač, kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji reguliraju obvezne odnose ili nekim drugim zakonom; 
  • istraživanje aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj dužnosti ili tragom žalbi i koordiniranje svoje aktivnosti s entitetskim tržišnim inspekcijama; 
  • donošenje odluka i poduzimanje drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača ili kršenja dobrih poslovnih običaja; 
  • izdavanje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uvjetima ili aktivnostima koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuje specifični ekonomski operateri; 
  • preporučivati upotrebu određenih uvjeta ugovora u ugovorima koji se koriste u posebnim sektorima poslovanja; 
  • pregovaranje s predstavnicima određenih trgovinskih udruženja o modelima ugovora koji se primjenjuju u specifičnim sektorima poslovanja; 
  • predlaganje, iniciranje i rješavanje potrošačkih sporova primjenom mehanizama za alternativno rješavanje sporova; 
  • kontaktiranje s Institucijom ombudsmana za ljudska prava u BiH o zajedničkim problemima, posebno o uslugama od općeg interesa ili javnim uslugama; 
  • predlaganje Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Vijeću ministara BiH potrebna poboljšanja Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravanju i učinkovitosti politike u oblasti zaštite potrošača; 
  • istraživanje utjecaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača i obavljanje drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača. 

Na odluke Ombudsmana mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoljavaju. 

Ombudsman je ovlašten da: 

  • izdaje instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmana sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza cilj promovirati dobro i učinkovito provođenje politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Postupanje ombudsmana po žalbama 

Iako je pažnja i djelovanje Ombudsmana za zaštitu potrošača u 2009. godini većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora ekonomskih usluga od općeg interesa bio najbrojniji. 

Ekonomske usluge od općeg interesa, kako ih Zakon definira, su usluge koje ispunjavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije (struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge i javni transport. 

Žalbe potrošača odnose se na pružatelje komunalnih usluga (Javna poduzeća), a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivanja prava na obračun usluga na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i netočno obračunate usluge, pogrešno evidentiranje i terećenje potrošača za račune iz razdoblja koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali priliku prigovoriti na zastaru), isključivanje sa mreže zbog nepravovremenog plaćanja računa ili isključenje sa mreže zbog neplaćanja usluge prethodnog korisnika stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne legitimacije), obračun kamata na kašnjenje u plaćanju mjesečnih računa za usluge i sl. 

H ombudsman 3

Također, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirenja obveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijanja, vode, telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim i drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih poduzeća. 

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu o postupanju po žalbama, Ombudsman po osnovu navoda o povredi potrošačkih prava iz žalbe poduzima niz procesnih radnji. Prije svega, upućuje suprotnoj strani žalbu na odgovor-izjašnjenje, prikuplja informacije i dokaze i provodi izviđajno postupanje. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice i preporuke i instrukcije. 

Imajući u vidu zakonsku obvezu Ombudsmana da daje prioritet onim problemima čije je rješavanje od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih izvješća i Preporuka i to: 

1. Posebno izvješće za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo, upućen KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i odredbi članka 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun toplotne energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da poduzmu mjere za usklađivanje svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće potrošačima ugradnju individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna isporuka i po tom osnovu vršiti obračun. 

2. Posebno izvješće za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivanje svoje prakse sa odredbama 33. i 34. članka Zakona o zaštiti potrošača, kao i obvezno slanje opomena potrošačima, odnosno ažurnije utuživanje kod dugovanja za struju, kako bi potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor zastare potraživanja. 

3. Posebno izvješće za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija" Tuzla, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i dana preporuka u smislu primjene odredbi članka 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradnju individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača. 

4. Posebno izvješće za način formiranja i visinu cijene plina u BiH upućen "BH- Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača, i dana preporuka za usklađivanje cijena plina, za uspostavom regulatora za plin na nivou BiH i transparentno financiranje, tarifiranje i zastupanje potrošača. 

Zaključci 

I.    Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP): 

  • pravo pristupa osnovnim robama i uslugama; 
  • pravo na izbor; 
  • pravo na informiranost i 
  • pravo da bude saslušan i zastupan. 

II.    Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu sa potrošačem, i mijenjaju odredbe ugovora isključivo uzimajući u obzir svoj interes (čl.33. i 96. ZOZP). 

III.    JKP ne omogućavaju ugradnju mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke očitane na brojilu potrošača. 

IV.    JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavanje sporova, što bi dovelo do bržeg rješavanja sporova, rasterećenja sudova i brže naplate dugova. 

V.    JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača. 

Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćenju stanja na tržištu i postupanja po žalbama od strane Omudsmana, u većini slučajeva u suradnji sa nadležnom inspekcijom, u cilju poštivanja ZOZP i pružanja pravne sigurnosti potrošačima na tržištu. 

Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan ZOZP, a to je po izboru potrošača: 

  • zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim, 
  • vratiti plaćeni iznos ili 
  • ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku. 

Trgovci su po reklamaciji skloni ignorirati pravo na izbor potrošača i nuditi isključivo popravku proizvoda. 

Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP. 

Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varljivo oglašavanje u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodnje, količine i kvaliteta), uključujući prikazivanje manjim slovima, brojkama, slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene. 

Ovi oblici nezakonitog ponašanja trgovaca su kažnjivi po ZOZP, a i drugi propisi iz oblasti sigurnosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU. 

TABELA I. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimljeni pred-meti u 2009. godini 

Preneseni predmeti iz 2008. godine 

Završeni predmeti 

Predme-ti u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

 

1. 

Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa 

111 

15 

107 

20 

126 

84,92 

2. 

Bankarski sektor 

107 

98 

107 

91,50 

3. 

Sektor komercijalnih usluga i proiz. 

18 

18 

18 

100 

4. 

Ostali sektori ili oblasti 

100 

5. 

UKUPNO 

241 

17 

229 

29 

258 

88,75 

Grafički prikaz broja predmeta zaprimljenih, prenesenih iz prethodne godine, završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda: 

H ombudsman 4

Tijekom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih za kršenja prava potrošača u Sektoru financijskih usluga. Povećanje broja žalbi i obraćanja je pokazatelj ne samo stupnja ugroženosti prava potrošača, već i ukazanog povjerenja u Instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH. 

Predmetne žalbe ukazuju da su tijekom 2009. godine komercijalne banke u Bosni i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizirane potrošačke kredite. Takvo postupanje banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definirana su kao posebna poglavlja: potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćanja, kao i nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti financijske usluge, zakonitog pružanja iste, Zakon je dao poseban značaj informiranosti potrošača, radi čega je pravo na informiranost, definirao kao jedno od temeljnih potrošačevih prava. Potrošač treba razumjeti svojstva financijske usluge, uvjete kupovine i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulaganju svoga novca kao i mogućnostima dobivanja kredita. S tim uvezi, u poglavlju potrošačkog kredita propisano je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije…) da prije zaključenja ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama, ( članak 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentirana predugovorna informacija sa svim elementima, činjenicama na osnovu kojih se kasnije zaključiti ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi, a ugovor koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije, pa i uvjete za promjenu kamatne stope. Uvjeti za promjenu kamatne stope moraju biti jasno i precizno definirani, vodeći računa da isti ne smiju biti samo u interesu jedne strane. U stvari morali bi biti vezani za jedan od objektivnih ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i sl, dakle faktor koji predstavlja zvanični podatak, a ne slobodnu volju banaka i interne neutemeljene odluke pojedinih uprava banaka. 

Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (članak 54. i 57.), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizirane kredite ako nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uvjetima o promjeni kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije. 

Jednostrano povećanje kamatne stope na realizirane kredite je u suprotnosti i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi. Suprotno je odredbama članka 26. Zakona o obveznim odnosima. Označenim odredbama regulirano je da je ugovor zaključen kada se ugovorne strane usuglase o bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa (cijena po kojoj banka pozajmljuje novac potrošaču) predstavlja cijenu i bitan je element ugovora. 

Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obveznim odnosima kojima je propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača, kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštenja (bona fide) kao osnovnom načelu obveznog prava, na kojem se i zasniva ugovor. 

Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (članak 57. stavak 1. ZZP), kao i po članku 1066. Zakona o obveznim odnosima, zaključuje se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davanja, vraćanja kredita i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene kamatne stope-cijene kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zaključiti anex ugovora o kreditu i sačiniti novi plan otplate kredita. S tim u vezi, obavijest banke o povećanju kamatne stope bez popisa i pečata odgovornog lica ne može se smatrati valjanom. 

Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po službenoj dužnosti Ombudsman je u travnju ove godine u sektoru potrošačkih kredita donio Smjernice i preporuke u 16. točaka i to kako slijedi: 

1.    Obveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost i pravo izbora u rukama potrošača; 

2.    Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama; 

3.    Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uvjetima kreditiranja; 

4.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite; 

5.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjenjive godišnje kamatne stope na potrošačke kredite i uvjete za promjene godišnje kamatne stope; 

6.    Potrošač mora prije zaključenja ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama; 

a)    neto iznos kredita; 

b)    ukupni troškovi kredita; 

c)    uvjeti za raniju otplatu kredita; 

d)    uvjeti za raskid ugovora uključujući i one kada potrošač kasni s plaćanjem; 

e)    godišnja kamata za kredit obračunatu na godišnjem nivou; 

f)    uvjeti za promjenu godišnje kamatne stope; 

g)    troškovi osiguranja za postojeći dug ili bilo koje drugo osiguranje zaključeno u vezi s kreditom; 

h)    zalog koji se mora dati. 

7.    Kada ugovor nije sačinjen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od podataka potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora; 

8.    Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale štetu potrošaču. 

9.    U općim uvjetima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od nje odstupiti isključivo uzimajući u obzir svoj interes; 

10.    Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavljuje da je bio upoznat s Općim uvjetima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne; 

11.    Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu kredita u cijelosti ili djelomično; 

12.    Upotreba mjenica i čekova prilikom zaključenja ugovora o potrošačkom kreditu je zabranjena; 

13.    U slučaju nedoumice u vezi sa značenjem pojedinih odredbi u ugovoru, važit će značenje koje je povoljnije za potrošača; 

14.    Banke trebaju razmotriti mogućnost sniženja kamatnih stopa ili ukoliko nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini; 

15.    Odluke o povećanju kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano donijele banke su nevažeće i pravno neutemeljene u slučajevima nepostojanja ugovorne klauzule ili njene nepreciznosti u pogledu uvjeta i načina izračuna promjene kamatne stope ili zbog nedovoljnog upoznavanja potrošača s tim odredbama; 

16.    Banke su obvezne uskladiti svoje poslovanje i odredbe ugovora o potrošačkom kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) 

Dane Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za cilj da banke usklade svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno da vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač, korisnik kredita i potpisao ugovor. 

Postupanje banaka suprotno odredbama članka 54. stavak. 2. točka 6. definirano je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru, nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00 KM i više.) 

Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu 20 prekršajnih naloga. 

Protiv odluka prvostupanjskog suda, neke komercijalne banke su uložile žalbu, te je u toku žalbeni postupak pred drugostupanjskim sudom. 

Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definiran ZZP, (članak 54.) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita, postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmana za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne. No, i pored činjenice da su iste zakonski utemeljene, i dalje je evidentno nepoštivanje istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricanja drugostupanjskih presuda, Ombudsman će u cilju zaštite kolektivnih interesa potrošača u sektoru potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom legislativom. 

U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi reagirati, jer je njihova uloga da reguliraju, nadziru i poduzimaju mjere radi osiguranja poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima. Agencija ima i zakonska ovlaštenja kojim se mogu sistemski regulirati navedene pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir. 

Ostale žalbe u sektoru financijskih usluga odnosile su se na neusklađenost principa poslovanja komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definiraju odnos banke, kao pružatelja financijske usluge i potrošača, kao korisnika te usluge. Činjenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima troškove i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu naplaćene. Radi se o naknadama koje su teško vidljive krajnjem potrošaču, odnosno u momentu ponude i kupovine financijske usluge, manje su prepoznatljive i nejasne su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju osnova za naplatu naknada kao što su: 

  • naknada za održavanje tekućeg računa; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođenje stanja na računu korisnika i obavještenje o promjenama na računu. Ista naknada se naplaćuje za svaki mjesec. I pored činjenice da je procentualno izražena naknada mala, na godišnjoj razini predstavlja veći trošak za korisnika. 

Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavlja činjenica da neke banke za otvaranje i zatvaranje ili pak aktiviranje tekućeg računa uzimaju naknadu. 

  • naknada za dozvoljeni minus; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoljeni minus, kao i naknadu koju pojedine banke naplaćuje za odobravanje dozvoljenog minusa. Navedena naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva ne koriste. 

  • periodične naknade i naknade za zatvaranje kreditnih kartica; 

Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravanja kreditne kartice korisniku se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču priopći da je taj postupak besplatan. 

Međutim, potrošaču se ne prezentira informacija o naknadi za korištenje ili zatvaranje kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva. Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišnje. 

  • naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta 

Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs (po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju. 

  • naknada za prijem novca iz inozemstva; 

U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih sredstava plaćanja iz inozemstva i prijemna banka naplaćuje proviziju od primatelja. 

Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita. Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati potrošači o sljedećem: 

U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupanje banaka u Federaciji BiH. 

Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH", broj: 40/09) propisane su privremene mjere za vršenje reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram njihovih kreditnih obaveza (odobrenje grace perioda) u trajanju od jedne godine. U toku grace perioda dužnik plaća samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti najkasnije do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba podnijeti odgovarajuću dokumentaciju kojom dužnik dokazuje: 

a)    gubitak posla bez osobne krivnje; 

b)    značajno smanjenje plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama; 

c)    neuredno primanje plate-kašnjenje najmanje 3 mjeseca; ili 

d)    dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne obveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticanja financijske krize. ". 

S tim u vezi dane su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu podnošenja zahtjeva, rokova za podnošenje, kao i potrebne dokumentacije radi ostvarivanja navedenog prava. 

Poseban problem predstavlja obraćanje građana koji su prihvatili i potpisali ugovore o jamstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravanja kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke. Razlozi za takve tvrdnje su sljedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost dužnika, ugovor o jamstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti pred kreditnim službenikom, ugovor o jamstvu potpisivan je bjanko, bez iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (članak 3.) jasno definirao pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene odredbe žirant se ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu da u slučaju neispunjenja obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obvezni pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze iz ugovora, to su dana određena pojašnjenja i informacije te podnosioci žalbi upoznati sa zakonskim propisima koji reguliraju navedenu problematiku. 

Postotak izvršenja predmeta ukazuje na visok stupanj ažurnosti što je rezultat učinkovitog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno reagiranje. 

Svi predmeti odnosno stručna mišljenja zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno uzeta u razmatranje i isti rješavani, sukladno propisanoj proceduri, u predviđenom roku. 

TABELA II. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimljeno u 2009. godini 

Riješeni predmeti 

Predmeti u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

1. 

Stručno mišljenje 

34 

34 

34 

100% 

2. 

Pravni savjeti 

620 

620 

620 

100% 

3. 

Informiranje potrošača 

1110 

1110 

1110 

100% 

4. 

Ukupno 

1764 

1764 

1764 

100% 

Svi predmeti navedeni u Tabeli II zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno uzeti u razmatranje i isti rješavani, sukladno propisanoj proceduri, u predviđenim rokovima. 

Stručna mišljenja se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga i na sektor ekonomskih usluga od općeg interesa, gdje je Ombudsman, pored ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za daljnje postupanje potrošača u cilju ostvarenja potrošačkih prava. 

Pravni savjeti i informiranje potrošača su dani putem telefona ili putem interneta u obliku kratkih odgovora na postavljene upite potrošača. Najviše pitanja, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informiranje o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabilježeni slučajevi traženja tumačenja određenih članaka i stavki Zakona koji se odnose na deklariranje proizvoda, pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima i oblike varljivog oglašavanja. 

8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača 

Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne konkurencije. 

Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije kao svoj strateški cilj. 

U vanjskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapitala i eliminiranje svakog protekcionizma u trgovini, za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama. 

Porast inozemnih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štednju su ključni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati. 

Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skuplje, strane izvore za kreditiranje, dovele su do odgode potrošnje stanovništva i manje potražnje za kreditima, što je u konačnici smanjilo potražnju za robama i uslugama. 

Sve je rezultiralo značajnijim smanjenjem potrošnje, čemu treba dodati i pad izvoza, a kao posljedicu smanjenja proizvodnje i privrednih aktivnosti prate rast nezaposlenosti, smanjenje plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti zaduživanja. 

Smanjenje kupovne moći potrošača imalo je za posljedicu i promjene na strani ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavanjem cijena. 

Ekonomski interes potrošača i njegova zaštita je jedno od osnovnih prava potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovanjem udruženja za zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije, zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne za predlaganje, usvajanje i provođenje zakona i drugih propisa. 

Cilj nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i udruženja potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka. 

Mišljenja smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za njenu učinkovitu provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno ili neizravno u obavljanju svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti više na tom planu i tako poboljšati kupovnu moć potrošača. 

Prikupljanje relevantnih informacija i podataka te njihova znanstvena i stručna analiza treba dati odgovor na uzroke i njihova ishodišta koji ugrožavaju pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu problematiku. 

Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak organiziranog djelovanja odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok stupanj nezainteresiranosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni reformski procesi, sporo usvajanje zakona, kašnjenje u formiranju institucija ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posljedica su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju na ublažavanju posljedica. 

Kombinacija negativnih globalnih kretanja, prije svega, u oblasti hrane i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim kreditiranjem čini potrošače još ugroženijim. 

Pojačano kreditiranje u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina. Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulirali kamate za njihove kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmanje dvostruko opterećen kamatama. Nakon izbijanja krize u bankarskom poslovanju i to upravo u kreditiranju kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijenjenih hipotekarnih vrijednosti nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena. To znači da oni koji su prouzročili ovakva događanja nisu spremni i podnijeti teret snižavanja cijena nago ga i dalje uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se događa i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditiranje kao što su primjerice novi automobili i druga skuplja roba. Skuplji energenti, hrana, komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati dodatno je opteretilo kućni proračun. Tržište se neće oporaviti ukoliko izostane kvalitetna intervencija u smjeru discipliniranja kreditora, proizvođača i ponuđača usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačanje potrošnje niti za novo zaduživanje pod ovakvim uvjetima i pravnom nesigurnošću zaštite njihovih prava i interesa. 

Potrošnja i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodnju i razvoj. U tom procesu banke su pojačanim kreditiranjem odigrale značajnu ulogu. Međutim, u 2009. godini se dogodilo to da je krajnje zanemarivanje i nepoštivanje interesa potrošača te nesnalaženje i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo ozbiljne posljedice sa teško sagledivim perspektivama za njihovo prevazilaženje, naročito, ukoliko izostane ozbiljniji zaokret u smjeru poštivanja potrošača. 

Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili smo komunikaciju i suradnju s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom, Udruženjem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije za bankarstvo. 

9. Financijske usluge 

Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su njegovi sudionici uključujući potrošače u potpunosti informirani o naravi i vrijednosti robe kojima se na tržištu trguje. Pri kreiranju potrošačke politike upravo se najviše vodi računa o unapređenju informiranosti potrošača. Problem informiranosti potrošača u domeni financijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču predstavlja problem identificirati svojstva financijske usluge prije njezine kupnje. Za donošenje ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita morale bi se identično iskazivati, s ciljem da se potrošaču omogući usporedba i odabir. 

Da je važnost identičnog iskazivanja elemenata ponude neke financijske usluge bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom kreditu kojemu je cilj da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba cijene kredita. 

