Broj 54

|
Godina XIV
Ponedjeljak, 5. srpnja/jula 2010. godine
|
Broj/Broj
54
|
Godina XIV
Ponedjeqak, 5. jula 2010. godine
|
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
ISSN 1512-7508 - srpski jezik
ISSN 1512-7486
- bosanski jezik
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
BOSNE I HERCEGOVINE
284
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 12. svibnja
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU POLITIČKIH PARTIJA
Članak 1.
U Zakonu o financiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br.
22/00 i 102/09) u članku 2. stavak 2. briše se.
Članak 2.
U članku 3. u stavku 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo".
U točki d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao
i iz Brčko Distrikta BiH;".
U točki e) riječ "prihoda" briše se.
Članak 3.
U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:
"1. Ukupan iznos svih priloga jedne fizičke osobe u jednoj kalendarskoj
godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plaća, a ukupan iznos svih
priloga jedne pravne osobe u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti
15 prosječnih neto plaća. Pod pojmom prosječne neto plaće podrazumijeva
se prosječna neto plaća iz protekle godine, prema službenim podacima Agencije
za statistiku Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se.
Članak 4.
U članku 6. dodaje novi stavak 1. koji glasi:
"1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih
i pravnih osoba, te izdati potvrdu fizičkoj i pravnoj osobi od koje je
primila prilog."
U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2., iza broja "4." i broja
"11." dodaju se riječi: "ovoga Zakona."
Članak 5.
U članku 7. u nazivu članka riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju
"članova".
U istome članku iza broja "6." dodaju se riječi: "ovoga Zakona".
Članak 6.
U članku 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "tijela Brčko
Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi:
"anonimni donatori", riječi: "poduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti
isključivo neprofitna" se brišu, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju
se riječima: "pravne osobe,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital".
Članak 7.
U članku 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju
se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Središnje izborno povjerenstvo BiH)" u odgovarajućem padežu.
U stavku 1. riječ "Svaka" se briše, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima:
"obvezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvješća i vođenje knjiga"
zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka,
podnošenje financijskih izvješća".
U stavku 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i
iza riječi: "obavijestiti" dodaju se riječi: "Središnje izborno povjerenstvo
BiH".
Članak 8.
U članku 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju
se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavku 2. riječ "ovim" briše se.
U stavku 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama"
zamjenjuju se riječima: "odredbe ovoga Zakona, dobrovoljno otkloni uočene
nedostatke, ako su oni otklonjivi."
Članak 9.
U članku 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju
se riječima: "Središnje izborno povjerenstvo BiH " u odgovarajućem padežu.
U stavku 1. riječi: "financijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "financiranja
političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi:
"stranke" dodaju se riječi: "i obavlja reviziju financiranja političkih
stranaka u skladu s ovim Zakonom".
U stavku 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine".
Članak 10.
U nazivu članka 15. i u istome članku riječi: "Izborna komisija" zamjenjuju
se riječima: "Središnjeg izbornog povjerenstva BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavku 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju
financijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine"
mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredaba ovoga
Zakona, Služba za reviziju izvješćuje Središnje izborno povjerenstvo BiH."
Članak 11.
Članak 18. briše se.
Članak 12.
Članak 19. briše se.
Članak 13.
U članku 20. u stavku 1. riječi: "Političke stranke su obvezne da, najkasnije
u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, službi
za reviziju financijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička
stranka obvezna je, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona, Službi za reviziju dostaviti".
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi:
"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su
u roku od 15 dana obavijestiti Središnje izborno povjerenstvo BiH o toj
promjeni".
Članak 14.
Članak 21. briše se.
Članak 15.
Iza članka 21., koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi članak 21.a.
koji glasi:
"Članak 21.a.
Ovlašćuju se ustavnopravna povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona utvrde pročišćeni tekst Zakona o financiranju političkih partija."
Članak 16.
(Objava i stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku
BiH", a objavljuje se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom
glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH".
PSBiH broj 531/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
v r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v r.
Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12.
maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRAWU POLITIČKIH PARTIJA
Član 1.
U Zakonu o finansirawu političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br.
22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se.
Član 2.
U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo".
U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao
i iz Brčko Distrikta BiH;".
U tački e) riječ "prihoda" briše se.
Član 3.
U članu 5. stav 1. mijewa se i glasi:
"1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj
godini ne smije premašiti osam prosječnih neto plata, a ukupan iznos svih
priloga jednog pravnog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti
15 prosječnih neto plata. Pod pojmom prosječne neto plate podrazumijeva
se prosječna neto plata iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije
za statistiku Bosne i Hercegovine."
Dosadašwi st. 2. i 3. brišu se.
Član 4.
U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi:
"1. Politička partija je dužna da vodi evidenciju o svim prilozima fizičkih
i pravnih lica, te da izda potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je
primila prilog."
U dosadašwem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11."
dodaju se riječi: "ovog Zakona".
Član 5.
U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjewuju se riječju
"članova".
U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog zakona".
Član 6.
U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko
Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi:
"anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti
iskqučivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udružewa" zamjewuju
se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital".
Član 7.
U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se
riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daqwem tekstu:
Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjewuje se riječima:
"obavezna je imenovati", riječi: "podnošewe izvještaja i vođewe kwiga"
zamjewuju se riječima: "vođewe poslovnih kwiga političkih partija, podnošewe
finansijskih izvještaja".
U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjewuju se riječima: "15 dana" i iza
riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH".
Član 8.
U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se
riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu.
U stavu 2. riječ "ovim" briše se.
U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoqno postupi prema tim odredbama"
zamjewuju se riječima: "odredbe ovog zakona, dobrovoqno otkloni uočene
nedostatke, ako su oni otklowivi".
Član 9.
U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjewuju se
riječima: "Centralna izborna komisija BiH " u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovawa" zamjewuju se riječima: "finansirawa
političkih partija (u daqwem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi
"partije" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansirawa političkih partija
u skladu sa ovim zakonom".
U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine".
Član 10.
U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjewuju
se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju
finansijskog poslovawa dostavqa Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine"
mijewa se i glasi: "Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju
BiH o svim nepravilnostima i kršewima odredaba ovog zakona."
Član 11.
Član 18. briše se.
Član 12.
Član 19. briše se.
Član13.
U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke partije su obavezne da, najkasnije
u roku od tri (3) mjeseca nakon stupawa na snagu ovog zakona, službi za
reviziju finansijskog poslovawa dostave" zamjewuju se riječima: "Politička
partija obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupawa na
snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi".
Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke partije dužne su
da u roku od 15 dana obavijeste Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni".
Član 14.
Član 21. briše se.
Član 15.
Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan, dodaje se novi član 21a. koji
glasi:
"Član 21a.
Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne
i Hercegovine da u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona
utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansirawu političkih partija."
Član 16.
(Objavqivawe i stupawe na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku
BiH" a objaviće se i u "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom
glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH".
PSBiH, broj 531/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12.
maja 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA
Član 1.
U Zakonu o finansiranju političkih partija ("Službeni glasnik BiH", br.
22/00 i 102/09) u članu 2. stav 2. briše se.
Član 2.
U članu 3. u stavu 1. iza riječi "sredstva" dodaje se riječ "samo".
U tački d) iza riječi "zakonima" na kraju teksta dodaju se riječi: "kao
i iz Brčko Distrikta BiH;".
U tački e) riječ "prihoda" briše se.
Član 3.
U članu 5. stav 1. mijenja se i glasi:
"1. Ukupan iznos svih priloga jednog fizičkog lica u jednoj kalendarskoj
godini ne smije premašiti osam prosječnih netoplaća, a ukupan iznos svih
priloga jednog pravnog lica u jednoj kalendarskoj godini ne smije premašiti
15 prosječnih netoplaća. Pod pojmom prosječne netoplaće podrazumijeva se
prosječna netoplaća iz prethodne godine, prema zvaničnim podacima Agencije
za statistiku Bosne i Hercegovine."
Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se.
Član 4.
U članu 6. dodaje se novi stav 1. koji glasi:
"1. Politička stranka dužna je voditi evidenciju o svim prilozima fizičkih
i pravnih lica, te izdati potvrdu fizičkom i pravnom licu od kojeg je primila
prilog."
U dosadašnjem stavu 1. koji postaje stav 2. iza broja "4." i broja "11."
dodaju se riječi: "ovog zakona".
Član 5.
U članu 7. u nazivu člana riječi: "dati članovima" zamjenjuju se riječju
"članova".
U istom članu iza broja "6." dodaju se riječi: "ovog Zakona".
Član 6.
U članu 8. iza riječi: "kantonalni organi" dodaju se riječi: "organi Brčko
Distrikta BiH,", iza riječi: "humanitarne organizacije" dodaju se riječi:
"anonimni donatori,", riječi: "preduzeća koja su po samoj svojoj djelatnosti
isključivo neprofitna" brišu se, riječi: "privredna udruženja" zamjenjuju
se riječima: "pravna lica,", iza riječi "javni" dodaje se riječ "kapital".
Član 7.
U članu 12. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se
riječima: "Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine" (u daljnjem
tekstu: Centralna izborna komisija BiH) u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. riječ "Svaka" briše se, riječ "imenuje" zamjenjuje se riječima:
"obavezna je imenovati", riječi: "podnošenje izvještaja i vođenje knjiga"
zamjenjuju se riječima: "vođenje poslovnih knjiga političkih stranaka,
podnošenje finansijskih izvještaja".
U stavu 2. riječi: "tri (3) dana" zamjenjuju se riječima: "15 dana" i iza
riječi "obavijestiti" dodaju se riječi: "Centralnu izbornu komisiju BiH".
Član 8.
U članu 13. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se
riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavu 2. riječ "ovim" briše se.
U stavu 3. riječi: "ove odredbe dobrovoljno postupi prema tim odredbama"
zamjenjuju se riječima: "odredbe ovog Zakona, dobrovoljno otkloni uočene
nedostatke, ako su oni otklonjivi".
Član 9.
U članu 14. riječi: "Izborna komisija Bosne i Hercegovine" zamjenjuju se
riječima: "Centralna izborna komisija BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. riječi: "finansijskog poslovanja" zamjenjuju se riječima: "finansiranja
političkih stranaka (u daljnjem tekstu: Služba za reviziju)" i iza riječi
"stranke" dodaju se riječi: "i vrši reviziju finansiranja političkih stranaka
u skladu s ovim zakonom".
U stavu 2. iza riječi "Distrikt" dodaju se riječi: "Bosne i Hercegovine".
Član 10.
U nazivu člana 15. i u istom članu riječi: "Izborne komisije" zamjenjuju
se riječima: "Centralne izborne komisije BiH" u odgovarajućem padežu.
U stavu 1. prva rečenica: "Svaka nepravilnost koju utvrdi služba za reviziju
finansijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine"
mijenja se i glasi: "O svim nepravilnostima i kršenjima odredbi ovog zakona
Služba za reviziju izvještava Centralnu izbornu komisiju BiH."
Član 11.
Član 18. briše se.
Član 12.
Član 19. briše se.
Član 13.
U članu 20. u stavu 1. riječi: "Političke stranke su obavezne da, najkasnije
u roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, službi za
reviziju finansijskog poslovanja dostave" zamjenjuju se riječima: "Politička
stranka obavezna je da, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona, Službi za reviziju dostavi".
Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"2. U slučaju bilo kakve promjene u imovini, političke stranke dužne su
u roku od 15 dana obavijestiti Centralnu izbornu komisiju BiH o toj promjeni".
Član 14.
Član 21. briše se.
Član 15.
Iza člana 21. koji je ovim izmjenama brisan dodaje se novi član 21a. koji
glasi:
"Član 21a.
Ovlašćuju se ustavnopravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne
i Hercegovine da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona,
utvrde prečišćeni tekst Zakona o finansiranju političkih partija."
Član 16.
(Objavljivanje i stupanje na snagu)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH", a bit će objavljen i u "Službenim novinama Federacije BiH",
"Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko Distrikta
BiH".
PSBiH, broj 531/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
285
Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine na 79. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 16. lipnja
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI
Članak 1.
U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) članak
20. mijenja se i glasi:
"Članak 20.
(Obveza pribavljanja dozvole za kretanje i zadržavanje u međunarodnoj
zračnoj luci)
(1) Operater i druga pravna i fizička osoba, koja na području graničnog
prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci obavlja registriranu djelatnost,
dužna je za zaposlenika, prije započinjanja njegovog rada, pribaviti dozvolu
za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj
zračnoj luci, te snositi troškove njezine izrade.
(2) Zaposlenici kod operatera i druge pravne i fizičke osobe dužni su dozvolu
za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza u međunarodnoj
zračnoj luci nositi na vidnom mjestu.
(3) Dozvolu iz stavka (1) ovog članka izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera
i druge pravne i fizičke osobe.
(4) Dozvola iz stavka (1) ovog članka neće se izdati, odnosno bit će oduzeta,
ako to nalažu razlozi sigurnosti civilnog zračnog prometa.
(5) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje, odnosno o oduzimanju
dozvole iz stavka (1) ovoga članka, može se podnijeti žalba Ministarstvu
sigurnosti u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
(6) GPBiH donijeti će provedbeni propis o izgledu i sadržaju kao i uvjetima
i postupku izdavanja i oduzimanja dozvole iz stavka (1) ovog članka u roku
od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona".
Članak 2.
U članku 38. u stavku (3) riječ "privremeno" briše se.
Stavak (4) mijenja se i glasi:
"(4) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dostavlja Vijeću
ministara prijedlog za imenovanje tijela iz stavka (3) ovog članka".
Stavak (6) mijenja se i glasi:
"(6) Izgled graničnih oznaka i postavljanje tih oznaka na graničnoj crti
uredit će se u postupku sklapanja međunarodnih ugovora o granici između
Bosne i Hercegovine i susjednih država".
Članak 3.
U članku 59. u stavku (1) dodaje se nova točka a) koja glasi:
"a) evidenciju osoba nad kojima su provedene detaljne granične provjere;".
Točka d) mijenja se i glasi:
"d) evidenciju o osobama kojima su izdane dozvole za kretanje i zadržavanje
na području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci".
Dosadašnje toč. a), b), c), d), e), f) i g) postaju toč. b), c), d), e),
f), g) i h).
Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi:
"(2) Evidencija iz stavka (1) točka a) ovoga članka vodi se isključivo na
temelju prikupljanja podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala
za čitanje isprava za prelazak državne granice".
Članak 4.
U članku 60. dodaje se novi stavak (1) koji glasi:
"(1) U evidenciji iz članka 59. stavak (1) točka a) ovoga Zakona smiju se
prikupljati, pohranjivati i obrađivati sljedeći podaci: ime i prezime,
podaci o rođenju, matični broj građana, prebivalište, državljanstvo, podaci
o ispravi s kojom osoba prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer
prelaska državne granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o
drugim tjelesnim identifikacijskim znacima, ako su bili uzeti".
Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3),
(4), (5), (6), (7) i (8).
Članak 5.
U članku 61. dodaje se novi stavak (1) koji glasi:
"(1) Podaci u evidenciji iz članka 60. stavka (1) ovoga Zakona čuvaju se
pet godina nakon unošenja u evidenciju".
Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4),
(5), (6) i (7).
Članak 6.
U članku 62. stavku (2) točka f) mijenja se i glasi:
"f) za svojeg zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na
području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci (članak 20. stavak
(1));".
U točki g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stavak (2)".
Članak 7.
U članku 63. u stavku (1) točka d) mijenja se i glasi:
"d) za svojeg zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na
području graničnog prijelaza u međunarodnoj zračnoj luci (članak 20. stavak
(1));".
Članak 8.
U članku 64. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2) koji glasi:
"(2) Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine osnovano Odlukom
o osnivanju Državnog povjerenstva za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", broj 59/08), nastavlja raditi do imenovanja tijela u skladu
s člankom 38. stavak (3) ovoga Zakona".
Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3).
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku
BiH".
PSBiH, broj 532/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, v. r.
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 79. sjednici Predstavničkog doma održanoj 16. juna
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda održanoj 24. juna 2010. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI
Član 1.
U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) član
20. mijewa se i glasi:
"Član 20.
(Obaveza pribavqawa dozvole za kretawe i zadržavawe na međunarodnom
aerodromu)
(1) Operater i drugo pravno i fizičko lice, koje na području graničnog prelaza
na međunarodnom aerodromu obavqa registrovanu djelatnost, dužno je da za
zaposlenika, prije započiwawa wegovog rada, pribavi dozvolu za kretawe
i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu, te
da snosi troškove wene izrade.
(2) Zaposlenici kod operatera i drugog pravnog i fizičkog lica dužni su
da dozvolu za kretawe i zadržavawe na području graničnog prelaza na međunarodnom
aerodromu nose na vidnom mjestu.
(3) Dozvolu iz stava (1) ovog člana izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera
i drugog pravnog i fizičkog lica.
(4) Dozvola iz stava (1) ovog člana neće se izdati, odnosno oduzeće se,
ako to nalažu razlozi bezbjednosti civilnog vazdušnog saobraćaja.
(5) Protiv rješewa o odbijawu zahtjeva za izdavawe, odnosno oduzimawu dozvole
iz stava (1) ovog člana, može se podnijeti žalba Ministarstvu bezbjednosti
u roku od 15 dana od dana prijema rješewa.
(6) GPBiH donijeće provedbeni propis o izgledu i sadržaju, kao i uslovima
i proceduri izdavawa i oduzimawa dozvole iz stava (1) ovog člana, u roku
od šest mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona".
Član 2.
U članu 38. u stavu (3) riječ "privremeno" briše se.
Stav (4) mijewa se i glasi:
"(4) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine Savjetu ministara
dostavqa predlog za imenovawe organa iz stava (3) ovog člana."
Stav (6) mijewa se i glasi:
"(6) Izgled graničnih oznaka i postavqawe tih oznaka na graničnoj liniji
urediće se u postupku zakqučivawa međunarodnih ugovora o granici između
Bosne i Hercegovine i susjednih država."
Član 3.
U članu 59. u stavu (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi:
"a) evidenciju lica nad kojima su sprovedene detaqne granične provjere;".
Tačka d) mijewa se i glasi:
"d) evidenciju o licima kojima su izdate dozvole za kretawe i zadržavawe
na području graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu".
Dosadašwe tač. a), b), c), d), e), f) i g) postaju tač. b), c), d), e),
f), g) i h).
Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Evidencija iz stava (1) tačka a) ovog člana vodi se iskqučivo na osnovu
prikupqawa podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala za čitawe
isprava za prelazak državne granice."
Član 4.
U članu 60. dodaje se novi stav (1) koji glasi:
"(1) U evidenciji iz člana 59. stav (1) tačka a) ovog zakona smiju se prikupqati,
pohrawivati i obrađivati sqedeći podaci: ime i prezime, podaci o rođewu,
matični broj građana, prebivalište, državqanstvo, podaci o ispravi s kojom
lice prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer prelaska državne
granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o drugim tjelesnim
identifikacionim znacima, ako su bili uzeti."
Dosadašwi st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3),
(4), (5), (6), (7) i (8).
Član 5.
U članu 61. dodaje se novi stav (1) koji glasi:
"(1) Podaci u evidenciji iz člana 60. stav (1) ovog Zakona čuvaju se pet
godina nakon unošewa u evidenciju."
Dosadašwi st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4),
(5), (6) i (7).
Član 6.
U članu 62. stav (2) tačka f) mijewa se i glasi:
"f) za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretawe i zadržavawe na području
graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu (član 20. stav (1));".
U tački g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stav (2)".
Član 7.
U članu 63. u stavu (1) tačka d) mijewa se i glasi:
"d) za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretawe i zadržavawe na području
graničnog prelaza na međunarodnom aerodromu (član 20. stav (1));".
Član 8.
U članu 64. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine osnovana Odlukom o
osnivawu državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 59/08), nastavqa sa radom do imenovawa tijela u skladu sa članom
38. stav (3) ovog zakona".
Dosadašwi stav (2) postaje stav (3).
Član 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku
BiH".
PSBiH, broj 532/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, s. r.
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 79. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 16.
juna 2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRANIČNOJ KONTROLI
Član 1.
U Zakonu o graničnoj kontroli ("Službeni glasnik BiH", broj 53/09) član
20. mijenja se i glasi:
"Član 20.
(Obaveza pribavljanja dozvole za kretanje i zadržavanje na međunarodnom
aerodromu)
(1) Operater i drugo pravno i fizičko lice koje na području graničnog prijelaza
na međunarodnom aerodromu obavlja registriranu djelatnost dužan je za zaposlenika,
prije započinjanja njegovog rada, pribaviti dozvolu za kretanje i zadržavanje
na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, te snositi troškove
njene izrade.
(2) Zaposlenici kod operatera i drugog pravnog i fizičkog lica dužni su
dozvolu za kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza na međunarodnom
aerodromu nositi na vidnom mjestu.
(3) Dozvolu iz stava (1) ovog člana izdaje GPBiH na pismeni zahtjev operatera
i drugog pravnog i fizičkog lica.
(4) Dozvola iz stava (1) ovog člana neće biti izdata, odnosno bit će oduzeta,
ako to nalažu razlozi sigurnosti civilnog zračnog saobraćaja.
(5) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje, odnosno oduzimanju
dozvole iz stava (1) ovog člana može se podnijeti žalba Ministarstvu sigurnosti
u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
(6) GPBiH donijet će provedbeni propis o izgledu i sadržaju, kao i uslovima
i proceduri izdavanja i oduzimanja dozvole iz stava (1) ovog člana, u roku
od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona".
Član 2.
U članu 38. u stavu (3) riječ "privremeno" briše se.
Stav (4) mijenja se i glasi:
"(4) Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dostavlja Vijeću
ministara prijedlog za imenovanje tijela iz stava (3) ovog člana".
Stav (6) mijenja se i glasi:
"(6) Izgled graničnih oznaka i postavljanje tih oznaka na graničnoj liniji
uredit će se u postupku zaključivanja međunarodnih ugovora o granici između
Bosne i Hercegovine i susjednih država".
Član 3.
U članu 59. u stavu (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi:
"a) evidenciju lica nad kojima su provedene detaljne granične provjere;".
Tačka d) mijenja se i glasi:
"d) evidenciju o licima kojima su izdate dozvole za kretanje i zadržavanje
na području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu".
Dosadašnje tač. a), b), c), d), e), f) i g) postaju tač. b), c), d), e),
f), g) i h).
Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Evidencija iz stava (1) tačka a) ovog člana vodi se isključivo na osnovu
prikupljanja podataka primjenom uređaja i drugih tehničkih pomagala za
čitanje isprava za prelazak državne granice".
Član 4.
U članu 60. dodaje se novi stav (1) koji glasi:
"(1) U evidenciji iz člana 59. stav (1) tačka a) ovog Zakona smiju se prikupljati,
pohranjivati i obrađivati sljedeći podaci: ime i prezime, podaci o rođenju,
matični broj građana, prebivalište, državljanstvo, podaci o ispravi s kojom
lice prelazi državnu granicu, mjesto, vrijeme i smjer prelaska državne
granice, te otisci prstiju, otisci dlanova i podaci o drugim tjelesnim
identifikacionim znacima, ako su bili uzeti".
Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5), (6) i (7) postaju st. (2), (3),
(4), (5), (6), (7) i (8).
Član 5.
U članu 61. dodaje se novi stav (1) koji glasi:
"(1) Podaci u evidenciji iz člana 60. stav (1) ovog Zakona čuvaju se pet
godina nakon unošenja u evidenciju".
Dosadašnji st. (1), (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (2), (3), (4),
(5), (6) i (7).
Član 6.
U članu 62. stav (2) tačka f) mijenja se i glasi:
"f) za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na
području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, (član 20. stav
(1));".
U tački g) iza broja "20." dodaju se riječi: "stav (2)".
Član 7.
U članu 63. u stavu (1) tačka d) mijenja se i glasi:
"d) za svog zaposlenika ne pribavi dozvolu za kretanje i zadržavanje na
području graničnog prijelaza na međunarodnom aerodromu, (član 20. stav
(1));".
Član 8.
U članu 64. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:
"(2) Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine, osnovana Odlukom o
osnivanju državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 59/08), nastavlja rad do imenovanja tijela u skladu s članom
38. stav (3) ovog Zakona".
Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).
Član 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
PSBiH, broj 532/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Niko Lozančić,
s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine
Sulejman Tihić, s. r.
286
Na temelju članka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine na 75. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 7. travnja
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010.
godine, usvojila je
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE
Članak 1.
U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH",
br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članku 214. u stavku 5. riječi: "dužnik se
može obavijestiti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog
u stavku 4. ovoga članka " zamjenjuju se riječima: "trogodišnje razdoblje
iz stavka 4. ovoga članka produljuje se na razdoblje od 10 godina".
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
"6. Rok iz stavka 4. ovoga članka prekida se svakom službenom radnjom carinskih
tijela i drugih nadležnih tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu
duga, koja je dužniku stavljena na znanje, kao i svakom radnjom poduzetom
radi utvrđivanja kaznene i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada
je uložena žalba prema članku 236. ovoga Zakona, tijekom trajanja žalbenog
postupka od dana ulaganja žalbe".
Članak 2.
U članku 226. u stavku 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "s iznimkom
slučajeva iz članka 214. stavak 5. ovoga Zakona".
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku
BiH".
PS BiH broj 533/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković,
v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r.
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH",
br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članu 214. u stavu 5. riječi: "dužnik može
da se obavijesti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog
u stavu 4. ovog člana" zamjewuju se riječima: "trogodišwi period iz stava
4. ovog člana produžava se na period od deset godina".
Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
"6. Rok iz stava 4. ovog člana prekida se svakom službenom radwom carinskih
organa i drugih nadležnih organa usmjerenom na utvrđivawe ili naplatu duga,
koja je dužniku stavqena na znawe, kao i svakom radwom preduzetom radi
utvrđivawa krivične i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada je
uložena žalba prema članu 236. ovog zakona, tokom trajawa žalbenog postupka
od dana ulagawa žalbe."
Član 2.
U članu 226. u stavu 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "sa izuzetkom
za slučajeve iz člana 214. stav 5. ovog Zakona".
Član 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku
BiH".
PSBiH, broj 533/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad
Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
Na osnovu člana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine, na 75. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 7. aprila
2010. godine, i na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine,
usvojila je
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH",
br. 57/04, 51/06 i 93/08) u članu 214. u stavu 5. riječi: "dužnik može
da se obavijesti o takvom iznosu i nakon isteka roka od tri godine navedenog
u stavu 4. ovog člana" zamjenjuju se riječima: "trogodišnji period iz stava
4. ovog člana produžava se na period od deset godina".
Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
"6. Rok iz stava 4. ovog člana prekida se svakom službenom radnjom carinskih
organa i drugih nadležnih organa usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu
duga, koja je dužniku stavljena na znanje, kao i svakom radnjom preduzetom
radi utvrđivanja krivične i prekršajne odgovornosti, te u slučajevima kada
je uložena žalba prema članu 236. ovog Zakona, tokom trajanja žalbenog
postupka od dana ulaganja žalbe".
Član 2.
U članu 226. u stavu 1. iza riječi "nastanka," dodaju se riječi: "sa izuzetkom
za slučajeve iz člana 214. stav 5. ovog zakona".
Član 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
PSBiH, broj 533/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr Milorad
Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
287
Temeljem članka 41.a. stavak (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju
kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br.
13/05, 53/07, 97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine,
na 76. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. travnja 2010. godine, i
na 47. sjednici Doma naroda, održanoj 24. lipnja 2010. godine, donijela
je
ODLUKU
O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEOVISNOG POVJERENSTVA ZA PRAĆENJE UVJETA BORAVKA
U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA OSOBA NAD KOJIMA SE
IZVRŠAVAJU KAZNENE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KAZNENOM POSTUPKU
SUD BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KAZNENIM ZAKONOM
BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJA JE POTPISNICA BOSNA
I HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD SUKLADNO ZAKONU BOSNE I HERCEGOVINE
I.
Članovima Neovisnog povjerenstva za praćenje uvjeta boravka u zavodima,
postupanje i poštivanje ljudskih prava osoba nad kojima se izvršavaju kaznene
sankcije i druge mjere koje je izrekao u kaznenom postupku Sud Bosne i
Hercegovine, strani sudovi za djela predviđena Kaznenim zakonom Bosne i
Hercegovine ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina
ili drugi sud sukladno zakonu Bosne i Hercegovine, na mandat od pet godine,
imenuju se:
1. doc. dr. sc. MILE LASIĆ,
2. SEMIHA BOROVAC,
3. PREDRAG CRNOGORAC,
4. mr. DAMIR ČAČKOVIĆ i
5. MILANA ŠKIPINA.
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenom glasniku BiH".
PSBiH, broj 534/10
24. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad Živković,
v. r.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, v. r.
Na osnovu člana 41a. stav (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršewu krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 13/05, 53/07,
97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici
Predstavničkog doma, održanoj 21. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici
Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, donijela je
ODLUKU
O IMENOVAWU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆEWE USLOVA BORAVKA U
ZAVODIMA, POSTUPAWE I POŠTOVAWE QUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU
KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD
BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM
BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I
HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE
I
Za članove Nezavisne komisije za praćewe uslova boravka u zavodima, postupawe
i poštovawe qudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije
i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine,
strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine
ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, ili drugi
sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine na mandat od pet godine imenuju
se:
1. doc. dr sc. MILE LASIĆ,
2. SEMIHA BOROVAC,
3. PREDRAG CRNOGORAC,
4. mr DAMIR ČAČKOVIĆ i
5. MILANA ŠKIPINA.
II
Ova odluka stupa na snagu danom objavqivawa u "Službenom glasniku BiH".
PSBiH, broj 534/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr Milorad
Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
Na osnovu člana 41a. stav (2) Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera ("Službeni glasnik BiH", br. 13/05, 53/07,
97/07 i 37/09), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici
Predstavničkog doma, održanoj 21. aprila 2010. godine, i na 47. sjednici
Doma naroda, održanoj 24. juna 2010. godine, donijela je
ODLUKU
O IMENOVANJU PET ČLANOVA NEZAVISNE KOMISIJE ZA PRAĆENJE USLOVA BORAVKA
U ZAVODIMA, POSTUPANJE I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA LICA NAD KOJIMA SE IZVRŠAVAJU
KRIVIČNE SANKCIJE I DRUGE MJERE KOJE JE IZREKAO U KRIVIČNOM POSTUPKU SUD
BOSNE I HERCEGOVINE, STRANI SUDOVI ZA DJELA PREDVIĐENA KRIVIČNIM ZAKONOM
BOSNE I HERCEGOVINE ILI MEĐUNARODNIM UGOVOROM ČIJI JE POTPISNIK BOSNA I
HERCEGOVINA ILI DRUGI SUD U SKLADU SA ZAKONOM BOSNE I HERCEGOVINE
I.
Za članove Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje
i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije
i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud Bosne i Hercegovine,
strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine
ili međunarodnim ugovorom čija je potpisnica Bosna i Hercegovina, ili drugi
sud u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine na mandat od pet godine imenuju
se:
1. doc. dr. sc. MILE LASIĆ,
2. SEMIHA BOROVAC,
3. PREDRAG CRNOGORAC,
4. mr. DAMIR ČAČKOVIĆ i
5. MILANA ŠKIPINA.
II.
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
PSBiH, broj 534/10
24. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH
Dr. Milorad
Živković, s. r.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH
Sulejman Tihić, s.
r.
VIJEĆE MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
288
Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka
(3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske
pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE
Članak 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve
Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjeljuju
doc.dr sc. BRANKU DESPOTU (JMBG:0507954111943) za tiskanje monografije
"50 godina gimnazije u Bosanskom Petrovcu".
Članak 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora
Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i
Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Banjalučke banke - transakcijski
račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-50-2-1702-1/10
8. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r
Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE
Član 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve
Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjequju doc. dr. sc.
BRANKU DESPOTU (JMBG: 0507954111943) za štampawe monografije "50 godina
gimnazije u Bosanskom Petrovcu".
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Bawalučke banke - transakcijski
račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
Broj 01-50-2-1702-1/10
8. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r
Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE
Član 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve
Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 1.500,00 KM koja se dodjeljuju
doc.dr sc. BRANKU DESPOTU (JMBG: 0507954111943) za štampanje monografije
"50 godina gimnazije u Bosanskom Petrovcu".
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti kod Nove Banjalučke banke - transakcijski
račun broj 551000-99999999-32, broj žiro računa 45017387000.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-50-2-1702-1/10
8. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r
289
Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka
(3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske
pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE
Članak 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve
Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjeljuju
Društvu za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajce, radi
tiskanja plakata, brošura i knjiga u cilju promocije kulturne baštine ovog
grada.
Članak 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora
Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i
Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun tiskare "Garfid" kod Volksbanke
a.d. Banja Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-05-2-1750-1/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE
Član 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve
Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjequju Društvu za zaštitu
kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti Jajce, radi štampawa postera,
brošura i kwiga u ciqu promocije kulturne baštine ovog grada.
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun štamparije "Garfid" kod Volksbanke
a.d. Bawa Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
Broj 01-05-2-1750-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine, donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE
Član 1.
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve
Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu, u iznosu od 3.700,00 KM koja se dodjeljuju
Društvu za zaštitu kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti Jajce,
radi štampanja postera, brošura i knjiga u cilju promocije kulturne baštine
ovog grada.
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na račun štamparije "Garfid" kod Volksbanke
a.d. Banja Luka na žiro račun broj 567-162-11002220-63.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-05-2-1750-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
290
Temeljem članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavka
(3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske
pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedatelj Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE PRORAČUNSKE PRIČUVE
Članak 1.
(1) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske
pričuve Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabave
presa za baliranje sijena i prskalica za navodnjavanje radi pomoći stanovnicima
u povratničkim naseljima Bunčevac, Gilijakovići, Gornja Prekaja i Brda.
(2) Sredstva iz stavka (1) ovog članka će biti doznačena Poduzeću za proizvodnju,
promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši sukladno dostavljenom
predračunu broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavu roba iz stavka (1)
ove Odluke.
Članak 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora
Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i
Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25
kod Zagrebačke banke.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-50-2-1878-1/10
21. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Savjeta ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA TEKUĆE BUXETSKE REZERVE
Član 1.
(1) Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve
Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabavke presa za balirawe
sijena i prskalica za navodwavawe radi pomoći stanovnicima u povratničkim
naseqima Bunčevac, Gilijakovići, Gorwa Prekaja i Brda.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana će biti doznačena Preduzeću za proizvodwu,
promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši u skladu sa dostavqenim
predračunom broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavku roba iz stava (1)
ove Odluke.
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25
kod Zagrebačke banke.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
Broj 01-50-2-1878-1/10
21. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), predsjedavajući Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA TEKUĆE BUDŽETSKE REZERVE
Član 1.
(1) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve
Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2009. godinu, u iznosu od 19.422,00 u svrhu nabavke presa
za baliranje sijena i prskalica za navodnjavanje radi pomoći stanovnicima
u povratničkim naseljima Bunčevac, Gilijakovići, Gornja Prekaja i Brda.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog člana će biti doznačena Preduzeću za proizvodnju,
promet i usluge d.o.o. AGROKOP Kobatovci-Laktaši u skladu sa dostavljenim
predračunom broj 1-336 od 14.6.2009. godine, za nabavku roba iz stava (1)
ove Odluke.
Član 2.
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 338-380-22000102-25
kod Zagrebačke banke.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-50-2-1878-1/10
21. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
291
Na temelju članka 17. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u svezi članka 13. stavak
(3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlasti predsjedatelju i zamjenicima predsjedatelja
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje proračunske
pričuve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedatelja Vijeća
ministara Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA PRORAČUNSKE PRIČUVE
Članak 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće proračunske pričuve
Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođenje" d.o.o.
u cilju realiziranja projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obilježavanja
11. srpnja i 15. godišnjice genocida u Srebrenici.
Članak 2.
(Realiziranje Odluke)
Za realiziranje ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora
Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranju institucija Bosne i
Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279 otvoren
kod Komercijalne Banke AD Banja Luka.
Članak 3.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 04-16-3-2970-1/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Zamjenik predsjedatelja
Vijeća ministara BiH
Sadik Ahmetović, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH",broj 103/09),
te Odluke o prenosu ovlaštewa predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištewe buxetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedavajućeg
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTEWU SREDSTAVA BUXETSKE REZERVE
Član 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno korištewe tekuće buxetske rezerve
Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođewe" d.o.o. u ciqu realizacije
projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obiqežavawa 11. jula i 15.
godišwice genocida u Srebrenici.
Član 2.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansirawu institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279
otvoren kod Komercijalne Banke AD Bawa Luka.
Član 3.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
Broj 04-16-3-2970-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Zamjenik predsjedavajućeg
Savjeta ministara BiH
Sadik Ahmetović, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09), a u vezi člana 13. stav (3)
Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza
Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH",broj 103/09),
te Odluke o prijenosu ovlaštenja predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za interventno korištenje budžetske
rezerve ("Službeni glasnik BiH", broj 11/10), zamjenik predsjedavajućeg
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine donio je
ODLUKU
O INTERVENTNOM KORIŠTENJU SREDSTAVA BUDŽETSKE REZERVE
Član 1.
(Predmet Odluke)
Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće budžetske rezerve
Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu u iznosu 5.000 KM u korist "Oslobođenje" d.o.o.
u cilju realizacije projekta "Srebrenica, mapa genocida" povodom obilježavanja
11. jula i 15. godišnjice genocida u Srebrenici.
Član 2.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora
Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine, a uplatu će izvršiti na žiro račun broj 5715000000017279
otvoren kod Komercijalne Banke AD Banja Luka.
Član 3.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 04-16-3-2970-1/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Zamjenik predsjedavajućeg
Vijeća ministara BiH
Sadik Ahmetović, s. r.
292
Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010.
godine, donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA
SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA
Članak 1.
(Predmet Odluke)
U Odluci o imenovanju direktora Paviljona Bosne i Hercegovine na svjetskoj
izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj
40/10) u članku 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijenjaju se i glase:
"MIRSAD TURČALO".
Članak 2.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 127/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010.
godine, donio je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU DIREKTORA PAVIQONA BOSNE I HERCEGOVINE NA
SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA
Član 1.
(Predmet Odluke)
U Odluci o imenovawu direktora Paviqona Bosne i Hercegovine na svjetskoj
izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj
40/10) u članu 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijewaju se i glase:
"MIRSAD TURČALO".
Član 2.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 127/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće
ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010.
godine, donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU DIREKTORA PAVILJONA BOSNE I HERCEGOVINE NA
SVJETSKOJ IZLOŽBI EXPO - ŠANGAJ 2010. GODINE, NR KINA
Član 1.
(Predmet Odluke)
U Odluci o imenovanju direktora Paviljona Bosne i Hercegovine na svjetskoj
izložbi EXPO - Šangaj 2010. godine, NR Kina ("Službeni glasnik BiH", broj
40/10) u članu 1. riječi "AMIR LUBOVAC" mijenjaju se i glase:
"MIRSAD TURČALO".
Član 2.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 127/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
293
Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), članka
6. Odluke o uspostavi Radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu
Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organiziranog kriminala
2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a sukladno članku
1. točka b) i članku 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade
za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim
tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 19/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici
održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE SKUPINE ZA IZRADU AKCIJSKOG
PLANA ZA PROVEDBU STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZIRANOG
KRIMINALA 2009.-2012. GODINE
Članak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne skupine
za izradu Akcijskog plana za provedbu Strategije Bosne i Hercegovine za
borbu protiv organiziranog kriminala 2009.-2012. godine (u daljnjem tekstu:
Radna skupina).
Članak 2.
(Sastav Radne skupine)
(1) Radnu skupinu čine:
a) VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - predsjedatelj
Radne skupine;
b) ADVAN REPAK, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine;
c) MIŠO KRSTOVIĆ Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine;
d) DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine;
e) SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu;
f) DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine;
g) ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine;
h) BESIM HADŽIĆ, Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine;
i) AMOR BUKIĆ, Republičko tužiteljstvo Republike Srpske;
j) GORAN VIGNJEVIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske;
k) VLADO MIŠKOVIĆ Tužiteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine;
l) ADMIR KATICA , Federalno ministarstvo unutarnjih poslova;
m) MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Tajnik Radne skupine je TOMISLAV ĆURIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne
i Hercegovine.
Članak 3.
(Visina naknade)
(1) Članovima Radne skupine koji su imenovani od strane institucija Bosne
i Hercegovine, te tajniku Radne skupine, utvrđuje se jednokratna naknada
za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne skupine koji su imenovani
od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, sukladno internim
aktima različitih razina vlasti kojima se regulira ostvarivanje prava po
ovom temelju.
(2) Naknada će se isplaćivati na teret proračuna institucija koje su imenovale
članove u Radnu skupinu, i na temelju rješenja rukovoditelja institucije.
(3) Naknada za članove Radne skupine isplatiti će se po završetku predviđenih
zadataka.
Članak 4.
(Institucije odgovorne za provedbu Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje
predstavnike u Radnu skupinu.
Članak 5.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 131/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana
6. Odluke o formirawu Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođewe
Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala
2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a u skladu sa članom
1. tačka b) i članom 6. Odluke o kriterijumima za utvrđivawe novčane naknade
za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim
tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 19/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici
održanoj 3. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O UTVRĐIVAWU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA
ZA PROVOĐEWE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG
KRIMINALA 2009.-2012. GODINE
Član 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe
za izradu Akcionog plana za provođewe Strategije Bosne i Hercegovine za
borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine (u daqwem tekstu:
Radna grupa).
Član 2.
(Sastav Radne grupe)
(1) Radnu grupu čine:
a) VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine - predsjedavajući
Radne grupe;
b) ADVAN REPAK, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine;
c) MIŠO KRSTOVIĆ, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine;
d) DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine;
e) SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu;
f) DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine;
g) ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine;
h) BESIM HAXIĆ, Uprava za indirektno oporezivawe Bosne i Hercegovine;
i) AMOR BUKIĆ, Republičko tužilaštvo Republike Srpske;
j) GORAN VIGWEVIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske;
k) VLADO MIŠKOVIĆ, Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine;
l) ADMIR KATICA, Federalno ministarstvo unutrašwih poslova;
m) MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Sekretar Radne grupe je TOMISLAV ĆURIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne
i Hercegovine.
Član 3.
(Visina naknade)
(1) Članovima Radne grupe koji su imenovani od strane institucija Bosne
i Hercegovine, te sekretaru Radne grupe, utvrđuje se jednokratna naknada
za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne grupe koji su imenovani
od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, u skladu sa
internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivawe
prava po ovom osnovu.
(2) Naknada će se isplaćivati na teret buxeta institucija koje su imenovale
članove u Radnu grupu, i na osnovu rješewa rukovodioca institucije.
(3) Naknada za članove Radne grupe isplatiće se po završetku predviđenih
zadataka.
Član 4.
(Institucije odgovorne za provođewe Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje
predstavnike u Radnu grupu.
Član 5.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 131/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana
6. Odluke o formiranju Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođenje
Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala
2009.-2012. godine ("Službeni glasnik BiH", broj 3/10), a u skladu sa članom
1. tačka b) i članom 6. Odluke o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade
za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i drugim radnim
tijelima iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 19/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 123. sjednici
održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU NAKNADE ZA RAD ČLANOVIMA RADNE GRUPE ZA IZRADU AKCIONOG PLANA
ZA PROVOĐENJE STRATEGIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG
KRIMINALA 2009.-2012. GODINE
Član 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom utvrđuje se iznos novčane naknade za rad članovima Radne grupe
za izradu Akcionog plana za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za
borbu protiv organizovanog kriminala 2009.-2012. godine (u daljnjem tekstu:
Radna grupa).
Član 2.
(Sastav Radne grupe)
(1) Radnu grupu čine:
a) VJEKOSLAV VUKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - predsjedavajući
Radne grupe;
b) ADVAN REPAK, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine;
c) MIŠO KRSTOVIĆ, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine;
d) DIJANA KAJMAKOVIĆ, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine;
e) SADO HALILOVIĆ, Državna agencija za istrage i zaštitu;
f) DRAGO ĆORIĆ, Granična policija Bosne i Hercegovine;
g) ZORAN VUKADINOVIĆ, Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine;
h) BESIM HADŽIĆ, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine;
i) AMOR BUKIĆ, Republičko tužilaštvo Republike Srpske;
j) GORAN VIGNJEVIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske;
k) VLADO MIŠKOVIĆ, Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine;
l) ADMIR KATICA, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova;
m) MUSTAFA ALETA, Policija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(2) Sekretar Radne grupe je TOMISLAV ĆURIĆ Ministarstvo sigurnosti Bosne
i Hercegovine.
Član 3.
(Visina naknade)
(1) Članovima Radne grupe koji su imenovani od strane institucija Bosne
i Hercegovine, te sekretaru Radne grupe, utvrđuje se jednokratna naknada
za rad u iznosu od 752,00 KM, dok članovi Radne grupe koji su imenovani
od strane entitetskih institucija i institucija Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine mogu da ostvare pravo na naknadu za rad u istoj, u skladu sa
internim aktima različitih nivoa vlasti kojima se reguliše ostvarivanje
prava po ovom osnovu.
(2) Naknada će se isplaćivati na teret budžeta institucija koje su imenovale
članove u Radnu grupu, i na osnovu rješenja rukovodioca institucije.
(3) Naknada za članove Radne grupe isplatit će se po završetku predviđenih
zadataka.
Član 4.
(Institucije odgovorne za provođenje Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije koje su imenovale svoje
predstavnike u Radnu grupu.
Član 5.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 131/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
294
Na temelju članka 9. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i
Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni
glasnik BiH", broj 103/09), članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne
i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07 i 24/08) i članka 8. stavka (2) Odluke o kriterijima za raspored
sredstava tekućeg granta "Pomoć programu sufinanciranja institucija kulture
u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10),
na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na 143. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANCIRANJA INSTITUCIJA
KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU
Članak 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva po osnovu tekućeg granta "Pomoć
programu sufinanciranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010.
godinu sljedećim subjektima:
|
1.
|
Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe u BiH, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovita djelatnost
|
130.000
|
|
2.
|
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo
|
Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH
|
410.000
|
|
3.
|
Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
|
Sufinanciranje redovite programske djelatnosti Zemaljskog muzeja
|
850.000
|
|
4.
|
Narodna i univerzitetska biblioteka RS Banja Luka
|
Programske aktivnosti, posebice digitalizacija građe od značaja za BiH
|
80.000
|
|
5.
|
JU Centar za kulturu, Goražde
|
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010.
|
5.000
|
|
6.
|
Centar za kulturu, Mostar
|
Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava
|
4.000
|
|
7.
|
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Redovita djelatnost
|
120.000
|
|
8.
|
NB Prosvjeta, Rudo
|
Organiziranje kulturnih manifestacija Općine Rudo u 2010.
|
4.000
|
|
9.
|
Historijski muzej, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovita djelatnost
|
160.000
|
|
10.
|
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo
|
Sufinanciranje redovitog rada Umjetničke galerije BiH
|
150.000
|
|
11.
|
Javna ustanova Centar za kulturu, Ključ
|
Sanacija i rekonstrukcija grijanja u Domu kulture u Ključu
|
5.000
|
|
12.
|
Udruga muzičke omladine, Zenica
|
Omladinski zbor Zenica - Svom prijatelju
|
8.000
|
|
13.
|
Javna ustanova Kulturni centar Bihać
|
Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko ljeto 2010.
|
9.000
|
|
14.
|
Muzej savremene umjetnosti, Banjaluka
|
Projekat izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost
|
40.000
|
|
15.
|
Orijentalni institut u Sarajevu
|
Gazi Husrev-beg, Autorice dr. Behije Zlatar
|
5.000
|
|
16.
|
Vakufska direkcija, Sarajevo
|
Program obnove zgrade Zemaljskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu,
nacionalnog spomenika BiH
|
15.000
|
|
17.
|
Kinoteka BiH, Sarajevo
|
Pomoć u sufinanciranju JU Kinoteka BiH
|
150.000
|
|
18.
|
Matica hrvatska, Tuzla
|
Dani Matice hrvatske Tuzla 2010.
|
5.000
|
|
19.
|
JU kulturno sportski centar, Bugojno
|
38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno
|
5.000
|
|
20.
|
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Banjaluka
|
Plan i program rada 2010. godine
|
90.000
|
|
21.
|
JU Gradska galerija, Bihać
|
Plan i program rada 2010. godine
|
8.000
|
|
22.
|
Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo
|
Uključenje knjižnice KBF-a u COBISS
|
5.000
|
|
23.
|
Zavičajni muzej, Travnik
|
Izrada idejnog i glavnog-izvedbenog projekta proširenja za objekat zgrade
Zavičajnog muzeja Travnik
|
4.000
|
|
24.
|
Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik
|
Uređenje i opremanje scene u kazalištu
|
5.000
|
|
25.
|
Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar
|
Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe"
|
25.000
|
|
26.
|
JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most
|
Kazalište "San" - kazališni festival
|
4.000
|
|
27.
|
Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar
|
Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog
jezika
|
20.000
|
|
28.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana
|
4.000
|
|
29.
|
Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar
|
Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010"
|
4.000
|
|
30.
|
Hrvatski teatar Soli, Tuzla
|
VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra
|
10.000
|
|
31.
|
Narodno pozorište RS, Banjaluka
|
Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Znanstveni skup "80. godina NPRS"
|
80.000
|
|
32.
|
JU Centar za kulturu i obrazovanje, Bosanski Petrovac
|
Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovlju zgrade SPOMEN MUZEJ
JOVAN BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu
|
5.000
|
|
33.
|
BZK Preporod, Bijeljina
|
Potpora opremanju biblioteka BZK "Preporod" u Bijeljini i Janji
|
4.000
|
|
34.
|
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo
|
Izdavanje knjige i susret mladih
|
15.000
|
|
35.
|
Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila", Prijedor
|
Potpora kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i glazbu
- sufinansiranje programa aktivnosti u 2010. godini
|
10.000
|
|
36.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Minerali Bosne i Hercegovine
|
8.000
|
|
37.
|
Slovo gorčina, Stolac
|
Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina"
|
8.000
|
|
38.
|
JU Dječje pozorište RS, Banjaluka
|
Klimatizacija i grijanje dvorane i muzeja lutaka
|
25.000
|
|
39.
|
Muftijstvo Travničko, Travnik
|
Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice
|
16.000
|
|
40.
|
Narodna biblioteka Nevesinje
|
Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesinje i otvaranje Internet čitaonice
|
15.000
|
|
41.
|
Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac
|
Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010.
|
5.000
|
|
42.
|
JU Dom kulture Jajce
|
Sanacija i opremanje kazališne dvorane Doma kulture - II faza
|
5.000
|
|
43.
|
Bosansko narodno pozorište, Zenica
|
Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva
|
4.000
|
|
44.
|
SPKD Prosvjeta, Bileća
|
Časopis za književnost i kulturu NOVA ZORA
|
4.000
|
|
45.
|
Matica hrvatska, Široki Brijeg
|
Ljetne večeri hrvatske kulturne baštine
|
10.000
|
|
46.
|
JU Muzej Hercegovine, Mostar
|
Zaštita građe u odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine Mostar
|
15.000
|
|
47.
|
HKD Napredak, Vitez
|
Izrada (šivenje) narodnih nošnji i nabava instrumenata
|
4.000
|
|
48.
|
Franjevački samostan Rama-Šćit, Prozor
|
Muzej Franjevačkog samostana Rama - Šćit
|
10.000
|
|
49.
|
Hrvatski kulturni centar, Domaljevac
|
Kulturno ljeto u Domaljevcu 2010.
|
5.000
|
|
50.
|
Muzej Franjevačkog samostana, Kreševo
|
Muzej
|
10.000
|
|
51.
|
Matična biblioteka, I.Sarajevo
|
Opremanje Dječjeg odjeljenja biblioteke
|
40.000
|
|
52.
|
Muzej RS, Banjaluka
|
1. Jubilarni program Muzeja RS
2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasljeđe u kulturno-povijesnom
kompleksu Detlak - II faza projekta
|
115.000
|
|
53.
|
JU Dom kulture, Cazin
|
Nabava knjiga i obnova knjižnog fonda (za Narodnu biblioteku)
|
20.000
|
|
54.
|
HKD Napredak, Mostar
|
Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010.
|
10.000
|
|
55.
|
Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad
|
Digitalizacija fonda i podizanje usluga na višoj razini
|
4.000
|
|
56.
|
JU Međ.centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo
|
Vilsonovo - otvoreni kulturni centar
|
4.000
|
|
57.
|
Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik
|
Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu
|
8.000
|
|
58.
|
Centar za kulturu, Trnovo
|
Petrovdanski vijenac
|
10.000
|
|
59.
|
BZK Preporod, Zvornik
|
Likovna kolonija Mehmed Džihić Zvornik 2010.
|
4.000
|
|
60.
|
HKD Napredak, Sarajevo
|
Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak
|
8.000
|
|
61.
|
JU Centar za kulturu, Čelinac
|
Opremanje Doma kulture u Čelincu
|
5.000
|
|
62.
|
Gradsko pozorište, Mrkonjić Grad
|
Festival dječjeg dramskog stvaralaštva RS
|
4.000
|
|
63.
|
Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad
|
7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010.
|
4.000
|
|
64.
|
Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg
|
Mala škola gitare
|
5.000
|
|
65.
|
Narodna biblioteka Srebrenica
|
Rekonstrukcija muzeja
|
10.000
|
|
66.
|
Muzej Stare crkve, Sarajevo
|
Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve
|
40.000
|
|
67.
|
HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina
|
85. obljetnica HKUD Seljačka sloga Trebižat, Čapljina
|
7.000
|
|
68.
|
Općina Drvar
|
Obnova depoa i uvođenje video nadzora u Muzeju 25. maj 1944.
|
50.000
|
|
69.
|
Banjalučka filharmonija
|
Banjalučka filharmonija kroz BiH
|
5.000
|
|
70.
|
Centar za kulturu i obrazovanje, Doboj
|
12. Tetar fest Doboj 2010.
|
10.000
|
|
71.
|
HKC Nova Bila
|
HKC- FEST (festival popularne pjesme)
|
5.000
|
|
72.
|
Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo
|
Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona
|
20.000
|
|
73.
|
Udruga prijatelja Franjevačke galerije, Široki Brijeg
|
Galerijska djelatnost u 2010.
|
20.000
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu
sufinanciranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu
iznose 3.000.000,00 KM i dodjeljuju se iz proračuna Ministarstva civilnih
poslova za 2010. godinu.
Članak 2.
(Izvješće o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz članka 1. stavka (1) ove Odluke dužni su izvješće
o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih
poslova i Ministarstvu financija i trezora u rokovima propisanim člankom
22. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 61/04 i 49/09).
Članak 3.
(Realizacija)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora
i Ministarstvo civilnih poslova.
Članak 4.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 132/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 9. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine
i međunaronih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik
BiH", broj 103/09), člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08) i člana 8. stav (2) Odluke o kriterijumima za raspored sredstava
tekućeg granta "Pomoć programu sufinansirawa institucija kulture u Bosni
i Hercegovini" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10), na
prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Savjet ministara Bosne i Hercegovine,
na 143. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRAWA INSTITUCIJA
KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU
Član 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva po osnovu tekućeg granta "Pomoć
programu sufinansirawa institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010.
godinu sqedećim subjektima:
|
1.
|
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovna djelatnost
|
130.000
|
|
2.
|
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo
|
Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH
|
410.000
|
|
3.
|
Zemaqski muzej BiH, Sarajevo
|
Sufinansirawe redovne programske djelatnosti Zemaqskog muzeja
|
850.000
|
|
4.
|
Narodna i univerzitetska biblioteka RS Bawa Luka
|
Programske aktivnosti, posebno digitalizacija građe od značaja za BiH
|
80.000
|
|
5.
|
JU Centar za kulturu, Goražde
|
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010.
|
5.000
|
|
6.
|
Centar za kulturu, Mostar
|
Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava
|
4.000
|
|
7.
|
Muzej kwiževnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Redovna djelatnost
|
120.000
|
|
8.
|
NB Prosvjeta, Rudo
|
Organizovawe kulturnih manifestacija Opštine Rudo u 2010.
|
4.000
|
|
9.
|
Istorijski muzej, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovna djelatnost
|
160.000
|
|
10.
|
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo
|
Sufinansirawe redovnog rada Umjetničke galerije BiH
|
150.000
|
|
11.
|
Javna ustanova Centar za kulturu, Kquč
|
Sanacija i rekonstrukcija grijawa u Domu kulture u Kquču
|
5.000
|
|
12.
|
Udružewe muzičke omladine, Zenica
|
Omladinski hor Zenica - Svom prijatequ
|
8.000
|
|
13.
|
Javna ustanova Kulturni centar Bihać
|
Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko qeto 2010.
|
9.000
|
|
14.
|
Muzej savremene umjetnosti, Bawaluka
|
Projekat izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost
|
40.000
|
|
15.
|
Orijentalni institut u Sarajevu
|
Gazi Husrev-beg, Autorice dr Behije Zlatar
|
5.000
|
|
16.
|
Vakufska direkcija, Sarajevo
|
Program obnove zgrade Zemaqskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu,
nacionalnog spomenika BiH
|
15.000
|
|
17.
|
Kinoteka BiH, Sarajevo
|
Pomoć u sufinansirawu JU Kinoteka BiH
|
150.000
|
|
18.
|
Matica hrvatska, Tuzla
|
Dani Matice hrvatske Tuzla 2010.
|
5.000
|
|
19.
|
JU kulturno sportski centar, Bugojno
|
38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno
|
5.000
|
|
20.
|
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Bawaluka
|
Plan i program rada 2010.
|
90.000
|
|
21.
|
JU Gradska galerija, Bihać
|
Plan i program rada 2010.
|
8.000
|
|
22.
|
Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo
|
Ukqučewe kwižnice KBF-a u COBISS
|
5.000
|
|
23.
|
Zavičajni muzej, Travnik
|
Izrada idejnog i glavnog -izvedbenog projekta proširewa za objekat zgrade
Zavičajnog muzeja Travnik
|
4.000
|
|
24.
|
Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik
|
Uređewe i opremawe scene u kazalištu
|
5.000
|
|
25.
|
Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar
|
Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe"
|
25.000
|
|
26.
|
JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most
|
Pozorište "San" - pozorišni festival
|
4.000
|
|
27.
|
Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar
|
Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog
jezika
|
20.000
|
|
28.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana
|
4.000
|
|
29.
|
Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar
|
Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010"
|
4.000
|
|
30.
|
Hrvatski teatar Soli, Tuzla
|
VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra
|
10.000
|
|
31.
|
Narodno pozorište RS, Bawaluka
|
Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Naučni skup "80. godina NPRS"
|
80.000
|
|
32.
|
JU Centar za kulturu i obrazovawe, Bosanski Petrovac
|
Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovqu zgrade SPOMEN MUZEJ JOVAN
BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu
|
5.000
|
|
33.
|
BZK Preporod, Bijeqina
|
Podrška opremawu biblioteka BZK "Preporod" u Bijeqini i Jawi
|
4.000
|
|
34.
|
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo
|
Izdavawe kwige i susret mladih
|
15.000
|
|
35.
|
Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila', Prijedor
|
Podrška kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i muziku
- sufinansirawe programa aktivnosti u 2010. godini
|
10.000
|
|
36.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Minerali Bosne i Hercegovine
|
8.000
|
|
37.
|
Slovo gorčina, Stolac
|
Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina"
|
8.000
|
|
38.
|
JU Dječije pozorište RS, Bawaluka
|
Klimatizacija i grijawe dvorane i muzeja lutaka
|
25.000
|
|
39.
|
Muftijstvo Travničko, Travnik
|
Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice
|
16.000
|
|
40.
|
Narodna biblioteka Nevesiwe
|
Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesiwe i otvarawe Internet čitaonice
|
15.000
|
|
41
|
Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac
|
Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010.
|
5.000
|
|
42.
|
JU Dom kulture Jajce
|
Sanacija i opremawe pozorišne dvorane Doma kulture - II faza
|
5.000
|
|
43.
|
Bosansko narodno pozorište, Zenica
|
Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva
|
4.000
|
|
44.
|
SPKD Prosvjeta, Bileća
|
Časopis za kwiževnost i kulturu NOVA ZORA
|
4.000
|
|
45.
|
Matica hrvatska, Široki Brijeg
|
Qetne večeri hrvatske kulturne baštine
|
10.000
|
|
46.
|
JU Muzej Hercegovine, Mostar
|
Zaštita građe u odjeqewu kwiževnosti Muzeja Hercegovine Mostar
|
15.000
|
|
47.
|
HKD Napredak, Vitez
|
Izrada (šivewe) narodnih nošwi i nabavka instrumenata
|
4.000
|
|
48.
|
Frawevački samostan Rama-Šćit, Prozor
|
Muzej Frawevačkog samostana Rama - Šćit
|
10.000
|
|
49.
|
Hrvatski kulturni centar, Domaqevac
|
Kulturno qeto u Domaqevcu 2010.
|
5.000
|
|
50.
|
Muzej Frawevačkog samostana, Kreševo
|
Muzej
|
10.000
|
|
51.
|
Matična biblioteka, I.Sarajevo
|
Opremawe Dječijeg odjeqewa biblioteke
|
40.000
|
|
52.
|
Muzej RS, Bawaluka
|
1. Jubilarni program Muzeja RS
2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasqeđe u kulturno-istorijskom
kompleksu Detlak - II faza projekta
|
115.000
|
|
53.
|
JU Dom kulture, Cazin
|
Nabavka kwiga i obnova kwižnog fonda (za Narodnu biblioteku)
|
20.000
|
|
54.
|
HKD Napredak, Mostar
|
Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010.
|
10.000
|
|
55.
|
Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad
|
Digitalizacija fonda i podizawe usluga na viši nivo
|
4.000
|
|
56.
|
JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo
|
Vilsonovo - otvoreni kulturni centar
|
4.000
|
|
57.
|
Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik
|
Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu
|
8.000
|
|
58.
|
Centar za kulturu, Trnovo
|
Petrovdanski vijenac
|
10.000
|
|
59.
|
BZK Preporod, Zvornik
|
Likovna kolonija Mehmed Xihić Zvornik 2010
|
4.000
|
|
60.
|
HKD Napredak, Sarajevo
|
Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak
|
8.000
|
|
61.
|
JU Centar za kulturu, Čelinac
|
Opremawe Doma kulture u Čelincu
|
5.000
|
|
62.
|
Gradsko pozorište, Mrkowić Grad
|
Festival dječijeg dramskog stvaralaštva RS
|
4.000
|
|
63.
|
Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad
|
7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010.
|
4.000
|
|
64.
|
Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg
|
Mala škola gitare
|
5.000
|
|
65.
|
Narodna biblioteka Srebrenica
|
Rekonstrukcija muzeja
|
10.000
|
|
66.
|
Muzej Stare crkve, Sarajevo
|
Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve
|
40.000
|
|
67.
|
HKUD Seqačka sloga, Trebižat, Čapqina
|
85 obqetnica HKUD Seqačka sloga Trebižat, Čapqina
|
7.000
|
|
68.
|
Opština Drvar
|
Obnova depoa i uvođewe video nadzora u Muzeju 25. maj 1944.
|
50.000
|
|
69.
|
Bawalučka filharmonija
|
Bawalučka filharmonija kroz BiH
|
5.000
|
|
70.
|
Centar za kulturu i obrazovawe, Doboj
|
12. Tetar fest Doboj 2010.
|
10.000
|
|
71.
|
HKC Nova Bila
|
HKC- FEST (festival popularne pjesme)
|
5.000
|
|
72.
|
Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo
|
Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona
|
20.000
|
|
73.
|
Udruga prijateqa Frawevačke galerije, Široki Brijeg
|
Galerijska djelatnost u 2010.
|
20.000
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu
sufinansirawa institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu
iznose 3.000.000,00 KM i dodjequju se iz buxeta Ministarstva civilnih
poslova za 2010. godinu.
Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su izvještaj
o namjenskom utrošku dodijeqenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih
poslova i Ministarstvu finansija i trezora u rokovima propisanim članom
22. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 61/04 i 49/09).
Član 3.
(Realizacija)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora
i Ministarstvo civilnih poslova.