Usporedivost i standardizacija podataka o uvjetima kreditiranja koji su odlučujući za potrošačevu odluku uvjetovana je i njihovom složenošću. Stoga, ponekad potrošač koji i dobije točnu i potpunu informaciju teško ju može razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditiranja koji pretpostavljaju dugoročno razdoblje. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju o vrstama rizika i posljedicama, sasvim je odvojeno pitanje. Istraživanja iz područja bankarskog sektora o stupnju integriranosti tržišta bankarskih usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentirani na lokalne banke, te da preferiraju izravni fizički kontakt. 

Na primjeru financijskih usluga je najlakše uočiti značaj informiranosti koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te mogućnost da se realno usporede cijene i uvjeti kao i korištenje prava na povlačenje za one koji se predomisle bez posljedica. Za potrošačke kredite potrebno je definirati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju o kreditu sa svim ključnim činjenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih troškova obrade, vezanih osiguranja, obveznog depozita pa do informacije o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizanju razine financijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformirani potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita. 

Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe ponuda, čak se nije u dovoljnoj mjeri niti informirao o detaljima ponude koju je prihvatio. Najveća pažnja i aktivnosti su usmjerene na prikupljanje potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi uvjeti. 

Krajnje je neozbiljno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni odnos a da se prethodno nije informirao o svim bitnim odredbama počevši od visine kamate, troškova obrade, obveznoga depozita, instrumentima osiguranja plaćanja anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uvjetima. 

Aktivnosti Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se u nekoliko smjerova. 

Prvi je prema potrošačima na način da kod njih prije svega pobudi interes i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informiranja o svim aspektima ponude, kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama. 

Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga. 

Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo. 

Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlaganje i izmjene zakona. 

Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima: 

Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoljno vremena; 

Podrobno se informirajte o svim bitnim detaljima i uvjetima ugovora; 

Analizirajte i proučite ponudu; 

Tražite plan otplate anuiteta; 

Usporedite više ponuda; 

Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita. 

Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama. 

BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentirano - podijeljeno je na više regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak milijardi KM, - direktne, međuentitetske financijske usluge čine samo mali dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija! 

Očito je da kada unutarnje tržište ne funkcionira, ne funkcionira niti konkurentnost na razini BiH tržišta. 

Posljedica toga je uskraćivanje izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima. A konkurentno poslovanje uskraćeno je za prilike pristupanju novim tržištima. 

Dva su glavna cilja vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu informaciju potrošačima da bi boljom informiranošću bolje odabrali i da bi se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne kreditne ponude na cijelom tržištu. 

Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava potrošača. Reklamiranje kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka, ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih informacija. 

Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama - od kamatnih stopa do pristojbi i vezanih osiguranja. To će omogućiti potrošačima izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni, usporedni način. 

Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača: 

1.    Pravo na odustajanje bez naknade i navođenja razloga i kada već potpišu kreditni ugovor 

2.    Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćanje duga, u bilo koje vrijeme, i 

3.    Pravo potrošača na slobodan izbor premještanja kredita na konkurentniju ponudu na tržištu. 

Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetljivom području, nije lak zadatak. No, ljudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravljeno tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta. 

10. Značaj standardizacije i uloga potrošača 

Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivanja legislative koja definira sigurnosne zahtjeve koje moraju ispunjavati određeni proizvodi ili usluge, zatim usklađivanja standarda koji preciziraju detalje tih zahtjeva i na kraju uspostavljanjem mehanizama za ocjenjivanje usklađenosti. Značajno je ukazati na ulogu potrošača preko njihovih predstavnika ili udruženja u procesu donošenja standarda i njihovom značaju za zaštitu interesa potrošača. 

U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu, održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini. 

Uvodna predavanja održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj i suradnju Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz sa temama: "Međunarodni standardi vezani za sigurnost hrane i upravljanje kao preduvjet za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođenja međunarodnih standarda u BiH". 

Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju standarda u BiH, Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika. 

Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu. 

Global G.A.P. predstavlja novi integralni pristup poljoprivrednoj proizvodnji koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodnje, provodi analizu rizika (HACCP), primjenjuje sustav kvaliteta (ISO 9001), brine o utjecaju poljoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost zaposlenih u poljoprivredi, te brine za dobrobit životinja u uzgoju. 

HACCP standardi se odnose na sustav kvaliteta hrane za sve proizvođače i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sustav sastoji se od dviju osnovnih komponenti: HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane i vršiti njezina kontrola. 

ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravljanja kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravljanja resursima, realizaciju proizvoda, mjerenje i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj standarda" i "godinu objavljivanja". 

ISO standardi donose mnoge prednosti: 

  • ostvarenje i održavanje kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da će njegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispunjeni; 
  • osiguranje povjerenja kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom; 
  • razlikovno obilježje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima norme postaje nužan preduvjet za poslovnu suradnju. 
  • smanjenje troškova - smanjuje se rizik jamstva za proizvod, troškovi tehničke kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda. 

Pozitivna iskustva u dobivanju certifikata za standarde, iznijeli su privrednici iz industrijske proizvodnje i proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodnje, a posebno u tržišnom plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispunjavanje uvjeta za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski efekti značajno uvećani. 

Na kraju, zaključeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijenjeni i sve se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg identificiranja takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih centara odvoje posebne police za certificirane proizvode. 

Meglena Kuneva, povjerenica Europske komisije za pitanja zaštite potrošača govorila je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prijenosni uređaji za reprodukciju glazbe - prevencija oštećenja sluha". 

Povjerenica je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smanjili rizik oštećenja sluha korištenjem prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe. Na istu temu govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica DIGITALEUROP-e, koja predstavlja 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških udruženja i više od 10 tisuća poduzeća iz Europe, te Gdin. Stephena Rusell, generalni sekretar ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvaranju tehničkih standarda), gdje je povjerenica zaključila kako su i industrija i ANEC ključni u procesu i važan dio rješenja. 

Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe: 

  • Kontinuirana uporaba prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe na visokim postavkama tona, tijekom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećenja sluha. 
  • Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi ljudi, svjesni rizika. 
  • Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne uporabe" sigurni. 

Europska komisija je izdala nalog Europskim tijelima za standardizaciju da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prijenosne uređaje za reprodukciju glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha. 

Savjet EU Znanstvenog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni razlog za zabrinutost. Neovisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10% prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe slušatelji riskiraju trajni gubitak sluha, ako glasno slušaju prijenosni uređaj za reprodukciju glazbe više od jednog sata na dan, svaki tjedan u periodu od 5 godina. Ako je tu u pitanju više od 10 milijuna europskih građana, Gđa. Kuneva naglašava da je dužnost europskih regulatora reagirati. 

Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta: 

  • Prvo, svi prijenosni uređaji za reprodukciju glazbe imat će zadane postavke namještene na sigurnu granicu izlaganja. Novi standardi osigurat će da vas normalne zadane postavke na prijenosnim uređajima za reprodukciju glazbe ne izlažu riziku oštećenja sluha. 
  • Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorenjima potrošačima o potencijalnim rizicima. 

Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračenje zadanih postavki ako to žele. No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavanja zdravlja. 

"Proces osmišljavanja novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača diljem EU iziskuje vrijeme. To uključuje rad sa mnogim različitim nositeljima interesa i može potrajati i do 24 mjeseca. 

Nalog u ovoj fazi ne daje detaljno propisana tehnička rješenja. Mi ne želimo gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalaženju "pametnog rješenja" i obave to kako treba. 

Za milijune potrošača koji vole slušati glazbu i u tome uživaju na svojim prijenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna. 

Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoljstvu moći svakodnevno nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiljenim pjesmama i do 20-30 godina - SMANJITE TON!!!", naglasila je Kuneva. 

11. Alternativno rješavanje sporova potrošača 

Sudsko posredovanje i sheme alternativnog razrješenja sporova (ARS) su nedovoljno korišteni način rješavanja žalbi potrošača. Međutim, nove metode poput postizanja nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitanje postizanja punog funkcioniranja jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije. 

Ključno je pitanje poštivanja potrošačkih prava i naplate naknada od prekršitelja. Dok su tradicionalni načini postizanja nagodbi često skupi i teški (npr. - sudsko posredovanje), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS sheme), značajne prednosti su u postizanju nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilaženje barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcionira, u slučajevima gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom broju potrošača. 

Mehanizam postizanja nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu pomoći potrošačima za postizanje brzih rješenja kolektivnih problema potrošača. Međutim, niz pitanja se postavlja vezano za potrebe i uporabu postizanja nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu jačanja zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovanje na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansiranje između interesa potrošača i kompanija je ključna točka i jedno od pitanja koja se treba postaviti i na koje treba dati odgovor. 

Povjerenje potrošača je ključno da bi se postigao cilj funkcioniranja tržišta u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići njihovo neophodno povjerenje. Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavanju svojih žalbi. 

To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obvezujućim trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivljena konkurencija vjerojatno pozitivna posljedica primjene učinkovitih mehanizama. 

Kako poboljšati stanje po pitanju naknade potrošačimać 

Sudska rješenja su u prednosti jer su nametnuta zakonom. 

Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju manjih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim i vrlo često sporim. Cilj je nametnuti primjenu pravila koja upravljaju ponašanjem kompanija i njihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko na naknadu pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana - nametnute od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne zaradi koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima: vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivanjem, ograničavanjem ili kršenjem prava potrošača, sve dok su u pitanju samo male, pojedinačne žalbe. To se pripisuje i činjenici da sami potrošači često ne podnose žalbe manje vrijednosti sudu. ARS rješenja su u mnogim zemljama bila odgovor na prevazilaženje problem manjih žalbi koje su ostale neprocesuirane. 

Drugi primjer uključuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili privatne institucije ombudsmana gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan i ne skup način. 

Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametljiva; stoga odluka nije nužno i definitivno razrješenje spora. Nadalje, većina ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi. 

Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći. 

Prednost se daje postizanju prihvatljivog rješenja dok se istovremeno ne inzistira na strogoj i dosljednoj primjeni zakona. 

U "Službenom glasniku BiH" broj 13/09 od 18. svibnja 2009. godine, objavljeni su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova. 

Razlozi za donošenje kriterija za alternativno rješavanje sporova, proizlaze iz prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u cilju njegovog provođenja i predstavljaju preduvjet za uspostavljanje procedura alternativnog rješavanja sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za zaštitu potrošača u BiH. 

Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima, imaju prednost u alternativnom rješavanju sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti, tolerantnosti među strankama, i pravičnosti. 

Suština postavljanja kriterija za alternativno rješavanje sporova temelji se na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima. 

Osnovni kriteriji su za alternativno rješavanje sporova su: kriterij učinkovitosti, kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti, kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti, kriterij dobrovoljnosti i kriterij hitnosti. 

Kriterij učinkovitosti 

Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavanje sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavanje sporova u cilju što bržeg ostvarivanja prava u interesu potrošača. 

Kriterij ekonomičnosti 

Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti na štetu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i pravilne primjene zakona. Primjena ovog kriterija ima za cilj da se pravilno odluči o zahtjevu stranke sa što manje troškova po stranku i druge učesnike u postupku. 

Kriterij zakonitosti 

Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupanja. Ovlašteno tijelo u postupanju alternativnog rješavanja spora, dosljedno, na isti način prema svim građanima primjenjuju pravila postupka propisana zakonom i odgovarajuće materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I kod odlučivanja po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem i dužan je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim granicama je upotrijebio slobodnu ocjenu. 

Kriterij transparentnosti 

Transparentnost u radu i organiziranju ovlaštenog tijela za postupak ARS je vezan i predstavlja širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava potrošaču prethodno poznavanje pravila i procedura postupanja, bitne karakteristike takvog rješavanja sporova, način rješavanja, troškove i provedbu postignutog sporazuma. 

Kriterij neposrednosti 

Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušanja stranaka, koji strankama u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima iz predmeta spora. Ako nije riječ o činjenicama koje su opće poznate, stranka će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati na konačno rješenje spornog odnosa. 

Kriterij interesne orijentacije 

Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa. Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog rješavanja sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu njegove učinkovitosti, ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog rješenja. 

Kriterij jednostavnosti 

Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavanju sporova, gdje strane isključivo imaju pravo raspolagati svim radnjama u postupku, s ciljem pojednostavljenja istih i njihovom svođenju na najmanju moguću mjeru. Jedini oprez treba obratiti da jednostavnost u postupanju ne bude na štetu zakonskih prava potrošača. 

Kriterij dobrovoljnosti 

Dobrovoljnost stranaka jeste preduvjet za sporazumno rješavanje spornih odnosa. Slobodna volja stranaka u raspolaganju svojim zahtjevima i kompromisnim rješenjima donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utječe i na razvoj dobrih i učinkovitih poslovnih odnosa u okruženju. 

Kriterij hitnosti 

Postupak ARS se provodi bez čekanja, odugovlačenja i uz što manji trošak. Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku. 

12. Obrazovanje potrošača 

Obrazovanje potrošača je proces stjecanja temeljnih znanja i ovladavanja vještinama i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošenje odluka, prepoznavanje svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizanje maksimalnih učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga. 

Ciljevi edukacije potrošača jesu naobrazba neovisnih, proaktivnih, inovativnih i informiranih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti ključne informacije potrošačima i dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu, omogućujući im osnovna znanja iz područja potrošačkog prava, osobnih financija, ekonomije, reklamiranja i uvjeravanja, potrošnje i okoliša, globalnih resursa, kućanstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravlja. I mediji mogu doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim utjecajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti i stavove. 

Podučavati o raznim pitanjima od interesa za potrošače stoga ima zadatak razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošnji, gdje su potrebe i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvanjem okoliša vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske probleme, u odnos posla i novca, te u odnose proizvodnje, potrošnje i štednje. 

Trebalo bi, također, obratiti pažnju na to kako nove činjenice i tehnologija doprinose mijenjanju potrošačkih navika, te posljedica koje oni imaju za kućanstvo i okoliš. Potrošači moraju biti informirani o djelovanju modernog tržišta i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravljenja izbora kao informirani potrošač, te da bi zauzeli neovisan stav o kupovini i sredstvima plaćanja. 

Danas obitelji funkcioniraju kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama, te informacijama o stanju na računu. Upravljanje osobnim financijama zahtijeva određeno znanje - o tome kako napraviti proračun i planirati financije, o reklamiranju i uvjeravanju, ishrani, kućanstvu, odjeći i drugoj potrošnji. Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavanje prava i obveza, su vrlo važni. 

Pitanja potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obitelji. U cjelokupnom pogledu, kako se mladi ljudi odgajaju, edukacija potrošača daje prirodne mogućnosti za suradnju i raspodjelu odgovornosti između roditelja i učitelja, te između doma i škole. 

Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitanja, koja su uvijek relevantna. Ta pitanja bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poljima kao što su kućanstvo, maternji jezik, ekološke studije, nauk o građanskim pravima, obrazovanje o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika, tehnologija i znanost o medijima. Činjenica da je edukacija potrošača povezana sa tako mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivanje širih tema, te olakšava njen progresivan razvoj. 

Ključna je suradnja s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju javnosti. 

Svjesni smo činjenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružatelji usluga koriste medije s ciljem animiranja potrošača. Ulažu se velika sredstva za potrebe marketinga, promocije i reklamiranja svoje ponude. 

Uloga potrošača u izgradnji unutarnjeg tržišta je u izravnoj vezi s razinom obrazovanja i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovanja. Obrazovani potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcioniranju tržišta. 

Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsman za zaštitu potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavanje pod nazivom "Zaštita potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing". 

Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima i drugim nositeljima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj stranici www.ozp.gov.ba. 

13. Aktivnosti informiranja i suradnja s medijima Institucije ombudsmana 

Ombudsman je putem medija redovito izvješćivao javnost o stavovima Institucije po raznim pitanjima i poduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao na propuste u djelovanju tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i brojnost kršenja prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana i učvršćuje njihova odgovornost za funkcioniranje sustava zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima tiskanih i elektronskih medija u 2009. godini: 

Nadležnostima i radu Institucije ombudsmana, o doprinosu Ombudsmana na polju zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji, broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu rješavanja njihovih žalbi. 

Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavljivanja neispravnih proizvoda na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači i eventualnom povlačenju sporne dječje hrane u BiH te o iskustvu i suradnji sa nadležnim agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o sigurnosti hrane, o sve češćoj pojavi sumnjivih proizvoda na našem tržištu, pa tako i komentar na pojavu krivotvorenih guma za žvakanje, povodom pojave plastičnih, kineskih igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje na području Tuzlanske županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju propisima. 

Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmana može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitanjima zakonskog okvira djelovanja Institucije i njene reputacije kod privatnih i javnih poduzeća. Ombudsman je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u BiH u odnosu na zemlje u regiji. 

Razgovor u studiju na temu sigurnosti hrane koju konzumiraju građani Federacije BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države velike količine roba kojoj je istekao rok trajanja. U studiju su gosti bili i predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH. 

Povodom 15. ožujka, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH izdao je priopćenje za javnost u kojem je ukazao na brojne primjere kršenja tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je pozornost na potrebu većeg poštivanja prava potrošača od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u BiH, na svim razinama. 

Gostovanje u studiju na temu otvaranju trgovina za socijalno ugroženu kategoriju građana povodom otvaranja prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji, te najavama otvaranja istih u Federaciji BiH i RS, komentar na činjenicu da u BiH nema vidljivih pojeftinjenja hrane, premda su cijene nafte i pšenice upola manje nego prošle godine. 

U sklopu implementacije edukativnog projekta ProCredit banke, a povodom izdavanja brošure "Kako razgovarati s bankom", Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH izdao je prilog u kojoj podržava realizaciju inicijative o edukaciji potrošača u domenu financijskih usluga, što su prenijeli brojni tiskani i elektronski mediji. 

Komentar o postupanjima Elektroprivrede BiH, koja radi "ažuriranja evidencije potrošača" osim tehničkih podataka preciziranih prethodnim ugovorom o isporuci električne energije, traži i osobne podatke poput JMBG-a, osobne karte, fiksnog i/ili mobilnog telefona, te e-mail adrese, od osoba kod kojih se isti nisu promijenili još od rata, o pojavi nezakonite naplate zastarjelih potraživanja, s posebnim naglaskom na elektroprivredna poduzeća. 

Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH je izdao je Priopćenje za javnost vezano za izdavanje Preporuke BH-GAS-u i Vladi Federacije BiH. Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH je na osnovu saznanja koja ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača, iz Zakona o zaštiti potrošača, proveo propisani postupak po službenoj dužnosti i sačinio Posebno izvješće u vezi načina formiranja visine cijena plina u BiH, te odgovornim stranama dao sljedeće preporuke: 

  • Da razmotre mogućnost sniženja cijene plina za krajnjeg potrošača; 
  • Da uspostave regulatora na nivou BiH za formiranje cijena u oblasti plina; 
  • Da poštuju kriterije transparentnosti financiranja i tarifiranja; 
  • Da osiguraju učinkovito konzultiranje i predstavljanje potrošača u donošenju odluka iz oblasti ekonomskih usluga od općeg interesa - plina. 

Ombudsman je dao i izjave povodom događanja u Sarajevskom kantonu, gdje uslijed odgađanja ekskurzija učenika osnovnih i srednjih škola, zbog pojave virusa Svinjske gripe, škole nisu u mogućnosti vratiti uplaćeni novac, jer turističke agencije to odbijaju, odgovore na temu "Način formiranja i visina cijene plina u BiH", za potrebe članaka u sklopu Cin-ovog projekta, s ciljem informiranja javnosti, vezano za varljivo oglašavanje na deklaracijama pojedinih artikala na bh tržištu, o primjeni Zakona o zaštiti potrošača u BiH, viđenje situacije u oblasti zaštite prava potrošača, dosljednosti primjene propisa, te najčešćim pritužbama građana Instituciji ombudsmana. 

Slijede i izjave o ukupnom broju pritužbi građana za tekuću i prošlu godinu, te koliko se tih pritužbi odnosilo na telekomunikacijske usluge, o najavljivanim poskupljenjima, te povezanosti cijene barela nafte i poskupljenja živežnih namirnica, o tomu koliko građani poznaju svoja potrošačka prava, koliko trgovci i proizvođači, koliko je aktualni Zakon o zaštiti potrošača u BiH usklađen sa EU, pritužbama građana, radu Institucije, publikaciji "Zaštita potrošača u EU", koju je za potrebe unaprjeđenja rada Institucije ombudsmana Europska komisija tiskala na tri jezika naroda BiH, te općenito o načelima koja štite potrošače u EU i razlikama u zaštiti EU potrošača i građana BiH. 

U periodu od donošenja Smjernica i preporuka u oblasti potrošačkih kredita, koje je izdao Ombudsman, pa sve do kraja 2009. godine Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača dala je znatan broj izjava, koje su se odnosile na promjene u toj oblasti - o bankama koje su u zadanom roku dale izjašnjenja na Smjernice, koje su prihvatile Smjernice i Preporuke, usklađivanje poslovanja banaka sa Zakonom o zaštiti potrošača, broj i naziv banaka koje su posljednjih mjeseci podigle kamatne stope, komentare na prve presude Suda, stav Udruženja banaka BiH, kvalitetu komunikacije s bankama, kontrolu banaka od strane Uprava za inspekcijske poslove u Federaciji BiH i RS, broj izdanih prekršajnih naloga, osnovne elemente koje mora sadržavati predugovorna informacija, primjedbe ili nejasnoće na koje su se žalile banke, i svim drugim pitanjima vezanim za navedenu problematiku, brojnim tiskanim i elektronskim medijima. 

U prostorijama Institucije ombudsmana u 2009. godini održane su tri tiskovne konferencije i to: 28.04. nakon sastanaka sa predstavnicima Centralne banke BiH i predstavnicima Udruženja banaka FBiH, direktorom Uprave za inspekcijske poslove FBiH, te dana 30.08. nakon posjeta Povjerenice Europske komisije za zaštitu potrošača Meglene Kuneve. 

14. Suradnja s udruženjima potrošača 

Djelatnost zaštite potrošača obavljaju udruženja potrošača, koja upisom u sudski registar u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama stječu svojstvo pravnog subjekta. Udruženja potrošača kao neprofitne i nevladine organizacije djeluju na nivou BiH, Brčko Distrikta, entiteta, kantona, općine, i grada. 

Do sada su registrirana sljedeća udruženja potrošača, i to: 

U BiH: Savez udruženja potrošača BiH 

U Federaciji BiH: "Klub potrošača TK" Tuzla, "Klub potrošača HNK", Mostar, "Fortuna", Mostar, "Narcis", Zenica, "Kantonalno udruženje ZE-DO", Doboj, "Udruženje potrošača Zenica". 

U Republici Srpskoj: "Pokret potrošača RS" Banja Luka, "Organizacija potrošača grada Banja Luka", "Plava sfera", Banja Luka, "Zvono", Bijeljina, "Toper", Doboj, "Oaza", Trebinje, "Stella", Istočno Sarajevo, "Potrošač", Gradiška, "DON", Prijedor i drugi. 

U Distriktu Brčko: Udruženje potrošača Brčko DC. 

Polazeći od obveza danih Zakonom o zaštiti potrošača u BiH (članak 101. stavak 1. točka a.), prema kojim: 

"Ombudsman pruža informacije o pravima i obvezama potrošača i daje podršku udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima", 

sačinjen je Okvirni program posjeta udruženjima za 2009. godinu. Isti ima za cilj uspostavu bolje suradnje i uspješne koordinacije sa udruženjima potrošača, kao nositelja zaštite potrošača u lokalnim zajednicama. Postupajući sukladno Programu predstavnici Institucije ombudsmana izvršili su posjete i uspostavili suradnju sa udruženjima u F BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, i to kako slijedi: 

1.    Udruženju građana "Zaštita potrošača Distrikt Brčko", sa sjedištem u Brčkom; 

2.    Udruženju građana "Klub potrošača TK Tuzla", sa sjedištem u Tuzli; 

3.    Savjetu potrošača Bosansko - Podrinjskog kantona, sa sjedištem u Goraždu; 

4.    Udruženju potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u Mostaru; 

5.    Udruženju građana "Oaza Trebinje", sa sjedištem u Trebinju. 

Prilikom posjeta predstavnici udruženja su sa predstavnicima Institucije razmijenili iskustva i prezentirali aktivnosti koje poduzimaju u oblasti zaštite prava potrošača. 

Udruženja potrošača djeluju neovisno od trgovaca, dobavljača, pružatelja usluga, te isključivo rade na zaštiti pojedinačnih interesa potrošača. Pri tom pružaju savjetodavnu pomoć u ostvarivanju prava potrošača, informiraju potrošače o cijenama, kvaliteti, sigurnosti proizvoda i ostalo. Značajna aktivnost udruženja je izrada i izdavanje brošura i letaka koji su namijenjeni edukaciji potrošača, kao što su "Pravila za štednju struje i vode", "Kupovina putem interneta", "Obrazovan potrošač - zaštićen potrošač" i drugo. 

Na poziv udruženja potrošača predstavnici Institucije ombudsmana sudjelovali su na Okruglim stolovima u organizaciji udruženja, i to: 

1. Dana 04.12.2009. godine u organizaciji udruženja potrošača "Klub potrošača" TK Tuzla održan je okrugli stol na temu: "Zakoni o komunalnim djelatnostima i njihova usuglašenost sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH". Razlozi za održavanje okruglog stola su problemi potrošača - korisnika komunalnih usluga u vezi načina mjerenja i fakturiranja troškova komunalnih usluga od strane pružatelja usluga. S tim u vezi učesnici su dali podršku o pokretanju inicijative kod Vlade Tuzlanskog kantona i vlada ostalih kantona u Federaciji BiH, vlada entiteta i Distrikta o procesu usuglašavanja Zakona o komunalnoj djelatnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH. 

Okrugli stol bio je medijski popraćen od strane RTV TK,TVT Tuzla i RTV "Slon". 

2. Dana 21.12.2009. godine u organizaciji udruženja potrošača "Oaza", Trebinje održan je okrugli sto pod nazivom: "Šta obuhvata zaštita potrošača kroz oblast javnih usluga". Isti je održan u okviru projekta "Centar za zaštitu potrošača i resorni centar za razvoj potrošačkih udruženja", a podržan je od Ministarstva trgovine i turizma Vlade Republike Srpske. Predstavnici institucije su svojom prezentacijom ukazali na brojne primjere kršenja prava potrošača i to najviše u sektoru ekonomskih usluga. U navedenom sektoru najviše su kršena pravo na izbor, pravo na pristup osnovnim robama i uslugama, a zbog nemogućnosti ostvarivanja prava potrošača na obračun usluge na osnovu stvarnih isporuka, očitanih na brojilu potrošača, pogrešno evidentiranje i terećenje potrošača za račune iz razdoblja koji ulaze u zastaru i tome slično. S tim u vezi ukazano je komunalnim poduzećima kao pružateljima usluga na potrebu usklađivanja svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH i ostalim propisima koji reguliraju navedenu oblast. 

Medijski pokrovitelj okruglog stola je RTV RS. 

U 2010. godini Institucija ombudsmana planira nastavak suradnje i uspostavu još uspješnije koordinacije sa udruženjima, radi učinkovite zaštite prava potrošača kao i organiziranje zajedničkih sastanaka. 

15. Zaključak 

Bosna i Hercegovina ne može uspješno i učinkovito funkcionirati bez propisa iz područja zaštite potrošača kao jednog od temeljnih mehanizama modernog tržišnog gospodarstva. Značajan utjecaj prava potrošača na kvalitetu življenja je potvrđen u praksi zemalja Europske unije, kao i tranzicijskih zemalja. Propisi iz područja zaštite potrošača, odnosno njihova učinkovita provedba, su uvjet optimalne alokacije resursa i eliminiranja extra profita koji nije rezultat uspješnosti poslovanja gospodarskih subjekata, već njihovog povlaštenog položaja na tržištu. Pravo i politika zaštite potrošača, ali još važnije njihova učinkovita provedba, kao jedan od odlučujućih čimbenika većeg blagostanja građana, ne razvijaju se automatizmom, opredjeljenjem države za tržišno gospodarstvo, već je neophodno definirati i odgovarajuće mehanizme i instrumente zaštite prava potrošača razvijanjem učinkovitosti i konkurentnosti radi zaštite interesa potrošača ali i njihovog boljeg položaja. 

Sigurni, dobro informirani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu. Informirani potrošači su katalizatori konkurentnosti, a za konkurenciju se može slobodno reći da je potrošačev najbolji prijatelj. 

Izbor omogućuje želju a informiran izbor je stvarni izazov. Pravi odgovor ovom izazovu leži u pristupu razumljivim informacijama, mogućnosti usporedbe cijene i kvalitete i postojanje transparentnog, ugovornog okruženja. 

Moć izbora, informacije, usporedbe i transparentnosti u rukama potrošača postaje snažno sredstvo usmjereno prema stvaranju društva po mjeri i u korist potrošača. 

Učinkovito i pravovremeno upravljanje sustavom zaštite potrošača od ključne je važnosti i značaja. Od toga ovisi povjerenje javnosti u pogledu vođenja sustava zaštite potrošača na tržištu i stvaranja društva po mjeri potrošača. 

Povjerenje je valuta potrošačke ekonomije. 

Skoro četiri godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača u BiH stoji tvrdnja da je i dalje nužno inzistirati na dosljednoj provedbi obzirom da se u velikoj mjeri isti ne primjenjuje kako od strane onih koji su primarno odgovorni tako i od strane nadležnih tijela za nadzor i kontrolu nad primjenom zakonskih rješenja. 

Zabrinjavajuće je da se u nekim sektorima poslovanja svjesno provode aktivnosti na tržištu suprotne pozitivnim zakonskim odredbama bez i malo želje i spremnosti za promjenom ponašanja u smjeru većeg stupnja poštivanja prava potrošača. Kada u takvim slučajevima izostane i pravovremena reakcija nadležnih tijela dolazi do pada povjerenja potrošača. 

Vraćanje i rast povjerenja potrošača spor je i dugotrajan proces. 

Broj 01-1-02-4-86/1-10
19. veljače 2010. godine
Mostar 


Ombudsman
Dragan Doko, v. r. 


IZVJEŠTAJ O RADU 

INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU 

Predgovor 

Izvještaj o radu sadrži pregled rada i djelovawa Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled stawa u poštovawu prava potrošača. Ovaj izvještaj je urađen prema metodologiji koja se primjewuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu potrošača u zemqama članicama Evropske unije i zemqama regije. 

Navedeno vremensko razdobqe su obiqežile aktivnosti na pravovremenom i učinkovitom reagovawu Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: Institucija ombudsmena), na žalbe potrošača i upite institucija, kao i reagirawa po službenoj dužnosti u slučajevima povrede prava potrošača. 

U izvještajnom periodu u instituciji su popuwena dva mjesta pomoćnika ombudsmana što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno razdobqe. U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcionisawe i finansirawe institucija BiH dobili smo pozitivan izvještaj od strane Ureda za reviziju institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH, kao i pozitivnu ocjenu za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača u izvješću Evropske komisije za BiH u 2009. godini. 

1. Uvod 

Institucija ombudsmena je kontinuisano radila na aktivnom promovisawu osnovnih prava svih potrošača, za jasno izražavawe zahtijeva da se prava potrošača poštuju, za javni prosvjed protiv zlouporaba na tržištu roba i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača. 

Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvještaju želi ukazati na brojne primjere kršewa tih prava u 2009. godini u različitim sektorima a najviše ih je bilo u sektoru ekonomskih i finansijskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. 

Namjera nam je skrenuti pažwu u smjeru većeg poštovawa prava potrošača od strane proizvođača, pružateqa usluga, trgovaca i ostalih sudionika sa strane ponude na BiH tržištu, kao i dosqednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stepen zaštite prava potrošača i sada je nužno inzistirati na wihovoj dosqednoj primjeni. 

Aktuelna zbivawa na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila problematiku u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije ukqučivawe i samih potrošača i jačawe wihove uloge kroz rad udružewa za zaštitu potrošača, Saveza udružewa, Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu Godišweg plana zaštite potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u okviru zakonom dodijeqenih obveza i ovlaštewa ulaže napore s ciqem promovisawa dobre i efikasne provedbe politike zaštite potrošača i stvarawa društva po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu moć natjecawa i postići da tržište radi za dobrobit potrošača. 

2. Načela zaštite potrošača u Evropskoj uniji 

Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeqnih načela" je dokument za koji je tekst i ilustraciju pripremila Evropska komisija, predstavqa vid tehničke potpore Delegacije Evropske komisije u BiH. Brošura je namijewena za informisawe i obrazovawe, te potrošaču na prihvatqiv i razumqiv način objašwava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređewe prava potrošača je suštinska vrijednost Evropske unije, a što se odražava u wenim zakonima. Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače. 

U brošuri je opisano 10 temeqnih načela u kojima se objašwava na koji način zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar EU. Ono što je opisano u dokumentu predstavqa najniži nivo zaštite koje države članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su sqedeća načela: 

Kupite šta želite i gdje želite 

Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćawu carinskih dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući. 

Ukoliko ne radi, vratite proizvod 

Prema zakonima Evropske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obaveza je prodavateqa a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji. 

Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara 

EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravqe potrošača. Najrasprostrawenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija otkrije da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupwa sigurnosti, ona je zakonski obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama članicama EU u kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavqa veću opasnost, kompanija mora organizirati povlačewe tog proizvoda. 

Trebate da znate šta jedete - Zakoni EU o obiqežavawu prehrambenih proizvoda omogućavaju da tačno znate što jedete 

Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaqna lista sastojaka koji su korišteni u proizvodwi, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modifikovane sastojke. 

Ugovori moraju biti sačiweni da budu pravedni za potrošače 

Kompanije u zemqama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni svoj dio ugovora - takve uslove zakoni EU zabrawuju. 

Potrošač ima pravo da se predomisli 

Odnosi se kod kupwe proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika "kupovine na daqinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje, na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti u roku od 7 dana, bez navođewa razloga. 

Lakše uspoređivawe cijena 

Zakoni EU obavezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju na standardizovan način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača u različitom pakirawu. Da bi se poštovao ovaj princip zakoni EU nalažu supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama - kilogram, litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba. 

Potrošači se ne smiju obmawivati 

Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju vam dati detaqna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi koštaju. 

Zaštita dok ste na godišwem odmoru 

Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavateqa, dok je na godišwem odmoru. 

Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete kompenzaciju. 

Djelotvorno rješavawe prekograničnih sporova 

Prepoznavawe potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutrašwem tržištu jedan je od kqučnih principa evropske potrošačke politike. Potrošačima se mora omogućiti da na temequ dobre informisanosti odlučuju o kupwi proizvoda i usluga. Wihove interese treba štititi i unaprijediti. 

3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini 

Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeqni zakon Institucije Ombudsmena propisuje obaveze i ovlaštewa Ombudsmena i istovremeno uređuje odnose između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošewa usklađen s pravnom stečevinom EZ-a. 

Institucija ombudsmena u okviru obveza i ovlaštewa koje su joj dodijeqene Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) (u daqwem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeqena za stvarawe okružewa u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije i otvarawa tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite potrošača. 

Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulisani Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjewuju se odredbe Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. 

Institucija ombudsmena osigurava opštu pravnu pomoć u smislu sprečavawa narušavawa kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa potrošača, općenito, a ne rješava wihove pojedinačne sporove, što je zadatak i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija i inspektorata. 

Davawe pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak lokalnih centara za savjetovawe potrošača (udružewa potrošača) koji su uspostavqeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno je istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavawe wihovog osobqa. 

Institucija ombudsmena je u izvještajnom vremenskom razdobqu sa šest uposlenika radila na širokom spektru pitawa zaštite potrošača. Odlazak na teren i uspostavqawe izravnog kontakta i suradwe s predstavnicima udružewa u BiH, pružawe informacija potrošačima putem medija, educirawe, informisawe, sigurnost proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog interesa potrošača sudjelovawem u postupcima koje se vode kod sektorskih regulatornih tijela. 

Institucija ombudsmena ima zadatak da zaštiti i ojača položaj potrošača u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača. 

Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadzirawe, komunikaciju i preventivne radwe da bi se osigurala wegova osnovna prava na tržištu te da bi se promovisala jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovawe. 

Ojačavawe znači podnošewe promjena koje utječu na položaj potrošača te identifikovawe rizika, privlačewe pozornosti na stavove potrošača u društvenom donošewu odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promovisawe vlastitih mogućnosti djelovawa potrošača. 

Može se reći da zaštita potrošača obuhvata ekonomska i zakonodavna pitawa te pitawa povezana sa sigurnošću zdravqa i prehrane potrošača, informisawe i obrazovawe potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike zaštite potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva. 

Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite potrošača, obaveze, nadležnosti, ovlaštewa i način rada Institucije ombudsmena na promovisawu dobrog i efikasnog provođewa politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavqawe Institucija ombudsmena koja treba da kontinuisano radi na pravnom okviru svog djelovawa predlagawem novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboqšavawu primjene donesenih propisa Institucija ombudsmena se služi iskustvima zemaqa Evropske unije, posebno onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati rješewa koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa standardima pravne zaštite Evropske unije. 

4. Položaj i uloga potrošača na tržištu 

Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uslova za uklawawe tržišnih zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih standarda sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeqnih qudskih prava te je jasno da je pitawe zaštite potrošača i koristi, za transparentnost i tržišno natjecawe, kqučno za kvalitetno funkcionisawe tržišta. Zato se sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog procesa stvarawa društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač se tek treba izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcioniše i u wihovu korist. 

S ombudsman 1

6. Buxet Institucije ombudsmena 

Finansijska sredstva za obavqawe poslova iz djelokruga Institucije ombudsmena osiguravaju se iskqučivo iz Buxeta institucija Bosne i Hercegovine. 

Buxet Institucije ombudsmena za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM. Ostvarewe buxeta Institucije ombudsmena za 2009. godinu je 386.838 KM odnosno 88%. 

Planirawe Institucije ombudsmena za 2009. godinu je izrađeno na osnovu poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću godinu, te saradwu i pomoć predstavnika Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmena u 2009. godini popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici. 

Institucija ombudsmena je racionalnim trošewem na pojedinim pozicijama ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovawa, troškovi telefona, materijala, energije i goriva, održavawe prostora i reprezentacije i drugo. 

Institucija ombudsmena za rad i djelovawe koristi zakupqeni prostor u Mostaru (146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz buxeta 39.108 KM. 

Institucija ombudsmena tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila u skladu sa procedurom predviđenom Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju normalne uslove za rad postojećeg broja angažovanih djelatnika. 



S obudsman 2

7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmena 

Osnovne aktivnosti Ombudsmena su: 

  • pružawe informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružawe podrške udružewima potrošača u wihovim aktivnostima; 
  • praćewe ili predlagawe aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač, kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji regulišu obligacione odnose ili nekim drugim zakonom; 
  • istraživawe aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj dužnosti ili tragom žalbi i koordinisawe svoje aktivnosti s entitetskim tržišnim inspekcijama; 
  • donošewe odluka i preduzimawe drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača ili kršewa dobrih poslovnih običaja; 
  • izdavawe smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostima koje se primjewuju u posebnim sektorima poslovawa ili koje primjewuje specifični ekonomski operateri; 
  • preporučivati upotrebu određenih uslova ugovora ugovorima koji se koriste u posebnim sektorima poslovawa; 
  • pregovarawe s predstavnicima određenih trgovinskih udružewa o modelima ugovora koji se primjewuju u specifičnim sektorima poslovawa; 
  • predlagawe, inicirawe i rješavawe potrošačkih sporova primjenom mehanizama za alternativno rješavawe sporova; 
  • kontaktirawe s Institucijom ombudsmena za qudska prava u BiH o zajedničkim problemima, posebno o uslugama od opšteg interesa ili javnim uslugama; 
  • predlagawe Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Savjetu ministara BiH potrebna poboqšawa Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravawu i efikasnosti politike u oblasti zaštite potrošača; 
  • istraživawe uticaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača i obavqawe drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača. 