Član 4.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 132/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 9. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine
i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik
BiH", broj 103/09), člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i
24/08) i člana 8. stav (2) Odluke o kriterijima za raspored sredstava tekućeg
granta "Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini"
za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 29/10), na prijedlog Ministarstva
civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 124. sjednici
održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTAVA TEKUĆEG GRANTA "POMOĆ PROGRAMU SUFINANSIRANJA INSTITUCIJA
KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI" ZA 2010. GODINU
Član 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom raspoređuju se sredstva po osnovu tekućeg granta "Pomoć
programu sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010.
godinu sljedećim subjektima:
|
1.
|
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovna djelatnost
|
130.000
|
|
2.
|
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo
|
Kulturno, intelektualno i dokumentarno naslijeđe BiH
|
410.000
|
|
3.
|
Zemaljski muzej BiH, Sarajevo
|
Sufinansiranje redovne programske djelatnosti Zemaljskog muzeja
|
850.000
|
|
4.
|
Narodna i univerzitetska biblioteka RS Banja Luka
|
Programske aktivnosti, posebno digitalizacija građe od značaja za BiH
|
80.000
|
|
5.
|
JU Centar za kulturu, Goražde
|
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom, Goražde-Sarajevo-Fojnica 2010.
|
5.000
|
|
6.
|
Centar za kulturu, Mostar
|
Skender Kulenović "Noturno" - poetska predstava
|
4.000
|
|
7.
|
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Redovna djelatnost
|
120.000
|
|
8.
|
NB Prosvjeta, Rudo
|
Organiziranje kulturnih manifestacija Općine Rudo u 2010.
|
4.000
|
|
9.
|
Historijski muzej, Sarajevo
|
Program rada za 2010. - redovna djelatnost
|
160.000
|
|
10.
|
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo
|
Sufinansiranje redovnog rada Umjetničke galerije BiH
|
150.000
|
|
11.
|
Javna ustanova Centar za kulturu, Ključ
|
Sanacija i rekonstrukcija grijanja u Domu kulture u Ključu
|
5.000
|
|
12.
|
Udruženje muzičke omladine, Zenica
|
Omladinski hor Zenica - Svom prijatelju
|
8.000
|
|
13.
|
Javna ustanova Kulturni centar Bihać
|
Festival scenskih umjetnosti BiH, Bihaćko ljeto 2010.
|
9.000
|
|
14.
|
Muzej savremene umjetnosti, Banjaluka
|
Projekat izložbe, otkup, produkcija, izdavačka djelatnost
|
40.000
|
|
15.
|
Orijentalni institut u Sarajevu
|
Gazi Husrev-beg, Autorice dr. Behije Zlatar
|
5.000
|
|
16.
|
Vakufska direkcija, Sarajevo
|
Program obnove zgrade Zemaljskog vakufa i Hadim Ali-pašinog vakufa u Sarajevu,
nacionalnog spomenika BiH
|
15.000
|
|
17.
|
Kinoteka BiH, Sarajevo
|
Pomoć u sufinansiranju JU Kinoteka BiH
|
150.000
|
|
18.
|
Matica hrvatska, Tuzla
|
Dani Matice hrvatske Tuzla 2010.
|
5.000
|
|
19.
|
JU kulturno sportski centar, Bugojno
|
38. teatarski festival BiH FEDRA Bugojno
|
5.000
|
|
20.
|
Specijalna biblioteka za slijepa i slabovidna lica RS, Banjaluka
|
Plan i program rada 2010. godine
|
90.000
|
|
21.
|
JU Gradska galerija, Bihać
|
Plan i program rada 2010. godine
|
8.000
|
|
22.
|
Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo
|
Uključenje knjižnice KBF-a u COBISS
|
5.000
|
|
23.
|
Zavičajni muzej, Travnik
|
Izrada idejnog i glavnog-izvedbenog projekta proširenja za objekat zgrade
Zavičajnog muzeja Travnik
|
4.000
|
|
24.
|
Hrvatsko amatersko kazalište, Travnik
|
Uređenje i opremanje scene u kazalištu
|
5.000
|
|
25.
|
Savez slijepih Herceg Bosne, Mostar
|
Program "Izdavačka djelatnost za slijepe osobe"
|
25.000
|
|
26.
|
JU centar za mlade i "Kultmedia", Sanski Most
|
Pozorište "San" - pozorišni festival
|
4.000
|
|
27.
|
Savez gluhih i nagluhih BiH, Mostar
|
Znakovni/gestovnik jezik u BiH - Kultura gluhih - afirmacija znakovnog
jezika
|
20.000
|
|
28.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Digitalizacija kartoteke grobova prastanovnika zapadnog Balkana
|
4.000
|
|
29.
|
Islamska zajednica u BiH, Muftijstvo mostarsko, Mostar
|
Manifestacija "35. dani mevluda i zikra 2010"
|
4.000
|
|
30.
|
Hrvatski teatar Soli, Tuzla
|
VIII TKT-Fest-Dani Akademskog teatra
|
10.000
|
|
31.
|
Narodno pozorište RS, Banjaluka
|
Teatar fest "Petar Kočić" 2010. i Naučni skup "80. godina NPRS"
|
80.000
|
|
32.
|
JU Centar za kulturu i obrazovanje, Bosanski Petrovac
|
Sanacija prostorija na prvom spratu i u potkrovlju zgrade SPOMEN MUZEJ
JOVAN BIJELIĆ u Bosanskom Petrovcu
|
5.000
|
|
33.
|
BZK Preporod, Bijeljina
|
Podrška opremanju biblioteka BZK "Preporod" u Bijeljini i Janji
|
4.000
|
|
34.
|
Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo
|
Izdavanje knjige i susret mladih
|
15.000
|
|
35.
|
Srpsko pravoslavno crkveno pjevačko društvo (SPCPD) "Vila", Prijedor
|
Podrška kulturnom i duhovnom preporodu mladih kroz horsku pjesmu i muziku
- sufinansiranje programa aktivnosti u 2010. godini
|
10.000
|
|
36.
|
Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo
|
Minerali Bosne i Hercegovine
|
8.000
|
|
37.
|
Slovo gorčina, Stolac
|
Kulturna manifestacija "Slovo Gorčina"
|
8.000
|
|
38.
|
JU Dječje pozorište RS, Banjaluka
|
Klimatizacija i grijanje dvorane i muzeja lutaka
|
25.000
|
|
39.
|
Muftijstvo Travničko, Travnik
|
Jubilarni 500-ti dani Ajvatovice
|
16.000
|
|
40.
|
Narodna biblioteka Nevesinje
|
Adaptacija prostora Narodne biblioteke Nevesinje i otvaranje Internet čitaonice
|
15.000
|
|
41.
|
Ustanova za kulturu Pero Kosorić Sokolac
|
Kulturna manifestacija 13. gospojinske večeri kulture 2010
|
5.000
|
|
42.
|
JU Dom kulture Jajce
|
Sanacija i opremanje pozorišne dvorane Doma kulture - II faza
|
5.000
|
|
43.
|
Bosansko narodno pozorište, Zenica
|
Druga smotra školskog dramskog stvaralaštva
|
4.000
|
|
44.
|
SPKD Prosvjeta, Bileća
|
Časopis za književnost i kulturu NOVA ZORA
|
4.000
|
|
45.
|
Matica hrvatska, Široki Brijeg
|
Ljetne večeri hrvatske kulturne baštine
|
10.000
|
|
46.
|
JU Muzej Hercegovine, Mostar
|
Zaštita građe u odjeljenju književnosti Muzeja Hercegovine Mostar
|
15.000
|
|
47.
|
HKD Napredak, Vitez
|
Izrada (šivenje) narodnih nošnji i nabavka instrumenata
|
4.000
|
|
48.
|
Franjevački samostan Rama-Šćit, Prozor
|
Muzej Franjevačkog samostana Rama - Šćit
|
10.000
|
|
49.
|
Hrvatski kulturni centar, Domaljevac
|
Kulturno ljeto u Domaljevcu 2010.
|
5.000
|
|
50.
|
Muzej Franjevačkog samostana, Kreševo
|
Muzej
|
10.000
|
|
51.
|
Matična biblioteka, I.Sarajevo
|
Opremanje Dječjeg odjeljenja biblioteke
|
40.000
|
|
52.
|
Muzej RS, Banjaluka
|
1. Jubilarni program Muzeja RS
2. Izrada zaštitne konstrukcije za arheološko nasljeđe u kulturno-istorijskom
kompleksu Detlak - II faza projekta
|
115.000
|
|
53.
|
JU Dom kulture, Cazin
|
Nabavka knjiga i obnova knjižnog fonda (za Narodnu biblioteku)
|
20.000
|
|
54.
|
HKD Napredak, Mostar
|
Aktivnosti, plan i program rada HKD "Napredak" Mostar u 2010.
|
10.000
|
|
55.
|
Narodna biblioteka Ivo Andrić, Višegrad
|
Digitalizacija fonda i podizanje usluga na viši nivo
|
4.000
|
|
56.
|
JU Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo
|
Vilsonovo - otvoreni kulturni centar
|
4.000
|
|
57.
|
Narodna biblioteka Jovan Dučić, Kalinovik
|
Nabavka informatičke opreme za elektronsku čitaonicu
|
8.000
|
|
58.
|
Centar za kulturu, Trnovo
|
Petrovdanski vijenac
|
10.000
|
|
59.
|
BZK Preporod, Zvornik
|
Likovna kolonija Mehmed Džihić Zvornik 2010.
|
4.000
|
|
60.
|
HKD Napredak, Sarajevo
|
Projekat 20 godina od obnove rada HKD Napredak
|
8.000
|
|
61.
|
JU Centar za kulturu, Čelinac
|
Opremanje Doma kulture u Čelincu
|
5.000
|
|
62.
|
Gradsko pozorište, Mrkonjić Grad
|
Festival dječjeg dramskog stvaralaštva RS
|
4.000
|
|
63.
|
Srpsko sokolsko društvo Dobrun, Višegrad
|
7. međunarodni festival folklora Višegrad 2010.
|
4.000
|
|
64.
|
Hrvatska glazbena unija Široki Brijeg
|
Mala škola gitare
|
5.000
|
|
65.
|
Narodna biblioteka Srebrenica
|
Rekonstrukcija muzeja
|
10.000
|
|
66.
|
Muzej Stare crkve, Sarajevo
|
Kulturna i etnološka baština riznice Muzeja Stare crkve
|
40.000
|
|
67.
|
HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina
|
85 obljetnica HKUD Seljačka sloga Trebižat, Čapljina
|
7.000
|
|
68.
|
Općina Drvar
|
Obnova depoa i uvođenje video nadzora u Muzeju 25. maj 1944.
|
50.000
|
|
69.
|
Banjalučka filharmonija
|
Banjalučka filharmonija kroz BiH
|
5.000
|
|
70.
|
Centar za kulturu i obrazovanje, Doboj
|
12. Tetar fest Doboj 2010.
|
10.000
|
|
71.
|
HKC Nova Bila
|
HKC- FEST (festival popularne pjesme)
|
5.000
|
|
72.
|
Srpska pravoslavna CO u Sarajevu - Saborna crkva, Sarajevo
|
Restauracija i konzervacija ikonostasa, propovijedaonice i trona
|
20.000
|
|
73.
|
Udruga prijatelja Franjevačke galerije, Široki Brijeg
|
Galerijska djelatnost u 2010.
|
20.000
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva za dodjelu tekućeg granta "Pomoć programu
sufinansiranja institucija kulture u Bosni i Hercegovini" za 2010. godinu
iznose 3.000.000,00 KM i dodjeljuju se iz budžeta Ministarstva civilnih
poslova za 2010. godinu.
Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su izvještaj
o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava dostaviti Ministarstvu civilnih
poslova i Ministarstvu finansija i trezora u rokovima propisanim članom
22. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 61/04 i 49/09).
Član 3.
(Realizacija)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora
i Ministarstvo civilnih poslova.
Član 4.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 132/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
295
Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije
prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim
opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik
BiH", broj 59/09) i Zaključaka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa
91. sjednice, održane 17. lipnja 2009. godine, Vijeće ministara Bosne i
Hercegovine, na 121. sjednici održanoj 20. svibnja 2010. godine, donijelo
je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI
BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)
Članak 1.
U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaljskoj televiziji Bosne
i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), članak
8. mijenja se i glasi:
"Članak 8.
(Stručno povjerenstvo)
(1) Stručno povjerenstvo DTT Foruma sastoji se od 22 člana.
(2) Članovi iz stavka (1) ovog članka imenuju se na sljedeći način:
a) Vijeće DTT Foruma imenuje:
1) po dva predstavnika iz pet radnih skupina, koje su sudjelovale u pripremi
Strategije, i
2) po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine
i Republike Srpske.
b) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika,
c) Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine imenuje dva predstavnika,
d) Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
e) Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog
predstavnika,
f) Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
g) Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje
jednog predstavnika,
h) Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika.
(3) Zadatak Stručnog povjerenstva je izrada detaljnog Akcionog plana, koji
će obuhvatiti sve korake u provedbi Strategije, precizirati aktivnosti
sa njihovim nositeljima, rokove, izvore i način financiranja, kao i zaduženja
pojedinih institucija.".
Članak 2.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 133/10
20. svibnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije
prelaska s analogne na digitalnu zemaqsku radiodifuziju u frekvencijskim
opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik
BiH", broj 59/09) i zakqučaka Savjeta ministara Bosne i Hercegovine sa
91. sjednice, održane 17. juna 2009. godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine,
na 121. sjednici održanoj 20. maja 2010. godine, donio je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMAQSKOJ TELEVIZIJI
BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)
Član 1.
U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaqskoj televiziji Bosne
i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), član 8.
mijewa se i glasi:
"Član 8.
(Stručna komisija)
(1) Stručna komisija DTT Foruma sastoji se od 22 člana.
(2) Članovi iz stava (1) ovog člana imenuju se na sqedeći način:
a) Savjet DTT Foruma imenuje:
(1) po dva predstavnika iz pet radnih grupa, koje su učestvovale u pripremi
Strategije, i
(2) po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine
i Republike Srpske.
b) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika,
c) Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine imenuje dva
predstavnika,
d) Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
e) Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog
predstavnika,
f) Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
g) Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje
jednog predstavnika,
h) Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika.
(3) Zadatak Stručne komisije je izrada detaqnog Akcionog plana, koji će
obuhvatiti sve korake u sprovođewu Strategije, precizirati aktivnosti sa
wihovim nosiocima, rokove, izvore i način finansirawa, kao i zadužewa pojedinih
institucija."
Član 2.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 133/10
20. maja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Strategije
prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim
opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik
BiH", broj 59/09) i zaključaka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sa
91. sjednice, održane 17. juna 2009. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na 121. sjednici održanoj 20. maja 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O NASTAVKU RADA FORUMA O DIGITALNOJ ZEMALJSKOJ TELEVIZIJI
BOSNE I HERCEGOVINE (DTT FORUM)
Član 1.
U Odluci o nastavku rada Foruma o digitalnoj zemaljskoj televiziji Bosne
i Hercegovine (DTT Forum) ("Službeni glasnik BiH", broj 59/09), član 8.
mijenja se i glasi:
"Član 8.
(Stručna komisija)
(1) Stručna komisija DTT Foruma sastoji se od 22 člana.
(2) Članovi iz stava (1) ovog člana imenuju se na slijedeći način:
a) Vijeće DTT Foruma imenuje:
1) po dva predstavnika iz pet radnih grupa, koje su učestvovale u pripremi
Strategije, i
2) po jednog predstavnika komercijalnog sektora iz Federacije Bosne i Hercegovine
i Republike Srpske.
b) Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imenuje tri predstavnika,
c) Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine imenuje dva predstavnika,
d) Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
e) Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine imenuje jednog
predstavnika,
f) Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine imenuje jednog predstavnika,
g) Javni radiotelevizijski servis Federacije Bosne i Hercegovine imenuje
jednog predstavnika,
h) Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske imenuje jednog predstavnika.
(3) Zadatak Stručne komisije je izrada detaljnog Akcionog plana, koji će
obuhvatiti sve korake u provođenju Strategije, precizirati aktivnosti sa
njihovim nosiocima, rokove, izvore i način finansiranja, kao i zaduženja
pojedinih institucija."
Član 2.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 133/10
20. maja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
296
Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), članka
9. stavka (3) Zakona o Proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih
obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj
103/09) i članka 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta
"Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz
fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na
prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH
KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU
Članak 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva iz granta "Programi za pripremu
projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010.
godinu sljedećim subjektima:
|
1.
|
Fondacija za visoko obrazovanje SUS BiH
|
Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemljama Zapadnog Balkana
|
7.000,00 KM
|
|
2.
|
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
|
Impact monitoring of mineral resources explotation
|
10.000,00 KM
|
|
3.
|
"Exit centar", Udruženje građana
|
Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT
|
12.000,00 KM
|
|
4.
|
Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
|
Procjena kvaliteta biodiverziteta u šumskom eko sustavu Europe i odnos
prema funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađenju
|
25.000,00 KM
|
|
5.
|
Tehnološki fakultet Zvornik
|
Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University
of East Sarajevo
|
25.000,00 KM
|
|
6.
|
Veljko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu
|
Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH
|
25.000,00 KM
|
|
7.
|
Energoinvest, d.d. Sarajevo
|
Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system
TARMAC
|
14.000,00 KM
|
|
8.
|
Interprojekt d.o.o. Mostar
|
NIKER-novi integrirani na saznanju temeljiti pristup zaštiti kulturnog
naslijeđa od rizika uzrokovanih zemljotresom
|
20.000,00 KM
|
|
9.
|
Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar
|
SEEWIND
|
20.000,00 KM
|
|
10.
|
Agencija za ekonomski razvoj općine Prijedor
|
Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP
|
10.000,00 KM
|
|
11.
|
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo
|
Istraživanja i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe
u BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatranja -harmonizacija
sa pristupima u EU
|
25.000,00 KM
|
|
12.
|
Europrojekt centar Banja Luka
|
Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and ali Europeans
throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies
|
12.000,00 KM
|
|
13.
|
Univerzitet u Banjoj Luci, Poljoprivredni fakultet
|
Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks
for a better knowledge of food behaviours
|
24.000,00 KM
|
|
14.
|
Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu
|
Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa
|
15.000,00 KM
|
|
15.
|
Paneuropski univerzitet APEIRON Banja Luka
|
Liss Living in Surveillance Societies (LiSS)
|
14.000,00 KM
|
|
16.
|
Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
|
Ektomikoriza i rast korijena na gornjoj granici vegetacije s osvrtom na
muniku (Pinus Herdeichii)
|
12.000,00 KM
|
|
17.
|
Univerzitet u Tuzli
|
Optimalni sustav kontrole procesa i simulator postrojenja za termičko procesiranje
otpada
|
30.000,00 KM
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata
i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu
iznose 500.000,00 KM i nalaze se u proračunu Ministarstva civilnih poslova
za 2010. godinu.
(3) Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM.
(4) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos
sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u rujnu mjesecu 2010. godine
objavi ponovni natječaj sukladno kriterijima definiranim u Odluci o kriterijima
za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih
kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik
BiH", broj 27/10).
Članak 2.
(Izvješće o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz članka 1. stavka (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu
civilnih poslova i Ministarstvu financija i trezora dostaviti izvješća
o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava u rokovima propisanim člankom
22. Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvješće.
Članak 3.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo financija i trezora
BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Članak 4.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 134/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana
9. stav (3) Zakona o Buxetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih
obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj
103/09) i člana 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta
"Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz
fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na
prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Savjet ministara Bosne i Hercegovine,
na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH
KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU
Član 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom dodjequju se sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata
i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu
sqedećim subjektima:
|
1.
|
Fondacija za visoko obrazovawe SUS BiH
|
Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemqama Zapadnog Balkana
|
7.000,00 KM
|
|
2.
|
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
|
Impact monitoring of mineral resources explotation
|
10.000,00 KM
|
|
3.
|
"Exit centar", Udružewe građana
|
Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT
|
12.000,00 KM
|
|
4.
|
Šumarski fakultet Univerziteta u Bawoj Luci
|
Procjena kvaliteta biodiverziteta ušumskom eko sistemu Evrope i odnos prema
funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađewu
|
25.000,00 KM
|
|
5.
|
Tehnološki fakultet Zvornik
|
Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University
of East Sarajevo
|
25.000,00 KM
|
|
6.
|
Veqko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu
|
Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH
|
25.000,00 KM
|
|
7.
|
Energoinvest, d.d. Sarajevo
|
Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system
TARMAC
|
14.000,00 KM
|
|
8.
|
Interprojekt d.o.o. Mostar
|
NIKER-novi integrisani na saznawu zasnovani pristup zaštiti kulturnog naslijeđa
od rizika uzrokovanih zemqotresom
|
20.000,00 KM
|
|
9.
|
Univerzitet "Xemal Bijedić", Mostar
|
SEEWIND
|
20.000,00 KM
|
|
10.
|
Agencija za ekonomski razvoj opštine Prijedor
|
Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP
|
10.000,00 KM
|
|
11.
|
Poqoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo
|
Istraživawa i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe u
BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatrawa -harmonizacija sa
pristupima u EU
|
25.000,00 KM
|
|
12.
|
Europrojekt centar Bawa Luka
|
Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and all Europeans
throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies
|
12.000,00 KM
|
|
13.
|
Univerzitet u Bawoj Luci, Poqoprivredni fakultet
|
Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks
for a better knowledge of food behaviours
|
24.000,00 KM
|
|
14.
|
Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu
|
Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa
|
15.000,00 KM
|
|
15.
|
Panevropski univerzitet APEIRON Bawa Luka
|
Liss Living in Surveillance Societies (LiSS)
|
14.000,00 KM
|
|
16.
|
Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
|
Ektomikoriza i rast korijena na gorwoj granici vegetacije s osvrtom na
muniku (Pinus Herdeichii)
|
12.000,00 KM
|
|
17.
|
Univerzitet u Tuzli
|
Optimalni sistem kontrole procesa i simulator postrojewa za termičko procesirawe
otpada
|
30.000,00 KM
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata
i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu
iznose 500.000,00 KM i nalaze se u buxetu Ministarstva civilnih poslova
za 2010. godinu.
(3) Ovom Odlukom dodjequju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM.
(4) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos
sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u septembru mjesecu 2010. godine
objavi ponovni konkurs u skladu sa kriterijumima definiranim u Odluci o
kriterijumima za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata
i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu
("Službeni glasnik BiH", broj 27/10).
Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu
civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora dostaviti izvještaje
o namjenskom utrošku dodijeqenih sredstava u rokovima propisanim članom
22. Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvještaj.
Član 3.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora
BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Član 4.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 134/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), člana
9. stav (3) Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih
obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj
103/09) i člana 8. Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava iz granta
"Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz
fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik BiH", broj 27/10), na
prijedlog Ministarstva civilnih poslova, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na 124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O DODJELI SREDSTAVA IZ GRANTA "PROGRAMI ZA PRIPREMU PROJEKATA I POTENCIJALNIH
KANDIDATA ZA SREDSTVA IZ FONDA EU-FP7" ZA 2010. GODINU
Član 1.
(Predmet Odluke)
(1) Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva iz granta "Programi za pripremu
projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010.
godinu sljedećim subjektima:
|
1.
|
Fondacija za visoko obrazovanje SUS BiH
|
Koordinacija istraživačke politike u BiH sa zemljama Zapadnog Balkana
|
7.000,00 KM
|
|
2.
|
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
|
Impact monitoring of mineral resources explotation
|
10.000,00 KM
|
|
3.
|
"Exit centar", Udruženje građana
|
Western Balkan Countries Inco - Net Support In The field of ICT
|
12.000,00 KM
|
|
4.
|
Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
|
Procjena kvaliteta biodiverziteta u šumskom eko sistemu Evrope i odnos
prema funkcionalnosti, klimatskim promjenama i zagađenju
|
25.000,00 KM
|
|
5.
|
Tehnološki fakultet Zvornik
|
Strenghening the Research Capacities of the Faculty of Technology in University
of East Sarajevo
|
25.000,00 KM
|
|
6.
|
Veljko Trivun, Ekonomski fakultet u Sarajevu
|
Digitalizacija akademskog i istraživačkog sadržaja u BiH
|
25.000,00 KM
|
|
7.
|
Energoinvest, d.d. Sarajevo
|
Tools for smart traffic Management and environmental footprint ICT system
TARMAC
|
14.000,00 KM
|
|
8.
|
Interprojekt d.o.o. Mostar
|
NIKER-novi integrirani na saznanju zasnovani pristup zaštiti kulturnog
naslijeđa od rizika uzrokovanih zemljotresom
|
20.000,00 KM
|
|
9.
|
Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar
|
SEEWIND
|
20.000,00 KM
|
|
10
|
Agencija za ekonomski razvoj općine Prijedor
|
Učiniti da razvoj i ekonomski napredak budu realnost za MSP
|
10.000,00 KM
|
|
11.
|
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo
|
Istraživanja i klasifikacija potencijala biomase za energetske potrebe
u BiH primjenom metoda satelitskog i kopnenog osmatranja -harmonizacija
sa pristupima u EU
|
25.000,00 KM
|
|
12.
|
Europrojekt centar Banja Luka
|
Advanced, Cross-Disciplinary&Integrated Medical Imaging and all Europeans
throught a Network of Regional Clusters and Development StratEgies
|
12.000,00 KM
|
|
13.
|
Univerzitet u Banjoj Luci, Poljoprivredni fakultet
|
Food Consumer Science in the Balkans: Frameworks, Protokols and Networks
for a better knowledge of food behaviours
|
24.000,00 KM
|
|
14.
|
Sabina Semiz Farmaceutski fakultet Univerzitet u Sarajevu
|
Genetičke varijacije enzima koji metaboliziraju lijekove kod Tipa 2 dijabetesa
|
15.000,00 KM
|
|
15.
|
Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka
|
Liss Living in Surveillance Societies (LiSS)
|
14.000,00 KM
|
|
16.
|
Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
|
Ektomikoriza i rast korijena na gornjoj granici vegetacije s osvrtom na
muniku (Pinus Herdeichii)
|
12.000,00 KM
|
|
17.
|
Univerzitet u Tuzli
|
Optimalni sistem kontrole procesa i simulator postrojenja za termičko procesiranje
otpada
|
30.000,00 KM
|
(2) Ukupno raspoloživa sredstva iz granta "Programi za pripremu projekata
i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu
iznose 500.000,00 KM i nalaze se u budžetu Ministarstva civilnih poslova
za 2010. godinu.
(3) Ovom Odlukom dodjeljuju se sredstva u iznosu od 300.000,00 KM.
(4) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova BiH da za preostali iznos
sredstava od 200.000,00 KM po ovom grantu u septembru mjesecu 2010. godine
objavi ponovni konkurs u skladu sa kriterijima definiranim u Odluci o kriterijima
za dodjelu sredstava iz granta "Programi za pripremu projekata i potencijalnih
kandidata za sredstva iz fonda EU-FP7" za 2010. godinu ("Službeni glasnik
BiH", broj 27/10).
Član 2.
(Izvještaj o utrošku sredstava)
Korisnici sredstava iz člana 1. stav (1) ove Odluke dužni su Ministarstvu
civilnih poslova i Ministarstvu finansija i trezora dostaviti izvještaje
o namjenskom utrošku dodjeljenih sredstava u rokovima propisanim članom
22. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 61/04 i 49/09) prema Obrascu za izvještaj.
Član 3.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i trezora
BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Član 4.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 134/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
297
Na temelju članka 13. točka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), članka 17. Zakona o Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne
i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH" broj
86/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj
3. lipnja 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA
Članak 1.
(Opće odredbe)
(1) Ovom Odlukom formira se interresorna Radna skupina za izradu Procjene
ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem
tekstu: Radna skupina).
(2) Radna skupina uspostavlja se kao privremeno, interresorno stručno tijelo
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine s ciljem izrade predmetnog dokumenta
iz stavka (1) ovog članka.
Članak 2.
(Sastav Radne skupine)
(1) Sastav Radne skupine čine:
a) predstavnici relevantnih institucija:
1) SAMIR AGIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - koordinator
Radne skupine,
2) IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
3) MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
4) SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
5) EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
6) SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
7) ALMIR BERIDAN, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
8) LJILJANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine,
9) RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine,
10) FADIL FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
11) MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine,
12) BRANKA BARTOLOVIĆ, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu
sigurnost Bosne i Hercegovine,
13) SEJAD MAČKIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
14) ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,
15) MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava
Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja,
16) JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine,
17) MIRSAD TESKEREDŽIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne
i Hercegovine,
18) DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
19) MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i
Hercegovine,
20) BILJANA TOMIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
21) MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne
i Hercegovine,
22) LJUBAN ILJIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine,
23) NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine,
24) Dr. LJILJANA VUKOVIĆ-ČEPRNJA, Institut za zaštitu zdravlja Republike
Srpske,
25) MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne
i Hercegovine,
26) SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo
i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradnju,
27) SAĐIDA ĐONLAGIĆ, Federalno ministarstvo prostornog uređenja Federacije
Bosne i Hercegovine,
28) SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save,
29) DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka,
30) VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki zavod Banja Luka,
31) JASMINKA DIZDAREVIĆ Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne
i Hercegovine,
32) ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske,
33) PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
34) NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
35) AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
36) MARINKO BOŠNJAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
37) AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
38) BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo,
39) ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradnja d.d. Sarajevo,
40) Prof. dr. MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu.
b) eksperti:
1) Prof. dr. ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih znanosti u Sarajevu,
2) Prof. dr. DRAGO TRKULJA
3) Prof. dr. HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne
i Hercegovine,
4) Prof. dr. ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli,
5) Prof. dr. FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu,
(2) Za potporu interresorne Radne skupine imenuje se konsultantski tim u
sastavu:
a) TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Povjerenstvo
za deminiranje Bosne i Hercegovine, Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine,
b) IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine
- Centar za seizmologiju,
c) SABINA HODŽIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine,
d) IGOR KOVAČIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka,
e) ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
f) STOJANKA MILJKOVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske,
g) STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
h) ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne
i Hercegovine,
i) ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine,
j) BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske,
k) RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske,
l) SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutarnjih poslova Federacije Bosne
i Hercegovine,
m) VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske,
n) IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije
Bosne i Hercegovine,
o) MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.
(3) Sukladno sa člankom 7. stavka (2) Metodologije za izradu Procjene ugroženosti
Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik
BiH" broj 86/09) (u daljnjem tekstu: Metodologija) u rad Radne skupine
po potrebi se uključuju predstavnici Danske agencije za upravljanje u izvanrednim
situacijama - DEMA:
a) STEFFEN SCHMIDT,
b) ŠEFIK MUHIĆ.
(4) Koordinator Radne skupine zadužen je za koordinaciju i usmjeravanje
aktivnosti Radne skupine, iniciranje i organiziranje sastanaka i planiranje
aktivnosti, te je odgovoran za njen rad.
Članak 3.
(Zadaci Radne skupine)
Zadaci Radne skupine su sljedeći:
a) Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili
drugih nesreća Bosne i Hercegovine,
b) Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) sukladno sa Metodologijom, kako
slijedi:
1) pregled općih karakteristika Bosne i Hercegovine,
2) identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda,
3) identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima,
4) procjena ranjivosti ljudi, imovine i kritične infrastrukture identificiranim
rizicima,
5) sistematično dimenzioniranje rizika, njihova lociranost, vjerojatnoća,
uzroci i posljedice izražene u ljudskim, materijalnim i financijskim gubicima,
gubicima prema okolišu i društvenoj zajednici,
6) utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena
višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju
hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu,
7) utvrđivanje mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških
i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapaciteta ugroženih područja
za redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka,
8) izvođenje zaključaka i preporuka,
9) dostavljanje priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.).
Članak 4.
(Dužnosti nosioca izrade)
(1) Sukladno sa člankom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev
Ministarstva sigurnosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu
Procjene ugroženosti.
(2) Institucije i organi koje predstavljau članovi Radne skupine dužne su
koristiti vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupljanje podataka
potrebnih za izradu Procjene ugroženosti.
Članak 5.
(Međunarodni standardi)
Radna skupina će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a
i druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti.
Članak 6.
(Rok za izradu)
Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31.12.2010. godine.
Članak 7.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 136/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špriić, v. r.
Na osnovu člana 13. tačka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spasavawu qudi
i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj 50/08), člana 17. Zakona o Savjetu ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne
i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH",
broj 86/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj
3. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O FORMIRAWU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE
I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA
Član 1.
(Opšte odredbe)
(1) Ovom Odlukom formira se interresorna Radna grupa za izradu Procjene
ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daqwem
tekstu: Radna grupa).
(2) Radna grupa uspostavqa se kao privremeno, interresorno stručno tijelo
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine s ciqem izrade predmetnog dokumenta
iz stava (1) ovog člana.
Član 2.
(Sastav Radne grupe)
(1) Sastav Radne grupe čine:
a) predstavnici relevantnih institucija:
1) SAMIR AGIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine - koordinator
Radne grupe,
2) IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
3) MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
4) SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
5) EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
6) SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
7) ALMIR BERIDAN, Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
8) QIQANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine,
9) RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine,
10) FADIL FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
11) MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine,
12) BRANKA BARTOLOVIĆ, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu
bezbjednost Bosne i Hercegovine,
13) SEJAD MAČKIĆ, Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine,
14) ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo spoqwe trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,
15) MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo spoqwe trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava
Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravqa biqa,
16) JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine,
17) MIRSAD TESKEREXIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne
i Hercegovine,
18) DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
19) MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i
Hercegovine,
20) BIQANA TOMIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
21) MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu bezbjednost Vlade Brčko Distrikta Bosne
i Hercegovine,
22) QUBAN IQIĆ, Odjel za javnu bezbjednost Vlade Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine,
23) NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine,
24) Dr QIQANA VUKOVIĆ-ČEPRWA, Institut za zaštitu zdravqa Republike Srpske,
25) MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne
i Hercegovine,
26) SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređewe, građevinarstvo
i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradwu,
27) SAĐIDA ĐONLAGIĆ, Federalno ministarstvo prostornog uređewa Federacije
Bosne i Hercegovine,
28) SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poqoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike
Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save,
29) DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Bawa Luka,
30) VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki zavod Bawa Luka,
31) JASMINKA DIZDAREVIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne
i Hercegovine,
32) ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske,
33) PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
34) NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
35) AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
36) MARINKO BOŠWAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
37) AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
38) BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo,
39) ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradwa d.d. Sarajevo,
40) Prof. dr MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu.
b) eksperti:
1) Prof. dr ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih nauka u Sarajevu,
2) Prof. dr DRAGO TRKUQA
3) Prof. dr HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne
i Hercegovine,
4) Prof. dr ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli,
5) Prof. dr FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu,
(2) Za podršku interresorne Radne grupe imenuje se konsultantski tim u sastavu:
a) TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Komisija
za deminirawe Bosne i Hercegovine, Centar za uklawawe mina Bosne i Hercegovine,
b) IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine
- Centar za seizmologiju,
c) SABINA HOXIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine,
d) IGOR KOVAČIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Bawa Luka,
e) ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
f) STOJANKA MIQKOVIĆ, Ministarstvo poqoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske,
g) STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
h) ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne
i Hercegovine,
i) ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine,
j) BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske,
k) RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravqa Republike Srpske,
l) SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutrašwih poslova Federacije Bosne
i Hercegovine,
m) VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutrašwih poslova Republike Srpske,
n) IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije
Bosne i Hercegovine,
o) MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.
(3) U skladu sa članom 7. stav (2) Metodologije za izradu Procjene ugroženosti
Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik
BiH" broj 86/09) (u daqwem tekstu: Metodologija) u rad Radne grupe po potrebi
se ukqučuju predstavnici Danske agencije za upravqawe u vanrednim situacijama
- DEMA:
a) STEFFEN SCHMIDT,
b) ŠEFIK MUHIĆ.
(4) Koordinator Radne grupe zadužen je za koordinaciju i usmjeravawe aktivnosti
Radne grupe, inicirawe i organizovawe sastanaka i planirawe aktivnosti,
te je odgovoran za wen rad.
Član 3.
(Zadaci Radne grupe)
Zadaci Radne grupe su sqedeći:
a) Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili
drugih nesreća Bosne i Hercegovine,
b) Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine
(u daqwem tekstu: Procjena ugroženosti) u skladu sa Metodologijom, kako
slijedi:
1) pregled opštih karakteristika Bosne i Hercegovine,
2) identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda,
3) identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima,
4) procjena rawivosti qudi, imovine i kritične infrastrukture identifikovanim
rizicima,
5) sistematično dimenzionirawe rizika, wihova lociranost, vjerovatnoća,
uzroci i posqedice izražene u qudskim, materijalnim i finansijskim gubicima,
gubicima prema životnoj sredini i društvenoj zajednici,
6) utvrđivawe visokorizičnih područja, što ukqučuje područja izložena višestrukim
hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju hazardne
aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu,
7) utvrđivawe mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških
i drugih nesreća, što ukqučuje procjenu kapaciteta ugroženih područja za
redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka,
8) izvođewe zakqučaka i preporuka,
9) dostavqawe priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.).
Član 4.
(Dužnosti nosioca izrade)
(1) U skladu sa članom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spasavawu qudi i
materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev
Ministarstva bezbjednosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu
Procjene ugroženosti.
(2) Institucije i organi koje predstavqau članovi Radne grupe dužne su koristiti
vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupqawe podataka potrebnih
za izradu Procjene ugroženosti.
Član 5.
(Međunarodni standardi)
Radna grupa će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a i
druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti.
Član 6.
(Rok za izradu)
Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31. 12. 2010. godine.
Član 7.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom glasniku
BiH".
SM broj 136/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r
Na osnovu člana 13. tačka d) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH", broj 50/08), člana 17. Zakona o Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07, 24/08) i Metodologije za izradu procjene ugroženosti Bosne
i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik BiH",
broj 86/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 123. sjednici, održanoj
3. juna 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O FORMIRANJU INTERRESORNE RADNE GRUPE ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE
I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA
Član 1.
(Opće odredbe)
(1) Ovom Odlukom formira se interresorna Radna grupa za izradu Procjene
ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem
tekstu: Radna grupa).
(2) Radna grupa uspostavlja se kao privremeno, interresorno stručno tijelo
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine s ciljem izrade predmetnog dokumenta
iz stava (1) ovog člana.
Član 2.
(Sastav Radne grupe)
(1) Sastav Radne grupe čine:
a) predstavnici relevantnih institucija:
1) SAMIR AGIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - koordinator
Radne grupe,
2) IDRIZ BRKOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
3) MILIVOJE POPOVIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
4) SAMIR HUSEINBAŠIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
5) EDINA BIČAKČIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
6) SAMIR ĐONLIĆ, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
7) ALMIR BERIDAN, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine,
8) LJILJANA GOVEDARICA, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine,
9) RADOMIR KRUNIĆ, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine,
10) FADIL FATIĆ, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
11) MUSTAFA KOVAČEVIĆ, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine,
12) BRANKA BARTOLOVIĆ, Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu
sigurnost Bosne i Hercegovine,
13) SEJAD MAČKIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
14) ZORANA MEHMEDBAŠIĆ DEVEĐIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,
15) MILAD ZEKOVIĆ, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa-Uprava
Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja,
16) JASMIN MUŠOVIĆ, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine,
17) MIRSAD TESKEREDŽIĆ, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne
i Hercegovine,
18) DRAGAN ŠTARK, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
19) MURAT BARUČIJA, Federalna uprava civilne zaštite Federacije Bosne i
Hercegovine,
20) BILJANA TOMIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Republička
uprava civilne zaštite Republike Srpske,
21) MUHAMED GIBIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne
i Hercegovine,
22) LJUBAN ILJIĆ, Odjel za javnu sigurnost Vlade Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine,
23) NIHADA AHMETOVIĆ, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine,
24) Dr. LJILJANA VUKOVIĆ-ČEPRNJA, Institut za zaštitu zdravlja Republike
Srpske,
25) MIRSADA MULAOMEROVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne
i Hercegovine,
26) SLAVKO MIJANOVIĆ, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo
i ekologiju Republike Srpske - Republička direkcija za obnovu i izgradnju,
27) SAĐIDA ĐONLAGIĆ Federalno ministarstvo prostornog uređenja Federacije
Bosne i Hercegovine,
28) SLAVIŠA SAVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske - Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save,
29) DARKO BOROJEVIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka,
30) VESNA ŠIPKA, Republički hidrometeorološki zavod Banja Luka,
31) JASMINKA DIZDAREVIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne
i Hercegovine,
32) ZORAN RAĐEVIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske,
33) PETAR JOTANOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
34) NATAŠA BOJOVIĆ, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike
Srpske,
35) AMIRA PINTOL, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
36) MARINKO BOŠNJAK, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
37) AZIZ ČOMOR, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
38) BAJRAM PEŠKOVIĆ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede
i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Federalna uprava za šumarstvo,
39) ELVEDIN BOROVINA, Hidrogradnja d.d. Sarajevo,
40) Prof. dr. MIRZA DAUTBAŠIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu.
b) eksperti:
1) Prof. dr. ĆAMIL HUSEINBAŠIĆ, Fakultet političkih nauka u Sarajevu,
2) Prof. dr. DRAGO TRKULJA
3) Prof. dr. HAZIM HRVATOVIĆ, Federalni zavod za geologiju Federacije Bosne
i Hercegovine,
4) Prof. dr. ABDULAH BAŠIĆ, Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli,
5) Prof. dr. FARUK MEKIĆ, Šumarski fakultet u Sarajevu,
(2) Za podršku interresorne Radne grupe imenuje se konsultantski tim u sastavu:
a) TARIK ŠERAK, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Komisija
za deminiranje u Bosne i Hercegovine, Centar za uklanjanje mina Bosne i
Hercegovine,
b) IVAN BRLEK, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine
- Centar za seizmologiju,
c) SABINA HODŽIĆ, Federalni hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine,
d) IGOR KOVAČIĆ, Republički hidrometeorološki zavod - Banja Luka,
e) ŠĆEPAN RAGUŽ, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federacije Bosne i Hercegovine,
f) STOJANKA MILJKOVIĆ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Republike Srpske,
g) STJEPAN MIJAČ, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federacije Bosne i Hercegovine,
h) ROBERT STERGAR, Federalno ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne
i Hercegovine,
i) ENIDA IMAMOVIĆ, Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine,
j) BRANISLAV GAŠIĆ, Ministarstvo prosvjete i kulture Muzeja Republike Srpske,
k) RADOVAN BRATIĆ, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske,
l) SUAD SMAJLOVIĆ Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije
Bosne i Hercegovine,
m) VOJISLAV PELKIĆ, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske,
n) IZET MEHINAGIĆ, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Federacije
Bosne i Hercegovine,
o) MIROSLAV ČIČIĆ, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.
(3) U skladu sa članom 7. stav (2) Metodologije za izradu Procjene ugroženosti
Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća ("Službeni glasnik
BiH" broj 86/09) (u daljnjem tekstu: Metodologija) u rad Radne grupe po
potrebi se uključuju predstavnici Danske agencije za upravljanje u vanrednim
situacijama - DEMA:
a) STEFFEN SCHMIDT,
b) ŠEFIK MUHIĆ.
(4) Koordinator Radne grupe zadužen je za koordinaciju i usmjeravanje aktivnosti
Radne grupe, iniciranje i organiziranje sastanaka i planiranje aktivnosti,
te je odgovoran za njen rad.
Član 3.
(Zadaci Radne grupe)
Zadaci Radne grupe su sljedeći:
a) Analiza Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih ili
drugih nesreća Bosne i Hercegovine,
b) Izrada Procjene ugroženosti od prirodnih ili drugih nesreća Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) u skladu sa Metodologijom, kako
slijedi:
1) pregled općih karakteristika Bosne i Hercegovine,
2) identifikacija i analiza stalnih i potencijalnih hazarda,
3) identifikacija hazarda sa prekograničnim efektima,
4) procjena ranjivosti ljudi, imovine i kritične infrastrukture identificiranim
rizicima,
5) sistematično dimenzioniranje rizika, njihova lociranost, vjerovatnoća,
uzroci i posljedice izražene u ljudskim, materijalnim i finansijskim gubicima,
gubicima prema okolišu i društvenoj zajednici,
6) utvrđivanje visokorizičnih područja, što uključuje područja izložena
višestrukim hazardima, ili u kojima se nalaze izraženi hazardi ili odvijaju
hazardne aktivnosti visokog rizika po ugroženu zajednicu,
7) utvrđivanje mogućnosti za redukciju rizika od prirodnih, tehničko - tehnoloških
i drugih nesreća, što uključuje procjenu kapaciteta ugroženih područja
za redukciju rizika i odgovor na nesreće te mogućnost oporavka,
8) izvođenje zaključaka i preporuka,
9) dostavljanje priloga (GIS karte, mape, propisi, studije i dr.).
Član 4.
(Dužnosti nosioca izrade)
(1) U skladu sa članom 22. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini
("Službeni glasnik BiH" broj 50/08), institucije i organi u BiH, na zahtjev
Ministarstva sigurnosti BiH, dužni su dostaviti podatke potrebne za izradu
Procjene ugroženosti.
(2) Institucije i organi koje predstavljau članovi Radne grupe dužne su
koristiti vlastite kapacitete, resurse i materijale za prikupljanje podataka
potrebnih za izradu Procjene ugroženosti.
Član 5.
(Međunarodni standardi)
Radna grupa će u izradi Procjene ugroženosti uvažavati standarde UN-a i
druge međunarodne standarde koji se odnose na izradu procjene ugroženosti.
Član 6.
(Rok za izradu)
Rok za izradu teksta Procjene ugroženosti je 31.12.2010. godine.
Član 7.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 136/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
298
Temeljem članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), točke
II stavak 1. Odluke o uspostavljanju Ureda koordinatora za reformu javne
uprave pri Uredu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na 123.
sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo je
RJEŠENJE
O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDATELJA
VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
1. SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri
Uredu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na mandat od
četiri godine.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 126/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), tačke
II stav 1. Odluke o uspostavqawu Kancelarije koordinatora za reformu javne
uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Savjet ministara Bosne i Hercegovine,
na prijedlog predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na
123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je
RJEŠEWE
O IMENOVAWU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI KABINETU PREDSJEDAVAJUĆEG
SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
1. SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri
Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na mandat
od četiri godine.
2. Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa i objavquje se u "Službenom
glasniku BiH".
SM broj 126/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), tačke
II stav 1. Odluke o uspostavljanju Ureda koordinatora za reformu javne
uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", br. 4/05 i 33/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na
123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo je
RJEŠENJE
O IMENOVANJU KOORDINATORA ZA REFORMU JAVNE UPRAVE PRI UREDU PREDSJEDAVAJUĆEG
VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
1. SEMIHA BOROVAC, imenuje se za koordinatora za reformu javne uprave pri
Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na mandat
od četiri godine.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom
glasniku BiH".
VM broj 126/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
299
Na temelju članka 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređenje inozemnih
investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04)
i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedatelja Vijeća ministara Bosne
i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. lipnja 2010. godine, donijelo
je
RJEŠENJE
O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE INOZEMNIH INVESTICIJA U
BOSNI I HERCEGOVINI
1. JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređenje inozemnih
investicija u Bosni i Hercegovini, na razdoblje od četiri godine.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja.
3. Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 130/10
3. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređewe inostranih
investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04)
i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara
Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne
i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donio je
RJEŠEWE
O IMENOVAWU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐEWE INOSTRANIH INVESTICIJA U BOSNI
I HERCEGOVINI
1. JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređewe inostranih
investicija u Bosni i Hercegovini, na period od četiri godine.
2. Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa.
3. Rješewe se objavquje u "Službenom glasniku BiH".
SM broj 130/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 7. st. (1) i (2) Zakona o Agenciji za unapređenje stranih
investicija u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 56/04)
i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine, na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne
i Hercegovine, na 123. sjednici održanoj 3. juna 2010. godine, donijelo
je
RJEŠENJE
O IMENOVANJU DIREKTORA AGENCIJE ZA UNAPREĐENJE STRANIH INVESTICIJA U BOSNI
I HERCEGOVINI
1. JELICA GRUJIĆ, imenuje se za direktora Agencije za unapređenje stranih
investicija u Bosni i Hercegovini, na period od četiri godine.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja.
3. Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 130/10
3. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
300
Na temelju članka 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju
policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne
i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), članka 17. Zakona o
Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03,
42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,
na 124. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, donijelo je
RJEŠENJE
O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA RAVNATELJA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I
VJEŠTAČENJA
1. DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika ravnatelja Agencije za forenzička
ispitivanja i vještačenja, na lični zahtjev.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja.
3. Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 137/10
10. lipnja 2010. godine
Predsjedatelj
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, v. r.
Na osnovu člana 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih
tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), člana 17. Zakona o Savjetu ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na
124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donio je
RJEŠEWE
O RAZRJEŠEWU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVAWA I VJEŠTAČEWA
1. DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička
ispitivawa i vještačewa, na lični zahtjev.
2. Ovo Rješewe stupa na snagu danom donošewa.
3. Rješewe se objavquje u "Službenom glasniku BiH".
SM broj 137/10
10. juna 2010. godine
Predsjedavajući
Savjeta ministara BiH
Dr Nikola Špirić, s. r.
Na osnovu člana 15. st. (4) i (5) Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih
tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), člana 17. Zakona o Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na
124. sjednici održanoj 10. juna 2010. godine, donijelo je
RJEŠENJE
O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA DIREKTORA AGENCIJE ZA FORENZIČKA ISPITIVANJA I
VJEŠTAČENJA
1. DAMIR VEJO, razrješava se dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička
ispitivanja i vještačenja, na lični zahtjev.
2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja.
3. Rješenje se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".
VM broj 137/10
10. juna 2010. godine
Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH
Dr. Nikola Špirić, s. r.
MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BOSNE I HERCEGOVINE
301
Na temelju članka 4. i članka 12. stavak (1) točka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), članka
16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), članka
120., članka 137. stavak (3) i članka 161. stavak (1) Zakona o kretanju
i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Ministarstvom
civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i
Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA
I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I. OPĆA PRAVILA
Članak 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju temeljna načela, način i posebni uvjeti kojima
se nadležna tijela rukovode u postupku prilikom upisa činjenjica koje proizilaze
iz osobnog stanja (rođenje, vjenčanje, smrt) osoba pod međunarodnom zaštitom
u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), uvjeti i način na koji
se pruža administrativna pomoć ovim osobama u BiH, te priznavanje osobnog
stanja stečenog u zemlji porijekla ili uobičajenog boravaka.
Članak 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo)
(1) Osobe koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uvjetima
predviđenim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se
primjenjuju u BiH u ovoj oblasti, su:
a) Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
sigurnosti BiH na temelju članka 116. točka a) Zakona,
b) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva sigurnosti BiH sukladno sa člankom 116. točka b) Zakona,
c) Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa člankom 156. Zakona.
(2) U slučaju spajanja obitelji na osnovu članka 120. stavak (3) Zakona,
članovi i obitelji osoba iz stavka (1) točka a) i c) ovog članka uživaju
ista prava kao i osobe iz članka 116. točka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja
prava propisana ovim Pravilnikom.
II. POSTUPAK I NADLEŽNA TIJELA
Članak 3.
(Primjena propisa i informiranje o izvršenom upisu)
(1) Sukladno članku 120. Zakona, članku 12. Konvencije o statusu izbjeglica
iz 1951. godine i njenim Protokolom iz 1967. godine činjenice rođenja,
vjenčanja ili smrti za osobe iz članka 2. ovog Pravilnika se upisuju u
matične knjige pod jednakim uvjetima kao i za BiH državljane, sukladno
sa pozitivnim propisima o matičnim knjigama u entitetima, Brčko Distriktu
BiH, međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti
i ovim Pravilnikom.
(2) Sve novoupisane činjenice o osobnom stanju osoba iz člana 2. ovog Pravilnika
se dostavaljaju Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava
i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 4.
(Identifikacijski dokumenti)
(1) Osobe iz članka 2. stavak (1) točka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju
svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom.
(2) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet
i status kartonom supsidijarne zaštite.
Članak 5.
(Pribavljanje dokumentacije i administrativna pomoć)
(1) Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju
potrebnu za upis u matične knjige pod istim uvjetima kao i državljani BiH,
ako tu dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemlje
porijekla ili zemlje uobičajenog boravka.
(2) U slučaju da osoba iz članka 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivanja
prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemlje porijekla ili zemlje
uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti
za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje osobama
pod međunarodnom zaštitom uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije
koje služi kao zamjena za tražena dokumenta.
Članak 6.
(Dokazivanje činjenica i pravna pomoć)
U slučaju da se sporna činjenica ne može utvrditi niti na način propisan
člankom 5. ovog Pravilnika, tijelo nadležano za vođenje matičnih knjiga
je dužno poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim tijelom može
takvu činjenicu ustvrditi, sukladno sa pozitivnim propisima u BiH.
Članak 7.
(Stečena prava)
(1) Prava koja je osoba iz članka 2. ovog Pravilnika stekla prije dolaska
na područje BiH i koja proističu iz njenog osobnog stanja priznaju sukladno
pozitivnim propisima u BiH.
(2 ) Osobno stanje osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo
prije dolaska na teritorij BiH, a za koje ta osoba nema važećih dokaza,
ustvrđuje se u postupku, na način i pod uvjetima koji su propisani pozitivnim
zakonodavstvom u BiH.
Članak 8.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na osobe iz članka 2. ovog Pravilnika primjenjuju
se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH.
(2) U odnosu na zemlju porijekla osobe iz članka 2. ovog Pravilnika sve
informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji
porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i
pismena suglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi.
Članak 9.
(Načelo najboljeg interesa djeteta i jedinstvo obitelji)
(1) Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim
radnjama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboljem interesu
djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena sukladno pozitivnim propisima
BiH i međunarodnim instrumentima.
(2) Dijete se prijavljuje sukladno pozitivnim propisima u BiH i od rođenja
ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po njegovom rođenju,
a koji su bitni za identificiranje djeteta i ostvarivanje njegovih drugih
prava.
(3) Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH dužni su osigurati poštivanje
načela jedinstva obitelji, u svim situacijama koje uključuju osobe iz članka
2. ovog Pravilnika.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
(Tumačenje Pravilnika)
Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika mjerodavno je Ministarstvo.
Članak 11.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u
"Službenom glasniku BiH".
(2) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o osobnom
stanju i upisu činjenica rođenja, vjenčanja i smrti izbjeglica i osoba
pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične knjige ("Službeni
glasnik BiH", broj 51/07).
Broj 01-41-3593/10
28. svibnja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr. Safet Halilović, v. r.
Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), člana
16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana
120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretawu i boravku
stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za
qudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradwi sa Ministarstvom
civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom bezbjednosti Bosne
i Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O LIČNOM STAWU I UPISU U MATIČNE KWIGE ČIWENICA ROĐEWA, VJENČAWA I SMRTI
LICA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I OPŠTA PRAVILA
Član 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju osnovna načela, način i posebni uslovi kojima
se nadležni organi rukovode u postupku prilikom upisa čiwewica koje proizilaze
iz ličnog stawa (rođewe, vjenčawe, smrt) lica pod međunarodnom zaštitom
u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: BiH), uslovi i način na koji se
pruža administrativna pomoć ovim licima u BiH, te priznavawe ličnog stawa
stečenog u zemqi porijekla ili uobičajenog boravaka.
Član 2.
(Lica koje ostvaruju pravo)
(1) Lica koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uslovima predviđenim
domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se primjewuju
u BiH u ovoj oblasti, su:
a) Lica kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
bezbjednosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona,
b) Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva bezbjednosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona,
c) Lica kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona.
(2) U slučaju spajawa porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi
porodice lica iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava
kao i lica iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivawa prava propisana
ovim Pravilnikom.
II POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI
Član 3.
(Primjena propisa i obavještavawe o izvršenom upisu)
(1) U skladu sa članom 120. Zakona, članom 12. Konvencije o statusu izbjeglica
iz 1951. godine i wenim Protokolom iz 1967., godine čiwenice rođewa, vjenčawa
ili smrti za lica iz člana 2. ovog Pravilnika se upisuju u matične kwige
pod jednakim uslovima kao i za BiH državqane, u skladu sa pozitivnim propisima
o matičnim kwigama u entitetima, Brčko Distriktu BiH, međunarodnim instrumentima
koji se primjewuju u BiH u ovoj oblasti i ovim Pravilnikom.
(2) Sve novoupisane čiwenice o osobnom stawu lica iz člana 2. ovog Pravilnika
se dostavqaju Ministarstvu bezbjednosti BiH i Ministarstvu za qudska prava
i izbjeglice BiH (u daqwem tekstu: Ministarstvo).
Član 4.
(Identifikacijski dokumenti)
(1) Lica iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj
identitet i status važećim izbjegličkim kartonom.
(2) Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet
i status validnim kartonom supsidijarne zaštite izdatim u skladu sa članom
121. Zakona.
Član 5.
(Pribavqawe dokumentacije i administrativna pomoć)
(1) Lica iz člana 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju potrebnu
za upis u matične kwige pod istim uslovima kao i državqani BiH, ako tu
dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemqe porijekla
ili zemqe uobičajenog boravka.
(2) U slučaju da lica iz člana 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivawa
prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemqe porijekla ili zemqe
uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti
za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje licima
pod međunarodnom zaštitom uvjerewe o čiwenicama iz službene evidencije
koje služi kao zamjena za tražena dokumenta.
Član 6.
(Dokazivawe čiwenica i pravna pomoć)
U slučaju da se sporna čiwenica ne može utvrditi niti na način propisan
članom 5. ovog Pravilnika, organ nadležan za vođewe matičnih kwiga je dužan
poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim organom može takvu
čiwenicu utvrditi, u skladu sa pozitivnim propisima u BiH.
Član 7.
(Stečena prava)
(1) Prava koja je lice iz člana 2. ovog Pravilnika steklo prije dolaska
na područje BiH i koja proističu iz wenog ličnog stawa priznaju se u skladu
sa pozitivnim propisima u BiH.
(2) Lično stawe lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo prije
dolaska na teritorij BiH, a za koje ta lica nema važećih dokaza, utvrđuje
se u postupku, na način i pod uslovima koji su propisani pozitivnim zakonodavstvom
u BiH.
Član 8.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na lica iz člana 2. ovog Pravilnika primjewuju
se propisi o zaštiti ličnih podataka koji se odnose i na državqane BiH.
(2) U odnosu na zemqu porijekla lica iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije
i podaci se smatraju povjerqivim i mogu biti dostavqeni zemqi porijekla
samo nakon što se prethodno pribavi mišqewe Ministarstva i pismena saglasnost
lica na koju se taj podatak odnosi.
Član 9.
(Načelo najboqeg interesa djeteta i jedinstvo porodice)
(1) Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim
radwama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboqem interesu
djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena u skladu sa pozitivnim propisima
BiH i međunarodnim instrumentima.
(2) Dijete se prijavquje u skladu sa pozitivnim propisima u BiH i od rođewa
ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po wegovom rođewu,
a koji su bitni za identificirawe djeteta i ostvarivawe wegovih drugih
prava.
(3) Ministarstvo i ostali nadležni organi u BiH dužni su osigurati poštivawe
načela jedinstva porodice, u svim situacijama koje ukqučuju lica iz člana
2. ovog Pravilnika.
III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 10.
(Tumačewe Pravilnika)
Za tumačewe i provođewe odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo.
Član 11.
(Stupawe na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavqivawa u "Službenom
glasniku BiH".
(2) Stupawem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o ličnom
stawu i upisu čiwenica rođewa, vjenčawa i smrti izbjeglica i lica pod međunarodnom
zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične kwige ("Službeni glasnik BiH",
broj 51/07).
Broj 01-41-3593/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr Safet Halilović, s. r.
Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), člana
16. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana
120., člana 137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretanju i boravku
stranaca i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom
civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i
Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O OSOBNOM STANJU I UPISU U MATIČNE KNJIGE ČINJENICA ROĐENJA, VJENČANJA
I SMRTI OSOBA KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I. OPĆA PRAVILA
Član 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju osnovna načela, način i posebni uslovi kojima
se nadležni organi rukovode u postupku prilikom upisa činjenjica koje proizilaze
iz osobnog stanja (rođenje, vjenčanje, smrt) osoba pod međunarodnom zaštitom
u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), uslovi i način na koji
se pruža administrativna pomoć ovim osobama u BiH, te priznavanje osobnog
stanja stečenog u zemlji porijekla ili uobičajenog boravaka.
Član 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo)
(1) Osobe koje ostvaruju prava propisana ovim Pravilnikom, pod uslovima
predviđenim domaćim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima koji se
primjenjuju u BiH u ovoj oblasti, su:
a) Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
sigurnosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona,
b) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva sigurnosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona,
c) Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona.
(2) U slučaju spajanja porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi
porodice osoba iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava
kao i osobe iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava
propisana ovim Pravilnikom.
II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI
Član 3.
(Primjena propisa i obavještavanje o izvršenom upisu)
(1) U skladu sa članom 120. Zakona, članom 12. Konvencije o statusu izbjegle
osobe iz 1951. godine i njenim Protokolom iz 1967. godine činjenice rođenja,
vjenčanja ili smrti za osobe iz člana 2. ovog Pravilnika se upisuju u matične
knjige pod jednakim uslovima kao i za BiH državljane, u skladu sa pozitivnim
propisima o matičnim knjigama u entitetima, Brčko Distriktu BiH, međunarodnim
instrumentima koji se primjenjuju u BiH u ovoj oblasti i ovim Pravilnikom.
(2) Sve novoupisane činjenice o osobnom stanju osoba iz člana 2. ovog Pravilnika
se dostavljaju Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava
i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Član 4.
(Identifikacijski dokumenti)
(1) Osobe iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj
identitet i status važećim izbjegličkim kartonom.
(2) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet
i status kartonom supsidijarne zaštite.
Član 5.
(Pribavljanje dokumentacije i administrativna pomoć)
(1) Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika dužne su priložiti dokumentaciju potrebnu
za upis u matične knjige pod istim uslovima kao i državljani BiH, ako tu
dokumentaciju posjeduju ili je mogu neometano pribaviti iz zemlje porijekla
ili zemlje uobičajenog boravka.
(2) U slučaju da osoba iz člana 2. ovog Pravilnika, prilikom ostvarivanja
prava, treba dostaviti dokumentaciju od vlasti zemlje porijekla ili zemlje
uobičajenog boravka, a zbog ranijeg progona ne može ili se ne želi obratiti
za pomoć ili joj ta pomoć ne bi bila ukazana, Ministarstvo izdaje osobama
pod međunarodnom zaštitom uvjerenje o činjenicama iz službene evidencije
koje služi kao zamjena za tražena dokumenta.
Član 6.
(Dokazivanje činjenica i pravna pomoć)
U slučaju da se sporna činjenica ne može utvrditi niti na način propisan
članom 5. ovog Pravilnika, organ nadležan za vođenje matičnih knjiga je
dužan poučiti stranku o tome u kojem postupku i pred kojim organom može
takvu činjenicu utvrditi, u skladu sa pozitivnim propisima u BiH.
Član 7.
(Stečena prava)
(1) Prava koja je osoba iz člana 2. ovog Pravilnika stekla prije dolaska
na područje BiH i koja proističu iz njenog osobnog stanja priznaju se u
skladu sa pozitivnim propisima u BiH.
(2) Osobno stanje osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koje je nastalo prije
dolaska na teritorij BiH, a za koje ta osoba nema važećih dokaza, utvrđuje
se u postupku, na način i pod uslovima koji su propisani pozitivnim zakonodavstvom
u BiH.
Član 8.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na osobe iz člana 2. ovog Pravilnika primjenjuju
se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH.
(2) U odnosu na zemlju porijekla osobe iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije
i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla
samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena saglasnost
osobe na koju se taj podatak odnosi.
Član 9.
(Načelo najboljeg interesa djeteta i jedinstvo porodice)
(1) Ministarstvo i ostala nadležna tijela u BiH osiguravaju da se u svim
radnjama koje se tiču djeteta, prvenstveno vodi računa o najboljem interesu
djeteta, te da su sva prava djeteta zaštićena u skladu sa pozitivnim propisima
BiH i međunarodnim instrumentima.
(2) Dijete se prijavljuje u skladu sa pozitivnim propisima u BiH i od rođenja
ima pravo na ime i ostale podatke koji se mogu utvrditi po njegovom rođenju,
a koji su bitni za identificiranje djeteta i ostvarivanje njegovih drugih
prava.
(3) Ministarstvo i ostali nadležni organi u BiH dužni su osigurati poštivanje
načela jedinstva porodice, u svim situacijama koje uključuju osobe iz člana
2. ovog Pravilnika.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 10.
(Tumačenje Pravilnika)
Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo.
Član 11.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u
"Službenom glasniku BiH".
(2) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o osobnom
stanju i upisu činjenica rođenja, vjenčanja i smrti izbjegle osobe i osoba
pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini u matične knjige ("Službeni
glasnik BiH", broj 51/07).
Broj 01-41-3593/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr. Safet Halilović, s. r.
302
Na temelju članka 4. i članka 12. stavak (1) točka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), članka 16. Zakona
o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), članka 120., članka
137. stavak (3) i članka 161. stavak (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca
i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava
i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Ministarstvom civilnih
poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine,
donosi
PRAVILNIK
O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA
KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I. OPĆA PRAVILA
Članak 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju nadležna tijela, uvjeti i način ostvarivanja
zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznata
međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), način
financiranja prava i druga pitanja značajna za ostvarivanje prava propisanih
ovim Pravilnikom.
Članak 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu)
(1) Osobe koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uvjetima
kao i državljani BiH, a sukladno sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim
sporazumima u ovoj oblasti su:
a) Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
sigurnosti BiH na temelju članka 116. točka a) Zakona,
b) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva sigurnosti BiH sukladno članku 116. točka b) Zakona,
c) Osobe kojima je priznat izbjeglički status sukladno članku 156. Zakona.
(2) U slučaju spajanja obitelji na temelju članka 120. stavak (3) Zakona,
članovi obitelji osoba iz stavka (1) točka a) i c) ovog članka uživaju
ista prava kao i osobe iz članka 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja
prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.
II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI
Članak 3.
(Identifikacioni dokumenti)
(1) Osobe iz članka 2. stavak (1) točka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju
svoj identitet i status važećim izbjegličkim kartonom.
(2) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet
i status kartonom supsidijarne zaštite.
Članak 4.
(Uvjet ostvarivanja obveznog zdravstvenog osiguranja)
(1) Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje u skladu sa člankom 120. stavak
(6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po
osnovu kojeg se ostvaruje obvezno zdravstveno osiguranje, ostvaruju svoja
prava na način i pod uvjetima propisanim zakonima i drugim propisima iz
oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osiguranja koji su na snazi u
BiH.
(2) Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika koje ne ostvaruju pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje na način naveden u stavku (1) ovoga člana (u daljnjem
tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obvezno zdravstveno osiguranje
pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog
osiguranja u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom
i ovim Pravilnikom.
Članak 5.
(Osiguranje sredstava za obvezno zdravstveno osiguranje)
(1) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
je obveznik uplate doprinosa (u daljnjem tekstu: obveznik osiguranja).
Ministarstvo uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranike
koji ispunjavaju uvjete iz članka 3. i 4. stavak (2) ovog Pravilnika. Uplata
doprinosa se vrši sljedećim nosiocima osiguranja: Fondu za zdravstveno
osiguranje Republike Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog
osiguranja u Federaciji BiH i nadležnom odsjeku za zdravstvo Vlade Brčko
Distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nosioci osiguranja). Obvezno zdravstveno
osiguranje po ovom temelju imaju i članovi obitelji osiguranika, pod uvjetom
da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom temelju u BiH.