Na odluke Ombudsmena mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoqavaju. 

Ombudsmen je ovlašten da: 

  • izdaje instrukcije za prestanak provođewa aktivnosti koje su u suprotnosti s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmena sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza ciq promovisati dobro i efikasno provođewe politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Postupawe ombudsmena po žalbama 

Iako je pažwa i djelovawe Ombudsmena za zaštitu potrošača u 2009. godini većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora ekonomskih usluga od opšteg interesa bio najbrojniji. 

Ekonomske usluge od opšteg interesa, kako ih Zakon definiše, su usluge koje ispuwavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije (struja, plin, grijawe) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge i javni transport. 

Žalbe potrošača odnose se na pružateqe komunalnih usluga (Javna preduzeća), a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivawa prava na obračun usluga na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i netačno obračunate usluge, pogrešno evidentirawe i terećewe potrošača za račune iz razdobqa koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali priliku da prigovore na zastaru), iskqučivawe sa mreže zbog nepravovremenog plaćawa računa ili iskqučewe sa mreže zbog neplaćawa usluge prethodnog korisnika stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne legitimacije), obračun kamata na kašwewe u plaćawu mjesečnih računa za usluge i sl. 

S ombudsman 3

Takođe, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirewa obaveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijawa, vode, telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim i drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih preduzeća. 

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu o postupawu po žalbama, Ombudsmen po osnovu navoda o povredi potrošačkih prava iz žalbe preduzima niz procesnih radwi. Prije svega, upućuje suprotnoj strani žalbu na odgovor-izjašwewe, prikupqa informacije i dokaze i provodi izviđajno postupawe. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice i preporuke i instrukcije. 

Imajući u vidu zakonsku obavezu Ombudsmena da daje prioritet onim problemima čije je rješavawe od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih izvještaja i Preporuka i to: 

1. Posebni izvještaj za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo, upućen KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršewe prava potrošača i odredbi člana 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun toplotne energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da preduzmu mjere za usklađivawe svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće potrošačima ugradwu individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna isporuka i po tom osnovu vršiti obračun. 

2. Posebni izvještaj za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivawe svoje prakse sa odredbama 33. i 34. člana Zakona o zaštiti potrošača, kao i obavezno slawe opomena potrošačima, odnosno ažurnije utuživawe kod dugovawa za struju, kako bi potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor zastare potraživawa. 

3. Posebni izvještaj za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija" Tuzla, gdje je utvrđeno kršewe prava potrošača i dana preporuka u smislu primjene odredbi člana 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradwu individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača. 

4. Posebni izvještaj za način formirawa i visinu cijene gasa u BiH upućen "BH-Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršewe prava potrošača, i dana preporuka za usklađivawe cijena gasa, za uspostavom regulatora za gas na nivou BiH i transparentno finansirawe, tarifirawe i zastupawe potrošača. 

Zakqučci 

I.    Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP): 

  • pravo pristupa osnovnim robama i uslugama; 
  • pravo na izbor; 
  • pravo na informisanost i 
  • pravo da bude saslušan i zastupan. 

II.    Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu sa potrošačem, i mijewaju odredbe ugovora iskqučivo uzimajući u obzir svoj interes (čl.33. i 96. ZOZP). 

III.    JKP ne omogućavaju ugradwu mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke očitane na brojilu potrošača. 

IV.    JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavawe sporova, što bi dovelo do bržeg rješavawa sporova, rasterećewa sudova i brže naplate dugova. 

V.    JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača. 

Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćewu stawa na tržištu i postupawa po žalbama od strane Omudsmena, u većini slučajeva u suradwi sa nadležnom inspekcijom, u ciqu poštivawa ZOZP i pružawa pravne sigurnosti potrošačima na tržištu. 

Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan ZOZP, a to je po izboru potrošača: 

  • zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim, 
  • vratiti plaćeni iznos ili 
  • ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku. 

Trgovci su po reklamaciji skloni ignorisati pravo na izbor potrošača i nuditi iskqučivo popravku proizvoda. 

Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP. 

Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varqivo oglašavawe u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodwe, količine i kvaliteta), ukqučujući prikazivawe mawim slovima, brojevima, slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene. 

Ovi oblici nezakonitog ponašawa trgovaca su kažwivi po ZOZP, a i drugi propisi iz oblasti bezbjednosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU. 

TABELA I. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimqeni predmeti u 2009. godini 

Preneseni predmeti iz 2008. godine 

Završeni predmeti 

Predmeti u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

 

1. 

Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa 

111 

15 

107 

20 

126 

84,92 

2. 

Bankarski sektor 

107 

98 

107 

91,50 

3. 

Sektor komercijalnih usluga i proiz. 

18 

18 

18 

100 

4. 

Ostali sektori ili oblasti 

100 

5. 

UKUPNO 

241 

17 

229 

29 

258 

88,75 

Grafički prikaz broja predmeta zaprimqenih, prenesenih iz prethodne godine, završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda: 

S ombudsman 4

Tokom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih za kršewa prava potrošača u Sektoru finansijskih usluga. Povećawe broja žalbi i obraćawa je pokazateq ne samo stepena ugroženosti prava potrošača, već i ukazanog povjerewa u Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH. 

Predmetne žalbe ukazuju da su tokom 2009. godine komercijalne banke u Bosni i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizovane potrošačke kredite. Takvo postupawe banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definisana su kao posebna poglavqa: potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćawa, kao i nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti finansijske usluge, zakonitog pružawa iste, Zakon je dao poseban značaj informisanosti potrošača, radi čega je pravo na informisanost, definisao kao jedno od osnovnih potrošačevih prava. Potrošač treba da razumije svojstva finansijske usluge, uslove kupovine i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulagawu svoga novca kao i mogućnostima dobivawa kredita. S tim u vezi, u poglavqu potrošačkog kredita propisano je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije…) da prije zakqučewa ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama, (član 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentovana predugovorna informacija sa svim elementima, čiwenicama na osnovu kojih će kasnije zakqučiti ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi, a ugovor koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije, pa i uslove za promjenu kamatne stope. Uslovi za promjenu kamatne stope moraju biti jasno i precizno definisani, vodeći računa da isti ne smiju biti samo u interesu jedne strane. U stvari, morali bi biti vezani za jedan od objektivnih ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i sl, dakle faktor koji predstavqa zvanični podatak, a ne slobodnu voqu banaka i interne neutemeqene odluke pojedinih uprava banaka. 

Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (član 54 i 57), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizovane kredite ako nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uslovima o promjeni kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije. 

Jednostrano povećawe kamatne stope na realizovane kredite je u suprotnosti i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi. Suprotno je odredbama člana 26. Zakona o obligacionim odnosima. Označenim odredbama regulisano je da je ugovor zakqučen kada se ugovorne strane usaglase o bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa (cijena po kojoj banka pozajmquje novac potrošaču) predstavqa cijenu i bitan je element ugovora. 

Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojima je propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača, kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštewa (bona fide) kao osnovnom načelu obligacionog prava, na kojem se i zasniva ugovor. 

Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (član 57. stav 1. ZZP), kao i po članu 1066. Zakona o obligacionim odnosima, zakqučuje se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davawa, vraćawa kredita i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene kamatne stope- cijene kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zakqučiti aneks  ugovora o kreditu i sačiniti novi plan otplate kredita. 

S tim u vezi, obavijest banke o povećawu kamatne stope, bez popisa i pečata odgovornog lica ne može se smatrati vaqanom. 

Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po službenoj dužnosti Ombudsmen je u aprilu ove godine u sektoru potrošačkih kredita donio Smjernice i preporuke u 16. tačaka i to kako slijedi: 

1.    Obaveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost i pravo izbora u rukama potrošača; 

2.    Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite treba biti prezentovana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama; 

3.    Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uslovima kreditirawa; 

4.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišwe kamatne stope na potrošačke kredite; 

5.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjewive godišwe kamatne stope na potrošačke kredite i uslove za promjene godišwe kamatne stope; 

6.    Potrošač mora prije zakqučewa ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama; 

a)    neto iznos kredita; 

b)    ukupni troškovi kredita; 

c)    uslovi za raniju otplatu kredita; 

d)    uslovi za raskid ugovora ukqučujući i one kada potrošač kasni s plaćawem; 

e)    godišwa kamata za kredit obračunatu na godišwem nivou; 

f)    uslovi za promjenu godišwe kamatne stope; 

g)    troškovi osigurawa za postojeći dug ili bilo koje drugo osigurawe zakqučeno u vezi s kreditom; 

h)    zalog koji se mora dati. 

7.    Kada ugovor nije sačiwen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od podataka potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora; 

8.    Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale štetu potrošaču. 

9.    U opštim uslovima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od we odstupiti iskqučivo uzimajući u obzir svoj interes; 

10.    Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavquje da je bio upoznat s opštim uslovima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne; 

11.    Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu kredita u cijelosti ili djelimično; 

12.    Upotreba mjenica i čekova prilikom zakqučewa ugovora o potrošačkom kreditu je zabrawena; 

13.    U slučaju nedoumice u vezi sa značewem pojedinih odredbi u ugovoru, važit će značewe koje je povoqnije za potrošača; 

14.    Banke trebaju razmotriti mogućnost snižewa kamatnih stopa ili ukoliko nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini; 

15.    Odluke o povećawu kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano donijele banke su nevažeće i pravno neosnovane u slučajevima nepostojawa ugovorne klauzule ili wene nepreciznosti u pogledu uslova i načina izračuna promjene kamatne stope ili zbog nedovoqnog upoznavawa potrošača s tim odredbama; 

16.    Banke su obavezne uskladiti svoje poslovawe i odredbe ugovora o potrošačkom kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) 

Date Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za ciq da banke usklade svoje poslovawe sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno da vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač, korisnik kredita i potpisao ugovor. 

Postupawe banaka suprotno odredbama člana 54. stav. 2. tačka 6. definisano je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru, nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00 KM i više.) 

Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu 20 prekršajnih naloga. 

Protiv odluka prvostepenog suda, neke komercijalne banke su uložile žalbu, te je u toku žalbeni postupak pred drugostepenim sudom. 

Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definisan ZZP, (član 54) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita, postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmena za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne. No, i pored čiwenice da su iste zakonski utemeqene, i daqe je evidentno nepoštovawe istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricawa drugostepenih presuda, Ombudsmen će u ciqu zaštite kolektivnih interesa potrošača u sektoru potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije za prestanak provođewa aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom legislativom. 

U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi da reaguju, jer je wihova uloga da regulišu, nadziru i preduzimaju mjere radi osigurawa poslovawa banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima. Agencija ima i zakonska ovlaštewa kojim se mogu sistemski regulisati navedene pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir. 

Ostale žalbe u sektoru finansijskih usluga odnosile su se na neusklađenost principa poslovawa komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definišu odnos banke, kao pružateqa finansijske usluge i potrošača, kao korisnika te usluge. Čiwenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima troškove i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu naplaćene. Radi se o naknadama koje su teško vidqive krajwem potrošaču, odnosno u momentu ponude i kupovine finansijske usluge, mawe su prepoznatqive i nejasne su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju osnova za naplatu naknada kao što su: 

  • naknada za održavawe tekućeg računa; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođewe stawa na računu korisnika i obavještewe o promjenama na računu. Ista naknada se naplaćuje za svaki mjesec. I pored čiwenice da je procentualno izražena naknada mala, na godišwoj razini predstavqa veći trošak za korisnika. 

Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavqa čiwenica da neke banke za otvarawe i zatvarawe ili pak aktivirawe tekućeg računa uzimaju naknadu. 

  • naknada za dozvoqeni minus; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoqeni minus, kao i naknadu koju pojedine banke naplaćuje za odobravawe dozvoqenog minusa. Navedena naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva ne koriste. 

  • periodične naknade i naknade za zatvarawe kreditnih kartica; 

Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravawa kreditne kartice korisniku se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču saopšti da je taj postupak besplatan. 

Međutim, potrošaču se ne prezentuje informacija o naknadi za korištewe ili zatvarawe kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva. Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišwe. 

  • naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta 

Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs (po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju. 

  • naknada za prijem novca iz inostranstva; 

U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih sredstava plaćawa iz inostranstva i prijemna banka naplaćuje proviziju od primateqa. 

Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita. Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati potrošači o sqedećem: 

U ciqu ublažavawa negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupawe banaka u Federaciji BiH. 

Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/09) propisane su privremene mjere za vršewe reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram wihovih kreditnih obaveza (odobrewe grace perioda) u trajawu od jedne godine. U toku grace perioda dužnik plaća samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti najkasnije do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba da podnese odgovarajuću dokumentaciju kojom dužnik dokazuje: 

a)    gubitak posla bez lične krivwe; 

b)    značajno smawewe plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama; 

c)    neuredno primawe plate-kašwewe najmawe 3 mjeseca; ili 

d)    dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne obaveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticawa finansijske krize. ". 

S tim u vezi date su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu podnošewa zahtjeva, rokova za podnošewe, kao i potrebne dokumentacije radi ostvarivawa navedenog prava. 

Poseban problem predstavqa obraćawe građana koji su prihvatili i potpisali ugovore o jemstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravawa kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke. Razlozi za takve tvrdwe su sqedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost dužnika, ugovor o jemstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti pred kreditnim službenikom, ugovor o jemstvu potpisivan je bjanko, bez iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (član 3.) jasno definisao pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene odredbe žirant ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu da u slučaju neispuwewa obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obligacionii pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze iz ugovora, to su dana određena pojašwewa i informacije te podnosioci žalbi upoznati sa zakonskim propisima koji regulišu navedenu problematiku. 

Postotak izvršewa predmeta ukazuje na visok stepen ažurnosti što je rezultat efikasnog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno reagovawe. 

Svi predmeti, odnosno stručna mišqewa zaprimqeni u 2009. godini su blagovremeno uzeta u razmatrawe i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom, u predviđenom roku. 

TABELA II. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimqeno u 2009. godini 

Riješeni predmeti 

Predmeti u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

1. 

Stručno mišqewe 

34 

34 

34 

100% 

2. 

Pravni savjeti 

620 

620 

620 

100% 

3. 

Informisawe potrošača 

1110 

1110 

1110 

100% 

4. 

Ukupno 

1764 

1764 

1764 

100% 

Svi predmeti navedeni u Tabeli II. zaprimqeni u 2009. godini su blagovremeno uzeti u razmatrawe i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom, u predviđenim rokovima. 

Stručna mišqewa se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga i na sektor ekonomskih usluga od opšteg interesa, gdje je Ombudsmen, pored ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za daqwe postupawe potrošača u ciqu ostvarewa potrošačkih prava. 

Pravni savjeti i informisawe potrošača su dati putem telefona ili putem interneta u obliku kratkih odgovora na postavqena pitawa potrošača. Najviše pitawa, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informisawe o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabiqeženi slučajevi tražewa tumačewa određenih članova i stavki Zakona koji se odnose na deklarisawe proizvoda, pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima i oblike varqivog oglašavawa. 

8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača 

Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne konkurencije. 

Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije kao svoj strateški ciq. 

U vawskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba, usluga, qudi i kapitala i eliminisawe svakog protekcionizma u trgovini, za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama. 

Porast inostranih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štedwu su kqučni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati. 

Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skupqe, strane izvore za kreditirawe, dovele su do odgode potrošwe stanovništva i mawe potražwe za kreditima, što je u konačnici smawilo potražwu za robama i uslugama. 

Sve je rezultiralo značajnijim smawewem potrošwe, čemu treba dodati i pad izvoza, a kao posqedicu smawewa proizvodwe i privrednih aktivnosti prate rast nezaposlenosti, smawewe plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti zaduživawa. 

Smawewe kupovne moći potrošača imalo je za posqedicu i promjene na strani ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavawem cijena. 

Ekonomski interes potrošača i wegova zaštita je jedno od osnovnih prava potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovawem udružewa za zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije, zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne za predlagawe, usvajawe i provođewe zakona i drugih propisa. 

Ciq nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i udružewa potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost na ublažavawu i otklawawu posqedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka. 

Mišqewa smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za wenu učinkovitu provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno ili neizravno u obavqawu svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti više na tom planu i tako poboqšati kupovnu moć potrošača. 

Prikupqawe relevantnih informacija i podataka te wihova naučna i stručna analiza treba dati odgovor na uzroke i wihova ishodišta koji ugrožavaju pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu problematiku. 

Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak organiziranog djelovawa odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok stepen nezainteresovanosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni reformski procesi, sporo usvajawe zakona, kašwewe u formirawu institucija ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posqedica su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju na ublažavawu posqedica. 

Kombinacija negativnih globalnih kretawa, prije svega, u oblasti hrane i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim kreditirawem čini potrošače još ugroženijim. 

Pojačano kreditirawe u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina. Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulisali kamate za wihove kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmawe dvostruko opterećen kamatama. Nakon izbijawa krize u bankarskom poslovawu i to upravo u kreditirawu kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijewenih hipotekarnih vrijednosti nije došlo do značajnijeg smawewa cijena. To znači da oni koji su prouzročili ovakva događawa nisu spremni i podnijeti teret snižavawa cijena nago ga i daqe uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se događa i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditirawe kao što su primjerice novi automobili i druga skupqa roba. Skupqi energenti, hrana, komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati dodatno je opteretilo kućni buxet. Tržište se neće oporaviti ukoliko izostane kvalitetna intervencija u smjeru disciplinirawa kreditora, proizvođača i ponuđača usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačawe potrošwe niti za novo zaduživawe pod ovakvim uslovima i pravnom nesigurnošću zaštite wihovih prava i interesa. 

Potrošwa i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodwu i razvoj. U tom procesu banke su pojačanim kreditirawem odigrale značajnu ulogu. Međutim, u 2009. godini se dogodilo to da je krajwe zanemarivawe i nepoštivawe interesa potrošača te nesnalažewe i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo ozbiqne posqedice sa teško sagledivim perspektivama za wihovo prevazilažewe, naročito, ukoliko izostane ozbiqniji zaokret u smjeru poštivawa potrošača. 

Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili smo komunikaciju i saradwu s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom, Udružewem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije za bankarstvo. 

9. Financijske usluge 

Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su wegovi sudionici ukqučujući potrošače u potpunosti informisani o naravi i vrijednosti robe kojima se na tržištu trguje. Pri kreirawu potrošačke politike upravo se najviše vodi računa o unapređewu informisanosti potrošača. Problem informisanosti potrošača u domeni finansijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču predstavqa problem identificirati svojstva finansijske usluge prije wezine kupwe. Za donošewe ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita morale bi se identično iskazivati, s ciqem da se potrošaču omogući usporedba i odabir. 

Da je važnost identičnog iskazivawa elemenata ponude neke finansijske usluge bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom kreditu kojemu je ciq da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba cijene kredita. 

Usporedivost i standardizacija podataka o uslovima kreditirawa koji su odlučujući za potrošačevu odluku uslovqena je i wihovom složenošću. Stoga, ponekad potrošač koji i dobije tačnu i potpunu informaciju teško ju može razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditirawa koji pretpostavqaju dugoročno razdobqe. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju o vrstama rizika i posqedicama, sasvim je odvojeno pitawe. Istraživawa iz područja bankarskog sektora o stupwu integrisanosti tržišta bankarskih usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentisani na lokalne banke, te da preferišu izravni fizički kontakt. 

Na primjeru finansijskih usluga je najlakše uočiti značaj informisanosti koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te mogućnost da se realno usporede cijene i uslovi kao i korištewe prava na povlačewe za one koji se predomisle bez posqedica. Za potrošačke kredite potrebno je definisati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju o kreditu sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih troškova obrade, vezanih osigurawa, obveznog depozita pa do informacije o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizawu razine finansijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformisani potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita. 

Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe ponuda, čak se nije u dovoqnoj mjeri niti informisao o detaqima ponude koju je prihvatio. Najveća pažwa i aktivnosti su usmjerene na prikupqawe potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi uslovi. 

Krajwe je neozbiqno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni odnos a da se prethodno nije informisao o svim bitnim odredbama počevši od visine kamate, troškova obrade, obaveznoga depozita, instrumentima osigurawa plaćawa anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uslovima. 

Aktivnosti Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se u nekoliko smjerova. 

Prvi je prema potrošačima na način da kod wih prije svega pobudi interes i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informisawa o svim aspektima ponude, kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama. 

Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga. 

Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo. 

Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlagawe i izmjene zakona. 

Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima: 

Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoqno vremena; 

Podrobno se informišite o svim bitnim detaqima i uvjetima ugovora; 

Analizirajte i proučite ponudu; 

Tražite plan otplate anuiteta; 

Usporedite više ponuda; 

Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita. 

Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama. 

BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentovano - podijeqeno je na više regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak milijardi KM, - direktne, međuentitetske finansijske usluge čine samo mali dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija! 

Očito je da kada unutrašwe tržište ne funkcionira, ne funkcioniše niti konkurentnost na nivou BiH tržišta. 

Posqedica toga je uskraćivawe izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima. A konkurentno poslovawe uskraćeno je za prilike pristupawu novim tržištima. 

Dva su glavna ciqa vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu informaciju potrošačima da bi boqom informisanošću boqe odabrali i da bi se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne kreditne ponude na cijelom tržištu. 

Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava potrošača. Reklamirawe kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka, ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih informacija. 

Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama - od kamatnih stopa do taksi i vezanih osigurawa. To će omogućiti potrošačima izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni, usporedni način. 

Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača: 

1.    Pravo na odustajawe bez naknade i navođewa razloga i kada već potpišu kreditni ugovor 

2.    Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćawe duga, u bilo koje vrijeme, i 

3.    Pravo potrošača na slobodan izbor premještawa kredita na konkurentniju ponudu na tržištu. 

Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetqivom području, nije lak zadatak. No, qudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravqeno tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta. 

10. Značaj standardizacije i uloga potrošača 

Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivawa legislative koja definiše sigurnosne zahtjeve koje moraju ispuwavati određeni proizvodi ili usluge, zatim usklađivawa standarda koji preciziraju detaqe tih zahtjeva i na kraju uspostavqawem mehanizama za ocjewivawe usklađenosti. Značajno je ukazati na ulogu potrošača preko wihovih predstavnika ili udružewa u procesu donošewa standarda i wihovom značaju za zaštitu interesa potrošača. 

U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu, održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini. 

Uvodna predavawa održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj i suradwu Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz sa temama: "Međunarodni standardi vezani za bezbjednost hrane i upravqawe kao preduslov za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođewa međunarodnih standarda u BiH". 

Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju standarda u BiH, Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika. 

Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu. 

Global G.A.P. predstavqa novi integralni pristup poqoprivrednoj proizvodwi koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodwe, provodi analizu rizika (HACCP), primjewuje sustav kvaliteta (ISO 9001), brine o uticaju poqoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost zaposlenih u poqoprivredi, te brine za dobrobit životiwa u uzgoju. 

HACCP standardi se odnose na sistem kvaliteta hrane za sve proizvođače i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sistem sastoji se od dviju osnovnih komponenti: HA predstavqa analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodwe hrane i procjenu značaja tih opasnosti po qudsko zdravqe. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavqaju faze u proizvodwi u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po bezbjednost hrane i vršiti wezina kontrola. 

ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravqawa kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravqawa resursima, realizaciju proizvoda, mjerewe i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj standarda" i "godinu objavqivawa". 

ISO standardi donose mnoge prednosti: 

  • ostvarewe i održavawe kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da će wegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispuweni; 
  • osigurawe povjerewa kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom; 
  • razlikovno obiqežje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima norme postaje nužan preduslov za poslovnu saradwu. 
  • smawewe troškova - smawuje se rizik jemstva za proizvod, troškovi tehničke kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda. 

Pozitivna iskustva u dobivawu certifikata za standarde, iznijeli su privrednici iz industrijske proizvodwe i proizvodwe i prerade poqoprivrednih proizvoda. Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodwe, a posebno u tržišnom plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispuwavawe uvjeta za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski efekti značajno uvećani. 

Na kraju, zakqučeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijeweni i sve se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg identificirawa takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih centara odvoje posebne police za certificirane proizvode. 

Meglena Kuneva, komesar Evropske komisije za pitawa zaštite potrošača govorila je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prenosni uređaji za reprodukciju muzike - prevencija oštećewa sluha". 

Komesarka je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smawili rizik oštećewa sluha korištewem prenosnih uređaja za reprodukciju muzike. Na istu temu govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica DIGITALEUROP-e, koja predstavqa 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških udružewa i više od 10 hiqada preduzeća iz Evrope, te Gdin. Stephen Russel, generalni sekretar ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvarawu tehničkih standarda), gdje je povjerenica zakqučila kako su i industrija i ANEC kqučni u procesu i važan dio rješewa. 

Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prenosnih uređaja za reprodukciju muzike: 

  • Kontinuirana upotreba prenosnih uređaja za reprodukciju muzike na visokim postavkama tona, tokom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećewa sluha. 
  • Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi qudi, svjesni rizika. 
  • Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne upotrebe" sigurni. 

Evropska komisija je izdala nalog Evropskim tijelima za standardizaciju da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prenosne uređaje za reprodukciju glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha. 

Savjet EU Naučnog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni razlog za zabrinutost. Nezavisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10% prenosnih uređaja za reprodukciju muzike slušateqi riskiraju trajni gubitak sluha, ako glasno slušaju prenosni uređaj za reprodukciju muzike više od jednog sata na dan, svake sedmice u periodu od 5 godina. Ako je tu u pitawu više od 10 miliona evropskih građana, Gđa. Kuneva naglašava da je dužnost evropskih regulatora reagovati. 

Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta: 

  • Prvo, svi prenosni uređaji za reprodukciju muzike imat će zadane postavke namještene na sigurnu granicu izlagawa. Novi standardi osigurat će da vas normalne zadane postavke na prenosnim uređajima za reprodukciju muzike ne izlažu riziku oštećewa sluha. 
  • Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorewima potrošačima o potencijalnim rizicima. 

Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračewe zadanih postavki ako to žele. No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavawa zdravqa. 

"Proces osmišqavawa novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača diqem EU iziskuje vrijeme. To ukqučuje rad sa mnogim različitim nositeqima interesa i može potrajati i do 24 mjeseca. 

Nalog u ovoj fazi ne daje detaqno propisana tehnička rješewa. Mi ne želimo gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalažewu "pametnog rješewa" i obave to kako treba. 

Za milijune potrošača koji vole slušati muziku i u tome uživaju na svojim prenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna. 

Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoqstvu moći svakodnevno nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiqenim pjesmama i do 20-30 godina - SMAWITE TON!!!", naglasila je Kuneva. 

11. Alternativno rješavawe sporova potrošača 

Sudsko posredovawe i šeme alternativnog razrješewa sporova (ARS) su nedovoqno korišteni način rješavawa žalbi potrošača. Međutim, nove metode poput postizawa nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitawe postizawa punog funkcionisawa jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije. 

Kqučno je pitawe poštovawa potrošačkih prava i naplate naknada od prekršiteqa. Dok su tradicionalni načini postizawa nagodbi često skupi i teški (npr. - sudsko posredovawe), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS šeme), značajne prednosti su u postizawu nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilažewe barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcioniše, u slučajevima gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom broju potrošača. 

Mehanizam postizawa nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu pomoći potrošačima za postizawe brzih rješewa kolektivnih problema potrošača. Međutim, niz pitawa se postavqa vezano za potrebe i upotrebu postizawa nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu jačawa zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovawe na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansirawe između interesa potrošača i kompanija je kqučna tačka i jedno od pitawa koja se treba postaviti i na koje treba dati odgovor. 

Povjerewe potrošača je kqučno da bi se postigao ciq funkcionisawa tržišta u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići wihovo neophodno povjerewe. Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavawu svojih žalbi. 

To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obavezujućim trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivqena konkurencija vjerojatno pozitivna posqedica primjene učinkovitih mehanizama. 

Kako poboqšati stawe po pitawu naknade potrošačimać 

Sudska rješewa su u prednosti jer su nametnuta zakonom. 

Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju mawih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim i vrlo često sporim. Ciq je nametnuti primjenu pravila koja upravqaju ponašawem kompanija i wihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko na naknadu pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana - nametnute od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne zaradi koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima: vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivawem, ograničavawem ili kršewem prava potrošača, sve dok su u pitawu samo male, pojedinačne žalbe. To se pripisuje i čiwenici da sami potrošači često ne podnose žalbe mawe vrijednosti sudu. ARS rješewa su u mnogim zemqama bila odgovor na prevazilažewe problem mawih žalbi koje su ostale neprocesuirane. 

Drugi primjer ukqučuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili privatne institucije ombudsmana gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan i ne skup način. 

Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametqiva; stoga odluka nije nužno i definitivno razrješewe spora. Nadaqe, većina ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi. 

Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći. 

Prednost se daje postizawu prihvatqivog rješewa dok se istovremeno ne insistira na strogoj i dosqednoj primjeni zakona. 

U "Službenom glasniku BiH", broj 13/09 od 18. maja 2009. godine, objavqeni su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavawe sporova. 

Razlozi za donošewe kriterija za alternativno rješavawe sporova, proizlaze iz prelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u ciqu wegovog provođewa i predstavqaju preduslov za uspostavqawe procedura alternativnog rješavawa sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za zaštitu potrošača u BiH. 

Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima, imaju prednost u alternativnom rješavawu sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti, tolerantnosti među strankama, i pravičnosti. 

Suština postavqawa kriterija za alternativno rješavawe sporova temeqi se na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima. 

Osnovni kriteriji su za alternativno rješavawe sporova su: kriterij učinkovitosti, kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti, kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti, kriterij dobrovoqnosti i kriterij hitnosti. 

Kriterij učinkovitosti 

Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavawe sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavawe sporova u ciqu što bržeg ostvarivawa prava u interesu potrošača. 

Kriterij ekonomičnosti 

Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti na štetu pravilnog utvrđivawa čiweničnog stawa i pravilne primjene zakona. Primjena ovog kriterija ima za ciq da se pravilno odluči o zahtjevu stranke sa što mawe troškova po stranku i druge učesnike u postupku. 

Kriterij zakonitosti 

Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupawa. Ovlašteno tijelo u postupawu alternativnog rješavawa spora, dosqedno, na isti način prema svim građanima primjewuju pravila postupka propisana zakonom i odgovarajuće materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I kod odlučivawa po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem i dužan je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim granicama je upotrijebio slobodnu ocjenu. 

Kriterij transparentnosti 

Transparentnost u radu i organizovawu ovlaštenog tijela za postupak ARS je vezan i predstavqa širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava potrošaču prethodno poznavawe pravila i procedura postupawa, bitne karakteristike takvog rješavawa sporova, način rješavawa, troškove i provedbu postignutog sporazuma. 

Kriterij neposrednosti 

Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušawa stranaka, koji strankama u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim čiwenicama i okolnostima iz predmeta spora. Ako nije riječ o čiwenicama koje su opšte poznate, stranka će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati na konačno rješewe spornog odnosa. 

Kriterij interesne orijentacije 

Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa. Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog rješavawa sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu wegove učinkovitosti, ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog rješewa. 

Kriterij jednostavnosti 

Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavawu sporova, gdje strane iskqučivo imaju pravo raspolagati svim radwama u postupku, s ciqem pojednostavqewa istih i wihovom svođewu na najmawu moguću mjeru. Jedini oprez treba obratiti da jednostavnost u postupawu ne bude na štetu zakonskih prava potrošača. 

Kriterij dobrovoqnosti 

Dobrovoqnost stranaka jeste preduslov za sporazumno rješavawe spornih odnosa. Slobodna voqa stranaka u raspolagawu svojim zahtjevima i kompromisnim rješewima donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utiče i na razvoj dobrih i učinkovitih poslovnih odnosa u okružewu. 

Kriterij hitnosti 

Postupak ARS se provodi bez čekawa, odugovlačewa i uz što mawi trošak. Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku. 

12. Obrazovawe potrošača 

Obrazovawe potrošača je proces sticawa temeqnih znawa i ovladavawa vještinama i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošewe odluka, prepoznavawe svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizawe maksimalnih učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga. 

Ciqevi edukacije potrošača jesu naobrazba nezavisnih, proaktivnih, inovativnih i informisanih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti kqučne informacije potrošačima i dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu, omogućujući im osnovna znawa iz područja potrošačkog prava, osobnih finansija, ekonomije, reklamirawa i uvjeravawa, potrošwe i okoliša, globalnih resursa, domaćinstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravqa. I mediji mogu doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim uticajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti i stavove. 

Podučavati o raznim pitawima od interesa za potrošače stoga ima zadatak razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošwi, gdje su potrebe i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvawem okoliša vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske probleme, u odnos posla i novca, te u odnose proizvodwe, potrošwe i štedwe. 

Trebalo bi, takođe, obratiti pažwu na to kako nove čiwenice i tehnologija doprinose mijewawu potrošačkih navika, te posqedica koje oni imaju za kućanstvo i okoliš. Potrošači moraju biti informisani o djelovawu modernog tržišta i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravqewa izbora kao informisani potrošač, te da bi zauzeli nezavisan stav o kupovini i sredstvima plaćawa. 

Danas obiteqi funkcionišu kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama, te informacijama o stawu na računu. Upravqawe ličnim finansijama zahtijeva određeno znawe - o tome kako napraviti proračun i planirati finansije, o reklamirawu i uvjeravawu, ishrani, domaćinstvu, odjeći i drugoj potrošwi. Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavawe prava i obaveza, su vrlo važni. 

Pitawa potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obiteqi. U cjelokupnom pogledu, kako se mladi qudi odgajaju, edukacija potrošača daje prirodne mogućnosti za saradwu i raspodjelu odgovornosti između roditeqa i učiteqa, te između doma i škole. 

Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitawa, koja su uvijek relevantna. Ta pitawa bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poqima kao što su domaćinstvo, materinski jezik, ekološke studije, nauk o građanskim pravima, obrazovawe o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika, tehnologija i znanost o medijima. Čiwenica da je edukacija potrošača povezana sa tako mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivawe širih tema, te olakšava wen progresivan razvoj. 

Kqučna je saradwa s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju javnosti. 

Svjesni smo čiwenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružateqi usluga koriste medije s ciqem animirawa potrošača. Ulažu se velika sredstva za potrebe marketinga, promocije i reklamisawa svoje ponude. 

Uloga potrošača u izgradwi unutarweg tržišta je u izravnoj vezi s razinom obrazovawa i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovawa. Obrazovani potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcionisawu tržišta. 

Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsmen za zaštitu potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavawe pod nazivom "Zaštita potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing". 

Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima i drugim nositeqima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj stranici www.ozp.gov.ba. 

13. Aktivnosti informisawa i saradwa s medijima Institucije ombudsmena 

Ombudsmen je putem medija redovito izvještavao javnost o stavovima Institucije po raznim pitawima i preduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao na propuste u djelovawu tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i brojnost kršewa prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana i učvršćuje wihova odgovornost za funkcionisawe sistema zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima štampanih i elektronskih medija u 2009. godini. 

Nadležnostima i radu Institucije ombudsmena, o doprinosu Ombudsmena na poqu zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji, broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu rješavawa wihovih žalbi. 

Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavqivawa neispravnih proizvoda na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači i eventualnom povlačewu sporne dječje hrane u BiH, te o iskustvu i saradwi sa nadležnim agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o bezbjednosti hrane, o sve češćoj pojavi sumwivih proizvoda na našem tržištu, pa tako i komentar na pojavu krivotvorenih guma za žvakawe, povodom pojave plastičnih, kineskih igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na qudsko zdravqe na području Tuzlanske županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju propisima. 

Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmena može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitawima zakonskog okvira djelovawa Institucije i wene reputacije kod privatnih i javnih poduzeća. Ombudsmen je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u BiH u odnosu na zemqe u regiji. 

Razgovor u studiju na temu bezbjednost hrane koju konzumiraju građani Federacije BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države velike količine roba kojoj je istekao rok trajawa. U studiju su gosti bili i predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH. 

Povodom 15. marta, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH izdao je saopštewe za javnost u kojem je ukazao na brojne primjere kršewa tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je pozornost na potrebu većeg poštovawa prava potrošača od strane proizvođača, pružateqa usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na dosqednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u BiH, na svim razinama. 

Gostovawe u studiju na temu otvarawu trgovina za socijalno ugroženu kategoriju građana povodom otvarawa prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji, te najavama otvarawa istih u Federaciji BiH i RS, komentar na čiwenicu da u BiH nema vidqivih pojeftiwewa hrane, premda su cijene nafte i pšenice upola mawe nego prošle godine. 

U sklopu implementacije edukativnog projekta ProCredit banke, a povodom izdavawa brošure "Kako razgovarati s bankom", Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH izdao je prilog u kojoj podržava realizaciju inicijative o edukaciji potrošača u domenu finansijskih usluga, što su prenijeli brojni štampani i elektronski mediji. 

Komentar o postupawima Elektroprivrede BiH, koja radi "ažurirawa evidencije potrošača" osim tehničkih podataka preciziranih prethodnim ugovorom o isporuci električne energije, traži i lične podatke poput JMBG-a, lične karte, fiksnog i/ili mobilnog telefona, te e-mail adrese, od osoba kod kojih se isti nisu promijenili još od rata, o pojavi nezakonite naplate zastarjelih potraživawa, s posebnim naglaskom na elektroprivredna preduzeća. 

Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je izdao je Saopštewe za javnost vezano za izdavawe Preporuke BH-GAS-u i Vladi Federacije BiH. Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je na osnovu saznawa koja ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača, iz Zakona o zaštiti potrošača, proveo propisani postupak po službenoj dužnosti i sačinio Posebni izvještaj u vezi načina formirawa visine cijena gasa u BiH, te odgovornim stranama dao sqedeće preporuke: 

  • Da razmotre mogućnost snižewa cijene gasa za krajweg potrošača; 
  • Da uspostave regulatora na nivou BiH za formirawe cijena u oblasti gasa; 
  • Da poštuju kriterije transparentnosti finansirawa i tarifirawa; 
  • Da osiguraju učinkovito konsultovawe i predstavqawe potrošača u donošewu odluka iz oblasti ekonomskih usluga od opšteg interesa - gasa. 