(2) Stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika ustvrđuje
se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u BiH, a
prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH.
Članak 6.
(Postupanje sa prijavama za zdravstveno osiguranje)
(1) Prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika, podnosi Ministarstvo
na propisanom obrascu nosioca osiguranja.
(2) Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje se podnosi nosiocu osiguranja
u mjestu prebivališta osoba iz članka 2. stavak (1) točke a) i c) ili boravišta
osobe iz članka 2. stavak (1) točka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta
ili boravišta ustvrđuje se na temelju identifikacionih dokumenata navedenih
u članku 3. ovog Pravilnika.
(3) Ministarstvo dogovara sa nosiocima osiguranja šifru osiguranika i ostala
tehnička pitanja vezana za prijavu i odjavu osiguranja.
(4) Nosioci osiguranja, po zaprimljenoj prijavi osiguranja od strane Ministarstva,
vrše provjeru da li osoba, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje po nekom drugom temelju i o tome, bez odlaganja,
obavještava Ministarstvo i vraća zaprimljenu prijavu.
(5) Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika, koje se obraćaju Ministarstvu sa
zahtjevom da ostvare pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, dužna su
dati izjavu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste
obvezno zdravstveno osiguranje niti po jednom drugom temelju.
(6) Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika su dužne, radi ostvarivanja prava
na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu prijavljivati se Ministarstvu
svakog 10. u mjesecu.
Članak 7.
(Ostvarivanje prava na obvezno osiguranje)
(1) Nosilac osiguranja, kod kojeg je izvršena prijava na osiguranje, izdaje
osiguraniku i članovima njegove obitelji zdravstvenu knjižicu. Status osigurane
osobe se dokazuje ovjerenom zdravstvenom knjižicom i identifikacionim dokumentom
iz članka 3. ovog Pravilnika.
(2) Nosilac osiguranja osiguranim osobama vrši ovjeru zdravstvene knjižice
u mjestu prebivališta ili boravišta.
Članak 8.
(Odjava obveznog zdravstvenog osiguranja)
(1) Ministarstvo podnosi odjavu sa osiguranja osiguranika na propisanom
obrascu nosioca osiguranja.
(2) Ministarstvo odjavljuje sa obveznog zdravstvenog osiguranja sve osobe
kojima je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa,
kao i osoba koje su stekle uvjete za obvezno zdravstveno osiguranje po
drugom temelju.
(3) Ministarstvo sigurnosti BiH bez odlaganja obavještava Ministarstvo o
svim statusnim pitanjima na način propisan Zakonom.
(4) Nosilac osiguranja, po saznanju, obavještava Ministarstvo da je osiguranik
stekao uvjete za status osigurane osobe po drugom temelju.
Članak 9.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na osobe iz članka 2. ovog Pravilnika primjenjuju
se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH.
(2) U odnosu na zemlju porijekla osobe iz članka 2. ovog Pravilnika sve
informacije i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji
porijekla samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i
pismena suglasnost osobe na koju se taj podatak odnosi.
Članak 10.
(Vođenje službene evidencije)
(1) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o osobama koja ostvaruju pravo
na obvezno zdravstveno osiguranje po ovom Pravilniku.
(2) Ministarstvo izdaje na temelju članka 162. Zakona o upravnom postupku
potvrde o činjenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
(Povoljniji tretman)
Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoljniji tretman
osobama iz članka 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu
zaštitu i zdravstveno osiguranje, a koja imaju prebivalište ili boravište
na njihovoj teritoriji, ukoliko se povoljniji tretman pruža i državljanima
BiH.
Članak 12.
(Tumačenje Pravilnika)
Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo.
Članak 13.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u
"Službenom glasniku BiH".
(2) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu
ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima
je priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07).
Broj 01-31-3594/10
28. svibnja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr. Safet Halilović, v. r.
Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona
o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana
137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretawu i boravku stranaca
i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za qudska prava
i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradwi sa Ministarstvom civilnih poslova
Bosne i Hercegovine i Ministarstvom bezbjednosti Bosne i Hercegovine, donosi
PRAVILNIK
O NAČINU OSTVARIVAWA ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE LICA
KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I OPŠTA PRAVILA
Član 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju nadležni organi, uslovi i način ostvarivawa
zdravstvenog osigurawa i zdravstvene zaštite lica kojima je priznata međunarodna
zaštita u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: BiH), način finansirawa
prava i druga pitawa značajna za ostvarivawe prava propisanih ovim Pravilnikom.
Član 2.
(Lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu)
(1) Lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovima
kao i državqani BiH, a u skladu sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim
sporazumima u ovoj oblasti su:
a) Lica kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
bezbjednosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona,
b) Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva bezbjednostii BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona,
c) Lica kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona.
(2) U slučaju spajawa porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi
porodice lica iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava
kao i lica iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivawa prava na
zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osigurawe.
II POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI
Član 3.
(Identifikacioni dokumenti)
(1) Lica iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj
identitet i status važećim izbjegličkim kartonom.
(2) Lica kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju svoj identitet
i status važećim kartonom supsidijarne zaštite.
Član 4.
(Uslov ostvarivawa obaveznog zdravstvenog osigurawa)
(1) Lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koja u skladu sa članom 120. stav
(6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po
osnovu kojeg se ostvaruje obavezno zdravstveno osigurawe, ostvaruju svoja
prava na način i pod uslovima propisanim zakonima i drugim propisima iz
oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osigurawa koji su na snazi u BiH.
(2) Lica iz člana 2. ovog Pravilnika koja ne ostvaruju pravo na obavezno
zdravstveno osigurawe na način naveden u stavu (1) ovoga člana (u daqwem
tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osigurawe
pod uslovima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog
osigurawa u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom
i ovim Pravilnikom.
Član 5.
(Osigurawe sredstava za obavezno zdravstveno osigurawe)
(1) Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH (u daqwem tekstu: Ministarstvo)
je obaveznik uplate doprinosa (u daqwem tekstu: obaveznik osigurawa). Ministarstvo
uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osigurawe za osiguranike koji
ispuwavaju uslove iz člana 3. i 4. stav (2) ovog Pravilnika. Uplata doprinosa
se vrši sqedećim nosiocima osigurawa: Fondu za zdravstveno osigurawe Republike
Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog osigurawa u Federaciji
BiH i nadležnom odsijeku za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta BiH (u daqwem
tekstu: nosioci osigurawa). Obavezno zdravstveno osigurawe po ovom osnovu
imaju i članovi porodice osiguranika, pod uslovom da to pravo ne ostvaruju
po nekom drugom osnovu u BiH.
(2) Stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osigurawe osiguranika utvrđuje
se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plate zaposlenih u BiH, a
prema posqedwim objavqenim podacima Agencije za statistiku BiH.
Član 6.
(Postupawe sa prijavama za zdravstveno osigurawe)
(1) Prijavu na obavezno zdravstveno osigurawe osiguranika, podnosi Ministarstvo
na propisanom obrascu nosioca osigurawa.
(2) Prijava na obavezno zdravstveno osigurawe se podnosi nosiocu osigurawa
u mjestu prebivališta lica iz člana 2. stav (1) tačke a) i c) ili boravišta
lica iz člana 2. stav (1) tačka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta
ili boravišta utvrđuje se na osnovu identifikacionih dokumenata navedenih
u članu 3. ovog Pravilnika.
(3) Ministarstvo dogovara sa nosiocima osigurawa šifru osiguranika i ostala
tehnička pitawa vezana za prijavu i odjavu osigurawa.
(4) Nosioci osigurawa, po zaprimqenoj prijavi osigurawa od strane Ministarstva,
vrše provjeru da li lice, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na
obavezno zdravstveno osigurawe po nekom drugom osnovu i o tome, bez odlagawa,
obavještava Ministarstvo i vraća zaprimqenu prijavu.
(5) Lica iz člana 2. ovog Pravilnika, koja se obraćaju Ministarstvu sa zahtjevom
da ostvare pravo na obavezno zdravstveno osigurawe, dužna su dati izjavu
pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste obavezno
zdravstveno osigurawe niti po jednom drugom osnovu.
(6) Lica iz član 2. ovog Pravilnika su dužna, radi ostvarivawa prava na
zdravstveno osigurawe i zdravstvenu zaštitu, prijavqivati se Ministarstvu
svakog 10. u mjesecu.
Član 7.
(Ostvarivawe prava na obavezno osigurawe)
(1) Nosilac osigurawa, kod kojeg je izvršena prijava na osigurawe, izdaje
osiguraniku i članovima wegove porodice zdravstvenu kwižicu. Status osiguranog
lica se dokazuje ovjerenom zdravstvenom kwižicom i identifikacionim dokumentom
iz člana 3. ovog Pravilnika.
(2) Nosilac osigurawa osiguranim licima vrši ovjeru zdravstvene kwižice
u mjestu prebivališta ili boravišta.
Član 8.
(Odjava obaveznog zdravstvenog osigurawa)
(1) Ministarstvo podnosi odjavu sa osigurawa osiguranika na propisanom obrascu
nosioca osigurawa.
(2) Ministarstvo odjavquje sa obaveznog zdravstvenog osigurawa sva lica
kojima je Ministarstvo bezbjednosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa,
kao i lica koja su stekla uslove za obavezno zdravstveno osigurawe po drugom
osnovu.
(3) Ministarstvo bezbjednosti BiH bez odlagawa obavještava Ministarstvo
o svim statusnim pitawima na način propisan Zakonom.
(4) Nosilac osigurawa, po saznawu, obavještava Ministarstvo da je osiguranik
stekao uslove za status osiguranog lica po drugom osnovu.
Član 9.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na lica iz člana 2. ovog Pravilnika primjewuju
se propisi o zaštiti ličnih podataka koji se odnose i na državqane BiH.
(2) U odnosu na zemqu porijekla lica iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije
i podaci se smatraju povjerqivim i mogu biti dostavqeni zemqi porijekla
samo nakon što se prethodno pribavi mišqewe Ministarstva i pismena saglasnost
lica na koju se taj podatak odnosi.
Član 10.
(Vođewe službene evidencije)
(1) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o licima koja ostvaruju pravo
na obavezno zdravstveno osigurawe po ovom Pravilniku.
(2) Ministarstvo izdaje na osnovu člana 162. Zakona o upravnom postupku
potvrde o čiwenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju.
III PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 11.
(Povoqniji tretman)
Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoqniji tretman
licima iz člana 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivawa prava na zdravstvenu
zaštitu i zdravstveno osigurawe, a koja imaju prebivalište ili boravište
na wihovoj teritoriji, ukoliko se povoqniji tretman pruža i državqanima
BiH.
Član 12.
(Tumačewe Pravilnika)
Za tumačewe i provođewe odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo.
Član 13.
(Stupawe na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavqivawa u "Službenom
glasniku BiH".
(2) Stupawem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu
ostvarivawa zdravstvenog osigurawa i zdravstvene zaštite osoba kojima je
priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07).
Broj 01-31-3594/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr Safet Halilović, s. r.
Na osnovu člana 4. i člana 12. stav (1) tačka 12) Zakona o ministarstvima
i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj
5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 59/09 i 103/09), člana 16. Zakona
o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02, 102/09), člana 120., člana
137. stav (3) i člana 161. stav (1) Zakona o kretanju i boravku stranaca
i azilu ("Službeni glasnik BiH", broj 36/08), Ministarstvo za ljudska prava
i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom civilnih
poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine,
donosi
PRAVILNIK
O NAČINU OSTVARIVANJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA
KOJIMA JE PRIZNATA MEĐUNARODNA ZAŠTITA U BOSNI I HERCEGOVINI
I. OPĆA PRAVILA
Član 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim Pravilnikom se propisuju nadležni organi, uslovi i način ostvarivanja
zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima je priznata
međunarodna zaštita u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), način
finansiranja prava i druga pitanja značajna za ostvarivanje prava propisanih
ovim Pravilnimom.
Član 2.
(Osobe koje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu)
(1) Osobe koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovima
kao i državljani BiH, a u skladu sa važećim zakonima u BiH i međunarodnim
sporazumima u ovoj oblasti su:
a) Osobe kojima je priznat izbjeglički status pravosnažnom odlukom Ministarstva
sigurnosti BiH na osnovu člana 116. tačka a) Zakona,
b) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite pravosnažnom odlukom
Ministarstva sigurnosti BiH u skladu sa članom 116. tačka b) Zakona,
c) Osobe kojima je priznat izbjeglički status u skladu sa članom 156. Zakona.
(2) U slučaju spajanja porodice na osnovu člana 120. stav (3) Zakona, članovi
porodice osoba iz stava (1) tačka a) i c) ovog člana uživaju ista prava
kao i osobe iz člana 116. tačka a) Zakona, u pogledu ostvarivanja prava
na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.
II. POSTUPAK I NADLEŽNI ORGANI
Član 3.
(Identifikacioni dokumenti)
(1) Osobe iz člana 2. stav (1) tačka a) i c) ovog Pravilnika dokazuju svoj
identitet i status važećim izbjegličkim kartonom,.
(2) Osobe kojima je priznat status supsidijarne zaštite dokazuju kartonom
supsidijarne zaštite.
Član 4.
(Uslov ostvarivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja)
(1) Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koje u skladu sa članom 120. stav
(6) Zakona, ostvaruju pravo na rad, socijalnu zaštitu ili drugo pravo po
osnovu kojeg se ostvaruje obavezno zdravstveno osiguranje, ostvaruju svoja
prava na način i pod uslovima propisanim zakonima i drugim propisima iz
oblasti zdravstvene zaštite zdravstvenog osiguranja koji su na snazi u
BiH.
(2) Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika koja ne ostvaruju pravo na obavezno
zdravstveno osiguranje na način naveden u stavu (1) ovoga člana (u daljnjem
tekstu: osiguranici), ostvaruju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje
pod uslovima propisanim ovim Pravilnikom i propisima iz oblasti zdravstvenog
osiguranja u onoj mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa Zakonom
i ovim Pravilnikom.
Član 5.
(Osiguranje sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje)
(1) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)
je obaveznik uplate doprinosa (u daljnjem tekstu: obaveznik osiguranja).
Ministarstvo uplaćuje doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za osiguranike
koji ispunjavaju uslove iz člana 3. i 4. stav (2) ovog Pravilnika. Uplata
doprinosa se vrši sljedećim nosiocima osiguranja: Fondu za zdravstveno
osiguranje Republike Srpske, nadležnim kantonalnim zavodima zdravstvenog
osiguranja u Federaciji BiH i nadležnom odsjeku za zdravstvo Vlade Brčko
Distrikta BiH (u daljnjem tekstu: nosioci osiguranja). Obavezno zdravstveno
osiguranje po ovom osnovu imaju i članovi porodice osiguranika, pod uslovom
da to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu u BiH.
(2) Stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika utvrđuje
se u visini od 5% od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u BiH, a
prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH.
Član 6.
(Postupanje sa prijavama za zdravstveno osiguranje)
(1) Prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje osiguranika, podnosi Ministarstvo
na propisanom obrascu nosioca osiguranja.
(2) Prijava na obavezno zdravstveno osiguranje se podnosi nosiocu osiguranja
u mjestu prebivališta osoba iz člana 2. stav (1) tačke a) i c) ili boravišta
osobe iz člana 2. stav (1) tačka b) ovog Pravilnika. Mjesto prebivališta
ili boravišta utvrđuje se na osnovu identifikacionih dokumenata navedenih
u članu 3. ovog Pravilnika.
(3) Ministarstvo dogovara sa nosiocima osiguranja šifru osiguranika i ostala
tehnička pitanja vezana za prijavu i odjavu osiguranja.
(4) Nosioci osiguranja, po zaprimljenoj prijavi osiguranja od strane Ministarstva,
vrše provjeru da li osoba, na koju se prijava odnosi, već uživa pravo na
obavezno zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu i o tome, bez odlaganja,
obavještava Ministarstvo i vraća zaprimljenu prijavu.
(5) Osobe iz člana 2. ovog Pravilnika, koja se obraćaju Ministarstvu sa
zahtjevom da ostvare pravo na obavezno zdravstveno osiguranje, dužna su
dati izjavu pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću da ne koriste
obavezno zdravstveno osiguranje niti po jednom drugom osnovu.
(6) Osobe iz član 2. ovog Pravilnika su dužna, radi ostvarivanja prava na
zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu prijavljivati se Ministarstvu
svakog 10. u mjesecu.
Član 7.
(Ostvarivanje prava na obavezno osiguranje)
(1) Nosilac osiguranja, kod kojeg je izvršena prijava na osiguranje, izdaje
osiguraniku i članovima njegove porodice zdravstvenu knjižicu. Status osigurane
osobe se dokazuje ovjerenom zdravstvenom knjižicom i identifikacionim dokumentom
iz člana 3. ovog Pravilnika.
(2) Nosilac osiguranja osiguranim osobama vrši ovjeru zdravstvene knjižice
u mjestu prebivališta ili boravišta.
Član 8.
(Odjava obaveznog zdravstvenog osiguranja)
(1) Ministarstvo podnosi odjavu sa osiguranja osiguranika na propisanom
obrascu nosioca osiguranja.
(2) Ministarstvo odjavljuje sa obaveznog zdravstvenog osiguranja sve osobe
kojima je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo odluku o prestanku statusa,
kao i osoba koje su stekle uslove za obavezno zdravstveno osiguranje po
drugom osnovu.
(3) Ministarstvo sigurnosti BiH bez odlaganja obavještava Ministarstvo o
svim statusnim pitanjima na način propisan Zakonom.
(4) Nosilac osiguranja, po saznanju, obavještava Ministarstvo da je osiguranik
stekao uslove za status osigurane osobe po drugom osnovu.
Član 9.
(Zaštita podataka)
(1) Na podatke koji se odnose na osobe iz člana 2. ovog Pravilnika primjenjuju
se propisi o zaštiti osobnih podataka koji se odnose i na državljane BiH.
(2) U odnosu na zemlju porijekla osobe iz člana 2. ovog Pravilnika sve informacije
i podaci se smatraju povjerljivim i mogu biti dostavljeni zemlji porijekla
samo nakon što se prethodno pribavi mišljenje Ministarstva i pismena saglasnost
osobe na koju se taj podatak odnosi.
Član 10.
(Vođenje službene evidencije)
(1) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o osobama koja ostvaruju pravo
na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom Pravilniku.
(2) Ministarstvo izdaje na osnovu člana 162. Zakona o upravnom postupku
potvrde o činjenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi službenu evidenciju.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 11.
(Povoljniji tretman)
Entiteti, Brčko Distrikt BiH ili kantoni mogu pružiti povoljniji tretman
osobama iz člana 2. ovog Pravilnika prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu
zaštitu i zdravstveno osiguranje, a koja imaju prebivalište ili boravište
na njihovoj teritoriji, ukoliko se povoljniji tretman pruža i državljanima
BiH.
Član 12.
(Tumačenje Pravilnika)
Za tumačenje i provođenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Ministarstvo.
Član 13.
(Stupanje na snagu)
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja u
"Službenom glasniku BiH".
(2) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje da važi Pravilnik o načinu
ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite osoba kojima
je priznat izbjeglički status ili drugi vid međunarodne pravne zaštite
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 24/07).
Broj 01-31-3594/10
28. maja 2010. godine
Sarajevo
Ministar
Dr. Safet Halilović, s. r.
MINISTARSTVO PRAVDE
BOSNE I HERCEGOVINE
303
Na temelju članka 26. stavak 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju
kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni
glasnik BiH", broj 12/10- u daljnjem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne
i Hercegovine donosi
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I UVJETIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA
- VJEŽBENIKA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uvjeti provođenja praktične
obuke zavodskog službenika - vježbenika (u daljnjem tekstu: vježbenik),
način osnivanja i rad povjerenstva koje prati i ocjenjuje praktičnu obuku
vježbenika u Zavodu za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod)
Članak 2.
Za vrijeme vježbeničkog staža, vježbenik se, kroz praktičnu obuku i rad,
a pod stručnim nadzorom ravnatelja i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih
službenika Zavoda, osposobljava za stručno i samostalno vršenje poslova
i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika.
O sprovođenju praktične obuke vježbenika stara se ravnatelj Zavoda ili
službena osoba koju on odredi.
Članak 3.
Praktična obuka vježbenika obuhvata rad na poslovima i zadacima u svezi
sa:
1. postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih osoba,
2. unutarnjim i spoljnjim osiguranjem,
3. sprovođenjem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih osoba,
4. održavanjem unutarnjeg reda i stege i osiguranja zatvorenika, osuđenih
i pritvorenih osoba na radu ili kada se nalaze na liječenju u zdravstvenoj
ustanovi van kruga zavoda,
5. rukovanjem vatrenim oružjem, kemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima
posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u
savladavanju aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika
te poznavanjem borilačkih vještina (džudo, karate i dr.),
6. rukovanjem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima
kojima se vrši nadzor osiguranja.
Članak 4.
U tijeku praktične obuke iz članka 3. ovog Pravilnika, vježbenik je dužan
da provede:
a) na poslovima iz točke 1. i 4. po jedan mjesec,
b) na poslovima iz točke 2. četiri mjeseca.
1. Obuka vježbenika iz toč. 3, 5. i 6. članka, 3. ovog Pravilnika vrši se
u tijeku trajanja praktične obuke iz stavka 1. ovog članka u skladu sa
važećim zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršenja službe
osiguranja, naoružanju i opremi i uporabi vatrenog oružja i drugih sredstava
prinude u Zavodima za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera
Bosne i Hercegovine.
U tijeku trajanja praktične obuke vježbenika obvezne su vježbe gađanja
iz vatrenog oružja iz naoružanja zavoda.
U tijeku trajanja praktične obuke, vježbenik ne može provesti na poslovima
spoljnjeg osiguranja više od dva mjeseca.
Članak 5.
Sprovođenje praktične obuke vježbenika vrši se po planu i programu koji
donosi ravnatelj Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe osiguranja.
Izvođenje praktične obuke po planu i programu iz stavka 1. ovog članka
može se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde
Bosne i Hercegovine da suglasnost.
Prije početka sprovođenja praktične obuke vježbenik se upoznaje sa utvrđenim
planom i programom praktične obuke, programom polaganja stručnog ispita
za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima
vježbenika.
Upoznavanje u smislu stavka 3. ovog članka vrši rukovodilac službe osiguranja.
Članak 6.
Praktična obuka vježbenika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je osoba
primljena na rad u svojstvu vježbenika.
Uz suglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo pravde) ravnatelji dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti
da vježbenik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu
ako ne postoje uvjeti za uspješno provođenje plana ili dijela plana praktične
obuke vježbenika u zavodu u koji je primljen na rad.
Praktična obuka vježbenika shodno članku 23. i 36. Zakona, može se vršiti
u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispunjava uvjete za navedenu
obuku.
Obavljanje obuke vježbenika u smislu stavka 3. ovog članka izvršavat će
se u skladu sa principima međusobne suradnje i dogovaranja između Ministarstva
pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva
pravde Republike Srpske, a na temelju prethodno zaključenog ugovora.
Troškove praktične obuke, koja se organizira u smislu stavka 3. i 4. ovog
članka, snosi Ministarstvo pravde.
Članak 7.
U tijeku praktične obuke vježbenik vodi dnevnik u koji unosi naročito:
naziv poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova
i radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajanja i način obučavanja.
U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavljaju službenu
tajnu.
Rukovodilac službe osiguranja u zavodu u kojem se vrši praktična obuka
vježbenika dužan je povremeno, a najmanje jedanput u toku petnaest dana,
pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke,
s naznakom datuma izvršenja pregleda.
Članak 8.
Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo da u tijeku
radnog vremena koristi najmanje jedan sat za pripremanje gradiva predviđenog
programom za polaganje stručnog ispita.
Za obuku vježbenika u smislu stavka 1. ovog članka Zavod je dužan osigurati
posebnu prostoriju.
Ako u zavodu ima veći broj vježbenika, zavod može organizirati grupnu nastavu
za pripremu polaganja stručnog ispita.
Dva ili više zavoda mogu zajednički organizirati grupnu nastavu za svoje
vježbenike.
Grupno pripremanje gradiva u smislu, stavka 3. i 4. ovog članka može se
organizirati i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji
se bave edukacijom osoba srodnih zanimanja.
Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stavka 5. ovog članka su
dužne osigurati izvođenje nastave u skladu sa programom iz članka 5. ovog
Pravilnika i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom.
Članak 9.
Praktičnu obuku vježbenika prati i ocjenjuje Povjerenstvo za ocjenu praktičnog
rada vježbenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), koje ima predsjednika
i dva člana.
Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka obrazuje ravnatelj Zavoda od uposlenika
Zavoda koji su stručni za poslove vaspitanja - tretmana i osiguranja.
Članak 10.
Osim praktičnog rada vježbenika, predmet ocjenjivanja je i urednost i marljivost
u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno korištenje
radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivanje osobnih osobina na poslu
kao što su samoinicijativnost, preduzimljivost, blagovremenost, ponašanje
i odnos prema uposlenicima Zavoda ili drugim osobama kao i druge slične
radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavljanje i usvajanje odgovarajućih
standarda za obavljanje poslova ovlaštenog zavodskog službenika u izvršavanju
kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou.
Povjerenstvo daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti vježbenika
ocjenom "zadovoljava" ili "nezadovoljava".
Članak 11.
Konačna ocjena iz stavka 2. članka 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu
ukupnog zbira bodova.
Svaki član Povjerenstva posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata
dodijeljujući mu određen broj bodova za svaku oblast iz stavka 1. članka
3. i stavka 1. članka 10. ovog Pravilnika.
Za svaku točku stavka 1. članka 3. i stavka 1. članka 10. ovog Pravilnika,
član Povjerenstva može dati maksimalno od po 5 bodova.
Ukupan zbir bodova za ocjenu vježbenika je zbir bodova sva tri člana Povjerenstva.
Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105.
Za ocjenu "zadovoljava" vježbenik mora ostvariti 2/3 od ukupno mogućeg
broja bodova (70).
Bodovanjem se vrednuje praktičan rad vježbenika na temelju podataka o provedenoj
praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe osiguranja ili druge
ovlaštene osobe.
Vježbenik koji prilikom ocjenjivanja ne ostvari najmanje 70 bodova ocjenjuje
se ocjenom "nezadovoljava".
Ocjenu iz stavka 7. ovog članka Povjerenstvo daje vježbeniku za kojeg se
procijeni da u tijeku praktične obuke nije usvojio znanja i vještine neophodne
za samostalno obavljanje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog
službenika.
Članak 12.
Ukoliko vježbenik od strane Povjerenstva bude ocijenjen ocjenom "nezadovoljava",
ne može pristupiti polaganju stručnog ispita.
Vježbeniku iz stavka 1. ovog članka, kao i vježbeniku koji nakon završene
praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu.
Vježbenik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit
raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika.
Članak 13.
Vježbenik koji zadovolji uvjete i kriterije praktične obuke iz članka 11.
i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uvjetima,
načinu i programu polaganja stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima
za izvršenje kaznenih sankcija, pritvoa i drugih mjera Bosne i Hercegovine.
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 06-02-2-6239/10
31. svibnja 2010. godine
Ministar
Bariša Čolak, v. r.
Na osnovu člana 26. stav 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršewu krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik
BiH", broj 12/10- u daqwem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne i Hercegovine
donosi
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐEWA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA
- PRIPRAVNIKA
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uslovi provođewa praktične obuke
zavodskog službenika- pripravnika (u daqwem tekstu: pripravnik), način
osnivawa i rad komisije koja prati i ocjewuje praktičnu obuku pripravnika
u Zavodu za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne
i Hercegovine (u daqwem tekstu: Zavod)
Član 2.
Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se, kroz praktičnu obuku i rad,
a pod stručnim nadzorom upravnika i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih
službenika Zavoda, osposobqava za stručno i samostalno vršewe poslova i
radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika.
O sprovođewu praktične obuke pripravnika stara se upravnik Zavoda ili službeno
lice koje on odredi.
Član 3.
Praktična obuka pripravnika obuhvata rad na poslovima i zadacima u vezi
sa:
1. postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica,
2. unutrašwim i spoqašwim obezbjeđewem,
3. sprovođewem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica,
4. održavawem unutrašweg reda i discipline i obezbjeđewa zatvorenika, osuđenih
i pritvorenih lica na radu ili kada se nalaze na liječewu u zdravstvenoj
ustanovi van kruga zavoda,
5. rukovawem vatrenim oružjem, hemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima
posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u
savladavawu aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika te
poznavawem borilačkih vještina ( xudo, karate i dr.),
6. rukovawem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima
kojima se vrši nadzor obezbjeđewa.
Član 4.
U toku praktične obuke iz člana 3. ovog Pravilnika, pripravnik je dužan
da provede:
a) na poslovima iz tačke 1. i 4. po jedan mjesec,
b) na poslovima iz tačke 2. četiri mjeseca.
1. Obuka pripravnika iz tač. 3., 5. i 6. člana, 3. ovog Pravilnika vrši
se u toku trajawa praktične obuke iz stava 1. ovog člana u skladu sa važećim
zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršewa službe obezbjeđewa,
naoružawu i opremi i upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude
u Zavodima za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne
i Hercegovine.
U toku trajawa praktične obuke pripravnika obavezne su vježbe gađawa iz
vatrenog oružja iz naoružawa zavoda.
U toku trajawa praktične obuke, pripravnik ne može provesti na poslovima
spoqašweg obezbjeđewa više od dva mjeseca.
Član 5.
Sprovođewe praktične obuke pripravnika vrši se po planu i programu koji
donosi upravnik Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe obezbjeđewa.
Izvođewe praktične obuke po planu i programu iz stava 1. ovog člana može
se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde Bosne
i Hercegovine da saglasnost.
Prije početka sprovođewa praktične obuke pripravnik se upoznaje sa utvrđenim
planom i programom praktične obuke, programom polagawa stručnog ispita
za zvawe ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima
pripravnika.
Upoznavawe u smislu stava 3. ovog člana vrši rukovodilac službe obezbjeđewa.
Član 6.
Praktična obuka pripravnika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je lice
primqeno na rad u svojstvu pripravnika.
Uz saglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu:
Ministarstvo pravde) upravnici dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti
da pripravnik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu
ako ne postoje uslovi za uspješno sprovođewe plana ili dijela plana praktične
obuke pripravnika u zavodu u koji je primqen na rad.
Praktična obuka pripravnika shodno članu 23. i 36. Zakona, može se vršiti
u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispuwava uslove za navedenu
obuku.
Obavqawe obuke pripravnika u smislu stava 3. ovog člana izvršavaće se u
skladu sa principima međusobne saradwe i dogovarawa između Ministarstva
pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva
pravde Republike Srpske, a na osnovu prethodno zakqučenog ugovora.
Troškove praktične obuke, koja se organizuje u smislu stava 3. i 4. ovog
člana, snosi Ministarstvo pravde.
Član 7.
U toku praktične obuke pripravnik vodi dnevnik u koji unosi naročito: naziv
poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova i
radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajawa i način obučavawa.
U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavqaju službenu
tajnu.
Rukovodilac službe obezbjeđewa u zavodu u kojem se vrši praktična obuka
pripravnika dužan je povremeno, a najmawe jedanput u toku petnaest dana,
pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke,
s naznakom datuma izvršewa pregleda.
Član 8.
Za vrijeme trajawa pripravničkog staža pripravnik ima pravo da u toku radnog
vremena koristi najmawe jedan sat za pripremawe gradiva predviđenog programom
za polagawe stručnog ispita.
Za obuku pripravnika u smislu stava 1. ovog člana Zavod je dužan osigurati
posebnu prostoriju.
Ako u zavodu ima veći broj pripravnika, zavod može organizovati grupnu
nastavu za pripremu polagawa stručnog ispita.
Dva ili više zavoda mogu zajednički organizovati grupnu nastavu za svoje
pripravnike.
Grupno pripremawe gradiva u smislu stava 3. i 4. ovog člana može se organizovati
i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji se bave edukacijom
lica srodnih zanimawa.
Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stava 5. ovog člana su dužne
obezbijediti izvođewe nastave u skladu sa programom iz člana 5. ovog Pravilnika
i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom.
Član 9.
Praktičnu obuku pripravnika prati i ocjewuje Komisija za ocjenu praktičnog
rada pripravnika (u daqwem tekstu: Komisija), koja ima predsjednika i dva
člana.
Komisiju iz stava 1. ovog člana obrazuje upravnik Zavoda od zaposlenika
Zavoda koji su stručni za poslove vaspitawa - tretmana i obezbjeđewa.
Član 10.
Osim praktičnog rada pripravnika, predmet ocjewivawa je i urednost i marqivost
u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno korištewe
radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivawe ličnih osobina na poslu
kao što su samoinicijativnost, preduzimqivost, blagovremenost, ponašawe
i odnos prema zaposlenicima Zavoda ili drugim licima kao i druge slične
radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavqawe i usvajawe odgovarajućih
standarda za obavqawe poslova ovlaštenog zavodskog službenika u izvršavawu
krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou.
Komisija daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti pripravnika
ocjenom "zadovoqava" ili "nezadovoqava".
Član 11.
Konačna ocjena iz stava 2. člana 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu
ukupnog zbira bodova.
Svaki član Komisije posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata dodijequjući
mu određen broj bodova za svaku oblast iz stava 1. člana 3. i stava 1.
člana 10. ovog Pravilnika.
Za svaku tačku stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika,
član Komisije može dati maksimalno od po 5 bodova.
Ukupan zbir bodova za ocjenu pripravnika je zbir bodova sva tri člana Komisije.
Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105.
Za ocjenu "zadovoqava" pripravnik mora ostavriti 2/3 od ukupno mogućeg
broja bodova (70).
Bodovawem se vrednuje praktičan rad pripravnika na osnovu podataka o provedenoj
praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe obezbjeđewa ili drugog
ovlaštenog lica.
Pripravnik koji prilikom ocjewivawa ne ostvari najmawe 70 bodova ocjewuje
se ocjenom "nezadovoqava".
Ocjenu iz stava 7. ovog člana Komisija daje pripravniku za kojeg se procijeni
da u toku praktične obuke nije usvojio znawa i vještine neophodne za samostalno
obavqawe poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika.
Član 12.
Ukoliko pripravnik od strane Komisije bude ocijewen ocjenom "nezadovoqava",
ne može pristupiti polagawu stručnog ispita.
Pripravniku iz stava 1. ovog člana, kao i pripravniku koji nakon završene
praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu.
Pripravnik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit
raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika.
Član 13.
Pripravnik koji zadovoqi uslove i kriterije praktične obuke iz člana 11.
i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uslovima,
načinu i programu polagawa stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima
za izvršewe krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine.
Član 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 06-02-2-6239 /10
31. maja 2010. godine
Ministar
Bariša Čolak, s. r.
Na osnovu člana 26. stav 3. Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih
sankcija, pritvora i drugih mjera - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik
BiH", broj 12/10- u daljnjem tekstu: Zakon), ministar pravde Bosne i Hercegovine
donosi
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI I USLOVIMA PROVOĐENJA PRAKTIČNE OBUKE ZAVODSKOG SLUŽBENIKA
- PRIPRAVNIKA
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se organizacija i uslovi provođenja praktične
obuke zavodskog službenika- pripravnika (u daljnjem tekstu: pripravnik),
način osnivanja i rad komisije koja prati i ocjenjuje praktičnu obuku pripravnika
u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne
i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Zavod)
Član 2.
Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se, kroz praktičnu obuku i rad,
a pod stručnim nadzorom upravnika i uz stručnu pomoć rukovodećih i drugih
službenika Zavoda, osposobljava za stručno i samostalno vršenje poslova
i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika.
O sprovođenju praktične obuke pripravnika stara se upravnik Zavoda ili
službeno lice koje on odredi.
Član 3.
Praktična obuka pripravnika obuhvata rad na poslovima i zadacima u vezi
sa:
1. postupkom prijema i otpusta zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica,
2. unutrašnjim i spoljašnjim obezbjeđenjem,
3. sprovođenjem zatvorenika, osuđenih i pritvorenih lica,
4. održavanjem unutrašnjeg reda i discipline i obezbjeđenja zatvorenika,
osuđenih i pritvorenih lica na radu ili kada se nalaze na liječenju u zdravstvenoj
ustanovi van kruga zavoda,
5. rukovanjem vatrenim oružjem, hemijskim oružjem i sredstvima, sredstvima
posebne opreme, sredstvima prinude kao i drugim sredstvima koja služe u
savladavanju aktivnog ili pasivnog otpora zatvorenika ili pritvorenika
te poznavanjem borilačkih vještina ( džudo, karate i dr.),
6. rukovanjem sredstvima za protivpožarnu zaštitu, sredstvima veze i sredstvima
kojima se vrši nadzor obezbjeđenja.
Član 4.
U toku praktične obuke iz člana 3. ovog Pravilnika, pripravnik je dužan
da provede:
a) na poslovima iz tačke 1. i 4. po jedan mjesec,
b) na poslovima iz tačke 2. četiri mjeseca.
1. Obuka pripravnika iz tač. 3., 5. i 6. člana, 3. ovog Pravilnika vrši
se u toku trajanja praktične obuke iz stava 1. ovog člana u skladu sa važećim
zakonskim propisima i odredbama Pravilnika o načinu vršenja službe obezbjeđenja,
naoružanju i opremi i upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude
u Zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne
i Hercegovine.
U toku trajanja praktične obuke pripravnika obavezne su vježbe gađanja
iz vatrenog oružja iz naoružanja zavoda.
U toku trajanja praktične obuke, pripravnik ne može provesti na poslovima
spoljašnjeg obezbjeđenja više od dva mjeseca.
Član 5.
Sprovođenje praktične obuke pripravnika vrši se po planu i programu koji
donosi upravnik Zavoda, a na prijedlog rukovodioca službe obezbjeđenja.
Izvođenje praktične obuke po planu i programu iz stava 1. ovog člana može
se vršiti tek nakon što prethodno na navedene akte ministar pravde Bosne
i Hercegovine da saglasnost.
Prije početka sprovođenja praktične obuke pripravnik se upoznaje sa utvrđenim
planom i programom praktične obuke, programom polaganja stručnog ispita
za zvanje ovlaštenog zavodskog službenika i drugim pravima i dužnostima
pripravnika.
Upoznavanje u smislu stava 3. ovog člana vrši rukovodilac službe obezbjeđenja.
Član 6.
Praktična obuka pripravnika vrši se, po pravilu, u zavodu u koji je lice
primljeno na rad u svojstvu pripravnika.
Uz saglasnost Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo pravde) upravnici dva ili više zavoda mogu se sporazumjeti
da pripravnik određeno vrijeme provede na praktičnoj obuci u drugom zavodu
ako ne postoje uslovi za uspješno sprovođenje plana ili dijela plana praktične
obuke pripravnika u zavodu u koji je primljen na rad.
Praktična obuka pripravnika shodno članu 23. i 36. Zakona, može se vršiti
u zavodu bilo kojeg od entiteta, ako zavod ispunjava uslove za navedenu
obuku.
Obavljanje obuke pripravnika u smislu stava 3. ovog člana izvršavat će
se u skladu sa principima međusobne saradnje i dogovaranja između Ministarstva
pravde, Ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva
pravde Republike Srpske, a na osnovu prethodno zaključenog ugovora.
Troškove praktične obuke, koja se organizuje u smislu stava 3. i 4. ovog
člana, snosi Ministarstvo pravde.
Član 7.
U toku praktične obuke pripravnik vodi dnevnik u koji unosi naročito: naziv
poslova i radnih zadataka na kojima sprovodi obuku, opis tih poslova i
radnih zadataka na kojima se obučavao, vrijeme trajanja i način obučavanja.
U dnevnik praktične obuke ne unose se podaci koji predstavljaju službenu
tajnu.
Rukovodilac službe obezbjeđenja u zavodu u kojem se vrši praktična obuka
pripravnika dužan je povremeno, a najmanje jedanput u toku petnaest dana,
pregledati dnevnik praktične obuke i potpisom ovjeriti unesene podatke,
s naznakom datuma izvršenja pregleda.
Član 8.
Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo da u toku
radnog vremena koristi najmanje jedan sat za pripremanje gradiva predviđenog
programom za polaganje stručnog ispita.
Za obuku pripravnika u smislu stava 1. ovog člana Zavod je dužan osigurati
posebnu prostoriju.
Ako u zavodu ima veći broj pripravnika, zavod može organizovati grupnu
nastavu za pripremu polaganja stručnog ispita.
Dva ili više zavoda mogu zajednički organizovati grupnu nastavu za svoje
pripravnike.
Grupno pripremanje gradiva u smislu stava 3. i 4. ovog člana može se organizovati
i u odgovarajućim prosvjetnim ustanovama ili centrima koji se bave edukacijom
lica srodnih zanimanja.
Prosvjetne ustanove ili centri za edukaciju iz stava 5. ovog člana su dužne
obezbijediti izvođenje nastave u skladu sa programom iz člana 5. ovog Pravilnika
i nastavne kadrove za određene oblasti propisane programom.
Član 9.
Praktičnu obuku pripravnika prati i ocjenjuje Komisija za ocjenu praktičnog
rada pripravnika (u daljnjem tekstu: Komisija), koja ima predsjednika i
dva člana.
Komisiju iz stava 1. ovog člana obrazuje upravnik Zavoda od zaposlenika
Zavoda koji su stručni za poslove vaspitanja - tretmana i obezbjeđenja.
Član 10.
Osim praktičnog rada pripravnika, predmet ocjenjivanja je i urednost i
marljivost u službi, korektan odnos prema sredstvima za rad, racionalno
korištenje radnog vremena, prisustvo na poslu, iskazivanje ličnih osobina
na poslu kao što su samoinicijativnost, preduzimljivost, blagovremenost,
ponašanje i odnos prema zaposlenicima Zavoda ili drugim licima kao i druge
slične radne vrijednosti ili osobine neophodne za postavljanje i usvajanje
odgovarajućih standarda za obavljanje poslova ovlaštenog zavodskog službenika
u izvršavanju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera na državnom nivou.
Komisija daje ukupnu opisnu ocjenu o praktičnoj obučenosti pripravnika
ocjenom "zadovoljava" ili "nezadovoljava".
Član 11.
Konačna ocjena iz stava 2. člana 10. ovog Pravilnika utvrđuje se na osnovu
ukupnog zbira bodova.
Svaki član Komisije posebno vrednuje praktični rad svakog kandidata dodijeljujući
mu određen broj bodova za svaku oblast iz stava 1. člana 3. i stava 1.
člana 10. ovog Pravilnika.
Za svaku tačku stava 1. člana 3. i stava 1. člana 10. ovog Pravilnika,
član Komisije može dati maksimalno od po 5 bodova.
Ukupan zbir bodova za ocjenu pripravnika je zbir bodova sva tri člana Komisije.
Maksimalan broj ostvarenih bodova je 105.
Za ocjenu "zadovoljava" pripravnik mora ostavriti 2/3 od ukupno mogućeg
broja bodova (70).
Bodovanjem se vrednuje praktičan rad pripravnika na osnovu podataka o provedenoj
praktičnoj obuci i izvještajima rukovodioca službe obezbjeđenja ili drugog
ovlaštenog lica.
Pripravnik koji prilikom ocjenjivanja ne ostvari najmanje 70 bodova ocjenjuje
se ocjenom "nezadovoljava".
Ocjenu iz stava 7. ovog člana Komisija daje pripravniku za kojeg se procijeni
da u toku praktične obuke nije usvojio znanja i vještine neophodne za samostalno
obavljanje poslova i radnih zadataka ovlaštenog zavodskog službenika.
Član 12.
Ukoliko pripravnik od strane Komisije bude ocijenjen ocjenom "nezadovoljava",
ne može pristupiti polaganju stručnog ispita.
Pripravniku iz stava 1. ovog člana, kao i pripravniku koji nakon završene
praktične obuke ne položi stručni ispit, prestaje rad u Zavodu.
Pripravnik koji sa uspjehom završi praktičnu obuku i položi stručni ispit
raspoređuje se na poslove i zadatke ovlaštenog zavodskog službenika.
Član 13.
Pripravnik koji zadovolji uslove i kriterije praktične obuke iz člana 11.
i 12. ovog Pravilnika, polaže stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o uslovima,
načinu i programu polaganja stručnog ispita zavodskih službenika u Zavodima
za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine.
Član 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 06-02-2-6239/10
31. maja 2010. godine
Ministar
Bariša Čolak, s. r.
BOSNA I HERCEGOVINA
UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE
Temeljem članka 14. stavak 3. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07,
4/08 i 49/09) i članka 317. stavak 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04,
60/06 i 57/08), Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje, na 108.
sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, donio je
ODLUKU
O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA RAZDOBLJE OD 1. SRPNJA 2010. GODINE
DO 31. PROSINCA 2010. GODINE
Članak 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za razdoblje
od 1. srpnja 2010. godine do 31. prosinca 2010. godine.
Članak 2.
Visina stope kompenzatorne kamate za razdoblje iz članka 1. ove Odluke
iznosi 12%.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku
BiH", a primjenjivat će se od 1. srpnja 2010. godine.
Broj UO 1606/121/10
16. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, v. r.
Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivawa u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08
i 49/09) i člana 317. stav 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04, 60/06
i 57/08), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivawe na, 108. sjednici
održanoj 16. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD 1. JULA 2010. GODINE
DO 31. DECEMBRA 2010. GODINE
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za period od
1. jula 2010. godine do 31. decembra 2010. godine.
Član 2.
Visina stope kompenzatorne kamate za period iz člana 1. ove Odluke iznosi
12%.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom glasniku
BiH", a primjewivaće se od 1. jula 2010. godine.
Broj UO 1606/121/10
16. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r.
Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08
i 49/09) i člana 317. stav 2. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 63a/04, 60/06
i 57/08), Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na 108. sjednici
održanoj 16. juna 2010. godine, donio je
ODLUKU
O VISINI STOPE KOMPENZATORNE KAMATE ZA PERIOD OD 1. JULA 2010. GODINE DO
31. DECEMBRA 2010. GODINE
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuje se visina stope kompenzatorne kamate za period od
1. jula 2010. godine do 31. decembra 2010. godine.
Član 2.
Visina stope kompenzatorne kamate za period iz člana 1. ove Odluke iznosi
12%.
Član 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH", a primjenjivat će se od 1. jula 2010. godine.
Broj UO 1606/121/10
16. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r.
Temeljem članka 14. Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i
Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni
odbor Uprave za neizravno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. travnja
2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA
NEIZRAVNIH POREZA
Članak 1.
U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih
poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza članka 39. dodaje se novi
članak 39a koji glasi:
"Članak 39a
(Oduzimanje identifikacijskog broja)
(1) Nakon pokretanja postupka prestanka registracije, a koji se ne može
okončati iz razloga što je porezni obveznik nedostupan za kontrolne organe
UNO, te u slučaju kada se utvrdi da porezni obveznik obavlja poslovnu djelatnost
kao "fiktivni promet" s ciljem da se prijevarom izbjegne plaćanje PDV-a,
Sektor za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimanja identifikacijskog
broja, o čemu obavještava poreznog obveznika. "
(2) Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješenje o oduzimanju
identifikacijskog broja.
(3) Oduzeti identifikacijski broj ostaje evidentiran u Registru kao takav.
(4) Uprava po konačnosti rješenja o oduzimanju identifikacijskog broja dostavlja
obavještenje o istom organu koji je obvezniku izdao rješenje za obavljanje
djelatnosti i nadležnoj poreznoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta
BiH.
(5) Uprava vrši objavljivanje spiska oduzetih identifikacijskih brojeva
na zvaničnoj internet stranici Uprave.
(6) Ukoliko prestanu okolnosti iz stavka (1) ovoga članka, Uprava može da
stavi izvan snage rješenje o oduzimanju identifikacijskog broja."
Članak 2.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 50-4-71-35/10
27. travnja 2010. godine
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, v. r.
Na osnovu člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivawa u Bosni i
Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni
odbor Uprave za indirektno oporezivawe, na sjednici održanoj 27. aprila
2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA
INDIREKTNIH POREZA
Član 1.
U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih
poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza člana 39. dodaje se novi
član 39a koji glasi:
"Član 39a
(Oduzimawe identifikacionog broja)
(1) Nakon pokretawa postupka prestanka registracije, a koji se ne može okončati
iz razloga što je poreski obveznik nedostupan za kontrolne organe UIO,
te u slučaju kada se utvrdi da poreski obveznik obavqa poslovnu djelatnost
kao "fiktivni promet" s ciqem da se prevarom izbjegne plaćawe PDV-a, Sektor
za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimawa identifikacionog
broja, o čemu obavještava poreskog obveznika.
(2) Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješewe o oduzimawu
identifikacionog broja.
(3) Oduzeti identifikacioni broj ostaje evidentiran u Registru kao takav.
(4) Uprava po konačnosti rješewa o oduzimawu identifikacionog broja dostavqa
obavještewe o istom organu koji je obvezniku izdao rješewe za obavqawe
djelatnosti i nadležnoj poreskoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta
BiH.
(5) Uprava vrši objavqivawe spiska oduzetih identifikacionih brojeva na
zvaničnoj internet stranici Uprave.
(6) Ukoliko prestanu okolnosti iz stava (1) ovog člana, Uprava može da stavi
van snage rješewe o oduzimawu identifikacionog broja."
Član 2.
(Stupawe na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavqivawa u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 50-4-71-35/10
27. aprila 2010. godine
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r.
Na osnovu člana 14. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i
Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 49/09), Upravni
odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici održanoj 27. aprila
2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O DOPUNI PRAVILNIKA O REGISTRACIJI I UPISU U JEDINSTVENI REGISTAR OBVEZNIKA
INDIREKTNIH POREZA
Član 1.
U Pravilniku o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih
poreza ("Službeni glasnik BiH", broj 28/07) iza člana 39. dodaje se novi
član 39a koji glasi:
"Član 39a
(Oduzimanje identifikacionog broja)
(1) Nakon pokretanja postupka prestanka registracije, a koji se ne može
okončati iz razloga što je porezni obveznik nedostupan za kontrolne organe
UIO, te u slučaju kada se utvrdi da porezni obveznik obavlja poslovnu djelatnost
kao "fiktivni promet" s ciljem da se prevarom izbjegne plaćanje PDV-a,
Sektor za poreze, po službenoj dužnosti, pokreće postupak oduzimanja identifikacionog
broja, o čemu obavještava poreznog obveznika.
(2) Nakon provedenog postupka Sektor za poreze donosi rješenje o oduzimanju
identifikacionog broja.
(3) Oduzeti identifikacioni broj ostaje evidentiran u Registru kao takav.
(4) Uprava po konačnosti rješenja o oduzimanju identifikacionog broja dostavlja
obavještenje o istom organu koji je obvezniku izdao rješenje za obavljanje
djelatnosti i nadležnoj poreznoj upravi entiteta, odnosno Brčko Distrikta
BiH.
(5) Uprava vrši objavljivanje spiska oduzetih identifikacionih brojeva na
zvaničnoj internet stranici Uprave.
(6) Ukoliko prestanu okolnosti iz stava (1) ovog člana, Uprava može da stavi
van snage rješenje o oduzimanju identifikacionog broja."
Član 2.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 50-4-71-35/10
27. aprila 2010. godine
Predsjednik
Upravnog odbora
Dragan Vrankić, s. r.
AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE
Na temelju članka 32a. stavak 4. Zakona o državnoj službi u institucijama
Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,
26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2.
i 6. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija
za državnu službu donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA,
PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI
PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Članak 1.
U članku 1. Pravilnika o postupcima oglašavanja, izbora kandidata, premještaja
i postavljenja državnih službenika u slučaju prijenosa ili preuzimanja
nadležnosti od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjenjuju se riječima: "43/09
i 8/10".
Članak 2.
U članku 5. iza stavka (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase:
"(3) Odredbe članka 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose
na interne i eksterne oglase, primjenjivat će se pri prvoj popuni nove
institucije ili organizacijske jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivanja
prvog oglasa za popunu nove institucije ili organizacijske jedinice.
(4) Odredbe članka 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose
na javne oglase, primjenjivat će se do potpune ili pretežite popune nove
institucije ili organizacijske jedinice koja preuzima ili na koju se prenose
nadležnosti.".
Članak 3.
U članku 8. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
"(1) Odmah po objavljivanju oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji
zahtjev za imenovanje članova povjerenstva. Zahtjev mora biti odvojen od
drugih podnesaka i sadržavati imena dva člana povjerenstva iz reda državnih
službenika koje predlaže nadležna institucija.".
Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2).
Članak 4.
U članku 15. u stavku 6. na kraju reda iza riječi: "povjerenstvo", dodaju
se riječi: "najranije 24 sata prije početka testiranja".
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-02-744/10
10. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Direktor
Neven Akšamija, v. r.
Na osnovu člana 32a. stav 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne
i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04,
37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2. i 6. Zakona
o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija za državnu
službu donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVAWA, IZBORA KANDIDATA,
PREMJEŠTAJA I POSTAVQEWA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRENOSA ILI PREUZIMAW
NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Član 1.
U članu 1. Pravilnika o postupcima oglašavawa, izbora kandidata, premještaja
i postavqewa državnih službenika u slučaju prenosa ili preuzimawa nadležnosti
od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br.
27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjewuju se riječima: "43/09 i 8/10".
Član 2.
U članu 5. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase:
"(3) Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose
na interne i eksterne oglase, primjewivaće se pri prvoj popuni nove institucije
ili organizacione jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivawa prvog
oglasa za popunu nove institucije ili organizacione jedinice.
(4) Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na
javne oglase, primjewivaće se do potpune ili pretežne popune nove institucije
ili organizacione jedinice koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti.".
Član 3.
U članu 8. dodaje se novi stav 1. koji glasi:
"(1) Odmah po objavqivawu oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji zahtjev
za imenovawe članova komisije. Zahtjev mora biti odvojen od drugih podnesaka
i sadržavati imena dva člana komisije iz reda državnih službenika koje
predlaže nadležna institucija.".
Dosadašwi stav (1) postaje stav (2).
Član 4.
U članu 15. u stavu 6. na kraju reda iza riječi: "komisija", dodaju se
riječi: "najranije 24 sata prije početka testirawa".
Član 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-02-744/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Direktor
Neven Akšamija, s. r.
Na osnovu člana 32a. stav 4. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne
i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04,
37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) i čl. 98. i 99. st. 2. i 6. Zakona
o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02 i 102/09), Agencija za državnu
službu donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POSTUPCIMA OGLAŠAVANJA, IZBORA KANDIDATA,
PREMJEŠTAJA I POSTAVLJENJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SLUČAJU PRIJENOSA ILI
PREUZIMANJA NADLEŽNOSTI OD STRANE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Član l.
U članu 1. Pravilnika o postupcima oglašavanja, izbora kandidata, premještaja
i postavljenja državnih službenika u slučaju prijenosa ili preuzimanja
nadležnosti od strane institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik
BiH", br. 27/08 i 56/09), riječi: "i 43/09", zamjenjuju se riječima: "43/09
i 8/10".
Član 2.
U članu 5. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4), koji glase:
"(3) Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose
na interne i eksterne oglase, primjenjivat će se pri prvoj popuni nove
institucije ili organizacione jedinice, odnosno u prvoj godini nakon raspisivanja
prvog oglasa za popunu nove institucije ili organizacione jedinice.
(4) Odredbe člana 32a. Zakona i odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na
javne oglase, primjenjivat će se do potpune ili pretežne popune nove institucije
ili organizacione jedinice koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti.".
Član 3.
U članu 8. dodaje se novi stav 1. koji glasi:
"(1) Odmah po objavljivanju oglasa nadležna institucija upućuje Agenciji
zahtjev za imenovanje članova komisije. Zahtjev mora biti odvojen od drugih
podnesaka i sadržavati imena dva člana komisije iz reda državnih službenika
koje predlaže nadležna institucija.".
Dosadašnji stav (1) postaje stav (2).
Član 4.
U članu 15. u stavu 6. na kraju reda iza riječi: "komisija", dodaju se
riječi: "najranije 24 sata prije početka testiranja".
Član 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku BiH".
Broj 01-02-744/10
10. juna 2010. godine
Sarajevo
Direktor
Neven Akšamija, s. r.
AGENCIJA ZA RAZVOJ VISOKOG OBRAZOVANJA I OSIGURAVANJE KVALITETE
Na osnovi članka 61. stavak (2) Zakona o upravi ("Službene novine BiH",
broj 32/02 i 102/09), članka 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju
u Bosni i Hercegovini ("Službene novine BiH", broj 59/07 i 59/09) i članka
9. stavak (1) Odluke o uvjetima i načinu prijema pripravnika VII stupnja
stručne spreme u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH"
broj 52/05 i 102/09) i članka 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom
stručnom naobrazbom u radni odnos na period od jedne godine, izvan radnih
mjesta utvrđenih Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Agencije, broj DZ
01-34-385/10 od 01.04.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog
obrazovanja i osiguravanje kvalitete donosi
ODLUKU
O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA
Članak 1.
U Povjerenstvo za odabir pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili
na javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji
za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvalitete koji je 03.04.2010.
godine objavljen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se:
1. Mr. ZORICA DRLJAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja
i osiguravanje kvalitete;
2. DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikaciona dokumenta,
evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo;
3. AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, predložen od
Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine.
Za sekretara Povjerenstva za odabir pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ.
Članak 2.
Postupak odabira Povjerenstvo je dužno sprovesti sukladno odredbama članaka
9., 10. i 12. Odluke o uvjetima i načinu prijema pripravnika VII stupnja
stručne naobrazbe u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine.
Članak 3.
Povjerenstvo odabira predsjednika Povjerenstva unutar svojih članova, usvaja
Poslovnik o radu, te donosi Odluku o načinu provjere znanja kandidata.
Članak 4.
Po okončanju postupka odabira, Povjerenstvo će utvrditi listu kandidata,
te ju dostaviti direktoru Agencije na donošenje Odluke o odabiru pripravnika.
Članak 5.
Članovi Povjerenstva, kao i sekretar Povjerenstva, imaju pravo na nadoknadu
za svoj rad. Nadoknada za rad će se odrediti posebitim rješenjem sukladno
sa člankom 1. stavak (1) točka d i člankom 4. stavak (1) točka d Odluke
o kriterijima za utvrđivanje novčane nadoknade za rad u upravnim odborima,
nadzornim i drugim odborima i ostalim radnim tijelima u nadležnosti institucija
Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH", broj 19/09) i člankom 2. stavak
(3) Odluke o utvrđivanju kriterija za određivanje visine nadoknade članovima
povjerenstava i ostalim osobama u vezi sa polaganjem javnog i stručnog
ispita u institucijama Bosne i Hercegovine (akt Agencije za državnu službu
broj 03-34-791704 od 04.10.2004.)
Članak 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom njenog donošenja a za realiziranje iste
zadužuje se Sektor za pravne, kadrovske, financijske i opće poslove.
Broj DZ 01-34-544/10
11. svibnja 2010. godine
Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, v. r.
Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj
32/02 i 102/09), člana 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovawu u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09) i člana 9. stav
(1) Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne
spreme u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj
52/05 i 102/09) i člana 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom stručnom
spremom u radni odnos na period od jedne godine izvan radnih mjesta utvrđenih
Pravilnikom o unutrašwoj organizaciji Agencije broj DZ 01-34-385/10 od
1.4.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovawa i osiguravawe
kvaliteta donosi
ODLUKU
O IMENOVAWU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 1.
U Komisiju za izbor pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili
na javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji
za razvoj visokog obrazovawa i obezbjeđivawe kvaliteta koji je 3. 4. 2010.
godine objavqen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se:
1. Mr ZORICA DRQAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovawa
i obezbjeđivawe kvaliteta;
2. DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikacione dokumente,
evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo;
3. AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, na prijedlog
Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine.
Za sekretara Komisije za izbor pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ.
Član 2.
Postupak izbora Komisija je dužna provesti u skladu sa odredbama članova
9., 10. i 12. Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena
stručne spreme u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Komisija bira predsjednika Komisije među svojim članovima, usvaja Poslovnik
o radu, i donosi Odluku o načinu provjere znawa kandidata.
Član 4.
Po okončanom postupku izbora, Komisija će utvrditi listu kandidata i dostaviti
je direktoru Agencije radi donošewa Odluke o izboru pripravnika.
Član 5.
Članovi Komisije kao i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za svoj
rad. Naknada za rad će biti određena posebnim rješewem u skladu sa: članom
1. stav (1) tačka d i članom 4. stav (1) tačka d Odluke o kriterijumima
za utvrđivawe novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i ostalim
odborima i radnim tijelima u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i članom 2. stav (3) Odluke o utvrđivawu
kriterijumima za određivawe visine naknade članovima komisija i drugim
licima u vezi sa polagawem javnog i stručnog ispita u institucijama Bosne
i Hercegovine (akt Agencije za državnu službu broj 03-34-791704 od 04.10.2004.)
Član 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošewa, a za wenu realizaciju zadužuje
se Sektor za pravne, kadrovske, finansijske i opšte poslove.
Broj DZ 01-34-544/10
11. maja 2010. godine
Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r.
Na osnovu člana 61. stav (2) Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj
32/02 i 102/09), člana 51. Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju u Bosni
i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 59/07 i 59/09) i člana 9. stav
(1) Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne
spreme u institucijama Bosne i Hercegovine (" Službeni glasnik BiH" broj
52/05 i 102/09) i člana 3. Odluke o prijemu pripravnika sa visokom stručnom
spremom u radni odnos na period od jedne godine izvan radnih mjesta utvrđenih
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije broj DZ 01-34-385/10 od
1.4.2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje
kvaliteta donosi
ODLUKU
O IMENOVANJU KOMISIJE ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 1.
U Komisiju za izbor pripravnika iz reda kandidata koji su se prijavili
na Javni oglas za prijem pripravnika sa visokom stručnom spremom u Agenciji
za razvoj visokog obrazovanja i osiguravanje kvaliteta koji je 3. 4. 2010.
godine objavljen u dnevnom listu "Nezavisne novine", imenuje se:
1. Mr. ZORICA DRLJAČA, državni službenik u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja
i osiguravanje kvaliteta;
2. DRAŽEN VUJICA, državni službenik u Agenciji za identifikacione dokumente,
evidenciju i razmjenu podataka, Regionalni centar Sarajevo;
3. AMER OBRADOVIĆ, zaposlen u Ministarstvu civilnih poslova, na prijedlog
Agencije za državnu službu BiH.
Za sekretara Komisije za izbor pripravnika imenuje se BOJAN PAJIĆ.
Član 2.
Postupak izbora Komisija je dužna provesti u skladu sa odredbama članova
9., 10. i 12. Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena
stručne spreme u radni odnos u institucijama Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Komisija bira predsjednika Komisije među svojim članovima, usvaja Poslovnik
o radu, i donosi Odluku o načinu provjere znanja kandidata.
Član 4.
Po okončanom postupku izbora, Komisija će utvrditi listu kandidata, te
ju dostaviti direktoru Agencije radi donošenja Odluke o izboru pripravnika.
Član 5.
Članovi Komisije kao i sekretar Komisije imaju pravo na naknadu za svoj
rad. Naknada za rad će biti određena posebnim rješenjem u skladu sa: članom
1. stav (1) tačka d i članom 4. stav (1) tačka d Odluke o kriterijima za
utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim
odborima i ostalim radnim tijelima u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 19/09) i članom 2. stav (3) Odluke o utvrđivanju
kriterija za određivanje visine naknade članovima komisija i ostalim licima
u vezi sa polaganjem javnog i stručnog ispita u institucijama Bosne i Hercegovine
(akt Agencije za državnu službu broj 03-34-791704 od 04.10.2004.)
Član 6.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a za njenu realizaciju zadužuje
se Sektor za pravne, kadrovske, finansijske i opće poslove.
Broj DZ 01-34-544/10
11. maja 2010. godine
Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r.
Na osnovi članka 61. Zakona o upravi ("Službene novine BiH", br. 33/02
i 102/09), članka 49. alineja 2. Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovanja
u Bosni i Hercegovini ("Službene novine BiH", br. 59/07 i 59/09), članka
5. Odluke o načinu osnivanja Povjerenstva za odabir domaćih i međunarodnih
stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvalitete i daju preporuke
o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-l/09
od 06.10.2009. godine, i u suglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na
7. sjednici, održanoj 8. veljače 2010. godine, direktor Agencije za razvoj
visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete donosi
RJEŠENJE
O IMENOVANJU POVJERENSTVA ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA
1. Imenuje se Povjerenstvo za odabir domaćih i međunarodnih stručnjaka koji
daju ocjenu i obavljaju reviziju kvalitete i daju preporuke o akreditaciji
visokoškolskih ustanova i studijskih programa u sustavu:
1. Prof. dr. MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS,
2. Mr. MARA MATKIĆ, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brčko BiH,
3. Mr. ISMET BOTONJIĆ, kantonalna ministarstva,
4. Prof. dr. VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH,
5. Mr. BENJAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija.
2. Povjerenstvo će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati
predsjedavajućeg među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi
listu stručnjaka koji ispunjavaju tražene kriterije i istu dostaviti Agenciji
na daljnje postupanje.
3. Naknada za rad članovima Povjerenstva odredit će Agencija posebnim rješenjem,
sukladno Odluci o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad u upravnim
odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti institucija
Bosne i Hercegovine ("Službene novine BiH", br. 19/09).
Broj DZ 01-50-162/10
5. veljače 2010. godine
Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, v. r.
Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02
i 102/09), člana 49 alineja 2 Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovawa
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 59/07 i 59/09), člana
5 Odluke o načinu osnivawa Komisije za izbor domaćih i međunarodnih stručwaka
koji daju ocjenu i obavqaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji
visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-1/09 od 6.
oktobra 2009. godine, i saglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na 7.
sjednici 8. februara 2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog
obrazovawa i obezbjeđivawa kvaliteta donosi
RJEŠEWE
O IMENOVAWU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČWAKA
1. Imenuje se Komisija za izbor domaćih i međunarodnih stručwaka koji daju
ocjenu i obavqaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih
ustanova i studijskih programa u sastavu:
1. Prof. dr MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS;
2. Mr MARA MATKIĆ, Odjeqewe za obrazovawe Distrikta Brčko BiH;
3. Mr ISMET BOTOWIĆ, kantonalna ministarstva;
4. Prof dr VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH;
5. Mr BEWAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija.
2. Komisija će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg
među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi listu stručwaka
koji ispuwavaju tražene kriterijume i listu dostaviti Agenciji radi daqeg
postupka.