Ombudsmen je dao i izjave povodom događawa u Sarajevskom kantonu, gdje uslijed odgađawa ekskurzija učenika osnovnih i sredwih škola, zbog pojave virusa Sviwske gripe, škole nisu u mogućnosti vratiti uplaćeni novac, jer turističke agencije to odbijaju, odgovore na temu "Način formirawa i visina cijene gasa u BiH", za potrebe članaka u sklopu Cin-ovog projekta, s ciqem informisawa javnosti, vezano za varqivo oglašavawe na deklaracijama pojedinih artikala na bh tržištu, o primjeni Zakona o zaštiti potrošača u BiH, viđewu situacije u oblasti zaštite prava potrošača, dosqednosti primjene propisa, te najčešćim pritužbama građana Instituciji ombudsmena. 

Slijede i izjave o ukupnom broju pritužbi građana za tekuću i prošlu godinu, te koliko se tih pritužbi odnosilo na telekomunikacijske usluge, o najavqivanim poskupqewima, te povezanosti cijene barela nafte i poskupqewa živežnih namirnica, o tomu koliko građani poznaju svoja potrošačka prava, koliko trgovci i proizvođači, koliko je aktuelni Zakon o zaštiti potrošača u BiH usklađen sa EU, pritužbama građana, radu Institucije, publikaciji "Zaštita potrošača u EU", koju je za potrebe rada Institucije ombudsmana Evropska komisija štampala na tri jezika naroda BiH, te općenito o načelima koja štite potrošače u EU i razlikama u zaštiti EU potrošača i građana BiH. 

U periodu od donošewa Smjernica i preporuka u sektoru potrošačkih kredita, koje je izdao Ombudsmen, pa sve do kraja 2009. godine Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača dala je znatan broj izjava, koje su se odnosile na promjene u tom sektoru - o bankama koje su u zadanom roku dale izjašwewa na Smjernice, koje su prihvatile Smjernice i Preporuke, usklađivawe poslovawa banaka sa Zakonom o zaštiti potrošača, broj i naziv banaka koje su posqedwih mjeseci podigle kamatne stope, komentare na prve presude Suda, stav Udružewa banaka BiH, kvalitetu komunikacije s bankama, kontrolu banaka od strane Uprava za inspekcijske poslove u Federaciji BiH i RS, broj izdanih prekršajnih naloga, osnovne elemente koje mora sadržavati predugovorna informacija, primjedbe ili nejasnoće na koje su se žalile banke, i svim drugim pitawima vezanim za navedenu problematiku, brojnim štampanim i elektronskim medijima. 

U prostorijama Institucije ombudsmena u 2009. godini održane su tri konferencije za medije i to: 28.04. nakon sastanaka sa predstavnicima Centralne banke BiH i predstavnicima Udružewa banaka FBiH, direktorom Uprave za inspekcijske poslove FBiH, te dana 30.08. nakon posjeta Komesarke Evropske komisije za zaštitu potrošača Meglene Kuneve. 

14. Saradwa s udružewima potrošača 

Djelatnost zaštite potrošača obavqaju udružewa potrošača, koja upisom u sudski registar u skladu sa Zakonom o udružewima i fondacijama stiču svojstvo pravnog subjekta. Udružewa potrošača kao neprofitne i nevladine organizacije djeluju na nivou BiH, Brčko Distrikta, entiteta, kantona, opštine, i grada. 

Do sada su registrovana sqedeća udružewa potrošača, i to: 

U BiH: Savez udružewa potrošača BiH 

U Federaciji BiH: "Klub potrošača TK" Tuzla, "Klub potrošača HNK", Mostar, "Fortuna", Mostar, "Narcis", Zenica, "Kantonalno udružewe ZE-DO", Doboj, "Udružewe potrošača Zenica". 

U Republici Srpskoj: "Pokret potrošača RS" Bawa Luka, "Organizacija potrošača grada Bawa Luka", "Plava sfera", Bawa Luka, "Zvono", Bijeqina, "Toper", Doboj, "Oaza", Trebiwe, "Stella", Istočno Sarajevo, "Potrošač", Gradiška, "DON", Prijedor i drugi. 

U Distriktu Brčko: Udružewe potrošača Brčko DC. 

Polazeći od obaveza datih Zakonom o zaštiti potrošača u BiH (član 101. stav 1. tačka a.), prema kojim: 

"Ombudsmen pruža informacije o pravima i obavezama potrošača i daje podršku udružewima potrošača u wihovim aktivnostima", 

sačiwen je Okvirni program posjeta udružewima za 2009. godinu. Isti ima za ciq uspostavu boqe saradwe i uspješne koordinacije sa udružewima potrošača, kao nosioca zaštite potrošača u lokalnim zajednicama. Postupajući u skladu sa Programom predstavnici Institucije ombudsmena izvršili su posjete i uspostavili saradwu sa udružewima u F BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, i to kako slijedi: 

1.    Udružewu građana "Zaštita potrošača Distrikt Brčko", sa sjedištem u Brčkom; 

2.    Udružewu građana "Klub potrošača TK Tuzla", sa sjedištem u Tuzli; 

3.    Savjetu potrošača Bosansko - Podriwskog kantona, sa sjedištem u Goraždu; 

4.    Udružewu potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u Mostaru; 

5.    Udružewu građana "Oaza Trebiwe", sa sjedištem u Trebiwu. 

Prilikom posjeta predstavnici udružewa su sa predstavnicima Institucije razmijenili iskustva i prezentirali aktivnosti koje poduzimaju u oblasti zaštite prava potrošača. 

Udružewa potrošača djeluju nezavisno od trgovaca, dobavqača, pružateqa usluga, te iskqučivo rade na zaštiti pojedinačnih interesa potrošača. Pri tom pružaju savjetodavnu pomoć u ostvarivawu prava potrošača, informišu potrošače o cijenama, kvaliteti, sigurnosti proizvoda i ostalo. Značajna aktivnost udružewa je izrada i izdavawe brošura i letaka koji su namijeweni edukaciji potrošača, kao što su "Pravila za štedwu struje i vode", "Kupovina putem interneta", "Obrazovan potrošač - zaštićen potrošač" i drugo. 

Na poziv udružewa potrošača predstavnici Institucije ombudsmena učestvovali su na Okruglim stolovima u organizaciji udružewa, i to: 

1. Dana 04.12.2009. godine u organizaciji udružewa potrošača "Klub potrošača" TK Tuzla održan je okrugli sto na temu: "Zakoni o komunalnim djelatnostima i wihova usaglašenost sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH". Razlozi za održavawe okruglog stola su problemi potrošača - korisnika komunalnih usluga u vezi načina mjerewa i fakturisawa troškova komunalnih usluga od strane pružateqa usluga. S tim u vezi učesnici su dali podršku o pokretawu inicijative kod Vlade Tuzlanskog kantona i vlada ostalih kantona u Federaciji BiH, vlada entiteta i Distrikta o procesu usaglašavawa Zakona o komunalnoj djelatnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH. 

Okrugli sto bio je medijski popraćen od strane RTV TK,TVT Tuzla i RTV "Slon". 

2. Dana 21.12.2009. godine u organizaciji udružewa potrošača "Oaza", Trebiwe održan je okrugli sto pod nazivom: "Šta obuhvata zaštita potrošača kroz oblast javnih usluga". Isti je održan u okviru projekta "Centar za zaštitu potrošača i resorni centar za razvoj potrošačkih udružewa", a podržan je od Ministarstva trgovine i turizma Vlade Republike Srpske. Predstavnici institucije su svojom prezentacijom ukazali na brojne primjere kršewa prava potrošača i to najviše u sektoru ekonomskih usluga. U navedenom sektoru najviše su kršena pravo na izbor, pravo na pristup osnovnim robama i uslugama, a zbog nemogućnosti ostvarivawa prava potrošača na obračun usluge na osnovu stvarnih isporuka, očitanih na brojilu potrošača, pogrešno evidentirawe i terećewe potrošača za račune iz razdobqa koji ulaze u zastaru i tome slično. S tim u vezi ukazano je komunalnim poduzećima kao pružateqima usluga na potrebu usklađivawa svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH i ostalim propisima koji regulšu navedenu oblast. 

Medijski pokroviteq okruglog stola je RTV RS. 

U 2010. godini Institucija ombudsmena planira nastavak saradwe i uspostavu još uspješnije koordinacije sa udružewima, radi učinkovite zaštite prava potrošača kao i organizirawe zajedničkih sastanaka. 

15. Zakqučak 

Bosna i Hercegovina ne može uspješno i efikasno funkcionisati bez propisa iz područja zaštite potrošača kao jednog od temeqnih mehanizama modernog tržišnog gospodarstva. Značajan uticaj prava potrošača na kvalitetu živqewa je potvrđen u praksi zemaqa Evropske unije, kao i tranzicijskih zemaqa. Propisi iz područja zaštite potrošača, odnosno wihova efikasna provedba, su uslov optimalne alokacije resursa i eliminisawa extra profita koji nije rezultat uspješnosti poslovawa gospodarskih subjekata, već wihovog povlaštenog položaja na tržištu. Pravo i politika zaštite potrošača, ali još važnije wihova efikasna provedba, kao jedan od odlučujućih faktora većeg blagostawa građana, ne razvijaju se automatizmom, opredjeqewem države za tržišno gospodarstvo, već je neophodno definisati i odgovarajuće mehanizme i instrumente zaštite prava potrošača razvijawem efikasnosti konkurentnosti radi zaštite interesa potrošača ali i wihovog boqeg položaja. 

Sigurni, dobro informisani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu. Informisani potrošači su katalizatori konkurentnosti, a za konkurenciju se može slobodno reći da je potrošačev najboqi prijateq. 

Izbor omogućuje žequ a informisan izbor je stvarni izazov. Pravi odgovor ovom izazovu leži u pristupu razumqivim informacijama, mogućnosti usporedbe cijene i kvalitete i postojawe transparentnog, ugovornog okružewa. 

Moć izbora, informacije, usporedbe i transparentnosti u rukama potrošača postaje snažno sredstvo usmjereno prema stvarawu društva po mjeri i u korist potrošača. 

Efikasno i pravovremeno upravqawe sistemom zaštite potrošača od kqučne je važnosti i značaja. Od toga zavisi povjerewe javnosti u pogledu vođewa sistema zaštite potrošača na tržištu i stvarawa društva po mjeri potrošača. 

Povjerewe je valuta potrošačke ekonomije. 

Skoro četiri godine nakon stupawa na snagu Zakona o zaštiti potrošača u BiH stoji tvrdwa da je i daqe nužno insistirati na dosqednoj provedbi obzirom da se u velikoj mjeri isti ne primjewuje kako od strane onih koji su primarno odgovorni tako i od strane nadležnih tijela za nadzor i kontrolu nad primjenom zakonskih rješewa. 

Zabriwavajuće je da se u nekim sektorima poslovawa svjesno provode aktivnosti na tržištu suprotne pozitivnim zakonskim odredbama bez i malo žeqe i spremnosti za promjenom ponašawa u smjeru većeg stepena poštovawa prava potrošača. Kada u takvim slučajevima izostane i pravovremena reakcija nadležnih tijela dolazi do pada povjerewa potrošača. 

Vraćawe i rast povjerewa potrošača spor je i dugotrajan proces. 

Broj 01-1-02-4-86/1-10
19. februara 2010. godine
Mostar 


Ombudsmen
Dragan Doko, s. r. 


IZVJEŠTAJ O RADU 

INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009. GODINU 

Predgovor 

Izvještaj o radu sadrži pregled rada i djelovanja Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled stanja u poštovanju prava potrošača. Ovaj izvještaj je urađen prema metodologiji koja se primjenjuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu potrošača u zemljama članicama Evropske unije i zemljama regije. 

Navedeno vremensko razdoblje su obilježile aktivnosti na pravovremenom i učinkovitom reagovanju Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Institucija ombudsmena), na žalbe potrošača i upite institucija, kao i reagiranja po službenoj dužnosti u slučajevima povrede prava potrošača. 

U izvještajnom periodu u instituciji su popunjena dva mjesta pomoćnika ombudsmana što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno razdoblje. U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcionisanje i finansiranje institucija BiH dobili smo pozitivan izvještaj od strane Ureda za reviziju institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH, kao i pozitivnu ocjenu za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača u izvješću Evropske komisije za BiH u 2009. godini. 

1. Uvod 

Institucija ombudsmena je kontinuisano radila na aktivnom promovisanju osnovnih prava svih potrošača, za jasno izražavanje zahtijeva da se prava potrošača poštuju, za javni prosvjed protiv zlouporaba na tržištu roba i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača. 

Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvještaju želi ukazati na brojne primjere kršenja tih prava u 2009. godini u različitim sektorima a najviše ih je bilo u sektoru ekonomskih i finansijskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. 

Namjera nam je skrenuti pažnju u smjeru većeg poštovanja prava potrošača od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika sa strane ponude na BiH tržištu, kao i dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stepen zaštite prava potrošača i sada je nužno inzistirati na njihovoj dosljednoj primjeni. 

Aktuelna zbivanja na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila problematiku u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije uključivanje i samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja za zaštitu potrošača, Saveza udruženja, Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu Godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u okviru zakonom dodijeljenih obveza i ovlaštenja ulaže napore s ciljem promovisanja dobre i efikasne provedbe politike zaštite potrošača i stvaranja društva po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu moć natjecanja i postići da tržište radi za dobrobit potrošača. 

2. Načela zaštite potrošača u Evropskoj uniji 

Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeljnih načela" je dokument za koji je tekst i ilustraciju pripremila Evropska komisija, predstavlja vid tehničke potpore Delegacije Evropske komisije u BiH. Brošura je namijenjena za informisanje i obrazovanje, te potrošaču na prihvatljiv i razumljiv način objašnjava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređenje prava potrošača je suštinska vrijednost Evropske unije, a što se odražava u njenim zakonima. Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače. 

U brošuri je opisano 10 temeljnih načela u kojima se objašnjava na koji način zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar EU. Ono što je opisano u dokumentu predstavlja najniži nivo zaštite koje države članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su sljedeća načela: 

Kupite šta želite i gdje želite 

Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćanju carinskih dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući. 

Ukoliko ne radi, vratite proizvod 

Prema zakonima Evropske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obaveza je prodavatelja a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji. 

Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara 

EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravlje potrošača. Najrasprostranjenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija otkrije da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupnja sigurnosti, ona je zakonski obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama članicama EU u kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavlja veću opasnost, kompanija mora organizirati povlačenje tog proizvoda. 

Trebate da znate šta jedete - Zakoni EU o obilježavanju prehrambenih proizvoda omogućavaju da tačno znate što jedete 

Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaljna lista sastojaka koji su korišteni u proizvodnji, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modifikovane sastojke. 

Ugovori moraju biti sačinjeni da budu pravedni za potrošače 

Kompanije u zemljama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni svoj dio ugovora - takve uslove zakoni EU zabranjuju. 

Potrošač ima pravo da se predomisli 

Odnosi se kod kupnje proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika "kupovine na daljinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje, na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti u roku od 7 dana, bez navođenja razloga. 

Lakše uspoređivanje cijena 

Zakoni EU obavezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju na standardizovan način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača u različitom pakiranju. Da bi se poštovao ovaj princip zakoni EU nalažu supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama - kilogram, litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba. 

Potrošači se ne smiju obmanjivati 

Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju vam dati detaljna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi koštaju. 

Zaštita dok ste na godišnjem odmoru 

Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavatelja, dok je na godišnjem odmoru. 

Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete kompenzaciju. 

Djelotvorno rješavanje prekograničnih sporova 

Prepoznavanje potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutrašnjem tržištu jedan je od ključnih principa evropske potrošačke politike. Potrošačima se mora omogućiti da na temelju dobre informisanosti odlučuju o kupnji proizvoda i usluga. Njihove interese treba štititi i unaprijediti. 

3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini 

Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeljni zakon Institucije Ombudsmena propisuje obaveze i ovlaštenja Ombudsmena i istovremeno uređuje odnose između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošenja usklađen s pravnom stečevinom EZ-a. 

Institucija ombudsmena u okviru obveza i ovlaštenja koje su joj dodijeljene Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeljena za stvaranje okruženja u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije i otvaranja tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite potrošača. 

Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulisani Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o opštoj sigurnosti proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. 

Institucija ombudsmena osigurava opštu pravnu pomoć u smislu sprečavanja narušavanja kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa potrošača, općenito, a ne rješava njihove pojedinačne sporove, što je zadatak i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija i inspektorata. 

Davanje pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak lokalnih centara za savjetovanje potrošača (udruženja potrošača) koji su uspostavljeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno je istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavanje njihovog osoblja. 

Institucija ombudsmena je u izvještajnom vremenskom razdoblju sa šest uposlenika radila na širokom spektru pitanja zaštite potrošača. Odlazak na teren i uspostavljanje izravnog kontakta i suradnje s predstavnicima udruženja u BiH, pružanje informacija potrošačima putem medija, educiranje, informisanje, sigurnost proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog interesa potrošača sudjelovanjem u postupcima koje se vode kod sektorskih regulatornih tijela. 

Institucija ombudsmena ima zadatak da zaštiti i ojača položaj potrošača u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača. 

Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadziranje, komunikaciju i preventivne radnje da bi se osigurala njegova osnovna prava na tržištu te da bi se promovisala jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovanje. 

Ojačavanje znači podnošenje promjena koje utječu na položaj potrošača te identifikovanje rizika, privlačenje pozornosti na stavove potrošača u društvenom donošenju odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promovisanje vlastitih mogućnosti djelovanja potrošača. 

Može se reći da zaštita potrošača obuhvata ekonomska i zakonodavna pitanja te pitanja povezana sa sigurnošću zdravlja i prehrane potrošača, informisanje i obrazovanje potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike zaštite potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva. 

Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite potrošača, obaveze, nadležnosti, ovlaštenja i način rada Institucije ombudsmena na promovisanju dobrog i efikasnog provođenja politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavljanje Institucija ombudsmena koja treba da kontinuisano radi na pravnom okviru svog djelovanja predlaganjem novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboljšavanju primjene donesenih propisa Institucija ombudsmena se služi iskustvima zemalja Evropske unije, posebno onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati rješenja koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa standardima pravne zaštite Evropske unije. 

4. Položaj i uloga potrošača na tržištu 

Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uslova za uklanjanje tržišnih zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih standarda sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeljnih ljudskih prava te je jasno da je pitanje zaštite potrošača i koristi, za transparentnost i tržišno natjecanje, ključno za kvalitetno funkcionisanje tržišta. Zato se sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog procesa stvaranja društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač se tek treba izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcioniše i u njihovu korist. 

B ombudsman 1

6. Budžet Institucije ombudsmena 

Finansijska sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga Institucije ombudsmena osiguravaju se isključivo iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. 

Budžet Institucije ombudsmena za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM. Ostvarenje budžeta Institucije ombudsmena za 2009. godinu je 386.838 KM odnosno 88%. 

Planiranje Institucije ombudsmena za 2009. godinu je izrađeno na osnovu poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću godinu, te saradnju i pomoć predstavnika Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmena u 2009. godini popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici. 

Institucija ombudsmena je racionalnim trošenjem na pojedinim pozicijama ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovanja, troškovi telefona, materijala, energije i goriva, održavanje prostora i reprezentacije i drugo. 

Institucija ombudsmena za rad i djelovanje koristi zakupljeni prostor u Mostaru (146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz budžeta 39.108 KM. 

Institucija ombudsmena tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila u skladu sa procedurom predviđenom Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju normalne uslove za rad postojećeg broja angažovanih djelatnika. 

B ombudsman 2

7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmena 

Osnovne aktivnosti Ombudsmena su: 

  • pružanje informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružanje podrške udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima; 
  • praćenje ili predlaganje aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač, kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji regulišu obligacione odnose ili nekim drugim zakonom; 
  • istraživanje aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj dužnosti ili tragom žalbi i koordinisanje svoje aktivnosti s entitetskim tržišnim inspekcijama; 
  • donošenje odluka i preduzimanje drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača ili kršenja dobrih poslovnih običaja; 
  • izdavanje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostima koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuje specifični ekonomski operateri; 
  • preporučivati upotrebu određenih uslova ugovora u ugovorima koji se koriste u posebnim sektorima poslovanja; 
  • pregovaranje s predstavnicima određenih trgovinskih udruženja o modelima ugovora koji se primjenjuju u specifičnim sektorima poslovanja; 
  • predlaganje, iniciranje i rješavanje potrošačkih sporova primjenom mehanizama za alternativno rješavanje sporova; 
  • kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska prava u BiH o zajedničkim problemima, posebno o uslugama od opšteg interesa ili javnim uslugama; 
  • predlaganje Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Savjetu ministara BiH potrebna poboljšanja Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravanju i efikasnosti politike u oblasti zaštite potrošača; 
  • straživanje uticaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača i obavljanje drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača. 

Na odluke Ombudsmena mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoljavaju. 

Ombudsmen je ovlašten da: 

  • izdaje instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom; 
  • pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. 

Institucija ombudsmena sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza cilj promovisati dobro i efikasno provođenje politike zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Postupanje ombudsmena po žalbama 

Iako je pažnja i djelovanje Ombudsmena za zaštitu potrošača u 2009. godini većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora ekonomskih usluga od opšteg interesa bio najbrojniji. 

Ekonomske usluge od opšteg interesa, kako ih Zakon definiše, su usluge koje ispunjavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije (struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge i javni transport. 

Žalbe potrošača odnose se na pružatelje komunalnih usluga (Javna preduzeća), a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivanja prava na obračun usluga na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i netačno obračunate usluge, pogrešno evidentiranje i terećenje potrošača za račune iz razdoblja koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali priliku da prigovore na zastaru), isključivanje sa mreže zbog nepravovremenog plaćanja računa ili isključenje sa mreže zbog neplaćanja usluge prethodnog korisnika stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne legitimacije), obračun kamata na kašnjenje u plaćanju mjesečnih računa za usluge i sl. 

B ombudsman 3

Takođe, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirenja obaveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijanja, vode, telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim i drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih preduzeća. 

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu o postupanju po žalbama, Ombudsmen po osnovu navoda o povredi potrošačkih prava iz žalbe preduzima niz procesnih radnji. Prije svega, upućuje suprotnoj strani žalbu na odgovor-izjašnjenje, prikuplja informacije i dokaze i provodi izviđajno postupanje. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice i preporuke i instrukcije. 

Imajući u vidu zakonsku obavezu Ombudsmena da daje prioritet onim problemima čije je rješavanje od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih izvještaja i Preporuka i to: 

1. Posebni izvještaj za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo, upućen KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i odredbi člana 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun toplotne energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da preduzmu mjere za usklađivanje svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće potrošačima ugradnju individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna isporuka i po tom osnovu vršiti obračun. 

2. Posebni izvještaj za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivanje svoje prakse sa odredbama 33. i 34. člana Zakona o zaštiti potrošača, kao i obavezno slanje opomena potrošačima, odnosno ažurnije utuživanje kod dugovanja za struju, kako bi potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor zastare potraživanja. 

3. Posebni izvještaj za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija" Tuzla, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i dana preporuka u smislu primjene odredbi člana 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradnju individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača. 

4. Posebni izvještaj za način formiranja i visinu cijene gasa u BiH upućen "BH-Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača, i dana preporuka za usklađivanje cijena gasa, za uspostavom regulatora za gas na nivou BiH i transparentno finansiranje, tarifiranje i zastupanje potrošača. 

Zaključci 

I.    Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP): 

  • pravo pristupa osnovnim robama i uslugama; 
  • pravo na izbor; 
  • pravo na informisanost i 
  • pravo da bude saslušan i zastupan. 

II.    Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu sa potrošačem, i mijenjaju odredbe ugovora isključivo uzimajući u obzir svoj interes (čl.33. i 96. ZOZP). 

III.    JKP ne omogućavaju ugradnju mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke očitane na brojilu potrošača. 

IV.    JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavanje sporova, što bi dovelo do bržeg rješavanja sporova, rasterećenja sudova i brže naplate dugova. 

V.    JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača. 

Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćenju stanja na tržištu i postupanja po žalbama od strane Omudsmena, u većini slučajeva u suradnji sa nadležnom inspekcijom, u cilju poštivanja ZOZP i pružanja pravne sigurnosti potrošačima na tržištu. 

Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan ZOZP, a to je po izboru potrošača: 

  • zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim, 
  • vratiti plaćeni iznos ili 
  • ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku. 

Trgovci su po reklamaciji skloni ignorisati pravo na izbor potrošača i nuditi isključivo popravku proizvoda. 

Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP. 

Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varljivo oglašavanje u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodnje, količine i kvaliteta), uključujući prikazivanje manjim slovima, brojevima, slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene. 

Ovi oblici nezakonitog ponašanja trgovaca su kažnjivi po ZOZP, a i drugi propisi iz oblasti bezbjednosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU. 

TABELA I. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimljeni predmeti u 2009. godini 

Preneseni predmeti iz 2008. godine 

Završeni predmeti 

Predmeti  u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

 

1. 

Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa 

111 

15 

107 

20 

126 

84,92 

2. 

Bankarski sektor 

107 

98 

107 

91,50 

3. 

Sektor komercijalnih usluga i proiz. 

18 

18 

18 

100 

4. 

Ostali sektori ili oblasti 

100 

5. 

UKUPNO 

241 

17 

229 

29 

258 

88,75 

Grafički prikaz broja predmeta zaprimljenih, prenesenih iz prethodne godine, završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda: 

B ombudsman 4

Tokom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih za kršenja prava potrošača u Sektoru finansijskih usluga. Povećanje broja žalbi i obraćanja je pokazatelj ne samo stepena ugroženosti prava potrošača, već i ukazanog povjerenja u Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH. 

Predmetne žalbe ukazuju da su tokom 2009. godine komercijalne banke u Bosni i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizovane potrošačke kredite. Takvo postupanje banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definisana su kao posebna poglavlja: potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćanja, kao i nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti finansijske usluge, zakonitog pružanja iste, Zakon je dao poseban značaj informisanosti potrošača, radi čega je pravo na informisanost, definisao kao jedno od osnovnih potrošačevih prava. Potrošač treba da razumije svojstva finansijske usluge, uslove kupovine i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulaganju svoga novca kao i mogućnostima dobivanja kredita. S tim u vezi, u poglavlju potrošačkog kredita propisano je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije…) da prije zaključenja ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama, (član 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentovana predugovorna informacija sa svim elementima, činjenicama na osnovu kojih će kasnije zaključiti ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi, a ugovor koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije, pa i uslove za promjenu kamatne stope. Uslovi za promjenu kamatne stope moraju biti jasno i precizno definisani, vodeći računa da isti ne smiju biti samo u interesu jedne strane. U stvari, morali bi biti vezani za jedan od objektivnih ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i sl, dakle faktor koji predstavlja zvanični podatak, a ne slobodnu volju banaka i interne neutemeljene odluke pojedinih uprava banaka. 

Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (član 54 i 57), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizovane kredite ako nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uslovima o promjeni kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije. 

Jednostrano povećanje kamatne stope na realizovane kredite je u suprotnosti i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi. Suprotno je odredbama člana 26. Zakona o obligacionim odnosima. Označenim odredbama regulisano je da je ugovor zaključen kada se ugovorne strane usaglase o bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa (cijena po kojoj banka pozajmljuje novac potrošaču) predstavlja cijenu i bitan je element ugovora. 

Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojima je propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača, kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštenja (bona fide) kao osnovnom načelu obligacionog prava, na kojem se i zasniva ugovor. 

Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (član 57. stav 1. ZZP), kao i po članu 1066. Zakona o obligacionim odnosima, zaključuje se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davanja, vraćanja kredita i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene kamatne stope- cijene kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zaključiti anex ugovora o kreditu i sačiniti novi plan otplate kredita. 

S tim u vezi, obavijest banke o povećanju kamatne stope, bez popisa i pečata odgovornog lica ne može se smatrati valjanom. 

Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po službenoj dužnosti Ombudsmen je u aprilu ove godine u sektoru potrošačkih kredita donio Smjernice i preporuke u 16. tačaka i to kako slijedi: 

1.    Obaveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost i pravo izbora u rukama potrošača; 

2.    Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite treba biti prezentovana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama; 

3.    Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uslovima kreditiranja; 

4.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite; 

5.    Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjenjive godišnje kamatne stope na potrošačke kredite i uvjete za promjene godišnje kamatne stope; 

6.    Potrošač mora prije zaključenja ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama; 

a)    neto iznos kredita; 

b)    ukupni troškovi kredita; 

c)    uslovi za raniju otplatu kredita; 

d)    uslovi za raskid ugovora uključujući i one kada potrošač kasni s plaćanjem; 

e)    godišnja kamata za kredit obračunatu na godišnjem nivou; 

f)    uslovi za promjenu godišnje kamatne stope; 

g)    troškovi osiguranja za postojeći dug ili bilo koje drugo osiguranje zaključeno u vezi s kreditom; 

h)    zalog koji se mora dati. 

7.    Kada ugovor nije sačinjen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od podataka potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora; 

8.    Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili koje bi prouzrokovale štetu potrošaču. 

9.    U opštim uslovima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od nje odstupiti isključivo uzimajući u obzir svoj interes; 

10.    Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavljuje da je bio upoznat s opštim uvjetima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne; 

11.    Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu kredita u cijelosti ili djelimično; 

12.    Upotreba mjenica i čekova prilikom zaključenja ugovora o potrošačkom kreditu je zabranjena; 

13.    U slučaju nedoumice u vezi sa značenjem pojedinih odredbi u ugovoru, važit će značenje koje je povoljnije za potrošača; 

14.    Banke trebaju razmotriti mogućnost sniženja kamatnih stopa ili ukoliko nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini; 

15.    Odluke o povećanju kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano donijele banke su nevažeće i pravno neosnovane u slučajevima nepostojanja ugovorne klauzule ili njene nepreciznosti u pogledu uvjeta i načina izračuna promjene kamatne stope ili zbog nedovoljnog upoznavanja potrošača s tim odredbama; 

16.    Banke su obavezne uskladiti svoje poslovanje i odredbe ugovora o potrošačkom kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) 

Date Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za cilj da banke usklade svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno da vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač, korisnik kredita i potpisao ugovor. 

Postupanje banaka suprotno odredbama člana 54. stav. 2. tačka 6. definisano je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru, nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00 KM i više.) 

Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu 20 prekršajnih naloga. 

Protiv odluka prvostepenog suda, neke komercijalne banke su uložile žalbu, te je u toku žalbeni postupak pred drugostepenim sudom. 

Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definisan ZZP, (član 54) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita, postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmena za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne. No, i pored činjenice da su iste zakonski utemeljene, i dalje je evidentno nepoštovanje istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricanja drugostepenih presuda, Ombudsmen će u cilju zaštite kolektivnih interesa potrošača u sektoru potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom legislativom. 

U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi da reaguju, jer je njihova uloga da regulišu, nadziru i preduzimaju mjere radi osiguranja poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima. Agencija ima i zakonska ovlaštenja kojim se mogu sistemski regulisati navedene pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir. 

Ostale žalbe u sektoru finansijskih usluga odnosile su se na neusklađenost principa poslovanja komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definišu odnos banke, kao pružatelja finansijske usluge i potrošača, kao korisnika te usluge. Činjenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima troškove i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu naplaćene. Radi se o naknadama koje su teško vidljive krajnjem potrošaču, odnosno u momentu ponude i kupovine finansijske usluge, manje su prepoznatljive i nejasne su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju osnova za naplatu naknada kao što su: 

  • naknada za održavanje tekućeg računa; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođenje stanja na računu korisnika i obavještenje o promjenama na računu. Ista naknada se naplaćuje za svaki mjesec. I pored činjenice da je procentualno izražena naknada mala, na godišnjoj razini predstavlja veći trošak za korisnika. 

Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavlja činjenica da neke banke za otvaranje i zatvaranje ili pak aktiviranje tekućeg računa uzimaju naknadu. 

  • naknada za dozvoljeni minus; 

Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoljeni minus, kao i naknadu koju pojedine banke naplaćuje za odobravanje dozvoljenog minusa. Navedena naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva ne koriste. 

  • periodične naknade i naknade za zatvaranje kreditnih kartica; 

Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravanja kreditne kartice korisniku se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču saopći da je taj postupak besplatan. 

Međutim, potrošaču se ne prezentuje informacija o naknadi za korištenje ili zatvaranje kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva. Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišnje. 

  • naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta 

Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs (po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju. 

  • naknada za prijem novca iz inostranstva; 

U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih sredstava plaćanja iz inostranstva i prijemna banka naplaćuje proviziju od primatelja. 

Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita. Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati potrošači o sljedećem: 

U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupanje banaka u Federaciji BiH. 

Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH" broj: 40/09) propisane su privremene mjere za vršenje reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram njihovih kreditnih obaveza (odobrenje grace perioda) u trajanju od jedne godine. U toku grace perioda dužnik plaća samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti najkasnije do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba da podnese odgovarajuću dokumentaciju kojom dužnik dokazuje: 

a)    gubitak posla bez lične krivnje; 

b)    značajno smanjenje plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama; 

c)    neuredno primanje plate-kašnjenje najmanje 3 mjeseca; ili 

d)    dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne obaveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticanja finansijske krize. ". 

S tim u vezi date su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu podnošenja zahtjeva, rokova za podnošenje, kao i potrebne dokumentacije radi ostvarivanja navedenog prava. 

Poseban problem predstavlja obraćanje građana koji su prihvatili i potpisali ugovore o jemstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravanja kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke. Razlozi za takve tvrdnje su sljedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost dužnika, ugovor o jemstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti pred kreditnim službenikom, ugovor o jemstvu potpisivan je bjanko, bez iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (član 3.) jasno definirao pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene odredbe žirant ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu da u slučaju neispunjenja obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obligacioni pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze iz ugovora, to su dana određena pojašnjenja i informacije te podnosioci žalbi upoznati sa zakonskim propisima koji regulišu navedenu problematiku. 

Postotak izvršenja predmeta ukazuje na visok stepen ažurnosti što je rezultat efikasnog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno reagovanje. 

Svi predmeti, odnosno stručna mišljenja zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno uzeta u razmatranje i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom, u predviđenom roku. 

TABELA II. 

Red. broj 

Klasifikacija predmeta 

Zaprimljeno u 2009. godini 

Riješeni predmeti 

Predmeti u postupku 

Ukupno 

% riješenih predmeta 

1. 

Stručno mišljenje 

34 

34 

34 

100% 

2. 

Pravni savjeti 

620 

620 

620 

100% 

3. 

Informisanje potrošača 

1110 

1110 

1110 

100% 

4. 

Ukupno 

1764 

1764 

1764 

100% 

Svi predmeti navedeni u Tabeli II zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno uzeti u razmatranje i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom, u predviđenim rokovima. 

Stručna mišljenja se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga i na sektor ekonomskih usluga od opšteg interesa, gdje je Ombudsmen, pored ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za daljnje postupanje potrošača u cilju ostvarenja potrošačkih prava. 

Pravni savjeti i informisanje potrošača su dati putem telefona ili putem interneta u obliku kratkih odgovora na postavljena pitanja potrošača. Najviše pitanja, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informisanje o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabilježeni slučajevi traženja tumačenja određenih članova i stavki Zakona koji se odnose na deklarisanje proizvoda, pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim ugovorima i oblike varljivog oglašavanja. 

8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača 

Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne konkurencije. 

Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije kao svoj strateški cilj. 

U vanjskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapitala i eliminiranje svakog protekcionizma u trgovini, za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama. 

Porast inostranih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štednju su ključni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati. 

Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skuplje, strane izvore za kreditiranje, dovele su do odgode potrošnje stanovništva i manje potražnje za kreditima, što je u konačnici smanjilo potražnju za robama i uslugama. 

Sve je rezultiralo značajnijim smanjenjem potrošnje, čemu treba dodati i pad izvoza, a kao posljedicu smanjenja proizvodnje i privrednih aktivnosti prate rast nezaposlenosti, smanjenje plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti zaduživanja. 

Smanjenje kupovne moći potrošača imalo je za posljedicu i promjene na strani ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavanjem cijena. 

Ekonomski interes potrošača i njegova zaštita je jedno od osnovnih prava potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovanjem udruženja za zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije, zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne za predlaganje, usvajanje i provođenje zakona i drugih propisa. 

Cilj nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i udruženja potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka. 

Mišljenja smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za njenu učinkovitu provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno ili neizravno u obavljanju svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti više na tom planu i tako poboljšati kupovnu moć potrošača. 

Prikupljanje relevantnih informacija i podataka te njihova naučna i stručna analiza treba dati odgovor na uzroke i njihova ishodišta koji ugrožavaju pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu problematiku. 

Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak organiziranog djelovanja odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok stepen nezainteresovanosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni reformski procesi, sporo usvajanje zakona, kašnjenje u formiranju institucija ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posljedica su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju na ublažavanju posljedica. 

Kombinacija negativnih globalnih kretanja, prije svega, u oblasti hrane i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim kreditiranjem čini potrošače još ugroženijim. 

Pojačano kreditiranje u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina. Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulisali kamate za njihove kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmanje dvostruko opterećen kamatama. Nakon izbijanja krize u bankarskom poslovanju i to upravo u kreditiranju kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijenjenih hipotekarnih vrijednosti nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena. To znači da oni koji su prouzročili ovakva događanja nisu spremni i podnijeti teret snižavanja cijena nago ga i dalje uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se događa i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditiranje kao što su primjerice novi automobili i druga skuplja roba. Skuplji energenti, hrana, komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati dodatno je opteretilo kućni budžet. Tržište se neće oporaviti ukoliko izostane kvalitetna intervencija u smjeru discipliniranja kreditora, proizvođača i ponuđača usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačanje potrošnje niti za novo zaduživanje pod ovakvim uslovima i pravnom nesigurnošću zaštite njihovih prava i interesa. 

Potrošnja i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodnju i razvoj. U tom procesu banke su pojačanim kreditiranjem odigrale značajnu ulogu. Međutim, u 2009. godini se dogodilo to da je krajnje zanemarivanje i nepoštivanje interesa potrošača te nesnalaženje i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo ozbiljne posljedice sa teško sagledivim perspektivama za njihovo prevazilaženje, naročito, ukoliko izostane ozbiljniji zaokret u smjeru poštivanja potrošača. 

Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili smo komunikaciju i suradnju s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom, Udruženjem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije za bankarstvo. 

9. Financijske usluge 

Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su njegovi sudionici uključujući potrošače u potpunosti informisani o naravi i vrijednosti robe kojima se na tržištu trguje. Pri kreiranju potrošačke politike upravo se najviše vodi računa o unapređenju informisanosti potrošača. Problem informisanosti potrošača u domeni finansijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču predstavlja problem identificirati svojstva finansijske usluge prije njezine kupnje. Za donošenje ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita morale bi se identično iskazivati, s ciljem da se potrošaču omogući usporedba i odabir. 

Da je važnost identičnog iskazivanja elemenata ponude neke finansijske usluge bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom kreditu kojemu je cilj da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba cijene kredita. 

Usporedivost i standardizacija podataka o uslovima kreditiranja koji su odlučujući za potrošačevu odluku uslovljena je i njihovom složenošću. Stoga, ponekad potrošač koji i dobije tačnu i potpunu informaciju teško ju može razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditiranja koji pretpostavljaju dugoročno razdoblje. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju o vrstama rizika i posljedicama, sasvim je odvojeno pitanje. Istraživanja iz područja bankarskog sektora o stupnju integrisanosti tržišta bankarskih usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentisani na lokalne banke, te da preferišu izravni fizički kontakt. 