3. Naknada za rad članovima Komisije biće određena se posebnim rješewem
Agencije, u skladu sa Odlukom o kriterijumima za utvrđivawe novčane naknade
za rad u upravnim odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti
institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/09).
Broj DZ 01-50-162/10
5. februara 2010. godine
Direktor
Prof. dr Nihad Fejzić, s. r.
Na osnovu člana 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02
i 102/09), člana 49. alineja 2. Okvirnog zakona o razvoju visokog obrazovanja
u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 59/07 i 59/09), člana
5. Odluke o načinu osnivanja Komisije za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka
koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji
visokoškolskih ustanova i studijskih programa broj 01-50-624-1/09 od 6.
oktobra 2009. godine, i saglasnosti Upravnog odbora Agencije datoj na 7.
sjednici 8. februara 2010. godine, direktor Agencije za razvoj visokog
obrazovanja i osiguranja kvaliteta donosi
RJEŠENJE
O IMENOVANJU KOMISIJE ZA IZBOR DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH STRUČNJAKA
1. Imenuje se Komisija za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju
ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih
ustanova i studijskih programa u sastavu:
1. Prof. dr. MIROSLAV BOBREK, Ministarstvo prosvjete i kulture RS;
2. Mr. MARA MATKIĆ, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brčko BiH;
3. Mr. ISMET BOTONJIĆ, kantonalna ministarstva;
4. Prof. dr. VLADO MAJSTOROVIĆ, Rektorska konferencija BiH;
5. Mr. BENJAMIN MUHAMEDBEGOVIĆ, Agencija.
2. Komisija će većinom glasova usvojiti poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg
među svojim članovima, te nakon završetka rada utvrditi listu stručnjaka
koji ispunjavaju tražene kriterije i listu dostaviti Agenciji radi daljeg
postupka.
3. Naknada za rad članovima Komisije odredit će se posebnim rješenjem Agencije,
u skladu sa Odlukom o kriterijima za utvrđivanje novčane naknade za rad
u upravnim odborima, nadzornim odborima i radnim tijelima iz nadležnosti
institucija Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/09).
Broj DZ 01-50-162/10
5. februara 2010. godine
Direktor
Prof. dr. Nihad Fejzić, s. r.
KONKURENCIJSKO VIJEĆE
BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu članka 25. stavka (1) točka e), članka 42. stavka (1) točka d)
u vezi sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni
glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere
koncentracije gospodarskog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231
25 Trelleborg, Švedska, podnesenoj po odvjetniku Branku Marić, Mehmeda
Spahe 26, 71000 Sarajevo, zaprimljenoj dana 26. veljače 2010. godine pod
brojem: 01-02-26-006-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj)
sjednici održanoj dana 14. lipnja 2010. godine, je donijelo
RJEŠENJE
(1) Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima utjecaj na tržište prodaje
tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati stjecanjem
kontrole nad gospodarskim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund,
Švedska od strane gospodarskog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003,
231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica.
(2) Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija.
(3) Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10
zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog
subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji
namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom
Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Prijava je podnesena putem odvjetnika Branka Marića, Mehmeda Spahe 26,
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska
dana 12. veljače 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu
dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članokm 30. Zakona
o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i čl.
od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu
koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10),
te je zatražilo dopunu iste.
Podnositelj prijave sukladno sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio
Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od
15. ožujka 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. ožujka 2010.
godine i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. travnja 2010. godine).
Po primitku tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu
kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu
sa člankom 30. stavka (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9
-II/10.
Podnositelj prijave je naveo, u smislu članka 30. stavka (2) Zakona da
je podnio zahtjev za ocjenu koncentracije mjerodavnim tijelima za konkurenciju
Republike Makedonije i Ukrajine.
Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije
je utvrdilo sljedeće činjenice:
Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest)
dana, u smislu članka 16. stavka (1) Zakona.
1. Sudionici koncentracije
Sudionici koncentracije su gospodarski subjekti Flint Group Sweden AB,
Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00
Lund, Švedska.
1.1. Gospodarski subjekat Flint Group Sweden
Gospodarski subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg,
Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije
pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine
(u daljnjem tekstu: Flint Group Sweden).
Gospodarski subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu gospodarskog
subjekta ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga
Flint Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449
Luxembourg.
Osnovna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Flint Group Sweden
je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih kemijsko - tehničkih proizvoda.
Gospodarski subjekat Flint Group nema povezanih gospodarskih subjekata
u Bosni i Hercegovini.
1.2. Gospodarski subjekat Torda Holding AB Sweden
Gospodarski subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska
registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim
brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu:
Torda Holding AB).
Registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda Holding AB je posjedovanje
i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih
aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim.
Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda Holding AB prije provođenja
koncentracije prikazana je u Tabeli 1:
Tabela 1
|
Dioničari
|
Učešće u %
|
|
(..)** 1
|
50,00
|
|
(..)**
|
50,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Gospodarski subjekat (..)**, registrovan je u registru gospodarskih društava
pod brojem: (..)**.
Gospodarski subjekat (..)**registrovan je u registru gospodarskih društava
pod brojem: (..)**.
1.2.1. Povezana društva gospodarskog subjekta Torda Holding AB
Gospodarski subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela
u gospodarskom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51%
vlasničkog udjela gospodarskog subjekta Torda - Zvezda poduzeće za proizvodnju
štamparskih boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika
Srbija.
Gospodarski subjekat Torda Holding AB na mjerodavnom tržištu je prisutan
posredstvom gospodarskog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac.
Gospodarski subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića
24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru
Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu
Torda - Zvezda).
Pretežna registrovana djelatnost gospodarskog subjekta Torda - Zvezda je
proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova.
Podnositelj prijave navodi da je gospodarski subjekat Torda Zvezda na tržištu
Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače.
Vlasnička struktura gospodarskog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u
Tabeli 2:
Tabela 2
|
Vlasnici udjela
|
Učešće u %
|
|
Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac
|
49,00
|
|
Torda Ink Ab, Lund, Švedska
|
51,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Ukupni prihod gospodarskog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji
Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM.
2. Obveza prijave koncentracije
Obaveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata sa sjedištem i prebivalištem
u inostranstvu sukladno članku 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i
kreterijumima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata ("Službeni
glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka
14. stavka (1) točka a) i b) Zakona.
Namjeravanu koncentraciju gospodarski subjetki su obavezni prijaviti u
smislu odredbi članka 14. stavka (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji
prihod svih sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga
na svjetskom tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je
prethodila koncentraciji i ako je njihovo zajedničko sudioništvo na mjerodavnom
tržištu veće od 40%.
Ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika predmetne koncentracije
na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3:
Tabela 3
|
KM
|
Flint Group
|
Flint Group Sweden
|
Torda Group
|
Torda Holding AB
|
|
Svijet
|
(..)**
|
(..)**
|
(..)**
|
(..)**
|
|
Bosna i Hercegovina
|
(..)**
|
/
|
(..)**
|
(..)**
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Sudionici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički
tržišni udjel na mjerodavnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%.
Budući da su ispunili uvjete, u smislu članka 14. stavka (1) Zakona, gospodarski
subjekti su bili obvezni podnijeti Prijavu.
3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije
Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne
koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja
prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata.
4. Pravni temelj i oblik predmetne koncentracije
Pravni temelj predmetne koncentracije, propisan je člankom 16. stavka (1)
Zakona i člankom 9. točka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave
i kriterijijumima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekta.
Pravni temelj koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding
AB zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca
(..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden
AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane.
Sukladno sa navedenim Ugovorom gospodarski subjekat Flint Group Sweden
će steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad gospodarskim subjektom Torda
Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Na temelju naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja
stjecanje kontrole od strane gospodarskog subjekta Flint Group Sweden nad
gospodarskim subjektom Torda Holding AB, kupovinom 100% dionica u smislu
članka 12 stavka (1) točka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.
5. Mjerodavno tržište predmetne koncentracije
Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4.
i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga
koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu.
Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom
smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici
smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu
naročito njihove bitne značajke, kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe,
uvjete prodaje i cijene.
Nadalje, prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno
tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Bosne
i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini
relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i
koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim
zemljopisnim tržištima.
Mjerodavno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentracije je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače.
Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu predmetne koncentracije je tržište
Bosne i Hercegovine.
Prema navedenom, mjerodavno tržište predmetne koncentraciji je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini.
6. Ocjena predmetne koncentracije
Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih
činjenica u smislu članka 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo
da provođenje koncentracije na mjerodavnom tržištu neće imati direktnog
utjecaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do
promjene tržišnog sudioništva na mjerodavnom tržištu.
Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo
u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj
koncentraciji (sudionici koncentracije gospodarski subjekti Flint Group
Sweden AB Švedska i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne
i Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima utjecaj na tržištu Bosne
i Hercegovine preko djelovanja povezanog gospodarskog subjekta u vlasništvu
gospodarskog subjekta Torda Holding AB Švedska.
Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom
koncentracijom gospodarskih subjekata ne stvara i ne jača vladajući položaj
na mjerodavnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja.
Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju
Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom,
u skladu sa člankom 18. stavka (2) točka a) Zakona, kao u dispozitivu.
7. Administrativna pristojba
Podnositelj Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. stavka (1)
tarifni broj 107. točka d) pod 1) Odluke o administrativnim pristojbama
u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik
BiH", broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom
iznosu od 2.500,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
8. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljen priziv.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovoga Rješenja.
Broj 01-02-26-006-11 -II/10
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r.
Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi
sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik
BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po rijavi namjere koncentracije
privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg,
Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo,
zaprimqenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem 01-02-26-006-II/10,
Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14.
juna 2010. godine, je donio
RJEŠEWE
(1) Ocjewuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje
tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticawem
kontrole nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund,
Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003,
231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica.
(2) Ovo Rješewe o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija.
(3) Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazložewe
Konkurencijski savjet je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10
zaprimio Prijavu koncentracije (u daqwem tekstu: Prijava) privrednog subjekta
Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji namjerava
steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding
AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71
000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska
dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijski savjet je utvrdio da nisu
dostavqeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona o
konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima
od 9. do 12. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijumima za ocjenu
koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10),
te je zatražilo dopunu iste.
Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog savjeta je dopunio
Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od
15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine
i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. aprila 2010. godine).
Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijski savjet je utvrdio Prijavu
kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu
sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9
-II/10.
Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio
zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike
Makedonije i Ukrajine.
Konkurencijski savjet u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije
je utvrdio sqedeće čiwenice:
Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest)
dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona.
1. Učesnici koncentracije
Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Sweden AB, Box
1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund,
Švedska.
1.1. Privredni subjekat Flint Group Sweden
Privredni subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg,
Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije
pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine
(u daqwem tekstu: Flint Group Sweden).
Privredni subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu privrednog subjekta
ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint
Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449 Luxembourg.
Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Sweden
je proizvodwa i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda.
Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni
i Hercegovini.
1.2. Privredni subjekat Torda Holding AB Sweden
Privredni subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan
je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim
brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daqwem tekstu:
Torda Holding AB).
Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Holding AB je posjedovawe
i upravqawe nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavqawe poslovnih
aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim.
Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Holding AB prije provođewa
koncentracije prikazana je u Tabeli 1:
Tabela 1
|
Dioničari
|
Učešće u %
|
|
(..)**
|
50,00
|
|
(..)**
|
50,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava
pod brojem: (..)**.
Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava
pod brojem: (..)**.
1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Holding AB
Privredni subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u
privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog
udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodwu štamparskih
boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gorwi Milanovac, Republika Srbija.
Privredni subjekat Torda Holding AB na relevantnom tržištu je prisutan
posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac.
Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gorwi Milanovac, Radovana Grkovića
24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru
Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daqwem tekstu
Torda - Zvezda).
Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je
proizvodwa boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova.
Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu
Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače.
Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli
2:
Tabela 2
|
Vlasnici udjela
|
Učešće u %
|
|
Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gorwi Milanovac
|
49,00
|
|
Torda Ink Ab, Lund, Švedska
|
51,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji
Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)** KM.
2. Obaveza prijave koncentracije
Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem
u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošewa prijave
i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni
glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispuweni uslovi iz člana
14. stav (1) tačka a) i b) Zakona.
Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu
odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišwi prihod
svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom
tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila
koncentraciji i ako je wihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu
veće od 40%.
Ukupni godišwi prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije
na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3:
Tabela 3
|
KM
|
Flint Group
|
Flint Group Sweden
|
Torda Group
|
Torda Holding AB
|
|
Svijet
|
(..)**1
|
(..)**
|
(..)**
|
(..)**
|
|
Bosna i Hercegovina
|
(..)**
|
/
|
(..)**
|
(..)**
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je wihov ukupni zajednički tržišni
udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%.
Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni
subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu.
3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije
Konkurencijski savjet je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne
koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivawu relevantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošewa
prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata.
4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije
Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona
i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošewa prijave i kriterijijumima
za ocjenu koncentracija privrednih subjekta.
Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding AB
zakqučen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca
(..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden
AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane.
U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Sweden će
steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding
AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavqa
sticawe kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden nad privrednim
subjektom Torda Holding AB , kupovinom 100% dionica u smislu člana 12 stav
(1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.
5. Relevantno tržište predmetne koncentracije
Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i
5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda
/usluga koje su predmet obavqawa djelatnosti na određenom geografskom tržištu.
Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta u proizvodnom
smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici
smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim uslovima, imajući u vidu
naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način
upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Nadaqe, prema članu 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, relevantno
tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne
i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini
relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoqno ujednačenim uslovima i koji
to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište usluga /proizvoda predmetne koncentracije je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače.
Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncentracije je tržište
Bosne i Hercegovine.
Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini.
6. Ocjena predmetne koncentracije
Konkurencijski savjet je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih
čiwenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošewa Rješewa, ocijenio
da provođewe koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog
uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene
tržišnih učešća na relevantnom tržištu.
Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijski savjet je imao
u vidu i čiwenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj koncentraciji
(učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Sweden AB Švedska
i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine),
te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne i Hercegovine
preko djelovawa povezanog privrednog subjekta u vlasništvu privrednog subjekta
Torda Holding AB Švedska.
Iz gore navedenih razloga, Konkurencijski savjet smatra da se predmetnom
koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj
na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješewa.
Uzimajući u obzir sve iznesene čiwenice i podatke koji su prethodili donošewu
Rješewa, Konkurencijski savjet je ocijenio koncentraciju dopuštenom, u
skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu.
7. Administrativna taksa
Podnosilac Prijave na ovo Rješewe, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni
broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim
radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06)
je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM
u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine.
8. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovoga Rješewa nije dozvoqena žalba.
Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješewa.
Broj 01-02-26-006-11 -II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r..
Na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d) u vezi
sa čl. 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik
BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), a rješavajući po Prijavi namjere koncentracije
privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg,
Švedska, podnesenoj po advokatu Branku Marić, Mehmeda Spahe 26, 71000 Sarajevo,
zaprimljenoj dana 26. februara 2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10,
Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj dana 14. juna
2010. godine, je donijelo
RJEŠENJE
(1) Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija koja ima uticaj na tržište prodaje
tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini, a koja će nastati sticanjem
kontrole nad privrednim subjektom Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund,
Švedska od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003,
231 25 Trelleborg, Švedska kupovinom 100% dionica.
(2) Ovo Rješenje o koncentraciji se upisuje u Registar koncentracija.
(3) Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 26.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-006-II/10
zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) privrednog
subjekta Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg, Švedska koji
namjerava steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom
Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Prijava je podnesena putem advokata Branka Marića, Mehmeda Spahe 26, 71
000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina (punomoć izdata u Trelleborg-u, Švedska
dana 12. februara 2010. godine) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nisu
dostavljeni svi relevantni podaci, koji su propisani članom 30. Zakona
o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) i članovima
od 9. do 12. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu
koncentracije privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10),
te je zatražilo dopunu iste.
Podnosilac prijave u skladu sa zahtjevom Konkurencijskog vijeća je dopunio
Prijavu traženom dokumentacijom (podnesak broj: 01-02-26-006-4-II/10 od
15. marta 2010. godine; broj: 01-02-26-006-5-II/10 od 17. marta 2010. godine
i broj: 01-02-26-006-7 -II/10 od 7. aprila 2010. godine).
Po prijemu tražene dokumentacije Konkurencijsko vijeće je utvrdilo Prijavu
kompletnom i izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u skladu
sa članom 30. stav (3) Zakona, dana 10.06.2010. godine broj: 01-02-26-006-9
-II/10.
Podnosilac prijave je naveo, u smislu člana 30. stav (2) Zakona da je podnio
zahtjev za ocjenu koncentracije nadležnim tijelima za konkurenciju Republike
Makedonije i Ukrajine.
Konkurencijsko vijeće u postupku ocjene dopuštenosti predmetne koncentracije
je utvrdilo sljedeće činjenice:
Predmetna Prijava je podnesena blagovremeno u vremenskom roku od 15 (petnaest)
dana, u smislu člana 16. stav (1) Zakona.
1. Učesnici koncentracije
Učesnici koncentracije su privredni subjekti Flint Group Sweden AB, Box
1003, 231 25 Trelleborg, Švedska i Torda Holding AB, Box 33, 221 00 Lund,
Švedska.
1.1. Privredni subjekat Flint Group Sweden
Privredni subjekat Flint Group Sweden AB, Box 1003, 231 25 Trelleborg,
Švedska registrovan je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije
pod registracionim brojem: 556004-4181, osnovan dana 09.09.1901. godine
(u daljnjem tekstu: Flint Group Sweden).
Privredni subjekat Flint Group Sweden je u 100% vlasništvu privrednog subjekta
ANI Printing Inks B.V. Švedska filijala koji je u vlasništvu holdinga Flint
Group, sa sjedištem u Luksemburgu, Boulevard Royal 26b, L - 2449 Luxembourg.
Osnovna registrovana djelatnost privrednog subjekta Flint Group Sweden
je proizvodnja i prodaja grafičke boje i ostalih hemijsko - tehničkih proizvoda.
Privredni subjekat Flint Group nema povezanih privrednih subjekata u Bosni
i Hercegovini.
1.2. Privredni subjekat Torda Holding AB Sweden
Privredni subjekat Torda Holding AB P.O: Box 33, 221 00 Lund, Švedska registrovan
je u Registracijskoj Kancelariji za švedske kompanije pod registracionim
brojem: 556707-6848, osnovan dana 07.11.2006. godine (u daljnjem tekstu:
Torda Holding AB).
Registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda Holding AB je posjedovanje
i upravljanje nekretninama i pokretnom imovinom kao i obavljanje poslovnih
aktivnosti koje su kompatibilne sa navedenim.
Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda Holding AB prije provođenja
koncentracije prikazana je u Tabeli 1:
Tabela 1
|
Dioničari
|
Učešće u %
|
|
(..)** 1
|
50,00
|
|
(..)**
|
50,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Privredni subjekat (..)**, registrovan je u registru privrednih društava
pod brojem: (..)**.
Privredni subjekat (..)**registrovan je u registru privrednih društava
pod brojem: (..)**.
1.2.1. Povezana društva privrednog subjekta Torda Holding AB
Privredni subjekat Torda Holding AB posjeduje 100% vlasničkog udjela u
privrednom subjektu Torda Ink AB, a Torda Ink AB je vlasnik sa 51% vlasničkog
udjela privrednog subjekta Torda - Zvezda preduzeće za proizvodnju štamparskih
boja, srodnih proizvoda i usluga d.o.o. Gornji Milanovac, Republika Srbija.
Privredni subjekat Torda Holding AB na relevantnom tržištu je prisutan
posredstvom privrednog subjekta Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac.
Privredni subjekat Torda - Zvezda d.o.o. Gornji Milanovac, Radovana Grkovića
24 je osnovan dana 19.12.2002. godine i registrovan u sudskom registru
Trgovinskog suda u Čačku pod matičnim brojem 17472267 (u daljnjem tekstu
Torda - Zvezda).
Pretežna registrovana djelatnost privrednog subjekta Torda - Zvezda je
proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, grafičkih boja i kitova.
Podnosilac prijave navodi da je privredni subjekat Torda Zvezda na tržištu
Bosne i Hercegovine prisutan prodajom tekućih tinti za štampače.
Vlasnička struktura privrednog subjekta Torda - Zvezda prikazana je u Tabeli
2:
Tabela 2
|
Vlasnici udjela
|
Učešće u %
|
|
Industrija boja i lakova Zvezda - Helios a.d. Gornji Milanovac
|
49,00
|
|
Torda Ink Ab, Lund, Švedska
|
51,00
|
|
UKUPNO
|
100,00
|
Ukupni prihod privrednog subjekta Torda - Zvezda ostvaren na teritoriji
Bosne i Hercegovine u 2009. godini iznosio je (..)**.
2. Obaveza prijave koncentracije
Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem i prebivalištem
u insotranstvu u skladu sa članom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave
i kreterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata ("Službeni
glasnik BiH", broj 34/10) postoji, ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana
14. stav (1) tačka a) i b) Zakona.
Namjeravanu koncentraciju privredni subjetki su obavezni prijaviti u smislu
odredbi člana 14. stav (1) pod a) i b) Zakona, ako ukupni godišnji prihod
svih učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom
tržištu iznosi 100.000.000,00 KM po završnom računu koja je prethodila
koncentraciji i ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu
veće od 40%.
Ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika predmetne koncentracije
na dan 31.12.2009. godine prikazan je u Tabeli 3:
Tabela 3
|
KM
|
Flint Group
|
Flint Group Sweden
|
Torda Group
|
Torda Holding AB
|
|
Svijet
|
(..)**
|
(..)**
|
(..)**
|
(..)**
|
|
Bosna i Hercegovina
|
(..)**
|
/
|
(..)**
|
(..)**
|
Izvor: Podaci iz Prijave
Učesnici koncentracije u Prijavi navode da je njihov ukupni zajednički
tržišni udio na relevantnom tržištu u Bosni i Hercegovini veći 40%.
Budući da su ispunili uslove, u smislu člana 14. stav (1) Zakona, privredni
subjekti su bili obavezni podnijeti Prijavu.
3. Pravni okvir ocjene predmetne koncentracije
Konkurencijsko vijeće je u provedbi postupka ocjene dopuštenosti predmetne
koncentracije primijenilo odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06), te Odluke o načinu podnošenja
prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata.
4. Pravni osnov i oblik predmetne koncentracije
Pravni osnov predmetne koncentracije, propisan je članom 16. stav (1) Zakona
i članom 9. tačka f) alineja 6. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijijumima
za ocjenu koncentracija privrednih subjekta.
Pravni osnov koncentracije je Ugovor o prenosu udjela u Torda Holding AB
zaključen dana 26.02.2010. godine između ovlaštenih predstavnika prodavaca
(..)** s jedne strane i ovlaštenih predstavnika kupca Flint Group Sweden
AB, P.O. Box 1003, SE - 231 25, Trelleborg, Švedska, s druge strane.
U skladu sa navedenim Ugovorom privredni subjekat Flint Group Sweden će
steći kontrolu kupovinom 100% dionica nad privrednim subjektom Torda Holding
AB, Box 33, 221 00 Lund, Švedska.
Na osnovu naprijed navedenog pravni oblik predmetne koncentracije, predstavlja
sticanje kontrole od strane privrednog subjekta Flint Group Sweden nad
privrednim subjektom Torda Holding AB , kupovinom 100 % dionica u smislu
člana 12 stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.
5. Relevantno tržište predmetne koncentracije
Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i
5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga
koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu.
Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom
smislu obuhvaća sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici
smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu
naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajnu namjenu, način
upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Nadalje, prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno
tržište u geografskom smislu obuhvaća cjelokupnu ili dio teritorije Bosne
i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini
relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i
koji to tržište bitno razlikuju od uslova tržišne konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište usluga/proizvoda predmetne koncentracije je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače.
Relevantno tržište u geografskom smislu predmetne koncentracije je tržište
Bosne i Hercegovine.
Prema navedenom, relevantno tržište predmetne koncentraciji je tržište
prodaje tekućih tinti za štampače u Bosni i Hercegovini.
6. Ocjena predmetne koncentracije
Konkurencijsko vijeće je, nakon procjene i analize podataka i utvrđenih
činjenica u smislu člana 17. Zakona, u postupku donošenja Rješenja, ocijenilo
da provođenje koncentracije na relevantnom tržištu neće imati direktnog
uticaja na tržište prodaje tekućih tinti za štampače, niti će doći do promjene
tržišnih učešća na relevantnom tržištu.
Prilikom ocjene predmetne koncentracije, Konkurencijsko vijeće je imalo
u vidu i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o eksteritorijalnoj
koncentraciji (učesnici koncentracije privredni subjekti Flint Group Sweden
AB Švedska i Torda Holding AB Švedska nisu prisutni na tržištu Bosne i
Hercegovine), te da predmetna koncentracija ima uticaj na tržištu Bosne
i Hercegovine preko djelovanja povezanog privrednog subjekta u vlasništvu
privrednog subjekta Torda Holding AB Švedska.
Iz gore navedenih razloga, Konkurencijsko vijeće smatra da se predmetnom
koncentracijom privrednih subjekata ne stvara i ne jača dominantan položaj
na relevantnom tržištu, te je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja.
Uzimajući u obzir sve iznesene činjenice i podatke koji su prethodili donošenju
Rješenja, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo koncentraciju dopuštenom,
u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona, kao u dispozitivu.
7. Administrativna taksa
Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. stav (1) tarifni
broj 107. tačka d) pod 1) Odluke o administrativnim taksama u vezi s procesnim
radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06)
je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.500,00 KM
u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
8. Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovoga Rješenja nije dozvoljena žalba.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovoga Rješenja.
Broj 01-02-26-006-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r.
Na osnovi članka 42. točka c), a u vezi sa člankom 10. stavka 2. točka
a), b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05,
76/07 i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka
gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom"
d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1,
72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o.
Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem
punomoćnika, odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna
i Hercegovina, zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09
protiv gospodarskog subjekta, Javno poduzeće "Šumsko privredno društvo
ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna
i Hercegovina, Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici održanoj dana 14.
lipnja 2010., je donijelo
RJEŠENJE
1. Odbija se Zahtjev gospodarskih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb,
72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o.
Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240
Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić
3, 72240 Kakanj, protiv gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko
društvo ZE-DO" kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zlouporabe
vladajućeg položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata,
ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba,
u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji,
kao neosnovan.
2. Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem:
01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu:
Zahtjev) od strane gospodarskih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb,
72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o.
Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240
Kakanj, "BUDO EXPORT"d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić
3, 72240 Kakanj (u daljnjem teksu: Podnositelj zahtjeva), putem punomoćnika,
odvjetnika Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina,
u kojem je zahtijevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv
gospodarskog subjekta Javno poduzeće "Šumsko gospodarsko društvo ZE-DO"
kantona Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina
(u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zlouporabe vladajućeg
položaja na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem
tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka
10.stavka 2. točka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu:
Zakon).
Podnositelj zahtjeva su gospodarski subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog
kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009.
godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a.
Zahtjev za pokretanje postupka
Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti
nije potpun, te je u skladu sa člankom 2. tarifni broj 106. stavka (1)
točka e) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi sa procesnim
radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06),
obavijestio Podnositelje zahtjeva o obavezi uplate administrativne pristojbe
dana 19.01.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnositelji
zahtjeva su postupili po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati
iste, dostavili Konkurencijskom vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj:
01-02-26-042-2-II/2009.
Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa člankom, 28. stavka
(3) Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009.
Podnositelji zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje
su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode sljedeće:
- da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, svake godine pa sve
do 2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a.
- da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnositeljima zahtjeva,
dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem
tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni
drugim gospodarskim subjektima, zbog čega Podnositelji zahtjeva nisu prihvatili
iste.
- da su Podnositeljima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini
ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine,
a za neke od gospodarskih subjekata i po pet puta manje. Gospodarskim subjektima
"AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci
za 2009. godinu, iako su navedeni gospodarski subjekti imali zaključene
Ugovore u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci.
- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne
procese Podnositelja zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe,
niti ispuniti svoje obveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju
gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu
ni ponuđeni u 2009.godini.
- Podnositelji zahtjeva ističu da je temeljni razlog koji je opredijelio
gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca,
odnosno da ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom
gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih
trupaca i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnositelja zahtjeva,
koji su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati
anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd.
- da su Podnositelji zahtjeva tražili od gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a
da se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u tijeku 2009. godine isporuče
bukovi trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama
isporučenih trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno
poslovanje. Međutum, i pored obećanja od strane gospodarskog subjekta ŠPD
ZDK-a da će Podnositeljima zahtjeva ponuditi bolje uvjete nabavke bukovih
trupaca, to se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnositelji
zahtjeva zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda.
- da su postupanjem gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnositeljii
zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na
gospodarski subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije
uvjete po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade
Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih
drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uvjeti prodaje.
- da su Podnositelji zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore
koji su daleko nepovoljniji u odnosu na uvjete o isporuci istih sortimenata,
gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
- da je gospodarski subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa gospodarskim subjektom
"Krivaja 1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije
za 25% u odnosu na gospodarske subjekte, Podnositelje zahtjeva, sa odgodom
plaćanja do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz
mjeru osiguranja plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene
drvnih sortimenata za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina
u prosječnom mjesečnom iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna
snositi Vlada FBiH.
- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim
uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji
FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti
isti uvjeti, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci
drvnih sortimenata zaključenog između gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a i
novoosnovanog gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uvjeti
iz navedenog Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uvjete iz Ugovora, koje
je gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnositeljima zahtjeva.
- Podnositelji zahtjeva ističu da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u svom
pismenom odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge,
zašto je Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen
po enormno povoljnijim uvjetima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnositeljima
zahtjeva. Pored toga, iako Podnositelji zahtjeva redovno izmiruju obveze
po zaključenim Ugovorima, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu
isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente
gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga
kojim su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva dovedeni u nepovoljan
položaj u odnosu na gospodarski subjekt"Krivaja 1884".
Na temelju navedenog, Podnositelji zahtjeva smatraju da je gospodarski
subjekt ŠPD ZDK-a zloupotrabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu
prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih
uvjeta za iste vrste roba, prema gospodarskim subjektima, Podnositeljima
zahtjeva, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona i traže
od Konkurencijskog vijeća da gospodarskok subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i
novčanu kaznu zbog zlouporabe vladajućeg položaja u smislu članka 10.stavka
2) točka a), b) i c) Zakona, te da u što kraćem roku donese odluku, kako
bi Podnositelji zahtjeva pri sklapanju Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne
uvjete kao i gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da
naloži gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko
razdoblje od najmanje 5 godina pod jednaki uvjetima utvrđenim u zaključenom
Ugovoru sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnositelji zahtjeva dostavili
uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog
postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnositelji zahtjeva
ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine,
donio, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju
postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede članka
10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona.
U skladu sa člankom 33. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana
23.02.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev
i Zaključak na odgovor, gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a.
Gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009
dostavio odgovor na Zaključak, u smislu članka 33. stavka (2) i (3) Zakona,
u kome navodi:
- da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnositelja
zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa gospodarskim subjektom
"Krivaja 1884" Zavidovići, nije učinio zlouporabu vladajućeg položaja na
mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata,
- da je prema zadnjem objavljenom priopćenju Agencije za statistiku BiH,
broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u
III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara
358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom
kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Gospodarski subjekt ŠPD
ZDK-a je kupcu, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio
ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009.
godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009.
godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata,
gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, gospodarskom subjektu
"Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na mjerodavnom
tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu
neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine.
- da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a nema vladajući položaj na mjerodavnom
tržištu Bosne i Hercegovine u smislu članka 10. Zakona, obzirom da je isti
u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini
od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno
iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata
trupaca i lišćara na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini,
koja je iznosila 525.963 m³, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a ima udjel oko
8,3%, čime dokazuje na nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu.
- da navodi Podnositelja zahtjeva, da kupcima, gospodarskim subjektima
"AM-MI" d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u
2009. godini, nisu istiniti. Naime, gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o.
je kroz poslovnu suradnju sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo
kupovao trupce četinara, a sa kupcem, gospodarskim subjektom "SILVESTRA"
d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009. godine zaključen Ugovor o prodaji 302
m3 trupaca bukve i Ugovor o prodaji 543 m³ trupaca četinara.
- takođe, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnositeljazahtjeva
da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini izravno ugroženo
poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali
te navode, te da postoje i saznanja da su Podnositelji zahtjeva tijekom
2009. godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-gospodarskih društava
iz Federacije BiH i Republike Srpske.
U daljem tijeku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa oprečnim
interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu članka 39. Zakona, zakazao
usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama
Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici
svih strana u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev.
Predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti
stranka u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju
poziciju za gospodarski subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da
stranke u postupku mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik
šume iz koje potiču drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada
ZDK koja je osnivač i vlasnik gospodarskog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići.
Dalje navode, da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o
zajedničkom ulaganju u rujnu 2008. godine kojim se gospodarskom subjektu
"Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava.
Sukladno navedenom, predstavnici gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju
da su sva prava na koja Podnositelji zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena
odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv.
Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici gospodarskog subjekta
ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je
vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik gospodarskog
subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići.
Nadalje ističu, da je temeljni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca
u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjenom etatu bukovih trupaca
u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima gospodarskog
subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku
bukovih trupaca gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
Tijekom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnositeljima
zahtjeva da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa gospodarskim
subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009.
godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama
isporučenih trupaca, dok je gospodarskom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da
dostavi izvornik ili ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između
Vlade Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se gospodarskom
subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke
Vlade ZDK-a od 10.10.2008. godine.
Podnositelji zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili
traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009.
Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje
činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim
tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 39. Zakona, zakazao
nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u
prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni
predstavnici svih strana u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj
raspravi održanoj dana 21.04.2010.
Na zahtjev Konkurencijskog vijeća gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio
ovjerenu presliku Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije
BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008.
godine.
Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je tijekom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke
o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06),
Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta
("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni
glasnik BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07).
Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta
U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj
34/10), mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda
i/ili usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim,
pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu naročito njihove bitne značajke,
kvalitet, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene.
Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija
Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim
usvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim
zemljopisnim tržištima.
Mjerodavno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih
sorimenata (četinari i lišćari).
Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine,
budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine.
Sukladno navedenog, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja
tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine.
Na temelju podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog
zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u
2008. godini iznosila je:
Tabela 1.
|
Proizvodnja i prodaja u 2008 (m³)
|
Bosna i Hercegovina
|
ŠPD Zavidovići
|
%
|
|
Ukupno prodaja četinari/lišćari
|
3.786.091
|
377.986
|
9,98
|
Na temelju podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno
sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata
na tržištu Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini.
Članak 9.stavka 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da gospdoarski
subjekt ima vladajući položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na mjerodavnom
tržištu ima tržišni udjel veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko
vijeće smatra da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje
drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriju Bosne i Hercegovine
nema vladajući položaj, obzirom da je njegovo tržišno sudioništvo znatno
isod propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje
drvnih sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini.
Relevantne činjenice predmetnog postupka:
Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od
stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih osoba,
do kojih je došao tijekom provođenja postupka i utvrdio sljedeće:
- da članak 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje
da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog
ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva,
a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-gospodarska društva, koja u
svakom kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi
gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona,
- da je gospodarski subjekt Javno preduzeće Šumsko gospodarsko društvo
Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220
Zavidovići, Bosna i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici
pod brojem MBS: 43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu
Zeničko-dobojskog kantona,
Osnovne registrovane djelatnosti gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj
i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i
iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim
mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd.
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine
dala suglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje
novog gospodarskog društva, sačinjenog između ulagača gospodarskog subjekta
IP Krivaja i gospodarskog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila
potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članku
6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obveza kao i Odlukom Vlade
Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada
Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a,
osigurati isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi gospodarski subjekt
"Krivaja 1884",
- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem:
02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi
gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata,
na period od 6 godina, sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići,
pod uvjetima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između gospdoarskih subjekata
ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006.
godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine.
Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, gospodarskom subjektu IP Krivaja d.o.o.
Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose
80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim
plaćanjem, uz obezbijeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv,
i to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine
u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60
dana od dana izdavanja fakture,
- da je Nadzorni odbor gospodaraskog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008.
godine donio Odluku kojom nalaže Upravi gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a
da zaključi Ugovor sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim
uvjetima,
- da je nakon toga, gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji
drvnih sortimenata sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008.
godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a
obavezao da isporučuje gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000
m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara
i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25%
nižim) od utvrđenog cjenovnika gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uvjetima
odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno
da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i
Vlada ZDK,
- da je navedenim Ugovorom, gospodarskom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno
odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8
dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu
robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje
iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana
fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a
i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa
bez PDV-a,
- da je gospodarki subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog
kantona, zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima
izvan navedenog kantona,
- da niti jedan drugi kupac gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u
2008. godini i 2009.godini uvjete odgođenog plaćanja na način kao što ima
gospodarski subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u
2008. godini imao uvjete odgođenog plaćanja, uz obezbjeđenu garanciju,
i to u roku od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom
mjesecu (npr. Energoholz d.o.o. Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex"
d.o.o. Zenica)
- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih
sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08
od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između ostalog,
omogućavanje svim zainteresiranim kupcima, pod istim uvjetima nabavku šumskih
drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uvjeti prodaje (avansno plaćanje
ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani
nikakvi detaljni uvjeti i načini plaćanja drvnih sortimenata, što je u
nadležnosti kantonalnih šumsko-gospodarskih društava, odnosno u predmetnom
slučaju gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, te na temelju iste, gospodarski
subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivanju
osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata,
- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom
gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci gospodarskog subjekta
ŠPD ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su sukladne navedenim
cjenovnikom,
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine
na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu
sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije
i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija
"Krivaja Zavidovići", utvrđenim u proračunu Federacije BiH za 2009. godinu,
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine
FBiH, broj 16/09) dala suglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog
ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija
"Krivaja Zavidovići", za sudioništvo u finanasiranju po razlici u cijeni
drvnih sortimenata;
- da su točni navodi Podnositelja zahtjeva koji se odnose na zaključenje
Ugovora sa gospodarskim subjektom "Krivaja 1884" i gospodarskim subjektom
ŠPD ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uvjetima u odnosu
na uvjete koji su ponuđeni Podnositeljima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade
Federacije BiH o općim uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih
šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine
propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti
isti uvjeti prodaje,
- da navodi Podnositelja zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim
gospodarskim subjektima, Podnositeljima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori
za 2009. godinu od strane gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a, su točni, ali
da je temeljni razlog ovakvog postupanja od strane gospodarskog subjekta
ŠPD ZDK-a je to, što gospodarski subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje
navedenog ugovora za 2009. godinu sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a,
dok je gospodarski subjekt "LAZE" d.o.o dužnik gospodarskog subjekta ŠPD
ZDK-a, odnosno nije ispoštovao obveze po prethodno sklopljenom Ugovoru
sa gospodarskim subjektom ŠPD ZDK-a,
-da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između
Podnositelja zahtjeva i gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su
za pojedine gospodarske subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta
u odnosu na prethodne godine npr. za gospodarske subjekte "SILVESTRA" d.o.o.
Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010.
godinu sa istim gospodarskim subjektima, može zaključiti da je došlo do
povećanja količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu,
- da su Podnositelji zahtjeva, gospodarski subjekti "Secom" Visoko i "BUDO
EXPORT"Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta
u 2009. godini u odnosu na prethodnu,
- da su gospodarski subjekti, Podnositelji zahtjeva, kupovali šumske drvne
sortimente i od drugih šumskih gospodarskih društava na cijeloj teritoriji
BiH,
Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i
dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da gospodarski subjekt ŠPD ZDK-a
nije zlouporabio vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih
sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste
vrste roba, u smislu članka 10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, obzirom
da isti, nema vladajući položaj na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata
na tržištu BiH. Naime, tržišno sudioništvo gospodarskog subjekta ŠPD ZDK-a
na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u
odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.
godini, što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja
da jedan gospodarski subjekt može da ima vladajući položaj na mjerodavnom
tržištu, u smislu članka 9. Zakona.
Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno
tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne
postoji zlouporaba vladajućeg položaja od strane gospodarskog subjekta
ŠPD ZDK-a na mjerodavnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem
tržišta i primjenom različitih uvjeta za iste vrste roba, u smislu članka
10. stavka 2. točka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu
ovog Rješenja.
Troškovi postupka
Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na temelju odredbi
članka 105.stavka 2. i 3. Zakona o upravnom postupku BiH.
ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i
to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave.
Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu
raspravu u visini cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići
od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu.
S obzirom da je podnositelj zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu
je postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove
u iznosu od 64,00 KM u roku od 15. dana od dana primitka rješenja.
Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rješenja nije dopušten priziv.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objavljivanja ovog Rješenja.
Broj 01-02-26-042-27 -II/09
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r.
Na osnovu člana 42. tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a),
b) i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07
i 80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretawe postupka privrednih
subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići
bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw,
"AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica
bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw, putem punomoćnika,
advokata Nexada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina,
zaprimqenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv
privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona
Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina,
Konkurencijski savjet, na 106. sjednici održanoj dana 14. juna 2010., je
donio
RJEŠEWE
1. Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000
Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije
Izetbegovića F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw,
"BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3,
72240 Kakaw, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno
društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumwe o postojawu zloupotrebe
dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata,
ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba,
u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao
neosnovan.
2. Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH", službenim
glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazložewe
Konkurencijski savjet je zaprimio, dana 31.12.2009. godine pod brojem:
01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretawe postupka (u daqwem tekstu: Zahtjev)
od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica,
"Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića
F-1, 72240 Kakaw, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakaw, "BUDO EXPORT"
d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brwić 3, 72240 Kakaw (u
daqwem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika, advokata Nexada
Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, u kojem je zahtijevano
od Konkurencijskog savjeta da pokrene postupak protiv privrednog subjekta
Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona Zavidovići, Alije
Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina (u daqwem tekstu:
ŠPD ZDK-a), zbog sumwe o postojawu zloupotrebe dominantnog položaja na
relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i
primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana 10.stav
2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daqwem tekstu: Zakon).
Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog
kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009.
godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a.
Zahtjev za pokretawe postupka
Uvidom u dostavqeni Zahtjev Konkurencijski savjet je utvrdio da isti nije
potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka e)
Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radwama pred
Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio
Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010.
godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili
po zahtjevu Konkurencijskog savjeta i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom
savjetu dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009.
Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, shodno članu 28.stav (3) Zakona,
izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009.
Podnosioci zahtjeva u istom opisuju čiwenično stawe i okolnosti koje su
ih navele na podnošewe Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće:
- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do
2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a.
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva,
dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daqwem
tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni
drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili
iste.
- da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009.godini
ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine,
a za neke od privrednih subjekata i po pet puta mawe. Privrednim subjektima
"AM-MI" d.o.o., Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw, nisu ponuđeni trupci
za 2009.godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zakqučene Ugovore
u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci.
- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne
procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoqiti svoje potrebe, niti
ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni
subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u
2009. godini.
- Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni
subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da
ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom
subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodwe bukovih trupaca
i na taj način direktno je ugrozio poslovawe Podnosioca zahtjeva, koji
su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati
anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd.
- da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da
se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi
trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih
trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašwe međusobno poslovawe.
Međutum, i pored obećawa od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će
Podnosiocima zahtjeva ponuditi boqe uslove nabavke bukovih trupaca, to
se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva
zakqučili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda.
- da su postupawem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci
zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na
privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoqnije
uslove po zakqučenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade
Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih
drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje.
- da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji
su daleko nepovoqniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata,
privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja
1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za
25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćawa
do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osigurawa
plaćawa razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata
za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina u prosječnom mjesečnom
iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH.
- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o opštim
uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji
FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti
isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zakqučewa Ugovora o isporuci
drvnih sortimenata zakqučenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog
privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog
Ugovora mnogo povoqniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni
subjekt ŠPD ZDK-a zakqučio sa Podnosiocima zahtjeva.
- Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom
odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je
Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zakqučen po enormno
povoqnijim uslovima u odnosu na Ugovore zakqučene sa Podnosiocima zahtjeva.
Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze po zakqučenim
Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu isporuku
bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente privrednom
subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga kojim su
privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoqan položaj u
odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884".
Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt
ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje
drvnih sortimenata, ograničavawem tržišta i primjenom različitih uslova
za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva,
u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog
savjeta da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe
dominantnog položaja u smislu člana 10. stav 2) tačka a), b) i c) Zakona,
te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri
sklapawu Ugovora za 2010.godinu imali istovjetne uslove kao i privredni
subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu
ŠPD ZDK-a zakqučivawe Ugovora na vremensko razdobqe od najmawe 5 godina
pod jednaki uslovima utvrđenim u zakqučenom Ugovoru sa privrednim subjektom
"Krivaja 1884" Zavidovići.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili
uz isti, Konkurencijski savjet je ocijenio da nije moguće bez provedenog
postupka utvrditi postojawe povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva
ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine,
donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretawu postupka
(u daqwem tekstu: Zakqučak), radi utvrđivawa povrede člana 10. stav 2.
tačka a), b) i c) Zakona.
U skladu sa članom 33. stav (1) Zakona, Konkurencijski savjet je dana 23.02.2010.
godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavio Zahtjev i Zakqučak
na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a.
Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009
dostavio odgovor na Zakqučak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona,
u kome navodi:
- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca
zahtjeva i smatra da, zakqučivawem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja
1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom
tržištu prodaje drvnih sortimenata,
- da je prema zadwem objavqenom soppštewu Agencije za statistiku BiH, broj
5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u III kvartalu
2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara 358.511 m³
(objavqeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom kvartalu ukupno
je prodano 525.963m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a je kupcu, privrednom
subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio ukupno 5379m³ trupaca
lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009. godine su navedeni iz
razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009.godinu, ali se iz priloženih
podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata, privrednog subjekta
ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u
odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom tržištu Bosne
i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu neće bitno
odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine.
- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom
tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti
u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini
od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno
iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata
trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009. godini,
koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%,
čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu.
- da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI"
d.o.o.Kakaw i "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw nisu ponuđeni trupci u 2009. godini,
nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu
saradwu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, iskqučivo kupovao trupce četinara,
a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakaw je dana 27.02.2009.
godine zakqučen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji
543m³ trupaca četinara.
- takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva
da im je zbog umawenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo
poslovawe i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokzali
te navode, te da postoje i saznawa da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009.
godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz
Federacije BiH i Republike Srpske.
U daqem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim
interesima, Konkurencijski savjet je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao
usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama
Konkurencijskog savjeta, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici
svih strana u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašwewa na Zahtjev.
Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka
u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoqniju poziciju
za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku
mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču
drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač
i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Daqe navode, da
su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulagawu
u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići
osiguravaju određena prava. Shodno navedenom, predstavnici privrednog subjekta
ŠPD ZDK-a smatraju da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor,
utvrđena odlukama pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulagawu, primjenom
tzv. Specijalnih zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog
subjekta ŠPD ZDK-a ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH
koja je vlasnik šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik
privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići.
Nadaqe ističu, da je osnovni razlog smawenih količina isporučenih trupaca
u posqedwem periodu, za sve kupce, bio u smawenom etatu bukovih trupaca
u zadwe četiri godine, što je vidqivo iz dokumentacije u planovima privrednog
subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smawewe se odnosi i na isporuku
bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
Tokom usmene rasprave Konkurencijski savjet je naložio Podnosiocima zahtjeva
da u roku od dvadeset dana dostavi sve zakqučene Ugovore sa privrednim
subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006.godinu, 2007.godinu, 2008.godinu, 2009.godinu
i 2010.godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama isporučenih
trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi original
ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulagawu između Vlade Federacije
BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu "Krivaja
1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zakqučke Vlade ZDK-a
od 10.10.2008. godine
Podnosici zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog savjeta i dostavili
traženu dikumentaciu dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009.
Imajući u vidu naprijed navedene čiwenice, kao i da je za utvrđivawe čiweničnog
stawa potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetqivim tržištima,
Konkurencijski savjet je u smislu člana 39. Zakona, zakazao nastavak usmene
javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u prostorijama Konkurencijskog
savjeta na kojem su prisustvovali opunomoćeni predstavnici svih strana
u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošewa Zahtjeva ili izjašwewa na Zahtjev na usmenoj raspravi
održanoj dana 21.04.2010.
Na zahtjev Konkurencijskog savjeta privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio
ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulagawu između Vlade Federacije BiH
i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zakqučke Vlade ZDK-a od 10.10.2008.
godine.
Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijski savjet je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke
o utvrđivawu relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06),
Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivawu relavantnog tržišta ("Službeni
glasnik BiH", broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni glasnik
BiH", broj 29/02,12/04 i 88/07).
Utvrđivawe i analiza relevantnog tržišta
U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivawu relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10),
relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga
koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim
uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet,
uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije
Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim
uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih
sorimenata (četinari i lišćari).
Relevantno geografsko tržište predstavqa tržište cijele Bosne i Hercegovine,
budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine.
Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavqa tržište
prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine.
Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog
zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u
2008.godini iznosila je :
Tabela 1.
|
Proizvodwa i prodaja u 2008 (m³)
|
Bosna i Hercegovina
|
ŠPD Zavidovići
|
%
|
|
Ukupno prodaja četinari/lišćari
|
3.786.091
|
377.986
|
9,98
|
Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zakqučiti da je tržišno
učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu
Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008.godini.
Član 9.stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavqa da privredni subjekt
ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom
tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom naveenog, Konkurencijski
savjet smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje
drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine
nema dominantan položaj, obzirom da je wegovo tržišno učešće znatno isod
propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih
sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008.godini.
Relevantne čiwenice predmetnog postupka:
Konkurencijski savjet je razmatrao i analizirao dokaze dostavqene od stranke
u postupku, kao i podatke i čiwenice institucija i trećih lica, do kojih
je došao tokom provođewa postupka i utvrdio slijedeće:
- da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje
da se poslovi gospodarewa šumama i šumskim zemqištem prenose sa Federalnog
ministarstva poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva,
a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom
kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarewa
šumama i šumskim zemqištem u nadležnosti kantona,
- da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog
kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna
i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS:
43-01-0367-08 (stari broj:1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog
kantona,
Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj
i zaštita šuma, iskorištavawe šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavawe
šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim mašinama za
industriju, trgovinu i navigaciju itd.
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine
dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulagawu za osnivawe
novog privrednog društva, sačiwenog između ulagača privrednog subjekta
IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila
potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu
6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade
Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada
Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštewa Skupštine u ŠPD ZDK-a, osigurati
isporuku 8.000 m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt "Krivaja
1884",
- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem:
02-26-31817/08 donijela Zakqučak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi
privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquče Ugovor o prodaji drvnih sortimenata,
na period od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići,
pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata
ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006.
godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine.
Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o.
Zavidovići, omogućeno je plaćawe drvnih sortimenata po cijenama koje iznose
80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim
plaćawem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i
to. 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine
u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60
dana od dana izdavawa fakture,
- da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine
donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zakquči
Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima,
- da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor oprodaji
drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008.
godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a
obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000
m³, odnosno godišwe 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara
i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25%
nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima
odgođenog plaćawa uz obezbjeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno
da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i
Vlada ZDK,
- da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno
odgođeno plaćawe uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8
dana po isteku mjeseca plaćawe obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu robu
iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisawu plaćawe iznosa
od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana fakturisawa
iznosa plaćawe iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a i u roku od
90 dana fakturisawa plaćawe iznosa 30,0% fakturisanog iznosa bez PDV-a,
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona,
zakqučio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog
kantona,
- da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008.
godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćawa na način kao što ima privredni
subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini
imao uslove odgođenog plaćawa, uz obezbjeđenu garanciju, i to u roku od
15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu
(npr.Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakaw i "Al-ex" d.o.o. Zenica)
- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih
drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj
V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciqevi i to a) pod 1.) između ostalog,
omogućavawe svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima nabavku šumskih
drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje (avansno plaćawe
ili odgođeno uz obezbjeđewe bankarske garancije). Istom Odlukom nisu propisani
nikakvi detaqni uslovi i načini plaćawa drvnih sortimenata, što je u nadležnosti
kantonalnih šumsko-privrednih društava, odnosno u predmetnom slučaju privrednog
subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za
svaku poslovnu godinu donosio je Odluku o utvrđivawu osnovnih principa
prodaje drvnih sortienata,
- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom
privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD
ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim
cjenovnikom,
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine
na osnovu Odluke o osvajawu Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu
sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodwi i prestruktuirawu industrije
i rudarstva", Konsolidacija rudnika ugqa u Federcaiji BiH i Kosolidacija
"Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Buxetu Federacije BiH za 2009.godinu,
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine
Federacije BiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava
Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija
"Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasirawu po razlici u cijeni drvnih
sortimenata;
- da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zakqučewe Ugovora
sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD ZDK-a,
odnosno isti je potpisan pod daleko povoqnijim uslovima u odnosu na uslove
koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade Federacije
BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma
na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008. godine propisano
da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbjediti isti uslovi
prodaje,
- da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na čiwenice da pojedinim
privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori
za 2009. godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali
da je osnovni razlog ovakvog postupawa od strane privrednog subjekta ŠPD
ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zakqučewe
navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok
je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a,
odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopqenom Ugovoru sa privrednim
subjektom ŠPD ZDK-a,
-da je iz dostavqenih Ugovora za 2009. godinu koji su zakqučeni između
Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidqivo, da su za
pojedine privredne subjekte smawene količine šumskih drvnih sortimenta
u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o.
Kakaw i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zakqučenih Ugovora za 2010. godinu
sa istim privrednim subjektima, može zakqučiti da je došlo do povećawa
količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009.godinu,
- da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO
EXPORT" Žepče imali povećawe ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta
u 2009.godini u odnosu na prethodnu,
- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne
sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji
BiH,
Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih čiwenica i dokaza,
Konkurencijski savjet je utvrdio da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nije zloupotrijebio
dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem
tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana
10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom da isti, nema dominantan
položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata na tržištu BiH.
Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu
prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98% u odnosu na ukupnu prodaju
drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini, što je znatno mawe
od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavqa da jedan privredni subjekt
može da ima dominantan položaj na relevantnom tržištu, u smislu člana 9.
Zakona.
Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno
tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijski savjet je utvrdio da ne
postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta
ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavawem
tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana
10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu
ovog Rješewa.
Troškovi postupka
Odluku o troškovima, Konkurencijski savjet je donio na osnovu odredbi člana
105.stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH.
ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i
to samo troškove dolažewa službenim automobilom na dvije usmene rasprave.
Konkurencijski savjet je odlučoio da prizna troškove dolažewa na usmenu
rasprvu u visuni cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići
od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dava dolažewa na usmenu raspravu.
Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je
postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu
od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješewa.
Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rješewa nije dopuštena žalba.
Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa.
Broj 01-02-26-042- 27 -II/09
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r.
Na osnovu člana 42.tačka c), a u vezi sa članom 10. stav 2. tačka a), b)
i c) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", broj 48/05, 76/07 i
80/09) u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pokretanje postupka privrednih
subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići
bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj,
"AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica
bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3, 72240 Kakanj, putem punomoćnika,
advokata Nedžada Babića, Masarikova 17 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina,
zaprimljenim dana 31.12.2009. godine pod brojem: 01-02-26-042-II/09 protiv
privrednog subjekta, Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" kantona
Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina,
Konkurencijsko vijeće, na 106. sjednici, održanoj dana 14. juna 2010.,
je donijelo
RJEŠENJE
1. Odbija se Zahtjev privrednih subjekta "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb, 72000
Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o. Alije
Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240 Kakanj,
"BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o. Brnjić 3,
72240 Kakanj, protiv privrednog subjekta javno preduzeće "Šumsko privredno
društvo ZE-DO" Kanton Zavidovići, podnesen zbog sumnje o postojanju zloupotrebe
dominantnog položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata,
ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba,
u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji, kao
neosnovan.
2. Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je zaprimilo, dana 31.12.2009. godine pod brojem:
01-02-26-042-II/09, Zahtjev za pokretanje postupka (u daljnjem tekstu:
Zahtjev) od strane privrednih subjekata: "AL-EX" d.o.o. Sarajevska bb,
72000 Zenica, "Secom" d.o.o. Mulići bb, 71300 Visoko, "SILVESTRA" d.o.o.
Alije Izetbegovića F-1, 72240 Kakanj, "AM-MI" d.o.o. Rojin Potok bb, 72240
Kakanj, "BUDO EXPORT" d.o.o. Grabovica bb, 72230 Žepče i "LAZE" d.o.o.
Brnjić 3, 72240 Kakanj (u daljem teksu: Podnosioci zahtjeva), putem punomoćnika,
advokata Nedžada Babića, Masarikova 17, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina,
u kojem je zahtjevano od Konkurencijskog vijeća da pokrene postupak protiv
privrednog subjekta Javno preduzeće "Šumsko privredno društvo ZE-DO" Kantona
Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna i Hercegovina
(u daljnjem tekstu: ŠPD ZDK-a), zbog sumnje o postojanju zloupotrebe dominantnog
položaja na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem
tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana
10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu:
Zakon).
Podnosioci zahtjeva su privredni subjekti koji djeluju na području Zeničko-dobojskog
kantona i bave se kupovinom i preradom drveta. Svake godine pa sve do 2009.
godine su, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a.
Zahtjev za pokretanje postupka
Uvidom u dostavljeni Zahtjev Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti
nije potpun, te je u skladu sa članom 2. tarifni broj 106. stav (1) tačka
e) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa procesnim radnjama
pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06), obavijestio
Podnosioce zahtjeva o obavezi uplate administrativne takse dana 19.01.2010.
godine aktom broj: 01-02-26-042-1-II/2009. Podnosioci zahtjeva su postupili
po zahtjevu Konkurencijskog vijeća i dokaz o uplati iste, dostavili Konkurencijskom
vijeću dana 27.01.2010. godine, aktom broj: 01-02-26-042-2-II/2009.
Potvrda o kompletnom u urednom Zahtjevu, u skladu sa članom, 28.stav (3)
Zakona, izdana je dana 15.02.2010. godine pod brojem: 01-02-26-042-3-II/2009.
Podnosioci zahtjeva u istom opisuju činjenično stanje i okolnosti koje
su ih navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navode slijedeće:
- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, svake godine pa sve do
2009. godine, kontinuirano sklapali ugovore o sukcesivnoj isporuci pilanskih
trupaca sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a.
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a u 2009. godini, Podnosiocima zahtjeva,
dostavio nacrte ugovora o kupoprodaji drvnih sortimenata lišćara (u daljnjem
tekstu: Ugovori), različite od ranijih Ugovora i od Ugovora koji su ponuđeni
drugim privrednim subjektima, zbog čega Podnosioci zahtjeva nisu prihvatili
iste.
- da su Podnosiocima zahtjeva, kao pojedinačnim kupcima, u 2009. godini
ponuđene izuzetno male količine trupaca bukve, u odnosu na prethodne godine,
a za neke od privrednih subjekata i po pet puta manje. Privrednim subjektima
"AM-MI" d.o.o., Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj, nisu ponuđeni trupci
za 2009. godinu, iako su navedeni privredni subjekti imali zaključene Ugovore
u 2008. godini i istima su isporučivani bukovi trupci.
- da sa ovako malim ponuđenim količinama trupaca, imajuću u vidu proizvodne
procese Podnosioca zahtjeva, isti ne mogu zadovoljiti svoje potrebe, niti
ispuniti svoje obaveze prema kupcima. Naročito su u teškom položaju privredni
subjekti, Podnosioci zahtjeva, kojima bukovi trupci nisu ni ponuđeni u
2009.godini.
- Podnosioci zahtjeva ističu da je osnovni razlog koji je opredijelio privredni
subjekt ŠPD ZDK-a, da im ponudi ovako male količine trupaca, odnosno da
ne ponudi bilo kakve količine, je taj, što je novoosnovanom privrednom
subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići, dato 4/5 proizvodnje bukovih trupaca
i na taj način direktno je ugrozio poslovanje Podnosioca zahtjeva, koji
su sada dovedeni u potpuno bezizlaznu sitaciju, jer ne mogu otplaćivati
anuitete podignutih kredita za opremu, zaposlene itd.
- da su Podnosioci zahtjeva tražili od privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da
se ponuđeni Ugovori izmijene i da im se u toku 2009. godine isporuče bukovi
trupci u količinama koje minimalno odgovaraju prosječnim količinama isporučenih
trupaca u protekle tri godine, imajući u vidu dosadašnje međusobno poslovanje.
Međutum, i pored obećanja od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da će
Podnosiocima zahtjeva ponuditi bolje uslove nabavke bukovih trupaca, to
se nije desilo u 2009. godini, iako su u međuvremenu Podnosioci zahtjeva
zaključili ugovore sa svojim kupcima o isporuci svojih proizvoda.
- da su postupanjem privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, na ovakav način, Podnosioci
zahtjeva dovedeni u izuzetno težak i neravnopravan položaj u odnosu na
privredni subjekat "Krivaja 1884" Zavidovići, koji ima enormno povoljnije
uslove po zaključenom Ugovoru, a što je i potpuno suprotno Odluci Vlade
Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine, kojom se za sve kupce šumskih
drvnih sortimenta moraju obezbijediti isti uslovi prodaje.
- da su Podnosioci zahtjeva bili prinuđeni potpisati ponuđene Ugovore koji
su daleko nepovoljniji u odnosu na uslove o isporuci istih sortimenata,
privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK -a, sklopio sa privrednim subjektom "Krivaja
1884" Ugovor za period od čak 6 godina, po cijeni sirovine jeftinije za
25% u odnosu na privredne subjekte, Podnosioce zahtjeva, sa odgodom plaćanja
do 90 dana, te sa garantovanim velikim mjesečnim količinama uz mjeru osiguranja
plaćanja razlike između ugovorene i pune tržišne cijene drvnih sortimenata
za količinu od 8.000 m³ mjesečno za period od 6 godina u prosječnom mjesečnom
iznosu od cca 10.000 KM, koji iznos je obavezna snositi Vlada FBiH.
- da Odluka Vlade Federacije broj 140/08 od 28.02.2008. godine o općim
uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji
FBiH, izričito propisuju da se svim kupcima drvnih sortimenata moraju obezbijediti
isti uslovi, što očito nije poštovano prilikom zaključenja Ugovora o isporuci
drvnih sortimenata zaključenog između privrednog subjekta ŠPD ZDK-a i novoosnovanog
privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići, jer su uslovi iz navedenog
Ugovora mnogo povoljniji u odnosu na uslove iz Ugovora, koje je privredni
subjekt ŠPD ZDK-a zaključio sa Podnosiocima zahtjeva.
- Podnosioci zahtjeva ističu da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u svom pismenom
odgovoru na navedene primjedbe, nikada nije obrazložio razloge, zašto je
Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići, zaključen po
enormno povoljnijim uslovima u odnosu na Ugovore zaključene sa Podnosiocima
zahtjeva. Pored toga, iako Podnosioci zahtjeva redovno izmiruju obaveze
po zaključenim Ugovorima, privredni subjekt ŠPD ZDK-a je obustavio sukcesivnu
isporuku bez ikakvog razloga, a nastavio isporučivati drvne sortimente
privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići. Ovo je još jedan od razloga
kojim su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva dovedeni u nepovoljan
položaj u odnosu na privredni subjekt"Krivaja 1884".
Na osnovu navedenog, Podnosioci zahtjeva smatraju da je privredni subjekt
ŠPD ZDK-a zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje
drvnih sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova
za iste vrste roba, prema privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva,
u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona i traže od Konkurencijskog
vijeća da privrednom subjektu ŠPD ZDK-a izrekne i novčanu kaznu zbog zloupotrebe
dominantnog položaja u smislu člana 10.stav 2) tačka a), b) i c) Zakona,
te da u što kraćem roku donese odluku, kako bi Podnosioci zahtjeva pri
sklapanju Ugovora za 2010. godinu imali istovjetne uslove kao i privredni
subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, odnosno da naloži privrednom subjektu
ŠPD ZDK-a zaključivanje Ugovora na vremensko razdoblje od najmanje 5 godina
pod jednaki uslovima utvrđenim u zaključenom Ugovoru sa privrednim subjektom
"Krivaja 1884" Zavidovići.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju su Podnosioci zahtjeva dostavili
uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog
postupka utvrditi postojanje povreda Zakona, na koje Podnosioci zahtjeva
ukazuju, te je na 102. (stodrugoj) sjednici održanoj dana 16.02.2010. godine,
donio, u skladu sa članom 32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka
(u daljnjem tekstu: Zaključak), radi utvrđivanja povrede člana 10.stav
2. tačka a), b) i c) Zakona.
U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona, Konkurencijsko vijeće je dana 23.02.2010.
godine aktom broj: 01-02-26-042-10-II/2009 dostavilo Zahtjev i Zaključak
na odgovor, privrednom subjektu ŠPD ZDK-a.