Na primjeru finansijskih usluga je najlakše uočiti značaj informisanosti koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te mogućnost da se realno usporede cijene i uvjeti kao i korištenje prava na povlačenje za one koji se predomisle bez posljedica. Za potrošačke kredite potrebno je definisati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju o kreditu sa svim ključnim činjenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih troškova obrade, vezanih osiguranja, obveznog depozita pa do informacije o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizanju razine finansijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformisani potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita. 

Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe ponuda, čak se nije u dovoljnoj mjeri niti informisao o detaljima ponude koju je prihvatio. Najveća pažnja i aktivnosti su usmjerene na prikupljanje potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi uslovi. 

Krajnje je neozbiljno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni odnos a da se prethodno nije informisao o svim bitnim odredbama počevši od visine kamate, troškova obrade, obaveznoga depozita, instrumentima osiguranja plaćanja anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uslovima. 

Aktivnosti Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se u nekoliko smjerova. 

Prvi je prema potrošačima na način da kod njih prije svega pobudi interes i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informisanja o svim aspektima ponude, kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama. 

Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga. 

Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo. 

Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlaganje i izmjene zakona. 

Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima: 

Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoljno vremena; 

Podrobno se informišite o svim bitnim detaljima i uvjetima ugovora; 

Analizirajte i proučite ponudu; 

Tražite plan otplate anuiteta; 

Usporedite više ponuda; 

Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita. 

Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama. 

BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentovano - podijeljeno je na više regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak milijardi KM, - direktne, međuentitetske finansijske usluge čine samo mali dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija! 

Očito je da kada unutarnje tržište ne funkcionira, ne funkcionira niti konkurentnost na razini BiH tržišta. 

Posljedica toga je uskraćivanje izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima. A konkurentno poslovanje uskraćeno je za prilike pristupanju novim tržištima. 

Dva su glavna cilja vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu informaciju potrošačima da bi boljom informisanošću bolje odabrali i da bi se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne kreditne ponude na cijelom tržištu. 

Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava potrošača. Reklamiranje kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka, ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih informacija. 

Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama - od kamatnih stopa do pristojbi i vezanih osiguranja. To će omogućiti potrošačima izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni, usporedni način. 

Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača: 

1.    Pravo na odustajanje bez naknade i navođenja razloga i kada već potpišu kreditni ugovor 

2.    Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćanje duga, u bilo koje vrijeme, i 

3.    Pravo potrošača na slobodan izbor premještanja kredita na konkurentniju ponudu na tržištu. 

Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetljivom području, nije lak zadatak. No, ljudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravljeno tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta. 

10. Značaj standardizacije i uloga potrošača 

Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivanja legislative koja definiše sigurnosne zahtjeve koje moraju ispunjavati određeni proizvodi ili usluge, zatim usklađivanja standarda koji preciziraju detalje tih zahtjeva i na kraju uspostavljanjem mehanizama za ocjenjivanje usklađenosti. Značajno je ukazati na ulogu potrošača preko njihovih predstavnika ili udruženja u procesu donošenja standarda i njihovom značaju za zaštitu interesa potrošača. 

U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu, održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini. 

Uvodna predavanja održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj i suradnju Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz sa temama: "Međunarodni standardi vezani za bezbjednost hrane i upravljanje kao preduslov za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođenja međunarodnih standarda u BiH". 

Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju standarda u BiH, Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika. 

Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu. 

Global G.A.P. predstavlja novi integralni pristup poljoprivrednoj proizvodnji koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodnje, provodi analizu rizika (HACCP), primjenjuje sustav kvaliteta (ISO 9001), brine o uticaju poljoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost zaposlenih u poljoprivredi, te brine za dobrobit životinja u uzgoju. 

HACCP standardi se odnose na sistem kvaliteta hrane za sve proizvođače i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sistem sastoji se od dviju osnovnih komponenti: HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane i vršiti njezina kontrola. 

ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravljanja kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravljanja resursima, realizaciju proizvoda, mjerenje i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj standarda" i "godinu objavljivanja". 

ISO standardi donose mnoge prednosti: 

  • ostvarenje i održavanje kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da će njegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispunjeni; 
  • osiguranje povjerenja kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom; 
  • razlikovno obilježje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima norme postaje nužan preduslov za poslovnu saradnju. 
  • smanjenje troškova - smanjuje se rizik jemstva za proizvod, troškovi tehničke kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda. 

Pozitivna iskustva u dobivanju certifikata za standarde, iznijeli su privrednici iz industrijske proizvodnje i proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodnje, a posebno u tržišnom plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispunjavanje uvjeta za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski efekti značajno uvećani. 

Na kraju, zaključeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijenjeni i sve se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg identificiranja takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih centara odvoje posebne police za certificirane proizvode. 

Meglena Kuneva, komesar Evropske komisije za pitanja zaštite potrošača govorila je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prenosni uređaji za reprodukciju muzike - prevencija oštećenja sluha". 

Komesarka je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smanjili rizik oštećenja sluha korištenjem prenosnih uređaja za reprodukciju muzike. Na istu temu govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica DIGITALEUROP-e, koja predstavlja 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških udruženja i više od 10 hiljada preduzeća iz Evrope, te Gdin. Stephen Rusell, generalni sekretar ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvaranju tehničkih standarda), gdje je povjerenica zaključila kako su i industrija i ANEC ključni u procesu i važan dio rješenja. 

Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prenosnih uređaja za reprodukciju muzike: 

  • Kontinuirana upotreba prenosnih uređaja za reprodukciju muzike na visokim postavkama tona, tokom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećenja sluha. 
  • Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi ljudi, svjesni rizika. 
  • Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne upotrebe" sigurni. 

Evropska komisija je izdala nalog Evropskim tijelima za standardizaciju da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prenosne uređaje za reprodukciju glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha. 

Savjet EU naučnog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni razlog za zabrinutost. Nezavisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10% prenosnih uređaja za reprodukciju muzike slušatelji riskiraju trajni gubitak sluha, ako glasno slušaju prenosni uređaj za reprodukciju muzike više od jednog sata na dan, svake sedmice u periodu od 5 godina. Ako je tu u pitanju više od 10 miliona evropskih građana, Gđa. Kuneva naglašava da je dužnost evropskih regulatora reagovati. 

Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta: 

  • Prvo, svi prenosni uređaji za reprodukciju muzike imat će zadane postavke namještene na sigurnu granicu izlaganja. Novi standardi osigurat će da vas normalne zadane postavke na prenosnim uređajima za reprodukciju muzike ne izlažu riziku oštećenja sluha. 
  • Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorenjima potrošačima o potencijalnim rizicima. 

Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračenje zadanih postavki ako to žele. No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavanja zdravlja. 

"Proces osmišljavanja novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača diljem EU iziskuje vrijeme. To uključuje rad sa mnogim različitim nositeljima interesa i može potrajati i do 24 mjeseca. 

Nalog u ovoj fazi ne daje detaljno propisana tehnička rješenja. Mi ne želimo gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalaženju "pametnog rješenja" i obave to kako treba. 

Za milijune potrošača koji vole slušati muziku i u tome uživaju na svojim prenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna. 

Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoljstvu moći svakodnevno nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiljenim pjesmama i do 20-30 godina - SMANJITE TON!!!", naglasila je Kuneva. 

11. Alternativno rješavanje sporova potrošača 

Sudsko posredovanje i sheme alternativnog razrješenja sporova (ARS) su nedovoljno korišteni način rješavanja žalbi potrošača. Međutim, nove metode poput postizanja nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitanje postizanja punog funkcionisanja jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije. 

Ključno je pitanje poštovanja potrošačkih prava i naplate naknada od prekršitelja. Dok su tradicionalni načini postizanja nagodbi često skupi i teški (npr. - sudsko posredovanje), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS sheme), značajne prednosti su u postizanju nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilaženje barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcioniše, u slučajevima gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom broju potrošača. 

Mehanizam postizanja nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu pomoći potrošačima za postizanje brzih rješenja kolektivnih problema potrošača. Međutim, niz pitanja se postavlja vezano za potrebe i upotrebu postizanja nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu jačanja zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovanje na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansiranje između interesa potrošača i kompanija je ključna tačka i jedno od pitanja koja se treba postaviti i na koje treba dati odgovor. 

Povjerenje potrošača je ključno da bi se postigao cilj funkcionisanja tržišta u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići njihovo neophodno povjerenje. Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavanju svojih žalbi. 

To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obavezujućim trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivljena konkurencija vjerojatno pozitivna posljedica primjene učinkovitih mehanizama. 

Kako poboljšati stanje po pitanju naknade potrošačimać 

Sudska rješenja su u prednosti jer su nametnuta zakonom. 

Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju manjih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim i vrlo često sporim. Cilj je nametnuti primjenu pravila koja upravljaju ponašanjem kompanija i njihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko na naknadu pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana - nametnute od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne zaradi koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima: vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivanjem, ograničavanjem ili kršenjem prava potrošača, sve dok su u pitanju samo male, pojedinačne žalbe. To se pripisuje i činjenici da sami potrošači često ne podnose žalbe manje vrijednosti sudu. ARS rješenja su u mnogim zemljama bila odgovor na prevazilaženje problem manjih žalbi koje su ostale neprocesuirane. 

Drugi primjer uključuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili privatne institucije ombudsmena gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan i ne skup način. 

Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametljiva; stoga odluka nije nužno i definitivno razrješenje spora. Nadalje, većina ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi. 

Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći. 

Prednost se daje postizanju prihvatljivog rješenja dok se istovremeno ne insistira na strogoj i dosljednoj primjeni zakona. 

U "Službenom glasniku BiH", broj 13/09 od 18. maja 2009. godine, objavljeni su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova. 

Razlozi za donošenje kriterija za alternativno rješavanje sporova, proizlaze iz prelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u cilju njegovog provođenja i predstavljaju preduslov za uspostavljanje procedura alternativnog rješavanja sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za zaštitu potrošača u BiH. 

Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima, imaju prednost u alternativnom rješavanju sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti, tolerantnosti među strankama, i pravičnosti. 

Suština postavljanja kriterija za alternativno rješavanje sporova temelji se na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima. 

Osnovni kriteriji su za alternativno rješavanje sporova su: kriterij učinkovitosti, kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti, kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti, kriterij dobrovoljnosti i kriterij hitnosti. 

Kriterij učinkovitosti 

Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavanje sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavanje sporova u cilju što bržeg ostvarivanja prava u interesu potrošača. 

Kriterij ekonomičnosti 

Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti na štetu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i pravilne primjene zakona. Primjena ovog kriterija ima za cilj da se pravilno odluči o zahtjevu stranke sa što manje troškova po stranku i druge učesnike u postupku. 

Kriterij zakonitosti 

Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupanja. Ovlašteno tijelo u postupanju alternativnog rješavanja spora, dosljedno, na isti način prema svim građanima primjenjuju pravila postupka propisana zakonom i odgovarajuće materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I kod odlučivanja po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem i dužan je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim granicama je upotrijebio slobodnu ocjenu. 

Kriterij transparentnosti 

Transparentnost u radu i organizovanju ovlaštenog tijela za postupak ARS je vezan i predstavlja širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava potrošaču prethodno poznavanje pravila i procedura postupanja, bitne karakteristike takvog rješavanja sporova, način rješavanja, troškove i provedbu postignutog sporazuma. 

Kriterij neposrednosti 

Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušanja stranaka, koji strankama u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima iz predmeta spora. Ako nije riječ o činjenicama koje su opće poznate, stranka će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati na konačno rješenje spornog odnosa. 

Kriterij interesne orijentacije 

Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa. Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog rješavanja sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu njegove učinkovitosti, ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog rješenja. 

Kriterij jednostavnosti 

Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavanju sporova, gdje strane isključivo imaju pravo raspolagati svim radnjama u postupku, s ciljem pojednostavljenja istih i njihovom svođenju na najmanju moguću mjeru. Jedini oprez treba obratiti da jednostavnost u postupanju ne bude na štetu zakonskih prava potrošača. 

Kriterij dobrovoljnosti 

Dobrovoljnost stranaka jeste preduslov za sporazumno rješavanje spornih odnosa. Slobodna volja stranaka u raspolaganju svojim zahtjevima i kompromisnim rješenjima donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utiče i na razvoj dobrih i učinkovitih poslovnih odnosa u okruženju. 

Kriterij hitnosti 

Postupak ARS se provodi bez čekanja, odugovlačenja i uz što manji trošak. Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku. 

12. Obrazovanje potrošača 

Obrazovanje potrošača je proces sticanja temeljnih znanja i ovladavanja vještinama i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošenje odluka, prepoznavanje svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizanje maksimalnih učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga. 

Ciljevi edukacije potrošača jesu naobrazba nezavisnih, proaktivnih, inovativnih i informisanih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti ključne informacije potrošačima i dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu, omogućujući im osnovna znanja iz područja potrošačkog prava, osobnih finansija, ekonomije, reklamiranja i uvjeravanja, potrošnje i okoliša, globalnih resursa, domaćinstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravlja. I mediji mogu doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim uticajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti i stavove. 

Podučavati o raznim pitanjima od interesa za potrošače stoga ima zadatak razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošnji, gdje su potrebe i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvanjem okoliša vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske probleme, u odnos posla i novca, te u odnose proizvodnje, potrošnje i štednje. 

Trebalo bi, takođe, obratiti pažnju na to kako nove činjenice i tehnologija doprinose mijenjanju potrošačkih navika, te posljedica koje oni imaju za kućanstvo i okoliš. Potrošači moraju biti informisani o djelovanju modernog tržišta i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravljenja izbora kao informisani potrošač, te da bi zauzeli nezavisan stav o kupovini i sredstvima plaćanja. 

Danas obitelji funkcionišu kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama, te informacijama o stanju na računu. Upravljanje ličnim finansijama zahtijeva određeno znanje - o tome kako napraviti proračun i planirati finansije, o reklamiranju i uvjeravanju, ishrani, domaćinstvu, odjeći i drugoj potrošnji. Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavanje prava i obaveza, su vrlo važni. 

Pitanja potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obitelji. U cjelokupnom pogledu, kako se mladi ljudi odgajaju, edukacija potrošača daje prirodne mogućnosti za saradnju i raspodjelu odgovornosti između roditelja i učitelja, te između doma i škole. 

Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitanja, koja su uvijek relevantna. Ta pitanja bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poljima kao što su domaćinstvo, materinski jezik, ekološke studije, nauk o građanskim pravima, obrazovanje o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika, tehnologija i znanost o medijima. Činjenica da je edukacija potrošača povezana sa tako mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivanje širih tema, te olakšava njen progresivan razvoj. 

Ključna je saradnja s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju javnosti. 

Svjesni smo činjenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružatelji usluga koriste medije s ciljem animiranja potrošača. Ulažu se velika sredstva za potrebe marketinga, promocije i reklamisanja svoje ponude. 

Uloga potrošača u izgradnji unutarnjeg tržišta je u izravnoj vezi s razinom obrazovanja i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovanja. Obrazovani potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcionisanju tržišta. 

Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsmen za zaštitu potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavanje pod nazivom "Zaštita potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing". 

Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima i drugim nositeljima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj stranici www.ozp.gov.ba. 

13. Aktivnosti informisanja i saradnja s medijima Institucije ombudsmena 

Ombudsmen je putem medija redovito izvještavao javnost o stavovima Institucije po raznim pitanjima i preduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao na propuste u djelovanju tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i brojnost kršenja prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana i učvršćuje njihova odgovornost za funkcionisanje sistema zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. 

Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima štampanih i elektronskih medija u 2009. godini: 

Nadležnostima i radu Institucije ombudsmena, o doprinosu Ombudsmena na polju zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji, broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu rješavanja njihovih žalbi. 

Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavljivanja neispravnih proizvoda na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači i eventualnom povlačenju sporne dječje hrane u BiH, te o iskustvu i saradnji sa nadležnim agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o bezbjednosti hrane, o sve češćoj pojavi sumnjivih proizvoda na našem tržištu, pa tako i komentar na pojavu krivotvorenih guma za žvakanje, povodom pojave plastičnih, kineskih igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje na području Tuzlanske županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju propisima. 

Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmena može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitanjima zakonskog okvira djelovanja Institucije i njene reputacije kod privatnih i javnih poduzeća. Ombudsmen je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u BiH u odnosu na zemlje u regiji. 

Razgovor u studiju na temu bezbjednost hrane koju konzumiraju građani Federacije BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države velike količine roba kojoj je istekao rok trajanja. U studiju su gosti bili i predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH. 

Povodom 15. marta, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH izdao je saopštenje za javnost u kojem je ukazao na brojne primjere kršenja tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je pozornost na potrebu većeg poštovanja prava potrošača od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u BiH, na svim razinama. 

Gostovanje u studiju na temu otvaranju trgovina za socijalno ugroženu kategoriju građana povodom otvaranja prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji, te najavama otvaranja istih u Federaciji BiH i RS, komentar na činjenicu da u BiH nema vidljivih pojeftinjenja hrane, premda su cijene nafte i pšenice upola manje nego prošle godine. 

U sklopu implementacije edukativnog projekta ProCredit banke, a povodom izdavanja brošure "Kako razgovarati s bankom", Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH izdao je prilog u kojoj podržava realizaciju inicijative o edukaciji potrošača u domenu finansijskih usluga, što su prenijeli brojni štampani i elektronski mediji. 

Komentar o postupanjima Elektroprivrede BiH, koja radi "ažuriranja evidencije potrošača" osim tehničkih podataka preciziranih prethodnim ugovorom o isporuci električne energije, traži i lične podatke poput JMBG-a, osobne karte, fiksnog i/ili mobilnog telefona, te e-mail adrese, od osoba kod kojih se isti nisu promijenili još od rata, o pojavi nezakonite naplate zastarjelih potraživanja, s posebnim naglaskom na elektroprivredna poduzeća. 

Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je izdao je Saopćenje za javnost vezano za izdavanje Preporuke BH-GAS-u i Vladi Federacije BiH. Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je na osnovu saznanja koja ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača, iz Zakona o zaštiti potrošača, proveo propisani postupak po službenoj dužnosti i sačinio Posebni izvještaj u vezi načina formiranja visine cijena gasa u BiH, te odgovornim stranama dao sljedeće preporuke: 

  • Da razmotre mogućnost sniženja cijene gasa za krajnjeg potrošača; 
  • Da uspostave regulatora na nivou BiH za formiranje cijena u oblasti gasa; 
  • Da poštuju kriterije transparentnosti finansiranja i tarifiranja; 
  • Da osiguraju učinkovito konsultovanje i predstavljanje potrošača u donošenju odluka iz oblasti ekonomskih usluga od opšteg interesa - gasa. 

Ombudsmen je dao i izjave povodom događanja u Sarajevskom kantonu, gdje uslijed odgađanja ekskurzija učenika osnovnih i srednjih škola, zbog pojave virusa Svinjske gripe, škole nisu u mogućnosti vratiti uplaćeni novac, jer turističke agencije to odbijaju, odgovore na temu "Način formiranja i visina cijene gasa u BiH", za potrebe članaka u sklopu Cin-ovog projekta, s ciljem informisanja javnosti, vezano za varljivo oglašavanje na deklaracijama pojedinih artikala na bh tržištu, o primjeni Zakona o zaštiti potrošača u BiH, viđenju situacije u oblasti zaštite prava potrošača, dosljednosti primjene propisa, te najčešćim pritužbama građana Instituciji ombudsmena. 

Sli