Privredni subjekt ŠPD ZDK-a dana 12.03.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-14-II/2009
dostavio odgovor na Zaključak, u smislu člana 33.stav (2) i (3) Zakona,
u kome navodi:
- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a u cijelosti osporava navode Podnosilaca
zahtjeva i smatra da, zaključivanjem Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja
1884" Zavidovići, nije učinio zloupotrebu dominantnog položaja na relevantnom
tržištu prodaje drvnih sortimenata,
- da je prema zadnjem objavljenom saopštenju Agencije za statistiku BiH,
broj 5 od 23.11.2009. godine, utvrđeno da je prodaja trupaca lišćara u
III kvartalu 2009. godine iznosila 167.452 m³, a prodaja trupaca četinara
358.511 m³ (objavljeno na internet stranici www.bhs.ba). Dakle, u ovom
kvartalu ukupno je prodano 525.963 m³ trupaca. Privredni subjekt ŠPD ZDK-a
je kupcu, privrednom subjektu "Krivaja 1884", u istom periodu isporučio
ukupno 5379 m³ trupaca lišćara i četinara. Podaci iz III kvartala 2009.
godine su navedeni iz razloga što nisu dostupni podaci za cijelu 2009.
godinu, ali se iz priloženih podataka može utvrditi da prodaja drvnih sortimenata,
privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u 2009. godini, kupcu, privrednom subjektu
"Krivaja 1884", u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na relevantnom
tržištu Bosne i Hercegovine iznosi 1,02% i da podaci za cijelu 2009.godinu
neće bitno odstupati od podatka za III kvartal 2009. godine.
- da privredni subjekt ŠPD ZDK-a nema dominantan položaj na relevantnom
tržištu Bosne i Hercegovine u smislu člana 10. Zakona, obzirom da je isti
u trećem kvartalu 2009. godine prodao ukupno trupaca četinara u količini
od 32.214,02 m³ i trupaca lišćara u količini od 11.566,27 m³, što ukupno
iznosi 43.780, 00 m³. Dakle, u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata
trupaca i lišćara na relevantnom tržištu Bosne i Hercegovine u 2009.godini,
koja je iznosila 525.963 m³, privredni subjekt ŠPD ZDK-a ima udio oko 8,3%,
čime dokazuje na nema dominantni položaj na relevantnom tržištu.
- da navodi Podnosilaca zahtjeva, da kupcima, privrednom subjektima "AM-MI"
d.o.o.Kakanj i "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj nisu ponuđeni trupci u 2009.godini,
nisu istiniti. Naime, privredni subjekt "AM-MI" d.o.o. je kroz poslovnu
saradnju sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, isključivo kupovao trupce četinara,
a sa kupcem, privrednim subjektom "SILVESTRA" d.o.o. Kakanj je dana 27.02.2009.
godine zaključen Ugovor o prodaji 302 m³ trupaca bukve i Ugovor o prodaji
543m³ trupaca četinara.
- takođe, privredni subjekt ŠPD ZDK-a osporava navode Podnosilaca zahtjeva
da im je zbog umanjenih količina trupaca u 2009.godini direktno ugroženo
poslovanje i da su dovedeni u bezizlaznu situaciji, obzirom da nisu dokazali
te navode, te da postoje i saznanja da su Podnosioci zahtjeva tokom 2009.
godine kupovali trupce bukve i od drugih šumsko-privrednih društava iz
Federacije BiH i Republike Srpske.
U daljem toku postupka, budući da se radi o predmetu sa stranama sa suprotnim
interesima, Konkurencijsko vijeće je, u smislu člana 39. Zakona, zakazao
usmenu javnu raspravu, koja je održana dana 21.04.2010. godine u prostorijama
Konkurencijskog vijeća, na kojoj su prisustvovali opunomoćeni predstavnici
svih strana u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev.
Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su istakli da ne mogu biti stranka
u predmetnom postupku, iz razloga što isti nisu omogućili povoljniju poziciju
za privredni subjekt "Krivaja 1884" Zavidovići, ističući da stranke u postupku
mogu biti samo Vlada Federacije BiH, koja je vlasnik šume iz koje potiču
drvni sortimenti, koji su predmet postupka i Vlada ZDK koja je osnivač
i vlasnik privrednog subjekta "Krivaja 1884" Zavidovići. Dalje navode,
da su Vlada Federacije BiH i Vlada ZDK potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju
u septembru 2008. godine kojim se privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići
osiguravaju određena prava.
U skladu s navedenom, predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a smatraju
da su sva prava na koja Podnosioci zahtjeva ulažu prigovor, utvrđena odlukama
pomenutih vlada i Ugovorom o zajedničkom ulaganju, primjenom tzv. Specijalnih
zakona u procesu privatizacije. Predstavnici privrednog subjekta ŠPD ZDK-a
ističu da moraju provoditi odluke Vlade Federacije BiH koja je vlasnik
šume, kao i odluke Vlade ZDK-a, koja je osnivač i vlasnik privrednog subjekta
"Krivaja 1884" Zavidovići.
Nadalje ističu, da je osnovni razlog smanjenih količina isporučenih trupaca
u posljednjem periodu, za sve kupce, bio u smanjnom etatu bukovih trupaca
u zadnje četiri godine, što je vidljivo iz dokumentacije u planovima privrednog
subjekta ŠPD ZDK-a za protekli period. Isto smanjenje se odnosi i na isporuku
bukovih trupaca privrednom subjektu "Krivaja 1884" Zavidovići.
Tokom usmene rasprave Konkurencijsko vijeće je naložilo Podnosiocima zahtjeva
da u roku od dvadeset dana dostavi sve zaključene Ugovore sa privrednim
subjektom ŠPD ZDK-a i to za 2006. godinu, 2007. godinu, 2008. godinu, 2009.
godinu i 2010. godinu, sa uporednim analizama ugovorenih količina i cijenama
isporučenih trupaca, dok je privrednom subjektu ŠPD ZDK-a naloženo da dostavi
original ili ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade
Federacije BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kojim se privrednom subjektu
"Krivaja 1884" Zavidovići osiguravaju određena prava, kao i zaključke Vlade
ZDK-a od 10.10.2008. godine
Podnosici zahtjeva su postupili po nalogu Konkurencijskog vijeća i dostavili
traženu dokumentaciju dana 11.05.2010. godine aktom broj: 01-02-26-042-22-II/2009.
Imajući u vidu naprijed navedene činjenice, kao i da je za utvrđivanje
činjeničnog stanja potrebno izvršiti dodatne analize, te da se radi o osjetljivim
tržištima, Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 39. Zakona, zakazao
nastavak usmene javne rasprave koji je održan dana 01.06.2010. godine u
prostorijama Konkurencijskog vijeća na kojem su prisustvovali opunomoćeni
predstavnici svih strana u postupku.
Na usmenoj raspravi, strane u postupku su uglavnom ostale pri svojim navodima,
datim prilikom podnošenja Zahtjeva ili izjašnjenja na Zahtjev na usmenoj
raspravi održanoj dana 21.04.2010.
Na zahtjev Konkurencijskog vijeća privredni subjekt ŠPD ZDK-a je dostavio
ovjerenu kopiju Ugovora o zajedničkom ulaganju između Vlade Federacije
BiH i Vlade ZDK iz 2008. godine, kao i zaključke Vlade ZDK-a od 10.10.2008.
godine.
Pravni okvir predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je tokom postupka primijenio odredbe Zakona, Odluke
o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06),
Odluke o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta
("Službeni glasnik BiH" broj 34/10) i Zakona o upravnom postupku BiH ("Službeni
glasnik BiH" broj 29/02,12/04 i 88/07).
Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta
U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relvantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivanju relavantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH" broj 34/10),
relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga
koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim
uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet,
uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije
Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim
uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište proizvoda predmetnog postupka je tržište prodaje drvnih
sorimenata (četinari i lišćari).
Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište cijele Bosne i Hercegovine,
budući da se drvni šumski sortimenti prodaju na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine.
Slijedom navedenog, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja
tržište prodaje drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine.
Na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog
zavoda za statistiku, prodaja drvnih sortimenata (četinari i lišćari) u
2008.godini iznosila je :
Tabela 1.
|
Proizvodnja i prodaja u 2008 (m³)
|
Bosna i Hercegovina
|
ŠPD Zavidovići
|
%
|
|
Ukupno prodaja četinari/lišćari
|
3.786.091
|
377.986
|
9,98
|
Na osnovu podataka navedenih u Tabeli 1., može se zaključiti da je tržišno
učešće privrednog subjekta ŠPD ZDK-a u prodaji drvnih sortimenata na tržištu
Bosne i Hercegovine iznosilo 9,98% u 2008. godini.
Član 9. stav 2) Zakona, propisuje da se pretpostavlja da privredni subjekt
ima dominantan položaj na tržištu roba i/ili usluga, ako na relevantnom
tržištu ima tržišni udio veći od 40%. Slijedom navedenog, Konkurencijsko
vijeće smatra da privredni subjekt ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje
drvnih sorimenata (četinari i lišćari) na teritoriji Bosne i Hercegovine
nema dominantan položaj, obzirom da je njegovo tržišno učešće znatno isod
propisanog praga od 40% i ono iznosi iznosi 9,98% od ukupne prodaje drvnih
sortimenata na nivou Bosne i Hercegovine u 2008. godini.
Relevantne činjenice predmetnog postupka:
Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od
stranke u postupku, kao i podatke i činjenice institucija i trećih lica,
do kojih je došao tokom provođenja postupka i utvrdio slijedeće:
- da član 49. Zakona o šumama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje
da se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem prenose sa Federalnog
ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na kantonalna ministarstva,
a kantonalna ministarstva prenose na šumsko-privredna društva, koja u svakom
kantonu Federacije BiH osniva skupština kantona, tako da su poslovi gospodarenja
šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti kantona,
- da je privredni subjekt Javno preduzeće Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog
kantona d.o.o. Zavidovići, Alije Izetbegovića 25, 72220 Zavidovići, Bosna
i Hercegovina, upisan u registar Opštinskog suda u Zenici pod brojem MBS:
43-01-0367-08 (stari broj: 1-9014) i u 100% je vlasništvu Zeničko-dobojskog
kantona,
Osnovne registrovane djelatnosti privrednog subjekta ŠPD ZDK-a su uzgoj
i zaštita šuma, iskorištavanje šuma, uslužne djelatnosti u šumarstvu i
iskorištavanje šuma, trgovina na veliko drvetom, trgovina na velikoostalim
mašinama za industriju, trgovinu i navigaciju itd.
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 810/08 od dana 24.09.2008. godine
dala saglasnost na prijedlog Ugovora o zajedničkom ulaganju za osnivanje
novog privrednog društva, sačinjenog između ulagača privrednog subjekta
IP Krivaja i privrednog subjekta "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići i odredila
potpisnike navedenog Ugovora u ime Vlade Federacije BiH, te da je u članu
6. navedenog Ugovora uglavnom propisana ista obaveza kao i Odlukom Vlade
Federacije BiH broj:809/08, s tim da je preciznije propisano da će Vlada
Zeničko-dobojskog kantona, koja vrši ovlaštenja Skupštine u ŠPD ZDK-a,
osigurati isporuku 8.000m³ drvnih sortimenata, za novi privredni subjekt
"Krivaja 1884",
- da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona dana 10.10.2008. godine pod brojem:
02-26-31817/08 donijela Zaključak kojim nalaže Nadzornom odboru i Upravi
privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključe Ugovor o prodaji drvnih sortimenata,
na period od 6 godina, sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" Zavidovići,
pod uslovima utvrđenim u Ugovoru, potpisanom između privrednih subjektata
ŠPD ZDK-a i IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, broj: GD 200/06 od dana 04.04.2006.
godine i Aneksu tog Ugovora, broj: GD 297/06 od dana 22.05.2006. godine.
Navedenim Ugovorom iz 2006. godine, privrednom subjektu IP Krivaja d.o.o.
Zavidovići, omogućeno je plaćanje drvnih sortimenata po cijenama koje iznose
80,0%(odnosno 75,0%) od cijena utvrđenih cjenovnikom prodavca, sa odgođenim
plaćanjem, uz obezbjeđenu bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv, i
to 20% avansom za ugovorenu mjesečnu količinu, 55% isporučene količine
u roku od 30 dana od dana fakture i 25% isporučene količine u roku od 60
dana od dana izdavanja fakture,
- da je Nadzorni odbor privrednog subjekta ŠPD ZDK-a dana 04.12.2008. godine
donio Odluku kojom nalaže Upravi privrednog subjekta ŠPD ZDK-a da zaključi
Ugovor sa privrednim subjektom "Krivaja 1884", pod gore navedenim uslovima,
- da je nakon toga, privredni subjekt ŠPD ZDK-a potpisao Ugovor o prodaji
drvnih sortimenata sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" dana 05.12.2008.
godine pod brojem GD-19/08, prema kojem se privredni subjekt ŠPD ZDK-a
obavezao da isporučuje privrednom subjektu "Krivaja 1884" mjesečno 8.000
m³, odnosno godišnje 96.000m³ drvnih sortimenata, od čega 67.200m³ lišćara
i 28.800 m³ četinara, za period od 6 godina, po cijenama u visini 75%(25%
nižim) od utvrđenog cjenovnika privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, pod uslovima
odgođenog plaćanja uz obezbijeđenu bankarsku garanciju. U istom je navedeno
da će razliku visine cijene od po 12,5% snositi Vlada Federacije BiH i
Vlada ZDK,
- da je navedenim Ugovorom, privrednom subjektu "Krivaja 1884" omogućeno
odgođeno plaćanje uz obezbijeđenu bankarsku garanciju i to: u roku od 8
dana po isteku mjeseca plaćanje obračunatog iznosa PDV-a za isporučenu
robu iz prethodnog mjeseca, u roku od 45 dana od dana fakturisanju plaćanje
iznosa od 50% fakturisanog iznosa bez PDV-a, u roku od 60 dana od dana
fakturisanja iznosa plaćanje iznosa od 20% fakturisanog iznosa bez PDV-a
i u roku od 90 dana fakturisanja plaćanje iznosa 30,0% fakturisanog iznosa
bez PDV-a,
- da je privredni subjekt ŠPD ZDK-a pored kupaca iz Zeničko-dobojskog kantona,
zaključio i ugovore o prodaji drvnih sortimenata, i sa kupcima izvan navedenog
kantona,
- da niti jedan drugi kupac privrednog subjekta ŠPD ZDK-a nije imao u 2008.
godini i 2009.godini uslove odgođenog plaćanja na način kao što ima privredni
subjekt "Krivaja 1884", odnosno samo mali broj kupaca je u 2008. godini
imao uslove odgođenog plaćanja, uz obezbijeđenu garanciju, i to u roku
od 15 dana, po isteku mjeseca, za količine isporučene u prethodnom mjesecu
(npr. Energoholz d.o.o.Zenica, "Laze" d.o.o. Kakanj i "Al-ex" d.o.o. Zenica)
- da su Odlukom Vlade Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih
drvnih sortimenata iz državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj
V 140/08 od 24.02.2008. godine navedeni ciljevi i to a) pod 1.) između
ostalog, omogućavanje svim zainteresovanim kupcima, pod istim uslovima
nabavku šumskih drvnih sortimenata; zatim propisani načini i uslovi prodaje
(avansno plaćanje ili odgođeno uz obezbjeđenje bankarske garancije). Istom
Odlukom nisu propisani nikakvi detaljni uslovi i načini plaćanja drvnih
sortimenata, što je u nadležnosti kantonalnih šumsko-privrednih društava,
odnosno u predmetnom slučaju privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, te na osnovu
iste, privredni subjekt ŠPD ZDK-a, za svaku poslovnu godinu donosio je
Odluku o utvrđivanju osnovnih principa prodaje drvnih sortimenata,
- da su prodajne cijene drvnih sortimenata utvrđene važećim cjenovnikom
privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, tako da svi kupci privrednog subjekta ŠPD
ZDK-a imaju iste cijene drvnih sortimenata koje su u skladu sa navedenim
cjenovnikom,
- da je Vlada Federacije BiH Odlukom broj: 225/09 od dana 25.03.2009. godine
na osnovu Odluke o osvajanju Programa utroška sa kriterijumima za raspodjelu
sredstava Tekući grantovi "Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranju industrije
i rudarstva", Konsolidacija rudnika uglja u Federcaiji BiH i Kosolidacija
"Krivaja Zavidovići", utvrđenim u Budžetu Federacije BiH za 2009.godinu,
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije ("Službene novine
FBiH, broj 16/09) dala saglasnost na raspodjelu djela sredstava Federalnog
ministarstva energije, rudarstva i industrije Tekući grantovi-Konsolidacija
"Krivaja Zavidovići", za učešće u finanasiranju po razlici u cijeni drvnih
sortimenata;
- da su tačni navodi Podnosilaca zahtjeva koji se odnose na zaključenje
Ugovora sa privrednim subjektom "Krivaja 1884" i privrednim subjektom ŠPD
ZDK-a, odnosno isti je potpisan pod daleko povoljnijim uslovima u odnosu
na uslove koji su ponuđeni Podnosiocima zahtjeva, iako je Odlukom Vlade
Federacije BiH o opštim uslovima prodaje šumskih drvnih sortimenata iz
državnih šuma na teritoriji Federacije BiH, broj V 140/08 od 24.02.2008.
godine propisano da se za sve kupce šumskih drvnih sortimenta moraju obezbijediti
isti uslovi prodaje,
- da navodi Podnosilaca zahtjeva, koji se odnose na činjenice da pojedinim
privrednim subjektima, Podnosiocima zahtjeva, nisu ni ponuđeni Ugovori
za 2009.godinu od strane privrednog subjekta ŠPD ZDK-a, su tačni, ali da
je osnovni razlog ovakvog postupanja od strane privrednog subjekta ŠPD
ZDK-a je to, što privredni subjekt "AM-MI" d.o.o nije tražio zaključenje
navedenog ugovora za 2009.godinu sa privrednim subjektom ŠPD ZDK-a, dok
je privredni subjekt "LAZE" d.o.o dužnik privrednog subjekta ŠPD ZDK-a,
odnosno nije ispoštovao obaveze po prethodno sklopljenom Ugovoru sa privrednim
subjektom ŠPD ZDK-a,
-da je iz dostavljenih Ugovora za 2009. godinu koji su zaključeni između
Podnosilaca zahtjeva i privrednog subjekta ŠPD ZDK-a vidljivo, da su za
pojedine privredne subjekte smanjene količine šumskih drvnih sortimenta
u odnosu na prethodne godine npr. za privredne subjekte "SILVESTRA" d.o.o.
Kakanj i "AL-EX" d.o.o. Zenica, dok se iz zaključenih Ugovora za 2010.godinu
sa istim privrednim subjektima, može zaključiti da je došlo do povećanja
količine šumskih drvnih sortimenta u odnosu na 2009. godinu,
- da su Podnosioci zahtjeva, privredni subjekti "Secom" Visoko i "BUDO
EXPORT" Žepče imali povećanje ugovorenih količina šumskih drvnih sortimenta
u 2009.godini u odnosu na prethodnu,
- da su privredni subjekti, Podnosioci zahtjeva, kupovali šumske drvne
sortimente i od drugih šumskih privrednih društava na cijeloj teritoriji
BiH,
Uzimajući u obzir sve ranije navedeno, a na bazi utvrđenih činjenica i
dokaza, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da privredni subjekt ŠPD ZDK-a
nije zloupotrijebio dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih
sortimenata, ograničavanjem tržišta i primjenom različitih uslova za iste
vrste roba, u smislu člana 10. stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, obzirom
da isti, nema dominantan položaj na relevantnom tržištu prodaje drvnih
sortimenata na tržištu BiH. Naime, tržišno učešće privrednog subjekta ŠPD
ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata iznosi svega 9,98%
u odnosu na ukupnu prodaju drvnih sortimenata na teritoriji BiH, u 2008.godini,
što je znatno manje od propisanog praga od 40%, kojim se pretpostavlja
da jedan privredni subjekt može da ima dominantan položaj na relevantnom
tržištu, u smislu člana 9. Zakona.
Cijeneći sve navode i dokaze koji su utvrđeni u postupku kako pojedinačno
tako i u međusobnoj povezanosti, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ne
postoji zloupotreba dominantnog položaja od strane privrednog subjekta
ŠPD ZDK-a na relevantnom tržištu prodaje drvnih sortimenata, ograničavanjem
tržišta i primjenom različitih uslova za iste vrste roba, u smislu člana
10.stav 2. tačka a), b) i c) Zakona, zbog čega je odlučio kao u dispozitivu
ovog Rješenja.
Troškovi postupka
Odluku o troškovima, Konkurencijsko vijeće je donijelo na osnovu odredbi
člana 105. stav 2.i 3. Zakona o upravnom postupku BiH.
ŠPD ZDK-a podnio je zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 213,20 KM i
to samo troškove dolaženja službenim automobilom na dvije usmene rasprave.
Konkurencijsko vijeće je odlučilo da prizna troškove dolaženja na usmenu
raspravu u visuni cijene autobuske karte na relaciji Sarajevo-Zavidovići
od 17,00 KM, što ukupno iznosi 64,00 KM za dva dolaženja na usmenu raspravu.
Sobzirom da je podnosilac zahtjeva izazvao postupak, a na čiju štetu je
postupak okončan, dužan je ŠPD-ZDK-a nadoknaditi opravdane troškove u iznosu
od 64,00KM u roku od 15. dana od dana prijema rješenja.
Pouka o pravnom lijeku
Protiv ovog Rješenja nije dopuštena žalba.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja.
Broj 01-02-26-042- 27 -II/2009
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r.
Na osnovi članka 42. stavka (1) točke b), a u vezi sa člankom 4. stavka
(1) Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09)
u postupku pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora
o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim
bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka,
na osnovu članka 4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka
4. stavka (1), podnesenog od strane gospodarskog subjekta International
Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, putem
punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka,
zaprimljenom dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijsko
vijeće, na 106. (stošestoj) sjednici održanoj 14. lipnja 2010. godine,
donijelo je
RJEŠENJE
(1) Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po Zahtjevu
gospodarskog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića
8, 78000 Banja Luka, na osnovu članka 5. stavka (1) Zakona o konkurenciji.
2) Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.prosinca 2009. godine i
isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa člankom 6. stavkom (2) i (5)
Zakona o konkurenciji.
3) Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem 01-01-26-001-II/10
zaprimilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu:
Zahtjev) Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i
brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru
Kliničkog centra Banja Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa člankom
4. stavka (3) i člancima 5., 6. i 29., a u smislu članka 4. stavka (1)
Zakona o konkurenciji (u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od
strane gospodarskog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana
Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva
ili IMC) putem punomoćnika, odvjetnika Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva
4, 78000 Banja Luka.
Gospodarski subjekt International Medical Centers d.o.o. registriran je
u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese
i djelatnosti gospodarskog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog
suda u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28. siječnja 2009. godine.
Osnivač gospodarskog subjekta IMC je gospodarski subjekt Euromedic Diagnostics
B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daljnjem tekstu:
EMD), privatno poduzeće sa ograničenom odgovornošću, sa registriranim sjedištem
u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009.
godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Gospodarski subjekti EMD i
IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi
o gospodarskim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Gospodarski
subjekt IMC u cilju realiziranja Ugovora organizirati će se u zdravstvenu
ustanovu i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju.
Zahtjev za pokretanje postupka
Uvidom u zaprimljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti
nije kompletan, u smislu članka 29. stavka (2) Zakona i člankaa 2. tarifni
broj 106. stavka (1) točka b) Odluke o visini administrativnih pristojbi
u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik
BiH", broj 30/06), te u skladu sa člankom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće
zatražilo je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10.
Zahtjev je dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10
i aktom broj: 01-01-26-001-3-II/10.
Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, u skladu s člankom 29. stavka
(3), izdana je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10.
Podnositelj Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje
su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi sljedeće:
- da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između
sljedećih ugovornih strana:
-
Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo
zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja
i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na temelju ovlaštenja Zaključka
Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine
("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu:
Republika Srpska),
-
Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave
Korde br.8, 78 000 Banja Luka (u daljnjem: tekstu Fond),
-
Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravna osoba osnovana
u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrirano kao zdravstvena ustanova
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike
Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine,
-
Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija,
privatno poduzeće, registrirano u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj registra
27289621.
-
International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja
Luka.
- da će se realiziranjem predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje
novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja
Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje,
rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane gospodarskog
subjekta IMC,
- da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obvezu Republike
Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski
subjekt IMC ispunjava sve obveze iz Ugovora,
- da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u
obvezi da izvrši gospodarski subjekt IMC.
Slijedom navedenog, Podnositelj zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća
da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane članka
5. točke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji,
navodeći da su ispunjeni uvjeti iz članka 4.stavka (3) Zakona, obzirom
da bi se realiziranjem navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog
od tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo
do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog
i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udjel
koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna
za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije
u bitnom dijelu predmetnih usluga.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnositelj zahtjeva dostavio
uz isti, Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da nije moguće bez provedenog
postupka utvrditi pojedinačno izuzeće Ugovora koje Podnositelj zahtjeva
traži, te je na 105. (stopetoj) sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine
donijelo, u skladu sa člankom 32. stavka (2) Zakona, Zaključak o pokretanju
postupka (u daljnjem tekstu: Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća
od zabrane sporazuma u smislu članka 4. stavka (1) Zakona.
U skladu sa člankom 33.stavka (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana
15.04.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak
Podnositelju zahtjeva.
Utvrđivanje i analiza mjerodavnog tržišta
U skladu sa člankom 3. Zakona i čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br.
34/10) mjerodavno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili
usluga koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod
prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu osobito njihove bitne značajke,
kvalitet, uobičajnu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene.
Mjerodavno zemljopisno tržište obuhvaća cjelokupan ili značajan dio teritorija
Bosne i Hercegovine na kojoj gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim
uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim
zemljopisnim tržištima.
Mjerodavno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište
oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga
teleterapije i brahiterapije (u daljnjem tekstu: Usluga).
Mjerodavno zemljopisno tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući
da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano
načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike
Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik
RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09).
U skladu s navedenim, mjerodavno tržište predmetnog postupka predstavlja
tržište oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih
usluga teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja
Republike Srpske.
Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom
liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica
sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek
druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne
tumore radioterapijom.
U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju.
Prema tome, tržišni udjel, sudionika Ugovora jednak je nuli, jer sudionici
Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni
i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom.
Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo
nezahvalno definirati tržišne udjele, Podnositelj zahtjeva procjenjuje
da, u ovom trenutku, najveći tržišni udjel u liječenju malignih tumora
radioterapijom može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta
u Sarajevu, s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje
malignih tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije
institucije odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj
Luci, još uvijek ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri.
Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora
i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i
rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu
da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou.
Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem
2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu,
tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet
od oko 2000 pacijenata godišnje.
Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i
Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama
Podnositelja zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge
radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje.
Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo,
Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće
od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za
radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata
godišnje.
Mjerodavne činjenice predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od
strane Podnositelja zahtjeva i došlo je do sljedećeg:
-da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sustava zdravstvene zaštite
u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga
koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine
da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realiziranjem projekata primjenom
modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership),
- da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06
od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06)
od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom
o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka
i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje,
- da je gospodarski subjekt EMD formirao svojeu pravnu osobu, kćerku kompaniju
u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizirati
kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uvjet
formiranja pravne osobe u Republici Srpskoj,
- da je Fond 24. ožujka 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj:09-2205/08
("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja o nabavci broj
09-2205/08 od 28. travnja 2008. godine ("Službeni glasnik BiH" broj 34/08)
za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije
onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra
Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, gospodarskom subjektu
EMD,
- da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008.
godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru
Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču gospodarskom
subjektu EMD,
- da je dana 02. prosinca 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između
Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, gospodarskog subjekta
EMD i gospodarskog subjekta IMC,
- realiziranjem Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju
koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući:
izvođenje radova od strane gospodarskog subjekta IMC na izgradnji novog
objekta - Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat,
zatim nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom
opremom i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog
u operativni rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja
građevinske dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih
za kontinurano pružanje Usluga od strane gospodarskog subjekta IMC, te
upravljanje istim. Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest)
godina od datuma prve Usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi u istom.
Mjesečno plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje gospodarski
subjekt IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun gospodarskog subjekta
IMC.
- da članak 5. točka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike
Srpske i Fonda, da tijekom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko gospodarski
subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora,
- da je ograničenje koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija gospodarskog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u
obavezi da izvrši isti.
-da predmetni Ugovor počinje datumom učinkovitosti i ostaje na snazi 15
(petnaest) godina od datuma prve usluge koju gospodarski subjekt IMC obezbjedi
u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje,
-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti
o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor
za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest
godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo
trajanje,
-da su ugovorne strane suglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za
još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi
Ugovora od strane ugovornih strana,
- da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor
o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za
radioterapiju.
- da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog
centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka
i stvaranje uvjeta za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim
i unutrašnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim
pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje
radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van
Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog
visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi
doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom suvremene
visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju.
- da bi realiziranjem predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički
najsuvremenijeg centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja
u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim
bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini,
kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima
bio omogućen pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje
koje je predviđeno člankom 5. točkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno
je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija gospodarskog
subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na temelju
kojeg bi gospodarski subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog,
odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opću korist potrošača.
Također, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja
konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju
grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim
specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz
članka 5. točka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa člankom 6. Zakona.
Iste odredbe navedenog članka propisuju da pojedinačno izezeće ne može
trajati duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo
produžiti za najviše 5 (pet )godina, tj. kako je odlučeno u izreci dispozitiva
predmetnog Rješenja pod točkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice
u predmetnom postupku.
Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje
predviđeno člankom 5. točkom 5.13. Ugovora, za koje Podnositelj zahtjeva
traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa člankom 4. stavka (1) Zakona, Konkurencijsko
vijeće smatra da isto neće dovesti do sprječavanja, ograničavanja i narušavanja
tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu pružanja specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja
Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. stavka
(3) Zakona, odnosno realiziranjem predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja
usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja,
pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udjel koristi koja iz njih proizilazi,
a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju
isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga.
Nakon sagledavanja svih mjerodavnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće
je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja.
Administrativna pristojba
Podnositej Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa člankom 2. tarifni broj
107. stavka 1) pod a) Odluke o visini administrativnih pristojbi u vezi
s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH",
broj 30/06) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu
od 2.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Pouka o pravnom lijeku
Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljen priziv.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja.
Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. lipnja 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, v. r.
Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4. stav (1) Zakona
o konkurenciji ("Službeni lasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku
pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivawu
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, na osnovu
člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1),
podnesenog od strane privrednog subjekta International Medical Centers
d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka, putem punomoćnika, advokata
Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Bawa Luka, zaprimqenom dana 25.01.2010.
godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijski savjet, na 106. (stošestoj)
sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donio je
RJEŠEWE
(1) Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivawu
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, po Zahtjevu
privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića
8, 78000 Bawa Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji.
2) Predmetno izuzeće počiwe da važi od dana 02. decembra 2009. godine i
isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5)
Zakona o konkurenciji.
3) Ovo Rješewe je konačno i biće objavqeno u "Službenom glasniku BiH", službenim
glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazložewe
Konkurencijski savjet je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10
primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daqwem tekstu: Zahtjev)
Ugovora o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije
onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra
Bawa Luka (u daqwem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i članovima
5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji (u daqwem
tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta International
Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa Luka (u daqwem
tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika, advokata Stevana
Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Bawa Luka.
Privredni subjekt International Medical Centers d.o.o. registrovan je u
Osnovnom sudu u Bawa Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i djelatnosti
privrednog subjekta IMC, izvršena je rješewem Osnovnog suda u Bawoj Luci
pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine. Osnivač privrednog
subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat
123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daqwem tekstu: EMD), privatna kompanija
sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim sjedištem u Amsterdamu, kod
Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana 09.06.2009. godine, 34119214
od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti EMD i IMC u predmetnom Ugovoru
su jedna ugovorna strana, iz razloga što se radi o privrednim društvima
u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni subjekt IMC u ciqu realizacije
Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu i u wegovom sastavu će biti
Centar za radioterapiju.
Zahtjev za pokretawe postupka
Uvidom u dostavqeni Zahtjev, Konkurencijski savjet je utvrdilo da isti
nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj
106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa
procesnim radwama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH",
broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijski savjet zatražio
je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je
dopuwen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom
broj: 01-01-26-001-3-II/10.
Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana
je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10.
Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje čiwenično stawe i okolnosti koje su
ga navele na podnošewe Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće:
- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivawu
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između slijedećih
ugovornih strana:
-
Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo
zdravqa i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa ministar zdravqa
i socijalne zaštite, prof. dr. Ranko Škrbić na osnovu ovlaštewa Zakqučka
Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine
("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daqwem tekstu: Republika
Srpska),
-
Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, Bawa Luka, ul. Zdrave Korde
br.8, 78 000 Bawa Luka (u daqem: tekstu Fond),
-
Klinički centar Bawa Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano u
skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova
Republike Srpske (u daqwem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike
Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine,
-
Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija,
privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj
registra 27289621.
-
International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavqevića 8, 78000 Bawa
Luka.
- da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbjediti izgradwa i opremawe
novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka.
Izvođewe radova na izgradwi navedenog Centra, zatim opremawe, rukovođewe
i upravqawe istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog subjekta IMC,
- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike
Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni
subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora,
- da je ograničewe koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi
da izvrši privredni subjekt IMC.
Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog savjeta
da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana
5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji,
navodeći da su ispuweni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da bi
se realizacijom navedenog Ugovora, obezbjedila izgradwa jednog od tehnički
najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa
usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog i ekonomskog
razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio koristi koja
iz wih proizilazi, a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizawe
svojih ciqeva i ne omogućavaju iskqučivawe konkurencije u bitnom dijelu
predmetnih usluga.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio
uz isti, Konkurencijski savjet
je ocijenio da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno
izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj)
sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom
32. stav (2) Zakona, Zakqučak o pokretawu postupka (u daqwem tekstu: Zakqučak)
radi utvrđivawa pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u smislu člana
4. stav (1) Zakona.
U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko savjet je dana 15.04.2010.
godine aktom broj: 01-01-26-001-10-II/2010 dostavo Zakqučak Podnosiocu
zahtjeva.
Utvrđivawe i analiza relevantnog tržišta
U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivawu relevantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivawu relevantnog tržišta, ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10)
relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga
koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjewivim, pod prihvatqivim
uslovima, imajući u vidu naročito wihove bitne karakteristike, kvalitet,
uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije
Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti đeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoqno ujednačenim
uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište
oblikovawa i finansirawa novih centara za pružawe specijalizovanih usluga
teleterapije i brahiterapije.(u daqwem tekstu: Usluga).
Relevantno geografsko tržište predstavqa tržište Republike Srpske, budući
da je korištewe specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano
načinom korištewa prava iz obaveznog zdravstvenog osigurawa Republike Srpske,
u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osigurawu RS ( "Službeni glasnik RS"
broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) .
Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavqa tržište
oblikovawa i finansirawa novih centara za pružawe specijalizovanih usluga
teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa
Republike Srpske.
Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom
liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica
sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek
druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne
tumore radioterapijom.
U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju.
Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici
Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravqaju niti jednom klinikom u Bosni
i Hercegovini koja se bavi liječewem malignih tumora radioterapijom.
Obzirom da se radi o tržištu liječewa teških bolesti na kojem je vrlo nezahvalno
definisati tržišne uđele, Podnosilac zahtjeva procjewuje da, u ovom trenutku,
najveći tržišni udio u liječewu malignih tumora radioterapijom može imati
Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu, s obzirom
da je ona najveća i najstarija institucija za liječewe malignih tumora
radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije
odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Bawoj Luci, još uvijek
ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri.
Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora
i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počiwu da rade u 8 sati ujutro i rade
do 22 sata (što je maksimalno opterećewe qudstva i opreme) i mogu da obrade
oko 2000 pacijenata na godišwem nivou.
Klinički centar Tuzla je počeo sa pružawem usluga radioterapije krajem
2009. godine. Wegova opremqenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu,
tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet
od oko 2000 pacijenata godišwe.
Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i
Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišwe, a prema procjenama
Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Bawa Luka bi mogao da pruža usluge
radioterapije za oko 2000 pacijenata godišwe.
Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo,
Tuzla i Bawaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće od
oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za radioterapiju
mogao bi da pruža usluge liječewa za oko 2000 pacijenata godišwe.
Relevantne čiwenice predmetnog postupka
Konkurencijsko savjet je razmatralo i analiziralo dokaze dostavqene od
strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do sqedećeg:
-da je radi razvoja i podržavawa Vladinog sistema zdravstvene zaštite u
Republici Srpskoj, poboqšawa pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga koje
se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine
da ukquči i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primjenom
modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership),
- da je Vlada Republike Srpske donijela Zakqučak broj: 04/1-012-2576/06
od 21.12.2006. godine objavqen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06)
od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom
o potrebi izgradwe Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Bawa Luka
i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti wegove izgradwe,
- da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju
u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati
kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov
formirawa pravnog lica u Republici Srpskoj,
- da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještewe o nabavci broj:
09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještewa o
nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik BiH"
broj 34/08) za Projekat obezbjeđivawa specijalizovane usluge teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru
Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom
subjektu EMD,
- da je Fond svojom Odlukom o dođeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008.
godine dođelio u govor o obezbjeđivawu specijalizovane usluge teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru
Kliničkog centra Bawa Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom
subjektu EMD,
- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivawu
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Bawa Luka, između Republike
Srpske, Fonda, Kliničkog centara Bawa Luka, privrednog subjekta EMD i privrednog
subjekta IMC,
- realizacijom Ugovora obezbjedilo bi se pružawe specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju
koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Bawa Luka i to ukqučujući:
izvođewe radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradwi novog objekta
- Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemqe i sprat, zatim
nabavku, opremawe Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom
i namještajem potrebnim za pružawe usluga, te puštawem istog u operativni
rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijawa građevinske
dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano
pružawe Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravqawe istim. Pružawe
Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od datuma prve
Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno plaćawe Usluga
Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt IMC biće obezbjeđeno
od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC.
- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike
Srpske i Fonda, da tokom trajawa Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Bawa Luka, ukoliko privredni
subjekt IMC ispuwava sve obaveze iz Ugovora,
- da je ograničewe koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi
da izvrši isti.
-da predmetni Ugovor počiwe datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15 (petnaest)
godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u Centru
za radioterapiju: Inicijalno trajawe,
-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti
o produžewu Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor
za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest
godina), svaki produženi termin će se u daqwem tekstu javiti kao: produženo
trajawe,
-da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produžewa Ugovora za
još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršewa odredbi
Ugovora od strane ugovornih strana,
- da nakon isteka inicijalnog trajawa, ukoliko se ne postigne dogovor o
produžewu Ugovora, Klinički centar Bawa Luka će preuzeti Centru za radioterapiju.
- da je ciq projekta izgradwe Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog
centra Bawa Luka unapređewe medicinske nauke, obrazovawe domaćih stručwaka
i stvarawe uslova za pružawe visokokvalitetne radioterapije vawskim i unutarwim
ozračivawem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboqelim pacijentima bi
se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječewe radioterapijom,
smawewe troškova na globalnom nivou za liječewe van Republike Srpske, te
zapošqavawe oko 35 radnika i edukovawe vlastitog visokog i sredwe obrazovnog
kadra. S druge strane, ova investicija bi doprinijela poboqšawu tehničko-tehnološkog
nivoa društva primjenom savremene visoke tehnologije koja se koristi u
centrima za radioterapiju.
- da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradwe jednog od tehnički
najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređewa
u pružawu specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim
bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini,
kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima
bio omogućen pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi. Ograničewe koje
je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno je, kako
bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog
subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu
kojeg bi privredni subjekt IMC obezbjedio sigurnost za povrat uloženog,
odnosno obezbjedio bi izvršewe predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača.
Takođe, ograničewe predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do iskqučewa
konkurencije u bitnom dijelu pružawa specijalizovanih usluga teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi iskqučivo na teritoriju
grada Bawa Luka, odnosno ista usluga se i daqe može pružati u svim ostalim
specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini.
Slijedom navedenog, Konkurencijski savjet je utvrdio da ograničewe iz člana
5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona. Iste
odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati
duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti
za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog
Rješewa pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne čiwenice u predmetnom
postupku.
Analizirajući sve navedene čiwenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničewe
predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva
traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijski
savjet smatra da isto neće dovesti do sprečavawa, ograničavawa i narušavawa
tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružawa specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osigurawa
Republike Srpske, obzirom da su ispuweni uslovi propisani članom 4. stav
(3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređewa
usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja,
pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz wih proizilazi,
a koji nameću samo ograničewa neophodna za postizawe ciqeva i ne omogućavaju
iskqučivawe konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga.
Nakon sagledavawa svih relevantnih čiwenica i dokaza Konkurencijski savjet
je odlučio kao u dispozitivu ovog Rješewa.
Administrativna taksa
Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješewe, u skladu sa članom 2. tarifni broj
107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim
radwama pred Konkurencijskim savjetom ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06)
je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM
u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine.
Pouka o pravnom lijeku
Ovo Rješewe konačno i protiv istog nije dozvoqena žalba.
Nezadovoqna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavqivawa ovog Rješewa.
Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr Stjepo Prawić, s. r.
Na osnovu člana 42. stav (1) tačke b), a u vezi sa članom 4.stav (1) Zakona
o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) u postupku
pokrenutom po Zahtjevu za pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, na osnovu
člana 4. stav (3) i članova 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1),
podnesenog od strane privrednog subjekta International Medical Centers
d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja Luka, putem punomoćnika, advokata
Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, Banja Luka, zaprimljenom dana 25.01.2010.
godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10, Konkurencijsko vijeće, na 106. (stošestoj)
sjednici održanoj 14. juna 2010. godine, donijelo je
RJEŠENJE
(1) Utvrđuje se dopuštenim pojedinačno izuzeće od zabrane Ugovora o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, po Zahtjevu
privrednog subjekta International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića
8, 78000 Banja Luka, na osnovu člana 5. stav (1) Zakona o konkurenciji.
2) Predmetno izuzeće počinje da važi od dana 02.decembra 2009. godine i
isto će trajati 5 (pet) godina, u skladu sa članom 6. stavom (2) i (5)
Zakona o konkurenciji.
3) Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH",
službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
Konkurencijsko vijeće je dana 25.01.2010. godine pod brojem: 01-01-26-001-II/10
primilo Zahtjev za pojedinačno izuzeće od zabrane (u daljnjem tekstu: Zahtjev)
Ugovora o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije
onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra
Banjoj Luka (u daljnjem tekstu: Ugovor), u vezi sa članom 4. stav (3) i
članovima 5., 6. i 29., a u smislu člana 4. stav (1) Zakona o konkurenciji
(u daljnjem tekstu: Zakon). Zahtjev je podnesen od strane privrednog subjekta
International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja
Luka (u daljnjem tekstu: Podnosilac zahtjeva ili IMC) putem punomoćnika,
advokata Stevana Dimitrijevića, Gundulićeva 4, 78000 Banja Luka.
Privredni subjekt International Medical Centers d.o.o. registrovan je u
Osnovnom sudu u Banjoj Luci, pod brojem U/I 2587/99. Promjena adrese i
djelatnosti privrednog subjekta IMC, izvršena je rješenjem Osnovnog suda
u Banjoj Luci pod brojem: 071-0-Reg-08-002618 28.januara 2009. godine.
Osnivač privrednog subjekta IMC je privredni subjekt Euromedic Diagnostics
B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija (u daljnjem tekstu:
EMD), privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću, sa registrovanim
sjedištem u Amsterdamu, kod Trgovinske komore, broj registra 27289621 dana
09.06.2009. godine, 34119214 od dana 20.05.2008. godine. Privredni subjekti
EMD i IMC u predmetnom Ugovoru su jedna ugovorna strana, iz razloga što
se radi o privrednim društvima u međusobnom odnosu "majka i kćerka". Privredni
subjekt IMC u cilju realizacije Ugovora organizovaće se u zdravstvenu ustanovu
i u njegovom sastavu će biti Centar za radioterapiju.
Zahtjev za pokretanje postupka
Uvidom u dostavljeni Zahtjev, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da isti
nije kompletan, u smislu člana 29. stav (2) Zakona i člana 2. tarifni broj
106. stav (1) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi sa
procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH",
broj 30/06), te u skladu sa članom 31. Zakona, Konkurencijsko vijeće zatražilo
je dopunu, dana 01.02.2010. aktom broj: 01-01-26-001-1-II/10. Zahtjev je
dopunjen dana 12.02.2010. godine aktom broj: 01-01-26-001-2-II/10 i aktom
broj: 01-01-26-001-3-II/10.
Potvrda o kompletnom i urednom Zahtjevu, shodno članu 29. stav (3), izdana
je dana 15.03.2010. godine, aktom broj: 01-01-26-001-4-II/10.
Podnosilac Zahtjeva u istom opisuje činjenično stanje i okolnosti koje
su ga navele na podnošenje Zahtjeva i uglavnom navodi slijedeće:
- da je dana 02.decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između
slijedećih ugovornih strana:
-
Republika Srpska, koju zastupa Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo
zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koju zastupa Ministar zdravlja
i socijalne zaštite, prof.dr.Ranko Škrbić na osnovu ovlaštenja Zaključka
Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2576/06 od dana 21.12.2006. godine
("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 127/06)-(u daljnjem tekstu:
Republika Srpska),
-
Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Banja Luka, ul. Zdrave
Korde br.8, 78 000 Banja Luka (u daljem: tekstu Fond),
-
Klinički centar Banja Luka, ul. Dvanaest beba bb, pravno lice osnovano
u skladu sa zakonima Republike Srpske, registrovano kao zdravstvena ustanova
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: KCBL), čiji je osnivač Vlada Republike
Srpske, po odluci Vlade broj 02-280 od 20.06.1994. godine,
-
Euromedic Diagnostics B.V. Fred.Roeskestraat 123, 107 EE, Amsterdam, Holandija,
privatna kompanija, registrovana u Trgovinskoj komori Amsterdama, broj
registra 27289621.
-
International Medical Centers d.o.o., Bana Milosavljevića 8, 78000 Banja
Luka.
- da će se realizacijom predmetnog Ugovora obezbijediti izgradnja i opremanje
novog objekta, Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja
Luka. Izvođenje radova na izgradnji navedenog Centra, zatim opremanje,
rukovođenje i upravljanje istim, bilo bi obezbjeđeno od strane privrednog
subjekta IMC,
- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike
Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni
subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora,
- da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi
da izvrši privredni subjekt IMC.
Slijedom navedenog, Podnosilac zahtjeva traži od Konkurencijskog vijeća
da donese odluku, kojom bi odobrio pojedinačno izuzeće od zabrane člana
5. tačke 5.13. predmetnog Ugovora, u skladu sa Zakonom o konkurenciji,
navodeći da su ispunjeni uslovi iz člana 4.stav (3) Zakona, obzirom da
bi se realizacijom navedenog Ugovora, obezbijedila izgradnja jednog od
tehnički najmodernijih centara za radioterapiju u regionu, što bi dovelo
do unapređenja usluga unutar Bosne i Hercegovine, kao i promociji tehničkog
i ekonomskog razvoja, pri čemu bi potrošačima bio omogućen pravičan udio
koristi koja iz njih proizilazi, a koji nameću samo ograničenja neophodna
za postizanje svojih ciljeva i ne omogućavaju isključivanje konkurencije
u bitnom dijelu predmetnih usluga.
Analizirajući Zahtjev i dokumentaciju koju je Podnosilac zahtjeva dostavio
uz isti, Konkurencijsko vijeće
je ocijenilo da nije moguće bez provedenog postupka utvrditi pojedinačno
izuzeće Ugovora koje Podnosilac zahtjeva traži, te je na 105. (stopetoj)
sjednici održanoj dana 15.04.2010. godine donijelo, u skladu sa članom
32. stav (2) Zakona, Zaključak o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu:
Zaključak) radi utvrđivanja pojedinačnog izuzeća od zabrane sporazuma u
smislu člana 4. stav (1) Zakona.
U skladu sa članom 33.stav (1) Zakona Konkurencijsko vijeće je dana 15.04.2010.
godine aktom broj:01-01-26-001-10-II/2010 dostavilo Zaključak Podnosiocu
zahtjeva.
Utvrđivanje i analiza relevantnog tržišta
U skladu sa članom 3. Zakona i članovima 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog
tržišta ("Službeni glasnik BiH", br.18/06) i Odluke o izmjenama i dopunama
odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", br. 34/10)
relevantno tržište se određuje kao tržište određenih proizvoda i/ili usluga
koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim
uslovima, imajući u vidu naročito njihove bitne karakteristike, kvalitet,
uobičajnu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene.
Relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupnu ili značajan dio teritorije
Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili
kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jednakim ili dovoljno ujednačenim
uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim
geografskim tržištima.
Relevantno tržište proizvoda i/ili usluga predmetnog postupka je tržište
oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga
teleterapije i brahiterapije.(u daljnjem tekstu: Usluga).
Relevantno geografsko tržište predstavlja tržište Republike Srpske, budući
da je korištenje specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije determinirano
načinom korištenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Republike
Srpske, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju RS ( "Službeni glasnik
RS" broj 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09, 106/09) .
Shodno navedenom, relevantno tržište predmetnog postupka predstavlja tržište
oblikovanja i finansiranja novih centara za pružanje specijalizovanih usluga
teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja
Republike Srpske.
Jedina specijalizovana ustanova u Bosni i Hercegovini koja je radioterapijom
liječila maligne tumore, bila je Klinika za onkologiju Kliničkog centra
Univerziteta u Sarajevu. Krajem 2009. godine otvorena je Plava bolnica
sa radioterapijom, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, koja je tek
druga ustanova u Bosni i Hercegovini koja specijalizovano liječi maligne
tumore radioterapijom.
U Republici Srpskoj ne postoji niti jedna specijalizovana klinika za radiologiju.
Prema tome, tržišni udio, učesnika Ugovora jednak je nuli, jer učesnici
Ugovora ne posjeduju odnosno ne upravljaju niti jednom klinikom u Bosni
i Hercegovini koja se bavi liječenjem malignih tumora radioterapijom.
Obzirom da se radi o tržištu liječenja teških bolesti na kojem je vrlo
nezahvalno definisati tržišne udjele, Podnosilac zahtjeva procjenjuje da,
u ovom trenutku, najveći tržišni udio u liječenju malignih tumora radioterapijom
može imati Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univeziteta u Sarajevu,
s obzirom da je ona najveća i najstarija institucija za liječenje malignih
tumora radioteraopijom u Bosni i Hercegovini, dok preostale dvije institucije
odnosno, Klinički centar u Tuzli i Klinički centar u Banjoj Luci, još uvijek
ne pružaju ovu uslugu u punoj mjeri.
Univezitetski Klinički Centar Sarajevo raspolaže sa dva linearna akceleratora
i jednom brahiterapijskom jedinicom. Počinju da rade u 8 sati ujutro i
rade do 22 sata (što je maksimalno opterećenje ljudstva i opreme) i mogu
da obrade oko 2000 pacijenata na godišnjem nivou.
Klinički centar Tuzla je počeo sa pružanjem usluga radioterapije krajem
2009. godine. Njegova opremljenost je ista kao u Kliničkom centru u Sarajevu,
tako da će možda za godinu ili dvije i Klinički centar Tuzla postići kapacitet
od oko 2000 pacijenata godišnje.
Prema tome, u Federaciji BiH će dva centra za radioterapiju (Sarajevo i
Tuzla) pružati usluge za oko 4000 pacijenata godišnje, a prema procjenama
Podnosioca zahtjeva, Klinički centar Banja Luka bi mogao da pruža usluge
radioterapije za oko 2000 pacijenata godišnje.
Dakle, svaki od centara za radioterapiju u Bosni i Hercegovini (Sarajevo,
Tuzla i Banjaluka) mogao bi, za godinu ili dvije, imati tržišno učešće
od oko 33% na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno svaki od centara za
radioterapiju mogao bi da pruža usluge liječenja za oko 2000 pacijenata
godišnje.
Relevantne činjenice predmetnog postupka
Konkurencijsko vijeće je razmatralo i analiziralo dokaze dostavljene od
strane Podnosioca zahtjeva i došlo je do slijedećeg:
-da je radi razvoja i podržavanja Vladinog sistema zdravstvene zaštite
u Republici Srpskoj, poboljšanja pristupa i kvaliteta zdravstvenih usluga
koje se pružaju stanovništvu, Vlada Republike Srpske odlučila 2000-te godine
da uključi i privatne zdravstvene ustanove, realizacijom projekata primjenom
modela Javno-Privatnog-Partnerstva (P-P-P-: Public-Private-Partnership),
- da je Vlada Republike Srpske donijela Zaključak broj: 04/1-012-2576/06
od 21.12.2006. godine objavljen u ("Službenom glasniku RS" broj 127/06)
od 28.12.2006. godine, kojim se Vlada Republike Srpske upoznala sa Informacijom
o potrebi izgradnje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka
i usvojila Elaborat o ekonomskoj opravdanosti njegove izgradnje,
- da je privredni subjekt EMD formirao svoje pravno lice, kćerku kompaniju
u Republici Srpskoj pod nazivom IMC, koje će se u skladu sa zakonom organizovati
kao zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, te ispuniti tenderski uslov
formiranja pravnog lica u Republici Srpskoj,
- da je Fond 24. marta 2008. godine objavio Obavještenje o nabavci broj:
09-2205/08 ("Službeni glasnik BiH" broj 24/08) i Ispravku obavještenja
o nabavci broj 09-2205/08 od 28.aprila 2008. godine ("Službeni glasnik
BiH" broj 34/08) za Projekat obezbjeđivanja specijalizovane usluge teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju u okviru
Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču, privrednom
subjektu EMD,
- da je Fond svojom Odlukom o dodjeli ugovora broj: 01-2205/08 od 07.07.2008.
godine dodijelio u govor o obezbjeđivanju specijalizovane usluge teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za raditerapiju u okviru
Kliničkog centra Banja Luka, po tenderu broj: 09-2205/08, ponuđaču privrednom
subjektu EMD,
- da je dana 02. decembra 2009. godine potpisan Ugovor o obezbjeđivanju
specijalizovane usluge teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima
u Centru za radioterapiju u okviru Kliničkog centra Banja Luka, između
Republike Srpske, Fonda, Kliničkog centara Banja Luka, privrednog subjekta
EMD i privrednog subjekta IMC,
- realizacijom Ugovora obezbijedilo bi se pružanje specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije onkološkim bolesnicima u Centru za radioterapiju
koji bi bio izgrađen u okviru Kliničkog centra Banja Luka i to uključujući:
izvođenje radova od strane privrednog subjekta IMC na izgradnji novog objekta
- Centar za radioterapiju spratnosti: suteren, prizemlje i sprat, zatim
nabavku, opremanje Centra za radioterapiju medicinskom i svom ostalom opremom
i namještajem potrebnim za pružanje usluga, te puštanjem istog u operativni
rad u roku ne dužem od 12 (dvanaest mjeseci) od dana dobijanja građevinske
dozvole, nabavku svih potrošnih medicinskih materijala potrebnih za kontinurano
pružanje Usluga od strane privrednog subjekta IMC, te upravljanje istim.
Pružanje Usluga Centra za radioterapiju trajaće 15 (petnaest) godina od
datuma prve Usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi u istom. Mjesečno
plaćanje Usluga Centra za radioterapiju, koje obezbjeđuje privredni subjekt
IMC biće obezbjeđeno od strane Fonda na račun privrednog subjekta IMC.
- da član 5. tačka 5.13. navedenog Ugovora, predviđa obavezu Republike
Srpske i Fonda, da tokom trajanja Ugovora, neće formirati niti finansirati
novi centar za radioterapiju na području Grada Banja Luka, ukoliko privredni
subjekt IMC ispunjava sve obaveze iz Ugovora,
- da je ograničenje koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog
Ugovora neophodno, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna
investicija privrednog subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi
da izvrši isti.
-da predmetni Ugovor počinje datumom efektivnosti i ostaje na snazi 15
(petnaest) godina od datuma prve usluge koju privredni subjekt IMC obezbjedi
u Centru za radioterapiju: Inicijalno trajanje,
-da nakon perioda od 14 (četrnaest) godina ugovorne strane će se dogovoriti
o produženju Ugovora. Ukoliko se ugovorne strane dogovore da produže Ugovor
za period od 10 (deset) godina, nakon isteka prvobitnog perioda od 15 (petnaest
godina), svaki produženi termin će se u daljnjem tekstu javiti kao: produženo
trajanje,
-da su ugovorne strane saglasne da će se mogućnost produženja Ugovora za
još 10 (deset) godina pozitivno riješiti, ukoliko ne dođe do kršenja odredbi
Ugovora od strane ugovornih strana,
- da nakon isteka inicijalnog trajanja, ukoliko se ne postigne dogovor
o produženju Ugovora, Klinički centar Banja Luka će preuzeti Centru za
radioterapiju.
- da je cilj projekta izgradnje Centra za radioterapiju u okviru Kliničkog
centra Banja Luka unapređenje medicinske nauke, obrazovanje domaćih stručnjaka
i stvaranje uslova za pružanje visokokvalitetne radioterapije vanjskim
i unutarnjim ozračivanjem svim onkološkim bolesnicima. Takođe, oboljelim
pacijentima bi se obezbjedila dostupnost i blizina kapaciteta za liječenje
radioterapijom, smanjenje troškova na globalnom nivou za liječenje van
Republike Srpske, te zapošljavanje oko 35 radnika i edukovanje vlastitog
visokog i srednje obrazovnog kadra. S druge strane, ova investicija bi
doprinijela poboljšanju tehničko-tehnološkog nivoa društva primjenom savremene
visoke tehnologije koja se koristi u centrima za radioterapiju.
- da bi realizacijom predmetnog Ugovora došlo do izgradnje jednog od tehnički
najsavremenijh centra za radioterapiju u regionu, što bi dovelo do unapređenja
u pružanju specijalizovanih usluga teleterapije i brahiterapije onkološkim
bolesnicima u Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj Bosni i Hercegovini,
kao i promociji tehničkog i ekonomskog razvoja pri čemu bi potrošačima
bio omogućen pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi. Ograničenje
koje je predviđeno članom 5. tačkom 5.13. predmetnog Ugovora neophodno
je, kako bi se osigurala od potencijalnog rizika značajna investicija privrednog
subjekta IMC, koju je u skladu sa Ugovorom, u obavezi da izvrši, a na osnovu
kojeg bi privredni subjekt IMC obezbijedio sigurnost za povrat uloženog,
odnosno obezbijedio bi izvršenje predmeta Ugovora, a na opštu korist potrošača.
Takođe, ograničenje predviđeno navedenom Odredbom ne bi dovelo do isključenja
konkurencije u bitnom dijelu pružanja specijalizovanih usluga teleterapije
i brahiterapije onkološkim bolesnicima, pošto se odnosi isključivo na teritoriju
grada Banja Luka, odnosno ista usluga se i dalje može pružati u svim ostalim
specijalizovanim centrima za radioterapiju u Bosni i Hercegovini.
Slijedom navedenog, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da ograničenje iz
člana 5. tačka 5.13. predmetnog Ugovora nije u skladu sa članom 6. Zakona.
Iste odredbe navedenog člana propisuju da pojedinačno izezeće ne može trajati
duže od 5 (pet) godina i da se na zahtjev stranaka može ponovo produžiti
za najviše 5 (pet )godina, tj kako je odlučeno u izreci dispozitiva predmetnog
Rješenja pod tačkom (2), u odnosu na utvrđene odlučne činjenice u predmetnom
postupku.
Analizirajući sve navedene činjenice u predmetnom Ugovoru, kao i ograničenje
predviđeno članom 5. tačkom 5.13. Ugovora, za koje Podnosilac zahtjeva
traži pojedinačno izuzeće, u skladu sa članom 4. stav (1) Zakona, Konkurencijsko
vijeće smatra da isto neće dovesti do sprečavanja, ograničavanja i narušavanja
tržišne konkurencije na relevantnom tržištu pružanja specijalizovane usluge
teleterapije i brahiterapije osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja
Republike Srpske, obzirom da su ispunjeni uslovi propisani članom 4. stav
(3) Zakona, odnosno realizacijom predmetnog Ugovora došlo bi do unapređenja
usluga na području Republike Srpske, promociji tehničkog i ekonomskog razvoja,
pri čemu potrošačima omogućavaju pravičan udio koristi koja iz njih proizilazi,
a koji nameću samo ograničenja neophodna za postizanje ciljeva i ne omogućavaju
isključivanje konkurencije na bitnom dijelu predmetnih usluga.
Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica i dokaza Konkurencijsko vijeće
je odlučilo kao u dispozitivu ovog Rješenja.
Administrativna taksa
Podnosilac Zahtjeva na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. tarifni broj
107. stav 1) pod a) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim
radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", broj 30/06)
je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM
u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Pouka o pravnom lijeku
Ovo Rješenje konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine
u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objavljivanja ovog Rješenja.
Broj 01-01-26-001-11-II/10
14. juna 2010. godine
Sarajevo
Predsjednik
Dr. Stjepo Pranjić, s. r.
INSTITUCIJA OMBUDSMANA
ZA ZAŠTITU POTROŠAČA
U BOSNI I HERCEGOVINI
IZVJEŠĆE O RADU
INSTITUCIJE OMBUDSMANA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009.
GODINU
Predgovor
Izvješće o radu sadrži pregled rada i djelovanja Institucije ombudsmana
za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled
stanja u poštivanju prava potrošača. Ovo izvješće je urađeno prema metodologiji
koja se primjenjuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu
potrošača u zemljama članicama Europske unije i zemljama regije.
Navedeno vremensko razdoblje su obilježile aktivnosti na pravovremenom
i učinkovitom reagiranju Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u
Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Institucija ombudsmana), na žalbe
potrošača i upite institucija, kao i reagiranja po službenoj dužnosti u
slučajevima povrede prava potrošača.
U izvještajnom periodu u instituciji su popunjena dva mjesta pomoćnika
ombudsmana što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno
razdoblje. U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcioniranje
i financiranje institucija BiH dobili smo pozitivno izvješće od strane
Ureda za reviziju institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH,
kao i pozitivnu ocjenu za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača
u izvješću Europske komisije za BiH u 2009. godini.
1. Uvod
Institucija ombudsmana je kontinuirano radila na aktivnom promicanju temeljnih
prava svih potrošača, za jasno izražavanje zahtijeva da se prava potrošača
poštivaju, za javni prosvjed protiv zloporaba na tržištu roba i usluga,
protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i
bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača.
Ombudsman za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvješću želi
ukazati na brojne primjere kršenja tih prava u 2009. godini u različitim
oblastima, a najviše ih je bilo u oblasti ekonomskih i financijskih usluga
i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu
ekonomskog interesa potrošača.
Namjera nam je skrenuti pažnju u smjeru većeg poštivanja prava potrošača
od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika
sa strane ponude na BiH tržištu, kao i dosljednu primjenu propisa iz oblasti
zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini
na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stupanj zaštite
prava potrošača i sada je nužno inzistirati na njihovoj dosljednoj primjeni.
Aktualna zbivanja na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila
problematiku u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije uključivanje
i samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja za zaštitu
potrošača, Saveza udruženja, Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu
Godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH.
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u
okviru zakonom dodijeljenih obveza i ovlaštenja ulaže napore s ciljem promoviranja
dobre i učinkovite provedbe politike zaštite potrošača i stvaranja društva
po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu
moć natjecanja i postići da tržište radi za dobrobit potrošača.
2. Načela zaštite potrošača u Europskoj uniji
Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeljnih načela" je dokument za
koji je tekst i ilustraciju pripremila Europska komisija, predstavlja vid
tehničke potpore Delegacije Europske komisije u BiH. Brošura je namijenjena
za informiranje i obrazovanje, te potrošaču na prihvatljiv i razumljiv
način objašnjava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređenje prava
potrošača je suštinska vrijednost Europske unije, a što se odražava u njenim
zakonima. Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače.
U brošuri je opisano 10 temeljnih načela u kojima se objašnjava na koji
način zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar
EU. Ono što je opisano u dokumentu predstavlja najniži nivo zaštite koje
države članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su
sljedeća načela:
Kupite što želite i gdje želite
Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćanju carinskih
dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući.
Ukoliko ne radi, vratite proizvod
Prema zakonima Europske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom
koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni
ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do
dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obveza
je prodavatelja a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda
u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji.
Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara
EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravlje potrošača.
Najrasprostranjenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija
otkrije da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupnja sigurnosti,
ona je zakonski obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama
članicama EU u kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavlja
veću opasnost, kompanija mora organizirati povlačenje tog proizvoda.
Trebate znati što jedete - Zakoni EU o obilježavanju prehrambenih proizvoda
omogućavaju da točno znate što jedete
Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaljna lista sastojaka koji
su korišteni u proizvodnji, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi
i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modificirane sastojke.
Ugovori moraju biti sačinjeni da budu pravedni za potrošače
Kompanije u zemljama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne
odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote
kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima
u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni
svoj dio ugovora - takve uvjete zakoni EU zabranjuju.
Potrošač se ima pravo predomisliti
Odnosi se kod kupnje proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika
"kupnje na daljinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje,
na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti
u roku od 7 dana, bez navođenja razloga.
Lakše uspoređivanje cijena
Zakoni EU obvezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju
na standardiziran način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača
u različitom pakiranju. Da bi se poštivao ovaj princip zakoni EU nalažu
supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama -kilogram,
litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba.
Potrošači se ne smiju obmanjivati
Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju
vam dati detaljna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi
koštaju.
Zaštita dok ste na godišnjem odmoru
Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavatelja, dok je na godišnjem
odmoru.
Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel
koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete
kompenzaciju.
Djelotvorno rješavanje prekograničnih sporova
Prepoznavanje potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutarnjem
tržištu jedan je od ključnih principa europske potrošačke politike. Potrošačima
se mora omogućiti da na temelju dobre informiranosti odlučuju o kupnji
proizvoda i usluga. Njihove interese treba štititi i unaprijediti.
3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini
Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeljni zakon Institucije Ombudsmana
propisuje obaveze i ovlaštenja Ombudsmana i istovremeno uređuje odnose
između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zakon o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošenja usklađen s pravnom
stečevinom EZ-a.
Institucija ombudsmana u okviru obaveza i ovlaštenja koje su joj dodijeljene
Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH",
broj 25/06) (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeljena
za stvaranje okruženja u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije
i otvaranja tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite
potrošača.
Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulirani
Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o hrani
("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o općoj sigurnosti
proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe
zakona kojima se uređuju obvezni odnosi u Bosni i Hercegovini.
Institucija ombudsmana osigurava opću pravnu pomoć u smislu sprječavanja
narušavanja kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa
potrošača, općenito, a ne rješava njihove pojedinačne sporove, što je zadatak
i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija
i inspektorata.
Davanje pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak
lokalnih centara za savjetovanje potrošača (udruženja potrošača) koji su
uspostavljeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno
je istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavanje njihovog
osoblja.
Institucija ombudsmana je u izvještajnom vremenskom razdoblju sa šest uposlenika
radila na širokom spektru pitanja zaštite potrošača. Odlazak na teren i
uspostavljanje izravnog kontakta i suradnje s predstavnicima udruženja
u BiH, pružanje informacija potrošačima putem medija educiranje, informiranje,
sigurnost proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog
interesa potrošača sudjelovanjem u postupcima koje se vode kod sektorskih
regulatornih tijela.
Institucija ombudsmana ima zadatak zaštititi i ojačati položaj potrošača
u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim
ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača.
Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadziranje, komunikaciju i preventivne
radnje da bi se osigurala njegova osnovna prava na tržištu te da bi se
promovirala jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovanje.
Ojačavanje znači podnošenje promjena koje utječu na položaj potrošača te
identificiranje rizika, privlačenje pozornosti na stavove potrošača u društvenom
donošenju odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promoviranje vlastitih
mogućnosti djelovanja potrošača.
Može se kazati da zaštita potrošača obuhvaća ekonomska i zakonodavna pitanja
te pitanja povezana sa sigurnošću zdravlja i prehrane potrošača, informiranje
i obrazovanje potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike
zaštite potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva.
Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite
potrošača, obveze, nadležnosti, ovlaštenja i način rada Institucije ombudsmana
na promoviranju dobrog i učinkovitog provođenja politike zaštite potrošača
u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavljanje Institucija ombudsmana
koja treba kontinuirano raditi na pravnom okviru svog djelovanja predlaganjem
novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite
prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboljšavanju primjene donesenih
propisa Institucija ombudsmana se služi iskustvima zemalja Europske unije,
posebice onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući
način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati
rješenja koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa
standardima pravne zaštite Europske unije.
4. Položaj i uloga potrošača na tržištu
Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uvjeta za uklanjanje
tržišnih zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih
standarda sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeljnih
ljudskih prava te je jasno da je pitanje zaštite potrošača i koristi, za
transparentnost i tržišno natjecanje, ključno za kvalitetno funkcioniranje
tržišta. Zato se sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog
procesa stvaranja društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač
se tek treba izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcionira
i u njihovu korist.
6. Proračun Institucije ombudsmana
Financijska sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga Institucije ombudsmana
osiguravaju se isključivo iz Proračuna institucija Bosne i Hercegovine.
Proračun Institucije ombudsmana za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM.
Ostvarenje proračuna Institucije ombudsmana za 2009. godinu je 386.838
KM odnosno 88%.
Planiranje Proračuna Institucije ombudsmana za 2009. godinu je izrađeno
na temelju poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću
godinu, te suradnju i pomoć predstavnika Ministarstva financija i trezora
Bosne i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmana u 2009.
godini popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici.
Institucija ombudsmana je racionalnim trošenjem na pojedinim pozicijama
ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovanja,
troškovi telefona, materijala, energije i goriva, održavanje prostora i
reprezentacije i drugo.
Institucija ombudsmana za rad i djelovanje koristi zakupljeni prostor u
Mostaru (146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz proračuna 39.108 KM.
Institucija ombudsmana tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila
sukladno proceduri predviđenoj Zakonom o javnim nabavama Bosne i Hercegovine
u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju
normalne uvjete za rad postojećeg broja angažiranih djelatnika.
7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmana
Osnovne aktivnosti Ombudsmana su:
-
pružanje informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružanje potpore
udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima;
-
praćenje ili predlaganje aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač,
kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji reguliraju
obvezne odnose ili nekim drugim zakonom;
-
istraživanje aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj
dužnosti ili tragom žalbi i koordiniranje svoje aktivnosti s entitetskim
tržišnim inspekcijama;
-
donošenje odluka i poduzimanje drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača
ili kršenja dobrih poslovnih običaja;
-
izdavanje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uvjetima ili aktivnostima
koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuje
specifični ekonomski operateri;
-
preporučivati upotrebu određenih uvjeta ugovora u ugovorima koji se koriste
u posebnim sektorima poslovanja;
-
pregovaranje s predstavnicima određenih trgovinskih udruženja o modelima
ugovora koji se primjenjuju u specifičnim sektorima poslovanja;
-
predlaganje, iniciranje i rješavanje potrošačkih sporova primjenom mehanizama
za alternativno rješavanje sporova;
-
kontaktiranje s Institucijom ombudsmana za ljudska prava u BiH o zajedničkim
problemima, posebno o uslugama od općeg interesa ili javnim uslugama;
-
predlaganje Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Vijeću ministara BiH potrebna
poboljšanja Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravanju
i učinkovitosti politike u oblasti zaštite potrošača;
-
istraživanje utjecaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača
i obavljanje drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača.
Na odluke Ombudsmana mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti
potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoljavaju.
Ombudsman je ovlašten da:
-
izdaje instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti
s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene
kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača
u BiH.
Institucija ombudsmana sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza cilj
promovirati dobro i učinkovito provođenje politike zaštite potrošača u
Bosni i Hercegovini.
Postupanje ombudsmana po žalbama
Iako je pažnja i djelovanje Ombudsmana za zaštitu potrošača u 2009. godini
većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora
ekonomskih usluga od općeg interesa bio najbrojniji.
Ekonomske usluge od općeg interesa, kako ih Zakon definira, su usluge koje
ispunjavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije
(struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge
i javni transport.
Žalbe potrošača odnose se na pružatelje komunalnih usluga (Javna poduzeća),
a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući
kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivanja prava na obračun usluga
na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i
netočno obračunate usluge, pogrešno evidentiranje i terećenje potrošača
za račune iz razdoblja koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali
priliku prigovoriti na zastaru), isključivanje sa mreže zbog nepravovremenog
plaćanja računa ili isključenje sa mreže zbog neplaćanja usluge prethodnog
korisnika stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne
legitimacije), obračun kamata na kašnjenje u plaćanju mjesečnih računa
za usluge i sl.
Također, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su
većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirenja
obveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijanja, vode,
telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim i
drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih poduzeća.
Sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu
o postupanju po žalbama, Ombudsman po osnovu navoda o povredi potrošačkih
prava iz žalbe poduzima niz procesnih radnji. Prije svega, upućuje suprotnoj
strani žalbu na odgovor-izjašnjenje, prikuplja informacije i dokaze i provodi
izviđajno postupanje. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice
i preporuke i instrukcije.
Imajući u vidu zakonsku obvezu Ombudsmana da daje prioritet onim problemima
čije je rješavanje od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku
toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih
izvješća i Preporuka i to:
1. Posebno izvješće za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo, upućen
KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i odredbi
članka 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun toplotne
energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da poduzmu mjere za usklađivanje
svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće potrošačima ugradnju
individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna isporuka i po tom
osnovu vršiti obračun.
2. Posebno izvješće za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi
HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivanje svoje prakse sa odredbama
33. i 34. članka Zakona o zaštiti potrošača, kao i obvezno slanje opomena
potrošačima, odnosno ažurnije utuživanje kod dugovanja za struju, kako
bi potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor
zastare potraživanja.
3. Posebno izvješće za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija"
Tuzla, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i dana preporuka u smislu
primjene odredbi članka 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradnju
individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka
očitanih na brojilu potrošača.
4. Posebno izvješće za način formiranja i visinu cijene plina u BiH upućen
"BH- Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršenje prava
potrošača, i dana preporuka za usklađivanje cijena plina, za uspostavom
regulatora za plin na nivou BiH i transparentno financiranje, tarifiranje
i zastupanje potrošača.
Zaključci
I. Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP):
-
pravo pristupa osnovnim robama i uslugama;
-
pravo na izbor;
-
pravo na informiranost i
-
pravo da bude saslušan i zastupan.
II. Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu
sa potrošačem, i mijenjaju odredbe ugovora isključivo uzimajući u obzir
svoj interes (čl.33. i 96. ZOZP).
III. JKP ne omogućavaju ugradnju mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke
očitane na brojilu potrošača.
IV. JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavanje sporova, što bi
dovelo do bržeg rješavanja sporova, rasterećenja sudova i brže naplate
dugova.
V. JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno
Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog
akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača.
Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćenju stanja na tržištu
i postupanja po žalbama od strane Omudsmana, u većini slučajeva u suradnji
sa nadležnom inspekcijom, u cilju poštivanja ZOZP i pružanja pravne sigurnosti
potrošačima na tržištu.
Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu
gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan
ZOZP, a to je po izboru potrošača:
-
zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim,
-
vratiti plaćeni iznos ili
-
ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku.
Trgovci su po reklamaciji skloni ignorirati pravo na izbor potrošača i
nuditi isključivo popravku proizvoda.
Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji
su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP.
Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varljivo oglašavanje
u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodnje,
količine i kvaliteta), uključujući prikazivanje manjim slovima, brojkama,
slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene.
Ovi oblici nezakonitog ponašanja trgovaca su kažnjivi po ZOZP, a i drugi
propisi iz oblasti sigurnosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve
više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU.
TABELA I.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimljeni pred-meti u 2009. godini
|
Preneseni predmeti iz 2008. godine
|
Završeni predmeti
|
Predme-ti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
|
1.
|
Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa
|
111
|
15
|
107
|
20
|
126
|
84,92
|
|
2.
|
Bankarski sektor
|
107
|
0
|
98
|
9
|
107
|
91,50
|
|
3.
|
Sektor komercijalnih usluga i proiz.
|
18
|
0
|
18
|
0
|
18
|
100
|
|
4.
|
Ostali sektori ili oblasti
|
5
|
2
|
7
|
0
|
7
|
100
|
|
5.
|
UKUPNO
|
241
|
17
|
229
|
29
|
258
|
88,75
|
Grafički prikaz broja predmeta zaprimljenih, prenesenih iz prethodne godine,
završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda:
Tijekom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih
za kršenja prava potrošača u Sektoru financijskih usluga. Povećanje broja
žalbi i obraćanja je pokazatelj ne samo stupnja ugroženosti prava potrošača,
već i ukazanog povjerenja u Instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača
u BiH, kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH.
Predmetne žalbe ukazuju da su tijekom 2009. godine komercijalne banke u
Bosni i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizirane potrošačke
kredite. Takvo postupanje banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o
zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definirana su kao posebna poglavlja:
potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćanja, kao i nepravedne odredbe
u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti financijske usluge, zakonitog
pružanja iste, Zakon je dao poseban značaj informiranosti potrošača, radi
čega je pravo na informiranost, definirao kao jedno od temeljnih potrošačevih
prava. Potrošač treba razumjeti svojstva financijske usluge, uvjete kupovine
i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulaganju svoga novca kao i mogućnostima
dobivanja kredita. S tim uvezi, u poglavlju potrošačkog kredita propisano
je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije
) da prije
zaključenja ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama,
( članak 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentirana predugovorna
informacija sa svim elementima, činjenicama na osnovu kojih se kasnije
zaključiti ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi,
a ugovor koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije,
pa i uvjete za promjenu kamatne stope. Uvjeti za promjenu kamatne stope
moraju biti jasno i precizno definirani, vodeći računa da isti ne smiju
biti samo u interesu jedne strane. U stvari morali bi biti vezani za jedan
od objektivnih ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i
sl, dakle faktor koji predstavlja zvanični podatak, a ne slobodnu volju
banaka i interne neutemeljene odluke pojedinih uprava banaka.
Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (članak
54. i 57.), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizirane kredite
ako nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uvjetima o promjeni
kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije.
Jednostrano povećanje kamatne stope na realizirane kredite je u suprotnosti
i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi. Suprotno
je odredbama članka 26. Zakona o obveznim odnosima. Označenim odredbama
regulirano je da je ugovor zaključen kada se ugovorne strane usuglase o
bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa (cijena po
kojoj banka pozajmljuje novac potrošaču) predstavlja cijenu i bitan je
element ugovora.
Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim
stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obveznim odnosima kojima je
propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju
znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača,
kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštenja (bona fide) kao osnovnom
načelu obveznog prava, na kojem se i zasniva ugovor.
Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (članak
57. stavak 1. ZZP), kao i po članku 1066. Zakona o obveznim odnosima, zaključuje
se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davanja, vraćanja kredita
i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene kamatne stope-cijene
kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zaključiti anex ugovora o kreditu
i sačiniti novi plan otplate kredita. S tim u vezi, obavijest banke o povećanju
kamatne stope bez popisa i pečata odgovornog lica ne može se smatrati valjanom.
Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po
službenoj dužnosti Ombudsman je u travnju ove godine u sektoru potrošačkih
kredita donio Smjernice i preporuke u 16. točaka i to kako slijedi:
1. Obveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost
i pravo izbora u rukama potrošača;
2. Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite
treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za informacije o
kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama;
3. Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uvjetima kreditiranja;
4. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne
stope na potrošačke kredite;
5. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjenjive godišnje
kamatne stope na potrošačke kredite i uvjete za promjene godišnje kamatne
stope;
6. Potrošač mora prije zaključenja ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj
formi sa svim ugovornim odredbama;
a) neto iznos kredita;
b) ukupni troškovi kredita;
c) uvjeti za raniju otplatu kredita;
d) uvjeti za raskid ugovora uključujući i one kada potrošač kasni s plaćanjem;
e) godišnja kamata za kredit obračunatu na godišnjem nivou;
f) uvjeti za promjenu godišnje kamatne stope;
g) troškovi osiguranja za postojeći dug ili bilo koje drugo osiguranje zaključeno
u vezi s kreditom;
h) zalog koji se mora dati.
7. Kada ugovor nije sačinjen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od
podataka potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora;
8. Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili
koje bi prouzrokovale štetu potrošaču.
9. U općim uvjetima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom
ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od nje
odstupiti isključivo uzimajući u obzir svoj interes;
10. Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavljuje da je bio upoznat s Općim
uvjetima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne;
11. Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu
kredita u cijelosti ili djelomično;
12. Upotreba mjenica i čekova prilikom zaključenja ugovora o potrošačkom
kreditu je zabranjena;
13. U slučaju nedoumice u vezi sa značenjem pojedinih odredbi u ugovoru,
važit će značenje koje je povoljnije za potrošača;
14. Banke trebaju razmotriti mogućnost sniženja kamatnih stopa ili ukoliko
nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini;
15. Odluke o povećanju kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano
donijele banke su nevažeće i pravno neutemeljene u slučajevima nepostojanja
ugovorne klauzule ili njene nepreciznosti u pogledu uvjeta i načina izračuna
promjene kamatne stope ili zbog nedovoljnog upoznavanja potrošača s tim
odredbama;
16. Banke su obvezne uskladiti svoje poslovanje i odredbe ugovora o potrošačkom
kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj
25/06)
Dane Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za cilj da banke
usklade svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno
da vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač,
korisnik kredita i potpisao ugovor.
Postupanje banaka suprotno odredbama članka 54. stavak. 2. točka 6. definirano
je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno
lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih
organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne
i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke
od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru,
nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00
KM i više.)
Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u
FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu
20 prekršajnih naloga.
Protiv odluka prvostupanjskog suda, neke komercijalne banke su uložile
žalbu, te je u toku žalbeni postupak pred drugostupanjskim sudom.
Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definiran ZZP,
(članak 54.) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita,
postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima
potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmana
za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne.
No, i pored činjenice da su iste zakonski utemeljene, i dalje je evidentno
nepoštivanje istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricanja
drugostupanjskih presuda, Ombudsman će u cilju zaštite kolektivnih interesa
potrošača u sektoru potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije
za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom
legislativom.
U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi reagirati,
jer je njihova uloga da reguliraju, nadziru i poduzimaju mjere radi osiguranja
poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima.
Agencija ima i zakonska ovlaštenja kojim se mogu sistemski regulirati navedene
pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir.
Ostale žalbe u sektoru financijskih usluga odnosile su se na neusklađenost
principa poslovanja komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti
potrošača u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definiraju
odnos banke, kao pružatelja financijske usluge i potrošača, kao korisnika
te usluge. Činjenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima
troškove i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu
naplaćene. Radi se o naknadama koje su teško vidljive krajnjem potrošaču,
odnosno u momentu ponude i kupovine financijske usluge, manje su prepoznatljive
i nejasne su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju
osnova za naplatu naknada kao što su:
-
naknada za održavanje tekućeg računa;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođenje stanja na
računu korisnika i obavještenje o promjenama na računu. Ista naknada se
naplaćuje za svaki mjesec. I pored činjenice da je procentualno izražena
naknada mala, na godišnjoj razini predstavlja veći trošak za korisnika.
Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavlja
činjenica da neke banke za otvaranje i zatvaranje ili pak aktiviranje tekućeg
računa uzimaju naknadu.
-
naknada za dozvoljeni minus;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoljeni minus, kao i naknadu
koju pojedine banke naplaćuje za odobravanje dozvoljenog minusa. Navedena
naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva
i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva
ne koriste.
-
periodične naknade i naknade za zatvaranje kreditnih kartica;
Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravanja kreditne kartice korisniku
se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču priopći da je taj postupak
besplatan.
Međutim, potrošaču se ne prezentira informacija o naknadi za korištenje
ili zatvaranje kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva.
Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišnje.
-
naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta
Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje
stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs
(po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju.
-
naknada za prijem novca iz inozemstva;
U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih
penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih
sredstava plaćanja iz inozemstva i prijemna banka naplaćuje proviziju od
primatelja.
Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita.
Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati
potrošači o sljedećem:
U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni
odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio
Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupanje
banaka u Federaciji BiH.
Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH", broj: 40/09) propisane
su privremene mjere za vršenje reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita
danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može
na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram njihovih kreditnih obaveza (odobrenje
grace perioda) u trajanju od jedne godine. U toku grace perioda dužnik
plaća samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti
najkasnije do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba podnijeti odgovarajuću
dokumentaciju kojom dužnik dokazuje:
a) gubitak posla bez osobne krivnje;
b) značajno smanjenje plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim
procedurama;
c) neuredno primanje plate-kašnjenje najmanje 3 mjeseca; ili
d) dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne
obveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticanja financijske krize. ".
S tim u vezi dane su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu
podnošenja zahtjeva, rokova za podnošenje, kao i potrebne dokumentacije
radi ostvarivanja navedenog prava.
Poseban problem predstavlja obraćanje građana koji su prihvatili i potpisali
ugovore o jamstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju
da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravanja
kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke.
Razlozi za takve tvrdnje su sljedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost
dužnika, ugovor o jamstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti
pred kreditnim službenikom, ugovor o jamstvu potpisivan je bjanko, bez
iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (članak 3.) jasno definirao
pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene
odredbe žirant se ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu
da u slučaju neispunjenja obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obvezni
pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze
iz ugovora, to su dana određena pojašnjenja i informacije te podnosioci
žalbi upoznati sa zakonskim propisima koji reguliraju navedenu problematiku.
Postotak izvršenja predmeta ukazuje na visok stupanj ažurnosti što je rezultat
učinkovitog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno
reagiranje.
Svi predmeti odnosno stručna mišljenja zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeta u razmatranje i isti rješavani, sukladno propisanoj proceduri, u
predviđenom roku.
TABELA II.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimljeno u 2009. godini
|
Riješeni predmeti
|
Predmeti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
1.
|
Stručno mišljenje
|
34
|
34
|
0
|
34
|
100%
|
|
2.
|
Pravni savjeti
|
620
|
620
|
0
|
620
|
100%
|
|
3.
|
Informiranje potrošača
|
1110
|
1110
|
0
|
1110
|
100%
|
|
4.
|
Ukupno
|
1764
|
1764
|
0
|
1764
|
100%
|
Svi predmeti navedeni u Tabeli II zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeti u razmatranje i isti rješavani, sukladno propisanoj proceduri, u
predviđenim rokovima.
Stručna mišljenja se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga
i na sektor ekonomskih usluga od općeg interesa, gdje je Ombudsman, pored
ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za
daljnje postupanje potrošača u cilju ostvarenja potrošačkih prava.
Pravni savjeti i informiranje potrošača su dani putem telefona ili putem
interneta u obliku kratkih odgovora na postavljene upite potrošača. Najviše
pitanja, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informiranje
o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabilježeni slučajevi traženja tumačenja
određenih članaka i stavki Zakona koji se odnose na deklariranje proizvoda,
pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim
ugovorima i oblike varljivog oglašavanja.
8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača
Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne
i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne
konkurencije.
Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije
kao svoj strateški cilj.
U vanjskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba,
usluga, ljudi i kapitala i eliminiranje svakog protekcionizma u trgovini,
za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama.
Porast inozemnih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štednju su
ključni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati.
Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skuplje, strane
izvore za kreditiranje, dovele su do odgode potrošnje stanovništva i manje
potražnje za kreditima, što je u konačnici smanjilo potražnju za robama
i uslugama.
Sve je rezultiralo značajnijim smanjenjem potrošnje, čemu treba dodati
i pad izvoza, a kao posljedicu smanjenja proizvodnje i privrednih aktivnosti
prate rast nezaposlenosti, smanjenje plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti
zaduživanja.
Smanjenje kupovne moći potrošača imalo je za posljedicu i promjene na strani
ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavanjem
cijena.
Ekonomski interes potrošača i njegova zaštita je jedno od osnovnih prava
potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovanjem udruženja za
zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije,
zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne
za predlaganje, usvajanje i provođenje zakona i drugih propisa.
Cilj nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima
potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i
udruženja potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost
na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka.
Mišljenja smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo
potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa
potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi
članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo
bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za njenu učinkovitu
provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno
ili neizravno u obavljanju svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti
više na tom planu i tako poboljšati kupovnu moć potrošača.
Prikupljanje relevantnih informacija i podataka te njihova znanstvena i
stručna analiza treba dati odgovor na uzroke i njihova ishodišta koji ugrožavaju
pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu
strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu
problematiku.
Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak
organiziranog djelovanja odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok
stupanj nezainteresiranosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša
politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni
reformski procesi, sporo usvajanje zakona, kašnjenje u formiranju institucija
ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače
u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posljedica
su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju
na ublažavanju posljedica.
Kombinacija negativnih globalnih kretanja, prije svega, u oblasti hrane
i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim
kreditiranjem čini potrošače još ugroženijim.
Pojačano kreditiranje u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina.
Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulirali kamate za njihove
kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmanje dvostruko opterećen
kamatama. Nakon izbijanja krize u bankarskom poslovanju i to upravo u kreditiranju
kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijenjenih hipotekarnih vrijednosti
nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena. To znači da oni koji su prouzročili
ovakva događanja nisu spremni i podnijeti teret snižavanja cijena nago
ga i dalje uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se
događa i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditiranje
kao što su primjerice novi automobili i druga skuplja roba. Skuplji energenti,
hrana, komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati
dodatno je opteretilo kućni proračun. Tržište se neće oporaviti ukoliko
izostane kvalitetna intervencija u smjeru discipliniranja kreditora, proizvođača
i ponuđača usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačanje potrošnje
niti za novo zaduživanje pod ovakvim uvjetima i pravnom nesigurnošću zaštite
njihovih prava i interesa.
Potrošnja i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodnju i razvoj.
U tom procesu banke su pojačanim kreditiranjem odigrale značajnu ulogu.
Međutim, u 2009. godini se dogodilo to da je krajnje zanemarivanje i nepoštivanje
interesa potrošača te nesnalaženje i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo
ozbiljne posljedice sa teško sagledivim perspektivama za njihovo prevazilaženje,
naročito, ukoliko izostane ozbiljniji zaokret u smjeru poštivanja potrošača.
Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili
smo komunikaciju i suradnju s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom,
Udruženjem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije
za bankarstvo.
9. Financijske usluge
Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su njegovi sudionici uključujući
potrošače u potpunosti informirani o naravi i vrijednosti robe kojima se
na tržištu trguje. Pri kreiranju potrošačke politike upravo se najviše
vodi računa o unapređenju informiranosti potrošača. Problem informiranosti
potrošača u domeni financijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču
predstavlja problem identificirati svojstva financijske usluge prije njezine
kupnje. Za donošenje ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita
morale bi se identično iskazivati, s ciljem da se potrošaču omogući usporedba
i odabir.
Da je važnost identičnog iskazivanja elemenata ponude neke financijske
usluge bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom
kreditu kojemu je cilj da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba
cijene kredita.
Usporedivost i standardizacija podataka o uvjetima kreditiranja koji su
odlučujući za potrošačevu odluku uvjetovana je i njihovom složenošću. Stoga,
ponekad potrošač koji i dobije točnu i potpunu informaciju teško ju može
razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek
u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditiranja koji pretpostavljaju
dugoročno razdoblje. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju
o vrstama rizika i posljedicama, sasvim je odvojeno pitanje. Istraživanja
iz područja bankarskog sektora o stupnju integriranosti tržišta bankarskih
usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentirani
na lokalne banke, te da preferiraju izravni fizički kontakt.
Na primjeru financijskih usluga je najlakše uočiti značaj informiranosti
koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te
mogućnost da se realno usporede cijene i uvjeti kao i korištenje prava
na povlačenje za one koji se predomisle bez posljedica. Za potrošačke kredite
potrebno je definirati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti
na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih
stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju
o kreditu sa svim ključnim činjenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih
troškova obrade, vezanih osiguranja, obveznog depozita pa do informacije
o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizanju razine
financijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformirani
potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita.
Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe
ponuda, čak se nije u dovoljnoj mjeri niti informirao o detaljima ponude
koju je prihvatio. Najveća pažnja i aktivnosti su usmjerene na prikupljanje
potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi
uvjeti.
Krajnje je neozbiljno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni
odnos a da se prethodno nije informirao o svim bitnim odredbama počevši
od visine kamate, troškova obrade, obveznoga depozita, instrumentima osiguranja
plaćanja anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uvjetima.
Aktivnosti Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se
u nekoliko smjerova.
Prvi je prema potrošačima na način da kod njih prije svega pobudi interes
i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informiranja o svim aspektima ponude,
kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama.
Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga.
Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo.
Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlaganje i izmjene
zakona.
Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima:
Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoljno vremena;
Podrobno se informirajte o svim bitnim detaljima i uvjetima ugovora;
Analizirajte i proučite ponudu;
Tražite plan otplate anuiteta;
Usporedite više ponuda;
Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita.
Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira
između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama.
BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentirano - podijeljeno je na više
regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak
milijardi KM, - direktne, međuentitetske financijske usluge čine samo mali
dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija!
Očito je da kada unutarnje tržište ne funkcionira, ne funkcionira niti
konkurentnost na razini BiH tržišta.
Posljedica toga je uskraćivanje izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima.
A konkurentno poslovanje uskraćeno je za prilike pristupanju novim tržištima.
Dva su glavna cilja vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu
informaciju potrošačima da bi boljom informiranošću bolje odabrali i da
bi se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne
kreditne ponude na cijelom tržištu.
Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava
potrošača. Reklamiranje kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka,
ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih
informacija.
Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama
za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za
informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama
- od kamatnih stopa do pristojbi i vezanih osiguranja. To će omogućiti
potrošačima izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni,
usporedni način.
Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača:
1. Pravo na odustajanje bez naknade i navođenja razloga i kada već potpišu
kreditni ugovor
2. Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćanje duga, u bilo
koje vrijeme, i
3. Pravo potrošača na slobodan izbor premještanja kredita na konkurentniju
ponudu na tržištu.
Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetljivom području, nije lak zadatak.
No, ljudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravljeno
tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta.
10. Značaj standardizacije i uloga potrošača
Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivanja legislative koja
definira sigurnosne zahtjeve koje moraju ispunjavati određeni proizvodi
ili usluge, zatim usklađivanja standarda koji preciziraju detalje tih zahtjeva
i na kraju uspostavljanjem mehanizama za ocjenjivanje usklađenosti. Značajno
je ukazati na ulogu potrošača preko njihovih predstavnika ili udruženja
u procesu donošenja standarda i njihovom značaju za zaštitu interesa potrošača.
U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu,
održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini.
Uvodna predavanja održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj
i suradnju Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz
sa temama: "Međunarodni standardi vezani za sigurnost hrane i upravljanje
kao preduvjet za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođenja međunarodnih
standarda u BiH".
Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju
standarda u BiH, Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika.
Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda
Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu.
Global G.A.P. predstavlja novi integralni pristup poljoprivrednoj proizvodnji
koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodnje,
provodi analizu rizika (HACCP), primjenjuje sustav kvaliteta (ISO 9001),
brine o utjecaju poljoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost
zaposlenih u poljoprivredi, te brine za dobrobit životinja u uzgoju.
HACCP standardi se odnose na sustav kvaliteta hrane za sve proizvođače
i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sustav sastoji se od
dviju osnovnih komponenti: HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju
opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti
po ljudsko zdravlje. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavljaju faze
u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost
hrane i vršiti njezina kontrola.
ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravljanja
kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravljanja resursima, realizaciju
proizvoda, mjerenje i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj
standarda" i "godinu objavljivanja".
ISO standardi donose mnoge prednosti:
-
ostvarenje i održavanje kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da
će njegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispunjeni;
-
osiguranje povjerenja kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku
kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom;
-
razlikovno obilježje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima
norme postaje nužan preduvjet za poslovnu suradnju.
-
smanjenje troškova - smanjuje se rizik jamstva za proizvod, troškovi tehničke
kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda.
Pozitivna iskustva u dobivanju certifikata za standarde, iznijeli su privrednici
iz industrijske proizvodnje i proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodnje, a posebno u tržišnom
plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispunjavanje uvjeta
za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski
efekti značajno uvećani.
Na kraju, zaključeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega
u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijenjeni i sve
se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg
identificiranja takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih
centara odvoje posebne police za certificirane proizvode.
Meglena Kuneva, povjerenica Europske komisije za pitanja zaštite potrošača
govorila je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prijenosni uređaji
za reprodukciju glazbe - prevencija oštećenja sluha".
Povjerenica je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smanjili rizik
oštećenja sluha korištenjem prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe.
Na istu temu govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica
DIGITALEUROP-e, koja predstavlja 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških
udruženja i više od 10 tisuća poduzeća iz Europe, te Gdin. Stephena Rusell,
generalni sekretar ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvaranju
tehničkih standarda), gdje je povjerenica zaključila kako su i industrija
i ANEC ključni u procesu i važan dio rješenja.
Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prijenosnih
uređaja za reprodukciju glazbe:
-
Kontinuirana uporaba prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe na visokim
postavkama tona, tijekom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećenja
sluha.
-
Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi ljudi, svjesni rizika.
-
Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne uporabe"
sigurni.
Europska komisija je izdala nalog Europskim tijelima za standardizaciju
da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prijenosne uređaje za
reprodukciju glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha.
Savjet EU Znanstvenog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni
razlog za zabrinutost. Neovisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10%
prijenosnih uređaja za reprodukciju glazbe slušatelji riskiraju trajni
gubitak sluha, ako glasno slušaju prijenosni uređaj za reprodukciju glazbe
više od jednog sata na dan, svaki tjedan u periodu od 5 godina. Ako je
tu u pitanju više od 10 milijuna europskih građana, Gđa. Kuneva naglašava
da je dužnost europskih regulatora reagirati.
Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta:
-
Prvo, svi prijenosni uređaji za reprodukciju glazbe imat će zadane postavke
namještene na sigurnu granicu izlaganja. Novi standardi osigurat će da
vas normalne zadane postavke na prijenosnim uređajima za reprodukciju glazbe
ne izlažu riziku oštećenja sluha.
-
Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorenjima potrošačima
o potencijalnim rizicima.
Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračenje zadanih postavki ako to žele.
No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavanja zdravlja.
"Proces osmišljavanja novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača
diljem EU iziskuje vrijeme. To uključuje rad sa mnogim različitim nositeljima
interesa i može potrajati i do 24 mjeseca.
Nalog u ovoj fazi ne daje detaljno propisana tehnička rješenja. Mi ne želimo
gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim
drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalaženju "pametnog
rješenja" i obave to kako treba.
Za milijune potrošača koji vole slušati glazbu i u tome uživaju na svojim
prijenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna.
Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoljstvu moći svakodnevno
nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiljenim
pjesmama i do 20-30 godina - SMANJITE TON!!!", naglasila je Kuneva.
11. Alternativno rješavanje sporova potrošača
Sudsko posredovanje i sheme alternativnog razrješenja sporova (ARS) su
nedovoljno korišteni način rješavanja žalbi potrošača. Međutim, nove metode
poput postizanja nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitanje postizanja
punog funkcioniranja jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije.
Ključno je pitanje poštivanja potrošačkih prava i naplate naknada od prekršitelja.
Dok su tradicionalni načini postizanja nagodbi često skupi i teški (npr.
- sudsko posredovanje), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS sheme), značajne
prednosti su u postizanju nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilaženje
barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcionira, u slučajevima
gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom
broju potrošača.
Mehanizam postizanja nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu
pomoći potrošačima za postizanje brzih rješenja kolektivnih problema potrošača.
Međutim, niz pitanja se postavlja vezano za potrebe i uporabu postizanja
nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu
jačanja zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovanje
na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansiranje između interesa potrošača
i kompanija je ključna točka i jedno od pitanja koja se treba postaviti
i na koje treba dati odgovor.
Povjerenje potrošača je ključno da bi se postigao cilj funkcioniranja tržišta
u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi
štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići njihovo neophodno povjerenje.
Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavanju
svojih žalbi.
To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obvezujućim
trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivljena konkurencija
vjerojatno pozitivna posljedica primjene učinkovitih mehanizama.
Kako poboljšati stanje po pitanju naknade potrošačimać
Sudska rješenja su u prednosti jer su nametnuta zakonom.
Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju
manjih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni
i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim
i vrlo često sporim. Cilj je nametnuti primjenu pravila koja upravljaju
ponašanjem kompanija i njihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko
na naknadu pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana
- nametnute od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne
zaradi koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima:
vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivanjem, ograničavanjem
ili kršenjem prava potrošača, sve dok su u pitanju samo male, pojedinačne
žalbe. To se pripisuje i činjenici da sami potrošači često ne podnose žalbe
manje vrijednosti sudu. ARS rješenja su u mnogim zemljama bila odgovor
na prevazilaženje problem manjih žalbi koje su ostale neprocesuirane.
Drugi primjer uključuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili
privatne institucije ombudsmana gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan
i ne skup način.
Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametljiva;
stoga odluka nije nužno i definitivno razrješenje spora. Nadalje, većina
ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi.
Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom
zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći.
Prednost se daje postizanju prihvatljivog rješenja dok se istovremeno ne
inzistira na strogoj i dosljednoj primjeni zakona.
U "Službenom glasniku BiH" broj 13/09 od 18. svibnja 2009. godine, objavljeni
su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova.
Razlozi za donošenje kriterija za alternativno rješavanje sporova, proizlaze
iz prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u cilju
njegovog provođenja i predstavljaju preduvjet za uspostavljanje procedura
alternativnog rješavanja sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za
zaštitu potrošača u BiH.
Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima,
imaju prednost u alternativnom rješavanju sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti,
tolerantnosti među strankama, i pravičnosti.
Suština postavljanja kriterija za alternativno rješavanje sporova temelji
se na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno
da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima.
Osnovni kriteriji su za alternativno rješavanje sporova su: kriterij učinkovitosti,
kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti,
kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti,
kriterij dobrovoljnosti i kriterij hitnosti.
Kriterij učinkovitosti
Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavanje
sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavanje sporova
u cilju što bržeg ostvarivanja prava u interesu potrošača.
Kriterij ekonomičnosti
Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti
na štetu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i pravilne primjene zakona.
Primjena ovog kriterija ima za cilj da se pravilno odluči o zahtjevu stranke
sa što manje troškova po stranku i druge učesnike u postupku.
Kriterij zakonitosti
Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupanja. Ovlašteno
tijelo u postupanju alternativnog rješavanja spora, dosljedno, na isti
način prema svim građanima primjenjuju pravila postupka propisana zakonom
i odgovarajuće materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I
kod odlučivanja po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem
i dužan je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim
granicama je upotrijebio slobodnu ocjenu.
Kriterij transparentnosti
Transparentnost u radu i organiziranju ovlaštenog tijela za postupak ARS
je vezan i predstavlja širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava
potrošaču prethodno poznavanje pravila i procedura postupanja, bitne karakteristike
takvog rješavanja sporova, način rješavanja, troškove i provedbu postignutog
sporazuma.
Kriterij neposrednosti
Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušanja stranaka, koji strankama
u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima
iz predmeta spora. Ako nije riječ o činjenicama koje su opće poznate, stranka
će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati
na konačno rješenje spornog odnosa.
Kriterij interesne orijentacije
Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka
u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi
razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa.
Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog
rješavanja sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu njegove učinkovitosti,
ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog
rješenja.
Kriterij jednostavnosti
Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavanju sporova, gdje
strane isključivo imaju pravo raspolagati svim radnjama u postupku, s ciljem
pojednostavljenja istih i njihovom svođenju na najmanju moguću mjeru. Jedini
oprez treba obratiti da jednostavnost u postupanju ne bude na štetu zakonskih
prava potrošača.
Kriterij dobrovoljnosti
Dobrovoljnost stranaka jeste preduvjet za sporazumno rješavanje spornih
odnosa. Slobodna volja stranaka u raspolaganju svojim zahtjevima i kompromisnim
rješenjima donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utječe i na
razvoj dobrih i učinkovitih poslovnih odnosa u okruženju.
Kriterij hitnosti
Postupak ARS se provodi bez čekanja, odugovlačenja i uz što manji trošak.
Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku.
12. Obrazovanje potrošača
Obrazovanje potrošača je proces stjecanja temeljnih znanja i ovladavanja
vještinama i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošenje odluka,
prepoznavanje svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizanje
maksimalnih učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga.
Ciljevi edukacije potrošača jesu naobrazba neovisnih, proaktivnih, inovativnih
i informiranih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući
konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti ključne informacije potrošačima i
dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu,
omogućujući im osnovna znanja iz područja potrošačkog prava, osobnih financija,
ekonomije, reklamiranja i uvjeravanja, potrošnje i okoliša, globalnih resursa,
kućanstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravlja. I mediji mogu
doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim
utjecajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti
i stavove.
Podučavati o raznim pitanjima od interesa za potrošače stoga ima zadatak
razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošnji, gdje su
potrebe i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvanjem
okoliša vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske
probleme, u odnos posla i novca, te u odnose proizvodnje, potrošnje i štednje.
Trebalo bi, također, obratiti pažnju na to kako nove činjenice i tehnologija
doprinose mijenjanju potrošačkih navika, te posljedica koje oni imaju za
kućanstvo i okoliš. Potrošači moraju biti informirani o djelovanju modernog
tržišta i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravljenja izbora
kao informirani potrošač, te da bi zauzeli neovisan stav o kupovini i sredstvima
plaćanja.
Danas obitelji funkcioniraju kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama,
te informacijama o stanju na računu. Upravljanje osobnim financijama zahtijeva
određeno znanje - o tome kako napraviti proračun i planirati financije,
o reklamiranju i uvjeravanju, ishrani, kućanstvu, odjeći i drugoj potrošnji.
Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavanje prava i obveza, su vrlo
važni.
Pitanja potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obitelji.
U cjelokupnom pogledu, kako se mladi ljudi odgajaju, edukacija potrošača
daje prirodne mogućnosti za suradnju i raspodjelu odgovornosti između roditelja
i učitelja, te između doma i škole.
Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitanja, koja su uvijek relevantna.
Ta pitanja bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poljima kao
što su kućanstvo, maternji jezik, ekološke studije, nauk o građanskim pravima,
obrazovanje o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika, tehnologija
i znanost o medijima. Činjenica da je edukacija potrošača povezana sa tako
mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivanje širih tema,
te olakšava njen progresivan razvoj.
Ključna je suradnja s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju
javnosti.
Svjesni smo činjenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružatelji usluga
koriste medije s ciljem animiranja potrošača. Ulažu se velika sredstva
za potrebe marketinga, promocije i reklamiranja svoje ponude.
Uloga potrošača u izgradnji unutarnjeg tržišta je u izravnoj vezi s razinom
obrazovanja i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovanja. Obrazovani
potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcioniranju
tržišta.
Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsman za zaštitu
potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavanje pod nazivom "Zaštita
potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing".
Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima
i drugim nositeljima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj
stranici www.ozp.gov.ba.
13. Aktivnosti informiranja i suradnja s medijima Institucije ombudsmana
Ombudsman je putem medija redovito izvješćivao javnost o stavovima Institucije
po raznim pitanjima i poduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao
na propuste u djelovanju tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i
brojnost kršenja prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana
i učvršćuje njihova odgovornost za funkcioniranje sustava zaštite potrošača
u Bosni i Hercegovini.
Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsman
za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima tiskanih i elektronskih medija
u 2009. godini:
Nadležnostima i radu Institucije ombudsmana, o doprinosu Ombudsmana na
polju zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji,
broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu
rješavanja njihovih žalbi.
Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavljivanja neispravnih
proizvoda na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači
i eventualnom povlačenju sporne dječje hrane u BiH te o iskustvu i suradnji
sa nadležnim agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o sigurnosti
hrane, o sve češćoj pojavi sumnjivih proizvoda na našem tržištu, pa tako
i komentar na pojavu krivotvorenih guma za žvakanje, povodom pojave plastičnih,
kineskih igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje na
području Tuzlanske županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju
propisima.
Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmana
može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitanjima
zakonskog okvira djelovanja Institucije i njene reputacije kod privatnih
i javnih poduzeća. Ombudsman je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u
BiH u odnosu na zemlje u regiji.
Razgovor u studiju na temu sigurnosti hrane koju konzumiraju građani Federacije
BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države
velike količine roba kojoj je istekao rok trajanja. U studiju su gosti
bili i predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH.
Povodom 15. ožujka, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsman za zaštitu
potrošača u BiH izdao je priopćenje za javnost u kojem je ukazao na brojne
primjere kršenja tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše
sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama
i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je
pozornost na potrebu većeg poštivanja prava potrošača od strane proizvođača,
pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na
dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih
institucija u BiH, na svim razinama.
Gostovanje u studiju na temu otvaranju trgovina za socijalno ugroženu kategoriju
građana povodom otvaranja prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji,
te najavama otvaranja istih u Federaciji BiH i RS, komentar na činjenicu
da u BiH nema vidljivih pojeftinjenja hrane, premda su cijene nafte i pšenice
upola manje nego prošle godine.
U sklopu implementacije edukativnog projekta ProCredit banke, a povodom
izdavanja brošure "Kako razgovarati s bankom", Ombudsman za zaštitu potrošača
u BiH izdao je prilog u kojoj podržava realizaciju inicijative o edukaciji
potrošača u domenu financijskih usluga, što su prenijeli brojni tiskani
i elektronski mediji.
Komentar o postupanjima Elektroprivrede BiH, koja radi "ažuriranja evidencije
potrošača" osim tehničkih podataka preciziranih prethodnim ugovorom o isporuci
električne energije, traži i osobne podatke poput JMBG-a, osobne karte,
fiksnog i/ili mobilnog telefona, te e-mail adrese, od osoba kod kojih se
isti nisu promijenili još od rata, o pojavi nezakonite naplate zastarjelih
potraživanja, s posebnim naglaskom na elektroprivredna poduzeća.
Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH je izdao je Priopćenje za javnost
vezano za izdavanje Preporuke BH-GAS-u i Vladi Federacije BiH. Ombudsman
za zaštitu potrošača u BiH je na osnovu saznanja koja ukazuju na povredu
osnovnih prava potrošača, iz Zakona o zaštiti potrošača, proveo propisani
postupak po službenoj dužnosti i sačinio Posebno izvješće u vezi načina
formiranja visine cijena plina u BiH, te odgovornim stranama dao sljedeće
preporuke:
-
Da razmotre mogućnost sniženja cijene plina za krajnjeg potrošača;
-
Da uspostave regulatora na nivou BiH za formiranje cijena u oblasti plina;
-
Da poštuju kriterije transparentnosti financiranja i tarifiranja;
-
Da osiguraju učinkovito konzultiranje i predstavljanje potrošača u donošenju
odluka iz oblasti ekonomskih usluga od općeg interesa - plina.
Ombudsman je dao i izjave povodom događanja u Sarajevskom kantonu, gdje
uslijed odgađanja ekskurzija učenika osnovnih i srednjih škola, zbog pojave
virusa Svinjske gripe, škole nisu u mogućnosti vratiti uplaćeni novac,
jer turističke agencije to odbijaju, odgovore na temu "Način formiranja
i visina cijene plina u BiH", za potrebe članaka u sklopu Cin-ovog projekta,
s ciljem informiranja javnosti, vezano za varljivo oglašavanje na deklaracijama
pojedinih artikala na bh tržištu, o primjeni Zakona o zaštiti potrošača
u BiH, viđenje situacije u oblasti zaštite prava potrošača, dosljednosti
primjene propisa, te najčešćim pritužbama građana Instituciji ombudsmana.
Slijede i izjave o ukupnom broju pritužbi građana za tekuću i prošlu godinu,
te koliko se tih pritužbi odnosilo na telekomunikacijske usluge, o najavljivanim
poskupljenjima, te povezanosti cijene barela nafte i poskupljenja živežnih
namirnica, o tomu koliko građani poznaju svoja potrošačka prava, koliko
trgovci i proizvođači, koliko je aktualni Zakon o zaštiti potrošača u BiH
usklađen sa EU, pritužbama građana, radu Institucije, publikaciji "Zaštita
potrošača u EU", koju je za potrebe unaprjeđenja rada Institucije ombudsmana
Europska komisija tiskala na tri jezika naroda BiH, te općenito o načelima
koja štite potrošače u EU i razlikama u zaštiti EU potrošača i građana
BiH.
U periodu od donošenja Smjernica i preporuka u oblasti potrošačkih kredita,
koje je izdao Ombudsman, pa sve do kraja 2009. godine Institucija ombudsmana
za zaštitu potrošača dala je znatan broj izjava, koje su se odnosile na
promjene u toj oblasti - o bankama koje su u zadanom roku dale izjašnjenja
na Smjernice, koje su prihvatile Smjernice i Preporuke, usklađivanje poslovanja
banaka sa Zakonom o zaštiti potrošača, broj i naziv banaka koje su posljednjih
mjeseci podigle kamatne stope, komentare na prve presude Suda, stav Udruženja
banaka BiH, kvalitetu komunikacije s bankama, kontrolu banaka od strane
Uprava za inspekcijske poslove u Federaciji BiH i RS, broj izdanih prekršajnih
naloga, osnovne elemente koje mora sadržavati predugovorna informacija,
primjedbe ili nejasnoće na koje su se žalile banke, i svim drugim pitanjima
vezanim za navedenu problematiku, brojnim tiskanim i elektronskim medijima.
U prostorijama Institucije ombudsmana u 2009. godini održane su tri tiskovne
konferencije i to: 28.04. nakon sastanaka sa predstavnicima Centralne banke
BiH i predstavnicima Udruženja banaka FBiH, direktorom Uprave za inspekcijske
poslove FBiH, te dana 30.08. nakon posjeta Povjerenice Europske komisije
za zaštitu potrošača Meglene Kuneve.
14. Suradnja s udruženjima potrošača
Djelatnost zaštite potrošača obavljaju udruženja potrošača, koja upisom
u sudski registar u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama stječu
svojstvo pravnog subjekta. Udruženja potrošača kao neprofitne i nevladine
organizacije djeluju na nivou BiH, Brčko Distrikta, entiteta, kantona,
općine, i grada.
Do sada su registrirana sljedeća udruženja potrošača, i to:
U BiH: Savez udruženja potrošača BiH
U Federaciji BiH: "Klub potrošača TK" Tuzla, "Klub potrošača HNK", Mostar,
"Fortuna", Mostar, "Narcis", Zenica, "Kantonalno udruženje ZE-DO", Doboj,
"Udruženje potrošača Zenica".
U Republici Srpskoj: "Pokret potrošača RS" Banja Luka, "Organizacija potrošača
grada Banja Luka", "Plava sfera", Banja Luka, "Zvono", Bijeljina, "Toper",
Doboj, "Oaza", Trebinje, "Stella", Istočno Sarajevo, "Potrošač", Gradiška,
"DON", Prijedor i drugi.
U Distriktu Brčko: Udruženje potrošača Brčko DC.
Polazeći od obveza danih Zakonom o zaštiti potrošača u BiH (članak 101.
stavak 1. točka a.), prema kojim:
"Ombudsman pruža informacije o pravima i obvezama potrošača i daje podršku
udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima",
sačinjen je Okvirni program posjeta udruženjima za 2009. godinu. Isti ima
za cilj uspostavu bolje suradnje i uspješne koordinacije sa udruženjima
potrošača, kao nositelja zaštite potrošača u lokalnim zajednicama. Postupajući
sukladno Programu predstavnici Institucije ombudsmana izvršili su posjete
i uspostavili suradnju sa udruženjima u F BiH, Republici Srpskoj i Brčko
Distriktu, i to kako slijedi:
1. Udruženju građana "Zaštita potrošača Distrikt Brčko", sa sjedištem u
Brčkom;
2. Udruženju građana "Klub potrošača TK Tuzla", sa sjedištem u Tuzli;
3. Savjetu potrošača Bosansko - Podrinjskog kantona, sa sjedištem u Goraždu;
4. Udruženju potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u
Mostaru;
5. Udruženju građana "Oaza Trebinje", sa sjedištem u Trebinju.
Prilikom posjeta predstavnici udruženja su sa predstavnicima Institucije
razmijenili iskustva i prezentirali aktivnosti koje poduzimaju u oblasti
zaštite prava potrošača.
Udruženja potrošača djeluju neovisno od trgovaca, dobavljača, pružatelja
usluga, te isključivo rade na zaštiti pojedinačnih interesa potrošača.
Pri tom pružaju savjetodavnu pomoć u ostvarivanju prava potrošača, informiraju
potrošače o cijenama, kvaliteti, sigurnosti proizvoda i ostalo. Značajna
aktivnost udruženja je izrada i izdavanje brošura i letaka koji su namijenjeni
edukaciji potrošača, kao što su "Pravila za štednju struje i vode", "Kupovina
putem interneta", "Obrazovan potrošač - zaštićen potrošač" i drugo.
Na poziv udruženja potrošača predstavnici Institucije ombudsmana sudjelovali
su na Okruglim stolovima u organizaciji udruženja, i to:
1. Dana 04.12.2009. godine u organizaciji udruženja potrošača "Klub potrošača"
TK Tuzla održan je okrugli stol na temu: "Zakoni o komunalnim djelatnostima
i njihova usuglašenost sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH". Razlozi za
održavanje okruglog stola su problemi potrošača - korisnika komunalnih
usluga u vezi načina mjerenja i fakturiranja troškova komunalnih usluga
od strane pružatelja usluga. S tim u vezi učesnici su dali podršku o pokretanju
inicijative kod Vlade Tuzlanskog kantona i vlada ostalih kantona u Federaciji
BiH, vlada entiteta i Distrikta o procesu usuglašavanja Zakona o komunalnoj
djelatnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.
Okrugli stol bio je medijski popraćen od strane RTV TK,TVT Tuzla i RTV
"Slon".
2. Dana 21.12.2009. godine u organizaciji udruženja potrošača "Oaza", Trebinje
održan je okrugli sto pod nazivom: "Šta obuhvata zaštita potrošača kroz
oblast javnih usluga". Isti je održan u okviru projekta "Centar za zaštitu
potrošača i resorni centar za razvoj potrošačkih udruženja", a podržan
je od Ministarstva trgovine i turizma Vlade Republike Srpske. Predstavnici
institucije su svojom prezentacijom ukazali na brojne primjere kršenja
prava potrošača i to najviše u sektoru ekonomskih usluga. U navedenom sektoru
najviše su kršena pravo na izbor, pravo na pristup osnovnim robama i uslugama,
a zbog nemogućnosti ostvarivanja prava potrošača na obračun usluge na osnovu
stvarnih isporuka, očitanih na brojilu potrošača, pogrešno evidentiranje
i terećenje potrošača za račune iz razdoblja koji ulaze u zastaru i tome
slično. S tim u vezi ukazano je komunalnim poduzećima kao pružateljima
usluga na potrebu usklađivanja svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača
u BiH i ostalim propisima koji reguliraju navedenu oblast.
Medijski pokrovitelj okruglog stola je RTV RS.
U 2010. godini Institucija ombudsmana planira nastavak suradnje i uspostavu
još uspješnije koordinacije sa udruženjima, radi učinkovite zaštite prava
potrošača kao i organiziranje zajedničkih sastanaka.
15. Zaključak
Bosna i Hercegovina ne može uspješno i učinkovito funkcionirati bez propisa
iz područja zaštite potrošača kao jednog od temeljnih mehanizama modernog
tržišnog gospodarstva. Značajan utjecaj prava potrošača na kvalitetu življenja
je potvrđen u praksi zemalja Europske unije, kao i tranzicijskih zemalja.
Propisi iz područja zaštite potrošača, odnosno njihova učinkovita provedba,
su uvjet optimalne alokacije resursa i eliminiranja extra profita koji
nije rezultat uspješnosti poslovanja gospodarskih subjekata, već njihovog
povlaštenog položaja na tržištu. Pravo i politika zaštite potrošača, ali
još važnije njihova učinkovita provedba, kao jedan od odlučujućih čimbenika
većeg blagostanja građana, ne razvijaju se automatizmom, opredjeljenjem
države za tržišno gospodarstvo, već je neophodno definirati i odgovarajuće
mehanizme i instrumente zaštite prava potrošača razvijanjem učinkovitosti
i konkurentnosti radi zaštite interesa potrošača ali i njihovog boljeg
položaja.
Sigurni, dobro informirani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i
kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu.
Informirani potrošači su katalizatori konkurentnosti, a za konkurenciju
se može slobodno reći da je potrošačev najbolji prijatelj.
Izbor omogućuje želju a informiran izbor je stvarni izazov. Pravi odgovor
ovom izazovu leži u pristupu razumljivim informacijama, mogućnosti usporedbe
cijene i kvalitete i postojanje transparentnog, ugovornog okruženja.
Moć izbora, informacije, usporedbe i transparentnosti u rukama potrošača
postaje snažno sredstvo usmjereno prema stvaranju društva po mjeri i u
korist potrošača.
Učinkovito i pravovremeno upravljanje sustavom zaštite potrošača od ključne
je važnosti i značaja. Od toga ovisi povjerenje javnosti u pogledu vođenja
sustava zaštite potrošača na tržištu i stvaranja društva po mjeri potrošača.
Povjerenje je valuta potrošačke ekonomije.
Skoro četiri godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača
u BiH stoji tvrdnja da je i dalje nužno inzistirati na dosljednoj provedbi
obzirom da se u velikoj mjeri isti ne primjenjuje kako od strane onih koji
su primarno odgovorni tako i od strane nadležnih tijela za nadzor i kontrolu
nad primjenom zakonskih rješenja.
Zabrinjavajuće je da se u nekim sektorima poslovanja svjesno provode aktivnosti
na tržištu suprotne pozitivnim zakonskim odredbama bez i malo želje i spremnosti
za promjenom ponašanja u smjeru većeg stupnja poštivanja prava potrošača.
Kada u takvim slučajevima izostane i pravovremena reakcija nadležnih tijela
dolazi do pada povjerenja potrošača.
Vraćanje i rast povjerenja potrošača spor je i dugotrajan proces.
Broj 01-1-02-4-86/1-10
19. veljače 2010. godine
Mostar
Ombudsman
Dragan Doko, v. r.
IZVJEŠTAJ O RADU
INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009.
GODINU
Predgovor
Izvještaj o radu sadrži pregled rada i djelovawa Institucije ombudsmena
za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled
stawa u poštovawu prava potrošača. Ovaj izvještaj je urađen prema metodologiji
koja se primjewuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu
potrošača u zemqama članicama Evropske unije i zemqama regije.
Navedeno vremensko razdobqe su obiqežile aktivnosti na pravovremenom i
učinkovitom reagovawu Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni
i Hercegovini (u daqwem tekstu: Institucija ombudsmena), na žalbe potrošača
i upite institucija, kao i reagirawa po službenoj dužnosti u slučajevima
povrede prava potrošača.
U izvještajnom periodu u instituciji su popuwena dva mjesta pomoćnika ombudsmana
što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno razdobqe.
U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcionisawe i finansirawe
institucija BiH dobili smo pozitivan izvještaj od strane Ureda za reviziju
institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH, kao i pozitivnu ocjenu
za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača u izvješću Evropske
komisije za BiH u 2009. godini.
1. Uvod
Institucija ombudsmena je kontinuisano radila na aktivnom promovisawu osnovnih
prava svih potrošača, za jasno izražavawe zahtijeva da se prava potrošača
poštuju, za javni prosvjed protiv zlouporaba na tržištu roba i usluga,
protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde i
bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača.
Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvještaju
želi ukazati na brojne primjere kršewa tih prava u 2009. godini u različitim
sektorima a najviše ih je bilo u sektoru ekonomskih i finansijskih usluga,
i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu
ekonomskog interesa potrošača.
Namjera nam je skrenuti pažwu u smjeru većeg poštovawa prava potrošača
od strane proizvođača, pružateqa usluga, trgovaca i ostalih sudionika sa
strane ponude na BiH tržištu, kao i dosqednu primjenu propisa iz oblasti
zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini
na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stepen zaštite
prava potrošača i sada je nužno inzistirati na wihovoj dosqednoj primjeni.
Aktuelna zbivawa na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila problematiku
u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije ukqučivawe i samih potrošača
i jačawe wihove uloge kroz rad udružewa za zaštitu potrošača, Saveza udružewa,
Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu Godišweg plana zaštite potrošača
u BiH.
Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u
okviru zakonom dodijeqenih obveza i ovlaštewa ulaže napore s ciqem promovisawa
dobre i efikasne provedbe politike zaštite potrošača i stvarawa društva
po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu
moć natjecawa i postići da tržište radi za dobrobit potrošača.
2. Načela zaštite potrošača u Evropskoj uniji
Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeqnih načela" je dokument za
koji je tekst i ilustraciju pripremila Evropska komisija, predstavqa vid
tehničke potpore Delegacije Evropske komisije u BiH. Brošura je namijewena
za informisawe i obrazovawe, te potrošaču na prihvatqiv i razumqiv način
objašwava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređewe prava potrošača
je suštinska vrijednost Evropske unije, a što se odražava u wenim zakonima.
Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače.
U brošuri je opisano 10 temeqnih načela u kojima se objašwava na koji način
zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar EU. Ono
što je opisano u dokumentu predstavqa najniži nivo zaštite koje države
članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su sqedeća
načela:
Kupite šta želite i gdje želite
Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćawu carinskih
dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući.
Ukoliko ne radi, vratite proizvod
Prema zakonima Evropske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom
koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni
ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do
dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obaveza
je prodavateqa a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda
u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji.
Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara
EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravqe potrošača.
Najrasprostrawenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija otkrije
da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupwa sigurnosti, ona je zakonski
obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama članicama EU u
kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavqa veću opasnost,
kompanija mora organizirati povlačewe tog proizvoda.
Trebate da znate šta jedete - Zakoni EU o obiqežavawu prehrambenih proizvoda
omogućavaju da tačno znate što jedete
Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaqna lista sastojaka koji
su korišteni u proizvodwi, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi
i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modifikovane sastojke.
Ugovori moraju biti sačiweni da budu pravedni za potrošače
Kompanije u zemqama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne
odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote
kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima
u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni
svoj dio ugovora - takve uslove zakoni EU zabrawuju.
Potrošač ima pravo da se predomisli
Odnosi se kod kupwe proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika
"kupovine na daqinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje,
na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti
u roku od 7 dana, bez navođewa razloga.
Lakše uspoređivawe cijena
Zakoni EU obavezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju
na standardizovan način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača
u različitom pakirawu. Da bi se poštovao ovaj princip zakoni EU nalažu
supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama - kilogram,
litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba.
Potrošači se ne smiju obmawivati
Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju
vam dati detaqna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi
koštaju.
Zaštita dok ste na godišwem odmoru
Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavateqa, dok je na godišwem
odmoru.
Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel
koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete
kompenzaciju.
Djelotvorno rješavawe prekograničnih sporova
Prepoznavawe potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutrašwem
tržištu jedan je od kqučnih principa evropske potrošačke politike. Potrošačima
se mora omogućiti da na temequ dobre informisanosti odlučuju o kupwi proizvoda
i usluga. Wihove interese treba štititi i unaprijediti.
3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini
Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeqni zakon Institucije Ombudsmena
propisuje obaveze i ovlaštewa Ombudsmena i istovremeno uređuje odnose između
potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon
o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošewa usklađen s pravnom stečevinom
EZ-a.
Institucija ombudsmena u okviru obveza i ovlaštewa koje su joj dodijeqene
Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH",
broj 25/06) (u daqwem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeqena
za stvarawe okružewa u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije i
otvarawa tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite
potrošača.
Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulisani
Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjewuju se odredbe Zakona o hrani
("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o opštoj sigurnosti
proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe
zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini.
Institucija ombudsmena osigurava opštu pravnu pomoć u smislu sprečavawa
narušavawa kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa
potrošača, općenito, a ne rješava wihove pojedinačne sporove, što je zadatak
i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija
i inspektorata.
Davawe pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak
lokalnih centara za savjetovawe potrošača (udružewa potrošača) koji su
uspostavqeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno je
istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavawe wihovog osobqa.
Institucija ombudsmena je u izvještajnom vremenskom razdobqu sa šest uposlenika
radila na širokom spektru pitawa zaštite potrošača. Odlazak na teren i
uspostavqawe izravnog kontakta i suradwe s predstavnicima udružewa u BiH,
pružawe informacija potrošačima putem medija, educirawe, informisawe, sigurnost
proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog
interesa potrošača sudjelovawem u postupcima koje se vode kod sektorskih
regulatornih tijela.
Institucija ombudsmena ima zadatak da zaštiti i ojača položaj potrošača
u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim
ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača.
Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadzirawe, komunikaciju i preventivne
radwe da bi se osigurala wegova osnovna prava na tržištu te da bi se promovisala
jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovawe.
Ojačavawe znači podnošewe promjena koje utječu na položaj potrošača te
identifikovawe rizika, privlačewe pozornosti na stavove potrošača u društvenom
donošewu odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promovisawe vlastitih
mogućnosti djelovawa potrošača.
Može se reći da zaštita potrošača obuhvata ekonomska i zakonodavna pitawa
te pitawa povezana sa sigurnošću zdravqa i prehrane potrošača, informisawe
i obrazovawe potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike zaštite
potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva.
Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite
potrošača, obaveze, nadležnosti, ovlaštewa i način rada Institucije ombudsmena
na promovisawu dobrog i efikasnog provođewa politike zaštite potrošača
u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavqawe Institucija ombudsmena
koja treba da kontinuisano radi na pravnom okviru svog djelovawa predlagawem
novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite
prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboqšavawu primjene donesenih
propisa Institucija ombudsmena se služi iskustvima zemaqa Evropske unije,
posebno onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući
način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati
rješewa koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa standardima
pravne zaštite Evropske unije.
4. Položaj i uloga potrošača na tržištu
Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uslova za uklawawe tržišnih
zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih standarda
sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeqnih qudskih prava
te je jasno da je pitawe zaštite potrošača i koristi, za transparentnost
i tržišno natjecawe, kqučno za kvalitetno funkcionisawe tržišta. Zato se
sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog procesa stvarawa
društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač se tek treba
izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcioniše i u wihovu
korist.
6. Buxet Institucije ombudsmena
Finansijska sredstva za obavqawe poslova iz djelokruga Institucije ombudsmena
osiguravaju se iskqučivo iz Buxeta institucija Bosne i Hercegovine.
Buxet Institucije ombudsmena za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM. Ostvarewe
buxeta Institucije ombudsmena za 2009. godinu je 386.838 KM odnosno 88%.
Planirawe Institucije ombudsmena za 2009. godinu je izrađeno na osnovu
poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću godinu,
te saradwu i pomoć predstavnika Ministarstva finansija i trezora Bosne
i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmena u 2009. godini
popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici.
Institucija ombudsmena je racionalnim trošewem na pojedinim pozicijama
ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovawa, troškovi
telefona, materijala, energije i goriva, održavawe prostora i reprezentacije
i drugo.
Institucija ombudsmena za rad i djelovawe koristi zakupqeni prostor u Mostaru
(146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz buxeta 39.108 KM.
Institucija ombudsmena tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila
u skladu sa procedurom predviđenom Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju
normalne uslove za rad postojećeg broja angažovanih djelatnika.
7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmena
Osnovne aktivnosti Ombudsmena su:
-
pružawe informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružawe podrške
udružewima potrošača u wihovim aktivnostima;
-
praćewe ili predlagawe aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač,
kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji regulišu
obligacione odnose ili nekim drugim zakonom;
-
istraživawe aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj
dužnosti ili tragom žalbi i koordinisawe svoje aktivnosti s entitetskim
tržišnim inspekcijama;
-
donošewe odluka i preduzimawe drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača
ili kršewa dobrih poslovnih običaja;
-
izdavawe smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostima
koje se primjewuju u posebnim sektorima poslovawa ili koje primjewuje specifični
ekonomski operateri;
-
preporučivati upotrebu određenih uslova ugovora ugovorima koji se koriste
u posebnim sektorima poslovawa;
-
pregovarawe s predstavnicima određenih trgovinskih udružewa o modelima
ugovora koji se primjewuju u specifičnim sektorima poslovawa;
-
predlagawe, inicirawe i rješavawe potrošačkih sporova primjenom mehanizama
za alternativno rješavawe sporova;
-
kontaktirawe s Institucijom ombudsmena za qudska prava u BiH o zajedničkim
problemima, posebno o uslugama od opšteg interesa ili javnim uslugama;
-
predlagawe Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Savjetu ministara BiH potrebna
poboqšawa Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravawu i efikasnosti
politike u oblasti zaštite potrošača;
-
istraživawe uticaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača
i obavqawe drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača.
Na odluke Ombudsmena mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti
potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoqavaju.
Ombudsmen je ovlašten da:
-
izdaje instrukcije za prestanak provođewa aktivnosti koje su u suprotnosti
s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene
kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača
u BiH.
Institucija ombudsmena sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza ciq
promovisati dobro i efikasno provođewe politike zaštite potrošača u Bosni
i Hercegovini.
Postupawe ombudsmena po žalbama
Iako je pažwa i djelovawe Ombudsmena za zaštitu potrošača u 2009. godini
većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora
ekonomskih usluga od opšteg interesa bio najbrojniji.
Ekonomske usluge od opšteg interesa, kako ih Zakon definiše, su usluge
koje ispuwavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije
(struja, plin, grijawe) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge
i javni transport.
Žalbe potrošača odnose se na pružateqe komunalnih usluga (Javna preduzeća),
a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući
kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivawa prava na obračun usluga
na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i
netačno obračunate usluge, pogrešno evidentirawe i terećewe potrošača za
račune iz razdobqa koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali priliku
da prigovore na zastaru), iskqučivawe sa mreže zbog nepravovremenog plaćawa
računa ili iskqučewe sa mreže zbog neplaćawa usluge prethodnog korisnika
stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne legitimacije),
obračun kamata na kašwewe u plaćawu mjesečnih računa za usluge i sl.
Takođe, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su
većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirewa
obaveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijawa, vode,
telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim i
drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih preduzeća.
U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu
o postupawu po žalbama, Ombudsmen po osnovu navoda o povredi potrošačkih
prava iz žalbe preduzima niz procesnih radwi. Prije svega, upućuje suprotnoj
strani žalbu na odgovor-izjašwewe, prikupqa informacije i dokaze i provodi
izviđajno postupawe. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice
i preporuke i instrukcije.
Imajući u vidu zakonsku obavezu Ombudsmena da daje prioritet onim problemima
čije je rješavawe od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku
toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih
izvještaja i Preporuka i to:
1. Posebni izvještaj za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo,
upućen KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršewe prava potrošača
i odredbi člana 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun
toplotne energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da preduzmu mjere
za usklađivawe svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće
potrošačima ugradwu individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna
isporuka i po tom osnovu vršiti obračun.
2. Posebni izvještaj za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi
HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivawe svoje prakse sa odredbama
33. i 34. člana Zakona o zaštiti potrošača, kao i obavezno slawe opomena
potrošačima, odnosno ažurnije utuživawe kod dugovawa za struju, kako bi
potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor zastare
potraživawa.
3. Posebni izvještaj za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija"
Tuzla, gdje je utvrđeno kršewe prava potrošača i dana preporuka u smislu
primjene odredbi člana 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradwu
individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka
očitanih na brojilu potrošača.
4. Posebni izvještaj za način formirawa i visinu cijene gasa u BiH upućen
"BH-Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršewe prava
potrošača, i dana preporuka za usklađivawe cijena gasa, za uspostavom regulatora
za gas na nivou BiH i transparentno finansirawe, tarifirawe i zastupawe
potrošača.
Zakqučci
I. Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP):
-
pravo pristupa osnovnim robama i uslugama;
-
pravo na izbor;
-
pravo na informisanost i
-
pravo da bude saslušan i zastupan.
II. Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu
sa potrošačem, i mijewaju odredbe ugovora iskqučivo uzimajući u obzir svoj
interes (čl.33. i 96. ZOZP).
III. JKP ne omogućavaju ugradwu mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke
očitane na brojilu potrošača.
IV. JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavawe sporova, što bi
dovelo do bržeg rješavawa sporova, rasterećewa sudova i brže naplate dugova.
V. JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno
Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog
akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača.
Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćewu stawa na tržištu
i postupawa po žalbama od strane Omudsmena, u većini slučajeva u suradwi
sa nadležnom inspekcijom, u ciqu poštivawa ZOZP i pružawa pravne sigurnosti
potrošačima na tržištu.
Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu
gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan
ZOZP, a to je po izboru potrošača:
-
zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim,
-
vratiti plaćeni iznos ili
-
ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku.
Trgovci su po reklamaciji skloni ignorisati pravo na izbor potrošača i
nuditi iskqučivo popravku proizvoda.
Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji
su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP.
Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varqivo oglašavawe
u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodwe,
količine i kvaliteta), ukqučujući prikazivawe mawim slovima, brojevima,
slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene.
Ovi oblici nezakonitog ponašawa trgovaca su kažwivi po ZOZP, a i drugi
propisi iz oblasti bezbjednosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve
više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU.
TABELA I.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimqeni predmeti u 2009. godini
|
Preneseni predmeti iz 2008. godine
|
Završeni predmeti
|
Predmeti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
|
1.
|
Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa
|
111
|
15
|
107
|
20
|
126
|
84,92
|
|
2.
|
Bankarski sektor
|
107
|
0
|
98
|
9
|
107
|
91,50
|
|
3.
|
Sektor komercijalnih usluga i proiz.
|
18
|
0
|
18
|
0
|
18
|
100
|
|
4.
|
Ostali sektori ili oblasti
|
5
|
2
|
7
|
0
|
7
|
100
|
|
5.
|
UKUPNO
|
241
|
17
|
229
|
29
|
258
|
88,75
|
Grafički prikaz broja predmeta zaprimqenih, prenesenih iz prethodne godine,
završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda:
Tokom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih za
kršewa prava potrošača u Sektoru finansijskih usluga. Povećawe broja žalbi
i obraćawa je pokazateq ne samo stepena ugroženosti prava potrošača, već
i ukazanog povjerewa u Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH,
kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH.
Predmetne žalbe ukazuju da su tokom 2009. godine komercijalne banke u Bosni
i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizovane potrošačke
kredite. Takvo postupawe banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o
zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definisana su kao posebna poglavqa:
potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćawa, kao i nepravedne odredbe
u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti finansijske usluge, zakonitog
pružawa iste, Zakon je dao poseban značaj informisanosti potrošača, radi
čega je pravo na informisanost, definisao kao jedno od osnovnih potrošačevih
prava. Potrošač treba da razumije svojstva finansijske usluge, uslove kupovine
i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulagawu svoga novca kao i mogućnostima
dobivawa kredita. S tim u vezi, u poglavqu potrošačkog kredita propisano
je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije
) da prije
zakqučewa ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama,
(član 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentovana predugovorna
informacija sa svim elementima, čiwenicama na osnovu kojih će kasnije zakqučiti
ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi, a ugovor
koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije, pa
i uslove za promjenu kamatne stope. Uslovi za promjenu kamatne stope moraju
biti jasno i precizno definisani, vodeći računa da isti ne smiju biti samo
u interesu jedne strane. U stvari, morali bi biti vezani za jedan od objektivnih
ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i sl, dakle faktor
koji predstavqa zvanični podatak, a ne slobodnu voqu banaka i interne neutemeqene
odluke pojedinih uprava banaka.
Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (član 54
i 57), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizovane kredite ako
nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uslovima o promjeni
kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije.
Jednostrano povećawe kamatne stope na realizovane kredite je u suprotnosti
i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi.
Suprotno je odredbama člana 26. Zakona o obligacionim odnosima. Označenim
odredbama regulisano je da je ugovor zakqučen kada se ugovorne strane usaglase
o bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa (cijena
po kojoj banka pozajmquje novac potrošaču) predstavqa cijenu i bitan je
element ugovora.
Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim
stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojima
je propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju
znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača,
kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštewa (bona fide) kao osnovnom
načelu obligacionog prava, na kojem se i zasniva ugovor.
Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (član
57. stav 1. ZZP), kao i po članu 1066. Zakona o obligacionim odnosima,
zakqučuje se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davawa, vraćawa
kredita i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene kamatne
stope- cijene kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zakqučiti aneks
ugovora o kreditu i sačiniti novi plan otplate kredita.
S tim u vezi, obavijest banke o povećawu kamatne stope, bez popisa i pečata
odgovornog lica ne može se smatrati vaqanom.
Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po
službenoj dužnosti Ombudsmen je u aprilu ove godine u sektoru potrošačkih
kredita donio Smjernice i preporuke u 16. tačaka i to kako slijedi:
1. Obaveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost
i pravo izbora u rukama potrošača;
2. Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite
treba biti prezentovana na istom, standardnom obrascu za informacije o
kreditnoj ponudi, sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama;
3. Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uslovima kreditirawa;
4. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišwe kamatne
stope na potrošačke kredite;
5. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjewive godišwe kamatne
stope na potrošačke kredite i uslove za promjene godišwe kamatne stope;
6. Potrošač mora prije zakqučewa ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj
formi sa svim ugovornim odredbama;
a) neto iznos kredita;
b) ukupni troškovi kredita;
c) uslovi za raniju otplatu kredita;
d) uslovi za raskid ugovora ukqučujući i one kada potrošač kasni s plaćawem;
e) godišwa kamata za kredit obračunatu na godišwem nivou;
f) uslovi za promjenu godišwe kamatne stope;
g) troškovi osigurawa za postojeći dug ili bilo koje drugo osigurawe zakqučeno
u vezi s kreditom;
h) zalog koji se mora dati.
7. Kada ugovor nije sačiwen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od podataka
potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora;
8. Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili
koje bi prouzrokovale štetu potrošaču.
9. U opštim uslovima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom
ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od we odstupiti
iskqučivo uzimajući u obzir svoj interes;
10. Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavquje da je bio upoznat s opštim
uslovima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne;
11. Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu
kredita u cijelosti ili djelimično;
12. Upotreba mjenica i čekova prilikom zakqučewa ugovora o potrošačkom kreditu
je zabrawena;
13. U slučaju nedoumice u vezi sa značewem pojedinih odredbi u ugovoru,
važit će značewe koje je povoqnije za potrošača;
14. Banke trebaju razmotriti mogućnost snižewa kamatnih stopa ili ukoliko
nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini;
15. Odluke o povećawu kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano donijele
banke su nevažeće i pravno neosnovane u slučajevima nepostojawa ugovorne
klauzule ili wene nepreciznosti u pogledu uslova i načina izračuna promjene
kamatne stope ili zbog nedovoqnog upoznavawa potrošača s tim odredbama;
16. Banke su obavezne uskladiti svoje poslovawe i odredbe ugovora o potrošačkom
kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj
25/06)
Date Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za ciq da banke
usklade svoje poslovawe sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno da
vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač, korisnik
kredita i potpisao ugovor.
Postupawe banaka suprotno odredbama člana 54. stav. 2. tačka 6. definisano
je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno
lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih
organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne
i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke
od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru,
nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00
KM i više.)
Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u
FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu
20 prekršajnih naloga.
Protiv odluka prvostepenog suda, neke komercijalne banke su uložile žalbu,
te je u toku žalbeni postupak pred drugostepenim sudom.
Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definisan ZZP,
(član 54) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita,
postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima
potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmena
za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne.
No, i pored čiwenice da su iste zakonski utemeqene, i daqe je evidentno
nepoštovawe istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricawa drugostepenih
presuda, Ombudsmen će u ciqu zaštite kolektivnih interesa potrošača u sektoru
potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije za prestanak
provođewa aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom legislativom.
U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi da reaguju,
jer je wihova uloga da regulišu, nadziru i preduzimaju mjere radi osigurawa
poslovawa banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima.
Agencija ima i zakonska ovlaštewa kojim se mogu sistemski regulisati navedene
pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir.
Ostale žalbe u sektoru finansijskih usluga odnosile su se na neusklađenost
principa poslovawa komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača
u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definišu odnos banke,
kao pružateqa finansijske usluge i potrošača, kao korisnika te usluge.
Čiwenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima troškove
i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu naplaćene.
Radi se o naknadama koje su teško vidqive krajwem potrošaču, odnosno u
momentu ponude i kupovine finansijske usluge, mawe su prepoznatqive i nejasne
su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju osnova za
naplatu naknada kao što su:
-
naknada za održavawe tekućeg računa;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođewe stawa na računu
korisnika i obavještewe o promjenama na računu. Ista naknada se naplaćuje
za svaki mjesec. I pored čiwenice da je procentualno izražena naknada mala,
na godišwoj razini predstavqa veći trošak za korisnika.
Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavqa
čiwenica da neke banke za otvarawe i zatvarawe ili pak aktivirawe tekućeg
računa uzimaju naknadu.
-
naknada za dozvoqeni minus;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoqeni minus, kao i naknadu
koju pojedine banke naplaćuje za odobravawe dozvoqenog minusa. Navedena
naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva
i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva
ne koriste.
-
periodične naknade i naknade za zatvarawe kreditnih kartica;
Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravawa kreditne kartice korisniku
se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču saopšti da je taj postupak
besplatan.
Međutim, potrošaču se ne prezentuje informacija o naknadi za korištewe
ili zatvarawe kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva.
Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišwe.
-
naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta
Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje
stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs
(po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju.
-
naknada za prijem novca iz inostranstva;
U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih
penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih
sredstava plaćawa iz inostranstva i prijemna banka naplaćuje proviziju
od primateqa.
Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita.
Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati
potrošači o sqedećem:
U ciqu ublažavawa negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni odbor
Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio Odluku
o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupawe banaka
u Federaciji BiH.
Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/09) propisane
su privremene mjere za vršewe reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita
danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može
na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram wihovih kreditnih obaveza (odobrewe
grace perioda) u trajawu od jedne godine. U toku grace perioda dužnik plaća
samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti najkasnije
do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba da podnese odgovarajuću dokumentaciju
kojom dužnik dokazuje:
a) gubitak posla bez lične krivwe;
b) značajno smawewe plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama;
c) neuredno primawe plate-kašwewe najmawe 3 mjeseca; ili
d) dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne
obaveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticawa finansijske krize. ".
S tim u vezi date su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu
podnošewa zahtjeva, rokova za podnošewe, kao i potrebne dokumentacije radi
ostvarivawa navedenog prava.
Poseban problem predstavqa obraćawe građana koji su prihvatili i potpisali
ugovore o jemstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju
da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravawa
kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke.
Razlozi za takve tvrdwe su sqedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost
dužnika, ugovor o jemstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti
pred kreditnim službenikom, ugovor o jemstvu potpisivan je bjanko, bez
iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (član 3.) jasno definisao
pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene
odredbe žirant ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu da
u slučaju neispuwewa obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obligacionii
pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze
iz ugovora, to su dana određena pojašwewa i informacije te podnosioci žalbi
upoznati sa zakonskim propisima koji regulišu navedenu problematiku.
Postotak izvršewa predmeta ukazuje na visok stepen ažurnosti što je rezultat
efikasnog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno
reagovawe.
Svi predmeti, odnosno stručna mišqewa zaprimqeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeta u razmatrawe i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom,
u predviđenom roku.
TABELA II.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimqeno u 2009. godini
|
Riješeni predmeti
|
Predmeti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
1.
|
Stručno mišqewe
|
34
|
34
|
0
|
34
|
100%
|
|
2.
|
Pravni savjeti
|
620
|
620
|
0
|
620
|
100%
|
|
3.
|
Informisawe potrošača
|
1110
|
1110
|
0
|
1110
|
100%
|
|
4.
|
Ukupno
|
1764
|
1764
|
0
|
1764
|
100%
|
Svi predmeti navedeni u Tabeli II. zaprimqeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeti u razmatrawe i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom,
u predviđenim rokovima.
Stručna mišqewa se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga
i na sektor ekonomskih usluga od opšteg interesa, gdje je Ombudsmen, pored
ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za
daqwe postupawe potrošača u ciqu ostvarewa potrošačkih prava.
Pravni savjeti i informisawe potrošača su dati putem telefona ili putem
interneta u obliku kratkih odgovora na postavqena pitawa potrošača. Najviše
pitawa, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informisawe
o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabiqeženi slučajevi tražewa tumačewa
određenih članova i stavki Zakona koji se odnose na deklarisawe proizvoda,
pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim
ugovorima i oblike varqivog oglašavawa.
8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača
Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne
i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne
konkurencije.
Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije
kao svoj strateški ciq.
U vawskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba,
usluga, qudi i kapitala i eliminisawe svakog protekcionizma u trgovini,
za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama.
Porast inostranih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štedwu su
kqučni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati.
Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skupqe, strane
izvore za kreditirawe, dovele su do odgode potrošwe stanovništva i mawe
potražwe za kreditima, što je u konačnici smawilo potražwu za robama i
uslugama.
Sve je rezultiralo značajnijim smawewem potrošwe, čemu treba dodati i pad
izvoza, a kao posqedicu smawewa proizvodwe i privrednih aktivnosti prate
rast nezaposlenosti, smawewe plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti
zaduživawa.
Smawewe kupovne moći potrošača imalo je za posqedicu i promjene na strani
ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavawem
cijena.
Ekonomski interes potrošača i wegova zaštita je jedno od osnovnih prava
potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovawem udružewa za
zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije,
zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne
za predlagawe, usvajawe i provođewe zakona i drugih propisa.
Ciq nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima
potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i
udružewa potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost
na ublažavawu i otklawawu posqedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka.
Mišqewa smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo
potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa
potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi
članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo
bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za wenu učinkovitu
provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno
ili neizravno u obavqawu svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti više
na tom planu i tako poboqšati kupovnu moć potrošača.
Prikupqawe relevantnih informacija i podataka te wihova naučna i stručna
analiza treba dati odgovor na uzroke i wihova ishodišta koji ugrožavaju
pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu
strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu
problematiku.
Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak
organiziranog djelovawa odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok
stepen nezainteresovanosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša
politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni
reformski procesi, sporo usvajawe zakona, kašwewe u formirawu institucija
ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače
u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posqedica
su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju
na ublažavawu posqedica.
Kombinacija negativnih globalnih kretawa, prije svega, u oblasti hrane
i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim
kreditirawem čini potrošače još ugroženijim.
Pojačano kreditirawe u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina.
Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulisali kamate za wihove
kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmawe dvostruko opterećen
kamatama. Nakon izbijawa krize u bankarskom poslovawu i to upravo u kreditirawu
kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijewenih hipotekarnih vrijednosti
nije došlo do značajnijeg smawewa cijena. To znači da oni koji su prouzročili
ovakva događawa nisu spremni i podnijeti teret snižavawa cijena nago ga
i daqe uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se događa
i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditirawe kao što
su primjerice novi automobili i druga skupqa roba. Skupqi energenti, hrana,
komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati dodatno
je opteretilo kućni buxet. Tržište se neće oporaviti ukoliko izostane kvalitetna
intervencija u smjeru disciplinirawa kreditora, proizvođača i ponuđača
usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačawe potrošwe niti
za novo zaduživawe pod ovakvim uslovima i pravnom nesigurnošću zaštite
wihovih prava i interesa.
Potrošwa i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodwu i razvoj. U
tom procesu banke su pojačanim kreditirawem odigrale značajnu ulogu. Međutim,
u 2009. godini se dogodilo to da je krajwe zanemarivawe i nepoštivawe interesa
potrošača te nesnalažewe i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo
ozbiqne posqedice sa teško sagledivim perspektivama za wihovo prevazilažewe,
naročito, ukoliko izostane ozbiqniji zaokret u smjeru poštivawa potrošača.
Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili
smo komunikaciju i saradwu s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom,
Udružewem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije
za bankarstvo.
9. Financijske usluge
Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su wegovi sudionici ukqučujući
potrošače u potpunosti informisani o naravi i vrijednosti robe kojima se
na tržištu trguje. Pri kreirawu potrošačke politike upravo se najviše vodi
računa o unapređewu informisanosti potrošača. Problem informisanosti potrošača
u domeni finansijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču predstavqa
problem identificirati svojstva finansijske usluge prije wezine kupwe.
Za donošewe ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita morale
bi se identično iskazivati, s ciqem da se potrošaču omogući usporedba i
odabir.
Da je važnost identičnog iskazivawa elemenata ponude neke finansijske usluge
bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom kreditu
kojemu je ciq da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba cijene
kredita.
Usporedivost i standardizacija podataka o uslovima kreditirawa koji su
odlučujući za potrošačevu odluku uslovqena je i wihovom složenošću. Stoga,
ponekad potrošač koji i dobije tačnu i potpunu informaciju teško ju može
razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek
u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditirawa koji pretpostavqaju
dugoročno razdobqe. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju
o vrstama rizika i posqedicama, sasvim je odvojeno pitawe. Istraživawa
iz područja bankarskog sektora o stupwu integrisanosti tržišta bankarskih
usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentisani
na lokalne banke, te da preferišu izravni fizički kontakt.
Na primjeru finansijskih usluga je najlakše uočiti značaj informisanosti
koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te
mogućnost da se realno usporede cijene i uslovi kao i korištewe prava na
povlačewe za one koji se predomisle bez posqedica. Za potrošačke kredite
potrebno je definisati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti
na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih
stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju
o kreditu sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih
troškova obrade, vezanih osigurawa, obveznog depozita pa do informacije
o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizawu razine
finansijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformisani
potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita.
Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe
ponuda, čak se nije u dovoqnoj mjeri niti informisao o detaqima ponude
koju je prihvatio. Najveća pažwa i aktivnosti su usmjerene na prikupqawe
potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi
uslovi.
Krajwe je neozbiqno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni
odnos a da se prethodno nije informisao o svim bitnim odredbama počevši
od visine kamate, troškova obrade, obaveznoga depozita, instrumentima osigurawa
plaćawa anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uslovima.
Aktivnosti Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se
u nekoliko smjerova.
Prvi je prema potrošačima na način da kod wih prije svega pobudi interes
i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informisawa o svim aspektima ponude,
kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama.
Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga.
Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo.
Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlagawe i izmjene
zakona.
Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima:
Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoqno vremena;
Podrobno se informišite o svim bitnim detaqima i uvjetima ugovora;
Analizirajte i proučite ponudu;
Tražite plan otplate anuiteta;
Usporedite više ponuda;
Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita.
Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira
između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama.
BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentovano - podijeqeno je na više
regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak
milijardi KM, - direktne, međuentitetske finansijske usluge čine samo mali
dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija!
Očito je da kada unutrašwe tržište ne funkcionira, ne funkcioniše niti
konkurentnost na nivou BiH tržišta.
Posqedica toga je uskraćivawe izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima.
A konkurentno poslovawe uskraćeno je za prilike pristupawu novim tržištima.
Dva su glavna ciqa vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu
informaciju potrošačima da bi boqom informisanošću boqe odabrali i da bi
se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne
kreditne ponude na cijelom tržištu.
Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava
potrošača. Reklamirawe kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka,
ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih
informacija.
Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama
za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za
informacije o kreditnoj ponudi, sa svim kqučnim čiwenicama i brojkama -
od kamatnih stopa do taksi i vezanih osigurawa. To će omogućiti potrošačima
izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni, usporedni
način.
Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača:
1. Pravo na odustajawe bez naknade i navođewa razloga i kada već potpišu
kreditni ugovor
2. Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćawe duga, u bilo
koje vrijeme, i
3. Pravo potrošača na slobodan izbor premještawa kredita na konkurentniju
ponudu na tržištu.
Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetqivom području, nije lak zadatak.
No, qudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravqeno
tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta.
10. Značaj standardizacije i uloga potrošača
Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivawa legislative koja
definiše sigurnosne zahtjeve koje moraju ispuwavati određeni proizvodi
ili usluge, zatim usklađivawa standarda koji preciziraju detaqe tih zahtjeva
i na kraju uspostavqawem mehanizama za ocjewivawe usklađenosti. Značajno
je ukazati na ulogu potrošača preko wihovih predstavnika ili udružewa u
procesu donošewa standarda i wihovom značaju za zaštitu interesa potrošača.
U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu,
održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini.
Uvodna predavawa održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj i
suradwu Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz sa
temama: "Međunarodni standardi vezani za bezbjednost hrane i upravqawe
kao preduslov za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođewa međunarodnih
standarda u BiH".
Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva
spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju
standarda u BiH, Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva
poqoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika.
Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda
Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu.
Global G.A.P. predstavqa novi integralni pristup poqoprivrednoj proizvodwi
koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodwe,
provodi analizu rizika (HACCP), primjewuje sustav kvaliteta (ISO 9001),
brine o uticaju poqoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost zaposlenih
u poqoprivredi, te brine za dobrobit životiwa u uzgoju.
HACCP standardi se odnose na sistem kvaliteta hrane za sve proizvođače
i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sistem sastoji se od
dviju osnovnih komponenti: HA predstavqa analizu rizika, odnosno identifikaciju
opasnosti u svakoj fazi proizvodwe hrane i procjenu značaja tih opasnosti
po qudsko zdravqe. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavqaju faze u proizvodwi
u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po bezbjednost hrane
i vršiti wezina kontrola.
ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravqawa
kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravqawa resursima, realizaciju proizvoda,
mjerewe i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj standarda"
i "godinu objavqivawa".
ISO standardi donose mnoge prednosti:
-
ostvarewe i održavawe kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da će
wegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispuweni;
-
osigurawe povjerewa kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku
kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom;
-
razlikovno obiqežje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima
norme postaje nužan preduslov za poslovnu saradwu.
-
smawewe troškova - smawuje se rizik jemstva za proizvod, troškovi tehničke
kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda.
Pozitivna iskustva u dobivawu certifikata za standarde, iznijeli su privrednici
iz industrijske proizvodwe i proizvodwe i prerade poqoprivrednih proizvoda.
Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodwe, a posebno u tržišnom
plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispuwavawe uvjeta
za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski
efekti značajno uvećani.
Na kraju, zakqučeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega
u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijeweni i sve
se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg
identificirawa takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih centara
odvoje posebne police za certificirane proizvode.
Meglena Kuneva, komesar Evropske komisije za pitawa zaštite potrošača govorila
je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prenosni uređaji za reprodukciju
muzike - prevencija oštećewa sluha".
Komesarka je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smawili rizik oštećewa
sluha korištewem prenosnih uređaja za reprodukciju muzike. Na istu temu
govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica DIGITALEUROP-e,
koja predstavqa 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških udružewa i više
od 10 hiqada preduzeća iz Evrope, te Gdin. Stephen Russel, generalni sekretar
ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvarawu tehničkih standarda),
gdje je povjerenica zakqučila kako su i industrija i ANEC kqučni u procesu
i važan dio rješewa.
Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prenosnih
uređaja za reprodukciju muzike:
-
Kontinuirana upotreba prenosnih uređaja za reprodukciju muzike na visokim
postavkama tona, tokom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećewa
sluha.
-
Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi qudi, svjesni rizika.
-
Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne upotrebe"
sigurni.
Evropska komisija je izdala nalog Evropskim tijelima za standardizaciju
da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prenosne uređaje za reprodukciju
glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha.
Savjet EU Naučnog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni
razlog za zabrinutost. Nezavisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10%
prenosnih uređaja za reprodukciju muzike slušateqi riskiraju trajni gubitak
sluha, ako glasno slušaju prenosni uređaj za reprodukciju muzike više od
jednog sata na dan, svake sedmice u periodu od 5 godina. Ako je tu u pitawu
više od 10 miliona evropskih građana, Gđa. Kuneva naglašava da je dužnost
evropskih regulatora reagovati.
Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta:
-
Prvo, svi prenosni uređaji za reprodukciju muzike imat će zadane postavke
namještene na sigurnu granicu izlagawa. Novi standardi osigurat će da vas
normalne zadane postavke na prenosnim uređajima za reprodukciju muzike
ne izlažu riziku oštećewa sluha.
-
Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorewima potrošačima
o potencijalnim rizicima.
Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračewe zadanih postavki ako to žele.
No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavawa zdravqa.
"Proces osmišqavawa novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača
diqem EU iziskuje vrijeme. To ukqučuje rad sa mnogim različitim nositeqima
interesa i može potrajati i do 24 mjeseca.
Nalog u ovoj fazi ne daje detaqno propisana tehnička rješewa. Mi ne želimo
gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim
drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalažewu "pametnog
rješewa" i obave to kako treba.
Za milijune potrošača koji vole slušati muziku i u tome uživaju na svojim
prenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna.
Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoqstvu moći svakodnevno
nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiqenim
pjesmama i do 20-30 godina - SMAWITE TON!!!", naglasila je Kuneva.
11. Alternativno rješavawe sporova potrošača
Sudsko posredovawe i šeme alternativnog razrješewa sporova (ARS) su nedovoqno
korišteni način rješavawa žalbi potrošača. Međutim, nove metode poput postizawa
nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitawe postizawa punog funkcionisawa
jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije.
Kqučno je pitawe poštovawa potrošačkih prava i naplate naknada od prekršiteqa.
Dok su tradicionalni načini postizawa nagodbi često skupi i teški (npr.
- sudsko posredovawe), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS šeme), značajne
prednosti su u postizawu nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilažewe
barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcioniše, u slučajevima
gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom
broju potrošača.
Mehanizam postizawa nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu
pomoći potrošačima za postizawe brzih rješewa kolektivnih problema potrošača.
Međutim, niz pitawa se postavqa vezano za potrebe i upotrebu postizawa
nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu
jačawa zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovawe
na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansirawe između interesa potrošača
i kompanija je kqučna tačka i jedno od pitawa koja se treba postaviti i
na koje treba dati odgovor.
Povjerewe potrošača je kqučno da bi se postigao ciq funkcionisawa tržišta
u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi
štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići wihovo neophodno povjerewe.
Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavawu
svojih žalbi.
To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obavezujućim
trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivqena konkurencija
vjerojatno pozitivna posqedica primjene učinkovitih mehanizama.
Kako poboqšati stawe po pitawu naknade potrošačimać
Sudska rješewa su u prednosti jer su nametnuta zakonom.
Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju
mawih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni
i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim
i vrlo često sporim. Ciq je nametnuti primjenu pravila koja upravqaju ponašawem
kompanija i wihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko na naknadu
pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana - nametnute
od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne zaradi
koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima:
vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivawem, ograničavawem ili
kršewem prava potrošača, sve dok su u pitawu samo male, pojedinačne žalbe.
To se pripisuje i čiwenici da sami potrošači često ne podnose žalbe mawe
vrijednosti sudu. ARS rješewa su u mnogim zemqama bila odgovor na prevazilažewe
problem mawih žalbi koje su ostale neprocesuirane.
Drugi primjer ukqučuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili
privatne institucije ombudsmana gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan
i ne skup način.
Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametqiva;
stoga odluka nije nužno i definitivno razrješewe spora. Nadaqe, većina
ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi.
Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom
zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći.
Prednost se daje postizawu prihvatqivog rješewa dok se istovremeno ne insistira
na strogoj i dosqednoj primjeni zakona.
U "Službenom glasniku BiH", broj 13/09 od 18. maja 2009. godine, objavqeni
su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavawe sporova.
Razlozi za donošewe kriterija za alternativno rješavawe sporova, proizlaze
iz prelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u ciqu
wegovog provođewa i predstavqaju preduslov za uspostavqawe procedura alternativnog
rješavawa sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za zaštitu potrošača
u BiH.
Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima,
imaju prednost u alternativnom rješavawu sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti,
tolerantnosti među strankama, i pravičnosti.
Suština postavqawa kriterija za alternativno rješavawe sporova temeqi se
na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno
da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima.
Osnovni kriteriji su za alternativno rješavawe sporova su: kriterij učinkovitosti,
kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti,
kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti,
kriterij dobrovoqnosti i kriterij hitnosti.
Kriterij učinkovitosti
Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavawe
sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavawe sporova
u ciqu što bržeg ostvarivawa prava u interesu potrošača.
Kriterij ekonomičnosti
Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti
na štetu pravilnog utvrđivawa čiweničnog stawa i pravilne primjene zakona.
Primjena ovog kriterija ima za ciq da se pravilno odluči o zahtjevu stranke
sa što mawe troškova po stranku i druge učesnike u postupku.
Kriterij zakonitosti
Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupawa. Ovlašteno tijelo
u postupawu alternativnog rješavawa spora, dosqedno, na isti način prema
svim građanima primjewuju pravila postupka propisana zakonom i odgovarajuće
materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I kod odlučivawa
po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem i dužan
je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim granicama
je upotrijebio slobodnu ocjenu.
Kriterij transparentnosti
Transparentnost u radu i organizovawu ovlaštenog tijela za postupak ARS
je vezan i predstavqa širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava
potrošaču prethodno poznavawe pravila i procedura postupawa, bitne karakteristike
takvog rješavawa sporova, način rješavawa, troškove i provedbu postignutog
sporazuma.
Kriterij neposrednosti
Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušawa stranaka, koji strankama
u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim čiwenicama i okolnostima
iz predmeta spora. Ako nije riječ o čiwenicama koje su opšte poznate, stranka
će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati
na konačno rješewe spornog odnosa.
Kriterij interesne orijentacije
Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka
u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi
razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa.
Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog
rješavawa sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu wegove učinkovitosti,
ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog
rješewa.
Kriterij jednostavnosti
Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavawu sporova, gdje
strane iskqučivo imaju pravo raspolagati svim radwama u postupku, s ciqem
pojednostavqewa istih i wihovom svođewu na najmawu moguću mjeru. Jedini
oprez treba obratiti da jednostavnost u postupawu ne bude na štetu zakonskih
prava potrošača.
Kriterij dobrovoqnosti
Dobrovoqnost stranaka jeste preduslov za sporazumno rješavawe spornih odnosa.
Slobodna voqa stranaka u raspolagawu svojim zahtjevima i kompromisnim rješewima
donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utiče i na razvoj dobrih
i učinkovitih poslovnih odnosa u okružewu.
Kriterij hitnosti
Postupak ARS se provodi bez čekawa, odugovlačewa i uz što mawi trošak.
Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku.
12. Obrazovawe potrošača
Obrazovawe potrošača je proces sticawa temeqnih znawa i ovladavawa vještinama
i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošewe odluka, prepoznavawe
svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizawe maksimalnih
učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga.
Ciqevi edukacije potrošača jesu naobrazba nezavisnih, proaktivnih, inovativnih
i informisanih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući
konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti kqučne informacije potrošačima i
dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu,
omogućujući im osnovna znawa iz područja potrošačkog prava, osobnih finansija,
ekonomije, reklamirawa i uvjeravawa, potrošwe i okoliša, globalnih resursa,
domaćinstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravqa. I mediji mogu
doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim
uticajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti
i stavove.
Podučavati o raznim pitawima od interesa za potrošače stoga ima zadatak
razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošwi, gdje su potrebe
i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvawem okoliša
vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske probleme,
u odnos posla i novca, te u odnose proizvodwe, potrošwe i štedwe.
Trebalo bi, takođe, obratiti pažwu na to kako nove čiwenice i tehnologija
doprinose mijewawu potrošačkih navika, te posqedica koje oni imaju za kućanstvo
i okoliš. Potrošači moraju biti informisani o djelovawu modernog tržišta
i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravqewa izbora kao informisani
potrošač, te da bi zauzeli nezavisan stav o kupovini i sredstvima plaćawa.
Danas obiteqi funkcionišu kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama,
te informacijama o stawu na računu. Upravqawe ličnim finansijama zahtijeva
određeno znawe - o tome kako napraviti proračun i planirati finansije,
o reklamirawu i uvjeravawu, ishrani, domaćinstvu, odjeći i drugoj potrošwi.
Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavawe prava i obaveza, su vrlo
važni.
Pitawa potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obiteqi.
U cjelokupnom pogledu, kako se mladi qudi odgajaju, edukacija potrošača
daje prirodne mogućnosti za saradwu i raspodjelu odgovornosti između roditeqa
i učiteqa, te između doma i škole.
Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitawa, koja su uvijek relevantna.
Ta pitawa bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poqima kao što
su domaćinstvo, materinski jezik, ekološke studije, nauk o građanskim pravima,
obrazovawe o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika, tehnologija
i znanost o medijima. Čiwenica da je edukacija potrošača povezana sa tako
mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivawe širih tema,
te olakšava wen progresivan razvoj.
Kqučna je saradwa s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju
javnosti.
Svjesni smo čiwenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružateqi usluga
koriste medije s ciqem animirawa potrošača. Ulažu se velika sredstva za
potrebe marketinga, promocije i reklamisawa svoje ponude.
Uloga potrošača u izgradwi unutarweg tržišta je u izravnoj vezi s razinom
obrazovawa i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovawa. Obrazovani
potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcionisawu
tržišta.
Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsmen za zaštitu
potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavawe pod nazivom "Zaštita
potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing".
Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima
i drugim nositeqima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj
stranici www.ozp.gov.ba.
13. Aktivnosti informisawa i saradwa s medijima Institucije ombudsmena
Ombudsmen je putem medija redovito izvještavao javnost o stavovima Institucije
po raznim pitawima i preduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao
na propuste u djelovawu tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i brojnost
kršewa prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana i učvršćuje
wihova odgovornost za funkcionisawe sistema zaštite potrošača u Bosni i
Hercegovini.
Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsmen
za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima štampanih i elektronskih
medija u 2009. godini.
Nadležnostima i radu Institucije ombudsmena, o doprinosu Ombudsmena na
poqu zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji,
broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu
rješavawa wihovih žalbi.
Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavqivawa neispravnih proizvoda
na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači i eventualnom
povlačewu sporne dječje hrane u BiH, te o iskustvu i saradwi sa nadležnim
agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o bezbjednosti hrane, o
sve češćoj pojavi sumwivih proizvoda na našem tržištu, pa tako i komentar
na pojavu krivotvorenih guma za žvakawe, povodom pojave plastičnih, kineskih
igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na qudsko zdravqe na području Tuzlanske
županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju propisima.
Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmena
može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitawima
zakonskog okvira djelovawa Institucije i wene reputacije kod privatnih
i javnih poduzeća. Ombudsmen je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u
BiH u odnosu na zemqe u regiji.
Razgovor u studiju na temu bezbjednost hrane koju konzumiraju građani Federacije
BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države
velike količine roba kojoj je istekao rok trajawa. U studiju su gosti bili
i predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH.
Povodom 15. marta, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsmen za zaštitu
potrošača u BiH izdao je saopštewe za javnost u kojem je ukazao na brojne
primjere kršewa tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše
sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama
i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je
pozornost na potrebu većeg poštovawa prava potrošača od strane proizvođača,
pružateqa usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na
dosqednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih
institucija u BiH, na svim razinama.
Gostovawe u studiju na temu otvarawu trgovina za socijalno ugroženu kategoriju
građana povodom otvarawa prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji,
te najavama otvarawa istih u Federaciji BiH i RS, komentar na čiwenicu
da u BiH nema vidqivih pojeftiwewa hrane, premda su cijene nafte i pšenice
upola mawe nego prošle godine.
U sklopu implementacije edukativnog projekta ProCredit banke, a povodom
izdavawa brošure "Kako razgovarati s bankom", Ombudsmen za zaštitu potrošača
u BiH izdao je prilog u kojoj podržava realizaciju inicijative o edukaciji
potrošača u domenu finansijskih usluga, što su prenijeli brojni štampani
i elektronski mediji.
Komentar o postupawima Elektroprivrede BiH, koja radi "ažurirawa evidencije
potrošača" osim tehničkih podataka preciziranih prethodnim ugovorom o isporuci
električne energije, traži i lične podatke poput JMBG-a, lične karte, fiksnog
i/ili mobilnog telefona, te e-mail adrese, od osoba kod kojih se isti nisu
promijenili još od rata, o pojavi nezakonite naplate zastarjelih potraživawa,
s posebnim naglaskom na elektroprivredna preduzeća.
Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je izdao je Saopštewe za javnost vezano
za izdavawe Preporuke BH-GAS-u i Vladi Federacije BiH. Ombudsmen za zaštitu
potrošača u BiH je na osnovu saznawa koja ukazuju na povredu osnovnih prava
potrošača, iz Zakona o zaštiti potrošača, proveo propisani postupak po
službenoj dužnosti i sačinio Posebni izvještaj u vezi načina formirawa
visine cijena gasa u BiH, te odgovornim stranama dao sqedeće preporuke:
-
Da razmotre mogućnost snižewa cijene gasa za krajweg potrošača;
-
Da uspostave regulatora na nivou BiH za formirawe cijena u oblasti gasa;
-
Da poštuju kriterije transparentnosti finansirawa i tarifirawa;
-
Da osiguraju učinkovito konsultovawe i predstavqawe potrošača u donošewu
odluka iz oblasti ekonomskih usluga od opšteg interesa - gasa.
Ombudsmen je dao i izjave povodom događawa u Sarajevskom kantonu, gdje
uslijed odgađawa ekskurzija učenika osnovnih i sredwih škola, zbog pojave
virusa Sviwske gripe, škole nisu u mogućnosti vratiti uplaćeni novac, jer
turističke agencije to odbijaju, odgovore na temu "Način formirawa i visina
cijene gasa u BiH", za potrebe članaka u sklopu Cin-ovog projekta, s ciqem
informisawa javnosti, vezano za varqivo oglašavawe na deklaracijama pojedinih
artikala na bh tržištu, o primjeni Zakona o zaštiti potrošača u BiH, viđewu
situacije u oblasti zaštite prava potrošača, dosqednosti primjene propisa,
te najčešćim pritužbama građana Instituciji ombudsmena.
Slijede i izjave o ukupnom broju pritužbi građana za tekuću i prošlu godinu,
te koliko se tih pritužbi odnosilo na telekomunikacijske usluge, o najavqivanim
poskupqewima, te povezanosti cijene barela nafte i poskupqewa živežnih
namirnica, o tomu koliko građani poznaju svoja potrošačka prava, koliko
trgovci i proizvođači, koliko je aktuelni Zakon o zaštiti potrošača u BiH
usklađen sa EU, pritužbama građana, radu Institucije, publikaciji "Zaštita
potrošača u EU", koju je za potrebe rada Institucije ombudsmana Evropska
komisija štampala na tri jezika naroda BiH, te općenito o načelima koja
štite potrošače u EU i razlikama u zaštiti EU potrošača i građana BiH.
U periodu od donošewa Smjernica i preporuka u sektoru potrošačkih kredita,
koje je izdao Ombudsmen, pa sve do kraja 2009. godine Institucija ombudsmena
za zaštitu potrošača dala je znatan broj izjava, koje su se odnosile na
promjene u tom sektoru - o bankama koje su u zadanom roku dale izjašwewa
na Smjernice, koje su prihvatile Smjernice i Preporuke, usklađivawe poslovawa
banaka sa Zakonom o zaštiti potrošača, broj i naziv banaka koje su posqedwih
mjeseci podigle kamatne stope, komentare na prve presude Suda, stav Udružewa
banaka BiH, kvalitetu komunikacije s bankama, kontrolu banaka od strane
Uprava za inspekcijske poslove u Federaciji BiH i RS, broj izdanih prekršajnih
naloga, osnovne elemente koje mora sadržavati predugovorna informacija,
primjedbe ili nejasnoće na koje su se žalile banke, i svim drugim pitawima
vezanim za navedenu problematiku, brojnim štampanim i elektronskim medijima.
U prostorijama Institucije ombudsmena u 2009. godini održane su tri konferencije
za medije i to: 28.04. nakon sastanaka sa predstavnicima Centralne banke
BiH i predstavnicima Udružewa banaka FBiH, direktorom Uprave za inspekcijske
poslove FBiH, te dana 30.08. nakon posjeta Komesarke Evropske komisije
za zaštitu potrošača Meglene Kuneve.
14. Saradwa s udružewima potrošača
Djelatnost zaštite potrošača obavqaju udružewa potrošača, koja upisom u
sudski registar u skladu sa Zakonom o udružewima i fondacijama stiču svojstvo
pravnog subjekta. Udružewa potrošača kao neprofitne i nevladine organizacije
djeluju na nivou BiH, Brčko Distrikta, entiteta, kantona, opštine, i grada.
Do sada su registrovana sqedeća udružewa potrošača, i to:
U BiH: Savez udružewa potrošača BiH
U Federaciji BiH: "Klub potrošača TK" Tuzla, "Klub potrošača HNK", Mostar,
"Fortuna", Mostar, "Narcis", Zenica, "Kantonalno udružewe ZE-DO", Doboj,
"Udružewe potrošača Zenica".
U Republici Srpskoj: "Pokret potrošača RS" Bawa Luka, "Organizacija potrošača
grada Bawa Luka", "Plava sfera", Bawa Luka, "Zvono", Bijeqina, "Toper",
Doboj, "Oaza", Trebiwe, "Stella", Istočno Sarajevo, "Potrošač", Gradiška,
"DON", Prijedor i drugi.
U Distriktu Brčko: Udružewe potrošača Brčko DC.
Polazeći od obaveza datih Zakonom o zaštiti potrošača u BiH (član 101.
stav 1. tačka a.), prema kojim:
"Ombudsmen pruža informacije o pravima i obavezama potrošača i daje podršku
udružewima potrošača u wihovim aktivnostima",
sačiwen je Okvirni program posjeta udružewima za 2009. godinu. Isti ima
za ciq uspostavu boqe saradwe i uspješne koordinacije sa udružewima potrošača,
kao nosioca zaštite potrošača u lokalnim zajednicama. Postupajući u skladu
sa Programom predstavnici Institucije ombudsmena izvršili su posjete i
uspostavili saradwu sa udružewima u F BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu,
i to kako slijedi:
1. Udružewu građana "Zaštita potrošača Distrikt Brčko", sa sjedištem u Brčkom;
2. Udružewu građana "Klub potrošača TK Tuzla", sa sjedištem u Tuzli;
3. Savjetu potrošača Bosansko - Podriwskog kantona, sa sjedištem u Goraždu;
4. Udružewu potrošača Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u
Mostaru;
5. Udružewu građana "Oaza Trebiwe", sa sjedištem u Trebiwu.
Prilikom posjeta predstavnici udružewa su sa predstavnicima Institucije
razmijenili iskustva i prezentirali aktivnosti koje poduzimaju u oblasti
zaštite prava potrošača.
Udružewa potrošača djeluju nezavisno od trgovaca, dobavqača, pružateqa
usluga, te iskqučivo rade na zaštiti pojedinačnih interesa potrošača. Pri
tom pružaju savjetodavnu pomoć u ostvarivawu prava potrošača, informišu
potrošače o cijenama, kvaliteti, sigurnosti proizvoda i ostalo. Značajna
aktivnost udružewa je izrada i izdavawe brošura i letaka koji su namijeweni
edukaciji potrošača, kao što su "Pravila za štedwu struje i vode", "Kupovina
putem interneta", "Obrazovan potrošač - zaštićen potrošač" i drugo.
Na poziv udružewa potrošača predstavnici Institucije ombudsmena učestvovali
su na Okruglim stolovima u organizaciji udružewa, i to:
1. Dana 04.12.2009. godine u organizaciji udružewa potrošača "Klub potrošača"
TK Tuzla održan je okrugli sto na temu: "Zakoni o komunalnim djelatnostima
i wihova usaglašenost sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH". Razlozi za
održavawe okruglog stola su problemi potrošača - korisnika komunalnih usluga
u vezi načina mjerewa i fakturisawa troškova komunalnih usluga od strane
pružateqa usluga. S tim u vezi učesnici su dali podršku o pokretawu inicijative
kod Vlade Tuzlanskog kantona i vlada ostalih kantona u Federaciji BiH,
vlada entiteta i Distrikta o procesu usaglašavawa Zakona o komunalnoj djelatnosti
sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.
Okrugli sto bio je medijski popraćen od strane RTV TK,TVT Tuzla i RTV "Slon".
2. Dana 21.12.2009. godine u organizaciji udružewa potrošača "Oaza", Trebiwe
održan je okrugli sto pod nazivom: "Šta obuhvata zaštita potrošača kroz
oblast javnih usluga". Isti je održan u okviru projekta "Centar za zaštitu
potrošača i resorni centar za razvoj potrošačkih udružewa", a podržan je
od Ministarstva trgovine i turizma Vlade Republike Srpske. Predstavnici
institucije su svojom prezentacijom ukazali na brojne primjere kršewa prava
potrošača i to najviše u sektoru ekonomskih usluga. U navedenom sektoru
najviše su kršena pravo na izbor, pravo na pristup osnovnim robama i uslugama,
a zbog nemogućnosti ostvarivawa prava potrošača na obračun usluge na osnovu
stvarnih isporuka, očitanih na brojilu potrošača, pogrešno evidentirawe
i terećewe potrošača za račune iz razdobqa koji ulaze u zastaru i tome
slično. S tim u vezi ukazano je komunalnim poduzećima kao pružateqima usluga
na potrebu usklađivawa svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH
i ostalim propisima koji regulšu navedenu oblast.
Medijski pokroviteq okruglog stola je RTV RS.
U 2010. godini Institucija ombudsmena planira nastavak saradwe i uspostavu
još uspješnije koordinacije sa udružewima, radi učinkovite zaštite prava
potrošača kao i organizirawe zajedničkih sastanaka.
15. Zakqučak
Bosna i Hercegovina ne može uspješno i efikasno funkcionisati bez propisa
iz područja zaštite potrošača kao jednog od temeqnih mehanizama modernog
tržišnog gospodarstva. Značajan uticaj prava potrošača na kvalitetu živqewa
je potvrđen u praksi zemaqa Evropske unije, kao i tranzicijskih zemaqa.
Propisi iz područja zaštite potrošača, odnosno wihova efikasna provedba,
su uslov optimalne alokacije resursa i eliminisawa extra profita koji nije
rezultat uspješnosti poslovawa gospodarskih subjekata, već wihovog povlaštenog
položaja na tržištu. Pravo i politika zaštite potrošača, ali još važnije
wihova efikasna provedba, kao jedan od odlučujućih faktora većeg blagostawa
građana, ne razvijaju se automatizmom, opredjeqewem države za tržišno gospodarstvo,
već je neophodno definisati i odgovarajuće mehanizme i instrumente zaštite
prava potrošača razvijawem efikasnosti konkurentnosti radi zaštite interesa
potrošača ali i wihovog boqeg položaja.
Sigurni, dobro informisani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i
kolektivno, su kritičke odrednice zdravoga tržišta koje vodi rastu i prosperitetu.
Informisani potrošači su katalizatori konkurentnosti, a za konkurenciju
se može slobodno reći da je potrošačev najboqi prijateq.
Izbor omogućuje žequ a informisan izbor je stvarni izazov. Pravi odgovor
ovom izazovu leži u pristupu razumqivim informacijama, mogućnosti usporedbe
cijene i kvalitete i postojawe transparentnog, ugovornog okružewa.
Moć izbora, informacije, usporedbe i transparentnosti u rukama potrošača
postaje snažno sredstvo usmjereno prema stvarawu društva po mjeri i u korist
potrošača.
Efikasno i pravovremeno upravqawe sistemom zaštite potrošača od kqučne
je važnosti i značaja. Od toga zavisi povjerewe javnosti u pogledu vođewa
sistema zaštite potrošača na tržištu i stvarawa društva po mjeri potrošača.
Povjerewe je valuta potrošačke ekonomije.
Skoro četiri godine nakon stupawa na snagu Zakona o zaštiti potrošača u
BiH stoji tvrdwa da je i daqe nužno insistirati na dosqednoj provedbi obzirom
da se u velikoj mjeri isti ne primjewuje kako od strane onih koji su primarno
odgovorni tako i od strane nadležnih tijela za nadzor i kontrolu nad primjenom
zakonskih rješewa.
Zabriwavajuće je da se u nekim sektorima poslovawa svjesno provode aktivnosti
na tržištu suprotne pozitivnim zakonskim odredbama bez i malo žeqe i spremnosti
za promjenom ponašawa u smjeru većeg stepena poštovawa prava potrošača.
Kada u takvim slučajevima izostane i pravovremena reakcija nadležnih tijela
dolazi do pada povjerewa potrošača.
Vraćawe i rast povjerewa potrošača spor je i dugotrajan proces.
Broj 01-1-02-4-86/1-10
19. februara 2010. godine
Mostar
Ombudsmen
Dragan Doko, s. r.
IZVJEŠTAJ O RADU
INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2009.
GODINU
Predgovor
Izvještaj o radu sadrži pregled rada i djelovanja Institucije ombudsmena
za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u 2009. godini, kao i pregled
stanja u poštovanju prava potrošača. Ovaj izvještaj je urađen prema metodologiji
koja se primjenjuje u institucijama Bosne i Hercegovine i tijelima za zaštitu
potrošača u zemljama članicama Evropske unije i zemljama regije.
Navedeno vremensko razdoblje su obilježile aktivnosti na pravovremenom
i učinkovitom reagovanju Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u
Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Institucija ombudsmena), na žalbe
potrošača i upite institucija, kao i reagiranja po službenoj dužnosti u
slučajevima povrede prava potrošača.
U izvještajnom periodu u instituciji su popunjena dva mjesta pomoćnika
ombudsmana što je svakako povećalo operativnost u radu u odnosu na prethodno
razdoblje. U skladu sa zakonima i propisima kojima se uređuje funkcionisanje
i finansiranje institucija BiH dobili smo pozitivan izvještaj od strane
Ureda za reviziju institucija BiH, pohvale Parlamentarne skupštine BiH,
kao i pozitivnu ocjenu za napredak u radu Institucije na zaštiti potrošača
u izvješću Evropske komisije za BiH u 2009. godini.
1. Uvod
Institucija ombudsmena je kontinuisano radila na aktivnom promovisanju
osnovnih prava svih potrošača, za jasno izražavanje zahtijeva da se prava
potrošača poštuju, za javni prosvjed protiv zlouporaba na tržištu roba
i usluga, protiv monopolističkog položaja bilo koga, protiv socijalne nepravde
i bilo koje druge neuravnoteženosti na tržištu koje potkopavaju prava potrošača.
Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u svom izvještaju
želi ukazati na brojne primjere kršenja tih prava u 2009. godini u različitim
sektorima a najviše ih je bilo u sektoru ekonomskih i finansijskih usluga,
i to povreda prava na pristup osnovnim robama i uslugama i prava na zaštitu
ekonomskog interesa potrošača.
Namjera nam je skrenuti pažnju u smjeru većeg poštovanja prava potrošača
od strane proizvođača, pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika
sa strane ponude na BiH tržištu, kao i dosljednu primjenu propisa iz oblasti
zaštite potrošača od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini
na svim razinama. Propisi koji su na snazi osiguravaju visok stepen zaštite
prava potrošača i sada je nužno inzistirati na njihovoj dosljednoj primjeni.
Aktuelna zbivanja na globalnom planu su dodatno zaoštrila i opteretila
problematiku u ovoj oblasti te je stoga nužno kvalitetnije uključivanje
i samih potrošača i jačanje njihove uloge kroz rad udruženja za zaštitu
potrošača, Saveza udruženja, Vijeća za zaštitu potrošača u BiH i provedbu
Godišnjeg plana zaštite potrošača u BiH.
Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH svojim aktivnostima u
okviru zakonom dodijeljenih obveza i ovlaštenja ulaže napore s ciljem promovisanja
dobre i efikasne provedbe politike zaštite potrošača i stvaranja društva
po mjeri potrošača koje će osigurati potrošačima moć odabira, gospodarstvu
moć natjecanja i postići da tržište radi za dobrobit potrošača.
2. Načela zaštite potrošača u Evropskoj uniji
Brošura "Zaštita potrošača u EU - Deset temeljnih načela" je dokument za
koji je tekst i ilustraciju pripremila Evropska komisija, predstavlja vid
tehničke potpore Delegacije Evropske komisije u BiH. Brošura je namijenjena
za informisanje i obrazovanje, te potrošaču na prihvatljiv i razumljiv
način objašnjava načela politike zaštite potrošača u EU. Unapređenje prava
potrošača je suštinska vrijednost Evropske unije, a što se odražava u njenim
zakonima. Članstvo u EU osigurava dodatnu zaštitu za potrošače.
U brošuri je opisano 10 temeljnih načela u kojima se objašnjava na koji
način zakoni EU štite vas kao potrošača, bez obzira gdje živite unutar
EU. Ono što je opisano u dokumentu predstavlja najniži nivo zaštite koje
države članice EU, shodno zakonima EU trebaju pružiti potrošačima. To su
sljedeća načela:
Kupite šta želite i gdje želite
Zakoni EU omogućavaju da kupujete a da pri tom ne brinete o plaćanju carinskih
dažbina ili dodatnog PDV po povratku kući.
Ukoliko ne radi, vratite proizvod
Prema zakonima Evropske unije, ukoliko proizvod nije u skladu sa dogovorom
koji ste napravili sa trgovcem, možete vratiti ili tražiti da se zamijeni
ili popravi ili pak tražiti popust na cijenu. Ovo se odnosi na period do
dvije godine poslije isporuke. U prvih šest mjeseci nakon isporuke obaveza
je prodavatelja a ne potrošača da dokaže da su svojstva isporučenog proizvoda
u skladu da svim odredbama ugovora o prodaji.
Visoki sigurnosni standardi hrane i ostalih potrošačkih dobara
EU ima zakone da su svi proizvodi koje kupujete sigurni po zdravlje potrošača.
Najrasprostranjenija sigurnosna norma jeste CE. Ukoliko neka kompanija
otkrije da je na tržištu plasirala proizvod niskog stupnja sigurnosti,
ona je zakonski obvezna da o tome obavijesti nadležne vlasti u državama
članicama EU u kojima se tako nešto dogodi. Ukoliko neki proizvod predstavlja
veću opasnost, kompanija mora organizirati povlačenje tog proizvoda.
Trebate da znate šta jedete - Zakoni EU o obilježavanju prehrambenih proizvoda
omogućavaju da tačno znate što jedete
Podrazumijeva da na deklaraciji mora biti detaljna lista sastojaka koji
su korišteni u proizvodnji, koje su boje, konzervansi, zaslađivači, aditivi
i sl. korišteni, kao i sadrži li proizvodi genetski modifikovane sastojke.
Ugovori moraju biti sačinjeni da budu pravedni za potrošače
Kompanije u zemljama EU u ugovorima sa potrošačima ne smiju ugovarati nepravedne
odredbe. To se posebno odnosi na to da ne smiju zahtijevati nerazumne svote
kao odštetu kada potrošač želi raskinuti ugovor. Ili pak sitnim slovima
u ugovoru stoji da nemate pravo na povrat depozita, ako kompanija ne ispuni
svoj dio ugovora - takve uslove zakoni EU zabranjuju.
Potrošač ima pravo da se predomisli
Odnosi se kod kupnje proizvoda putem, interneta, putem TV, i drugih oblika
"kupovine na daljinu". Zakoni EU potrošače štite od ovakve vrste prodaje,
na način da se potrošač može predomisliti, te ugovor o kupovini može raskinuti
u roku od 7 dana, bez navođenja razloga.
Lakše uspoređivanje cijena
Zakoni EU obavezuju kompanije da informaciju o cijeni proizvoda iskazuju
na standardizovan način. Primjera radi; imate proizvod od 2 proizvođača
u različitom pakiranju. Da bi se poštovao ovaj princip zakoni EU nalažu
supermarketima da se proizvodi izlažu u istim jediničnim mjerama - kilogram,
litra, kako bi se potrošaču olakšala usporedba.
Potrošači se ne smiju obmanjivati
Kompanija vam nudi prodaju putem kataloga. Prema zakonima u EU trebaju
vam dati detaljna upute o tome tko su oni, što prodaju i koliko proizvodi
koštaju.
Zaštita dok ste na godišnjem odmoru
Osigurava zaštitu potrošača od beskrupuloznih prodavatelja, dok je na godišnjem
odmoru.
Primjera radi; uplatili ste aranžman za luksuzni odmor, a dobili ste hotel
koji nije luksuzan. Zakoni EU omogućavaju da otkažete aranžman ili da dobijete
kompenzaciju.
Djelotvorno rješavanje prekograničnih sporova
Prepoznavanje potrošača kao najvažnije ekonomske kategorije u unutrašnjem
tržištu jedan je od ključnih principa evropske potrošačke politike. Potrošačima
se mora omogućiti da na temelju dobre informisanosti odlučuju o kupnji
proizvoda i usluga. Njihove interese treba štititi i unaprijediti.
3. Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini
Zakon o zaštiti potrošača u BiH, kao temeljni zakon Institucije Ombudsmena
propisuje obaveze i ovlaštenja Ombudsmena i istovremeno uređuje odnose
između potrošača, proizvođača i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Zakon o zaštiti potrošača u BiH je u trenutku donošenja usklađen s pravnom
stečevinom EZ-a.
Institucija ombudsmena u okviru obveza i ovlaštenja koje su joj dodijeljene
Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH",
broj 25/06) (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti potrošača), je opredijeljena
za stvaranje okruženja u kojemu se paralelno s procesom liberalizacije
i otvaranja tržišta, odvija i proces uspostave djelotvornih mjera zaštite
potrošača.
Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštite potrošača koji nisu regulisani
Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o hrani
("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), zatim odredbe Zakona o opštoj sigurnosti
proizvoda ("Službeni glasnik BiH", broj 45/04), kao i odgovarajuće odredbe
zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini.
Institucija ombudsmena osigurava opštu pravnu pomoć u smislu sprečavanja
narušavanja kolektivnih prava potrošača te djeluje u smislu zaštite interesa
potrošača, općenito, a ne rješava njihove pojedinačne sporove, što je zadatak
i nadležnost drugih zakonima određenim i formiranih agencija, uprava, institucija
i inspektorata.
Davanje pravnih savjeta i sugestija potrošačima je nadležnost i zadatak
lokalnih centara za savjetovanje potrošača (udruženja potrošača) koji su
uspostavljeni i djeluju na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Bitno
je istaknuti da je jedan od zadataka Institucija i obučavanje njihovog
osoblja.
Institucija ombudsmena je u izvještajnom vremenskom razdoblju sa šest uposlenika
radila na širokom spektru pitanja zaštite potrošača. Odlazak na teren i
uspostavljanje izravnog kontakta i suradnje s predstavnicima udruženja
u BiH, pružanje informacija potrošačima putem medija, educiranje, informisanje,
sigurnost proizvoda, kvalitet proizvoda i utjecaj na okoliš i zaštitu ekonomskog
interesa potrošača sudjelovanjem u postupcima koje se vode kod sektorskih
regulatornih tijela.
Institucija ombudsmena ima zadatak da zaštiti i ojača položaj potrošača
u društvu. Pod terminom položaj potrošača podrazumijeva se potrošač u različitim
ulogama kao širok koncept te stav ili interes potrošača.
Zaštita potrošača ostvaruje se kroz nadziranje, komunikaciju i preventivne
radnje da bi se osigurala njegova osnovna prava na tržištu te da bi se
promovisala jednakost među potrošačima i u odnosu na poslovanje.
Ojačavanje znači podnošenje promjena koje utječu na položaj potrošača te
identifikovanje rizika, privlačenje pozornosti na stavove potrošača u društvenom
donošenju odluka u Bosni i Hercegovini i međunarodno, te promovisanje vlastitih
mogućnosti djelovanja potrošača.
Može se reći da zaštita potrošača obuhvata ekonomska i zakonodavna pitanja
te pitanja povezana sa sigurnošću zdravlja i prehrane potrošača, informisanje
i obrazovanje potrošača i doprinos potrošačkih udruga razvoju politike
zaštite potrošača i, općenito, tržišnoga gospodarstva.
Zakonom o zaštiti potrošača su uređena pravila, mjere i postupci zaštite
potrošača, obaveze, nadležnosti, ovlaštenja i način rada Institucije ombudsmena
na promovisanju dobrog i efikasnog provođenja politike zaštite potrošača
u Bosni i Hercegovini.
Zakonom o zaštiti potrošača je utvrđeno uspostavljanje Institucija ombudsmena
koja treba da kontinuisano radi na pravnom okviru svog djelovanja predlaganjem
novih i izmjenama postojećih propisa što omogućava višu razinu zaštite
prava potrošača u Bosni i Hercegovini. U poboljšavanju primjene donesenih
propisa Institucija ombudsmena se služi iskustvima zemalja Evropske unije,
posebno onih s dužom tradicijom tržišnog gospodarstva, te nastoji na odgovarajući
način, uvažavajući postavke pravnog sustava Bosne i Hercegovine, predlagati
rješenja koja zaštitu prava potrošača čine suvremenom i usporedivom sa
standardima pravne zaštite Evropske unije.
4. Položaj i uloga potrošača na tržištu
Prilagodba pravilima zaštite potrošača jedan je od uslova za uklanjanje
tržišnih zapreka i integraciju tržišta s proizvodima i uslugama jednakih
standarda sigurnosti i kvalitete. Pravo potrošača je jedno od temeljnih
ljudskih prava te je jasno da je pitanje zaštite potrošača i koristi, za
transparentnost i tržišno natjecanje, ključno za kvalitetno funkcionisanje
tržišta. Zato se sa sigurnošću može reći da se nalazimo na početku dugoročnog
procesa stvaranja društva po mjeri potrošača u Bosni i Hercegovini. Potrošač
se tek treba izboriti za svoju ulogu na tržištu i učiniti da ono funkcioniše
i u njihovu korist.
6. Budžet Institucije ombudsmena
Finansijska sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga Institucije ombudsmena
osiguravaju se isključivo iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Budžet Institucije ombudsmena za 2009. godinu je iznosio 462.000 KM. Ostvarenje
budžeta Institucije ombudsmena za 2009. godinu je 386.838 KM odnosno 88%.
Planiranje Institucije ombudsmena za 2009. godinu je izrađeno na osnovu
poznatih parametara iz prethodne godine uz projekciju za tekuću godinu,
te saradnju i pomoć predstavnika Ministarstva finansija i trezora Bosne
i Hercegovine. Planom je predviđeno da Institucija ombudsmena u 2009. godini
popuni radna mjesta prema planiranoj dinamici.
Institucija ombudsmena je racionalnim trošenjem na pojedinim pozicijama
ostvarila odgovarajuće uštede novčanih sredstava - službena putovanja,
troškovi telefona, materijala, energije i goriva, održavanje prostora i
reprezentacije i drugo.
Institucija ombudsmena za rad i djelovanje koristi zakupljeni prostor u
Mostaru (146 m2) i za ovu namjenu izdvojeno je iz budžeta 39.108 KM.
Institucija ombudsmena tehničku opremu i namještaj za 2009. godinu je nabavila
u skladu sa procedurom predviđenom Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
u iznosu od 20.883 KM. Raspoloživa tehnička oprema i namještaj osiguravaju
normalne uslove za rad postojećeg broja angažovanih djelatnika.
7. Osnovne aktivnosti Institucije ombudsmena
Osnovne aktivnosti Ombudsmena su:
-
pružanje informacije o pravima i obavezama potrošača kao i pružanje podrške
udruženjima potrošača u njihovim aktivnostima;
-
praćenje ili predlaganje aktivnosti u vezi s odnosom kompanija - potrošač,
kako je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, propisima koji regulišu
obligacione odnose ili nekim drugim zakonom;
-
istraživanje aktivnosti na tržištu usmjerene prema potrošaču po službenoj
dužnosti ili tragom žalbi i koordinisanje svoje aktivnosti s entitetskim
tržišnim inspekcijama;
-
donošenje odluka i preduzimanje drugih mjera u slučajevima pritužbi potrošača
ili kršenja dobrih poslovnih običaja;
-
izdavanje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostima
koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuje
specifični ekonomski operateri;
-
preporučivati upotrebu određenih uslova ugovora u ugovorima koji se koriste
u posebnim sektorima poslovanja;
-
pregovaranje s predstavnicima određenih trgovinskih udruženja o modelima
ugovora koji se primjenjuju u specifičnim sektorima poslovanja;
-
predlaganje, iniciranje i rješavanje potrošačkih sporova primjenom mehanizama
za alternativno rješavanje sporova;
-
kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska prava u BiH o zajedničkim
problemima, posebno o uslugama od opšteg interesa ili javnim uslugama;
-
predlaganje Vijeću za zaštitu potrošača BiH i Savjetu ministara BiH potrebna
poboljšanja Zakona o zaštiti potrošača u BiH, te doprinos usmjeravanju
i efikasnosti politike u oblasti zaštite potrošača;
-
straživanje uticaja drugih inicijativa organa vlasti na zaštitu potrošača
i obavljanje drugih poslova usko u svezi zaštite potrošača.
Na odluke Ombudsmena mogu se podnijeti žalbe u mjeri u kojoj Zakon o zaštiti
potrošača ili bilo koji drugi relevantni propisi to izričito dozvoljavaju.
Ombudsmen je ovlašten da:
-
izdaje instrukcije za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti
s potrošačkom legislativom i da iznosi te instrukcije pred sud;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom;
-
pokreće postupak pred nadležnim sudom u slučajevima za naknadu štete nanesene
kolektivnom interesu potrošača, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača
u BiH.
Institucija ombudsmena sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ima iza cilj
promovisati dobro i efikasno provođenje politike zaštite potrošača u Bosni
i Hercegovini.
Postupanje ombudsmena po žalbama
Iako je pažnja i djelovanje Ombudsmena za zaštitu potrošača u 2009. godini
većinom bilo usmjereno na bankarski sektor, ipak je broj žalbi iz sektora
ekonomskih usluga od opšteg interesa bio najbrojniji.
Ekonomske usluge od opšteg interesa, kako ih Zakon definiše, su usluge
koje ispunjavaju osnovne potrebe potrošača na tržištu, tj. isporuku energije
(struja, plin, grijanje) i vode, telekomunikacijske usluge, poštanske usluge
i javni transport.
Žalbe potrošača odnose se na pružatelje komunalnih usluga (Javna preduzeća),
a predmet žalbi se odnosi na nemogućnost pristupa osnovnim uslugama, neodgovarajući
kvalitet pruženih usluga, nemogućnost ostvarivanja prava na obračun usluga
na osnovu stvarnih isporuka očitanih na brojilu potrošača, nepravilno i
netačno obračunate usluge, pogrešno evidentiranje i terećenje potrošača
za račune iz razdoblja koji ulazi u zastaru (a da potrošači nisu imali
priliku da prigovore na zastaru), isključivanje sa mreže zbog nepravovremenog
plaćanja računa ili isključenje sa mreže zbog neplaćanja usluge prethodnog
korisnika stana (bez mogućnosti da istakne prigovor nedostatka aktivne
legitimacije), obračun kamata na kašnjenje u plaćanju mjesečnih računa
za usluge i sl.
Takođe, teška materijalna situacija i loša socijalna zaštita uzrokom su
većeg broja žalbi potrošača koji se odnosio na nemogućnost redovnog izmirenja
obaveza, odnosno troškova stvorenih isporukom struje, plina, grijanja,
vode, telefona itd., te sudskih i drugih troškova prouzrokovanih u sudskim
i drugim postupcima, vođenih po tužbama javnih preduzeća.
U skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača, Pravilima rada i Uputstvu
o postupanju po žalbama, Ombudsmen po osnovu navoda o povredi potrošačkih
prava iz žalbe preduzima niz procesnih radnji. Prije svega, upućuje suprotnoj
strani žalbu na odgovor-izjašnjenje, prikuplja informacije i dokaze i provodi
izviđajno postupanje. S tim u vezi donosi odluke, posebne izvještaje, smjernice
i preporuke i instrukcije.
Imajući u vidu zakonsku obavezu Ombudsmena da daje prioritet onim problemima
čije je rješavanje od najvećeg značaja za potrošače, to je, vezano za isporuku
toplotne energije i vode u izvještajnom periodu, doneseno više Posebnih
izvještaja i Preporuka i to:
1. Posebni izvještaj za isporuku toplotne energije u Kantonu Sarajevo,
upućen KJKP "Toplane Sarajevo" gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača
i odredbi člana 35. Zakona o zaštiti potrošača, vezano za isporuku i obračun
toplotne energije. Preporuka KJKP "Toplane Sarajevo" da preduzmu mjere
za usklađivanje svoje prakse sa Zakonom o zaštiti potrošača, tj. omoguće
potrošačima ugradnju individualnih brojila na kojim će se očitavati stvarna
isporuka i po tom osnovu vršiti obračun.
2. Posebni izvještaj za isporuku električne energije u HNK, upućen JP "Elektroprivredi
HZ HB" d.d. Mostar, sa preporukom za usklađivanje svoje prakse sa odredbama
33. i 34. člana Zakona o zaštiti potrošača, kao i obavezno slanje opomena
potrošačima, odnosno ažurnije utuživanje kod dugovanja za struju, kako
bi potrošači imali mogućnost da se izjasne po tužbama i izjave prigovor
zastare potraživanja.
3. Posebni izvještaj za isporuku vode u Tuzli upućen JKP "Vodovod i kanalizacija"
Tuzla, gdje je utvrđeno kršenje prava potrošača i dana preporuka u smislu
primjene odredbi člana 35. ZOZP, koji će omogućiti potrošačima ugradnju
individualnih vodomjera i vršiti obračun vode na osnovu stvarnih isporuka
očitanih na brojilu potrošača.
4. Posebni izvještaj za način formiranja i visinu cijene gasa u BiH upućen
"BH-Gas-u" Sarajevo i Vladi Federacije BiH, gdje je utvrđeno kršenje prava
potrošača, i dana preporuka za usklađivanje cijena gasa, za uspostavom
regulatora za gas na nivou BiH i transparentno finansiranje, tarifiranje
i zastupanje potrošača.
Zaključci
I. Ovi predmeti ukazuju na povredu osnovnih prava potrošača (čl.3. ZOZP):
-
pravo pristupa osnovnim robama i uslugama;
-
pravo na izbor;
-
pravo na informisanost i
-
pravo da bude saslušan i zastupan.
II. Javna komunalna poduzeća (JKP) ne poštuju odredbu o ugovornom odnosu
sa potrošačem, i mijenjaju odredbe ugovora isključivo uzimajući u obzir
svoj interes (čl.33. i 96. ZOZP).
III. JKP ne omogućavaju ugradnju mjerila i obračun na osnovu stvarne isporuke
očitane na brojilu potrošača.
IV. JKP pokazuju mali interes za Alternativno rješavanje sporova, što bi
dovelo do bržeg rješavanja sporova, rasterećenja sudova i brže naplate
dugova.
V. JKP uskraćuju isporuku energije ili vode bez sudske odluke i suprotno
Zakonu, pozivajući se na svoja pravila i odluke koje imaju karakter internog
akta, i u većini slučajeva nisu odobrene od parlamentarnog organa osnivača.
Sektor komercijalnih usluga ima važno mjesto u praćenju stanja na tržištu
i postupanja po žalbama od strane Omudsmena, u većini slučajeva u suradnji
sa nadležnom inspekcijom, u cilju poštivanja ZOZP i pružanja pravne sigurnosti
potrošačima na tržištu.
Većina žalbi, iz ovog sektora, odnosi se na slučajeve nedostatka na proizvodu
gdje trgovci po reklamaciji potrošača ne žele postupiti na način propisan
ZOZP, a to je po izboru potrošača:
-
zamijeniti proizvod s nedostatkom, novim ispravnim,
-
vratiti plaćeni iznos ili
-
ukloniti nedostatak na proizvodu o svom trošku.
Trgovci su po reklamaciji skloni ignorisati pravo na izbor potrošača i
nuditi isključivo popravku proizvoda.
Trgovci sami određuju rokove za reklamaciju nedostatka na proizvodu, koji
su dosta kraći od rokova propisanih ZOZP.
Sve veći broj pritužbi potrošača odnosi se i na tzv. varljivo oglašavanje
u pogledu svojstva proizvoda (priroda, sastav, postupak, datum proizvodnje,
količine i kvaliteta), uključujući prikazivanje manjim slovima, brojevima,
slikama i znakovima bitnih sastojaka ponude, naročito cijene.
Ovi oblici nezakonitog ponašanja trgovaca su kažnjivi po ZOZP, a i drugi
propisi iz oblasti bezbjednosti hrane osiguravaju zaštitu potrošača, sve
više izjednačenu sa zaštitom potrošača u EU.
TABELA I.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimljeni predmeti u 2009. godini
|
Preneseni predmeti iz 2008. godine
|
Završeni predmeti
|
Predmeti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
|
1.
|
Sektor ekonomskih usluga od općeg interesa
|
111
|
15
|
107
|
20
|
126
|
84,92
|
|
2.
|
Bankarski sektor
|
107
|
0
|
98
|
9
|
107
|
91,50
|
|
3.
|
Sektor komercijalnih usluga i proiz.
|
18
|
0
|
18
|
0
|
18
|
100
|
|
4.
|
Ostali sektori ili oblasti
|
5
|
2
|
7
|
0
|
7
|
100
|
|
5.
|
UKUPNO
|
241
|
17
|
229
|
29
|
258
|
88,75
|
Grafički prikaz broja predmeta zaprimljenih, prenesenih iz prethodne godine,
završenih i onih u postupku, po vrstama usluga i proizvoda:
Tokom izvještajnog perioda evidentan je porast prijema žalbi vezanih za
kršenja prava potrošača u Sektoru finansijskih usluga. Povećanje broja
žalbi i obraćanja je pokazatelj ne samo stepena ugroženosti prava potrošača,
već i ukazanog povjerenja u Instituciju ombudsmena za zaštitu potrošača
u BiH, kao jednog od subjekata odgovornog za zaštitu potrošača u BiH.
Predmetne žalbe ukazuju da su tokom 2009. godine komercijalne banke u Bosni
i Hercegovini jednostrano povećale kamatne stope na realizovane potrošačke
kredite. Takvo postupanje banaka je u suprotnosti sa odredbama Zakona o
zaštiti potrošača u BiH. Predmetnim Zakonom definisana su kao posebna poglavlja:
potrošački kredit, elektronski instrumenti plaćanja, kao i nepravedne odredbe
u potrošačkim ugovorima. Zbog složenosti finansijske usluge, zakonitog
pružanja iste, Zakon je dao poseban značaj informisanosti potrošača, radi
čega je pravo na informisanost, definisao kao jedno od osnovnih potrošačevih
prava. Potrošač treba da razumije svojstva finansijske usluge, uslove kupovine
i ostalo da bi donio ispravnu odluku o ulaganju svoga novca kao i mogućnostima
dobivanja kredita. S tim u vezi, u poglavlju potrošačkog kredita propisano
je kao obaveza kreditora (banke, mikrokreditne organizacije
) da prije
zaključenja ugovora o kreditu, potrošača upozna sa svim ugovornim odredbama,
(član 54. ZZP.) Radi toga, potrošaču treba biti prezentovana predugovorna
informacija sa svim elementima, činjenicama na osnovu kojih će kasnije
zaključiti ugovor. Predugovorna informacija trebala bi biti u pisanoj formi,
a ugovor koji potpisuje potrošač mora sadržavati sve elemente iz informacije,
pa i uslove za promjenu kamatne stope. Uslovi za promjenu kamatne stope
moraju biti jasno i precizno definisani, vodeći računa da isti ne smiju
biti samo u interesu jedne strane. U stvari, morali bi biti vezani za jedan
od objektivnih ekonomskih parametara: euribor, libor, stopa inflacije i
sl, dakle faktor koji predstavlja zvanični podatak, a ne slobodnu volju
banaka i interne neutemeljene odluke pojedinih uprava banaka.
Znači, pravilnom primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača (član 54
i 57), banka nije mogla povećati kamatne stope na realizovane kredite ako
nije u predugovornoj informaciji upoznala potrošača sa uslovima o promjeni
kamatne stope, i ako ugovor ne sadrži sve podatke iz predugovorne informacije.
Jednostrano povećanje kamatne stope na realizovane kredite je u suprotnosti
i sa relevantnim odredbama zakona kojima se uređuju obligacioni odnosi.
Suprotno je odredbama člana 26. Zakona o obligacionim odnosima. Označenim
odredbama regulisano je da je ugovor zaključen kada se ugovorne strane
usaglase o bitnim elementima ugovora. U konkretnom slučaju kamatna stopa
(cijena po kojoj banka pozajmljuje novac potrošaču) predstavlja cijenu
i bitan je element ugovora.
Istom, odredbe ugovora o kreditu kojima banka sama odlučuje o kamatnim
stopama ništavna je i sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima kojima
je propisano da promjene pojedinih odredbi mogu biti ništavne, ako uzrokuju
znatnu neravnotežu u pravima i obavezama ugovornih stana na štetu potrošača,
kao i kada su suprotne načelu savjesnosti i poštenja (bona fide) kao osnovnom
načelu obligacionog prava, na kojem se i zasniva ugovor.
Osim toga, ugovor o potrošačkom kreditu je strogo formalan ugovor (član
57. stav 1. ZZP), kao i po članu 1066. Zakona o obligacionim odnosima,
zaključuje se u pisanoj formi, kojim se utvrđuje iznos, uvjeti davanja,
vraćanja kredita i slično. Pravilnom primjenom navedenih odredbi, kod izmjene
kamatne stope- cijene kao bitnog elementa ugovora, trebalo bi zaključiti
anex ugovora o kreditu i sačiniti novi plan otplate kredita.
S tim u vezi, obavijest banke o povećanju kamatne stope, bez popisa i pečata
odgovornog lica ne može se smatrati valjanom.
Zbog naprijed navedene prakse banaka a povodom niza žalbi potrošača i po
službenoj dužnosti Ombudsmen je u aprilu ove godine u sektoru potrošačkih
kredita donio Smjernice i preporuke u 16. tačaka i to kako slijedi:
1. Obaveza kreditora je osigurati dostupnost informacijama, transparentnost
i pravo izbora u rukama potrošača;
2. Predugovorna informacija koja se potrošačima daje u ponudama za kredite
treba biti prezentovana na istom, standardnom obrascu za informacije o
kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama;
3. Osigurati usporedivost i standardizaciju podataka o uslovima kreditiranja;
4. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne
stope na potrošačke kredite;
5. Propisati Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna promjenjive godišnje
kamatne stope na potrošačke kredite i uvjete za promjene godišnje kamatne
stope;
6. Potrošač mora prije zaključenja ugovora o kreditu biti upoznat u pisanoj
formi sa svim ugovornim odredbama;
a) neto iznos kredita;
b) ukupni troškovi kredita;
c) uslovi za raniju otplatu kredita;
d) uslovi za raskid ugovora uključujući i one kada potrošač kasni s plaćanjem;
e) godišnja kamata za kredit obračunatu na godišnjem nivou;
f) uslovi za promjenu godišnje kamatne stope;
g) troškovi osiguranja za postojeći dug ili bilo koje drugo osiguranje zaključeno
u vezi s kreditom;
h) zalog koji se mora dati.
7. Kada ugovor nije sačinjen u pisanoj formi ili kada nedostaje neki od
podataka potrošač ima pravo zatražiti raskid ugovora;
8. Kreditor ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepravedne ili
koje bi prouzrokovale štetu potrošaču.
9. U opštim uslovima ugovora o kreditu naročito nije punovažna odredba kojom
ugovorna strana predviđa da obećanu činidbu može izmijeniti ili od nje
odstupiti isključivo uzimajući u obzir svoj interes;
10. Ugovorne odredbe kojima potrošač izjavljuje da je bio upoznat s opštim
uvjetima, Odlukama kreditora i drugim aktima kreditora su ništavne;
11. Kreditor nema pravo zaračunavati nikakve troškove za prijevremenu otplatu
kredita u cijelosti ili djelimično;
12. Upotreba mjenica i čekova prilikom zaključenja ugovora o potrošačkom
kreditu je zabranjena;
13. U slučaju nedoumice u vezi sa značenjem pojedinih odredbi u ugovoru,
važit će značenje koje je povoljnije za potrošača;
14. Banke trebaju razmotriti mogućnost sniženja kamatnih stopa ili ukoliko
nemaju mogućnosti za to, zadržati kamate na istoj razini;
15. Odluke o povećanju kamata na potrošačke kredite koje su jednostrano
donijele banke su nevažeće i pravno neosnovane u slučajevima nepostojanja
ugovorne klauzule ili njene nepreciznosti u pogledu uvjeta i načina izračuna
promjene kamatne stope ili zbog nedovoljnog upoznavanja potrošača s tim
odredbama;
16. Banke su obavezne uskladiti svoje poslovanje i odredbe ugovora o potrošačkom
kreditu sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH ("Službeni glasnik BiH", broj
25/06)
Date Smjernice i preporuke su zakonski osnovane i imaju za cilj da banke
usklade svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti potrošača u BiH, odnosno
da vrate kamatne stope na ugovoreni nivo, tj. na nivo kada je potrošač,
korisnik kredita i potpisao ugovor.
Postupanje banaka suprotno odredbama člana 54. stav. 2. tačka 6. definisano
je kao prekršaj za koji su propisane novčane kazne i za banku i odgovorno
lice u banci. Radi toga su nadležni sudovi po prekršajnim nalozima inspekcijskih
organa proglasile banke odgovornim. S tim u vezi izrečene su novčane kazne
i to po pojedinačnom ugovoru banci od 4.000,00 KM, a odgovornom licu banke
od 1.000,00 KM. (Kako je vođen postupak pojedinačno po svakom ugovoru,
nekim od banaka izrečena je kumulativno novčana kazne u iznosu od 60.000,00
KM i više.)
Do sada je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima protiv 10 banaka u
FBiH na osnovu 192. prekršajna naloga, i u RS protiv 5 banaka na osnovu
20 prekršajnih naloga.
Protiv odluka prvostepenog suda, neke komercijalne banke su uložile žalbu,
te je u toku žalbeni postupak pred drugostepenim sudom.
Odluke suda kojima je utvrđeno da su banke učinile prekršaj definisan ZZP,
(član 54) dodatno potvrđuje da su banke u segmentu potrošačkih kredita,
postupale suprotno Zakonu o zaštiti potrošača, a samim tim i interesima
potrošača. To je ujedno i dokaz da su Smjernice i preporuke Ombudsmena
za zaštitu potrošača u sektoru potrošačkih kredita bile nužne i neophodne.
No, i pored činjenice da su iste zakonski utemeljene, i dalje je evidentno
nepoštovanje istih od strane nekih banaka. Radi toga, a nakon izricanja
drugostepenih presuda, Ombudsmen će u cilju zaštite kolektivnih interesa
potrošača u sektoru potrošačkih kredita u narednom periodu izdati instrukcije
za prestanak provođenja aktivnosti koje su u suprotnosti sa potrošačkom
legislativom.
U svakom slučaju i entitetske agencije za bankarstvo trebale bi da reaguju,
jer je njihova uloga da regulišu, nadziru i preduzimaju mjere radi osiguranja
poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija u skladu sa zakonskim propisima.
Agencija ima i zakonska ovlaštenja kojim se mogu sistemski regulisati navedene
pojave, odnosno rast kamatnih stopa svesti u zakonski okvir.
Ostale žalbe u sektoru finansijskih usluga odnosile su se na neusklađenost
principa poslovanja komercijalnih banaka sa odredbama Zakona o zaštiti
potrošača u BiH i drugim relevantnim zakonskim propisima koji definišu
odnos banke, kao pružatelja finansijske usluge i potrošača, kao korisnika
te usluge. Činjenice i žalbeni razlozi upućuju da banke naplaćuju potrošačima
troškove i naknade, a da isti nisu znali ili pak nisu očekivali da im budu
naplaćene. Radi se o naknadama koje su teško vidljive krajnjem potrošaču,
odnosno u momentu ponude i kupovine finansijske usluge, manje su prepoznatljive
i nejasne su korisniku usluge. S tim u vezi upitno je da li banke imaju
osnova za naplatu naknada kao što su:
-
naknada za održavanje tekućeg računa;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje za redovno vođenje stanja na
računu korisnika i obavještenje o promjenama na računu. Ista naknada se
naplaćuje za svaki mjesec. I pored činjenice da je procentualno izražena
naknada mala, na godišnjoj razini predstavlja veći trošak za korisnika.
Poseban problem kod ove vrste naknade (a što ukazuju žalbe potrošača) predstavlja
činjenica da neke banke za otvaranje i zatvaranje ili pak aktiviranje tekućeg
računa uzimaju naknadu.
-
naknada za dozvoljeni minus;
Podrazumijeva naknadu koju banka naplaćuje na dozvoljeni minus, kao i naknadu
koju pojedine banke naplaćuje za odobravanje dozvoljenog minusa. Navedena
naknadu banke naplaćuju od potrošača, bez obzira da li se odobrena sredstva
i koriste, te je upitno je li ta naknada i opravdana, ukoliko se sredstva
ne koriste.
-
periodične naknade i naknade za zatvaranje kreditnih kartica;
Vrlo je uobičajena praksa da se prilikom odobravanja kreditne kartice korisniku
se ne naplaćuje nikakva naknada, te se potrošaču saopći da je taj postupak
besplatan.
Međutim, potrošaču se ne prezentuje informacija o naknadi za korištenje
ili zatvaranje kreditne kartice, niti visina kamate na korištena sredstva.
Navedene naknade se naplaćuju kvartalno ili godišnje.
-
naknada (provizija) za kupovinu stranih valuta
Poznato je da banke na kupovni kurs (onaj kurs po kojem potrošač prodaje
stranu valutu banci) ne obračunava proviziju. Međutim, na prodajni kurs
(po kojem potrošač kupuje stranu valutu) banka uzima proviziju.
-
naknada za prijem novca iz inostranstva;
U slučaju prijema novca iz inostranstva; kod prijema honorara, inostranih
penzija ne naplaćuje se provizija. Međutim, kod ostalih prijema stranih
sredstava plaćanja iz inostranstva i prijemna banka naplaćuje proviziju
od primatelja.
Određeni broj žalbi odnosio se na zahtjev i mogućnost reprograma kredita.
Povodom predmetnih žalbi dane su pisane informacije, kojima su upoznati
potrošači o sljedećem:
U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne ekonomske krize Upravni
odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH je 02.06.2009. godine usvojio
Odluku o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih osoba i postupanje
banaka u Federaciji BiH.
Predmetnom Odlukom ("Službene novine Federacije BiH" broj: 40/09) propisane
su privremene mjere za vršenje reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita
danih fizičkim licima po svim osnovama. To podrazumijeva da banka može
na zahtjev dužnika izvršiti i reprogram njihovih kreditnih obaveza (odobrenje
grace perioda) u trajanju od jedne godine. U toku grace perioda dužnik
plaća samo obračunatu kamatu, a zahtjev u pisanoj formi može podnijeti
najkasnije do 31.12.2009. godine. Uz zahtjev treba da podnese odgovarajuću
dokumentaciju kojom dužnik dokazuje:
a) gubitak posla bez lične krivnje;
b) značajno smanjenje plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim
procedurama;
c) neuredno primanje plate-kašnjenje najmanje 3 mjeseca; ili
d) dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne
obaveze uzrokovane nekim od drugih oblika uticanja finansijske krize. ".
S tim u vezi date su upute i odgovarajući savjeti potrošačima u smislu
podnošenja zahtjeva, rokova za podnošenje, kao i potrebne dokumentacije
radi ostvarivanja navedenog prava.
Poseban problem predstavlja obraćanje građana koji su prihvatili i potpisali
ugovore o jemstvu za dužnike potrošačkih kredita. Žalbenim navodima ukazuju
da su kreditori (banke i mikrokreditne organizacije) u postupku odobravanja
kredita činile niz nepravilnosti, te da sam postupak sadrži procesne nedostatke.
Razlozi za takve tvrdnje su sljedeći: da nije provjeravana kreditna sposobnost
dužnika, ugovor o jemstvu nije potpisivan u prostorijama kreditora, niti
pred kreditnim službenikom, ugovor o jemstvu potpisivan je bjanko, bez
iznosa glavnog duga i tome slično. Kako je ZZP (član 3.) jasno definirao
pojam potrošača kao učesnika na tržištu roba i usluga, to se u smislu navedene
odredbe žirant ne može smatrati potrošačem. Međutim, imajući u vidu da
u slučaju neispunjenja obaveza glavnog dužnika, žirant stupa u obligacioni
pravni odnos na mjesto glavnog dužnika, preuzimajući sve obaveze koje proizlaze
iz ugovora, to su dana određena pojašnjenja i informacije te podnosioci
žalbi upoznati sa zakonskim propisima koji regulišu navedenu problematiku.
Postotak izvršenja predmeta ukazuje na visok stepen ažurnosti što je rezultat
efikasnog i stručnog rada i profesionalnog odnosa što je omogućilo promptno
reagovanje.
Svi predmeti, odnosno stručna mišljenja zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeta u razmatranje i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom,
u predviđenom roku.
TABELA II.
|
Red. broj
|
Klasifikacija predmeta
|
Zaprimljeno u 2009. godini
|
Riješeni predmeti
|
Predmeti u postupku
|
Ukupno
|
% riješenih predmeta
|
|
1.
|
Stručno mišljenje
|
34
|
34
|
0
|
34
|
100%
|
|
2.
|
Pravni savjeti
|
620
|
620
|
0
|
620
|
100%
|
|
3.
|
Informisanje potrošača
|
1110
|
1110
|
0
|
1110
|
100%
|
|
4.
|
Ukupno
|
1764
|
1764
|
0
|
1764
|
100%
|
Svi predmeti navedeni u Tabeli II zaprimljeni u 2009. godini su blagovremeno
uzeti u razmatranje i isti rješavani, u skladu sa propisanom procedurom,
u predviđenim rokovima.
Stručna mišljenja se u najvećem dijelu odnose na sektor bankarskih usluga
i na sektor ekonomskih usluga od opšteg interesa, gdje je Ombudsmen, pored
ocjene navoda iz spornog predmeta i pravnog osnova, dao i preporuke za
daljnje postupanje potrošača u cilju ostvarenja potrošačkih prava.
Pravni savjeti i informisanje potrošača su dati putem telefona ili putem
interneta u obliku kratkih odgovora na postavljena pitanja potrošača. Najviše
pitanja, pored već spomenutih sektora iz tabele, odnosi se i na informisanje
o Zakonu o zaštiti potrošača, te su zabilježeni slučajevi traženja tumačenja
određenih članova i stavki Zakona koji se odnose na deklarisanje proizvoda,
pravila za povrat i garanciju proizvoda, nepravedne odredbe u potrošačkim
ugovorima i oblike varljivog oglašavanja.
8. Zaštita ekonomskog interesa potrošača
Globalizacija svjetske ekonomije više nije fenomen koji se ne tiče Bosne
i Hercegovine jer naše tržište postaje dio globalnog tržišta i globalne
konkurencije.
Bosna i Hercegovina je otvoreno društvo i ekonomija, odabrala je EU integracije
kao svoj strateški cilj.
U vanjskotrgovinskom režimu BiH se opredijelila za slobodan protok roba,
usluga, ljudi i kapitala i eliminiranje svakog protekcionizma u trgovini,
za kontinuirani proces liberalizacije trgovine robom i uslugama.
Porast inostranih kamatnih stopa, pad izvoza i rast kamata na štednju su
ključni razlozi zbog kojih je gospodarstvo počelo padati.
Veće kamatne stope na depozite kojima su banke nadomještale skuplje, strane
izvore za kreditiranje, dovele su do odgode potrošnje stanovništva i manje
potražnje za kreditima, što je u konačnici smanjilo potražnju za robama
i uslugama.
Sve je rezultiralo značajnijim smanjenjem potrošnje, čemu treba dodati
i pad izvoza, a kao posljedicu smanjenja proizvodnje i privrednih aktivnosti
prate rast nezaposlenosti, smanjenje plaća i pad kupovne moći kao i mogućnosti
zaduživanja.
Smanjenje kupovne moći potrošača imalo je za posljedicu i promjene na strani
ponude a što je prije svega trebalo rezultirati većom konkurencijom i snižavanjem
cijena.
Ekonomski interes potrošača i njegova zaštita je jedno od osnovnih prava
potrošača koje se ostvaruje kako aktivnostima i djelovanjem udruženja za
zaštitu interesa potrošača tako u još većoj mjeri, i što je još važnije,
zato što je to obveza državnih institucija na svim razinama koje su nadležne
za predlaganje, usvajanje i provođenje zakona i drugih propisa.
Cilj nam je ukazati na negativne trendove suprotne ekonomskim interesima
potrošača i jednako tako dodatno potaknuti gore navedene institucije i
udruženja potrošača na jednu organiziranu, sveobuhvatnu, trajnu aktivnost
na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a tamo gdje je to moguće, i uzroka.
Mišljenja smo da se jedino na kvalitetan i dugoročno održiv način ovo pravo
potrošača može ostvariti izradom strategije za zaštitu ekonomskog interesa
potrošača koja treba biti rezultat rada međuresorne radne grupe čiji bi
članovi bili predstavnici institucija sa svih razina vlasti. To je vrlo
bitno, kako za kvalitetnu strategiju, jednako tako i za njenu učinkovitu
provedbu. Praktično ne postoji institucija koja na neki način, izravno
ili neizravno u obavljanju svojih nadležnosti nije u mogućnosti učiniti
više na tom planu i tako poboljšati kupovnu moć potrošača.
Prikupljanje relevantnih informacija i podataka te njihova naučna i stručna
analiza treba dati odgovor na uzroke i njihova ishodišta koji ugrožavaju
pravo i ekonomski interes potrošača. Polazište za svaku kvalitetno urađenu
strategiju je dobra priprema i pouzdanost podataka relevantnih za predmetnu
problematiku.
Prateći i analizirajući aktivnosti institucija u BiH primjećuje se izostanak
organiziranog djelovanja odgovornih institucija, pa čak možemo reći i visok
stepen nezainteresovanosti pojedinih za sve teži položaj potrošača. Loša
politička situacija, složeno državno ustrojstvo, usporeni i nedovršeni
reformski procesi, sporo usvajanje zakona, kašnjenje u formiranju institucija
ne daju mnogo razloga za optimizam potrošača. Uzroci koji su doveli potrošače
u BiH u težak položaj su u velikoj mjeri izvan državnih granica i posljedica
su globalnih pojava ali to ne daje alibi domaćim akterima da ne reagiraju
na ublažavanju posljedica.
Kombinacija negativnih globalnih kretanja, prije svega, u oblasti hrane
i energije sa velikom uvoznom ovisnošću BiH u ovim sektorima i otežanim
kreditiranjem čini potrošače još ugroženijim.
Pojačano kreditiranje u prethodnim godinama ubrzalo je rast cijena nekretnina.
Investitori i izvođači radova su u cijene ukalkulisali kamate za njihove
kredite, pa tako ispada da je svaki stan bio najmanje dvostruko opterećen
kamatama. Nakon izbijanja krize u bankarskom poslovanju i to upravo u kreditiranju
kupovine nekretnina i nemogućnosti naplate precijenjenih hipotekarnih vrijednosti
nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena. To znači da oni koji su prouzročili
ovakva događanja nisu spremni i podnijeti teret snižavanja cijena nago
ga i dalje uporno pokušavaju prebaciti na leđa potrošača. Isti trend se
događa i sa drugim robama koje nužno zahtijevaju dugoročnije kreditiranje
kao što su primjerice novi automobili i druga skuplja roba. Skuplji energenti,
hrana, komunalne usluge i ostalo što svakoga mjeseca moramo konzumirati
dodatno je opteretilo kućni budžet. Tržište se neće oporaviti ukoliko izostane
kvalitetna intervencija u smjeru discipliniranja kreditora, proizvođača
i ponuđača usluga jer na strani potrošača nema mogućnosti za jačanje potrošnje
niti za novo zaduživanje pod ovakvim uslovima i pravnom nesigurnošću zaštite
njihovih prava i interesa.
Potrošnja i potrošači su oni koji generiraju veću proizvodnju i razvoj.
U tom procesu banke su pojačanim kreditiranjem odigrale značajnu ulogu.
Međutim, u 2009. godini se dogodilo to da je krajnje zanemarivanje i nepoštivanje
interesa potrošača te nesnalaženje i loš rad regulatora za bankarstvo prouzročilo
ozbiljne posljedice sa teško sagledivim perspektivama za njihovo prevazilaženje,
naročito, ukoliko izostane ozbiljniji zaokret u smjeru poštivanja potrošača.
Zastupajući kolektivne interese potrošača koji su se obratili nama ostvarili
smo komunikaciju i suradnju s Inspektoratima FBiH i RS, Centralnom bankom,
Udruženjem banaka BiH, a na naše pozive nisu se odazvale entitetske agencije
za bankarstvo.
9. Financijske usluge
Razvijeno tržište je ono tržište na kojem su njegovi sudionici uključujući
potrošače u potpunosti informisani o naravi i vrijednosti robe kojima se
na tržištu trguje. Pri kreiranju potrošačke politike upravo se najviše
vodi računa o unapređenju informisanosti potrošača. Problem informisanosti
potrošača u domeni finansijskih usluga je važan iz razloga što potrošaču
predstavlja problem identificirati svojstva finansijske usluge prije njezine
kupnje. Za donošenje ispravne odluke, informacije o ponudi bankarskog kredita
morale bi se identično iskazivati, s ciljem da se potrošaču omogući usporedba
i odabir.
Da je važnost identičnog iskazivanja elemenata ponude neke finansijske
usluge bitna pokazuje novi prijedlog Smjernice Europske unije o potrošačkom
kreditu kojemu je cilj da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba
cijene kredita.
Usporedivost i standardizacija podataka o uslovima kreditiranja koji su
odlučujući za potrošačevu odluku uslovljena je i njihovom složenošću. Stoga,
ponekad potrošač koji i dobije tačnu i potpunu informaciju teško ju može
razumjeti. Učinci kreditnih usluga često se ne pokazuju odmah, nego tek
u budućnosti. Primjer za to su razni oblici kreditiranja koji pretpostavljaju
dugoročno razdoblje. U kojoj mjeri su potrošači sposobni razumjeti informaciju
o vrstama rizika i posljedicama, sasvim je odvojeno pitanje. Istraživanja
iz područja bankarskog sektora o stupnju integrisanosti tržišta bankarskih
usluga pokazalo je da su potrošači još uvijek tradicionalno orijentisani
na lokalne banke, te da preferišu izravni fizički kontakt.
Na primjeru finansijskih usluga je najlakše uočiti značaj informisanosti
koja se odnosi na kvalitetu i postojanost predugovornih informacija te
mogućnost da se realno usporede cijene i uvjeti kao i korištenje prava
na povlačenje za one koji se predomisle bez posljedica. Za potrošačke kredite
potrebno je definisati jedinstven, jednostavan skup pravila koji će omogućiti
na cijelom prostoru jednak pristup jeftinijim kreditima i usporedbu kamatnih
stopa. Potrebno je potrošačima po istom standardu prezentirati informaciju
o kreditu sa svim ključnim činjenicama i brojkama od kamatnih stopa, jednokratnih
troškova obrade, vezanih osiguranja, obveznog depozita pa do informacije
o taksama. Istovremeno potrebno je raditi mnogo više na podizanju razine
finansijske pismenosti kod potrošača. Nije interes niti bankama da neinformisani
potrošači upadaju u poteškoće prilikom otplate kredita.
Veliki broj potrošača korisnika bankarskih usluga nije pravio nikakve usporedbe
ponuda, čak se nije u dovoljnoj mjeri niti informisao o detaljima ponude
koju je prihvatio. Najveća pažnja i aktivnosti su usmjerene na prikupljanje
potrebne dokumentacije i potragu za sudužnicima i jamcima ukoliko su takvi
uslovi.
Krajnje je neozbiljno ali i vrlo neugodno za potrošača ulazak u ugovorni
odnos a da se prethodno nije informisao o svim bitnim odredbama počevši
od visine kamate, troškova obrade, obaveznoga depozita, instrumentima osiguranja
plaćanja anuiteta, naknadama za raniji povrat kredita i drugim uslovima.
Aktivnosti Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH odvijaju se
u nekoliko smjerova.
Prvi je prema potrošačima na način da kod njih prije svega pobudi interes
i ukaže na potrebu dobrog i kvalitetnog informisanja o svim aspektima ponude,
kao i podrobnu analizu i usporedbu iste s drugim ponudama.
Drugi smjer prema bankama i ponuđačima kreditnih usluga.
Treći prema institucijama koje su nadležni regulatori, Agencije za bankarstvo.
Četvrti prema zakonodavnim institucijama nadležnim za predlaganje i izmjene
zakona.
Nekoliko savjeta i preporuka potrošačima:
Nemojte dizati kredit "na brzinu", ne žurite, ostavite si dovoljno vremena;
Podrobno se informišite o svim bitnim detaljima i uvjetima ugovora;
Analizirajte i proučite ponudu;
Tražite plan otplate anuiteta;
Usporedite više ponuda;
Prije samog potpisa još jednom razmotrite vaše mogućnosti otplate kredita.
Brojke govore same za sebe. U BiH, prosječna kamatna stopa kredita varira
između 6% u kod nekih banaka do čak preko 30% u nekim mikro kreditnim organizacijama.
BiH tržište potrošačkih kredita je fragmentovano - podijeljeno je na više
regionalnih "mini- tržišta". A na domaćem kreditnom tržištu vrijednom desetak
milijardi KM, - direktne, međuentitetske finansijske usluge čine samo mali
dio - niti 1% svih ukupnih kreditnih transakcija!
Očito je da kada unutarnje tržište ne funkcionira, ne funkcionira niti
konkurentnost na razini BiH tržišta.
Posljedica toga je uskraćivanje izbora i više konkurentnih ponuda potrošačima.
A konkurentno poslovanje uskraćeno je za prilike pristupanju novim tržištima.
Dva su glavna cilja vezana za potrošački kredit - osigurati standard, usporedivu
informaciju potrošačima da bi boljom informisanošću bolje odabrali i da
bi se gospodarstvu osigurao jedinstven set standarda da prodaje konkurentne
kreditne ponude na cijelom tržištu.
Propise o potrošačkim kreditima treba fokusirati na transparentnost i prava
potrošača. Reklamiranje kredita - ako u reklami za kredit postoji brojka,
ona će biti obvezna da bi se osigurala ista, standardna lista osnovnih
informacija.
Predugovorna informacija je informacija koja se potrošačima daje u ponudama
za kredite, i treba biti prezentirana na istom, standardnom obrascu za
informacije o kreditnoj ponudi, sa svim ključnim činjenicama i brojkama
- od kamatnih stopa do pristojbi i vezanih osiguranja. To će omogućiti
potrošačima izravnu usporedbu različitih ponuda prezentiranih na standardni,
usporedni način.
Veću konkurentnost osiguravaju tri osnovna prava potrošača:
1. Pravo na odustajanje bez naknade i navođenja razloga i kada već potpišu
kreditni ugovor
2. Pravo potrošača na zamjenu sa pravom na ranijeg vraćanje duga, u bilo
koje vrijeme, i
3. Pravo potrošača na slobodan izbor premještanja kredita na konkurentniju
ponudu na tržištu.
Harmonizacija propisa, u ovom vrlo osjetljivom području, nije lak zadatak.
No, ljudi su ti koji prave tržište, tako da bi ono trebalo biti napravljeno
tako da radi za potrošače. Oni su ti koji su u središtu tržišta.
10. Značaj standardizacije i uloga potrošača
Potrošači u BiH će biti zaštićeni tek nakon usklađivanja legislative koja
definiše sigurnosne zahtjeve koje moraju ispunjavati određeni proizvodi
ili usluge, zatim usklađivanja standarda koji preciziraju detalje tih zahtjeva
i na kraju uspostavljanjem mehanizama za ocjenjivanje usklađenosti. Značajno
je ukazati na ulogu potrošača preko njihovih predstavnika ili udruženja
u procesu donošenja standarda i njihovom značaju za zaštitu interesa potrošača.
U organizaciji udruge "IPERRA" Mostar, dana 02.10.2009. godine u Sarajevu,
održan je Simpozij o međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini.
Uvodna predavanja održali su predstavnici Švicarske agencije za razvoj
i suradnju Rose-Marie Hennu kao i dr. Iuliana Grigoriu i dr. Ulrich Marz
sa temama: "Međunarodni standardi vezani za bezbjednost hrane i upravljanje
kao preduslov za poslovni razvitak" i "Ekonomski učinci uvođenja međunarodnih
standarda u BiH".
Od domaćih predstavnika u radu Simpozija su sudjelovali predstavnici Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radne grupe za promociju i implementaciju
standarda u BiH, Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i predstavnici privrednika.
Tema ovog skupa je bila promocija i implementacija Međunarodnih standarda
Global G.A.P., HACCP i ISO za Bosnu i Hercegovinu.
Global G.A.P. predstavlja novi integralni pristup poljoprivrednoj proizvodnji
koji kroz zahtjeve uzima priznate tehnološke smjernice integralne proizvodnje,
provodi analizu rizika (HACCP), primjenjuje sustav kvaliteta (ISO 9001),
brine o uticaju poljoprivrede na okoliš, brine za dobrobit i sigurnost
zaposlenih u poljoprivredi, te brine za dobrobit životinja u uzgoju.
HACCP standardi se odnose na sistem kvaliteta hrane za sve proizvođače
i prerađivače hrane koji žele izvoziti u EU. HACCP sistem sastoji se od
dviju osnovnih komponenti: HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju
opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značaja tih opasnosti
po ljudsko zdravlje. CCP (kritične kontrolne tačke) predstavljaju faze
u proizvodnji u kojima se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost
hrane i vršiti njezina kontrola.
ISO standardi dokazuju usklađenost sa svjetskim standardima u pogledu upravljanja
kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravljanja resursima, realizaciju
proizvoda, mjerenje i analizu. ISO standardi su numerirani i sadrže "naziv","broj
standarda" i "godinu objavljivanja".
ISO standardi donose mnoge prednosti:
-
ostvarenje i održavanje kvaliteta proizvoda - kupac uživa sigurnost da
će njegovi zahtjevi u odnosu na proizvod biti ispunjeni;
-
osiguranje povjerenja kupaca u kvalitetu - kupac je siguran da će jednaku
kvalitetu proizvoda ili usluga dobiti svaki put kada posluje s tom tvrtkom;
-
razlikovno obilježje u odnosu na konkurenciju - certifikacija prema zahtjevima
norme postaje nužan preduslov za poslovnu saradnju.
-
smanjenje troškova - smanjuje se rizik jemstva za proizvod, troškovi tehničke
kontrole, broj dorada i neusklađenih proizvoda.
Pozitivna iskustva u dobivanju certifikata za standarde, iznijeli su privrednici
iz industrijske proizvodnje i proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.
Naglasili su značaj certifikata u samoj fazi proizvodnje, a posebno u tržišnom
plasmanu roba kako za izvoz tako i za domaće tržište. Ispunjavanje uvjeta
za standarde i sam postupak certifikacije košta ali su poslije ekonomski
efekti značajno uvećani.
Na kraju, zaključeno je da se standardizacija proizvoda radi prije svega
u interesu potrošača i da su na domaćem tržištu sve više cijenjeni i sve
se više traže certificirani proizvodi. Potrošači predlažu, radi lakšeg
identificiranja takvih proizvoda, da se u objektima velikih trgovačkih
centara odvoje posebne police za certificirane proizvode.
Meglena Kuneva, komesar Evropske komisije za pitanja zaštite potrošača
govorila je dana 28.09.2009. godine u Briselu, na temu "Prenosni uređaji
za reprodukciju muzike - prevencija oštećenja sluha".
Komesarka je predstavila i nove mjere kako bi potrošači smanjili rizik
oštećenja sluha korištenjem prenosnih uređaja za reprodukciju muzike. Na
istu temu govorili su i Gđa. Bridget Cosgrave, generalna direktorica DIGITALEUROP-e,
koja predstavlja 40 nacionalnih digitalno - tehnoloških udruženja i više
od 10 hiljada preduzeća iz Evrope, te Gdin. Stephen Rusell, generalni sekretar
ANEC-a (koji zastupa interese potrošača u stvaranju tehničkih standarda),
gdje je povjerenica zaključila kako su i industrija i ANEC ključni u procesu
i važan dio rješenja.
Povjerenica Kuneva dala je tri važne informacije za sve korisnike prenosnih
uređaja za reprodukciju muzike:
-
Kontinuirana upotreba prenosnih uređaja za reprodukciju muzike na visokim
postavkama tona, tokom određenog vremena može dovesti do trajnog oštećenja
sluha.
-
Treba biti siguran da su potrošači, posebice mladi ljudi, svjesni rizika.
-
Proizvodi trebaju biti dizajnirani tako da su u slučaju "normalne upotrebe"
sigurni.
Evropska komisija je izdala nalog Evropskim tijelima za standardizaciju
da osmisle nove tehničke sigurnosne standarde za prenosne uređaje za reprodukciju
glazbe, u pogledu rizika gubitka sluha.
Savjet EU naučnog odbora od prije godinu dana ističe kako postoji stvarni
razlog za zabrinutost. Nezavisni stručni savjet govori kako kod 5 - 10%
prenosnih uređaja za reprodukciju muzike slušatelji riskiraju trajni gubitak
sluha, ako glasno slušaju prenosni uređaj za reprodukciju muzike više od
jednog sata na dan, svake sedmice u periodu od 5 godina. Ako je tu u pitanju
više od 10 miliona evropskih građana, Gđa. Kuneva naglašava da je dužnost
evropskih regulatora reagovati.
Novi standardi sigurnosti imaju dva osnovna uvjeta:
-
Prvo, svi prenosni uređaji za reprodukciju muzike imat će zadane postavke
namještene na sigurnu granicu izlaganja. Novi standardi osigurat će da
vas normalne zadane postavke na prenosnim uređajima za reprodukciju muzike
ne izlažu riziku oštećenja sluha.
-
Nalog također nalaže nove zahtjeve za adekvatnim upozorenjima potrošačima
o potencijalnim rizicima.
Potrošači uvijek mogu odabrati prekoračenje zadanih postavki ako to žele.
No, trebali bi u potpunosti biti svjesni rizika narušavanja zdravlja.
"Proces osmišljavanja novih standarda za tržište od 500 milijuna potrošača
diljem EU iziskuje vrijeme. To uključuje rad sa mnogim različitim nositeljima
interesa i može potrajati i do 24 mjeseca.
Nalog u ovoj fazi ne daje detaljno propisana tehnička rješenja. Mi ne želimo
gušiti kreativnost i inovacije u ovoj oblasti, na industriji je i svim
drugim partnerima da u narednim mjesecima rade zajedno na iznalaženju "pametnog
rješenja" i obave to kako treba.
Za milijune potrošača koji vole slušati muziku i u tome uživaju na svojim
prenosnim glazbenim uređajima svakodnevno, moja poruka je jasna.
Ako želite biti sigurni da ćete u tom velikom zadovoljstvu moći svakodnevno
nastaviti uživati kroz duži period i ako želite uživati u svojim omiljenim
pjesmama i do 20-30 godina - SMANJITE TON!!!", naglasila je Kuneva.
11. Alternativno rješavanje sporova potrošača
Sudsko posredovanje i sheme alternativnog razrješenja sporova (ARS) su
nedovoljno korišteni način rješavanja žalbi potrošača. Međutim, nove metode
poput postizanja nagodbi, dobivaju sve više na značaju kao pitanje postizanja
punog funkcionisanja jedinstvenog tržišta za potrošače i kompanije.
Ključno je pitanje poštovanja potrošačkih prava i naplate naknada od prekršitelja.
Dok su tradicionalni načini postizanja nagodbi često skupi i teški (npr.
- sudsko posredovanje), ili nisu sudski nametnuti (npr. - ARS sheme), značajne
prednosti su u postizanju nagodbi kao mogućem 'lijeku' za prevazilaženje
barijera ka jedinstvenom tržištu koje u potpunosti funkcioniše, u slučajevima
gdje su žalbe male vrijednosti ili slične naravi, a događaju se velikom
broju potrošača.
Mehanizam postizanja nagodbi sadrži neke od potrebnih svojstava koji mogu
pomoći potrošačima za postizanje brzih rješenja kolektivnih problema potrošača.
Međutim, niz pitanja se postavlja vezano za potrebe i upotrebu postizanja
nagodbi. Iako je to u mnogim slučajevima jasan korak naprijed, u smislu
jačanja zaštite potrošača, potreban je oprez da bi se izbjeglo djelovanje
na neosnovanim žalbama. Drugim riječima, balansiranje između interesa potrošača
i kompanija je ključna tačka i jedno od pitanja koja se treba postaviti
i na koje treba dati odgovor.
Povjerenje potrošača je ključno da bi se postigao cilj funkcionisanja tržišta
u pravom smislu riječi. No, ako potrošači nemaju pristup pravdi i naknadi
štete koju su možda pretrpjeli, nemoguće je postići njihovo neophodno povjerenje.
Potrebni su nam novi mehanizmi da bismo pomogli potrošačima u rješavanju
svojih žalbi.
To može donijeti dobrobit ne samo potrošačima nego i pravno obavezujućim
trgovcima i proizvođačima, jer je jednaka, pravična i neiskrivljena konkurencija
vjerojatno pozitivna posljedica primjene učinkovitih mehanizama.
Kako poboljšati stanje po pitanju naknade potrošačimać
Sudska rješenja su u prednosti jer su nametnuta zakonom.
Nažalost, iskustvo nam pokazuje da sudovi često ne provode postupke u slučaju
manjih žalbi. Potrošačima su nepoznate sudske procedure i često su obeshrabreni
i ne podnose žalbe sudu jer se to smatra previše formalnim, jako skupim
i vrlo često sporim. Cilj je nametnuti primjenu pravila koja upravljaju
ponašanjem kompanija i njihove marketinške prakse dok se ne fokusira toliko
na naknadu pojedinačnim potrošačima. Ipak, kazne - često globa ili zabrana
- nametnute od strane suda na inicijativu javnih vlasti su rijetko proporcionalne
zaradi koje stekne kompanija na osnovu marketinške aktivnosti. Drugim riječima:
vrlo često ispada da kompanija malo gubi uskraćivanjem, ograničavanjem
ili kršenjem prava potrošača, sve dok su u pitanju samo male, pojedinačne
žalbe. To se pripisuje i činjenici da sami potrošači često ne podnose žalbe
manje vrijednosti sudu. ARS rješenja su u mnogim zemljama bila odgovor
na prevazilaženje problem manjih žalbi koje su ostale neprocesuirane.
Drugi primjer uključuje odbore za žalbe, kako privatne tako i javne, ili
privatne institucije ombudsmena gdje se sporovi rješavaju na brz, fleksibilan
i ne skup način.
Glavni odmak od ARS-a je to što postignuta odluka nije zakonski nametljiva;
stoga odluka nije nužno i definitivno razrješenje spora. Nadalje, većina
ARS solucija ne omogućava istu proceduralnu zaštitu kao sudovi.
Na žalbama se često radi skraćenim postupkom, dokazi se ne daju pod kaznom
zakona, a neki odbori rješavaju sporove bez pravne pomoći.
Prednost se daje postizanju prihvatljivog rješenja dok se istovremeno ne
insistira na strogoj i dosljednoj primjeni zakona.
U "Službenom glasniku BiH", broj 13/09 od 18. maja 2009. godine, objavljeni
su Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova.
Razlozi za donošenje kriterija za alternativno rješavanje sporova, proizlaze
iz prelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača u BiH, u cilju
njegovog provođenja i predstavljaju preduslov za uspostavljanje procedura
alternativnog rješavanja sporova koje će uspostaviti ovlaštena tijela za
zaštitu potrošača u BiH.
Potrošački sporovi, u kojima strane mogu slobodno raspolagati svojim zahtjevima,
imaju prednost u alternativnom rješavanju sporova, zbog efikasnosti, ekonomičnosti,
tolerantnosti među strankama, i pravičnosti.
Suština postavljanja kriterija za alternativno rješavanje sporova temelji
se na potrebi da se zaštiti položaj stranke - potrošača u postupku i istovremeno
da tijela koja vode postupak u skladu sa kriterijima.
Osnovni kriteriji su za alternativno rješavanje sporova su: kriterij učinkovitosti,
kriterij ekonomičnosti, kriterij zakonitosti, kriterij transparentnosti,
kriterij neposrednosti, kriterij interesne orijentacije, kriterij jednostavnosti,
kriterij dobrovoljnosti i kriterij hitnosti.
Kriterij učinkovitosti
Tijela za postupak ARS moraju voditi računa o propisanim rokovima za rješavanje
sporova, koja će osigurati brzo, potpuno i kvalitetno rješavanje sporova
u cilju što bržeg ostvarivanja prava u interesu potrošača.
Kriterij ekonomičnosti
Ovaj kriterij je vezan za načelo učinkovitosti i ne smije se koristiti
na štetu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i pravilne primjene zakona.
Primjena ovog kriterija ima za cilj da se pravilno odluči o zahtjevu stranke
sa što manje troškova po stranku i druge učesnike u postupku.
Kriterij zakonitosti
Ovaj kriterij je osnovni kriterij svakog pravnog postupanja. Ovlašteno
tijelo u postupanju alternativnog rješavanja spora, dosljedno, na isti
način prema svim građanima primjenjuju pravila postupka propisana zakonom
i odgovarajuće materijalne propise vezanu za konkretnu pravnu stvar. I
kod odlučivanja po slobodnoj ocjeni ovlašteno tijelo je vezano ovim kriterijem
i dužan je navesti propis koji ga ovlašćuje da tako odlučuje i u kojim
granicama je upotrijebio slobodnu ocjenu.
Kriterij transparentnosti
Transparentnost u radu i organizovanju ovlaštenog tijela za postupak ARS
je vezan i predstavlja širi oblik kriterija zakonitosti, koja osigurava
potrošaču prethodno poznavanje pravila i procedura postupanja, bitne karakteristike
takvog rješavanja sporova, način rješavanja, troškove i provedbu postignutog
sporazuma.
Kriterij neposrednosti
Ovaj kriterij je još poznat kao kriterij saslušanja stranaka, koji strankama
u postupku pruža mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i okolnostima
iz predmeta spora. Ako nije riječ o činjenicama koje su opće poznate, stranka
će za svoje navode ponuditi dokaze. Stavovi i dokazi stranaka će utjecati
na konačno rješenje spornog odnosa.
Kriterij interesne orijentacije
Sporni odnos između potrošača i trgovca, potrošača i proizvođača, kao stranaka
u postupku, uvijek treba pokušati sporazumno riješiti, jer se time doprinosi
razvoju tolerancije u društvu i razvoju gospodarsko socijalnih odnosa.
Početnim suprotnim interesima stranaka treba predočiti prednosti sporazumnog
rješavanja sporova, u odnosu na sudski postupak, u smislu njegove učinkovitosti,
ekonomičnosti, dobrih odnosa među strankama i pravičnosti kompromisnog
rješenja.
Kriterij jednostavnosti
Ovaj kriterij treba biti svojstven sporazumnom rješavanju sporova, gdje
strane isključivo imaju pravo raspolagati svim radnjama u postupku, s ciljem
pojednostavljenja istih i njihovom svođenju na najmanju moguću mjeru. Jedini
oprez treba obratiti da jednostavnost u postupanju ne bude na štetu zakonskih
prava potrošača.
Kriterij dobrovoljnosti
Dobrovoljnost stranaka jeste preduslov za sporazumno rješavanje spornih
odnosa. Slobodna volja stranaka u raspolaganju svojim zahtjevima i kompromisnim
rješenjima donosi niz prednosti kako istim strankama, tako utiče i na razvoj
dobrih i učinkovitih poslovnih odnosa u okruženju.
Kriterij hitnosti
Postupak ARS se provodi bez čekanja, odugovlačenja i uz što manji trošak.
Postupak ARS je brz postupak i najčešće se završava na jednom sastanku.
12. Obrazovanje potrošača
Obrazovanje potrošača je proces sticanja temeljnih znanja i ovladavanja
vještinama i tehnikama potrebnim za pravovremeno i ispravno donošenje odluka,
prepoznavanje svojih stvarnih potreba i mogućnosti uz istovremeno postizanje
maksimalnih učinaka u pogledu cijene, kvalitete proizvoda i usluga.
Ciljevi edukacije potrošača jesu naobrazba nezavisnih, proaktivnih, inovativnih
i informisanih potrošača koji svojim izborom djeluju na tržištu potičući
konkurentnost. Za svrhu imaju pružiti ključne informacije potrošačima i
dati im uvid u to, kako je biti potrošač u kompleksnom i raznolikom društvu,
omogućujući im osnovna znanja iz područja potrošačkog prava, osobnih finansija,
ekonomije, reklamiranja i uvjeravanja, potrošnje i okoliša, globalnih resursa,
domaćinstva, odjeće, cijena i kvalitete, ishrane i zdravlja. I mediji mogu
doprinijeti razvijajući svijest potrošačima o tome koliko su izloženi određenim
uticajima koji se odnose na stil života, potrošačke navike, vrijednosti
i stavove.
Podučavati o raznim pitanjima od interesa za potrošače stoga ima zadatak
razvijati analitičan i kritički svjestan stav prema potrošnji, gdje su
potrebe i zahtjevi za kvalitetom, cijenama, usluzi, izvorima i očuvanjem
okoliša vrlo jasni. Potrošačima bi trebalo dati uvid u ekonomiju i ekonomske
probleme, u odnos posla i novca, te u odnose proizvodnje, potrošnje i štednje.
Trebalo bi, takođe, obratiti pažnju na to kako nove činjenice i tehnologija
doprinose mijenjanju potrošačkih navika, te posljedica koje oni imaju za
kućanstvo i okoliš. Potrošači moraju biti informisani o djelovanju modernog
tržišta i tehnikama prodaje, da bi povećali sposobnost pravljenja izbora
kao informisani potrošač, te da bi zauzeli nezavisan stav o kupovini i
sredstvima plaćanja.
Danas obitelji funkcionišu kao mali biznisi sa dnevnim uplatama i isplatama,
te informacijama o stanju na računu. Upravljanje ličnim finansijama zahtijeva
određeno znanje - o tome kako napraviti proračun i planirati finansije,
o reklamiranju i uvjeravanju, ishrani, domaćinstvu, odjeći i drugoj potrošnji.
Svijest o kvaliteti i cijeni, kao i poznavanje prava i obaveza, su vrlo
važni.
Pitanja potrošača se stoga dotiču bitnog dijela svakodnevnog života obitelji.
U cjelokupnom pogledu, kako se mladi ljudi odgajaju, edukacija potrošača
daje prirodne mogućnosti za saradnju i raspodjelu odgovornosti između roditelja
i učitelja, te između doma i škole.
Edukacija potrošača tiče se svakodnevnih pitanja, koja su uvijek relevantna.
Ta pitanja bi se trebala tretirati sa raznih osnova, i to u poljima kao
što su domaćinstvo, materinski jezik, ekološke studije, nauk o građanskim
pravima, obrazovanje o umjetnosti i zanatstvu, prirodne znanosti, matematika,
tehnologija i znanost o medijima. Činjenica da je edukacija potrošača povezana
sa tako mnogo različitih subjekata daje više mogućnosti za obrađivanje
širih tema, te olakšava njen progresivan razvoj.
Ključna je saradnja s medijima jer je jedino tako moguće potaknuti energiju
javnosti.
Svjesni smo činjenice u kojoj mjeri proizvođači, trgovci i pružatelji usluga
koriste medije s ciljem animiranja potrošača. Ulažu se velika sredstva
za potrebe marketinga, promocije i reklamisanja svoje ponude.
Uloga potrošača u izgradnji unutarnjeg tržišta je u izravnoj vezi s razinom
obrazovanja i svijesti potrošača o potrebi aktivnog djelovanja. Obrazovani
potrošači imaju razloga biti ponosni na svoj doprinos kvalitetnijem funkcionisanju
tržišta.
Na poziv Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Ombudsmen za zaštitu
potrošača je dana 10.11.2009. godine održao predavanje pod nazivom "Zaštita
potrošača", koje se održalo u amfiteatru u sklopu predmeta "Marketing".
Prezentacija u PowerPointu o položaju potrošača u BiH, nadležnostima, ovlastima
i drugim nositeljima aktivnosti na zaštiti potrošača je dostupna na našoj
stranici www.ozp.gov.ba.
13. Aktivnosti informisanja i saradnja s medijima Institucije ombudsmena
Ombudsmen je putem medija redovito izvještavao javnost o stavovima Institucije
po raznim pitanjima i preduzetim aktivnostima, te na taj način ukazivao
na propuste u djelovanju tržišnih aktera, a javnosti otkrivao oblike i
brojnost kršenja prava potrošača. Na taj način podiže se svijest građana
i učvršćuje njihova odgovornost za funkcionisanje sistema zaštite potrošača
u Bosni i Hercegovini.
Brojne su informacije, intervjui, izjave i komentari koje je Ombudsmen
za zaštitu potrošača u BiH dao predstavnicima štampanih i elektronskih
medija u 2009. godini:
Nadležnostima i radu Institucije ombudsmena, o doprinosu Ombudsmena na
polju zaštite potrošača, načinu na koji se potrošači obraćaju Instituciji,
broju potrošača i najčešćim primjedbama, opravdanosti tih primjedbi i načinu
rješavanja njihovih žalbi.
Sigurnosti i zaštiti potrošača u slučajevima pojavljivanja neispravnih
proizvoda na BiH tržištu i mjerama poduzetim da se zaštite domaći potrošači
i eventualnom povlačenju sporne dječje hrane u BiH, te o iskustvu i saradnji
sa nadležnim agencijama i mjerama za one koji prekrše Zakon o bezbjednosti
hrane, o sve češćoj pojavi sumnjivih proizvoda na našem tržištu, pa tako
i komentar na pojavu krivotvorenih guma za žvakanje, povodom pojave plastičnih,
kineskih igračaka sa tvarima koje štetno djeluju na ljudsko zdravlje na
području Tuzlanske županije, te o pojavi sokova proizvođača koji ne odgovaraju
propisima.
Na temu koliko su potrošači u BiH zaštićeni, koliko Institucija ombudsmena
može doprinijeti u slučajevima opravdanih žalbi potrošača, te o pitanjima
zakonskog okvira djelovanja Institucije i njene reputacije kod privatnih
i javnih poduzeća. Ombudsmen je dao i svoju ocjenu položaja potrošača u
BiH u odnosu na zemlje u regiji.
Razgovor u studiju na temu bezbjednost hrane koju konzumiraju građani Federacije
BiH, u svjetlu navoda pojedinih medija o tomu da su na području naše države
velike količine roba kojoj je istekao rok trajanja. U studiju su gosti
bili i predstavnici Agencije za bezbjednost hrane BiH.
Povodom 15. marta, Svjetskog dana prava potrošača, Ombudsmen za zaštitu
potrošača u BiH izdao je saopštenje za javnost u kojem je ukazao na brojne
primjere kršenja tih prava u prošloj godini u različitim sektorima, ponajviše
sektoru ekonomskih usluga, i to povreda prava na pristup osnovnima robama
i uslugama i prava na zaštitu ekonomskog interesa potrošača. Skrenuo je
pozornost na potrebu većeg poštovanja prava potrošača od strane proizvođača,
pružatelja usluga, trgovaca i ostalih sudionika na BiH tržištu, kao i na
dosljednu primjenu propisa iz oblasti zaštite potrošača od strane nadležnih
institucija u BiH, na svim razinama.
Gostovanje u studiju na temu otvaranju trgovina za socijalno ugroženu kategoriju
građana povodom otvaranja prvih trgovina za siromašne u Sloveniji i Srbiji,
te najavama otvaranja istih u Federaciji